Prostorni Plan Cresa - 2006

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG
PODRUJA MORA
NARUITELJ:
UPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA
GRAD CRES
Gradonaelnik:
Gaetano Negoveti, prof.
Koordinator:
Dubravka Fak, ing.arh.
Struni savjet za praenje

izrade PPU Grada Cresa:
- Gaetano Negoveti, gradonaelnik

- Stevo Filini
- Lino Sini
- anino Sui
- Damir Preksavec
- Jasminka us Rukoni
- Ognjen Markovi
- Vinja Mori
- ime Fui
- Branimir Sudarevi
- Dubravka Fak
- predstavnici Vijea mjesnih odbora Beli,
Dragozetii, Orlec, Valun i Martinica
- Gordana Rafajlovi, dipl.ing.arh.
(predstavnik upanijskog zavoda za odrivi razvoj i
prostorno ureenje)
IZVRITELJ:
URBANISTIKI INSTITUT HRVATSKE, d.d.
Direktor:
mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.
Koordinator Plana:
Lidija kec, dipl.ing.arh.
Voditelj izrade Plana:
Renata Fakin, ing.gra.
Struni tim u izradi Plana:
Mladen Kardum, ing.gra.

Marija Babi, ing.gra.
Dunja Ovati, dipl. ing. arh.
Struni suradnici:
demografska obiljeja:
dr. Nenad Pokos, dipl.geogr.
INSTITUT DRUTVENIH ZNANOSTI
IVO PILAR, ZAGREB
zatita prirode:
Miroslav Rukavina, dipl.ing.um.
DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU
PRIRODE I OKOLIA, ZAGREB
dr. sc. Goran Sui
ORNITOLOKA POSTAJA CRES
ZAVOD ZA ORNITOLOGIJU HAZU,
ZAGREB
U R B A N I S T I K I
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
koritenje mora:
dr.sc. Bartolo Ozreti
INSTITUT RUER BOKOVI ZAGREB
CENTAR ZA ISTRAIVANJE MORA ROVINJ
gospodarske djelatnosti:
dr. sc. Miro verko
Dunja Serdinek, dipl.oec.
turizam
mr.sc. Saa Poljanec-Bori, prof.
INSTITUT DRUTVENIH ZNANOSTI
IVO PILAR ZAGREB
vodoopskrba i odvodnja:
mr.sc. Ivica Plii, dipl.ing.gra.
Nikola Skendi, dipl.ing.gra.
INSTITUT GRAEVINARSTVA HRVATSKE
POSLOVNI CENTAR RIJEKA
geoloka graa i geotehnike znaajke:
dr. edomir Benac
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI
prometni sustav:
Ivan Domijan, ing.gra.
umske povrine:
Boris Lonar, dipl.ing.
HRVATSKE UME, UMARIJA CRES
elektroopskrba
Dragutin Gecan, dipl.ing.el.
Lovro Matkovi, dipl.ing.el.
ELEKTROPRIMORJE - RIJEKA
telekomunikacijski sustav
Milan Mataija, ing.
Vasilko Puhari, dipl.ing.elektr.
HPT RIJEKA
vrednovanje zemljita:
dr. sc. Matko Bogunovi
AGRONOMSKI FAKULTET SVEUILITA
U ZAGREBU
struni konzultant:
Mario Bonifai,
CENTAR ZA MEDITERANSKU POLJOPRIVREDU
PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
S A D R A J :
PODRUJA MORA
str.
A) TEKSTUALNI DIO
I. Obrazloenje
1.
POLAZITA.............................................................................................................................9
1.1.
Poloaj, znaaj i posebnosti podruja Grada Cresa u odnosu

na prostor i sustave upanije Primorsko-goranske i Republike Hrvatske............................................... 9
Osnovni podaci o stanju u prostoru ...................................................................................................... 10
Prirodni sustavi..................................................................................................................................... 11
Geoloka obiljeja ................................................................................................................................ 11
Seizminost .......................................................................................................................................... 13
Mineralne sirovine................................................................................................................................ 14
Reljef ................................................................................................................................................... 15
Hidrogeoloka osnova - hidrologija Vranskog jezera........................................................................... 15
Klimatska obiljeja............................................................................................................................... 17
Tlo ................................................................................................................................................... 19
ivi svijet.............................................................................................................................................. 23
More ................................................................................................................................................... 33
Stanovnitvo i stanovanje ..................................................................................................................... 36
Demografska struktura ......................................................................................................................... 36
Demografska perspektiva ..................................................................................................................... 50
Struktura i oblici stanovanja ................................................................................................................. 51
Naselja .................................................................................................................................................. 52
Sadraji javnih funkcija ........................................................................................................................ 57
Dravna uprava i podruna (regionalna) samouprava .......................................................................... 57
Lokalna samouprava............................................................................................................................. 57
Predkolsko i kolsko obrazovanje....................................................................................................... 57
Zdravstvena zatita i socijalna skrb ...................................................................................................... 58
Kultura.................................................................................................................................................. 59
Vjerske zajednice.................................................................................................................................. 59
Udruge graana i sportska drutva ....................................................................................................... 59
Ocjena stanja drutvenih djelatnosti ..................................................................................................... 60
Gospodarstvo........................................................................................................................................ 60
Infrastrukturni sustavi........................................................................................................................... 65
Prometni sustav .................................................................................................................................... 65
Sustav telekomunikacija i pote............................................................................................................ 70
Vodnogospodarski sustav ..................................................................................................................... 73
Energetski sustav .................................................................................................................................. 78
Zbrinjavanje otpada .............................................................................................................................. 82
Zatita prostora ..................................................................................................................................... 82
Prirodna batina .................................................................................................................................... 82
Kulturno-povijesna batina................................................................................................................... 83
Kakvoa zraka ...................................................................................................................................... 91
Kakvoa podzemnih i povrinskih voda............................................................................................... 92
More ................................................................................................................................................... 93
Tlo ................................................................................................................................................... 94
Buka ................................................................................................................................................... 94
Prostorno razvojne i resursne znaajke................................................................................................. 94
Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg
podruja i ocjena postojeih prostornih planova .................................................................................. 96
Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ....................................................... 117
1.2.
1.2.1.
1.2.1.1.
1.2.1.2.
1.2.1.3.
1.2.1.4.
1.2.1.5.
1.2.1.6.
1.2.1.7.
1.2.1.8.
1.2.1.9.
1.2.2.
1.2.2.1.
1.2.2.2.
1.2.2.3.
1.2.3.
1.2.4.
1.2.4.1.
1.2.4.2.
1.2.4.3.
1.2.4.4.
1.2.4.5.
1.2.4.6.
1.2.4.7.
1.2.4.8.
1.2.5.
1.2.6.
1.2.6.1.
1.2.6.2.
1.2.6.3.
1.2.6.4.
1.2.7.
1.2.8.
1.2.8.1.
1.2.8.2.
1.2.8.3.
1.2.8.4.
1.2.8.5.
1.2.8.6.
1.2.8.7.
1.3.
1.4.
1.5.
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA .........................................................122
2.1.
2.1.1.
2.1.2.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
2.2.3.
2.2.3.1.
2.2.3.2.
2.2.3.3.
2.2.4.
2.3.3.
Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja ................................................................................. 122

Racionalno koritenje prirodnih izvora .............................................................................................. 123
Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia................................................................. 124
Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaaja...................................................................................... 126
Demografski razvoj ............................................................................................................................ 127
Odabir prostorno-razvojne strukture................................................................................................... 128
Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture ....................................................... 130
Osnove razvoja naselja ....................................................................................................................... 130
Osnove razvoja drutvenih djelatnosti................................................................................................ 132
Osnove razvoja sustava infrastrukture................................................................................................ 133
Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina ................................................................................................................. 136
Zatita krajobraznih vrijednosti .......................................................................................................... 136
Zatita prirodnih vrijednosti i posebnosti ........................................................................................... 137
Zatita kulturno povijesnih cjelina...................................................................................................... 139
Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Grada Cresa............................................................ 140
Racionalno koritenje i zatita prostora .............................................................................................. 140
Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei
i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost
i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ............................................................................................... 142
Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture.................................................................. 144
3.
PLAN PROSTORNOG UREENJA...................................................................................146
2.2.4.1.
2.2.4.2.
2.2.4.3.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
3.1.
Prikaz prostornog razvoja na podruju Grada Cresa u odnosu

na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske upanije.................................................. 146
3.2.
Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina ......................................................... 148
3.2.1.
Razvoj i ureenje povrina naselja (graevinska podruja naselja).................................................... 151
3.2.2.
Povrine za izdvojene namjene........................................................................................................... 155
3.2.2.1. Gospodarska namjena......................................................................................................................... 155
3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistika namjena ........................................................................................................ 156
3.2.2.3. Javna i drutvena namjena.................................................................................................................. 158
3.2.2.4. Sportsko-rekreacijska namjena........................................................................................................... 158
3.2.2.5. Groblja................................................................................................................................................ 159
3.2.2.6. Ostala namjena ................................................................................................................................... 159
3.2.2.7. Infrastrukturna namjena...................................................................................................................... 159
3.2.3.
Kriteriji za graenje izvan graevinskog podruja ............................................................................. 159
3.2.4.
Poljoprivredne povrine...................................................................................................................... 166
3.2.5.
umske povrine................................................................................................................................. 167
3.2.6.
Vodne povrine................................................................................................................................... 168
3.2.6.1. Morske povrine ................................................................................................................................. 168
3.2.6.2. Vransko jezero.................................................................................................................................... 169
3.3.
Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti ...................................................................................... 171
3.3.1.
Prikaz gospodarskih djelatnosti .......................................................................................................... 171
3.3.1.1. Turizam .............................................................................................................................................. 171
3.3.1.2. Poljoprivreda ...................................................................................................................................... 175
3.3.1.3. Lov ..................................................................................................................................................... 180
3.3.1.4. umarstvo........................................................................................................................................... 182
3.3.1.5. Ribarstvo ............................................................................................................................................ 183
3.3.1.6. Preraivaka industrija ....................................................................................................................... 183
3.3.1.7. Graevinarstvo ................................................................................................................................... 184
3.3.1.8. Trgovina ............................................................................................................................................. 185
3.3.1.9. Promet, skladitenje i veze ................................................................................................................. 185
3.3.1.10. Financijsko posredovanje i poslovanje s nekretninama...................................................................... 186
3.3.2.
Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015.godine ............................................................... 186
3.3.3.
Razvoj drutvenih djelatnosti ............................................................................................................. 191
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
3.4.
3.4.1.
3.4.1.1.
3.4.2.
3.4.3.
3.4.3.1.
3.4.3.2.
3.5.
3.5.1.
3.5.1.1.
3.5.1.2.
3.5.1.3.
3.5.1.4.
3.5.1.5.
3.5.2.
3.5.3.
3.5.3.1.
3.5.3.2.
3.5.4.
3.5.4.1.
3.5.4.2.
3.5.4.3.
3.6.
3.7.
3.7.1.
3.7.2.
3.7.3.
3.7.3.1.
3.7.3.2.
3.7.4.
3.7.5.
3.7.6.
3.7.6.1.
3.7.6.2.
3.7.6.3.
3.7.6.4.
PODRUJA MORA
Uvjeti, koritenja ureenja i zatite prostora ...................................................................................... 195

Uvjeti koritenja prostora ................................................................................................................... 195
Podruja posebnih ogranienja u koritenju ....................................................................................... 201
Uvjeti ureenja prostora ..................................................................................................................... 208
Uvjeti zatite prostora......................................................................................................................... 210
Zatita prirodne batine ...................................................................................................................... 210
Zatita kulturnog naslijea.................................................................................................................. 217
Razvoj infrastrukturnih sustava .......................................................................................................... 220
Prometni sustav .................................................................................................................................. 220
Cestovni promet.................................................................................................................................. 220
Pjeaki promet .................................................................................................................................. 224
Promet u mirovanju ............................................................................................................................ 225
Pomorski promet ................................................................................................................................ 226
Zrani promet ..................................................................................................................................... 228
Infrastruktura telekomunikacija i pota .............................................................................................. 228
Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje............................................................................................... 231
Sustav vodoopskrbe............................................................................................................................ 231
Sustav odvodnje.................................................................................................................................. 232
Energetska infrastruktura.................................................................................................................... 233
Elektroopskrba.................................................................................................................................... 233
Opskrba plinom .................................................................................................................................. 234
Obnovljivi izvori energije................................................................................................................... 235
Postupanje s otpadom ......................................................................................................................... 235
Spreavanje nepovoljnih utjecaja na okoli........................................................................................ 236
Zatita tla ............................................................................................................................................ 237
Zatita zraka ....................................................................................................................................... 238
Zatita voda ........................................................................................................................................ 240
Zatita podzemnih i povrinskih voda ................................................................................................ 240
Zatita od tetnog djelovanja voda ..................................................................................................... 241
Zatita mora ........................................................................................................................................ 242
Zatita od prekomjerne buke .............................................................................................................. 243
Mjere posebne zatite ......................................................................................................................... 243
Sklanjanje ljudi................................................................................................................................... 243
Zatita od ruenja................................................................................................................................ 243
Zatita od poara................................................................................................................................. 243
Zatita od potresa................................................................................................................................ 244
II. Odredbe za provoenje...................................................................................................................242

1.
UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA NA PODRUJU GRADA CRESA .......... 252
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
Povrine naselja .................................................................................................................................. 253

Povrine za izdvojene namjene.......................................................................................................... 253
Poljoprivredne povrine...................................................................................................................... 255
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (panjake povrine)......................................... 255
umske povrine................................................................................................................................. 255
Vodne povrine .................................................................................................................................. 255
2.
UVJETI ZA UREENJE PROSTORA ............................................................................................. 256
2.1.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
2.2.3.
2.2.4.
2.2.5.
2.2.6.
2.2.7.
Graevine od vanosti za Primorsko-goransku upaniju.................................................................... 256

Graevinska podruja naselja ............................................................................................................. 257
Ope odredbe ili kriteriji za koritenje izgraenog i neizgraenog dijela podruja............................ 257
Graevine stambene namjene ............................................................................................................. 258
Graevine drutvene (ili javne) namjene ............................................................................................ 264
Graevine gospodarske namjene ........................................................................................................ 265
Graevine ugostiteljsko-turistike namjene........................................................................................ 267
Graevine infrastrukturne i komunalne namjene ............................................................................... 268
Montane graevine - kiosci, tandovi ............................................................................................... 269
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
PODRUJA MORA
Izgraene strukture izvan naselja........................................................................................................ 269

Graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene ................................................................ 269
Graenje izvan graevinskih podruja ............................................................................................... 276
3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI .........................................................279

4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI...............................................................281
5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ..........................................................................282
5.1.
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.1.4.
5.1.5.
5.2.
5.3.
5.3.1.
5.3.2.
5.4.
5.4.1.
5.4.2.
5.4.3.
Prometni sustav ..................................................................................................................................... 282

Cestovni promet .................................................................................................................................... 283
Pjeaki promet ..................................................................................................................................... 286
Promet u mirovanju (parkiralina i garana mjesta).............................................................................. 287
Pomorski promet ................................................................................................................................... 289
Zrani promet ........................................................................................................................................ 291
Infrastruktura telekomunikacija i pota ................................................................................................. 291
Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje.................................................................................................. 292
Sustav vodoopskrbe............................................................................................................................... 292
Sustav odvodnje .................................................................................................................................... 292
Energetska infrastruktura ...................................................................................................................... 294
Elektropskrba ........................................................................................................................................ 294
Plinoopskrba.......................................................................................................................................... 294
Obnovljivi izvori energije ..................................................................................................................... 295
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA.................................................................................................................295

6.1.
6.2.
6.2.1.
6.2.2.
6.2.3.
6.3.
Mjere zatite krajobraznih vrijednosti ................................................................................................... 295

Mjere zatite prirodnih vrijednosti ........................................................................................................ 295
Zatieni dijelovi prirode....................................................................................................................... 295
Dijelovi prirode predloeni za zatitu - na kopnu................................................................................. 296
Dijelovi prirode predloeni za zatitu u moru ...................................................................................... 297
Mjere zatite kulturno-povijesnih cjelina .............................................................................................. 298
7. POSTUPANJE S OTPADOM ........................................................................................................299

8. MJERE SPREAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI .........................................301
8.1.
8.1.1.
8.1.2.
8.1.3.
8.2.
8.3.
8.3.1.
8.3.2.
8.4.
8.5.
8.6.
8.6.1.
8.6.2.
8.6.3.
8.6.4.
Zatita tla ............................................................................................................................................... 301

umsko tlo............................................................................................................................................. 301
Poljoprivredno tlo.................................................................................................................................. 301
Tlo za planiranje izgradnje .................................................................................................................... 302
Zatita zraka .......................................................................................................................................... 303
Zatita voda ........................................................................................................................................... 303
Zatita podzemnih i povrinskih voda ................................................................................................... 303
Zatita od tetnog djelovanja voda ........................................................................................................ 304
Zatita mora........................................................................................................................................... 304
Zatita od prekomjerne buke ................................................................................................................. 305
Mjere posebne zatite ............................................................................................................................ 305
Sklanjanje ljudi...................................................................................................................................... 305
Zatita od potresa .................................................................................................................................. 306
Zatita od ruenja .................................................................................................................................. 306
Zatita od poara ................................................................................................................................... 306
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
9. MJERE PROVEDBE PLANA........................................................................................................306

9.1.
9.1.1.
9.1.2.
9.2.
9.2.1.
9.3.
Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja................................................................................... 306

Prostorni plan podruja posebnih obiljeja ........................................................................................... 306
Urbanistiki planovi ureenja................................................................................................................ 307
Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera.......................................................................................... 308
Ureenje zemljita................................................................................................................................. 308
Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni ................................................ 309
10. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE........................................................................................309

PRILOZI
1.
2.
3.
4.
5.
Dokaz o poslovnoj sposobnosti Urbanistikog instituta Hrvatske

Izvod iz sudskog registra
Suglasnost za upis u sudski registar
Rjeenje o upisu u imenik ovlatenih arhitekata za odgovornu osobu
Suglasnosti nadlenih dravnih tijela
B) GRAFIKI DIO
a)
Kartografski prikazi u mj. 1:25000
1.
2.
3.
Koritenje i namjena povrina

Infrastrukturni sustavi i mree
Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih uvjeta koritenja
3.A. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju
b)
Kartografski prikaz u mj. 1:5000
4.
Graevinska podruja:
4.1. Beli
4.2. Dragozetii, Filozii
4.3. Ivanje, Predoica, Vaminec, Vodice
4.4. Porozina
4.5. Sv.Petar
4.6. Cres
4.7. Loznati, Merag
4.8. Orlec
4.9. Lubenice
4.10. Martinica, Miholaica, Vidovii
4.11. Pernat, Zbiina
4.12. Valun
4.13. Stivan
4.14. Predoica, Pri
1:25 000
1:25 000
1:25 000
1:25 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
I.OBRAZLOENJE
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.
PODRUJA MORA
POLAZITA
1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA GRADA

CRESA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE UPANIJE
PRIMORSKO-GORANSKE I REPUBLIKE HRVATSKE
Podruje Grada Cresa nalazi se u sastavu Primorsko-goranske upanije, na njezinom
jugozapadnom dijelu, granii na kopnu sa podrujem Grada Mali Loinj, a u
akvatoriju Kvarnerskog zaljeva sa podrujima Gradova Rijeka, Krk i Rab, opinama
Moenika Draga, Kostrena, Omialj i Malinska, te na zapadnom dijelu sa prostorom
Istarske upanije.
Reorganizacijom teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske 1992. godine na podruju
Primorsko-goranske upanije te unutar bive opine Cres-Loinj formirana je nova
administrativno teritorijalna jedinica pod imenom Opina Cres. Podruje Opine Cres
obuhvatilo je 25 statistiki samostalnih naselja iz popisa stanovnitva 1991. godine (te
Porozinu, koja je kasnije dobila taj status), i to: Beli, Cres, Dragozetii, Filozii,
Grmov, Ivanje, Loznati, Lubenice, Mali Podol, Martinica, Merag, Miholaica, Orlec,
Pernat, Predoica, Stani, Stivan, .Sv. Petar, Valun, Vaminec, Vidovii, Vodice,
Vrana, Zbiina i Zbiina. Administrativno sredite je u naselju Cres. Opina Cres je
1997. godine dobila status Grada.
Podruje Grada Cresa obuhvaa prostor od 291 km2 na kopnu (oko 8% ukupne povrine
Primorsko-goranske upanije) i oko 810 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva.
Prema aktualnoj nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji podruje Grada Cresa u
potpunosti pripada rijekoj nodalno-funkcionalnoj makroregiji. Popisom stanovnitva
1991. godine na prostoru Grada ukupno je popisano 2.971 osoba, odnosno 0,9%
stanovnitva upanije. To znai da je opa gustoa naseljenosti poetkom devedesetih
godina iznosila tek 10,2 stanovnika na km2, to je znatno manja gustoa naseljenosti od
prosjene gustoe naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorskogoranske upanije (89 st./km2). Prosjean broj stanovnika po naselju 1991. godine
iznosio je samo 119, to je takoer neusporedivo manje od prosjenih pokazatelja za
Hrvatsku u cjelini (704 stanovnika), kao i za Primorsko-goransku upaniju (556
stanovnika po naselju). Na sjedite Grada, tj. naselje Cres otpadalo je 1991. godine ak
75,3% ukupnog broja stanovnika lokalne jedinice. U odnosu na Martinicu, kao drugo
najnapuenije naselje Grada, stanovnitvo naselja Cres bilo je 1991. godine 12-trostruko
brojnije. Iste je godine, uz Martinicu, jedino jo naselje Orlec imalo vie od 100
stanovnika.
Prema privremenim podacima Popisa stanovnitva, domainstava i stanova 2001.
godine koji su podloni promjenama, na podruju Grada Cresa popisano je
ukupno 2.945 osoba, to je za 26 stanovnika manje nego u Popisu stanovnitva iz
1991. godine.
Funkcionalno, podruje Grada Cresa pripada mikroregiji OTOCI i prostornoj cjelini
02 (prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije).
Osnovna znaajka otoka jest ogranienost resursa i orijentacija gospodarskog razvitka
na more i turizam kao osnovnu gospodarsku djelatnost, uz izrazitu ouvanost
krajobraznih i prirodnih vrijednosti.
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

U nastavku iznosimo pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru.
I N S T I T U T
10
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
KARTOGRAM
BROJ 1
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br.2:
POVRINA
PODRUJE
GRADA
km2
udio u
povrini
Grada
100
100
STANOVNICI
Popis 1981.g.
broj
2895
2895
OTONO
UKUPNO
291,86
291,86
1.2.1.
Prirodni sustavi
1.2.1.1.
Geoloka obiljeja
%
100
100
Popis 1991.g.
broj
2971
2971
%
100
100
Popis 2001.g.
broj
3085
3085
%
100
100
GUSTOA NASELJENOSTI
st/km2
Popis
Popis
Popis
1981.g.
1991.g.
2001.g
broj
broj
broj
9,91
10,18
10,57
9,91
10,18
10,57
Geoloka graa
Na podruju Grada Cresa ustanovljene su stijene iskljuivo sedimentnog tipa, koje

prema geolokoj starosti pripadaju geolokim razdobljima krede i paleogena, kao i
najmlae kvartarne tvorevine. Kredne naslage su u litolokom smislu karbonatne stijene
(vapnenci, dolomitini vapnenci i karbonatne bree), a paleogenske naslage vapnenci i
fli. Kvartarne naslage su litogenetski razliite i tvore slabovezani do nevezani pokriva
na krednim i paleogenskim stijenama.
Prema novijim geotektonskim koncepcijama smatra se da je na podruju
sjeveroistonog Jadrana dolo je do subdukcije Jadranske karbonatne platforme pod
Dinarsku karbonatnu platformu. U skladu s navedenim, na podruju Kvarnera razlikuju
se tri regionalne strukturne jedinice: Dinarik, Adrijatik i Istra. Zato se na regionalnom
planu pojavljuje slijedei odnos: navlaenje jedinice Dinarika na Adrijatik , te jedinice
Adrijatik na Istru. Budui da po cresko-loinjskom otoju prolazi granica izmeu
geodinamskih jedinica, smatra se da otoci Unije, Susak te Vele i Male Srakane, kao i
jugozapadne obale otoka Loinja i Ilovika, pripadaju jedinici Istra (tektonska jedinica
Unije-Susak). Otok Cres pripada tektonskoj jedinici Cres-Loinj koja je sastavni dio
geodinamske jedinice Adrijatik.
Podvlaenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride u izravnoj je svezi s
tektogenezom tog prostora. Oblikovanje dananjih strukturnih formi zbivalo se u dvije
faze. Pokreti poetkom oligocena prouzroili su tektonsko saimanje ireg podruja
koje je poelo boranjem, a zatim stvaranjem navlaka i reversnih struktura. U ve
spomenutoj tektonskoj jedinici Cres-Loinj, koja obuhvaa i cjelokupno podruje otoka
Cresa, takve tektonske deformacije su posebice izraene. U drugoj tektonskoj fazi, zbog
promjene smjera kretanja Jadranske ploe prema sjeveru, mijenja se globalni stres od
smjera SI-JZ na smjer S-J. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su
presudnu ulogu u oblikovanju dananjih struktura. Odraavali su se u horizontalnim i
vertikalnim pokretima razliitih predznaka i intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta
rotirano je kvarnersko podruje prema jugu i jugozapadu, a takoer su poremeene
starije strukture pomicanjem blokova po paraklazama poprenih i dijagonalnih rasjeda.
Kredne naslage su raznolike strukture i teksture, ali u cjelini karbonatnog litolokog
sastava. Naslage donjokrednog perioda tvore litostratigrafski lanovi barema, apta i alba
(K1). To su vapnenci, bree i dolomiti. Vapnenci su veinom tankoslojeviti (ploasti) i
sivosmee do tamnosmee boje. Bree su gromadaste, bez izraene slojevitosti,
I N S T I T U T
11
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
sainjene od fragmenata sivosmeih vapnenaca povezanih kalcitnim vezivom.

Prijelazne kredne naslage, izmeu donje i gornje krede, tvore litostratigrafski lanovi
alba do cenomana (K1,2). To su preteito dolomiti, unutar kojih se sporadino pojavljuju
dolomitne bree i vapnenci. Dolomiti imaju izraenu slojevitost i sivosmeu do
bijeloruiastu boju. Bree su izgraene od fragmenata dolomita i dolomitnih
vapnenaca, povezanih takoer dolomitnim vezivom. Vapnenci se pojavljuju u obliku
proslojaka unutar dolomita. Gornjokredne naslage tvore litostratigrafski lanovi
cenomana do turona (K21,2) i turona do senona (K22,3). To su strukturno i teksturno
razliiti tipovi vapnenaca. Najee su bijele do sivobijele boje, a nalaze se kao slojeviti
ili gromadasti.
Paleogenske naslage imaju slijedee litostratigrafske lanove: foraminiferski vapnenci
paleocena do donjeg eocena (Pc3 E1) i naslage flia srednjeg do gornjeg eocena (E2,3).
Foraminiferski vapnenci su svijetlosmee do smee boje i slabo izraene slojevitosti.
Naslage flia sastoje se od glinovitih siltita do siltoznih glinaca s proslojcima
sitnozrnastih pjeenjaka.
Kredne karbonatne naslage izgrauju gotovo cjelokupni pripadajui dio otoka Cresa
(od podruja Tramuntane na sjeveru do Ustrina i uvale Koromana na jugu teritorija),
kao i na otoku Zea. Paleogenske naslage vidljive su na povrini terena samo
mjestimino u obliku manjih izoliranih pojaseva u podruju Tramuntane (foraminiferski
vapnenci), na zapadnoj obali od Lubenica do Martinice (foraminiferski vapnenci i
fli) i izmeu naselja Merag i drage Kruica na istonoj obali otoka (foraminiferski
vapnenci i fli).
Kvartarne tvorevine su genetski i litoloki vrlo razliite. Najznaajniji litoloki tipovi
na kopnu su padinske tvorevine, crvenica i naplavine, a u pomorju marinski sedimenti.
Padinske tvorevine susreu se u obliku aktivnih sipara ili vezanih sipara na strmim
karbonatnim padinama ili u podnoju vertikalnih litica. est je sluaj pojave
podmorskih sipara, najee kao nastavka onih na kopnu. Ovaj litogenetski lan nije
posebno izdvojen na karti.
Crvenica se esto susree kao pokriva na karbonatnim naslagama, posebice
vapnencima. Po sastavu je preteito glinovito-prainasti materijal karakteristine
smeecrvene boje. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu
pedogenezu na razliitim lokacijama. Neki dijelovi sadre i ostatke lesa, koji je u
procesu pedogeneze ocrvenjen. Povrinski vee i kontinuirane nakupine crvenice
ustanovljene su na podruju Tramuntane, posebice kod naselja Dragozetii i Beli, kao i
junije kod naselja Lubenice i Stivan.
Naplavine odnosno proluvijalni nanos susree se u donjim, najee zaravnjenim
dijelovima bujinih vodotokova. To su najee ljunkovite do ljunkovito-pjeskovite
nakupine, u kojima se ponekad nalaze valutice. Mjestimice se naplavine pokrivene
naslagama nalik crvenici. Vee povrine pokrivene naplavinama nalaze se kod naselja
Beli, u dragi Kruica, kod Valuna, na sjevernom i junom kraju luke Cres i jezera
Vrana, kao i kod naselja Martinica i Miholaica.
Marinski sedimenti pokrivaju vei dio podmorja koji pripada teritoriju Grada Cresa.
Na pliim, priobalnim dijelovima dno je kamenito ili pokriveno krupnim sedimentima
veliine ljunka. Ove zone su najee vrlo uske, to ovisi o morfologiji podloge i
izloenosti lokacije valovima. U dubljim dijelovima akvatorija dno je preteito
pjeskovito (zapadno od otoka Cresa) do muljevito (Rijeki zaljev i Kvarneri).
I N S T I T U T
12
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.1.2.
PODRUJA MORA
Seizminost
Seizminost nekog podruja predstavlja skup znaajki koje opisuju pojavu potresa u
promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraivanja
seizminosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zatite od
djelovanja potresa. U uem smislu, seizmologija obuhvaa istraivanje zakonitosti
pojave kinematikih znaajki potresa i to koordinata arita, vremena nastanka potresa,
dinamike znaajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraivanja
seizminosti tei to potpunijem analitikom prikazu potresa pri emu su metode
istraivanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraivanje seizminosti
stalno razvija na temelju novih seizmolokih mjerenja.
Podruje Kvarnera je seizmiki aktivno. Istraivanja pokazuju da je uzrok seizmike
aktivnosti ve spomenuto regionalno podvlaenje Jadranske ploe pod Dinaride u
dubini, a blie povrini strukturne promjene u obliku navlaenja. Takve strukturne
promjene odraavaju se na povrini pojaanim neotektonskim pokretima. Prema
dosadanjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlaenje je blago, pod nagibom oko
150, dok se ploha Mohoroviievog diskontinuiteta, koja obiljeava granicu izmeu
kore i plata, nalazi na dubini od 18 km. Idui prema sjeveroistoku, u zoni veih
gravimetrijskih gradijenata, poinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do
15 km, iji nagib dosie 300. Najvea seizmotektonska aktivnost je u zoni prosjene
irine 30 km koja se protee od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaa i
sjeveroistoni dio otoka Krka. Ispod te zone je najvee tonjenje i najvea dubina
Mohoroviievog diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega, kao i
gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini to izaziva potrese. Podruje Grada
Cresa nalazi se jugozapadno od opisane seizmotektonski aktivne zone.
Osnovna znaajka seizminosti u kvarnerskom podruju je pojava veeg broja relativno
slabijih potresa u seizmiki aktivnim razdobljima. Hipocentri, odnosno arita potresa,
nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, to je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i
obino ne zahvaaju ire podruje. Epicentralna podruja su u Klani, samoj Rijeci,
izmeu Omilja i Dobrinja, kao i izmeu Bribira i Griana u Vinodolskoj udolini.
Prema Seizmikoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obraen
priobalni dio Primorsko-goranske upanije, u toj aktivnoj zoni, osnovni stupanj
seizminosti je 70 MCS ljestvice, a prema Klani i Bribiru poveava se na 80. Idui
prema jugozapadnom rubu (Cresko-loinjsko otoje). kao i sjeveroistonom (dio
Gorskog kotara), osnovni stupanj se smanjuje na 60 do 50 MCS ljestvice.
Dosad najjai potres na podruju Primorsko-goranske upanije dogodio se 1916. u zoni
Bribir-Griane. Imao je magnitudu M = 5,8 i intenzitet u epicentu Io = 7-80 MCS. Prema
novim saznanjima najjai potresi na podruju Primorsko-goranske upanije mogu
dosei jainu od M = 6,5. Seizmiki valovi mogu doi do podruja Grada Cresa i iz dva
susjedna epicentralna podruja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu oekivati
potresi veih magnituda. Seizmiki aktivno epicentralno podruje nalazi se i
jugozapadno, u jadranskom podmorju.
Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podlijee nekoj zakonitosti. U pojedinim
sluajevima jakom potresu prethode slabi potresi, a ee iza jakog potresa slijedi serija
slabijih naknadnih potresa. Razdoblja pojaane seizmike aktivnosti izmjenjuju se s
razdobljima smanjene seizmike aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su
I N S T I T U T
13
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
razliita. Promatrajui podruje Republike Hrvatske i ire, razdoblje pojaane seizmike

aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od
1962. godine do danas. Meutim, i u naizgled seizmiki mirnom razdoblju zbila su se
na irem podruju Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4,8;
Io = 50 MCS), 1939. godine izmeu Omilja i Dobrinja (M = 4,9; Io = 70 MCS) i 1951. u
Podvelebitskom kanalu (M = 4,6; Io = 60 MCS).
Na temelju dosadanjih podataka podruje Grada Cresa ima slijedee maksimalne
oekivane intenzitete seizminosti:
-Io = 50, 60; 70 MCS (Seizmoloka karta iz 1982.);
-Io = 50 - 60 MSK-64 (Seizmoloka karta iz 1987. za period 50 g.);
-Io = 60 - 70 MSK-64 (Seizmoloka karta iz 1987. za period 500 g.).
Za najvee naselje - Cres, maksimalni oekivani intenziteti seizminosti su slijedei:
-Io = 60 MCS (Seizmoloka karta iz 1982.);
-Io = 50 MSK-64 (Seizmoloka karta iz 1987. za period 50 g.);
-Io = 70 MSK-64 (Seizmoloka karta iz 1987. za period 500 g.).
Budui da su rezultati istraivanja potvrdili uzrono-posljedinu vezu seizminosti i
tektonskih pokreta, moe se govoriti o sezmotektonskoj aktivnosti nekog podruja.
Poznavanje prostornih, energetskih i vremenskih znaajki seizminosti, te odnosa
seizmike i tektonske aktivnosti, osnova su za istraivanja prognoze mjesta, jaine pa i
vremena nastanka potresa.
Poznavanje seizmikih znaajki pojedinog podruja nuno je i u primjeni zatite od
djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste
karte seizmikog zoniranja, a za znaajnije graevine izvode se i dodatna istraivanja za
odreivanje dinamikih parametara za pojedinu lokaciju.
1.2.1.3.
Mineralne sirovine
U skladu s podacima Prostornog plana Primorsko-goranske upanije, sve postojee

mineralne sirovine na podruju upanije dijele se na nemetalne sirovine visokog i
srednjeg potencijala te na metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog
potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu
trajno zadovoljiti potrebe upanije. U toj grupi se nalazi tehniki kamen sedimentnog
podrijetla (vapnenci, dolomitini vapnenci i dolomiti) koji se povremeno eksploatira na
nekim lokalitetima na podruju Grada Cresa. U metalne sirovine spadaju nalazita
boksita na Cresu. To su u cjelini mala i nerentabilna leita.
Kao to je ve opisano, na velikom je dijelu otoka Cresa osnovna karbonatna stijena
(vapnenci, dolomitini vapnenci i karbonatne bree) vidljiva na povrini terena te je
stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se
prvenstveno odnosi na kamenolome graevinsko-tehnikog kamena, a manje na
kamenolome arhitektonskog, odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske
oteenosti stijenske mase.
I N S T I T U T
14
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.1.4.
PODRUJA MORA
Reljef
Smjer pruanja otoka je u smjeru Dinarida s izraenim grebenima. U sjevernom dijelu

otoka su dva grebena koja su paralelna i imaju veu nadmorsku visinu od 400 metara.
ini ga niz vrhova; Mali Vrh (456 m), Sridnji (585 m), Orline (601 m), Gorice (648 m),
Sis (636 m), Barbin (468 m) i Graie (562 m). Istono od tog grebena je neto nii
lanac koji se prua od vrhova Halm (431 m), Otri (436 m) i Veli Crni (529 m). Kod
Velikog Gradia, gdje je otok Cres najui, glavni greben postepeno se sputa prema
jugu i od nadmorske visine preko 500 metara daljnji lanac ine vrhovi tek neto vie
iznad 300 metara. Tu je i poetak srednjeg dijela otoka Cresa. U obalnom pojasu kod
Lubenica je drugi greben srednjeg dijela otoka, koji se prua uz zapadnu obalu od rta
Pernat do Martinice. Tu su vrhovi iznad 300 metara nadmorske visine. Najvii dio tog
grebena je oko Lubenica i junije, s vrhovima 447 metara i vrhom Helm 483 metra.
Juno od Vranskog jezera teren se postepeno blago sputa prema Punta Krii. Izmeu
grebena Lubenica na zapadnoj obali i ostataka grebena na istonoj obali smjetena je
kriptodepresija Vransko jezero. Na ovom dijelu otok Cres je i najiri.
1.2.1.5.
Hidrogeoloka osnova - hidrologija Vranskog jezera1
Ono to Vransko jezero ini fenomenom su njegove dimenzije u odnosu na veliinu

otoka, kao i okolnost da nema vidljivih dotoka ni otjecanja iz jezera. Stoga jo od
sredine 19. stoljea jezero zaokuplja panju istraivaa. Pri tim je istraivanjima uvijek
bila isticana dilema oko porijekla vode u jezeru - da li voda u jezero dotjee s otonog
sliva ili se jezero takvih dimenzija, da bi opstalo kao slatkovodno, mora podzemnim
putem napajati vodom s kopna.
Vransko jezero je kriptodepresija s volumenom od ak 220 mil. m3. Povrina jezera
iznosi 5,75 km2, a povrina neposrednog - orografskog sliva Vranskog jezera iznosi 33
km2. Jezero se nalazi u sredinjem dijelu otoka, na udaljenosti od svega 3-5 km od
mora. Najvea dubina u jezeru je 61,3 m ispod razine mora, a srednja razina u jezeru je
13,1 m n.m.
Voda iz jezera je izuzetne kakvoe, pa se bez proiavanja koristi za vodoopskrbu.
Jezero je jedini zahvat vode za vodoopskrbu otoka Cresa i susjednog otoka Loinja. U
razdoblju 1985-1990.g. zabiljeen je izraziti trend opadanja razine vode u jezeru od 48
cm godinje. Postavljalo se pitanje da li je mogue i dalje koristiti vodu iz jezera za
vodoopskrbu, a da ne doe do prodora mora u jezerski akvifer.
Stoga je zapoet kompleksni program istraivanja karakteristika Vranskog jezera
(geoloka, geodetska, bioloka, istraivanja kemizma voda....), a kojeg su sastavni dio i
hidroloka istraivanja, iji zadatak je bio da se hidrolokim metodama utvrdi nain
funkcioniranja jezera, te utvrdi utjecaj crpljenja na eventualno snienje razine jezera.
Crpljenja iz jezera za potrebe vodoopskrbe zapoela su 1952. godine, a od 1967.godine
postoji i stalna evidencija crpljenih koliina vode. Dosad zabiljeene godinje koliine
crpljenja iznosile su do cca 2,3 x 106m3. Krajem 1995. godine na udaljenosti oko 300 i
500 m od jezera izbuene su prve dvije pijezometarske buotine, a krajem 1997. jo
jedna. Na njima je zapoelo praenje kolebanja razine podzemnih voda.
1
Koriteni podaci Studije: Hidrologija jezera Vrana na otoku Cresu, dr. N. Oani, J. Rubini
I N S T I T U T
15
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Nositelji hidrogeolokih istraivanja u poetnim su fazama istraivanja bili vrsto

vezani uz postavku o dominantnom regionalnom - kopnenom porijeklu vode u
Vranskom jezeru (Biondi i dr, 1993.). Najblie kopno nalazi se na udaljenosti od oko
30 km zapadno od Vranskog jezera, te 55 km istono od Vranskog jezera. Najvea
dubina mora izmeu kopna i otoka je oko 70 m. No, rezultati provedenih analiza
prirodne radioaktivnosti voda (Hertelendi, 1995.), kao i kemizma voda, razlog su
znatnog ublaavanja tih postavki (Biondi i dr, 1995.).
Kako se i prihranjivanje i otjecanje iz Vranskog jezera odvija za sada nelokaliziranim
podzemnim putevima, analiza funkcioniranja jezerskog sustava provedena je na osnovi
analize dinamike kolebanja jezera obzirom na poznate utjecajne parametre: koliine
pale oborine, koliine crpljenja iz jezera, isparavanja s povrine jezera i promjene
vodostaja jezera.
Osnovni raspoloivi hidroloki podaci imaju slijedee vrijednosti: prosjena godinja
koliina oborina na slivu Vranskog jezera iznosi 1068 mm, prosjena godinja
isparavanja s povrine vode 1153 mm, a srednja godinja razina jezera u razdoblju
1929-1997. godine iznosi 13,10 m n.m. Promjene razine vode u jezeru tijekom godine
u dosadanjem su se razdoblju opaanja kretale izmeu najveeg zabiljeenog opadanja
vodostaja tijekom jedne godine od 198 cm (1938.) i najveeg godinjeg prirasta razine
vodostaja jezera od 295 cm (1960.). Prosjena godinja amplituda kolebanja razine
jezera iznosi 0,81 m. Utvreno je da zbog svojih dimenzija jezero pokazuje izrazitu
tromost reakcija. Provedena analiza autokorelacije srednjih mjesenih vodostaja
pokazala je da postoji dugako razdoblje trajanja znaajne meuovisnosti vodostaja u
jezeru - ak 38 mjeseci.
Do zakljuno 1997. god. iz jezera je iscrpljeno ukupno 46x106m3 vode, to pri
srednjoj razini jezera iznosi oko 7,3 m stupca vode. Kako se, unato izrazitom trendu
opadanja razine jezera u razdoblju 1985-1990. godine, srednja razina nije snizila u
tolikoj mjeri, oito je da je taj gubitak kompenziran promjenom hidrolokog stanja. U
prvom redu, zbog smanjenja razine vode u jezeru smanjeni su i gubici iz akvifera jezera.
Uz to, dolo je i do poveanog prihranjivanja jezera iz njegovog podzemnog dijela
akvifera aktiviranjem dijela dinamikih rezervi. Izraziti trend poveanja crpljenja od
90000 m3 godinje zabiljeen je do zakljuno 1987. godine. Od tada su se crpljenja
ustalila na srednjoj godinjoj koliini do cca 0,072 m3s-1, s time da su u ljetnom
razdoblju crpljenja znaajnije vea - do 0,160 m3s-1. Kontinuirani porast koliina
crpljenja, uz nastupanje nepovoljnijih hidrolokih prilika koje su se oitovale u
ispodprosjenim koliinama godinjih oborina i promjeni njihovog unutargodinjeg
rasporeda, uzrokovalo je u razdoblju 1985-1990. godine pojavu trenda opadanja
srednjeg godinjeg vodostaja od 48 cm godinje. Radi usporedbe, tijekom prethodnog
razdoblja (1929-1984.) trend opadanja srednjih godinjih vodostaja iznosio je 2 cm
godinje.
Zbog relativno velike povrine i volumena jezera u odnosu na koliine crpljenja, utjecaj
crpljenja gledajui samo kraa vremenska razdoblja evidentan je iako nije drastino
naglaen. Tako je npr. utvreno da je u kolovozu, kada su crpljenja zbog sezonskog
karaktera i najizrazitija, povean prosjean gradijent opadanja vodostaja. U
najuestalijem razredu zabiljeenih vodostaja (12,00-13,00 m n.m.) prosjeno opadanje
vodostaja nakon poetka znaajnijih crpljenja 1969. godine poveano je od prosjenih
0,89 na 1,05 cm dan-1 (Rubini, Oani, 1992.). Iako naoko male razlike, komulativno
I N S T I T U T
16
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
izraene na razini mjesenog podatka ili viegodinjeg niza, znaajne su i njihov se

utjecaj ne smije zanemarivati.
Provedenim je analizama utvreno da stanje razine vode u jezeru tijekom prethodne
godine ima dominantan utjecaj na kolebanje razina i u narednoj godini, dok oborine
imaju dominantan utjecaj na dinamiku promjene razine vode u jezeru tijekom te iste
godine.
Da bi se utvrdilo koliki je ukupan utjecaj crpljenja na snienje razine vode Vranskog
jezera, matematikim modelom Vrana je, prema bilansnoj jednadbi, provedeno i
modelsko simuliranje ponaanja jezera uz uvjet nepostojanja crpljenja, kao i za sluaj
da su ona prosjeno 0,100 m3s-1 , tj. vea od dosegnutih 0,072 m3s-1. Njime je utvreno
da je aktivni volumen jezera uslijed crpljenja smanjen za oko 11,3 x 106 m3 vode.
1.2.1.6. Klimatska obiljeja
Prema Koppenovoj klasifikaciji, more zajedno s uskim obalnim pojasom na sjevernom
Jadranu, gdje se nalazi podruje Grada Cresa, nadovezuje se na Cfa tip klime. Prema
Thorntwaiteovoj klasifikaciji, klima je na tom podruju perhumidna ili ak mjestimice
humidna. Prema Conradovoj klasifikaciji, na temelju indeksa ohlapivanja, potedna klima
mjestimino traje od 4 do 10 mjeseci, a blago podraajna izmeu 2 i 7 mjeseci godinje.
Sredinom ljeta, gdje nema dnevne cirkulacije zraka i gdje je zatieno od sjeverozapadnog
vjetra, klima moe biti pretopla. Jako podraajna klima traje na mjestima izloenim buri
oko 4 mjeseca, a na mjestima izloenim jugu oko 2 mjeseca. Detaljne studije indeksa
hlapenja mora pokazale su da na podruju kvarnerskih otoka prevladavaju povoljni
klimatski uvjeti za razvoj rekreacijskih i zdravstveno-turistikih djelatnosti. Bura znatno
vie utjee na vrijednosti ovog indeksa u odnosu na jugo.
Glavni elementi klime
Insolacija. Meteoroloki uvjeti za prijem solarne energije su povoljni. Do povrine mora
bi u idealnim uvjetima suhog i istog zraka doprlo oko 9 GJ m2 godinje. Meutim,
obzirom na prosjenu naoblaku, godinje dozraena energija na podruju Istre i Kvarnera
iznosi priblino 4,7 GJ m2. Najpovoljniji uvjeti insolacije obzirom na duljinu svjetlog
dijela dana, podnevne visine Sunca i na nedostatak naoblake vladaju ljeti, pa je zato od
lipnja do kolovoza prosjeno dnevno globalno zraenje oko 4,5 puta vee nego od
studenog do sijenja. Prirodno osvjetljenje izmeu 11 i 12 sati pri vedrom vremenu moe
iznositi 44,4 klx u sijenju, a 117,6 klx u srpnju. Godinje trajanje insolacije najdulje je na
uzdunoj osi Jadrana i iznosi 2600 do 2700 sati.
Temperatura. Godinji prosjek temperature zraka na sjevernom dijelu Jadrana iznosi oko
14 oC. Sijeanj kao najhladniji mjesec ima srednju temperaturu uglavnom iznad 6 oC, a
srpanj i kolovoz oko 24 oC. Razdoblje kad je dnevni srednjak temperature zraka vii od 10
o
C traje priblino 260 dana godinje, a vrue vrijeme, s dnevnim maksimumom iznad 30
o
C, traje najvie 20 dana. Temperatura tla se u pravilu rijetko sputa ispod nitice, a niti u
zraku to nije esta pojava.
Isparavanje i vlaga u zraku. Godinje vrijednosti evaporacije s mora i evapotranspiracije
s kopna su usporedive s godinjim koliinama oborina, no ljeti oborine ne mogu namiriti
potrebu za evapotranspiracijom, dok je zimi obilno nadmauju. Granica evapotranspiracije
od 100 mm u srpnju poklapa se s granicom izmeu prevladavajue listopadne i zimzelene
I N S T I T U T
17
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
vegetacije. Tlak vodene pare u zraku kree se izmeu 5 mbar zimi i 20 mbar ljeti.
Relativna vlaga iznosi u godinjem prosjeku oko 70%, a uz jugo je mnogo vea nego uz
buru.
Magla i naoblaka. Magla je na kvarnerskom podruju rijetka pojava, manja od desetak
dana godinje i to se dogaa prvenstveno tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. Naoblaka se
u pravilu smanjuje od obale prema moru i od sjevera prema jugu. U godinjem prosjeku
iznosi na puini oko 4, a du obale oko 5 desetina. Od studenog do veljae traje zimski
reim naoblake, kad ima vie oblanih nego vedrih dana. Srednja naoblaka za prosinac
kree se oko 6 desetina. Proljetno poveanje naoblake u Kvarneru javlja se u oujku.
Sredinom lipnja nastupa ljetna vedrina. Najvedriji dio godine je kraj srpnja i poetak
kolovoza. Zatim se do kraja listopada izmjenjuju vedrija i oblanija razdoblja, a zimski
reim poveane naoblake nastupa naglo poetkom studenog. Prosjena oblanost zimi
iznosi 6/10 a ljeti kree se izmeu 2/10 i 4/10.
Oborine. Prosjene godinje koliine oborina na otoku Cresu iznose 1063 mm, sa
zabiljeenim sezonskim maksimumom od 1419 mm i minimumom od 734 mm, s
povratnim periodom od 22 odnosno 24 godine. Maksimum padavina nastupa krajem
jeseni, a minimum sredinom ljeta, ali za razliku od preostalog dijela istonog Jadrana na
kvarnerskom podruju i u Istri postoji jo i sporedni maksimum u travnju, te sporedni
minimum u oujku. Snijeg pada rijetko i brzo se topi, tako da ga na obali ima prosjeno 2
do 3 dana godinje. Tua nastupa takoer 2 do 4 puta godinje, a grmljavina oko 50 puta.
Tlak zraka i vjetar. U prosjenoj raspodjeli Jadran ima nii tlak od susjednog istonog
kopna. Zimi se izobare prostiru paralelno s obalom i osobito su gue pri obalnom pojasu,
gdje u predjelu Velebita horizontalni gradijent tlaka iznosi 3 mbar/40 km. Ljeti je gradijent
tlaka znatno manji, ali nad morem ipak ostaje izraena dolina nasuprot grebenu visokog
tlaka nad kopnom sjeverno od Alpa i Velebita. Najvaniji su vjetrovi sjeveroistoni osobito zimi kao bura ili kao ljetni noni burin, zatim jugoistoni - osobito kao jugo u
proljee i jesen te sjeverozapadni - osobito kao trajne etezije ljeti (maestral). Drugi su
vjetrovi manje uestali i kratkotrajni, a njihov smjer i intenzitet ovisi o putanji i o stupnju
depresije ciklonalnih poremeaja u odnosu na geografsku irinu. Na otvorenom moru
vjetrovi uglavnom puu u smjeru jadranske osi, a uz obalu su okomiti na obalnu liniju ili u
smjeru meuotonih kanala. Jugo, etezije i obalna cirkulacija slabije su izraeni na
sjevernom Jadranu, dok je tamo bura upravo najjaa.
Izmjena topline i vode s atmosferom. Iz raspodjele globalne radijacije nad Jadranom,
uoljivo je da su, osim u sijenju i veljai, koliine radijacije vee na otvorenom moru u
odnosu na priobalje na istoj geografskoj irini. Inae, vrijednosti rastu od sjeverozapada
prema jugoistoku. Aproksimativni rauni toplinskog budeta, ukazuju da je Jadran
otprilike jednako toplo more kao i preostali dio Sredozemlja, bez obzira na pojavu niih
temperatura zimi.
U Jadranu, za razliku od drugih podruja Sredozemlja, rijeke i atmosferske oborine
doprinose godinje s oko 440 mm slatkih voda vie od gubitka isparavanjem, koji za
sjeverni Jadran iznosi u prosjeku 620 mm godinje. Srednja brzina isparavanja je za dva i
pol puta manja u hladnijem dijelu godine (jesen i zima) u odnosu na ljeto.
Vlanost. Prosjena relativna vlanost zraka tijekom veeg dijela godine iznosi 65 %, u
studenom 75 %, a u ljetnim mjesecima 60 %.
Vjetar. Podaci o smjeru, brzini i pravcu vjetrova biljee se na meteorokoj postaji na
Malom Loinju. Tijekom jeseni i zime najuestaliji i najjai je vjetar iz smjera NE (bura).
Mjesena prosjena uestalost tiine (broj dana bez vjetra) iznosi od 10-19 % zimi,
odnosno od 16-22 % u jesen. Tokom proljetnih i ljetnih mjeseci znaajno su zastupljeni i
I N S T I T U T
18
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
smjerovi vjetra iz drugih kvadranata. Tada je prosjeni broj dana bez vjetra 20-26 %. U
hladnijem dijelu godine karakteristino je naizmjenino pojavljivanje hladnije i suhe bure
sa I kvadranta, odnosno vlanijeg i toplijeg juga iz II i III kvadranta. Ljeti tijekom dana
prevladava lagani sjeverozapadni maestral, a nou istoni povjetarac burin-levanat.
Valovi. Nema podataka o smjeru i visini valova za ire kvarnersko podruje, a najblii
podaci za valove odnose se na podruje otvorenog mora, 30 km junije od Loinja, a za
podruje Cresa mogu biti jedino orijentativni, kao pokazatelji stanja na podruju sjevernog
Jadrana. U proljee i ljeti prosjene mjesene vrijednosti mirnog mora su u rasponu od 3546%, posebno u lipnju i srpnju. Tijekom zime i jeseni uestalost mirnog mora je manja (u
rasponu od 20-31%), a more je najee valovito u sijenju i studenom. Zimi i u jesen
prosjene i maksimalne vrijednosti visine valova iznose 0,6-1,25 m, odnosno 1,5-3,5 m,
dok su u proljee i ljeti srednje visine valova manje, u rasponu od 0,4-0,9 m odnosno 1-2,5
m. U sijenju i listopadu najvei su valovi iz junog smjera. Za podruje Grada Cresa,
obzirom na zaklonjenost pojedinih obala u odnosu na glavne smjerove vjetra i na blizinu
kopna, visine valova, pa tako i snaga mora, su znatno manje.
1.2.1.7.
Tlo
Bonitiranje zemljita bilo je osnova za razvrstavanje tala u odreene kategorije zatite.

Na temelju unutarnjih i vanjskih znaajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih
imbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.), vrednovana su
zemljita te je odreen broj bodova i svrstavanje zemljita u bonitetne razrede (klase).
Rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala daju se u tablici br.3, a njihova
rasprostranjenost prikazana je na kartogramu (u nastavku).
U koloni 1 dan je broj kartirane jedinice, a u koloni 2 naziv kartirane jedinice tla i
postotni sadraj niih jedinica. Kartirane jedinice su veinom sloene zemljine
kombinacije vie niih jedinica tla, koje se u prostoru javljaju u razliitim odnosima i
teko ih je meusobno izdvojiti. U koloni 3, u brojniku, date su brojane vrijednosti
postotka stjenovitosti, a u nazivniku dinamika nagiba, kao bitnih svojstava za bonitetnu
valorizaciju prostora. U koloni 4 dati su ukupni brojevi bodova, a u koloni 5 navedena
je klasa i potklasa, odnosno razred i podrazred boniteta zemljita. Treba spomenuti da
prvi broj ispisan arapskim brojevima predstavlja klasu, a drugi potklasu zemljita, npr.
42 znai da tlo pripada etvrtoj klasi, a drugoj potklasi, a 81 osmoj klasi prvoj podklasi.
Bonitet zemljita izraunat je na temelju kriterija i metodike prorauna navedenih u
Pravilniku o bonitiranju. Prvih se pet klasa boniteta zemljita (od 11-52 podklase) ne
bi smjelo troiti izvan poljoprivredne namjene, odnosno za infrastrukturne
potrebe, tim vie to je ovo iskljuivo krki i otoni kraj, koji ionako ima vrlo malo
pogodnih tala za poljoprivredu.
Posljednja kolona 6 oznaava kategoriju prostora koja je determinirana na temelju
Pravilnika o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu eleborata prostornih planova (N.N. 106/98).
Utvreno je da na podruju Grada Cresa nema osobito vrijednih tala P1
kategorije. Naime, krki uvjeti i suha klima najbolja tla ovoga kraja svrstavaju
tek u P2 i P3 kategoriju ili u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, uma i
umskog zemljita, tj. panjakih povrina (P).
Treba odmah istai da na otoku Cresu imamo vrlo male povrine tala koje spadaju u P2
kategoriju. Prema bonitetu to su tla 41 potklase. Ova tla su prvenstveno rasprostranjena
uz krka poljica, a mogu se bez veih ogranienja
obraivati suvremenom
I N S T I T U T
19
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
mehanizacijom. Tla su prema rubu polja ponegdje ograniena dubinom i skeletnou.

Obino su ova tla rasprostranjena uz vea naselja, kao to je sluaj s gradom Cresom.
Ova su tla izdvojena u kartiranoj jedinici broj 1, a za poljoprivredu Grada imaju
strateki znaaj.
Druga po redu povoljnosti su tla u okviru kartirane jedinice broj 2 . To su antropogena
tla u krapama, gromaama i docima i poesto su terasirana, slabo do umjereno
skeletna. Rasprostranjena su po cijelom otoku, ali najvie ih nalazimo na krkoj zaravni
jugoistono od grada Cresa. Preteito su ograena kamenim ogradama kao oznakama
vlasnikog posjeda. Prema bonitetnoj vrijednosti spadaju u petu klasu drugu podklasu
(52) i zbog toga su svrstana u P3 kategoriju.
Kartirana jedinica broj 3 predstavlja poljoprivredna tla na kojima su nasadi maslina i
vinograda, a potom naputeni maslinici i propali vinogradi. To su tla s 2-5%
stjenovitosti, ali sa puno kamena, koji je sloen u zidine i gromae. Otri nagib terena
suava mogunost izrade terasa i parcela vee povrine. Prema bonitetu spadaju u 61
klasu i nema izriite potrebe da se uvaju za poljoprivrednu djelatnost.
Slina tla nalazimo i na kartiranoj jedinici broj 4. To su takoer od ljudi stvorena
antropogena tla u kru s terasama i gromaama. Imaju istovjetne bonitetne vrijednosti,
jer spadaju u 61 bonitetnu klasu.
Tla kartirane jedinice broj 5 spadaju u 61 bonitetnu klasu. To su veinom panjaka tla
sa umarcima makije i grmlja. Tu nalazimo smea tla na vapnencu i dolomitu, vapneno
dolomitnu crnicu i rendzinu na dolomitu i fliu, svrstanu u P prostornu kategoriju.
ume i ovdje imaju zatitnu ulogu. Obino su to slabo do umjereno stjenoviti prostori
na kojima je obrada nemogua.
U 71 bonitetnu klasu spadaju tla jo manje plodnosti, dakle tla s vie stijena, eventualno
veim nagibom i plia po dubini. To su tla kartiranih jedinica broj 6,7,8 i 9. U kartiranoj
jedinici 6 i 7 rendzina je dominantan tip zemljine kombinacije i nalazi se iskljuivo na
krkim zaravnima. U kartiranim jedinicama broj 8 i 9 smee tlo na vapnencu i dolomitu
dominira, dok se ono kod predhodnih kartiranih jedinica sporadino javlja. Sporedni
lanovi zemljinih kombinacija su crvenica i lesivirana tla. Naznaena tla razdvojena su
u dvije prostorne kategorije. umske zone svrstali smo u kategoriju zatitinih uma
(2), a poljoprivredna tla panjaka i livada u kategoriju ostalih poljoprivrednih tala, P
kategoriju. Ovi prostori mogu se koristiti za sve izvan poljoprivredne djelatnosti,
naravno, ako su za to pogodni.
Smee tlo na vapnencu, plitko i srednje duboko s vapneno dolomitnom crnicom,
crvenicom i kamenjarom, ine kartiranu jedinicu broj 10. Prema bonitetu ona spada u 72
klasu odnosno podklasu. Veinom su to panjaci i livade, a u njima se nalaze umarci
otone makije i grmoliko bilje. Zbog toga smo ih svrstali u P odnosno 2 prostornu
kategoriju. ume i ovdje imaju zatitnu ulogu spreavanja erozije tla vodom.
Istoj 72 bonitetnoj klasi i podklasi spadaju kartirane jedinice broj 11,12 i 13. Zemljinu
kombinaciju ine smea tla na vapnencima i dolomitima s rendzinom, crnicom,
crvenicom i kamenjarom u razliitim odnosima. To su preteito umom pokrivena,
visoko stjenovita podruja, pa smo ih izdvojili u zatitne ume (2). Manje
poljoprivredne oaze panjaka i livada (ili eventualno bivih oranica) izdvojene su kao
P kategorija.
I N S T I T U T
20
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Ostale kartirane jedinice spadaju u 81 i 82 bonitetne podklase. Kartirane jedinice broj

14, 15 i 16 ine prvu podklasu osme klase (81). To su veoma plitka tla i visoko
stjenovite zemljine kombinacije koje ine smea plitka tla, te vapneno dolomitna
crnica kao dominantni lanovi, a rendzina, crvenica i kamenjar ine sporedne lanove
zemljinih kombinacija. Iako su visoko stjenovita tla s preko 50% stijena, ovi prostori
su veim dijelom pokriveni umom, zbog ega smo ih i svrstali u 2 kategoriju. ume
imaju zatitnu ulogu i spreavaju eroziju posebno na strmim poloajima. Manje oaze
poljoprivrednih tala izdvojene su u P kategoriju.
Kamenjari kao dominantni tip tla dolaze u kartiranim jednicama broj 17 i 18. U
asocijaciji s ovim tipom dolaze rendzina, vapneno dolomitna crnica i smee tlo na
vapnencu i dolomitu, plitko. To su goli prostori, visoko stjenoviti koji imaju vrlo nisku
gospodarsku vrijednost, a umske oaze su malobrojne i teko opstaju zbog izloenosti
terena buri i posolici.
Tablica br. 3.: Rezultati vrednovanja zemljita podruja Grada Cresa
I N S T I T U T
21
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
I N S T I T U T
22
H R V A T S K E
d . d .
PODRUJA MORA
Z A G R E B
PODRUJA MORA
KARTOGRAM
BROJ 2
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
1.2.1.8. ivi svijet

A) Prikaz vegetacije
Na oblikovanje biljnog svijeta okoka Cresa najvie je utjecala transgresija Jadranskog
mora, kada su porastom razine mora za priblino 100 m vii predjeli podruja postali
otoci, te klimatske prilike i litoloka podloga.
Prije antropogenog utjecaja na Cresko-loinjskom otoju prevladavale su hrastove
ume. Ozbirom na svoj sastav, juno od linije Merag - Sv. Bla bile su to vazdazelene
ume s prevladavajuom vrstom Quercus ilex (crnika), bilo s udjelom listopadnih vrsta
ili bez njih, a sjeverno od te linije hrastove su ume bile listopadne s prevladavajuom
vrstom Quercus pubescens (hrast medunac).Granica izmeu ovih dviju zona
(vazdazelene i listopadne), u fizionomskom i ekolokom pogledu jedna je od
najsnanijih vegetacijskih pojava i u Europi. To je razlog da se esto, upravo na tom
mjestu, povlai granica izmeu sredozemne i eurosibirske regije.
Od svih jadranskih otoka, Kvarnerski su otoci po broju biljnih vrsta najbogatiji - na
njima raste vie od 1.300 vrsta, a brojni su i endemi (pojedinani, ili kao zajednice). Pri
tome osobito su vane pukotine okomitih stijena i toila, to je vegetacija koja se sastoji
gotovo sva od endeminih biljaka, odnosno zajednica, npr. Campanula-Centaureetum
dalmaticae - endemska zajednica istarskog zvonia i dalmatinske zeine (Campanula
istriaca i Centausea dalmatica). Neke od endeminih vrsta naselile su se na ogoljele
povrine nastale antropogenim djelovanjem, pa tako i kamenjarski panjaci imaju
endemino obiljeje, npr. endemina biljna zajednica Stipo - Salvietum officinalis
(kamenjarski panjak ljekovite kadulje i kovilja). Ova biljna zajednica sa karakternim
vrstama Stipa bromoides (kovilje) i Salvia officinalis (kadulja, kus) razvila se (nakon
mnogogodinjeg nepovoljnog ljudskog utjecaja na ume) na velikim povrinama koje su
sluile i danas slue kao panjaci. Ona je proirena u zoni submediteranskih kao i u
podruju eumediteranskih potencijalnih uma. Nalazi se na stanitima ije je tlo
degradirano tako da se najvei dio povrine sastoji od samog kra. U biljnom sastavu
veine kamenjarskih panjaka prevladavaju svojom ukupnom biomasom takve biljne
vrste koje su rairene u panonskom ili ak kaspijskom stepskom podruju, npr.
Chysopogon gryllus (krin), Botryochloa ischaemum (vlaska), Koeleria spendens
(smilica), Festuca valesiaca (vlasulja) itd. Ove posljednje dvije vrste su karakteristine
za biljnu zajednicu Festuco - Koelerietum splendentis koja je vezana za povrine
relativno manje degradirane od stanita zajednice Stipo - Salvietum officinalis.
Inae u biljnom sastavu kamenjarskih panjaka zastupljen je veliki broj vrsta i podvrsta
(vie od 300), iako esto izgledaju bez ivota.
Endemske vrste biljaka Cresa:
Ilirsko-jadranski biljni endemi:
Bunium alpinum W. et K. subsp. montanum (Koch) P. W. Ball
Campanula pyramidalis L.
Dianthus ciliatus Guss.
Dianthus sylvestris Wulfen ssp. tergestinus (Reichenb.) Hay.
Drypis spinosa L. ssp. jacquiniana Murb. et Wettst. ex Murb.
Euphorbia fragifera Jan
Euphorbia wulfenii Hoppe ex Koch
I N S T I T U T
23
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Salvia bertolonii vis.

Viola adriatica Freyn
Potentilla australis Kraan
Astragalus illyricus Bernh.
Astragalus vegliensis Sadl.
Genista silvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) Lindb.
Daucus carota L. ssp. major (Vis.) Thell.
Plantago holosteum Scop. ssp. scopulorum (Degen) H-i_f
Cynanchum adriaticum (Beck) Fritsch
Edraeanthus tenuifolius (W.K.) DC.
Centaurea spinoso-ciliata Seenus
Picris hispidissima (Bartl) Koch
Iris illyrica Tomm.
Kvarnersko-liburnijski biljni endemi:
Campanula istriaca Feer
Corydalis acaulis (Wulf.) Pers.
Phyllitis hybrida (Milde) Christens.
Alyssum medium Host
Alyssum montanum L. ssp. pagense (J. Baumgtr.) Hay.
Centaurea dalmatica Kern.
Hieracium pilosella L.
Toan popis flore otoka Cresa tek treba napraviti, pa se jo ne moe utvrditi koliki je
ukupni broj vrsta. Ipak, ve povrnim istraivanjima za Cres je utvreno 28 vrsta
orhideja, i to:
Ophrys apifera Huds.; Ophrys bertolonii Mor.; Ophrys bombyliferaLink.; Ophrys
fuciflora Moenc.; Ophrys fusca Link.; Orchis coriophora L.; Orchis morio L.; Orchis
purpurea Hudus.; Orchis quadripunctata Cyr.; Orchis simia Lamarck.; Orchis
tridentata Scopoli; Orchis laxiflora L.; Serapis lingua L.; Serapias bergonii E. G.
Gamus; Serapias romeracea, Anacamptis pyramidalis L.C.M. Rich.; Plananthera
bifolia L.C.M. Rich.; Epipactis microphylla Schvartz.; Cephalanthera damasonium
Druce.; Cephalanthera longifolia Fritsch.; Limodorum aborttivum Swartz.; Spiranthes
spiralis Chev.; Listera ovata R. Brown.; Neotinea maculata Stearn.
Ukupno uzevi, u tvz. Crvenu listu ugroenih biljnih vrsta Primorsko-goranske
upanije ukljueno je ak 27 biljnih vrsta otoka Cresa. Ipak, ono ime se otok Cres
(pogotovo njegov sjeverni i juni dio, Tramuntana i Punta Kria) istie, su
vrijedne i znaajne povrine pod umama.
ume na podruju Grada Cresa pripadaju dvjema klimazonalnim podrujima.
Sjeverni dio otoka Cresa od linije Sv. Bla Merag pripada submediteranskoj zoni
listopadnih uma, dok je juno od te linije zona zimzelenih crnikovih uma (OrnoQuercetum ilicis). ume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis)
idu do 250 metara nadmorske visine, a iznad toga je zona uma hrasta medunca i crnog
graba (Ostryo-Quercetum pubescentis), koja se uzdie do glavnih vrhova otoka Cresa.
ume crnog graba i medunca dolaze na uskom grebenu koji se prua od Lubenica na
I N S T I T U T
24
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
jug. Klimatske prilike uvjetovale su razgranienje izmeu listopadne i zimzelene

vegetacije mediterana. U zoni izmeu ume bjelograbia i medunca i crnog graba na
sjeveroistonim ekspozicijama, povrh dubljih tala dolazi submediteranska uma
pitomog kestena (Querco-Castanetum submediteranneum). Ovaj sjeverni dio otoka
Cresa je podruje listopadnih uma (ume Tramuntane), sa umovitou oko 67%.
Na padinama iznad Merga prema Predoici, gdje je padina izloena jakom udaru bure,
dolazi umska zajednica crnike s crnim grabom, to predstavlja raritetnu zajednicu ovog
dijela podruja. Ta zajednica takoer se javlja oko Vranskog jezera. Na mjestima
izloenim jaim udarima bure saene su kulture crnog bora, kao zatitna uma, te uz
cestu Porozina-Cres. U zaklonjenom dijelu okolia grada Cresa su vee povrine pod
kulturama maslina.
Znaajnu povrinu zauzimaju endemini kamenjarski panjaci kadulje i kovilja (StipoSalvietum), i panjak smilice i ilirske vlasulje (Koelerio-Festucetum illyricae), koji su
vani za razvoj ovarstva i pelarstva na otoku (podruje izmeu Sisa i Barbina, kao i
juno od Vranskog jezera prema Punta Krii).
U listopadnim umama Tramuntane bio je uvrijeen tradicionalni nain sjee ogrijevnog
drveta "prevrivanjem" debala na visini od 2 2,5 metara, tako da bi iz debla na visini
od 2,5 metara rasle nove grane, a kada bi one dosegle debljinu za ogrijevno drvo i tanje
sortimente za seosku grau bile bi ponovno posjeene.Tako se pojedinim stablima
gospodarilo kroz 100-tinjak i vie godina, a posljedica tog naina sjee je da je vei dio
tih stabala oteen gljivama, te je upljeg i trulog debla.
ume crnike su se sjekle za ogrijev "mediteransku sjeenicu" debljine od 5 10 cm.
Ove ume (Orno-Quercetum ilicis) spadaju u sjeverni pojas crnikovih uma
eumediterana, a iste crnikove ume (Quercetum illicis adria provinciale) srednjeg
podruja poinju junije od unskog na otoku Loinju.
U okolici Vranskog jezera vezano na flinu zonu svjeih tala, dolazi uma hrasta cera i
hrasta duba - grozdastog hrasta (Quercetum cerris virgilliana). Veina ove ume je
iskrena za potrebe poljoprivrede.
Na sjevernom dijelu Cresa, na predjelu Gorica du fline sinklinale i u Merakoj jami
zadrale su se biljne vrste mezofilne florne vegetacije kao glacijalni relikti. Na strmim
stijenama i klifovima istone obale Cresa izloenim jakom udaru bure zadrali su se
tercijarni reliktni endemi; kvarnerski endemi istarske zvonike i dalmatinske zeine, kao
i ilirsko-jadranski endemi primorskih zvonia, ilirske perunike, te mljeika i jo neke
druge vrste.
Na podruju Grada Cresa razlikuju se dvije cjeline meusobno razliite po klimi i
biljnom pokrovu. To su podruja, tj. gospodarske jedinice (u daljnjem tekstu: GJ)
Tramuntana i Vrana.
G.J. Tramuntana
Vei dio G.J. Tramuntana je u submediteransko-vegetacijskoj zoni, a manji dio, na jugu

G.J., oko uvale Kruica i luke Cres, zahvaa i eumediteransku zonu. Za ovu G.J.
karakteristian je jak utjecaj ovjeka i stoke (ovce) na dotinu vegetaciju. Veliki broj
I N S T I T U T
25
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
ovaca (cca 40.000) koji je ovdje prije obitavao unitio je dosta umske vegetacije na
opinskim panjacima tzv. komunadama, a dijelom i travnjaku vegetaciju, tako da su
se odrale samo one biljke koje ovca ne pase; ljekovita kadulja, smilje, mljeika i dr.
Dominantna umska zajednica je uma medunca i bjelograba. Na viim terenima dolazi
umska zajednica crnog graba s meduncem. Sastojine pitomog kestena razvile su se na
dubljim tlima.
U okviru eumediteranske vegetacije koja dolazi na jugu G.J. razvila se zajednica crnike
s crnim jasenom i crnike s crnim grabom.
Detaljni opis i analiza uma po namjeni na podruju Grada Cresa sadran je u separatu
Prostornog plana Studija tla i povrina pogodnih za poljoprivredu i umarstvo programska revizija, Urbanistiki institut Hrvatske, 2001. g.
Dravne ume i umska zemljita
Ukupna povrina dravnih uma (obraslo i neobraslo zemljite) iznosi 4.825,22 ha, od
ega na gospodarske ume odpada 1.405,72 ha (30%), na zatitne ume 2.675,38 ha
(55%), dok na neobraslo umsko zemljite otpada ukupno 744,12 ha (15%). Ukupna
drvna zaliha iznosi u gospodarskim umama 99.820 m3, a ukupni godinji teajni prirast
iznosi 3.141 m3. U zatitnim umama, drvna zaliha iznosi 83.506 m3, a godinji prirast
iznosi 2.705 m3.
Rasprostiranje dravnih uma i umskih zemljta po katastarskim opinama je
slijedee:
- k.o. Beli:
2.107,4 ha
- k.o. Dragozetii:
787,7 ha
- k.o. Predoica:
763,4 ha
- k.o. Cres:
1.166,7 ha
Ukupno:
4.825,22 ha.
Privatne ume i umska zemljita

Ukupna povrina privatnih uma na podruju gospodarske jedinice Tramuntana iznosi
2.788,0 ha, (bez ostalog umskog zemljita). Na gospodarske ume otpada oko
1.500,0 ha (54%), a na zatitne oko 1.300,0 ha (46%). Podaci o drvnoj zalihi i prirastu
ne postoje, obzirom da nije napravljen Program gospodarenja u privatnim umama.
Meutim, drvne zalihe procjenjuju se na oko 70.000 m3, a godinji prirast oko 2.000
m3 .
G.J. Vrana
Vei dio G.J. Vrana je u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, a samo je manji dio na
veim nadmorskim visinama, odnosno izraenim brdima, te zahvaa i submediteransku
zonu. Za ume ove G.J. karakteristian je jak antropogen utjecaj, kao i utjecaj ovaca.
U ovoj G.J. najee susreemo kulture crnog bora i alepskog bora koje su nastale
poumljavanjem veim dijelom pedesetih godina, a neto i za vrijeme Italije. Od
autohtonih umskih zajednica dolazi crnika s crnim jasenom, crnika s crnim grabom te
I N S T I T U T
26
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
zajednica medunca i bjelograbia kao i vegetacija panjaka i kamenjara. Zajednica

crnike s crnim jasenom zauzima podruje na vie lokaliteta u ovoj G.J. i to lokalitet
izmeu mjesta Stivan i Ustrine, lokalitet izmeu Cresa, Orleca i Valuna, te lokalitet oko
Pernata.
Zajednica crnike s crnim grabom zauzima veinom lokalitet od Lubenica prema
Martinici i to na strmim padinama obale. Smatra se da je tu crni grab indikator
hladnije klime uvjetovane burom.
Zajednica medunca i bjelograbia dolazi na lokalitetu izmeu Lubenica i Podola te
neto iznad Valuna.
Dravne ume i umska zemljita
Ukupna povrina dravnih uma (obraslo i neobraslo umsko zemljite) na prostoru
ove gospodarske jedinice iznosi 876,00 ha, od ega na gospodarske ume otpada 543
ha (62%), na zatitne ume 286 (33%), dok na neobraslo i neplodno umsko zemljite
otpada 44 ha (5%).
Ukupna drvna zaliha u gospodarskim umama iznosi 74.511 m3, a drvna zaliha
godinje priraste za 3.203 m3. Rasprostiranje dravnih uma i umskih zemljta po
katastarskim opinama je slijedee:
-
k.o. Lubenice:
k.o. Valun:
k.o. Martinica:
k.o. Vrana:
k.o. Podol:
k.o. Orlec:
k.o. Stivan:
k.o. Cres:
250,9 ha
2,15 ha
245,0 ha
10,9 ha
2,05 ha
244,0 ha
99,0 ha
23,2 ha.
Privatne ume i umska zemljita

Ukupna povrina privatnih uma na podruju gospodarske jedinice Vrana iznosi oko
2.190 ha, od ega na gospodarske ume otpada oko 1.700 ha (77%). Zbog relativno
degradirane ume panjae crnike, drvna zaliha i prirast znaajnije je manji od onog u
dravnim umama.
Zdravstveno stanje i zatita uma
ume u G.J. "Tramuntana" su dobrog zdravstvenog stanja, s tim da se na pojedinim
medunevim stablima primjeuje osutost kroanja u srednjoj mjeri.
Ocjena zdravstvenog stanja je bila vrena u sklopu projekta propadanja uma kad su se
1987. godine pa do 1991. godine postavljale pokusne plohe na kojima se utvrivala
oteenost pojedinih sastojina. Od 1992. godine ocjene su se vrile samo u
bioindikacijskim tokama kojih sada u ovoj G.J.ima est.
Ocjene zdravstvenog stanja obraivane su u umarskom listu broj 5-6/1988. gdje je
tijekom 1987. oteenost uma za podruje Uprave uma Buzet, kojem pripada i ovo
I N S T I T U T
27
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
podruje, iznosila 26,5%, od toga znaajno alepski bor i crni bor, dok su stabla crnike
neznatno oteena to potvruje da autohtone vrste ovog podneblja (crnika, cer,
medunac, grab i crni jasen) manje stradavaju od kemijskih i ostalih polutanata nego
uneene vrste (crni i alepski bor).
ume ove G.J. su stabilne, i nisu registrirane znaajne tete od biotskih i abiotskih
faktora.
Od biotskih faktora prisutan je na hrastovima gubar kao tipian polifag, jer napada
crniku, cer, medunac i grab. On se javlja masovnije svakih 6-7 godina kada izvri
defolijaciju na veim povrinama, koje se relativno brzo oporave (drvee baca novi list
u sedmom mjesecu). Na borovima je najei tetnik borov etnjak koji je permanentno
prisutan i vie je tetan s estetskog i higijenskog aspekta, dok su tete na smanjenju
prirasta uoljivije i pogubnije ako taj tetnik sudjeluje zajedno sa suom i gljivinim
oboljenjima. Od biljnih bolesti, ali u neznatnoj mjeri, dolaze gljivina oboljenja na
stablima kao pepelnica na hrastu. Ona se javlja nakon golobrsta gubara na mladim
novim listovima u vidu sivkaste prevlake. Na pitomom kestenu se javlja gljivica koja
uzrokuje rak kestenove kore i dovodi do masovnog suenja iste vrste. Meutim, u
zadnjih dvadesetak godina primjeeno je zaustavljanje procesa suenja pitomog kestena
uslijed pojave tzv. hipovirulentnog tipa iste gljivice, koja istiskuje iz kestenika zloudnu
i time se zaustavlja umiranje pitomog kestena. Pretpostavlja se da je dolo do prirodne
"samoregulacije" u biologiji gljiva.
Od abiotskih faktora najvee tete su od bure i juga, poslije kojih se u umi javljaju
izvale.
Zdravstveno stanje uma u gospodarskoj jedinici "Vrana" je zadovoljavajue, a
preciznije i kvalitetnije podatke dobit e se preko 11 postavljenih bioindikacijskih
toaka formiranih tek 1999. godine, tako da e se prvi rezultati moi prezentirati za
nekoliko godina.
Vezano na zatitu uma ove gospodarske jedinice, one nisu, do sada, pretrpjele vee
tete od biotskih i abiotskih faktora.
Od biotskih faktora, zbog veih povrina pod borovim kulturama, prisutan je najvie
borov etnjak. Na crnikovim umama periodino svakih 6-7 godina dolazi gubar i
hrastov prstenar jaeg ili slabijeg intenziteta, koji ne stvara velike tete jer je crnika kao
autohtona vrsta relativno otporna. Od biljnih bolesti gljivice su veinom prisutne na
borovima.
Od abiotskih faktora najvee tete su od bure i juga, kad dolazi do izvaljivanja stabala i
suenja kronji crnikovih stabala od posolice.
B)
Fauna podruja Grada Cresa
Zatita faune vri se na temelju Zakona o zatiti prirode, te prema posebnim

pravilnicima o zatiti pojedinih vrsta faune - Pravilniku o zatiti sisavaca, Pravilniku o
zatiti gmazova, Pravilniku o zatiti pojedinih vrsta kukaca, a na snazi su i odtetni
cjenici kojima se propisuje odteta za pojedinu zatienu vrstu i njene razvojne stadije.
I N S T I T U T
28
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Za detaljno provoenje zatite trebalo bi izvriti daljnje istraivanje faune podruja

Grada Cresa.
Ptice
Na cresko-loinjskom otonom prostoru ukupno je do sada zabiljeeno gotovo 200 vrsta

ptica, to se moe smatrati vrlo velikim, iako ne i konanim brojem za ovaj arhipelag.
To je najvei broj vrsta zabiljeen do sada za bilo koji jadranski otok. Ukupan
potencijalni broj ptica gnjezdarica obuhvaa gotovo 90 vrsta, to ukazuje na izuzetnu
ornitoloku vrijednost ovog otoja i veliku raznolikost prirodnih stanita, koje je nastalo
dodirom mediteranskih, submediteranskih i kontinentalnih klimatskih, a uz to i
vegetacijskih elemenata, no djelomino i na bolju prouenost u odnosu na druge otoke.
Na Cresu se gnijezdi oko sedamdeset vrsta ptica.
Bogatstvom ornitofaune posebno se istie sjeverni dio otoka Cresa - Tramuntana.
Ornitofauna Tramuntane razlikuje se od sastava ptijih zajednica drugih dijelova otoka.
Jedino na Tramuntani nalazimo na gnijeenju kanjca osaa (Pernis apivorus),
obinog zvika (Phylloscopus collybita) i velikog djetlia (Dendrocopos major). U
odnosu na druge djelove otoka, ovdje su puno ei pupavci (upupa epops) i umske
sove (Strix aluco), a znaajno je i gnijeenje zmijara (Circaetus gallicus), surog orla
(Aquila chrysaetos), sivog sokola (Falco peregrinus), sove uare (Bubo bubo) i niza
kolonija morskih vranaca (Phalacrocorax aristotelis) - vrste koja je vrlo ugroena na
itavom Mediteranu. Znaajni su i podaci o gnijeenju smeih iopa jer se radi o
endemskoj podvrsti za Jadran, Apus pallidus illyricus. Kolonija pored Belog ujedno je i
najsjevernija kolonija ove vrste na Jadranu.
Na Tramuntani je i najsjevernija na svijetu prirodna kolonija bjeloglavih supova (Gyps
fulvus), jedina koja obitava sjevernije od 45O sjeverne geografske irine. O zatiti
bjeloglavih supova detaljnije obrazloenje dano je u toki 1.2.7.1. Obrazloenja.
Broj ptica gnjezdarica, a pogotovo rijetkih i ugroenih vrsta, ukazuje na injenicu da je
otok Cres s ornitofaunistikog stanovita prirodna cjelina koja daleko nadilazi druge
jadranske otoke, te ija se vrijednost mjeri u meunarodnim razmjerima. Tramuntana se
posebno istie po tome to u ovim umama dominiraju kontinentalne vrste ptica, poput
zvika (Philloscopus collybita), crvendaa (Erithacus rubecula), ojke (garrulus
glandarius), zebe (Fringila coelebs) i velikog djetlia (Dendrocopos major).
Sisavci
Sisavci otoka Cresa nisu dovoljno poznati, posebice gustoa njihovih populacija. U
posljednje je vrijeme izuavan odnos dominantnog predatora na otoku, te jedinog veeg
grabeljivca meu sisavcima - kune bjelice (Martes fiona) prema plijenu. Utvreno je
da postoji razlika u prehrani populacija kuna s Tramuntane (u prehrani im dominira
ivotinjska komponenta) u odnosu na populacije sa srednjeg dijela ili junog,
eumediteranskog dijela otoka Cresa (dominira biljna komponenta). Fauna sisavaca
sadri itav niz specifinosti; od ekolokih (puh, Myoxus glis, gnijezda pravi i u
suhozidima), do taksonomskih i evolucijskih. Tako unutar ove skupine postoji jedan
znanstveni problem: kvarnerska krtica (Talpa curopea ssp.) iji taksonomski status jo
nije rijeen. Krtica, od svih otoka na Sredozemlju, ivi jedino na Cresu i to na
I N S T I T U T
29
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tramuntani. Potrebno je zatititi njena stanita, jer se radi o jedinstvenoj, otonoj

populaciji iji znanstveni status jo nije utvren, a time joj prirodoznanstvena vrijednost
jo vie raste. Obitava samo na podruju Tramuntane, te na pojedinim manjim
lokacijama na jugu do Vranskog jezera. Za nju je najznaajnije podruje sjeverno od
Belog, gdje obitava u dubljim tlima, najee uz kestenove.
U vodama istono od Cresa i Loinja obitava i znaajni broj dupina (Tursiops
truncatus). Istraivanja su do sada rezultirala zbirkom podataka o rasprostranjenosti,
ponaanju, prehrani i nainu razmnoavanja, modelima udruivanja, interakcijama s
ribarima, te kretanjima dupina unutar tog podruja. Smatra se da populacija broji oko
120 jedinki koje su fotoidentificirane, uz pomo trajnih obiljeja na lenoj peraji (razne
pjege, oiljci, urezi). Veina identificiranih jedinki pokazuje visoki stupanj
rezidentnosti, to navodi na zakljuak da zajednica dobrih dupina trajno obitava u
vodama Cresko-Loinjskog arhipelaga.
Osamdesetih su godina na Tramuntani naseljeni alohtoni sisavci, i to jeleni lopatari,
divlje svinje, mufloni i srne. Detaljniji podaci o lovitima na otoku Cresu dani su u toki
1.2.5. Obrazloenja. Na Cresu je vien i jazavac, koji inae ovdje ne obitava, pa se
postavlja pitanje da li je mogue da je sam preplivao s kopna. Zakon o zatiti prirode i
Zakon o otocima trai da se sve uneene ivotinje eliminiraju s otoka.
Popis sisavaca otoka Cresa:
Erinaceus europaeus, talpa europaea; Suncus etruscus; Crocidura suaveolens; Martes
fiona; Rhinolophus ferrumequinum; Pipistrellus kuhlii; Pipistrellus nathusii; Myctalus
leisleri; Mus (musculus) domesticus; Rattus rattus; Apodemus sylvaticus; Apodemus
flavicollis; Myoxus glis; Lepus Europeaus; Orycrtolagus cuniculus (unesen); Axis axis
(unesen); Dama dama (uneen); Ovis (orientalis) musinon (unesen); Sus scrofa
(unesen); Capreolus capreolus (unesen); Meles meles (unesen?), Ovis aries (cresta
pramenka), Capra domestica.
Vodozemci i gmazovi
Prema podacima herpetologa najvie autohtonih vrsta kopnenih i slatkovodnih

vodozemaca i gmazova od svih otoka u sredozemlju ima Krk - ak 30 (na 405 km2),
slijedi Cres (isto 405 km2) sa 28 vrsta, pa Sicilija s 27 vrsta (na 25.426 km2), zatim
Sardinija s 21 vrstom (na 23.813 km2), itd.
Na otoku Cresu ive neke vrste kojih nema na drugim mediteranskim otocima: vrste
Bufo bufo i Algyroides nigropunctatus ive osim na Cresu jo jedino na Krku i Rabu,
Triturus vulgaris meridionalis, Bombina veriegata, Rana damatina i Anguis fragilis
osim na Cresu ive jo samo na Krku, a jedino na Cresu, od svih mediteranskih otoka,
zabiljeene su vrste Podarcis muralis i Laacerta bilineata.
Za gmazove Cresa posebno je znaajna uma na Tramuntani, odnosno lokve kojih u toj
umi ima najmanje stotinjak, od ega 60-ak veih (najznaajnije su Kosmaef, Pajska,
Palvanja, Pe, Garbovica, itd.), gdje je pronaena aba Rana dalmatina, koja ne ivi niti
na jednom drugom otoku u Mediteranu, niti na drugim djelovima Cresa.
Cres je jedini otok u Mediteranu gdje je pronaen (na Tramuntani) guter Podarcis
muralis, relikt iz hladnijeg razdoblja geoloke prolosti otoka.
I N S T I T U T
30
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Prema Zakonu o zatiti prirode (N.N. 54/76) u Hrvatskoj su, uslijed ugroenosti,
posebno zatiene tri vrste vodozemaca (Proteus anguinus, Bufo bufo i Bufo viridis), te
devet vrsta gmazova (Testudo hermanni, Anguis fragilis, Ophisaurus apodus, Lacerta
bilineata, Lacerta trilineata, Podarcis melisellensis, Elaphe longissima, Elaphe
quatrolineata i Elaphe situla). Od njih, samo ovjeja ribica (Proteus anguinus) nije
utvrena na otoku Cresu - svih ostalih 11 vrsta obitavaju na tom podruju.
Popis vodozemaca i gmazova na podruju Cresa:
Triturus vulgaris; Bombina variegata; Bufo Bufo (Beli); Bufo viridis viridis; Hyla
arborea arborea (Beli); Rana dalmatina (Beli); Rana ridibunda (Beli); Emys
orbicularis; Testudo hermanni hermanni (Beli); Hemidactylus turcicus turcicus (Beli);
Tarentola mauritanica (Beli); Anguis fragilis fragilis (Beli); Ophisaurus apodus
apodus (Beli); Algyroides nigropunctatus (Beli); Lacerta trilineata major; Lacerta
bilineata (Beli); Podarcis melisellensis fiumana (Beli); Podarcis muralis muralis
(Beli); Podarcis muralis mucaliventris; Podarcis sicula campestris; Coronella
austriaca; Coluber gemonensis (Beli); Elaphe longissima longissima (Beli); Elaphe
quatourlineata quatuorlineata (Beli); Elaphe situla (Beli); Malpolon monspessulanus
insignitus (Beli); Telescopus fallax fallax (Beli); Natrix natrix helvetica (Beli); Natrix
tessellata tessellata.
Meu pripadnicima faune vodozemaca Tramuntane nalazi se i vrsta koja je na listi
Strasburke konvencije 1992. godine Convention on the conservation of european
wildlife and natural habitats - Apendix II. To je gatalinka (Hyla arborea), a na toj listi
je i zelena krastaa (Bufo viridis) koja takoer dolazi na Cresu. One se u Europi
smatraju indikatorima ouvanosti okolia (prirode) i tamo gdje ih jo ima predlae se
zatiivanje prostora u formi prirodnog rezervata. Stoga, to je razlog vie da se ouvaju
lokve (kao njihova gnijezdita) i livade kao njihova obitavalita.
Kukci
Na Cresu su zabiljeene 3 vrste vodenih kornjaa: Bidesusun istriatus, Coelembus

parallelogrammus i Hydroporus obseletus koje nisu naene na drugim Kvarnerskim
otocima, kao niti na susjednom kopnu, to entomolog koji ih je otkrio istie kao
izuzetno zanimljivo. Od svih kvarnerskih otoka Cres je najbogatiji vodenim kornjaima
iz skupine Hydradephaga.Te su vrste naene u lokvi Rosuja na Tramuntani, to lokve
na Tramuntani ini jo znaajnijim i ukazuje na potrebu da ih se zatiti.
Vretenca su jedna od vanih skupina vodeno/kopnenih ivotinja. Vodeno/kopnenih
zato to njihov jedinstveni ivotni put vodi od liinke koja se raa, hrani, raste i razvija
u vodenom okoliu, do odraslog kukca koji je pravi stanovnik kopna. Ovaj red kukaca,
dakle, povezuje vodene i kopnene ekosisteme. Kako su liinke i odrasli kukci predatori,
i u vodenim i u kopnenim ekosistemima ih nalazimo visoko u hranidbenim lancima.
Bogatstvo njihovih vrsta, odraz je bogatstva kvalitete i zdravlja ekosustava u kojima
obitavaju, te su zbog toga vrlo pogodna kao monitoring vrste.
Njihova su stanita na Cresu sve stalne vodene povrine, kao i mala pojilita za ovce
(zapremine nekoliko do nekoliko desetaka litara vode) koja nalazimo veinom uz
suhozide. Bogatstvo faune vretenaca su nesumnjivo izvrsna oznaka za biotope najvie
kvalitete, a bogatstvo njihovih vrsta dokazuje ouvanost vodenih biotopa toga podruja
i veliku ekoloku vanost malih vodenih povrina. Na Cresu su do sada zabiljeene
I N S T I T U T
31
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
slijedee vrste vretenaca (Odonata): Chalcolestes viridis, Sympecma fusca, Coenegrion

puella, Coenagrion scitulum, Erythroma viridulum, Ishnura elegans, Aeshna affinis,
Aeshna cyanea, Anax imperator, Cordulia aenea, Croccothemis erithraea, Libullula
depressa, Orthetrum cancellatum, Sympetrum medidionale, Sympetrum sanguineum,
Sympetrum striolatum, Lestes viridis, Enallagma cyathigerum.
Na temelju speleolokih istraivanja koja su provedena na sjevernom dijelu otoka Tramuntani, u kojima su sudjelovali i entomolozi, osim velikog broja pilja i
zanimljivih krkih fenomena u njima, otkriveni su i izuzetno zanimljivi piljski kukci:
Typhlotrechus bilimeki circovichi, Anophthalmus maderi sucainus, Bathysciotes
khevenhlleri crepscensis, Bryaxis crepsconsis crepsconsis, Otiorrhynchus (Aleutinops)
crepscensis, antisphodrus cavicola aff. Mlleri.
Vrsta Otiorrhynchus (Aleutinops) crepscensis kornja je iz porodice pipa
(Curculionidae) koji ivi samo u peinama otoka Cresa. Utvren je u peini ampari
kod Petrieva i u jami Lipica kod Dragozetia.
U peini ampari naene su i druge dvije vrste koje su ime dobile po otoku Cresu
(Crepsa): Bathysciotes khevenhlleri crepscensis i Bryaxis crepsconsis crepsconsis.
Na Cresu je utvreno est vrsta leptira koje do sada nisu bile zabiljeene na podruju
Kvarnera: Ultraaricia anteros Frr. (porodica Lycaenidae), Lycaeides idas L. (porodica
Lycaenidae), Melitaea cinxia L. (porodica Nymphalidae), Hipparchia syriaca Stau.
(porodica Satyridae), Pyrgus alveus Hbn. (porodica Hesperidae), Thymelicus sylvestris
Poda (porodica Hesperidae).
Na Tramuntani je zabiljeena vrsta Aporia crataegi L. koja je openito sve rjea vrsta,
uhvaen je samo jedan primjerak na vioj nadmorskoj visini.
Danas zatiene i sve rijee vrste Papilio machaon L., Iphiclide podalirius L., Charaxes
jasius L., Lymenitis reducta Sta., Argynnis paphia L. i Melanargia galathea L.
zabiljeene su u dosta brojnim populacijama to nam govori o ouvanosti ekosustava
tog podruja. Za te se vrste u literaturi navodi opadanje brojnosti populacije irom
Europe, zadnjih godina zbog velike osjetljivosti na zagaenje. Zanimljiva je i vrsta
Hipparchia syriaca sta. zabiljeena u svibnju 1997. godine u okolici Belog, za koju je to
jedino nalazite u Kvarnerskom zaljevu.
Mnoge su vrste zabiljeene samo jednim primjerkom ili na samo jednom lokalitetu, to
ne prua izravnu sliku o fauni leptira otoka Cresa. Otok Cres odlikuje dosta velika
reljefna i floristika raznolikost (submediteranske, mediteranske znaajke, posaene
borove ume, panjaki prostori). Usporedbom s ostalim Kvarnerskim otocima moemo
oekivati bar jo desetak njihovih vrsta koje, dijelom zbog prekratkog vremena
istraivanja, nisu jo utvrene.
I N S T I T U T
32
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.1.9.
PODRUJA MORA
More2
Geomorfoloka obiljeja akvatorija i morskog dna
More koje obuhvaa teritorij Grada Cresa rasporeeno je u tri zasebna akvatorija: na istoku
Kvarneri, na zapadu Kvarner te na sjeveru Rijeki zaljev. Obale prema Kvarnerskom i
Rijekom zaljevu u strmom se nagibu sputaju do dubine od 50-60 m, a u Kvarneriu i do
80-90 m. Na ulazu u Kvarner, od istarskog poluotoka u pravcu otoka Zea i Unije, protee
se prag plii od 50 m, to zapravo predstavlja granicu rijenog nanosa prarijeke Po.
Obalni je pojas gotovo u cijelosti vapnenasto hridinast. Na mjestima blagog nagiba
kompaktna stjenovita podloga obino je prekrivena krupnozrnim ili finim pjeskovitim
sedimentima, na kojima u vrlo zatienim mjestima dolazi do taloenja siltoznih estica.
Okomite ili ak subvertikalne stijene u pravilu su slabo razvedene, te se neprekinuto ili
stepenasto sputaju u dubinu, a manje usjekline, tektonskog ili erozijskog porijekla,
nalazimo gotovo svugdje. U zavrnim dijelovima uvala u pravilu nalazimo plae krupnih
oblutaka, dok ljunkovitih i pjeskovitih plaa u akvatoriju otoka Cresa gotovo i nema.
Geoloka okosnica istonojadranskog podruja izgraena je iz mezozojskih, morskih
karbonatnih sedimenata nataloenih na rubnom podruju geosinklinale mora Tethys.
Regresijom mora i nastupom kontinentalne faze poinje proces okrivanja, odnosno
razlaganja vapnenca uz stvaranje naslaga zemlje crljenice. U paleogenu more ponovno
poplavljuje dananji istonojadranski prostor. Zatim, na prijelazu iz eocena u oligocen,
orogenetskim izdizanjem Alpa, Dinarida i Apenina omeen je prostor dananjeg Jadrana, a
tektonskim pomicanjima du rasjednih linija tada je dolo do odvajanja otonog masiva
Cresa i Loinja od istarskog kopna. Od tada se na dananjem istono-jadranskom prostoru
izmjenjuju naslage fluvioglacijalnih i morskih sedimenata. Na vrhuncu wrmskog
glacijalnog doba, razina mora u jadranskoj zavali bila je stotinjak metara ispod dananje,
pa je u toj kontinentalnoj fazi sadanje podmorje bilo izloeno intenzivnim erozijskim
procesima, ije tragove nalazimo i na dananjem morskom dnu. Ve potkraj posljednje
glacijacije Wrma, brzo je porasla razina mora te, iako je razina mora bila tridesetak
metara nia od dananje, istonojadranski obalni i otoni prostor ve je bio gotovo jednak
dananjem. Glavne znaajke tako nastalog obalnog prostora su vrsta stjenovita osnova,
velika razvedenost obalne linije i bogatstvo mikroreljefa.
Tvrda - hridinasta dna
Prema nastanku, na naim otocima, na obali i u podmorju, nalazimo slijedee vrste
podloge:
1.
karbonatne stijene, veinom iz mezozojskih vapnenaca, koje smatramo glavnom i
najzastupljenijom vrstom podlogom istonojadranskog prostora;
2.
u znatno manjem obimu nalazimo stijene pjeenjaka i brea, porijeklom iz

pliocenskih naslaga,
3.
u podmorju, u obliku umetaka na raznim tipovima pominog dna, nalazimo

konzistentne naslage vrstih biogenih tvorevina, to svrstavamo u sekundarna tvrda
dna.
U programskoj reviziji Studije prostornog aspekta koritenja i zatite mora (Urbanistiki institut
Hrvatske 2001. godine), detaljno su obraena geomorfoloka obiljeja akvatorija i morskog dna,
oceanografska svojstva, morska biosfera, kao i ribolovni resursi i marikultura, elementi infrastrukture u
priobalju, oneienja u morskoj sredini, procesi eutrofikacije, te sanitarna kakvoa priobalnih voda.
I N S T I T U T
33
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Najznaajniji su oblici obalnog i podmorskog reljefa hridine ili stijene, grebeni, litice ili
strmci i prevjesi te podmorske pilje. Svi oblici vrste podloge, dakle i tvrdog dna
podlijeu pojavama razlaganja, bilo da se radi o abrazijskom djelovanju mora, ili o
razarajuem djelovanju raznih epilitskih ili endolitskih biljaka i ivotinja, prvenstveno
kamotone spuve i koljkai, koji ubrzavaju procese abrazije.
Pomina - sedimentna dna
Sedimentni pokrov morskog dna sastoji se iz karbonatnih i silikatnih materijala. Na
podruju dananjeg plitkog sjevernog Jadrana tijekom kenozoika, a posebno u pleistocenu,
izmjenjivale su se morska i kontinentalna faza tijekom kojih su se stvarale debele naslage
ljunkovitog, pjeskovitog i siltoznog materijala kopnenog porijekla, donesenog tekuicama
i vjetrom, koji se izmjenjuju s morskim sedimentom bogatim biogenim karbonatnim i
detritusnim materijalom. Otona skupina Cres-Loinj lei na graninom podruju izmeu
unutarnje, znatno dublje (70-80 m), tzv. kvarnerske provincije i plie (50-60 m)
puinske padske provincije, koje su odjeljene kvarnerskim pragom. Osim po dubini, te
dvije provincije se razlikuju prvenstveno po mineralokom i kemijskom sastavu
sedimenata. Karbonatni sedimenti porijeklom s vanjskih dinarida rasprostranjeni su u
sjeveroistonom dijelu akvatorija, a preteno su biogenog porijekla. U predjelu junog
Kvarnera i na puini prevladavaju silikatni sedimenti, doneseni prarijekom Po, koji takoer
sadre biogeni detritus.
U akvatoriju otoka Cresa, uz spomenuto kompaktno hridinasto dno, te siparita,
odnosno povrine prekrivene oblucima, znaajni su jo i slijedei tipovi sedimenta:
1.
krupnozrni i ujednaeni pijesak nalazimo uglavnom u uem priobalju, naroito u
podrujima izraene dinamike vodenih masa,
2.
detritusni pijesak karakteriziran veim ili manjim udjelom ljuturnog materijala,

znaajan preteno u otvorenom jugozapadnom dijelu akvatorija,
3.
zamuljeni detritusni pijesak uglavnom nalazimo u sredinjem dijelu Kvarnera, te u

prijelaznim podrujima,
4.
pjeskoviti silt, koji obino sadri i znatan dio biogenog detritusnog materijala.
Znaajan je u dubinama Kvarnera i Rijekog zaljeva te u relativno uskom
priobalnom dijelu zapadnog Kvarneria,
5.
ilovasti silt s minimalnim sadrajem detritusnih elemenata takoer nalazimo u

dubinama Kvarnera, u rijekom zaljevu i Srednjim vratima te u otvorenim vodama
Kvarneria.
Oceanografska svojstva
Poznavanje osnovnih fizikih, kemijskih i biolokih svojstava te procesa u morskoj sredini

vrlo je vano za procjenu stanja, ekoloke vrijednosti i biolokih potencijala, a sve to radi
planiranja i izbora pojedinih priobalnih podruja za odreenu namjenu i radi optimalne
primjene potrebnih mjera zatite. Intenzitet tih procesa znaajno se mijenja tijekom
sezonskih ciklusa, kao i u viegodinjim razdobljima. Promjene koncentracije hranjivih
soli, otopljenog kisika, pH i prozirnosti mora, neposredno utjeu na razvoj bentikih i
planktonskih biocenoza. Na sve to bitno utjeu dinamika vodenih masa, sezonski ciklus
temperature, procesi raslojavanja vodenog stupca i dotok slatkih voda. Varijabilnost tih
I N S T I T U T
34
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
parametara je znatno intenzivnija u plitkim priobalnim vodama i u velikoj mjeri ovisi o

meteorolokim pojavama i situacijama.
Ribolovni resursi i marikultura
Ribarstvo i marikultura od izuzetne su vanosti za stanovnitvo nastanjeno u priobalju i na

otocima. Uspjeh ovih djelatnosti prvenstveno ovisi o stanju biolokih resursa: o primarnoj
proizvodnji organske tvari, o kakvoi morske sredine, o sezonskim migracijama,
razmnoavanju i repopulaciji znaajnih ribljih vrsta i njihovih godinjih kolebanja.
Ribolovni uspjeh znaajno ovisi o primjenjenom ribolovnom naporu tj. o kvaliteti i
koliini ribolovnih alata, brodovlja te o broju ribara i njihove osposobljenosti. Stoga su
zatita okoline i kontrola izlova dva glavna cilja koje treba slijediti, ali ne manje vaan je i
razvoj i usavravanje ribarstvenih metoda i tehnologija, upotreba novih materijala i alata,
odgovarajuih plovila itd.
Obala otoka Cresa istie se velikom raznolikou raznih biotopa u kojima su se razvile
posebne ihtiocenoze, s raznolikim vrstama riba, rakova, koljkaa i glavonoaca visoke
trine vrijednosti. Do nedavno je vladalo ope uvjerenje o velikom ribolovnom
potencijalu obalnih voda istonog Jadrana. Meutim, uslijed naglog razvoja ribarstva i
primjene novih djelotvornijih tehnologija, postupno se dolo do uvjerenja da su i du naih
obala prirodni ribolovni resursi ogranieni i da se ovim bogatstvom treba racionalnije
gospodariti.
Podmorje
Zajednica fotofilnih algi bogate vrstama na poloenim obalama ugroene su ukupnom

eutrofizacijom akvatorija ali i lokalnim organskim zagaenjem. Strmo i sjenovito dno
otoka Cresa bioloki je vrlo zanimljivo i znaajno. Vrste flore i faune facijesa
Lithophyllum tortousum zajednice mediolitoralnih stijena, prekoraligenskog aspekta
koraligenske biocenoze i samog koraligena daju vrijednost ovakvoj obali. Uz opasnost
izgradnje i zagaenja koje mogu ugroziti ivi svijet svugdje, ivotne zajednice na dnu i
njegove atraktivne vrste osjetljive su i na nekontrolirana ronjenja, ribolov i druge
aktivnosti. Prema postojeim podacima dobro razvijene livade cvjetnice Posidonia
oceanica danas postoje samo oko loinjskog otoja i jugozapadnog dijela Raba i Dolina, te
na sjeveru uz cresku obalu Kvarnera i Kvarneria. Drugdje je u Primorsko-goranskoj
upaniji moda ostala sauvana po koja enklava. Nekada je, prema podacima ondanjih
istraivanja, ova cvjetnica bila vie rairena. Povlaenje je vjerojatno vezano uz njenu
osjetljivost na zamuenje uzrokovano zagaenjem.
I N S T I T U T
35
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.2.
PODRUJA MORA
Stanovnitvo i stanovanje3
Stanovnitvo je znaajan imbenik dugoronog drutveno-gospodarskog razvitka i

koritenja prostora, ali i gospodarenja prostorom. U ovom poglavlju koriteni su preteno
podaci posljednjeg popisa stanovnitva iz 1991. godine, (kao i oni raniji), obzirom da su
rezultati Popisa stanovnitva, kuanstva i stanova iz 2001. godine jo uvijek privremeni,
podloni promjenama, a odnose se samo na popise osoba, kuanstva i stambene jedinice,
koji su za podruje Grada Cresa prikazani u tablici br. 1.
1.2.2.1.
Demografska struktura
Popisno kretanje stanovnitva

Za razumijevanje suvremenih demografskih stanja i procesa potrebno se ukratko
osvrnuti i na razvojne tokove u prolosti. Stoga je u tablici br.4. prikazano kretanje
stanovnitva s podruja Grada Cresa posljednjih sto godina, odnosno od popisa
stanovnitva 1890. godine do 1991. godine.
U popisnom kretanju stanovnitva s podruja Grada Cresa mogu se izdvojiti dva
karakteristina razdoblja:
1. razdoblje do I svjetskog rata (popisi izmeu 1890. i 1910. godine)
2. razdoblje nakon I svjetskog rata (popisi izmeu 1921. i 1991. godine).
Razdoblje do I svjetskog rata
U vrijeme prvog analiziranog popisa (1890. godine) na podruju Grada Cresa ivjelo je
163% vie stanovnika nego stotinu godina kasnije. I tada je daleko najbrojnije naselje
bio Cres, ali s udjelom od 59,5% ukupnog stanovnitva s podruja Grada. Nakon naselja
Cres najvei broj stanovnika ivio je u Belom (413 osoba a 1991. tek 38), dok su po dva
naselja tada imala izmeu 300 i 400 stanovnika, tri izmeu 200 i 300 stanovnika te
etiri naselja izmeu 100 i 200 stanovnika.
Ve se u zadnjem desetljeu 19. stoljea zapaa smanjenje broja stanovnika (2,6%)
zbog intenzivnog iseljavanja, to je u vezi s ekonomskim tekoama uvjetovanim u
prvom redu vinogradarskom krizom. Iseljavanje je najranije zapoelo i bilo je
najintenzivnije u samom Cresu, gdje se broj stanovnika izmeu 1890. i 1900. godine
smanjio ak za 8,3%. Tome je razlog poloaj naselja i njegova pomorska tradicija, koji
su utjecali na pokretljivost njegova stanovnitva i omoguili relativno rano ukljuivanje
u ire drutvene tokove. Mnogi Cresani u to vrijeme plove na tuim brodovima i odlaze
u privremeno ili trajno iseljenitvo u prekomorske zemlje. Sljedee meupopisno
razdoblje (1900.-1910.) karakterizira relativna stagnacija broja stanovnika (tek
minimalan porast od 17 osoba) dok stanovnitvo naselja Cres i dalje depopulira (4,7%).
Demografska obiljeja Grada Cresa detaljno su analizirana u programskoj reviziji Studija drutvenih
procesa, Urbanistiki Institut Hrvatske, 2001. g.
I N S T I T U T
36
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br.4. Kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa po naseljima 1890.-1991.g.

Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
1890.
413
4.648
249
92
56
83
35
193
66
233
42
44
334
143
63
58
312
120
264
72
114
35
38
69
39
7.815
1900.
432
4.264
258
102
55
80
51
187
69
177
64
122
356
155
73
51
305
139
258
77
130
43
37
81
43
7.609
1910.
444
4.064
282
101
39
97
42
177
68
291
86
116
381
147
70
67
346
143
266
77
124
47
36
73
42
7.626
1921.
827
3.715
384
247
54
542
449
144
102
360
286
104
7.214
Godina popisa
1931.
1948.
1953.
873
357
190
3.635
2.472
1.670
427
248
146
80
43
61
49
108
49
76
70
246
171
154
59
65
69
545
253
208
106
84
85
56
453
425
400
154
126
113
129
65
65
35
29
342
333
252
120
52
240
231
173
81
64
112
106
58
46
93
47
45
71
64
57
24
7.196
5.843
4.221
1961.
107
1.866
102
25
34
41
72
109
38
162
50
42
382
67
53
12
182
41
126
48
80
33
36
51
27
3.786
1971.
81
1.823
64
11
25
17
44
82
21
157
2
23
309
50
30
9
106
30
81
19
46
31
41
34
9
3.145
1981.
66
1.938
28
11
12
9
48
57
14
133
0
25
241
33
15
7
58
21
63
5
30
25
27
23
6
2.895
1991
38
2.234
19
8
8
9
37
43
5
186
0
23
148
19
8
2
27
7
68
8
21
12
20
17
4
2.971
*Podaci za pojedina naselja 1921. i 1931. godine sadrana su pod susjednim naseljima; Filozii pod Dragozetiima,
Grmov, Miholaica i Vidovii pod Martinicom, Ivanje, Sveti Petar i Vaminec pod Belim, Loznati i Merag pod
Cresom, Stani pod Vranom, Vodice pod Predoicom, Zbiina pod Lubenicama i Zbiina pod Orlecom.
Razdoblje nakon I svjetskog rata

Nakon I svjetskog rata (1921. godine) stanovnitvo s podruja Grada Cresa ponovno je
bilo malobrojnije nego prilikom prethodnog popisa. Od tada zapoinje intenzivna
depopulacija promatranog prostora koja ostaje konstanta sve do osamdesetih godina 20.
stoljea. Tako je u samo ezdeset godina (1921.-1981.) broj stanovnika smanjen za ak
60%, odnosno 1% godinje. Relativno najvee smanjenje broja stanovnika zabiljeeno
je u razdoblju 1948.-1953. godine-27,8% to je godinje smanjenje od ak 5,6%.
Zanimljivo je da u navedenom razdoblju naselje Cres biljei smanjenje od 32,4%, da bi
ve u narednih osam godina (1953.-1961.) broj stanovnika u naselju Cres bio povean
11,7%.
U posljednjem meupopisju (1981.-1991.) zabiljeen je ukupan porast broja stanovnika
od 2,6% koji je uvjetovan ponajprije porastom od 296 stanovnika u samom Cresu.
Tablica br.5. prikazuje popisne promjene izmeu prvog i posljednjeg popisa
stanovnitva, u razdoblju nakon II svjetskog rata te u posljednjem meupopisju.
U razdoblju promatranih sto godina broj stanovnika s podruja Grada Cresa vie je nego
prepolovljen (62%). Vei broj stanovnika na kraju promatranog razdoblja zabiljeilo je
jedino naselje Loznati (5,7%), ali kako se radi o samo dva stanovnika taj je porast
gotovo zanemariv. Relativno najmanji pad broja stanovnika imala je Martinica
(20,2%) zbog turistikog razvoja, zatim Vrana (47,4%) zbog povoljnog prometnog
poloaja, te Miholaica (47,7%), takoer zbog razvoja turizma. Osim Merga, koji je
ostao bez ijednog stalnog stanovnika, najvei relativni pad stanovnitva zabiljeila su
I N S T I T U T
37
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
naselja na sjeveru otoka - Sveti Petar, Dragozetii, Filozii, Beli i Ivanje te Stani, Mali
Podol i Zbiina u neposrednoj blizini Vranskog jezera.
Stanovnitvo s podruja Grada Cresa je u razdoblju 1948.-1991. smanjeno za 49,2%.
Niti jedno naselje nije zabiljeilo porast broja stanovnika, dok je relativno najmanje
smanjenje zabiljeeno u Cresu. Prepolovljeni broj stanovnika jedino nije evidentiran u
Martinici, dok se naseljima s najveim padom pridruuje Vaminec. Upravo je
Vaminec imao najvei relativni porast stanovnitva u razdoblju 1981.-1991. godine.
Meutim, kako se radi o naselju sa svega pet, odnosno osam stanovnika (1991. godine),
taj se porast moe pripisati doseljevanju tek jedne obitelji ili nepotpunom popisivanju
stanovnitva u inozemstvu 1981. godine. Iskljuujui to naselje, porast broja stanovnika
zabiljeila su samo tri naselja gdje je turistiki razvoj najvie uznapredovao Martinica, Cres i Valun. Uz Ivanje, gdje je zabiljeen isti broj stanovnika obje godine
upravo je turistiki razvoj uvjetovao najmanje smanjenje stanovnitva kod Miholaice.
U sva ostala naselja gotovo da i nije bilo doseljavanja stanovnitva pa je relativno
smanjenje stanovnitva ovisilo prvenstveno o visini stope prirodnog pada. I ovdje opet
prednjae ve ranije navedena naselja; Stani, Sveti Petar, Mali Podol itd., u kojima je
ostala ivjeti tek pokoja osoba.
Tablica br.5. Promjena broja stanovnika s podruja Grada Cresa po naseljima u
razdobljima 1890.-1991, 1948.-1991. te 1981.-1991. godine
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
Indeks promjene broja stanovnika

1991/1890.
1991/1948.
9,2
10,6
48,1
90,4
7,6
7,7
8,7
10,0
14,3
13,1
10,8
8,3
105,7
48,7
22,3
25,1
7,6
7,7
79,8
73,5
52,3
27,1
44,3
34,8
13,3
15,1
12,7
12,3
3,4
5,7
8,7
8,1
5,8
5,8
25,8
29,4
11,1
9,9
18,4
18,7
34,3
20,7
52,6
42,6
24,6
23,9
10,3
7,0
38,0
50,8
1991/1981.
57,6
115,3
67,9
72,7
66,7
100,0
77,1
75,4
35,7
139,8
92,0
61,4
57,6
53,3
28,6
46,6
33,3
107,9
160,0
70,0
48,0
74,1
73,9
66,7
102,6
Prirodno kretanje stanovnitva

Ovdje e se razmotriti prirodno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa u
posljednjih 28 godina odnosno od 1971. do 1998. godine. Radi lake usporedivosti,
prirodno kretanje u promatranom razdoblju razdijeljeno je na tri razdoblja. Prva dva
I N S T I T U T
38
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
odnose se na meupopisja izmeu 1971. i 1980., odnosno 1981. i 1990., dok se tree
odnosi na razdoblje 1991.-1997. godine.
Prirodno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa 1971.-1980. godine
Jedna od odrednica ukupnog kretanja (smanjenja) stanovnitva s podruja Grada Cresa
u ovom razdoblju bio je prirodni pad. Ve na poetku promatranog razdoblja (1971.
godine) prirodni je prirast bio izrazito negativan pa se moe zakljuiti da je prirodno
smanjenje poelo ve ezdesetih godina, ako ne i ranije. Prirodni pad je u ukupnom
smanjenju stanovnitva izmeu 1971. i 1981. godine (7,5%) sudjelovao s 3,6%, dok je
negativna migracijska bilanca iznosila 3,9%. Ukupni prirodni pad iznosio je 114
stanovnika, odnosno toliko je bio vei broj umrlih od ivoroenih (tablica br.6).
Tablica br.6. Prirodno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa 1971.-1980. godine
Godina
1971.
1972.
1973.
1974.
1975.
1976.
1977.
1978.
1979.
1980.
Ukupno
Roeni
Umrli
23
27
40
36
31
28
45
51
29
47
357
Prirodni prirast
-26
-26
-18
-13
-17
-21
0
13
-15
9
-114
49
53
58
49
48
49
45
38
44
38
471
Na 1.000 st.
-8,3
-8,3
-5,8
-4,2
-5,6
-7,0
0
4,4
-5,1
3,1
-
Za ovo je razdoblje karakteristino znatno osciliranje prirodnog kretanja iz godine u

godinu, to i nije neuobiajeno za sredine s malim brojem stanovnika. Tako je npr.
razlika u ukupnom prirodnom prirastu izmeu 1978. (kada je bio najvei prirodni
porast) i 1971. odnosno 1972. (najvei pad) ak 39 stanovnika.
Prirodno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa 1981-1990. godine
U ovom je razdoblju stanovnitvo s podruja Grada Cresa prirodnim putem smanjeno za
77 stanovnika, odnosno toliko je bio vei broj umrlih od roenih. Neto blaem
prirodnom padu vie je pridonijelo smanjenje broja umrlih (32 osobe manje), nego
porast broja ivoroenih (5 osoba vie) u odnosu na razdoblje 1971.-1980. godine.
Unato tome negativan prirodni prirast nije zabiljeen jedino 1986. godine. Da je
ukupno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa u ovom razdoblju ovisilo samo o
prirodnom kretanju, stanovnitvo bi smanjilo svoj broj za 2,7%, no to se nije dogodilo
zbog pozitivne migracijske bilance (5,3%), ime je ukupan broj stanovnika povean
2,6%.
I N S T I T U T
39
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br.7. Prirodno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa 1981.-1990. godine
Godina
1981.
1982.
1983.
1984.
1985.
1986.
1987.
1988.
1989.
1990.
Ukupno
Roeni
33
31
53
32
42
33
37
30
34
37
362
Umrli
56
41
42
44
51
31
50
37
47
40
439
Prirodni prirast
-23
-20
11
-12
-9
2
-13
-7
-13
-3
-77
Na 1.000 st.
-7,9
-6,9
-3,8
-4,1
-3,1
0,7
-4,4
-2,4
-4,4
-1,0
-
Prirodno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa 1991.-1998. godine

U ovom se razdoblju zapaa da je ve u samo osam godina zabiljeen vei prirodni pad
(120 stanovnika) nego to je bio npr. u razdoblju 1971-1980. godine. Do produbljavanja
prirodnog pada dolo je ponajprije zbog smanjenja broja roenih, dok se broj umrlih
nije mijenjao u tolikoj mjeri. Tako je npr. tek dvije godine broj ivoroenih bio vei od
30, dok se osamdesetih godina niti jednom nije spustio ispod te brojke.
Tablica br.8. Prirodno kretanje stanovnitva s podruja Grada Cresa 1991-1998.
Godina
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996
1997.
1998.
Ukupno
Roeni
31
26
22
26
28
34
29
23
219
Umrli
36
40
45
46
42
40
49
41
339
Prirodni prirast
-5
-14
-23
-20
-14
-6
-20
-18
-120
Na 1.000 st.
-1,7
-4,7
-7,7
-6,7
-4,7
-2,0
-6,6
-6,0
-
Tip opeg kretanja stanovnitva

Tip opeg kretanja stanovnitva uobiajeno se temelji na usporedbi stop popisnog
kretanja stanovnitva i stop prirodnog prirasta stanovnitva. Na taj nain posredno
dolazimo i do podataka o gruboj migracijskoj bilanci prostora odnosno opim
obiljejima prostorne pokretljivosti stanovnitva. Ovisno o tome je li migracijska
bilanca pozitivna ili negativna odreuje se je li neki prostor imigracijski ili emigracijski.
Daljnje stupnjevanje ovisi o kombinaciji odnosa stopa popisnih promjena i stopa
prirodnog prirasta unutar imigracijskih i emigracijskih tipova. Usporedba dva bitna
demografska kretanja i tipizacija na 4 imigracijska i 4 emigracijska tipa omoguava
utvrivanje osnovnih initelja demografske dinamike u odreenom meupopisnom
razdoblju - je li to prostorno ili prirodno kretanje stanovnitva4.
Tipovi opeg kretanja stanovnitva su slijedei; eksodusni tipovi; E1 emigracija; E2 depupulacija;

E3 izrazita depopulacija; E4 izumiranje. Imigracijski tipovi: I1 ekspanzija imigracijom; I2
regeneracija imigracijom; I3 slaba regeneracija imigracijom; I4 vrlo slaba regeneracija imigracijom
I N S T I T U T
40
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica 9. Tip opeg kretanja stanovnitva s podruja Grada Cresa po naseljima 1981.1991
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
Promjena br. stan.

1981.-1991.
Prirodni prirast
1981.-1990.
Aps.
-28
296
-9
-3
-4
0
-11
-14
-9
53
0
-2
-93
-14
-7
-5
-31
-14
5
3
-9
-13
-7
-6
-2
76
Aps.
-16
82
-3
-1
-4
1
-5
-10
0
-6
2
-3
-41
-10
-4
-2
-17
-4
-11
-1
-8
-3
-3
-1
1
-67
%
-42,4
15,3
-32,1
-27,3
-33,3
0
-22,9
-24,6
-64,3
39,8
0
-8,0
-38,6
-42,4
-46,7
-71,4
-53,4
-66,6
7,9
60,0
-30,0
-52,0
-25,9
-26,1
-33,3
2,6
Migracijska bilanca
1981.-1991.
Aps.
-24,2
4,2
-10,7
-9,1
-33,3
11,1
-10,4
-17,5
0,0
-4,5
200,0
-12,0
-17,0
-30,3
-26,6
-28,6
-29,3
-19,0
-17,5
-20,0
-26,7
-12,0
-11,1
-4,3
16,7
-2,3
%
-12
214
-6
-2
0
-1
-6
-4
-9
59
-2
1
-52
-4
-3
-3
-14
-10
16
4
-1
-10
-4
-5
-3
143
-18,2
11,0
-21,4
-18,2
0,0
-11,1
-12,5
-7,0
-64,3
44,4
-200,0
4,0
-21,6
-12,1
-20,0
-42,9
-24,1
-47,6
25,4
80,0
-3,3
-40,0
-14,8
-21,7
-50,0
4,9
Tip
opeg
kretanja
stanov.
E4
I1
E4
E4
E4
E1(E2)
E4
E4
E4 (E3)
I2
I4
E4
E4
E4
E4
E4
E4
I3
I2
E4
E4
E4
E4
E3
I2
Stanovnitvo s podruja Grada Cresa imalo je u razdoblju 1981.-1990. tip opeg

kretanja stanovnitva I2, odnosno regeneraciju imigracijom. Njega je uvjetovala
neto vea stopa pozitivnog popisnog kretanja od negativne stope prirodnog kretanja
stanovnitva (tablica 9), to znai da je i migracijska bilanca bila pozitivna.
Stanovnitvo u inozemstvu
Podaci o stanovnitvu u inozemstvu odnose se na osobe koje su radile ili boravile kao
lanovi njihovih obitelji izvan granica tada postojee drave.
Tablica br.10. Stanovnitvo Hrvatske, Primorsko-goranske upanije i podruja Grada
Cresa na radu u inozemstvu 1981. i 1991. godine
1981.
u inozemstvu
% u uk. st.
Hrvatska
Primorsko-goranska
upanija
Grad Cres
210.330
8.101
4,6
2,7
66
2,3
1991.
u
% u uk. st.
inozemstvu
285.216
6,0
8.228
2,7
74
2,5
1991./1981.
135,6
101,6
112,1
Obje promatrane godine podruje Grada Cresa imalo je relativno manje stanovnika u
inozemstvu od Primorsko-goranske upanije, a pogotovo od Hrvatske. Ope je
poznato da se porast stanovnitva Hrvatske u inozemstvu 1991. godine, u odnosu na
I N S T I T U T
41
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
prethodne popise stanovnitva dijelom moe pripisati potpunijem popisivanju ovog

kontingenta stanovnitva u zadnjem popisu.
Tablica br.11. Stanovnitvo u inozemstvu po naseljima s podruja Grada Cresa 1981. i
1991. god.
U inozemstvu
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
1981.
% ukupnog
stanov. 1991.
1991.
21
26
4
2
10
2
1
-
2
50
3
4
3
2
4
1
5
-
5,3
2,2
15,8
50,0
33,3
1,1
2,7
1,5
62,5
-
STRUKTURA STANOVNITVA
Struktura po spolu
Struktura stanovnitva po spolu pokazuje da je sve tri promatrane godine Grad Cres
imao daleko vei udjel ena od preostale dvije cjeline. Tome je razlog iseljavanje ranijih
desetljea uglavnom mukog stanovnitva, zbog nedostatka radnih mjesta na otoku ali i
zbog uznapredovalog procesa starenja. Naime, poznato je da u starijim dobnim
skupinama prevladava ensko stanovnitvo. Nakon blagog izjednaavanja udjela
mukog i enskog stanovnitva u prvom razdoblju, osamdesetih godina ponovno dolazi
do produbljavanja razlike u korist ena, to je povezano s potranjom za uglavnom
enskom radnom snagom zbog potreba turizma.
Tablica br.12. Koeficijent feminiteta* ukupnog stanovnitva Hrvatske,
Primorsko-goranske upanije i podruja Grada Cresa 1971., 1981. i
1991. godine
Hrvatska
Primorsko-goranska
upanija
Grad Cres
1971.
106,9
104,4
1981.
106,6
104,8
1991.
106,3
105,1
117,6
111,2
113,7
*Koeficijent feminiteta pokazuje broj ena na 100 mukaraca.
I N S T I T U T
42
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
U 16 naselja 1991. godine prevladavale su ene, u sedam mukarci, dok je u Filoziima

zabiljeen jednak broj mukih i enskih. Iskljuujui naselja s manje od 20 stanovnika
(gdje samo jedan stanovnik suprotnog spola odnosi nekoliko desetaka postotaka)
najujednaeniju spolnu strukturu imao je Cres. Najvea razlika u korist ena bila je u
Belom, a u korist mukaraca u Loznatima.
Tablica br.13. Koeficijent feminiteta stanovnitva s podruja Grada Cresa po naseljima
1981. i 1991. godine
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Koef. feminiteta 1981.

187,0
107,7
300,0
120,0
71,4
200,0
84,6
111,1
133,3
114,5
177,8
106,0
83,3
200,0
133,3
163,6
133,3
103,2
150,0
100,0
92,3
107,7
109,1
50,0
Koef. feminiteta 1991.

245,5
104,0
375,0
100,0
300,0
80,0
76,2
126,3
150,0
106,7
155,6
117,6
137,5
166,7
100,0
170,0
133,3
119,4
300,0
75,0
50,0
81,8
88,9
33,3
Struktura po dobi
Dobna struktura pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovnitva. Na nju,
osim mehanikog kretanja, od odrednica prirodnog kretanja znatno jae utjee natalitet
od mortaliteta. Naime, visok natalitet uvjetuje mladu dobnu strukturu, dok niski natalitet
uvjetuje relativno visok udjel zrelog i starog stanovnitva.
U odnosu na ionako nepovoljan dravni i upanijski prosjek, dobna struktura
stanovnitva s podruja Grada Cresa bila je ve 1981. godine gotovo dvostruko starija.
Udjel starog stanovnitva u ukupnom je s 27,5% bio vei od udjela mladih, dok je
indeks starenja5 iznosio enormnih 114,3 (tablica br.14). Deset godina kasnije ta je
razlika donekle ublaena zbog izrazito imigracijskog tipa opeg kretanja stanovnitva s
podruja Grada Cresa. Naime, doseljavanjem stanovnitva uglavnom u radnoj dobi (dio
njih i s djecom) indeks starenja kao i udjel mladog stanovnitva u ukupnom ak se i
manjio. U tablici je stanovnitvo prikazano i po udjelu tri osnovne dobne skupine mlado je stanovnitvo do 19 godina, zrelo 20-59 godina, a staro od 60 godina navie.
5
Indeks starenja prikazuje brojani omjer stanovnitva starijeg od 59 godina i mlaeg od 20 godina;
izraunava se po formuli IS= (P>59)/ (P<20)x100. Vea brojana vrijednost indeksa starenja upuuje na
stariju populaciju. Smatra se da indeks starenja vei od 40 pokazuje populaciju koja je ula u proces
starenja.
I N S T I T U T
43
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Polazei od veliine udjela pripadnika po pojedinim dobnim skupinama stanovnitvo se

meusobno razlikuje po ustanovljenim tipovima dobnog sastava. Ovdje je primijenjena
tipizacija od sedam dobnih skupina6 po kojoj je stanovnitvo s podruja Grada Cresa i
1981. i 1991. imalo tip duboka starost, dok je stanovnitvo Primorsko-goranske
upanije i Hrvatske 1981. imalo obiljeje na pragu starosti, a 1991. starost.
Tablica br.14. Dobna struktura stanovnitva Hrvatske, Primorsko-goranske upanije i
podruja Grada Cresa 1981. i 1991. godine
1981.
28,2
24,8
56,1
55,5
24,1
49,9
27,5
0-19
Hrvatska
Primorskogoranska upanija
Grad Cres
1991.
60 i
vie
14,8
14,2
20-59
Indeks starenja
26,2
25,0
54,9
50,1
60 i
vie
17,5
17,1
23,6
50,0
25,4
0-19
20-59
1981.
1991.
52,6
57,2
66,7
68,6
114,3
108,0
Uzimajui u obzir da ve indeks starenja vei od 40 pokazuje stariju populaciju, iz

tablice proizlazi da su sva naselja 1991. godine imala vrlo staro stanovnitvo. Relativno
nii indeks starenja imao je jedino Cres (jedino naselje s tipom starost) u koje je i
doseljavanje izmeu 1981. i 1991. godine bilo najintenzivnije. Tip izrazito duboka
starost, s jednakim udjelom mladog i starog stanovnitva imalo je jedino naselje
Loznati, dok su sva ostala naselja imala tip izrazito duboka starost s vie starog nego
mladog stanovnitva. Nadasve je zabrinjavajue da ak 14 naselja nije imalo niti jednog
mladog stanovnika ime su se ta naselja sasvim pribliila cjelokupnom izumiranju.
Tablica br.15. Dobna struktura stanovnitva s podruja Grada Cresa
po naseljima 1991. god.
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
0-19
7,9
27,1
0,0
0,0
0,0
0,0
24,3
2,3
0,0
17,7
21,7
19,6
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
17,6
0,0
0,0
16,7
5,0
0,0
0,0
20-59
34,2
54,1
21,0
50,0
37,5
22,2
51,3
32,6
40,0
44,1
34,8
36,5
10,5
0,0
0,0
25,9
28,6
45,6
12,5
14,3
75,0
45,0
35,3
75,0
60 i vie
57,9
18,1
78,9
50,0
25,0
55,5
24,3
65,1
60,0
37,6
39,1
42,6
89,5
100,0
100,0
74,1
71,4
36,8
50,0
85,7
8,3
50,0
64,7
25,0
Indeks
starenja
733,3
66,8
100,0
2800,0
212,1
180,0
217,2
208,3
50,0
1000,0
-
Tip dobnog sastava st.

izrazito duboka starost
starost
duboka starost
-
Uobiajeno se izvajaju sljedei dobni tipovi: 1. izrazita mladost, 2. mladost, 3. kasna mladost, 4. na
pragu starosti, 5. starost, 6. duboka starost i 7. izrazito duboka starost
I N S T I T U T
44
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Stanovnitvo po naobrazbi
Po ovom obiljeju prikazano je stanovnitvo iznad 15 godina po dvije krajnje kategorije
- broju stanovnika bez kolske spreme i sa zavrenom viom ili visokom kolom. Na
podruju Grada Cresa prosjena naobrazba stanovnitva bila je neto loija nego na
razini Primorsko-goranske upanije, dok je u odnosu na sveukupno stanovnitvo
Hrvatske ovdje ivjelo relativno manje stanovnika bez kolske spreme, ali isto tako i
manje visokoobrazovanog stanovnitva.
Tablica br.16. Stanovnitvo bez kolske spreme i visokokolovano stanovnitvo
Hrvatske, Primorsko-goranske upanije i podruje Grada Cresa 1991.
godine
Hrvatska
Primorsko-goranska
upanija
Grad Cres
Bez kolske spreme

Aps.
% st.>15 god.
204.591
5,3
Visokokolovano stanovnitvo
Aps.
% st.>15 god.
360.218
9,3
5.832
2,2
31.617
12,0
79
3,3
147
6,1
Budui da se po ovom obiljeju prikazuju samo osobe stare 15 godina i vie, dobiveni
relativni udjeli (postoci) za manja naselja (kakvih je na podruju Grada Cresa veina)
postaju jo vie nepouzdaniji statistiki pokazatelji, nego kod drugih obiljeja (spol, dob
itd.). Kao dovoljno relevantni, mogu se uzeti podaci tek za pet naselja s vie od 40
stanovnika 1991. godine; Cres, Martinicu, Orlec, Valun i Lubenice. Od navedenih
naselja najnepovoljnjiju strukturu stanovnitva po naobrazbi imaju Lubenice (s niti
jednim visokoobrazovanim stanovnikom), koje ujedno imaju i daleko najstarije
stanovnitvo meu njima. Sasvim je razumljivo da je u sjeditu Grada Cresa, tj. naselju
Cres evidentiran najmanji udjel stanovnika bez kolske spreme odnosno najvii udjel
visokokolovanog stanovnitva.
Tablica br.17. Stanovnitvo bez kolske spreme i visokokolovano stanovnitvo s
podruja Grada Cresa po naseljima 1991. godine
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Bez kolske spreme

Aps.
% st.>15 god.
42
2,4
1
1
12,5
1
11,1
6
14,0
2
1,3
1
5,3
8
6,3
4
21,1
1
14,3
4
7,0
I N S T I T U T
45
Aps.
% st.>15 god.
1
2,9
128
7,3
2
25,0
6
3,8
3
15,8
3
2,3
3
5,3
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Naselje
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Bez kolske spreme

Aps.
% st.>15 god.
3
37,5
2
20,0
1
2
11,8
-
PODRUJA MORA
Aps.
% st.>15 god.
1
5,9
-
Stanovnitvo po aktivnosti
Aktivnim stanovnitvom odreen je ukupni radni potencijal odreenog podruja.
Njegovo je formiranje pod istodobnim utjecajem demografskih i drutveno ekonomskih
initelja. Od demografskih initelja najvee znaenje ima dobna struktura. Naime,
relativno visok udjel stanovnitva u radnoj dobi povoljan je sa stajalita formiranja
aktivnog stanovnitva. Zbog starije dobne strukture stopa aktivnosti stanovnitva s
podruja Grada Cresa bila je i 1981. i 1991. godine znatno nia od prosjenih stopa
stanovnitva Hrvatske i Primorsko-goranske upanije (tablica 18). Imigracija preteno
radnoaktivnog stanovnitva na podruje Grada Cresa osamdesetih godina uvjetovala je
smanjenje te razlike 1991. godine, to se oituje i u relativno veem porastu aktivnog
stanovnitva s podruja Grada Cresa u promatranom desetgodinjem razdoblju (8%),
naspram porasta radno aktivnih stanovnika Hrvatske (2,8%). Prikazani podaci odnose
na radnoaktivno stanovnitvo u zemlji (dakle bez stanovnitva na privremenom radu u
tadanjem inozemstvu) kako ih vodi slubena statistika.
Tablica br.18. Radnoaktivno stanovnitvo u zemlji - Hrvatska, Primorsko-goranska
upanija i podruje Grada Cresa 1981. i 1991. godine
Hrvatska
Primorsko-goranska
upanija
Grad Cres
1981.
1991.
aktivno
% ukupnog
aktivno
% ukupnog 1991/1981.
1.985.201
45,2 2.039.833
45,3
102,8
130.195
42,8
140.843
43,6
108,2
1.116
38,5
1.205
41,6
108,0
Stanovnitvo po djelatnosti
Struktura stanovnitva prema ekonomskoj aktivnosti razrauje se dalje prema
djelatnostima i zanimanju pa na taj nain postaje reprezentativan pokazatelj razine
ekonomskog i drutvenog razvitka. Pod ekonomskom strukturom radnoaktivnog
stanovnitva (radne snage) razumijeva se prije svega razdioba radne snage po
djelatnostima iz kojih izvlai sredstva za ivot. Broj radnoaktivnih stanovnika s
podruja Grada Cresa (u zemlji) koji su 1991. obavljali zanimanje prikazani su u tablici
br.19. po osnovnim skupinama djelatnosti.
I N S T I T U T
46
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br.19. Radnoaktivno stanovnitvo s podruja Grada Cresa (u zemlji) koje

obavlja zanimanje u primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima
1991. godine
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
Sektor
Primarni
2
49
1
1
3
3
8
2
3
3
1
1
77
djelatnosti
%
Sekundarn
i
33,3
4,9
322
100,0
7,1
8
23,1
1
5,1
17,8
4
66,7
1
13,6
60,0
2
12,5
1
14,3
6,4
339
Tercijarni
32,4
57,1
7,7
8,9
33,3
40,0
12,5
28,1
3
520
2
1
1
2
6
1
51
4
29
1
3
1
17
3
6
5
3
659
50,0
52,3
66,7
25,0
100,0
14,3
46,2
50,0
86,4
100,0
64,4
100,0
60,0
100,0
17,3
100,0
75,0
71,4
100,0
54,7
*Razlika do 100 % odnosi se na aktivno stanovnitvo ije je podruje djelatnosti nepoznato.
Tek 6,4% radnoaktivnog poljoprivrednog stanovnitva (primarna djelatnost) jedan je od

vrlo znaajnih pokazatelja procesa deagrarizacije, ali i deruralizacije u ovoj nekada
izrazito ruralnoj zoni. Zbog razvoja turizma te zbog relativne udaljenosti od veih
industrijskih sredita s iznadpolovinim udjelom prevladava radnoaktivno stanovnitvo
koje obavlja zanimanje u tercijarnim djelatnostima. Zaposleni u sekundarnim
zanimanjima iskljuivo su bili vezani za industrijske pogone u samom gradu Cresu brodogradilite, konzerviranje ribe, uljara i dr.
Razmatrajui radnoaktivno stanovnitvo po pojedinanim djelatnostima proizlazi da je
najvie zaposlenih stanovnika zanimanje obavljalo u turizmu 22,5% (tablica br.20).
Na drugom je mjestu po broju zaposlenih bila industrija s 21,8% a na treem obrtnitvo
i osobne usluge s 9,1% zaposlenog radnoaktivnog stanovnitva.
I N S T I T U T
47
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br.20. Radnoaktivno stanovnitvo s podruja Grada Cresa (u zemlji) koje

obavlja zanimanje prema podruju djelatnosti 1991. godine
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
Podruje
1
2
2
243
44
1
5
1
3
3
1
8
1
2
3
1
3
1
1
251
72
djelatnosti
3
4
79
45
3
1
1
1
6
3
5
1
1
1
1
1
1
87
62
5
2
199
1
2
30
2
5
1
13
2
1
258
6
66
1
1
2
1
10
1
14
1
1
1
1
4
104
7
48
1
1
3
3
56
8
42
1
2
45
9
57
3
60
1-industrija, 2-poljoprivreda i ribarstvo, 3-graevinarstvo, 4-promet i veze, 5-ugostiteljstvo i turizam, 6-obrtnitvo i

osobne usluge, 7-stambeno-komunalne djelatnosti, 8-obrazovanje, znanost i kultura, 9-zdravstvena zatita i socijalna
skrb.
Promatrajui po veim naseljima proizlazi da u gradu Cresu prevladavaju zaposleni u

industriji pa tek onda u turizmu, dok je na treem mjestu graevinarstvo. U Orlecu je
najvie aktivnih stanovnika zanimanje obavljalo u obrtnitvu i osobnim uslugama, u
Lubenicama u poljoprivredi, dok su u Martinici i Valunu na prvom mjestu bili
zaposleni u turizmu.
Narodnosni sastav stanovnitva
Narodnosni sastav stanovnitva s podruja Grada Cresa ve je niz stoljea izrazito
hrvatski. Osim u gradu Cresu, koji je u prolosti bio sjedite venecijanske uprave, i gdje
se s vremenom doselilo nekoliko talijanskih obitelji, u svim ostalim naseljima ivjeli su
iskljuivo Hrvati.
Razvoj turizma uvjetovao je privremeni dolazak u Grad Cres kadrova razliitih profila,
preteno potrebnih turizmu, iz raznih krajeva bive Jugoslavije. Neki od njih ostali su
stalno na podruju Grada Cresa, pa je slika narodnosnog sastava postala neto sloenija.
Uz to, prilikom popisa 1991. godine na podruju kvarnerskih otoka i Istre znatan dio
stanovnitva poinje se iz raznih razloga izjanjavati Talijanima, premda se nisu tako
osjeali pri ranijim popisima. Tako je na poetku devedesetih godina 20.stoljea na
podruju Grada Cresa popisano 129 Srba, 104 Talijana, 45 Muslimana, 27 Albanaca itd.
I N S T I T U T
48
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Najarolikiji sastav stanovnitva imao je grad Cres u kojemu je ivjelo 93% ukupnog
broja Srba, 95,2% ukupnog broja Talijana itd.
Tablica br.21. Narodnosni sastav stanovnitva s podruja Grada Cresa po naseljima
1991. godine
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
Hrvati
33
1725
18
5
5
7
33
43
5
162
21
145
18
8
2
27
7
59
5
21
11
19
17
4
2.400
% u uk.
86,8
77,2
94,7
62,5
62,5
77,8
89,2
100,0
100,0
87,1
91,3
98,0
94,7
100,0
100,0
100,0
100,0
86,8
62,5
100,0
91,7
95,0
100,0
100,0
80,8
Srbi
% u uk.
120
5
1
3
129
ostali
5,4
2,7
4,3
4,4
4,3
5
389
1
3
3
2
4
19
1
3
1
6
3
1
1
442
% u uk.
13,1
17,4
5,3
37,5
37,5
22,2
10,8
10,2
4,3
2,0
5,3
8,8
37,5
8,3
5,0
14,9
DOMAINSTVA
Po metodologiji popisa stanovnitva 1991. godine domainstvom se smatrala svaka
obiteljska ili druga zajednica osoba koje su izjavile da zajedno stanuju i zajedniki troe
svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, ishrana i drugo),
bez obzira na to da li se svi lanovi stalno nalaze u mjestu gdje je nastanjeno
domainstvo ili neki od njih borave krae ili due vrijeme u drugom naselju, odnosno
stranoj dravi, radi kolovanja, zaposlenja ili iz drugih razloga.
Tablica br.22. Broj domainstava Hrvatske, Primorsko-goranske upanije i podruja
Grada Cresa, prosjean broj lanova u njima i njihova struktura 1991.
god.
Hrvatska
Primorsko-goranska
upanija
Grad Cres
broj
domainstava
1.544.250
114.902
prosjean broj
lanova doma.
1.155
3,1
2,8
obiteljska
domainstva
(%)
80,3
78,1
2,6
70,3
samaka i
vielana
doma. (%)
19,7
21,9
29,7
Na podruju Grada Cresa dolazilo je 1991. godine po domainstvu prosjeno neto

manje lanova (2,6) nego u Primorsko-goranskoj upaniji (2,8) te u Hrvatskoj (3,1).
I N S T I T U T
49
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Podjednaki su odnosi i po strukturi domainstava - Grad Cres imao je relativno manje

obiteljskih domainstava od hrvatskog i upanijskog prosjeka. Glavni je razlog tome taj
to je stanovnitvo Grada bilo znatno starije od stanovnitva Primorsko-goranske
upanije i Hrvatske, to je nuno povealo broj samakih domainstava.
1.2.2.2.
Demografska perspektiva
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, projekcija broja stanovnitva za

podruje Grada Cresa u 2015. godini iznosi 3.150 stanovnika, a to je ujedno i temelj za
odreivanje veliine graevinskih podruja naselja na podruju Grada Cresa.
Pri procjeni broja stanovnika 2015. godine pretpostavka je bila da e izmeu 2001. i
2015. godine prirodno smanjenje biti jednako onome iz posljednjeg desetljea 20.
stoljea, tj. 168 stanovnika. Naime, smatra se da e prirodni pad ostati na istoj razini
zbog doseljavanja mlaeg stanovnitva, te e donekle ublaiti daljnju prirodnu
depopulaciju. Zbog daljnjeg turistikog razvoja smatrano je da e pozitivna migracijska
bilanca Grada Cresa u razdoblju 2001.-2015. biti jo neto vea nego u razdoblju 1991.2000., tj. 305 stanovnika.
Obzirom da u ovom trenutku procjena broja stanovnika po naseljima, zbog malog broja
stanovnika u veini naselja, nije mogua, podruje Grada Cresa podijeljeno je na etiri
mikroregionalne cjeline, na osnovi razlika u znaajkama prirodne osnove i drutvenogospodarskom razvoju.
U sjeverni Cres ukljuena su naselja Ivanje, Vaminec, Beli, Filozii, Sveti Petar,
Dragozetii, Predoica i Vodice. Creskom kraju pripadaju naselja Cres, Merag i
Loznati. Lubeniki kraj sainjavaju Pernat, Valun, Zbiina, Zbiina, Lubenice, Mali
Podol, Vidovii, Grmov, Martinica, Miholaica i Stivan. U orlekom kraju nalaze se
Orlec, Vrana i Stani.
Po toj procjeni 2015. godine sjeverni Cres i orleki kraj imati e tek pedesetak
stanovnika, ali s veom perspektivom za postupnu revitalizaciju sjevernog podruja. U
creskom kraju ivjeti e oko 2.675 stanovnika, dok e se u lubenikom kraju zbog
depopulacije unutranjih naselja, broj stanovnika minimalno smanjiti premda je po
smjetaju triju naselja (Martinica, Miholaica i Valun) ovaj dio Grada Cresa
najperspektivniji.
Tablica br.23. Procjena broja stanovnika s podruja Grada Cresa po naseljima
2015.godine
Mikroregionalna
cjelina
sjeverni Cres
creski kraj
lubeniki kraj
orleki kraj
Ukupno
Prirodna
promjena
(1991-2000)
-34
-23
-83
-28
-168
oekivana promjena
broja st. 2001-2015.
(kolone 2+3)
Migrac.
bilanca
(2001-2015.)
30
235
65
-25
305
-4
212
-18
-53
137
I N S T I T U T
50
H R V A T S K E
Procjena broja
stanovnika
2015.g.
56
2.675
365
54
3.150
d . d .
Z A G R E B
1.2.2.3.
PODRUJA MORA
Struktura i oblici stanovanja
Ukupan broj stanova i stanovi za odmor i rekreaciju

Izmeu 1971. i 1991. ukupan broj stanova na podruju Grada Cresa povean je za neto
vie od tri etvrtine (79,3%). Meutim, ak dvije treine od poveanja ukupnog broja
stanova otpada na porast broja stanova za odmor i rekreaciju odnosno vikendica. Bez
njih bi se broj stanova za stalno stanovanje poveao za 40,4%. Poslije Cresa najvei
broj vikendica zabiljeen je u Miholaici, u kojoj je ujedno evidentiran i njihov
najvei porast izmeu 1971. i 1991. godine (s pet na ak 263 vikendice). Znatan porast
broja vikendica u promatranom dvadesetgodinjem razdoblju zabiljeen je jo u
Filoziima, zbog injenice da se u njegovim statistikim granicama 1991. godine
nalazila Porozina, gdje se nalazi veina tih vikendica, te u Stivanu (odnosno u
njegovom obalnom dijelu Miholaici).
Tablica br.24. Ukupan broj stanova te stanova za odmor i rekreaciju 1971.-1991. godine
po naseljima s podruja Grada Cresa
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
Ukupno stanova
1971.
1981.
137
51
670
748
73
94
22
30
9
8
28
10
15
17
40
31
20
12
61
78
28
12
16
107
86
22
23
23
15
16
5
90
51
34
16
38
40
14
9
22
21
11
8
11
9
18
15
8
1
1.529
1.394
1991.
132
1468
90
90
11
21
19
39
16
133
23
282
68
27
22
9
93
24
85
22
28
11
9
18
1
2.741
91./71.
96,4
219,1
123,3
409,1
122,2
75,0
126,7
97,5
80,0
218,0
82,1
2350,0
63,6
122,7
95,7
56,2
103,3
70,6
223,7
157,1
127,3
100,0
81,8
100,0
12,5
179,3
Stanovi za odmor i rekreaciju

1971.
1981.
91./71.
59
105
178,0
398
552
138,7
7
76
1085,7
3
78
2600,0
5
3
16
533,3
1
7
700,0
8
1
22
37
168,2
23
5
263
5260,0
8
1
6
600,0
14
2
2
48
2400,0
1
18
1800,0
28
41
146,4
19
3
4
133,3
5
2
1
6
600,0
534
1.344
251,7
Stanovi za stalno stanovanje prema opremljenosti instalacijama

Razmatrajui stanove za stalno stanovanje prema opremljenosti instalacijama uoljivo
je da samo 40,9% stanova ima vodovod, kanalizaciju i elektrinu struju, dok u tom
udjelu stanovi s ugraenim centralnim grijanjem ine 2,9% (tablica 25). Razumljivo je
to je stanje u tom pogledu najpovoljnije u naselju Cres, gdje 97,6% stanova ima
uvedenu elektrinu struju, kanalizaciju, vodovod i centralno grijanje. Slina situacija je i
u Martinici.
I N S T I T U T
51
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br.25. Stanovi za stalno stanovanje na podruju Grada Cresa po naseljima

prema opremljenosti stanova instalacijama 1991. godine
Naselje
Beli
Cres
Dragozetii
Filozii
Grmov
Ivanje
Loznati
Lubenice
Mali Podol
Martinica
Merag
Miholaica
Orlec
Pernat
Predoica
Stani
Stivan
Sveti Petar
Valun
Vaminec
Vidovii
Vodice
Vrana
Zbiina
Zbiina
Ukupno
1.2.3.
Stanovi s ugraenim
vodovodom
%
centr.grijanje
kanalizac. i
ukupnog
vod., kanaliz.,
el. strujom
broja
i el. strujom
stanova
20
76,9
1
752
91,5
50
8
57,1
5
45,5
1
33,3
2
40,0
8
66,7
3
10
34,5
1
3
21,4
71
80,7
14
13
81,2
2
48
80,0
5
9
45,0
7
87,5
27
61,4
6
100,0
25
83,3
2
10
43,5
5
83,3
4
57,1
1
7
58,3
1
1
100,0
1.042
38,0
80
%
ukupnog
broja
stanova
3,8
6,1
25,0
3,4
15,9
12,6
8,3
6,7
14,3
8,3
2,9
Sveukupno kolona 3. i
5. (%)
80,7
97,6
57,1
45,5
33,3
40,0
91,7
37,9
21,4
96,6
93,8
88,3
45,0
87,5
61,4
100,0
90,0
43,5
83,3
71,4
66,9
100,0
40,9
Naselja7
Specifinost podruja Grada Cresa je u velikom broju malih naselja, s jednim veim,
urbanim sreditem - Cresom, njihovom smjetaju preteno u unutranjosti otoka, te
velikom broju danas naputenih pastirskih stanova. Posljedica je to povezanosti rada i
stanovanja, tj. naselja su formirana u blizini obradivih poljoprivrednih povrina.
Tijekom 19. stoljea biljei se znaajan napredak otonih naselja, pa katastarski planovi
prvog premjera zemljita iz 1821. godine navode na Cresu 40-tak stalnih naselja i
priblino isto toliko naseljenih pastirskih stanova. Do kraja drugog svjetskog rata broj
stalnih naselja jo je porastao, dok je broj pastirskih stanova osjetno smanjen. Meutim,
nakon drugog svjetskog rata dolazi do znaajne emigracije i naputanja prvenstveno
manjih, prometno slabije povezanih naselja i gotovo svih pastirskih stanova.
Jaanjem turistike orijentacije dolazi do daljnje transformacije i oivljavanja obalnih
naselja, dok se za naselja u unutranjosti otoka tek trebaju stvoriti mogunosti za
njihovu revitalizaciju.
Koriteni podaci iz materijala "Otok Cres-prilog poznavanju geografije naih otoka", Nikola Straii,
Mali Loinj 1981.g.
I N S T I T U T
52
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Prema veliini, tj. broju stalnih stanovnika 2001.godine naselja na podruju Grada
Cresa mogu se svrstati u etiri grupe:
naselja sa 0 - 50 stanovnika: 22 naselja (84%)

Beli, Dragozetii, Filozii, Porozina, Grmov, Ivanje, Loznati,
Lubenice, Mali Podol, Merag, Miholaica, Pernat, Predoica, Stani,
Stivan, Sv.Petar, Vaminec, Vidovii, Vodice, Vrana, Zbiina i
Zbiina.
naselja od 50 - 100 stanovnika: 1 naselje (4%)
Valun
naselja od 100 - 200 stanovnika: 2 naselja (8%)
Martinica i Orlec
naselja od 200 - 2400 stanovnika: 1 naselje (4%)
Cres
Posebnu kategoriju naselja ine pastirski stanovi, u prolosti trajno naseljeni, a danas
naputeni. Veina tih pastirskih stanova smjetena je na sjeveru Cresa, na Tramuntani.
Pastirski stan je dislocirano poljodjelsko-pastirsko imanje, s gospodarskim zgradama i
stanovima za najamnike. Naime, za razliku od sela, gdje su seljaci vlasnici kua u
kojima ive i zemljita koje obrauju, u pastirskom stanu rade unajmljene obitelji na
tuem imanju, (navedeno se odnosi na Tramuntanu - veina pastirskih stanova na
junom dijelu otoka postala je vremenom vlasnitvo seljaka). Kada doe do prekida
najamnog odnosa, najamna obitelj mora se iseliti iz pastirskog stana.
Prema smjetaju, naselja se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe - obalna naselja i
naselja u unutranjosti otoka. Smjetaj i tip naselja odredili su razni imbenici, a pri
tome su osobito znaajni bili prirodni uvjeti, prvenstveno blizina obradivog tla i
zaklonjenost od vjetra.
Od 24 naselja sa stalnim stanovnicima (Vaminec i Stani su prema podacima popisa iz
2001. godine ostali bez stalnih stanovnika), njih svega 6 (25%) smjeteno je na obali.
Gledajui ukupan broj stanovnika u obalnim naseljima, zahvaljujui gradu Cresu, on
iznosi 2580 stanovnika, ili ak 87% od ukupnog broja stanovnika.
Od obalnih naselja svojim znaajem istie se administrativno sjedite podruja Grada naselje Cres. Smjeten uz dobro zaklonjen sjeverni rub Creskog zaljeva, jo je u
srednjem vijeku preuzeo upravnu funkciju od Osora. Dobro zaklonjen od sjevernih
vjetrova, s izvorom pitke vode u Piskelu (i manjim izvorima u blizini), s obradivim
povrinama u zaleu i povoljnim poloajem u odnosu na otoki prostor, ali i pomorske
puteve, naselje Cres je administrativno, upravno, gospodarsko, drutveno i turistiko
sredite Grada Cresa.
Jezgra grada Cresa zatieni je spomenik kulture, a od gospodarskih subjekata istiu se
Brodogradilite d.d. Cres, unutar tkiva naselja, i ACI - Marina Cres, na jugu zaljeva.
Hotel Kimen, autokamp Kovaine i turistiko naselje "Stara Gavza" najzaajniji su
turistiki resursi naselja Cres.
Valun je smjeten u Valunskom zaljevu, a nastao je sputanjem prema obali
stanovnitva iz starog Bueva (sve do 1845. god. upa se nazivala Valun-Buev).
Najstariji dio naselja smjeten je na padini iznad dananjeg mjesta, formiranog u 19.
I N S T I T U T
53
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
stoljeu. Do pojave turizma, osnovne gospodarske djelatnosti bile su pomorstvo i

ribarstvo, a neko vrijeme djelovalo je i brodogradilite. Osim gospodarske orijentacije
na more, stanovnitvo se bavilo vinogradarstvom i maslinarstvom, te izvozom drva. U
posljednja tri popisa stanovnitva Valun je zadrao gotovo isti broj stalnih stanovnika,
to se moe zahvaliti boljoj komunalnoj opremljenosti naselja (vodoopskrba). Uz Valun
smjeten je i mali kamp - "Zdovice".
Martinica je naselje nastalo uz crkvu Sv. Martina, franjevaki samostan osnovan
krajem 16. st. i Katel - ladanjski dvorac patricijske obitelji Sforza. Do drugog svjetskog
rata Martinica se najvie razvija od svih obalnih naselja i iri prema Vidoviima,
Grmovu i Sv.Mikuli. Uz vinogradarstvo znaajno je pomorstvo i ribarstvo. Krajem
prolog stoljea izgrauje se luka, uvodi redovita brodska veza, te otvara mala tvornica
eterinih ulja. Iako je nastala kao ribarsko naselje, razvitkom turizma, prvenstveno
otvaranjem autokampa Slatina, Martinica sve vie dobiva status manjeg lokalnog
sredita.
Miholaica se razvila uz obradive povrine u dolini iznad naselja, to dokazuju i
tragovi iz antikog razdoblja (A.Mohorovii, 1596.g.). Obzirom na izloenost
vjetrovima sjeverozapadnog i jugozapadnog kvadranta nije izgraena luka, te naselje
nije bilo znaajnije orijentirano na more. Dananji izgled naselja posljedica je irenja iz
stare jezgre naselja prema jugu i zapadu, a prevladava individualna stambena izgradnja.
Merag je jedino staro obalno naselje na istonoj obali Cresa. Iako prirodni uvjeti za
smjetaj naselja nisu naroito povoljni (strma padina, malo obradivih povrina), naselje
se razvilo zahvaljujui prometno-zemljopisnom poloaju koji omoguuje najkrau vezu
izmeu otoka Cresa i Krka (prema podacima, veza je uspostavljena moda i u antiko
doba, a svakako u ranom srednjem vijeku, o emu svjedoe i odredbe Krkog statuta).
Izgradnjom trajektnog pristanita i dijela dravne ceste D 101, Merag postaje, uz
Porozinu, "toka ulaska" na cresko-loinjsko otoje, dok samo naselje stagnira, pa u
popisima stanovnitva 1981. i 1991. godine ne biljei niti jednog stalnog stanovnika,
dok prema podacima za 2001. godinu ima 3 stalna stanovnika.
Porozina je nekada bila samo pristanite i svetite, sa samostanom Sv.Nikole i
crkvicom Sv.Antona. Posljednjih 20-tak godina razvila se prvenstveno zahvaljujui
poloaju uz trajektnu luku - najkrau vezu sa irim rijekim podrujem. Posljedica toga
ogleda se ponajvie u znaajnoj izgradnji kua za odmor.
Meu naseljima u unutranjosti Cresa postoje velike razlike, te se moe izdvojiti
nekoliko tipova naselja. Dva najstarija unutranja naselja su Beli i Lubenice, smjeteni
na lokalitetima prapovijesnih gradina, na uzvienjima iznad mora, a zajedno s Cresom i
Osorom nekada su inila etiri glavna otona naselja. Ipak, za razliku od Lubenica, Beli,
smjeten 130 metara nad morem, imao je relativno lagan pristup moru (kamo se od
davnine prevozilo drvo volovskim zapregama). Kao sredita dvaju najbrdovitijih
dijelova otoka (Beli - Tramuntane, Lubenice - Garbina), oba naselja bila su do
osamdesetih godina, kada su dobili asfaltni prikljuak, prometno izolirana.
Beli je primjer naselja koje kontinuirano traje od pretpovijesnog razdoblja, to se oituje
i u njegovoj strukturi, pa tu nalazimo ostatke pretpovijesne gradine, rimskog katela i
zbijenog srednjevjekovnog utvrenog naselja. Strateki poloaj Belog ogledao se u
kontroli Srednjih vrata - vanog pomorskog prolaza izmeu Rijekog zaljeva i
I N S T I T U T
54
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Kvarneria. Preko luke Podbeli mogle su se organizirati najbre veze otoka s mjestima
na obali Rijekog zaljeva, pa otuda dolazi i njegovo antiko ime - Caput Insulae "Glava otoka". Beli najvei broj stanovnika biljei krajem 19. i poetkom 20. stoljea
kada u njemu ivi oko 444 stanovnika. Tradicionalna gospodarska orijentacija na
poljodjelstvo, umarstvo, ribarstvo i stoarstvo u meuratnom razdoblju dopunjena je i
eksploatacijom boksita koja je zapoela jo u vrijeme I. svjetskog rata u neposrednom
zaleu, odakle se ruda transportirala iarom do luke Pod Beli i ukrcavala u brodove.
iara je izgraena u vrijeme talijanske vladavine. Pastirski stanovi koji gravitiraju
Belom su: Dol, Jedro, Srednji, Konac, Poje i Podupi. Od sadraja u naselju nekad je u
Belom djelovala osnovna kola i djeji vrti, bila je vojarna (karabinjeri), a kroz
povijest je djelovalo ukupno 11 bratovtina. Bratovtine su imale dvojaku svrhu - brigu
o crkvama i crkvicama, te brigu o pogrebu lanova bratovtine. U Belom je (na
Pojanah) postojala i Bratinska kua, sagraena 1890. godine na ruevinama crkvice Sv.
Martina, za potrebe dviju bratovtina, a istovremeno je sluila i kao kola. Po izgradnji
nove kolske zgrade (1929. god.), stara je kola sluila kao djeji vrti, a danas se u njoj
nalazi ugostiteljski objekt "Beli". Beli ima i javnu ternu, na glavnom gradskom trgu
Pricrekva. Sagraena je 1912. godine, zapremine je oko 140 m3, (danas je vodoopskrba
rijeena "privremenim vodovodom" od kontejnerske vodospreme izgraene 1999. god.,
do koje se voda doprema autocisternom). Bejska upna crkva zove se Crkva oienja
Blaene Djevice Marije, a bejski upnik slui i na prostoru Bejske Tramuntane,
Dragozeine (upa Dragozetii) i naselja Predoica.
Lubenice, smjetene na litici visokoj 378 metara nad morem, zbijeno su naselje
gradinskog tipa, iji kontinuitet traje od prapovijesnog doba (na temeljima dananjih
zidova, prema Mohoroviiu, naziru se tragovi suhozidnog bedema iz doba gradinske
kulture). Lubenice su istaknuta toka u odnosu na iri okolni prostor, te kontrolu
plovnog puta kroz Kvarner. Izoliran poloaj, udaljenost od mora i nepostojanje luke, te
krta prirodna osnova, razlog su to Lubenice nisu prosperirale niti u razdoblju kad su
druga otona naselja relativno dobro napredovala. Glavne djelatnosti bile su stoarstvo,
umarstvo i poljodjelstvo. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine, broj stanovnika
je i nadalje u stalnom padu, i iznosi svega 24 stalna stanovnika.
Dragozetii su mjeteni na prisojnoj padini iznad polja Sad, na nadmorskoj visini od
oko 280 metara. Po A.Mohoroviiu, to bi moglo biti jedno od najstarijih hrvatskih
naselja na Cresu - najblie je istarskoj obali i izolirano od starih naselja Beli i Cres.
Lokacija naselja uvjetovana je prvenstveno mogunostima iskoritavanja plodnog
poljoprivrednog zemljita u susjednom polju i u okolnim dolovima. Uz poljoprivredu,
vanu ulogu imalo je i umarstvo, a u manjoj mjeri stoarstvo i ribarstvo. Dragozetii su
imali i svoju luku u uvali Pragajena, koja je neko vrijeme bila ukljuena i u brodsku
liniju Rijeka - Cres.
Dragozetiima gravitira i naselje Filozii i nekoliko susjednih pastirskih stanova.
Filozii su zaselak zbijenog tipa, sauvan u cjelini, nastao u srednjem vijeku. Pastirski
stanovi koji gravitiraju selu Filozii su Prestenice i Vela arnika.
Predoica je selo rastresitog tipa sauvano u cjelini. Njeni pastirski stanovi su Veli
Bok i Kruovica. U Podpredoici su izgraena i ribarska spremita.
U Ivanju, naselju na krajnjem sjevernom dijelu Tramuntane, prometno vrlo izoliranom,
nekada je djelovala osnovna kola, za vrijeme II. svjetskog rata tu je bila njemaka
I N S T I T U T
55
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
vojna postaja, a postojala je i otarija. Selo ima i javnu ternu od 1946/47. god. Pastirski
stan koji gravitira Ivanju bila je Rosuja.
Vaminec je naselje koje danas vie nema stalnih stanovnika, prvenstveno zbog teke
dostupnosti i prometne izoliranosti, a smjeteno je u "srcu" Tramuntane. Za vrijeme II.
svjetskog rata tu je bila njemaka vojna postaja, a u naselju jo postoji javna terna.
Sveti Petar je jedino naselje na Tramuntani koje je, u odnosu na popis stanovnitva iz
1991. godine, zabiljeilo porast broja stanovnika. Smjeteno je uz lokalnu cestu koja od
Kriia vodi prema Belom. U naselju postoji crkva posveena Sv. Petru i Pavlu, u kojoj
se 29. lipnja, te 13. prosinca (na dan Sv. Lucije koja je glavni titular te crkve) jo uvijek
slui misa.
Vodice su smjetene na strmoj padini iznad istone obale Cresa, a naziv su vjerojatno
dobile po izvoru. U blizini (visoravan Planis, dol Samanj) nalaze se manje obradive
povrine, tako da je stanovnitvo bilo orijentirano na poljoprivredu. Iako su smjetene
na dravnoj cesti, Vodice kontinuirano biljee pad broja stanovnika.
Loznati su smjeteni na zaravni istonog dijela Cresa, nedaleko plodnog krkog dola
(Dol). Stanovnitvo se nekada bavilo preteno stoarstvom, dok danas u mjestu sve vie
jaa ugostiteljsko-turistika ponuda.
Orlec je, uz Belej, jedno od dva najizrazitija stoarska naselja na otoku Cresu,
smjeteno na krkoj zaravni na oko 240 m nadmorske visine i udaljeno od mora oko 2
km. Zbog strme i nepristupane obale (uvala Mali bok izloena je buri), stanovnici su
oduvijek bili orijentirani na stoarstvo. Orlec je jedno od mlaih naselja, osnovano
vjerojatno u 16. stoljeu, kada je s kopna doselilo nekoliko obitelji u bijegu pred
Turcima. Naselje je formirano oko ponikve, bez jezgre, a zbog izloenosti buri kue su
veinom orijentirane prema zapadu. Sve do drugog svjetskog rata naselje biljei porast
broja stanovnika, a nakon toga poinje zamirati tradicionalna stoarska djelatnost i
smanjivati se broj stanovnika.
Pernat je smjeten na zaravni sredinjeg dijela Pernatskog poluotoka, na nadmorskoj
visini od oko 250 metara, uz vee obradive povrine. Naselje je zbijenog tipa,
zaklonjeno od pogleda s mora. Pristup moru, do uvale Zaglavi, je teak i strm, a u
uvali je bio izgraen mali gat radi olakavanja pomorske veze s Cresom. U upravnom i
crkvenom pogledu, Pernat je bio podreen Lubenicama, a u vrijeme talijanske aneksije
radila je i osnovna kola. Danas Pernat ima svega 13 stanovnika.
Smjetaj ostalih naselja u unutranjosti bio je redovito vezan uz mogunost agrarne
valorizacije okolnog prostora. Sva naselja karakterizira kontinuirano opadanje broja
stanovnika, a pogotovo se to odnosi na naselja u slivnom podruju Vranskog jezera Stani, Grmov, Zbiina, Mali Podol i Vrana. Razlozi lee u odlasku stanovnika, zbog
tekih uvjeta ivota, prometne izoliranosti i nedovoljne opremeljnosti komunalnom
infrastrukturom.
I N S T I T U T
56
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.4.
PODRUJA MORA
Sadraji javnih funkcija
Cres je djelovao kao samostalna opina do 1961. godine, kada je spojen s Loinjem u
jednu opinu sa sjeditem u Malom Loinju. Tim spajanjem Cres je izgubio institucije
dravne uprave i sudbene vlasti, to je utjecalo na smanjenje broja radnih mjesta, a
indirektno je utjecalo i na dinamiku razvoja gospodarskih i drutvenih djelatnosti na
otoku Cresu. I danas je dio dravnih ureda za cijelo cresko-loinjsko podruje u Malom
Loinju (Opinski sud sa Zemljino-knjinim odjelom, Ispostava Ureda za
gospodarstvo, Ispostava Porezne uprave, Carinarnica), dok ih je dio u upanijskom
sreditu Rijeci.
Opinski sud u Malom Loinju nadlean je za podruje Gradova Cres i Loinj, a u
Cresu se odrava jedan sudbeni dan mjeseno. U Cresu dvaput mjeseno djeluje javni
biljenik iz Malog Loinja.
Prema podacima Upravnog odjela Grada Cresa i podacima iz Prorauna Grada Cresa za
2001. godinu8 na ovom podruju djeluju ustanove i udruge kako je navedeno u daljnjem
tekstu.
1.2.4.1. Dravna uprava i podruna (regionalna) samouprava
Ispostave dravne uprave na podruju Grada Cresa su:
-
Dravna geodetska uprava - Podruni ured za katastar Rijeka - Ispostava Cres,

Ured za opu upravu - Ispostava Mali Loinj - matiar u Cresu,
Ured za prostorno ureenje, stambeno i komunalne poslove, graditeljstvo i
zatitu okolia - Ispostava Mali Loinj - tri uredovna dana tjedno u Cresu,
Ured za imovinsko-pravne poslove - Ispostava Mali Loinj - jedan uredovni dan
tjedno u Cresu.
Primorsko-goranska upanija u Gradu Cresu nema svojih ispostava.

1.2.4.2. Lokalna samouprava
Grad Cres jedinica je lokalne samouprave sa sljedeim ustrojem:
Gradsko vijee ima 15 vijenika,
Poglavarstvo ima 5 lanova s gradonaelnikom kao predsjednikom
Poglavarstva,
Jedinstveni Upravni odjel Grada Cresa obavlja tekue poslove upravnog,
strunog i administrativnog karaktera iz djelokruga lokalne samouprave u skladu
sa zakonom i Statutom Grada Cresa.
1.2.4.3. Predkolsko i kolsko obrazovanje
Predkolski odgoj organiziran je u Djejem vrtiu Girice, koji ima i jaslice, u kojem 12
zaposlenih brine o 85-ero djece. Zgrada Djejeg vrtia je nova i dobro opremljena, a
ima kapacitet za 150 djece. U podrunom odjeljenju Martinica radi odgojiteljica s 5ero djece.
8
Slubene novine Primorsko-goranske upanije, br. 23/2000.

I N S T I T U T
57
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Osnovno obrazovanje organizirano je u Osnovnoj koli Frane Petria u Cresu, s 15

razrednih odjeljenja i 286 polaznika, od kojih su 22 uenika iz Doma za odgoj djece
Cres, a 11 uenika iz podrunih odjeljenja u Martinici (9 uenika) i u Orlecu (2
uenika). Podruna odjeljenja Osnovne kole imaju kombinirana odjeljenja od 1. do 4.
razreda, a nakon 4. razreda djeca iz Valuna, Orleca i Martinice prevoze se u Cres
kolskim autobusom. Osnovna kola je 20-ak godina stara i vrlo dobro opremljena.
Nastava se odvija u jednoj smjeni. U prvi razred kolske godine 2001./2002. upisano je
30 uenika, to je naznaka prvih pozitivnih demografskih kretanja u samom Cresu.
Meutim, podaci o prvokolcima iz ostalih naselja govore o daljnjem padu broja
kolske djece. kolsku sportsku dvoranu koriste uenici i sportska drutva a kola jo
ima igralite za mali nogomet i vanjsku koarku. Grad Cres sredstvima prorauna
sufinancira izvannastavne aktivnosti u Osnovnoj koli.
Srednjokolsko obrazovanje odvija se u 4 razredna odjeljenja creskog Podrunog
odjela Ope gimnazije Srednje kole Ambroza Haraia iz Malog Loinja koji imaju
ukupno 60 uenika te u koli za obrtnika zanimanja koju pohaa 35-ero djece.
Gimnazija koristi prostorije Osnovne kole.
Grad Cres sredstvima prorauna sufinancira izvannastavne aktivnosti u Odjelu ope
gimnazije u Cresu.
1.2.4.4. Zdravstvena zatita i socijalna skrb
Zdravstvenu zatitu u Cresu organizira Dom zdravlja Mali Loinj - podruna
ambulanta u Cresu. Ambulanta ima dva tima ope medicine i dva stomatoloka tima.
Zavod za javno zdravstvo iz Rijeke ima jednog lijenika u preventivnoj zdravstvenoj
zatiti kolske djece. Od konzilijarno-specijalistikih usluga povremeno se pruaju
usluge ginekologa i oftamologa. Lijeniko osoblje jedamput ili dvaput mjeseno
ordinira u ambulantama u Martinici i Belom. U Cresu djeluje i jedna privatna
internistika ordinacija "Virtualne poliklinike", jedna privatna stomatoloka ordinacija,
a u turistikoj sezoni, tijekom tri ljetna mjeseca, broj lijenikih timova se poveava.
Cres ima jednu ljekarnu.
Problem creskog zdravstva je da na jednog lijenika otpada i do 1700 pacijenata
preteno starije populacije pa su trokovi lijeenja visoki. Takoer je trajno prisutan
problem organizacije konzilijarno-specijalistikih pregleda za otoane.
U okviru dravnog "Programa poboljanja zdravstvene zatite na hrvatskim otocima",
1999. je zapoeta, a u proljee 2001. godine putena je u rad novoizgraena zgrada
Podrune ambulante u Cresu koja moe zadovoljiti visoke standarde zdravstva. U
Podrunoj ambulanti smjeteni su lijenika djelatnost, stomatoloke ordinacije,
laboratorij, preventivna zatita kolske djece, te pet stanova u vlasnitvu Grada Cresa,
ukupne povrine 480 m2.
Izgradnju objekta Podrune ambulante, veliine 783 m2 korisnog zdravstvenog prostora,
financirali su Ministarstvo zdravstva RH i Grad Cres.
Socijalna skrb ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb iz Malog Loinja koji ima
jedan do dva uredovna dana u Cresu za zatitu maloljetnika. Dio socijalnog programa
financira se iz prorauna Grada Cresa.
I N S T I T U T
58
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Od ustanova socijalne zatite u Cresu djeluje Dom za odgoj djece koji brine za 30
tienika. Dom djeluje u novoureenoj zgradi ukupne povrine 1432 m2, ima igralite za
nogomet i koarku, odbojkako i tenis igralite i manju sportsku dvoranu. O djeci brine
17 zaposlenih.
U zavrnoj fazi izgradnje je Dom umirovljenika u Cresu kao podruni odjel Doma
umirovljenika iz Velog Loinja.
Ispostava Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u Cresu mjeseno ima jedan uredovni dan.
1.2.4.5. Kultura
U okviru Pukog otvorenog uilita iz Malog Loinja koji obavlja muzejsku i
knjininu djelatnost, djeluju Creski muzej i Gradska knjinica Frane Petria. Muzej je
smjeten u palai "Arsan" koja je statiki sanirana i nalazi u adaptaciji pa je muzejski
materijal izmjeten i uskladiten. Po zavretku adaptacije dobit e se 627 m2 korisnog
prostora.
Pojedine upne crkve na Cresu vlasnice su znaajnijih zbirki sakralnih objekata, meu
kojima su najbogatije zbirka u upnim crkvama u Cresu, Belom i Sakralnom muzeju
franjevakog samostana u Cresu.
U Valunu je postavljen lapidarij na otvorenom, a u Cresu je jo znaajna privatna
galerija slikara Matea Solisa.
U razvoju kulture visoko mjesto pripada tradicionalnim manifestacijama "Dani Frane
Petria" i "Lubenike veeri" koje svojim sadrajem i kvalitetom viestruko prelaze
lokalne okvire. Tijekom srpnja i kolovoza u Belom se odravaju i Dani Tramuntane,
glazbeno-scenski ljetni festival.
U Cresu djeluje jedan kinematograf.
1.2.4.6. Vjerske zajednice
Na cijelom podruju Grada Cresa organizirano djeluje samo katolika crkva. U Cresu je
sjedite Creskog Dekanata, koji obuhvaa upe: Beli, Cres, Dragozetii, Lubenice,
Martinica, Predoica, Orlec, Stivan, Valun i Vrana. Na podruju Grada Cresa djeluju
tri samostana: u naselju Cres je Benediktinski samostan Svetog Petra (koludrice) te
Franjevaki samostan Svetog Frane, a u Martinici djeluje Samostan Svetog Jerolima,
konventualaca treeredaca.
1.2.4.7. Udruge graana i sportska drutva
Drutvene aktivnosti na podruju Grada Cresa vrlo su razvijene. Registrirano je i
aktivno djeluje niz udruga graana,9 od kojih je veini sjedite u naselju Cres. Udruge
su: Talijanska unija Rijeka - Zajednica Talijana Cres, Eko-centar Caput insulae Beli,
Ulika Cres, Tramuntana - drutvo za istraivanje i njegovanje povijesti i kulture
9
Izvor: Proraun Grada Cresa za 2000. godinu, Slubene novine, broj 23/2000.
I N S T I T U T
59
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tramuntane - Beli, u sklopu akavskog sabora, Ruta Cres - grupa za kvalitetniji ivot
na otoku Cresu, Muka klapa Burin Cres, Folklorno drutvo Orlec - Orlec, Klub
mladih Susajda Cres, Udruga umirovljenika Cres, Lovako drutvo Orebica Cres,
Udruga za zatitu ivotinjskog svijeta u creskom ekolokom sustavu, Cres, Dobrovoljno
vatrogasno drutvo Martinica, Nogometni klub Cres, Koarkaki klub Cres,
Jedriliarski klub Reful Cres, Teniski klub Cres, Ribolovno drutvo Parangal,
Karate klub Cres, Drutvo prijatelja Nogometnog kluba Hajduk, Udruga za zatitu
okolia i mora Trebene Porozina te Ogranak Crvenog kria iz Malog Loinja.
Raspoloivi prostori za sportske aktivnosti, pored navedene dvorane i igralita za mali
nogomet i vanjsku koarku u sklopu Osnovne kole te igralita i manje dvorane u
sklopu Doma za odgoj djece, jo su: nogometno igralite Nogometnog kluba Cres,
teniski tereni sa est igralita Tenis kluba Cres te boalita (jog) kod hotela
Kimen i u naselju Grabar.
Grad Cres sredstvima prorauna sufinancira programe redovne djelatnosti udruga
graana.
1.2.4.8.
Ocjena stanja drutvenih djelatnosti
Dostignuta razina drutvenih djelatnosti je zadovoljavajua. Rezultat je to nastojanja

tijela gradske uprave i aktivnosti koje su u tom pravcu poduzete u proteklom razdoblju.
Obiljeja tog stanja su:
-
dovoljni kapaciteti i dobra opremljenost gotovo svih objekata kolskog i

predkolskog odgoja,
dobra opremljenost prateim sadrajima i sportskim objektima,
izgradnja novih objekata i adaptacija postojeih, (Podruna ambulanta, Dom
umirovljenika, Creski muzej, itd.),
aktivnosti brojnih udruga u sportu, kulturi i drugim djelatnostima.
Ne zadovoljava to veina administrativnih, obrazovnih i kulturnih ustanova nema

sjedite u Cresu. To izravno utjee na kvalitetu rada tih institucija, a time i na kvalitetu
ivota stanovnitva Grada Cresa. Nadalje, kontinuirano opadanje broja uenika u
manjim naseljima, s iznimkom Cresa, posljednjih godina posljedica je ukupno
negativne populacijske slike Grada Cresa. Dio problema odnosi se na zdravstvenu
zatitu koja je skupa i necjelovita. Problem predstavlja i koncentriranost gotovo svih
sadraja u samom Cresu.
1.2.5.
Gospodarstvo
Gospodarstvo otoka Cresa kroz duga razdoblja bilo je koncentrirano na stoarstvo,

maslinarstvo, eksploataciju uma, ratarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo i pomorstvo.
Kombinacija ovih djelatnosti na pojedinim dijelovima otoka Cresa bila je uvjetovana
razliitim topografskim, mikroklimatskim i pedolokim imbenicima.
Opi pokazatelj dostignute razine razvoja nekog podruja je ostvarena razina bruto
domaeg proizvoda po stanovniku: to je vei bruto domai proizvod u apsolutnom
iskazu i po stanovniku odnosno podruje je bogatije i moe podmirili vei broj i viu
I N S T I T U T
60
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
razinu razliitih potreba. Utvrivanje bruto domaeg proizvoda po manjim teritorijalnim

jedinicama je nepouzdano; jer odreen broj ljudi radi u drugim mjestima a ivi na
teritoriju opine i obratno, slubene statistike evidentiraju i procjenjuju proizvod samo
na razini zemlje. Stoga je za ua podruja potrebno obaviti mnoge procjene.
Kretanje bruto domaeg proizvoda po stanovniku pojedinih podruja Primorskogoranske upanije iznosi se u tablici br.27.
Tablica br.27. Bruto domai proizvod po stanovniku uih podruja Primorsko-goranske
upanije u USD
cijene 1998.
1 USD = 6,3623 kune
Godina
1998.
1998.
1998.
1998.
1998.
1998.
1998.
1999.
1999.
1999.
1999.
Podruje
Grad Rijeka
Prsten Grada Rijeke
Biva Opina Rijeka
Biva Opina Opatija
Opina Omialj
Grad abar
Grad Delnice
Opina Ravna Gora
Opina Mrkopalj
Opina Brod Moravice
Grad Cres
BDP
5.099
3.436
4.504
4.010
14.274
4.920
3.677
4.368
2.206
2.438
5.224
Izvor: podaci slubenih evidencija Zavoda za platni promet, Javnih poduzea i procjena autora
(dr. Miro verko)
Brutto domai proizvod za navedena podruja izraunat je istom metodologijom, pa se

moe usporeivati. Ostvarena razina bruto domaeg proizvoda Grada Cresa u 1999.
godini neto je manja od ostvarene razine u Gradu Rijeci, a vea nego u Opatiji i na
podruju bive Opine Rijeka u 1988. godini.
Povoljnom ostvarenju brutto domaeg proizvoda Grada Cresa pridonosi prvenstveno
raznovrsna gospodarska struktura u kojoj dominantan udio ima turizam (oko
30%), zatim brodogradnja, komunalna djelatnost i trgovina s udjelom izmeu 13 i 16%,
te umarstvo s poljoprivredom, graevinarstvom, prometom i vezama s udjelom izmeu
6 i 7%, dok je udio ostalih djelatnosti znatno nii (manjim od 3%). Takva struktura
gospodarstva omoguuje lake prevladavanje tekoa u pojedinim djelatnostima i
problemi pojedinih djelatnosti manje utjeu na cjelinu gospodarstva.
U strukturi ostvarenog brutto domaeg proizvoda trgovaka drutva sudjeluju s oko
58,9%, javna poduzea (Hrvatske ume, INA-Trgovina, Hrvatska pota, Hrvatske
telekomunikacije) s 14,7%, obrtnici s 11%, kuanstva -turizam s 9,2%, proraunske
organizacije s 3,6%, maslinarstvo s 1,5%, banke i osiguravajua drutva s 0,8% te
ovarstvo s 0,3%. Uz trgovaka drutva vee razvojno znaenje imaju javna poduzea,
obrtnici i kuanstva - turizam.
Turizam je kljuna djelatnost Cresa koja multiplikativno djeluje na razvoj ostalih
gospodarskih, javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti. Osnovne ekonomske funkcije
turizma su: poticanje breg razvoja podruja, porast zaposlenosti i ivotnog standarda,
te vea valorizacija prirodnih privlanosti i kulturnopovijesnih spomenika, a
izvanekonomske vezane su uz zdravstvene, rekreativno-zabavne, odgojno-obrazovne,
socijalne, politike i druge funkcije. Turizam donosi i negativne utjecaje a znaajniji su:
I N S T I T U T
61
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
optereenost infrastrukture i potrebe veih ulaganja za podmirenje vrnih kapaciteta,

oneienja, pojaana buka, prometna zakrenost, degradacija prostora, ugroavanje
obiajnih i domicilnih vrijednosti, porast kriminala i slino. No, i uz ove nepovoljnosti u
cjelini, turizam je nositelj razvoja Grada Cresa.
Turizam obiljeavaju stalne promjene u ponudi i potranji, sezonski karakter
poslovanja, velika osjetljivost na veliinu dohotka turista i na turistike cijene, vrlo
visoka osjetljivost na politike i ekonomske poremeaje i drugo.
Nosilac dosadanjeg turistikog razvoja je tvrtka "Cresanka" d.d. Cres. Osim nje,
djelatnou hotelijerstva i restoraterstva bave se jo etiri manje tvrtke i oko 28
obrtnikih jedinica.
Osnovni kapaciteti obuhvaaju svega 584 postelje ili 7% ukupnih kapaciteta, a sastoje
se od 386 postelje u jedinom hotelu "Kimen", 45 leaja u vili "Kimen" i apartmanima
Cresa i 153 postelje u ostalim ugostiteljskim smjetajnim jedinicama - sobe Cres i
sobe Kovaine. Komplementarni kapaciteti sastoje se od 7.357 leaja; od toga na
odmaralita otpada 496 leaja, na kampove i kampiralita 4.550, te na kuanstva 2.311
postelja. Kampovi su Kovaine i Slatina, a manji kampovi su u Valunu i u Belom.
Kamp Slatina ima 1500 mjesta i 3 zvjezdice, a Kovaine 2000 mjesta i jednu
zvjezdicu. To su u osnovi slini i isti kampovi, ali su zbog potrebe smjetaja drugaije
kategorizirani. Kamp u Belom ima 300, a u Valunu 250 mjesta.
Osim toga, turistika ponuda raspolae i sa 675 pomonih postelja, tako da sveukupni
smjetajni kapacitet Grada Cresa iznosi 8.616 postelja.
Broj leaja u odmaralitima je znaajan, a lokalna zajednica ubire boravinu pristojbu,
komunalnu naknadu i nadoknadu za odvoz smea. Ostalih koristi lokalna zajednica do
sada nije imala, jer su odmaralita sve svoje potrebe pokrivala s robama i uslugama
izvan podruja Grada Cresa.
U 1999.g. ostvareno je 447.582 noenja, a u 2000.g. 582.680. Smatra se da je 2000.g.
prva "normalna" turistika godina. Osnovni kapaciteti sudjeluju u ukupnim kapacitetima
(bez kuanstava) sa 7%, a ostvaruju oko 20% noenja. Tako je hotel "Kimen" bio
popunjen u 2000.g. oko 132 dana.
Turistika aktivnost na Cresu ograniena je na nekoliko primorskih mjesta i to: Cres s
oko 60% ukupnih noenja, Martinica s oko 33%, Valun s oko 6% i Beli s oko 1%. U
tim mjestima ima vie turista u odnosu na domicilno stanovnitvo, ali je to jo daleko
manje nego na drugim podrujima Mediterana.
Prema nekim procjenama veliina neevidentiranih noenja kree se izmeu 15 i 20%.
Procjenjuje se da veinu toga ostvaruju stanodavci koji su odjavili kategorizaciju
smjetaja, ali se i dalje bave turizmom. Oni stvaraju nelojalnu konkurenciju jer ne
plaaju boravinu pristojbu i ostale obaveze prema zajednici. Sama utaja boravine
takse neto je manja (oko 10%), jer su kuanstva duna prijaviti boravak stranaca.
Osnovni nedostatak smjetajnih kapaciteta je postojanje samo jednog hotela na cijelom
otoku. On ima dvije zvjezdice zbog vrlo otrih uvjeta kategorizacije.
I N S T I T U T
62
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Do sada su slabo turistiki valorizirani nenastanjeni i naputeni stambeni objekti kojih

je u 1991.g. bilo 183. To bi ujedno mogla biti i pogodnost budueg razvoja turizma.
Osim toga, u 1991.g. je na podruju Grada Cresa bilo 1344 stana za odmor (vikendice),
to je gotovo jednako kao i stanova za stalno stanovanje. Situacija u 2001.g. nije bitno
povoljnija, jer od ukupno 3166 stana, na stanove za stalno stanovanje otpada svega
1428. Takav nesrazmjer optereuje infrastrukturne sisteme i time smanjuje kvalitetu
turistikog doivljaja i kvalitetu ivljenja na Cresu.
U turistikoj ponudi nedostaje graevina za sportsko-rekreacijske aktivnosti,
zadovoljavanje kulturno-zabavnih potreba, kvalitetnijih restorana i sl. Nedostatak
ponude odgovarajuih roba i usluga za podmirenje potreba gostiju uvjetovao je
nepotpunost turistike ponude, a relativno visoke cijene izvanpansionske potronje, uz
njihovu slabiju kvalitetu, onemoavale su ostvarenje veih poslovnih rezultata i
sredstava za ulaganja u modernizaciju i razvoj kapaciteta. Tako je nestaica kapitala u
cjelini onemoguila rekonstrukciju i obnovu objekata i poveavala nesklad izmeu
ponude i potranje.
Sezonski karakter turizma, naslijeena zaduenost, novi gubici zbog izostanka turista
nakon 1990.god., odlazak turistikih kadrova u druge djelatnosti i inozemstvo,
financijska nelikvidnost i druge potekoe onemoguavale su ostvarenje povoljnih
rezultata. No, ni drava svojim mjerama porezne, kreditne, carinske i monetarne politike
nije pripomogla ovaj razvoj.
Osim toga, nepovoljna demografska kretanja stanovnitva i njegova relativno visoka
starost dodatni su oteavajui razvojni segment.
Turistike prednosti Grada Cresa su prvenstveno sauvana priroda i njena bioloka
raznolikost, vei broj sunanih plaa (dodue, veinom izvan naselja i dostupnih
pjeakim putem ili brodicama), umjerena klima i njena ugodnost vei dio godine,
nedovoljna dosadanja turistika valorizacija, blizina emitivnih zemalja, pogodnost za
razvoj seoskog turizma u naseljima u unutranjosti otoka, i dr.
Poljoprivreda je openito dosta zaputena, kako zbog starosti stanovnitva koje je
ostalo u manjim mjestima tako i zbog malih parcela i nemogunosti suvremene obrade.
Uzgoj maslina kombiniran je s ispaom ovaca koje osim to iste i brste travu
istodobno gnoje maslinike. Takvom simbiozom uspjelo se sauvati oko 100.000 stabala
maslina. Broj ovaca se kree izmeu 20 - 25 tisua.
umarstvo ima prvenstvenu funkciju ienja, njege i uzgoja, dok je sjea manje vie
sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim umama. Tako su npr. Hrvatske ume na
podruju Grada Cresa u 1999.g. ostvarile preko 92% prihoda po osnovu uzgoja, njege i
zatite uma.
Lovstvo je u funkciji potreba domicilnih lovaca i lovnog turizma. Na podruju Grada
Cresa nalaze se tri upanijska lovita i to: lovite br. 9 - "Batajna-Hraste", lovite br. 10
"Cres" i lovite "Tramontana", te dravno uzgajalite divljai br. VIII/27 "Zea".
Specifinost upanijskog lovita Tramontana (kojim na temelju Lovno-gospodarske
osnove gospodari Poljoprivredna zadruga Cres) je u tome to je jedan njegov dio
ograen i namijenjen intenzivnom uzgoju divljih svinja (P=321 ha) i jelena lopatara i
muflona (P=972 ha). Neograeni dio lovita ima povrinu od 3.567 ha i nastanjen je
I N S T I T U T
63
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
sitnom divljai (zec, fazan, jarebica kamenjarka, ljuka), meutim veliki problem
predstavlja divlja koja je iz ograenog dijela lovita pobjegla na otvorene prostore
Tramuntane, to dovodi do ugroavanja ovarstva - divlje svinje esto napadaju ovce, a
jeleni lopatari pak troe trave koliko i 6 ovaca.
upanijsko lovite br. 10 Cres zauzima povrinu od 16.418 ha, od ega su lovne
povrine svega 2.700 ha, koje se nalaze na podruju juno od Grada Cresa prema
Valunu, te na prostoru izmeu Beleja i Stivana.
upanijsko lovite br. 9 Batajna - Hraste zauzima povrinu od 7.300 ha, od ega je
lovna povrina 2.050 ha (od Merga juno prema Loznatima). Divlja u lovitu su
zeevi, fazani i jarebice, a povremeno se jave i jeleni lopatari iz populacije Punta Kria.
Dravno uzgajalite divljai br. VIII/27 "Zea" nalazi se na otoku Zea, zauzima
povrinu od 300 hektara i u cjelosti je namijenjeno komercijalnoj osnovi. U uzgajalite
su unesene divlje svinje i fazani, dok su divlji kunii i kamenjarke autohtona divlja. Na
Zei je u funkciji organiziranog turistikog lova ureena lovaka kua.
Brodogradilite, d.d. Cres obavlja brodoremont koji se uz znaajne potekoe i napore
(koji inae prate i brodogradnju Hrvatske) uspio odrati i poslovati. Brodogradilite ima
marinu s 20 vezova na moru i izmeu 20 i 50 mjesta na kraju, te plovidbu koja u svom
sastavu ima brodove za rasute terete i cement. To trgovako drutvo zapoljava
stanovnitvo kroz cijelu godinu, pa tako potie ostanak ljudi na otoku.
Adria-triko, d.d. ima djelatnost proizvodnje pletenih gornjih odjevnih predmeta.
Tvornica je zapoljavala je znatan broj priuene enske radne snage, ali je posljednjih
godina u velikim poslovnim potekoama.
Plavica,d.d., tvornica za preradu sardine, koja je upotpunjavala gospodarsku strukturu,
prestala je s radom.
Graevinarstvom se bavi tvrtka "Elektro voda", d.o.o. koja djeluju na podruju Cresa i
Loinja i to na poslovima niskogradnje i visokogradnje. Osim toga graevinarstvom se
bave i obtnici.
Trgovina uglavnom
gospodarstva.
zadovoljava
potrebe
domicilnog
stanovnitva,
turista
Glavnina prometa i veza otpada na djelatnost pota i telekomunikacija, a prijevoz roba

i ljudi obavlja Autotrans kao najznaajniji organizirani otoki subjekt.
Ostale djelatnosti imaju daleko manji utjecaj na gospodarski i drutveni razvoj.
U razdoblju nakon 1990. pojavile su se mnoge nepovoljne okolnosti koje su se
negativno odraavale i na gospodarske subjekte Grada Cresa. Osim Domovinskog rata i
njegovih reperkusija, to su: smanjenje gospodarskih aktivnosti povezanih s
privatizacijom i prilagodbom trita u novo nastalim uvjetima, pomanjkanje sredstava
za odravanje postojeih objekata i izgradnju novih, nedostatak poticajnih sredstava
drave kojima bi pripomogla ivot na otocima, izostanak vee poduzetnike inicijative i
sl.
I N S T I T U T
64
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.6.
Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1.
Prometni sustav
PODRUJA MORA
Prometni sustav ine meusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji
pruanja transportnih usluga, a ine ga prometni podsustavi kopnenog, pomorskog i
zranog prometa.
KOPNENI PROMET
a) Cestovni promet
Prometni sustav otoka Cresa razvijao se na temelju trenutnih potreba minulih vremena,
bez definiranih planskih podloga na razini otonih potreba, a posljedica je da postojee
ceste u veem dijelu imaju loe prometno tehnike elemente i u loem su graevinskom
stanju pa ne mogu zadovoljiti potrebe Grada Cresa.
Osnovnu mreu na podruju Grada ini sustav razvrstanih dravnih, upanijskih i
lokalnih cesta, te nerazvrstanih cesta. Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u
dravne, upanijske i lokalne ceste (Narodne novine br. 79/99, 111/100 i 98/01.), na
podruju Grada Cresa nalaze se:
Dravne ceste: dio ceste Omialj-Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina V.Loinj (D 101), u duini od 10,6 km,
: dio ceste Plomin - Brestova (trajekt) - Porozina - Cres - V.Loinj (D
100), u duini od 80,4 km, od ega je na podruju Grada Cresa 49 km.
Dravna cesta D 101 graena je u funkciji povezivanja kopnenog i pomorskog prometa,
te u cjelosti zadovoljava prometne potrebe Grada Cresa.
Dravna cesta D 100 ima nezadovoljavajue tehnike osobine i prometno-sigurnosne
elemente (tlocrtni, visinski, popreni elementi, veliki nagibi, otri zavoji, lo kolnik).
Raskrija takoer nemaju potrebno oblikovanje. Posebni problemi nastupaju ljeti, kad
se uslijed znatno poveanog prometa, biljei vrlo nizak nivo prometne usluge. Od
asfaltiranja biveg makadamskog puta prije vie od 30 godina, vrlo je malo uloeno u
odravanje te prometnice, odnosno poboljanje horizontalnih i vertikalnih elemenata ili
ojaanje kolnike konstrukcije. irina kolnika je 2x2,50 m, negdje i manje, s malim ili
nikakvim bankinama. Rubne trake ne postoje, kao ni rigoli. Odvodnja oborinskih voda
takoer nije rijeena. Velik dio postojee prometnice prolazi slivnim podrujem
Vranskog jezera bez ikakvih sigurnosnih mjera (nedostaju ak i odbojnici).
D 100 i D 101 ine okosnicu prometnog sustava Grada Cresa, a na njih se radijalno
veu postojee prometnice upanijskog i lokalnog znaaja, kao i prometnice koje
nadopunjuju longitudinalni prometni raster navedenog podruja.
upanijske i lokalne ceste na podruju Grada Cresa su:
upanijske ceste:
C 5137 T.L. Martinica - D 100 duine 10,00 km,
C 5124 T.L. Kovaine - D 100 duine 1,6 km.
I N S T I T U T
65
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Lokalne ceste:
LC 58084 Beli - D 100 duine 7,1 km,
LC 58093 Valun - LC 58094 duine 1,8 km,
LC 58094 Lubenice - D 100 duine 10,8 km,
LC 58095 Cres 5124 - D 100 duine 1,7 km,
LC 58096 Loznati - D 100 duine 1,2 km.
LC 58097 D 100 Orlec, duine 1,8 km.
upanijske i lokalne ceste imaju funkciju povezivanja naselja i dijelova naselja na
prostoru Grada. Generalna ocjena je loe graevinsko stanje tih prometnica i nizak nivo
tehnikog standarda i sigurnosti. Tehniki elementi, nagibi, nivelete, irine kolnika i
nosivost, prvenstveno kod lokalnih cesta, ne zadovoljavaju standarde za javne ceste.
Sve ostale ceste, ulice u naseljima, umski i protupoarni putovi i prilazi nerazvrstane su
ceste sa loim prometno-tehnikim elementima.
OZNAKA
CESTE
Prema "Registru nerazvrstanih cesta" (Institut graevinarstva Hrvatske, Rijeka, 1995.g.)

na podruju Grada Cresa nalaze se:
OD01
OD02
OD03
OD04
OD05
OD06
OD07
OD08
OD09
OD10
OD11
OD12
OD13
OD14
OD15
OD16
OD17
OD18
OD19
OD20
OD21
OD22
OD23
OD24
OD25
OD26
OD27
OD28
OD29
OD30
OPIS
NERAZVRSTANE CESTE
BROJ KARTE
D-17-36
D-17-36
D-17-36
D-17-36
D-17-37,46,48,D16-8
D-17-37, 46, 48
D-17-46
D-17-46, D-16-6
D-17-46
D-17-46, D-16-7
D-17-46, 48
D-17-46, 48
D-17-48
D-17-48
D-16-6
D-16-6
D-16-8
D-15.28
D-16.19, 29
D-16-29
D-16-40
D-16-41, 50
D-16-50,51
D-16-50, D-15-10
D-16-10, 50
D-15-10
D-15.10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
POROZINA
POROZINA-VIKEND NASELJE
POROZINA
POROZINA
AB
0,56
0,41
0,20
0,06
GK
BK
SV. PETAR IVANJE

IVANJE BELI,
D 100 FILOZII
D 100 DRAGOZETII
BELI NISKA
D 100 NISKA
SPOJ (SV. PETAR) BELI
BELI NISKA
BELI NISKA
BELI
DRAGOZETII
DRAGOZETII
SV. PETAR
VALUN
D 100 PREDOICA
PREDOICA
VODICE
STARA CESTA ZA MERAG
TURION 5124 (kod groblja)
KULA 5124
HOTEL KIMEN
MELIN
CENTAR A C
ZAGREBAKA
ETALITE 20. TRAVNJA
CRES
I N S T I T U T
66
Ukupna
duljina
km
0,56
0,41
0,20
0,06
8,04
8,04
6,06
1,00
6,06
1,20
0,75
0,62
4,83
1,09
1,24
0,64
0,20
0,26
0,11
0,19
0,35
1,18
0,26
0,10
4,02
0,23
0,25
1,55
0,41
0,92
0,22
0,40
0,06
VRSTA KOLNIKA*
km
0,20
0,40
0,35
0,62
4,83
1,09
1,24
0,64
0,15
0,09
0,05
0,35
0,43
0,75
0,26
0,10
1,48
0,23
0,25
1,55
0,41
0,33
0,22
H R V A T S K E
0,17
0,11
0,19
2,54
0,59
0,20
0,06
d . d .
0,20
Z A G R E B
OZNAKA
CESTE
OD31
OD32
OD33
OD34
OD35
OD36
OD37
OD38
OD39
OD40
OD41
OD42
OD43
OD44
OD45
OD46
OD47
OD48
OD49
OD50
OD51
OD52
OD52
OD53
OD54
OD55
OD56
OD57
OD58
OD59
OD60
OD61
OD62
OD63
OD64
OD65
OD66
OD67
OD68
OD69
OD70
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-17,18, 28
D-15-20
D-15-28
D-15-28
D-15-28
D-15-30
D-15-30
D-15-30, 40
D-14-10
D-15-38
D-15-39,40,49, 50
D-15-40
D-15-48 D-14-8
D-15-50
D-15-50
D-14-8
D-14-8
D-14-10
D-14-19
D-14-8
D-14-8
D-14-8
D-14-8
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
D-15-10
VRSTA KOLNIKA*
km
OPIS
NERAZVRSTANE CESTE
BROJ KARTE
ETALITE 20. TRAVNJA

ZAZID
CRES MARINA
ZAZID
ZAZID
GRABAR
GRABAR
GRABAR
GRABAR
GRABAR
GRABAR
D 100 MARINA
GRABAR
SV. MARKO PERNAT
KRINA
VALUN
VALUN
VALUN
D 100 BATAJNA L 58097
D 100 ORLEC
ORLEC
L 58094 5137
LUBENICE GRMOV
D 100 VRANSKO JEZERO
D 100 ZBIINA
VIDOVII MARTINICA
VRANA STANI
VRANA
MARTINICA DO KAMPA
MARTINICA
HRASTA
STIVAN MERAICA
ZA SLOVENSKO NASELJE
ZA KAMP
MARTINICA
MARTINICA
MELIN
MELIN
MELIN
MELIN
MELIN
PODRUJA MORA
AB
0,24
0,15
0,92
0,07
0,15
0,19
0,20
0,30
0,39
0,07
0,62
0,40
0,06
4,53
0,15
0,10
0,25
0,10
GK
BK
0,30
0,36
1,75
1,82
0,39
1,19
9,71
3,04
1,48
2,33
0,81
0,18
0,82
1,62
0,13
0,10
1,38
0,32
1,25
0,24
0,15
0,15
0,15
0,15
0,15
0,15
0,53
0,09
0,13
0,10
0,20
____________
*
AB:
GK:
BK:
N:
asfalt beton
granitna kocka
betonski kolnik
neasfaltirano
I N S T I T U T
67
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Ukupna
duljina
km
0,24
0,15
1,22
0,07
0,15
0,19
0,20
0,30
0,39
0,07
0,62
0,40
0,06
4,53
0,15
0,46
0,25
0,10
1,75
1,82
0,39
1,19
9,71
3,04
1,48
2,33
0,81
0,18
0,95
1,62
0,10
1,38
0,32
1,25
0,24
0,15
0,68
0,24
0,28
0,25
0,35
PODRUJA MORA
b) Pjeake staze
Na podruju Grada Cresa postoji mrea pjeakih staza, umskih, poljskih i
maslinarskih puteva, te poune eko staze na Tramuntani.
Ureene i obiljeene pjeake staze na podruju Grada Cresa su:
Pie - Nedomije, duine 4,0 km,
Pie - Krina (Francuski put), duine 4,0 km,
Krina - Loznati - duine 3,0 km
Cres - Sv.Salvadur - Sv.Bla, duine 10,0 km,
Cres - Loznati, duine 7,0 km,
Cres - Merag, duine 5,0 km,
Lubenice - crkvice Sv.Mihovil i Sv.Petar, duine 2,0 km,
etalita (lungomare):
Cres-Stara Gavza, duine 2,4 km,
Cres - Uvala Piskel - uvala Draice, duine 1,5 km.
Na Tramuntani je ustanovljena mrea pounih eko-staza duljine 18 km pod nazivom
Povijest umjetnosti u prirodi. Prva pouna staza na otoku Cresu, nazvana Staza
Tramuntana I, markirana je tijekom ljeta 1995. godine (crvena staza). Kasnije su
obiljeene jo dvije - plava i zelena. Svaka je staza obiljeena krunim oznakama, a
poinju i zavravaju u Belom.
Staza Tramuntana I duga je 7 km, vodi od Belog, preko Niske, Srednjeg, Stepia,
Podupia i natrag prema Belom, ima 20 postaja s umjetnikim skulpturama, autora
Ljube de Karine. Na deset je skulptura glagoljsko slovo i rimski broj, a drugih deset
obiljeeno je arapskim brojevima. Sve skulpture imaju uklesane stihove i misli Andra
Vida Mihiia. Pored svake skulpture postavljena je informacijska ploa.
Staza Tramuntana II duga je 5 km, a protee se sjeverno od Belog do Frantina.
Staza Tramuntana III vodi od Belog prema zapadu, do sela Niska, a duga je 6 km.
POMORSKI PROMET
Otok Cres povezan je trajektnom linijom iz morske luke otvorene za javni promettrajektne luke Porozina (D 100) do morske luke otvorene za javni promet - trajektne
luke Brestova (D 402, duine 2,7 km - D 21), te trajektnom linijom iz morske luke
otvorene za javni promet - trajektne luke Merag (D 101) do morske luke otvorene za
javni promet - trajektne luke Valbiska.
Te su trajektne luke upanijskog znaaja, jer povezuju dravne prometnice otoka i
kopna.
Naalost, 2001. god. ukinuta je tradicionalna ljetna brodska pruga Rijeka - Cres Martinica - Mali Loinj.
Uvala luke Porozina (45 07,8 sjeverne irine, 1417,2 istone duine) nalazi se cca 1
n/m sjeveroistono od rta Prstenice, zatiena je gatom od svih vjetrova, osim
I N S T I T U T
68
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
sjeverozapadnog i zapadnog smjera. Luka se sastoji iz operativne obale, lukog platoa i

dijela obale i akvatorija za privez brodica, te dijela obalnog prostora predvienog za
daljnju izgradnju. Operativna obala s rampama za trajektne duine je 60 metara, dubine
uz obalu 4 metra i kapaciteta priveza 3 trajekta. Ukupna duina bonih obala je 90
metara (30+60), dubine od 4 do 5 metara. Luki plato zahvaa povrinu 0,3 ha i obraen
je asfaltom kao cestovna prometnica. Dio obale i akvatorij za privez brodica je na
istonom dijelu luke. Tu se nalaze provizorni privezi i sidrta za brodice ukupnog
kapaciteta 50 brodica. Novoizgraeni dio obale za trajekte takoer se sa unutranje
strane uvale koristi za privez brodica. Dio obalnog prostora predvien za daljnju
izgradnju nalazi se juno i sjeverno od luke. Zahvaa dio neizgraene obale juno od rta
Trebene, odnosno sjeverno se prua u duini od 200 metara. Operativne obale su
masivnog tipa gradnje od betona i u dobrom su stanju za uporabu. Luka je opremljena
napravama za privez, bokobranima, lukim svijetlom i rasvjetom. Na zapadnoj obalnoj
rampi nalazi se metalna podesiva rampa koja se koristi pri variranju razine mora. Luka
ima prikljuak na cestovnu prometnicu, te elektroopskrbni i telekomunikacijski sustav.
Vodu rjeava komunalno poduzee dovozom.
Merag je takoer trajektna luka upanijskog znaaja, a sastoji se od operativne obale i
lukog platoa i dijela obalnog prostora predvienog za daljnju izgradnju. Operativna
obala s rampom za trajekte duine je 50 metara, dubine uz obalu 5 metara i kapaciteta
priveza jednog trajekta. Ukupna duina bone obale je 50 metara, dubine od 5 metara.
Ostali dio obale je istih karakteristika i slui kao obalni zid platoa luke. Luki plato
zahvaa povrinu priblino 0,5 ha. Obraen je asfaltom kao cestovna prometnica. Dio
obalnog prostora predvien za daljnju izgradnju je sa zapadne strane gdje je predviena
gradnja veza za brodove i trajekte brzih pruga. Operativne obale su masivnog tipa
gradnje od betona i u vrlo dobrom su stanju za uporabu. Luka je opremljena napravama
za privez, bokobranima, lukim svijetlom i rasvjetom. Nadalje, luka ima prikljuak na
cestovnu prometnicu, elektriku i telefon. Vodu rjeava komunalno poduzee dovozom.
Morska luka Cres (44 o 31,8 sjeverne irine - 14 o29,4 istone duine) je morska luka
otvorena za javni promet upanijskog znaaja (4,0/30/02).Kapacitet luke Mandra je
110 vezova i 30 suhih vezova (LOA 6,00 m), dok vanjska luka ima 80 vezova (LOA 6,0
- 10,00 m). Luka je zatiena od svih vjetrova.
Marina Brodogradilite, d.d. Cres (45 o 57,5 sjeverne irine - 14 o 24,6 istone
duine) luka je posebne namjene, kapaciteta 50 vezova te 100 suhih vezova (LOA do
30,00 m).
ACI Marina Cres (44o57 sjeverne irine - 14o25 istone duine) je luka posebne
namjene, odnosno luka nautikog turizma - marina. Kapacitet luke je 460 vezova (LOA
do 25,00 m); 120 suhih vezova (LOA 60 - 18,00 m).
Na podruju Grada Cresa, takoer je u funkciji pomorskog prometa i morska luka
otvorena za javni promet lokalnog znaaja Beli (45o 0,6,5 sjeverne irine - 14,21,8
istone duine). Kapacitet luke je 30 vezova (LOA 5,0 - 7,0 m) i 10 suhih vezova (LOA
5,0 - 7,0 m). Luka je ogranienih prostornih mogunosti - korisnici luka su domai
stanovnici, nautiari i izletnici u tranzitu. Luka se moe koristiti i kao sidrite u vrijeme
povoljnih vremenskih uvjeta.
I N S T I T U T
69
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Martinica je takoer morska luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja

(ribarstvo, nautiki turizam, sport i vezovi lokalnog stanovnitva), postojeeg kapaciteta
180 vezova, LOA do 12 m te 50 suhih vezova, LOA do 10 m.
Morska luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja je i Valun (ribarstvo,
nautiki turizam, sport i vezovi lokalnog stanovnitva), postojeeg kapaciteta 50
vezova, LOA 5,0 - 12,0 m, te 30 suhih vezova, LOA 5,0 - 7,0 m.
ZRANI PROMET
Podruje Grada Cresa nema mogunosti za uvoenje zranog prometa, ve se usmjeruje
na koritenje postojeih zranih luka Mali Loinj, Rijeka i Pula. Za interventne potrebe
mogue je koristiti podobne prostore u Porozini i Martinici.
1.2.6.2.
Sustav telekomunikacija i pote
Komutacijski dio
Na podruju Grada Cresa, obzirom na udaljenost izmeu pojedinih naselja te gustou
postojeih TT korisnika (stambenih graevina) unutar naselja, instalirano je 11 lokalnih
telefonskih centrala, odnosno dislociranih digitalnih pretplatnikih stupnjeva (UPS ili
UPM), a povezani su na viu prometnu razinu tj. pripadaju automatskoj digitalnoj
centrali tipa AXE Krk, odnosno UPS-u Cres. Instalirani su slijedei dislocirani digitalni
pretplatniki stupnjevi koji su povezani na digitalnu centralu AXE Krk:
1. UPSCres pokriva podruje naselja Cres i Loznati, ukupnog kapaciteta 1280
telefonskih prikljuaka, od ega je jo slobodno 135 prikljuaka. Na UPS-u Cres
ima mogunost ukopanja 64 ISDN prikljuka od ega je slobodno jo 50
prikljuaka.
2. UPS-Martinica pokriva podruje naselja Martinica, Miholaica, Zaglav,
Grmov i Vidovii, ukupnog kapaciteta 384 telefonskih prikljuaka, od ega je jo
slobodno 77 telefonskih prikljuaka
Nie navedeni dislocirani digitalni pretplatniki stupnjevi UPM-ovi su povezani na UPS
Cres:
3. UPMPorozina svojom pristupnom mreom pokriva podruje naselja Porozina,
ukupnog kapaciteta 60 telefonskih prikljuaka, od ega je jo slobodno 16
prikljuaka.
4. UPMBeli pokriva podruje naselja Beli i Sveti Petar, ukupnog kapaciteta 60
telefonskih prikljuaka od ega je jo slobodno 7 prikljuaka.
5. UPMDragozetii pokriva podruje naselja Dragozetii i Filozii,ukupnog
kapaciteta 60 telefonskih prikljuaka, od ega je jo slobodno 18 telefonskih
prikljuaka.
6. UPMPredoica svojom pristupnom mreom pokriva podruje naselja
Predoica i Vodice, ukupnog kapaciteta 30 telefonskih prikljuaka od ega je jo
slobodno 14 prikljuka.
7. UPMMerag sa svojom pristupnom mreom pokriva podruje naselja Merag
prikljuaka.
I N S T I T U T
70
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
8. UPMOrlec svojom pristupnom mreom pokriva podruje naselja Orlec, ukupnog

kapaciteta 60 telefonskih prikljuaka, od ega je jo slobodno 4 telefonska
prikljuka.
9. UPMValun sa svojom pristupnom mreom pokriva podruje mjesta Valun,
Pernat, i Zbiina, ukupnog kapaciteta 90 telefonskih prikljuaka, od ega je jo
slobodno 6 prikljuaka.
10. UPMLubenice svojom pristupnom mreom pokriva podruje naselja Lubenice i
Podol, ukupnog kapaciteta 30 telefonskih prikljuaka, od ega je jo slobodno 7
prikljuaka.
11. UPMStivan svojom pristupnom mreom pokriva podruje naselja Stivan
prikljuaka.
Prijenosni putevi
Povezivanje postojeih udaljenih digitalnih pretplatnikih stupnjeva UPS-ova na viu
prometnu razinu (AXE Krk), kao i UPM-ova na UPS Cres, ovisno o raspoloivom
prijenosnom mediju, realizirano je digitalnim sistemima prijenosa dijelom po
svjetlovodnom TK kabelu, dijelom po podzemnim simetrinim TK kabelima, i dijelom
preko RR ureaja.
UPSCres, za povezivanje na viu prometnu razinu koristi svjetlovodni TK kabel od
UPS Cres do UPS Bajii (otok Krk) i dalje do AXE Krk u mjestu Krk.
UPSMartinica, za povezivanje na viu prometnu razinu koristi se simetrinim TK
kabelom od UPS-a Martinica do UPS-a Belej, zatim RR vezom do RR Kamenjak
(otok Rab), i dalje RR vezom do RR Bajii (otok Krk), a potom svjetlovodnim TK
kabelom do AXE Krk u mjestu Krk.
UPM-ovi Porozina, Dragozetii, Valun i Lubenice, za povezivanje na viu prometnu
razinu koriste RR vezu preko RR Uka do RR Bajii na otoku Krku, a zatim optikim
TK kabelom do UPS-a Cres.
UPM-ovi Beli i Predoica, za povezivanje na viu prometnu razinu koriste RR vezu
do RR Bajii (otok Krk) a potom svjetlovodnim TK kabelom do UPS-a Cres.
UPMMerag, na viu prometnu razinu odnosno na UPS Cres spojen je svjetlovodnim
TK kabelom.
UPM Orlec, za povezivanje na viu prometnu razinu koristi poloeni simetrini TK
kabel izmeu UPS-a Cres i UPM-a Orlec.
UPM Stivan, za povezivanje koristi ve spomenuti simetrini TK kabel od UPS-a
Martinica do UPS-a Belej, zatim RR vezom do RR Kamenjak (otok Rab), i dalje RR
vezom do RR Bajii (otok Krk), a potom svjetlovodnim TK kabelom do UPS-a Cres.
Pristupne telekomunikacijske mree
Pristupna telekomunikacijska mrea UPS-a Cres izgraena je iskljuivo kao podzemna
TK mrea koristei djelomino i izgraenu podzemnu distributivnu telekomunikacijsku
I N S T I T U T
71
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
kanalizaciju. Ukupno ima izgraeno 2300 parica, za iju razradu se koristi 9 TK kabela,
poloenih direktno u zemlju (8,2 km, tipa TK10), a djelomino uvuenih u cijevi
distributivne telekomunikacijske kanalizacije-DTK (2,2 km, tipa TK59GM). Duina
ugraenih TK kabela iznosi 10,4 km.
Pristupna telekomunikacijska mrea UPS-a Martinica ima izgraeno 450 parica, koje
su razraene kroz 5 TK kabela, poloenih direktno u zemlju. Duina ugraenih TK
kabela iznosi 7,0 km. Korisnici TT usluga u mjestu Vidovii povezani su na UPS
Martinica nadzemnim (zranim) TK kabelom.
Pristupne telekomunikacijske mree UPM-ova Porozina (izgraeno 70 parica), Beli
(izgraeno 90 parica), Dragozetii (izgraeno 80 parica), i Predoica (izgraeno 40
parica), Stivan (izgraeno 70 parica), izgraene su iskljuivo kao nadzemne (zrane)
TK mree sa kabelima tipa TK 33 U.
Pristupna telekomunikacijska mrea UPM-a Merag izgraena je u samom mjestu
Merag kao nadzemna (zrana) TK mrea, dok se za povezivanje TT korisnika sa
lokacije pristanita trajekta koristi podzemni TK kabel u duini od 0,7 km. uvuen u
cijevi distributivne telekomunikacijske kanalizacije. UPM Merag ukupno ima izgraeno
50 parica.
Pristupna telekomunikacijska mrea UPM-a Orlec je podzemna TK mrea sa jednim
TK kabelom koji razrauje 100 parica.
Pristupna telekomunikacijska mrea UPM-a Valun je u mjestu Valun podzemna TK
mrea. Izgraeno je ukupno 400 parica koje razrauju 3 TK kabela. Nadzemni (zrani)
TK kabel koristi se za povezivanje TT korisnika u mjestima Pernat i Zbiina.
Pristupna telekomunikacijska mrea UPM-a Lubenice je podzemna TK mrea.
Izgraeno je 40 parica koje razrauje jedan TK kabel.
Korisnici TK usluga iz mjesta Vrana, Grmov, Krina i Hrasta povezani su podzemnim
TK kabelom, ogranienog kapaciteta, na najbliu komutacijsku toku, odnosno UPS.
Zakljuak:
Digitalizacija komutacijskih sistema mjesne telekomunikacijske mree na podruju
Grada Cresa izvrena je u potpunosti. Lokacije postojeih dislociranih digitalnih
pretplatnikih stupnjeva (UPS-ova i UPM-ova) kao i kapacitet istih, a s obzirom na
postojee stanje je u potpunosti zadovoljavajua. Ukoliko doe do znaajnijeg
poveanja broja stanovnika (domainstava), odnosno ukoliko postojea rezerva ne bude
dostatna za udovoljavanje zahtjeva TT korisnika moe se vrlo jednostavno izvriti
daljnje proirenje kapaciteta postojeih UPS-ova i UPM-ova ili po potrebi ugraditi novi
dislocirani digitalni pretplatniki stupanj ukoliko to iziskuju lokalne potrebe.
Povezivanje svih postojeih udaljenih pretplatnikih stupnjeva na viu prometnu razinu
AXE Krk izvrena je digitalnim sistemom prijenosa koristei u tu svrhu raspoloive
prijenose medije i to svjetlovodne kabele, RR sisteme ili sisteme za rad po simetrinim
TK kabelima. Kapacitet prijenosnih ureaja, a s obzirom na postojee stanje je
zadovoljavajue.
I N S T I T U T
72
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Problemi pristupnih telekomunikacijskih mrea pripadajuih UPS-ova i UPM-ova

pojavljuju se kod dijelova ili pristupne telekomunikacijske mree u cjelini izgraenih
kao nadzemne (zrane) telekomunikacijske mree TK kabelima tipa TK 33 U, ili
podzemnim kabelima tipa TK 10 (kabeli sa zrak-papirnom izolacijom i olovnim
platem) ugraenim u periodu od 19741984. godine. Kod takvih pristupnih
telekomunikacijskih mrea ili dijelova pristupnih mrea nema mogunosti odnosno
postoje ogranienja u pruanju danas nudeih usluga TT korisnicima (ISDN, prijenos
podataka, video konferencija i sl.) i to iskljuivo radi dotrajalosti mree te loe kvalitete
ugraenog materijala. Lokalna distributivna TK mrea se po graevinama razvodi
nadzemno, to nagruje izgled svih naselja na podruju Grada Cresa.
U tijeku je izgradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije DTK od UPS-a
Cres do UPS-a Mali Loinj u Malom Loinju, koji e u konanici imati znaaj
meuupanijske povezanosti, odnosno dio magistralne mree.
1.2.6.3.
Vodnogospodarski sustav
A) Vodoopskrba
Vransko jezero slui kao jedino izvorite vodoopskrbe otoka Cresa i Loinja. Crpljenja
su zapoela 1953. godine, a na sadanjoj razini potronje godinje se crpi oko 2 mil. m3
vode - najvie 2,26 mil. m3 - 1987. godine. Trend porasta godinje koliine crpljenja bio
je u razdoblju do 1990. godine oko 90000 m3god-1. Upravo je posljednjih godina tog
razdoblja zabiljeen i najvei trend opadanja razine jezera. Tako je trend opadanja
srednjeg godinjeg vodostaja u razdoblju 1985-1990.godine iznosio ak 48 cm/god.
Uzrok toj pojavi koja je izazvala veliku zabrinutost u pogledu mogunosti daljnjih
crpljenja vode iz jezera pa i ouvanja njegove ravnotee bio je, uz poveanje koliine
crpljenja, i takoer uoeni trend smanjenja godinjih koliina oborina, kao i njihova
preraspodjela tijekom godine. Na slici br.1 vidljiv je godinji hod kolebanja srednjih
godinjih vodostaja na jezeru, palih oborina i crpljenih koliina vode iz jezera za
razdoblje 1929-1995.
Slika br.1:
Hod godinjih koliina oborina, vodostaja i crpljenja iz Vranskog jezera

(1929-1995.)
I N S T I T U T
73
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Spomenuti trend opadanja razine vode u jezeru inicirao je poetak kompleksnijih

istranih radova, meu kojima i hidrolokih, a koji su rezultirali i s vie izraenih
elaborata, studija i publiciranih radova autorskog tima Oani, Rubini. Prema
rezultatima tih istraivanja (Oani, 16.12.1996.), srednji godinji dotok u sustav
Vranskog jezera za analizirano razdoblje 1929-1995. iznosi 0,588 m3s-1, od ega je
0,195 m3s-1 posljedica izravnog dotoka - neposredno palih oborina na povrinu jezera, a
0,393 m3s-1 ini dotok sa sliva, prosjeni godinji gubici na isparavanje iznose 0,203
m3s-1, a gubitci na poniranje iz sustava Vranskog jezera procijenjeni su sa 0,368 m3s-1.
Na slici br.2 dan je prikaz srednjih mjesenih dotoka i vodostaja na Vranskom jezeru.
Slika br.2
Hod godinjih oborina, srednjih godinjih vodostaja i dotoka u Vransko

jezero (1929.-1993.)
Rezultati hidrolokih istraivanja utvrdili su da su prognoze (Petrik, 1961.) mogunosti

maksimalnih crpljenja iz jezera u koliini od prosjenih 250 ls-1 bile precijenjene, ali i
da postojea razina crpljenja ne ugroava opstanak Vranskog jezera. Svako se daljnje
poveanje koliina crpljenja mora provoditi kontrolirano - uz praenja hidrolokih i
hidrokemijskih promjena koje takvo crpljenje izaziva. Procjena je (dr. Oani) da se
razina crpljenja moe poveati najvie do 100,0 l/s (prosjeno godinje).
Izgradnja vodoopskrbnog sustava na otoku Cresu zapoela je 1946. godine, a prvi
projekti vezani za vodoopskrbu datiraju jo iz doba talijanske uprave nad otokom.
Godine 1952, Orlec je bilo prvo naselje koje je dobilo vodu na otoku iz javnog sustava,
a 1953. godine vodu dobiva grad Cres. Vodoopskrba prema junom ogranku-Malom i
Velom Loinju, razvija se tek 1955. godine. Krajem esdesetih godina prolog stoljea
poloen je drugi paralelni cjevovod u duini od 6 km za juni ogranak, kako bi se dobilo
vee koliine vode iz Vranskog jezera. U ovom razdoblju izgraen je i krak vodovoda
do Martinice 1970. i Valuna 1971. godine. Krajem osamdesetih godina izgraena je
trasa vodovoda Vrana - Cres i Vrana - Valun, s odvojcima za Orlec, Krinu, a kasnije i
selo Vranu. Sredinji dio otoka s naseljima Lubenice i Zbiina dobio je vodu tijekom
2000.-2001. godine.
I N S T I T U T
74
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Postojee stanje vodoopskrbnog sustava10

Nad javnim vodoopskrbnim sustavima na podruju Grada Cresa upravljanje i
odravanje obavlja komunalno drutvo "Vodovod i istoa Cres Mali Loinj, d.o.o. iz
Cresa. Ukupne koliine vode u posljednjih devet godina koje su se isporuile za
domainstva i gospodarstvo iznosile su kako je navedeno u narednoj tablici. Vidljiv je
pad isporuenih koliina vode i znatan utjecaj ratnih dogaanja na turizam u 1991. te
postupni porast potronje s ponovnim padom 1995. i 1996. godine. U posljednjim
godinama stabilizacijom turizma vidljiv je porast potronje vode, ali jo nije dosegnuta
1990, a posebno nije dosegnuta 1987. godina, kao godina s najveom koliinom
crpljene i isporuene vode.
Tablica br.28: Isporuene koliine vode11
godina
m3
1990
1991
1992
1993
1994
1,499,708
916,318
1,183,510
1,235,451
1,266,037
1995
1996
1997
1998
1999
1,262.949
1,351.880
1,385.617
1,460,734
1,348,159
Isporuene koliine vode potroaima nisu ujedno i koliine vode koje su uzete na
izvoritu. U tansportu vode od izvora do potroaa nastaju gubici vode. Ovi gubici vode
mogu biti znaajni. Openito se smatra da su odlini vodovodi koji imaju manje od 20%
10
11
Izvor podataka: Sustav vodoopskrbe i odvodnje - planerska podloga IGH

Izvor: Hrvatske vode Zagreb, VGO Rijeka, godinja izvjea vodovodnog poduzea
I N S T I T U T
75
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
gubitaka vode u sustavu. Vodovod koji ima gubitke vode izmeu 20% i 40% je dobar
vodovod. Vodovod s gubicima iznad 40% je lo.
Prema podacima Hrvatskih voda u 1999. godini bilo je zahvaeno 1.637,322 m2 vode,
a isporueno 1.348.159 m3 vode, to daje podatak o gubicima od 18%, odnosno
vodovod Cres-Loinj svrstava u kategoriju odlinog vodovoda.
Srednja godinja koliina isporuene vode u 1999. godini za otoke Cres i Loinj bila je
43 l/s, dok je u isto vrijeme srednja godinja koliina crpljene vode bila 52 l/s.
Maksimalno mjeseno crpljenje od 351000 m3 ili 131 l/s, bilo je u srpnju 1988. godine.
Turistikim razvojem Cresa i Loinja dolazi do nunog poveanja crpljenja vode iz
jezera. Za potrebe vodoopskrbe u jaoj turistikoj godini (1987.) koristilo se cca
2,200.000 m3, emu odgovara 70 l/s srednjeg godinjeg crpljenja.
Slika br. 4.: Postotak prikljuenosti stanovnitva po pojedinim vodoopskrbnim
podrujima12
Bez obzira na dobar postotak pokrivenosti u vodoopskrbi otoka Cresa, jo uvijek ima
podruja sa nepokrivenou vodoopskrbom iz javnog vodovoda, i to: sjeverni dio otoka
sa naseljima Vodice, Predoica, Dragozetii, Porozina, Beli, Sveti Petar, Filozii i
Merag.
12
Izvor podataka: Sustav vodoopskrbe i odvodnje - planerska podloga IGH P.C. Rijeka, el.br.: 5100-1515291/95).
I N S T I T U T
76
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Crpna postrojenja
S obzirom na kotu vode u Vranskom jezeru neophodna su crpljenja vode do potroaa.
Probna crpljenja zapoela su 1987. godine na novoj crpnoj postaji koja ima projektirani
kapacitet 5 x 87,5 l/sek. Predvieno je da crpna postaja, ovisno o potrebama, radi u
reimu 4 + 1 rezervna, a prema mjerau protoka radi u kapacitetu neto veem od
nominalnog - cca 90 l/sek.
Zbog izuzetno niskih vodostaja, crpljenja na staroj crpnoj postaji prekinuta su u rujnu
1989. godine i od tada se crpljenje u potpunosti vri pomou nove crpne postaje.
Na podruju Grada Cresa u radu su slijedee crpne stanice:
Crpna stanica Vransko jezero
Crpna stanica Cres
Crpna stanica Buevo
Crpna stanica Zbiina
Vodospreme i prekidne komore
Na otoku Cresu za potrebe vodoopskrbe izgraene su slijedee vodospreme:
Cres 1
300 m3
Cres 2
2500 m3
Loznati
50 m3
Valun
50 m3
Vrana (umica)
300 m3
Vrana jezero 1
1000 m3
Vrana jezero 2
2500 m3
Stivan
50 m3
Martinica
300 m3
Lubenice
100 m3
Zbiina
200 m3.
Cjevovodi
Za distribuciju vode koristi se 62 km transportnih cjevovoda, te oko 52 km cjevovoda za
distribuciju vode.
Iz nove crpne stanice na Vranskom jezeru tlai se voda na kotu 215 m n.m. cjevovodom
profila 600 mm u vodospremu Vrana 1 i 2. Iz ove vodospreme voda gravitacijski odlazi
na jug i na sjever otoka.
Na sjever otoka vodi gravitacijski elini cjevovod profila 350 mm na koji su danas
prikljuena naselja Valun i Cres. U Valunu je vodosprema od 50 m3 na koti 50 m n.m.
U Cresu su dvije vodospreme, stara od 300 m3 i nova od 2500 m3 na koti 60 m. n.m.
Iz vodospreme Vrana voda gravitacijski odlazi na jug transportnim gravitacijskim
elinim cjevovodom profila 500 mm prema otoku Loinju. Ovim cjevovodom
opskrbljuju se naselja Stivan, Vrana, Martinica i predjel Hrasta. Odvojak za ova
naselja je azbest cementni i PVC profila 150 mm, a opskrbljuje vodospremu Stivan od
I N S T I T U T
77
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
50 m3 na koti 168 m n.m. i vodospremu Martinica volumena 300 m3 na koti 60 m

n.m.
Iz vodospreme Vrana voda se crpi prema vodospremi umica volumena 300 m3 na koti
308 m n.m. Tlani cjevovod je profila 200 mm. Iz ove vodospreme gravitacijskim
cjevovodom se opskrbljuju naselja Orlec, Loznati i predjel Krina. U naselju Loznati na
kraju ovog sustava izgraena je vodosprema od 50 m3.
Za opskrbu sredinjeg dijela otoka izgraena je crpna stanica Buevo s vodospremom,
te crpna stanica Zbiina s vodospremom Lubenice i potrebnim tlanim i gravitacionim
cjevovodom.
Javne cisterne
Vaan izvor vode za pie, kako u prolosti tako i danas, imaju javne i privatne cisterne
za sakupljanje kinice. Na ovom podruju registrirano je 11 javnih cisterni. 13
B) Odvodnja otpadnih voda
Na podruju naselja Cres, od ACI Marine Cres do hotela Kimen, izgraen je sistem za
odvodnju fekalnih voda s difuzorom na dubini veoj od 40 m, koji dobro funkcionira,
to potvruju nalazi o sanitarnoj kakvoi morske vode. Drugi sistem nalazi se u predjelu
Stara Gavza, s ispustom koji na veoj dubini izlazi nekoliko stotina metara daleko od
obale. I taj ispust uredno funkcionira.
Autokamp u Cresu ima takoer djelomino izgraen kanalizacijski sustav. Sustav
odvodnje postoji i u naselju Zaglav te autokampu Slatina u Martinici.
1.2.6.4. Energetski sustav
Poloaj, znaaj i posebnosti elektroenergetske infrastrukture Grada Cresa u
odnosu na sustav Primorsko-goranske upanije i Republike Hrvatske
Podrujem Grada Cresa, jednim dijelom svoje trase, prolazi 110 kV dalekovod TS
110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Loinj. Vod je izveden u tri dionice kao nadzemni
(podrujem otoka Krka, Cresa i Loinja) i u dvije dionice s podmorskim kabelom
(izmeu otoka Krka i Cresa i Cresa i Loinja). Nadzemne dionice izvedene su na
elino reetkastim stupovima s vodiima Al-e 3x150 mm2, a podmorske s troilnim
kabelom Cu 3x300 mm2 i Al 3x300 mm2 izmeu Krka i Cresa i etiri jednoilna kabela
(jedna ila je rezerva) presjeka Al 1x300 mm2 izmeu Cresa i Loinja. Prijenosni
kapacitet voda je 100 MVA. Zbog duine, injenice da nadzemne dionice prolaze
podrujem koje je izloeno estim atmosferskim pranjenjima i djelovanju posolice,
vod ne osigurava potrebnu sigurnost u napajanju trafostanice 110/35 kV Loinj.
Dalekovod je sastavni dio prijenosnog elektroenergetskog sustava Hrvatske i kao takav
prikazan u planovima vieg reda. Koristi se za napajanje elektrinom energijom
trafostanice 110/35 kV Loinj (smjetena izvan granica Grada, iz koje se preko
distributivne mree napajaju elektrinom energijom svi potroai na podruju Grada
Cresa, Grada Malog Loinja i otoka Silbe.
13
Izvor podataka: Hrvatske vode Zagreb, VGO Rijeka
I N S T I T U T
78
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Postojee stanje elektroenergetske mree

Podrujem Grada Cresa prolaze tri 35 kV nadzemna voda:
- DV 35 kV TS 110/35 kV Krk-TS 35/10(20) kV Cres
- DV 35 kV TS 35/10(20) kV Cres-TS 35/10(20) kV Hrasta
- DV 35 kV TS 35/10(20) kV Hrasta-TS 35/10(20) kV Osor,
te 35 kV podzemni kabeli, preko kojih je izvedeno napajanje trafostanice 35/0,4 kV
Merag.
Podruje Grada Cresa napaja se elektrinom energijom na 10 kV naponskom nivou iz
dvije trafostanice (TS) 35/10(20) kV. TS 35/10(20) kV Cres izgraena je za kapacitet od
2x4 MVA. Danas su u njoj ugraeni transformatori 35/10 kV snage 4+2,5 kVA. Vrno
optereenje dostie snagu od 3,5 MVA, to znai da trafostanica ima dovoljno
rezervnog kapaciteta za budui razvoj konzuma. TS 35/10(20) kV Hrasta izgraena je
za kapacitet 2x8 MVA. Danas su u njoj ugraeni transformatori 35/10 kV snage 4+2,5
kVA. Vrno optereenje dostie snagu od 2,5 MVA, to znai da trafostanica ima
dovoljno rezervnog kapaciteta za budui razvoj konzuma. Preko postojeih 35 kV
vodova za obje trafostanice je osigurano osnovno napajanje iz TS 110/35 kV Loinj i
rezervno napajanje iz TS 110/35 kV Krk.
Distribucija elektrine energije prema potroaima vri se iz 47 trafostanica 10(20)/0,4
kV u vlasnitvu distribucije i 3 u vlasnitvu potroaa. Trafostanice su izvedene kao
10/0,4 kV ili 10(20)/0,4 kV, razliitog tipa izvedbe, a kapacitetom i lokacijama
zadovoljavaju dananje potrebe. Srednje naponska mrea 10-10(20) kV naponskog
nivoa preteno je izvedena kao nadzemna, a podzemnim kabelima je izvedena unutar
grada Cresa i djelom na podruju Martinice i Miholaice. Napajanje naselja Merag i
istoimenog trajektnog pristanita izvedeno je iz trafostanice 35/0,4 kV Merag.
Niskonaponska mrea je na veem dijelu podruja izvedena kao nadzemna, na
betonskim ili drvenim stupovima, odnosno po fasadama zgrada, sa samonosivim
kabelskim vodiima. U manjem dijelu izvedena je s podzemnim kabelima.
Javna rasvjeta je u veem dijelu izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske mree, a u
preostalom dijelu kao zasebna, na metalnim stupovima, napajana preko podzemnih
kabela. Nadzemni distribucijski vodovi i stupovi nagruju krajolik, a nadzemna
niskonaponska mrea i nadzemna mrea javne rasvjete nagruje izgled svih naselja na
podruju Grada Cresa.
Opskrba plinom
Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Primorsko - goranske upanije utvrena
je struktura i vrijednost energetskih potreba u kuanstvima i industriji, kao i procjena
promjene energetske potronje u sektoru kuanstava, industrije i usluga za cijelu
upaniju. Zastupljenost koritenja pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrone
tople vode i kuhanje na podruju Grada Cresa prikazana je na slici br.5.
I N S T I T U T
79
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Slika br.5. Zastupljenost pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrone tople vode
i kuhanje u Gradu Cresu
Za grijanje u kuanstvima najvie se koristi drvo (47,4%), a zatim EL lo ulje (24,7%) i
elektrina energija (23,7%). Od ostalih energenata koriste se jo ukapljeni naftni plin
(4,2%).
I N S T I T U T
80
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Za pripremu potrone tople vode u kuanstvima najvie se koristi elektrina energija

(77,3%), a zatim EL lo ulje (15,7%). Od ostalih manje zastupljenih energentata koriste
se jo drvo (3,6%) i ukapljeni naftni plin (3,3%).
Za kuhanje u kuanstvima, najvie je zastupljena elektrina energija (54,0%), ukapljeni
naftni plin (44,9%), a zatim drvo (1,1%). Ostali energenti nisu u upotrebi.
Potronja elektrine energije za toplinske i netoplinske namjene u uslunom sektoru i
industriji za 1998. godinu prikazana je na slici br.6. Ukupna godinja potronja
elektrine energije iznosi 7.600 MWh.
Iz grafikona je vidljivo da je najvea potronja elektrine energije u podruju turizma i

ugostiteljstva (74%), dok su ostala podruja zastupljena u znatno manjim udjelima.
Analizom potronje tekuih goriva u sektoru industrije, utvreno je da ukupna godinja
potronja iznosi 62 t.
Potronja ukapljenog naftnog plina u sektoru kuanstva 1998. godine iznosila je
884.900 kg. Potronja ukapljenog naftnog plina u sektoru usluga 1998. godine iznosila
je ukupno 862.324 kg. Ukupna potronja ukapljenog naftnog plina za podruje Grada
Cresa iznosila je 1.748. 224 kg.
I N S T I T U T
81
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Iz grafikona je vidljivo da je potronja ukapljenog naftnog plina u turizmu kao kljunoj

djelatnosti najvea, te iznosi 90,3% potronje u uslunom sektoru, odnosno 44,5% od
ukupne potronje.
1.2.7. Zbrinjavanje otpada

Uklanjanje otpadnih voda, odvoz i zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada bitni su
preduvjeti daljeg gospodarskog i drutvenog razvoja podruja Grada Cresa. Te poslove
obavlja trgovako poduzee Vodovod i istoa Cres Mali Loinj, d.o.o.
Otpad s podruja Grada odlae se u neposrednoj blizini Cresa, na lokaciji "Pri".
Razlike u prikupljenoj koliini otpada u toku godine su znaajne, jer je zbog poveanog
broja ljudi tijekom turistike sezone omjer izmeu maksimalnog (vrh sezone) i
minimalnog (zimi) prikupljanja otpada na otoku oko 3:1.
Prema dinamici prikupljanja otpada razlikuju se turistika sredita, naselja vezana na
trajektni promet i naselja u unutranjosti otoka, gdje je prikupljeni dnevni otpad znatno
manji nego u urbanim podrujima.
Iz svih naseljenih mjesta organiziran je odvoz otpada. U toku godine na podruju Grada
Cresa sakupi se oko 12900 m3 ili oko 5000 tona raznog otpada. On se slae i pokriva
inertnim materijalom, a krupni otpad skuplja tvrtka "Metis", koja ga prea i odvozi. To
je skup nain zbrinjavanja jer je najudaljenije naselje od deponije udaljeno ak 27 km.
Iz veih naselja otpad se odvozi svakodnevno, a iz manjih neto rjee. U ljetnim
mjesecima otpad se odvozi svakodnevno.
1.2.8.
Zatita prostora
1.2.8.1.
Prirodna batina
Na podruju Grada Cresa danas su, temeljem Zakona o zatiti prirode, zatieni slijedei
dijelovi prirode:
U kategoriji posebnog rezervata:

ornitoloki rezervat Kruna (od uvale Fojika do uvale Podpredoica),
ornitoloki rezervat Podokladi (od Orleca do uvale Koromana).
Oba rezervata ustanovljena su sa ciljem zatite populacije bjeloglavnih supova.

Bjeloglavi sup, Gyps falvus, jedina je od etiri vrste europskih strvinara koja jo ivi u
Hrvatskoj. U Hrvatskoj su supovi poetkom stoljea ivjeli gotovo u itavoj zemlji, a
danas tek na Kvarnerskim otocima: Cresu, Krku i Prviu. Danas ih u Hrvatskoj obitava
manje od 100 parova, od ega oko 70 parova na otoku Cresu. Na Krku im je broj pao
ispod 10 parova, a na Prviu ispod 20 i obje se kolonije moraju smatrati kritino
ugroenima. Jo prije dvije godine izumrla je posljednja populacija supova izvan
kvarnerskog podruja - ona u Nacionalnom parku Paklenica. Dakle, danas se na Cresu
gnijezdi oko 75% hrvatske populacije supova, a gotovo polovina tog broja obitava u
koloniji na Tramuntani (tj. Ornitolokom rezervatu Kruna).
I N S T I T U T
82
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Supovi, pronalazei leine i hranei se njima, zaustavljaju potencijalni lanac zaraze ili
spreavaju zaetak epidemije meu ovcama. eluci su im otporni na toksine produkte
raspadnutih bjelanevina, a enzimi njihova crijevnog trakta ubijaju gotovo sve opasne
bakterije. Stoga njihova zatita ima i ekonomsko opravdanje, jer dok ima bjeloglavnih
supova, bit e mogue ekstenzivno ovarstvo, kakvo se ve stoljeima provodi na
Cresu.
Supove danas, izravno ili neizravno, ugroavaju jedino ljudi. Izravno - postavljanjem
otrovnih meka ili nalijetanjem na ice elektrinog dalekovoda. Neizravno, supovi su
ugroeni na vie naina, a na Cresu najznaajnije je uznemiravanje u vrijeme
gnijeenja (prolazak turistikih glisera ili ronjenja neposredno ispod gnijezda). Ako se
roditelj otjera (poplai) sa gnijezda i ostavi jaje neuvano, gavran e to za nekoliko
minuta otkriti i pojesti jaje, pa i mladoga dok je posve mali, dok e kasnije, za prvih
letova, mladi supovi zbog uznemiravanja pasti u more i utopiti se. Ugroava ih i
izmjena trofinog resursa: Na Cresu su supovi gotovo posve ovisni o prehrani uginulim
ovcama. Ovce imaju poveani mortalitet u uvjetima ekstenzivnog stoarenja.
Prelaskom na intenzivni uzgoj (zimsko dohranjivanje, janjenje u torovima, vie ljekova,
itd.) supovi ostaju bez osnovnog trofinog resursa. Supovima na Cresu svakako prijeti
opasnost zbog smanjenja raspoloive koliine hrane. Broj ovaca na Cresu se u
posljednjih desetak godina znatno smanjio, a postoji opasnost da e se i nastaviti
smanjivati.
Brigu o supovima danas provodi nevladina udruga Eko-centar Caput Insulae-Beli
(ECCIB). Ista se udruga bori i za zatitu supova (postavljanjem hranilita i dovozom
hrane za supove, lijeenjem otrovnih ili ranjenih u Oporavilitu, edukacijom djece i
odraslih, itd.), a njihovo znanstveno prouavanje provodi Ornitoloka postaja Cres
(OPC) Zavoda za ornitologiju HAZU, smjetena u istoj zgradi u Belom u kojoj je i
ECCIB.
U kategoriji spomenika prirode:

Hrast kod Sv. Petra (stari hrast izvanrednih dimenzija).
1.2.8.2.
Kulturno-povijesna batina
Podruje Tramuntane detaljno je sagledano elaboratom Prostorna cjelina Tramuntane

(konzervatorska studija), Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u
Rijeci. Navedeni elaborat sainjen je za potrebe izrade Prostornog plana podruja
posebnih obiljeja Tramuntane, i sastavni je dio ovog Prostornog plana.
Pregled postojeeg stanja registrirane, preventivno zatiene i evidentirane kulturnopovijesne batine na podruju Grada Cresa je:14
14
Izvadak iz Separata Prostornog plana upanije: Kulturno-povijesno naslijee Primorsko-goranske

upanije.
I N S T I T U T
83
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Arheoloka batina
Arheoloke i hidroarheoloke zone i lokaliteti:
Red.br. Mjesto-Naselje
Funkc.oblik povj. gra.
Vrijeme-vrsta Oblik zatite
1. Beli
prapov. gradina
1.2. Gornja Glava
1.3. Petriini
antika sred.v.
arh. zona
arh. zona
arh. zona
prapov. gradina
prapov. gradina
eviden.
eviden.
eviden.
2. Cres
prapov. nekropola
ranorimska nekropola
upa XII st.
Sv. Bla
pod tumulima eviden.

arh.zona
arh. zona
eviden.
arh. zona
eviden.
3. Dragozetii
3.1. Otri
prapov. gradina
arh. zona
eviden.
4. Filozii
4.1. Halm
4.2. Kalk
prapov. gradina
prapov. tumul
arh. zona
arh. zona
eviden.
eviden.
prapov. gradina
arh. zona
eviden.
prapov. nastambe
nekropola pod tumul
arh. zona
eviden.
7. Loznati
7.1. Pelgija
7.2. Grouja
7.3. Pokunjina
7.4. PoloineLovreki
prapov. gradina
prapov. gradina
prapov. gradina
villa rustika i luka
utvrda sa crkvom
arh. zona
arh. zona
arh. zona
antika
kasna antika
bizant-VI st.
arh.zona
eviden.
eviden.
eviden.
eviden.
8. Lubenice
8.1. Vrh sela
8.2. Helm
prapov. gradina
prapov. gradina
arh. zona
arh. zona
eviden.
eviden.
nekropola pod
tumulima
nalazite amfora
arh. zona
eviden.
I st. n. ere
hidro-arh.
zona
arh. zona
arh. zona
regist.
5. Grmov
6. Ivanje
9. Martinica
9.1. uvala rt KijacMartinica

9.2. Gradeki
9.3. Sobci
prapov. gradina
prapov. gradina
I N S T I T U T
84
H R V A T S K E
d . d .
eviden.
eviden.
Z A G R E B
Red.br. Mjesto-Naselje
10. Merag
Sv. Barlolomej
(Stari Cres)
11.
PODRUJA MORA
prapov. gradina
utvrda, crkva
bizant
romanika
arh. zona
eviden.
villa rustika
prapov. gradina
arh. lokalitet
arh. zona
eviden.
eviden.
prapov. gradina
nekropola pod tumul
prapov. stanite
prapov. gradina
arh. zona
eviden.
arh. zona
eviden.
nalazite amfora
II st. pr. n. e.
arh. zona
XV i XVI st.
hidro-arh.
zona
arh. zona
regist.
Miholaica
11.1. Sv. Kristofor
12. Orlec
12.1. Skulka
12.2. Perska
13. Pernat
13.1. rt Pernat
nalazite kune
keramike
13.2. Miroine
14. Porozina
14.1.
15. Valun
15.1. Buev
(Stari Valun)
16. Vodice
16.1. Velo Graie
17. Vrana
17.1. Jelovica
17.2. Kus
17.3. Hrib
prapov. nastamb., spilja
regist.
eviden.
Crkva i samostan
Sv. Nikole
s.v.-barok
regist.
sakralna gra.
arh. zona
prapov. lokacija s
nekropolom pod
tumulima
arh. zona
eviden.
prapov. gradina
arh. zona
eviden.
prapov. gradina
prapov. stan
nekropola pod
tumulima
prapov. gradina
prapov. stan
nekropola pod
tumulima
prapov. gradina
prapov. stan
nekropola pod
tumulima
arh. zona
eviden.
arh. zona
eviden.
arh. zona
eviden.
I N S T I T U T
85
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Red.br.
Mjesto-Naselje
PODRUJA MORA
Povijesna graditeljska cjelina
Gradska naselja (urbane cjeline):

1. Cres
registrirano,
2. Lubenice
registrirano,
3. Beli
registrirano.
Seoska naselja (ruralne cjeline):
1. Dragozetii
evidentirano,
2. Filozii
evidentirano,
3. Grmov
evidentirano,
4. Loznati
evidentirano,
5. Mali Podol
evidentirano,
6. Martinica evidentirano,
7. Orlec
registrirano,
8. Krina
evidentirano,
9. Pernat
evidentirano,
10. Podol
evidentirano,
11. Predoica
registrirano,
12. Sveti Petar
evidentirano,
13. Stivan
evidentirano,
14. Valun
evidentirano,
15. Vaminec
evidentirano,
16. Vodice
evidentirano,
17. Vrana
evidentirano,
18. Zbiina
evidentirano.
Povijesni sklop i graevina
Civilne i sakralne graevine
1. Beli
Crkva oienja B.D.M. XI-XIX st.
sakralna
graevina
Crkva Gospe Lurdske
XI-XIX st.
sakralna
graevina
eviden.
eviden.
Crkva Sv. Antuna
XV st.
sakralna
graevina
eviden.
Gradska loa
(lapidarij)
civilna
graevina
eviden.
I N S T I T U T
86
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Red.br.
1.1.
Mjesto-Naselje
Dol
PODRUJA MORA
Kapela na Kalvariji
sakralna
graevina
eviden.
Rimski most
civilna
graevina
eviden.
Crkva Sv. Lovre
romanika
sakralna
graevina
eviden.
Crkva i samostan
Sv. Franje
XVI st.
got.-renes.
sakralna
graevina
XIV. st.
renesan.
civilna
graevina
XIV. st
rom.-got.
sakralna
graevina
got.-renes.
sakralna
graevina
got.-renes.
sakralna
graevina
XVI st.
utvrda (ruev.)
romanika
sakralna
graevina
romanika
sakralna
graevina
regist.
Crkva Sv. Fabijana

i Sebastijana
Kapela na groblju
sakralna
graevina
romanika
sakralna
graevina
eviden.
Crkva Sv. Nedelje
gotika
sakralna
graevina
2. Cres
Gradska loa
Kapela
Sv. Izidora
Katedrala
Sv. Marije
Palaa
Arsan-Petris
Venec. kula i
gradski bedemi
Crkva
Sv. Barnabe
Crkva
Sv. Anselma
regist.
regist.
regist.
regist.
regist.
eviden.
eviden.
3. Dragozetii
eviden.
4. Filozii
I N S T I T U T
87
H R V A T S K E
d . d .
eviden.
Z A G R E B
Red.br.
Mjesto-Naselje
PODRUJA MORA
Crkva Majke Boje

od Paprota
romanika
sakralna
graevina
Katel
Crkva Sv. Mihovila
utvrda
eviden.
romanika-got. eviden.
sakralna
5. Loznati
eviden.
6. Lubenice
graevina
7. Martinica
Samostan i crkva
Sv. Jeronima
XVI st.
sakralna
graevina
regist.
Crkva Sv. Vida
gotika
sakralna
graevina
rom.-got.
sakralna
graevina
XVI st.
utvrda
eviden.
8. Merag
Crkva Sv. Ivana

Katel
eviden.
eviden.
9. Miholaica
Crkva Sv. Kristofora
romanika
sakralna
graevina
eviden.
Crkva Sv. Mihovila
romanika
sakralna
graevina
romanika
sakralna
graevina
romanika
sakralna
graevina
karak. arh.
obiljeja
civilna
eviden.
10. Orlec
Crkva Sv. imuna

Crkva Sv. Ivana
Kamena kua
(priz.-kruna
pe), Orlec
I N S T I T U T
88
H R V A T S K E
d . d .
eviden.
eviden.
regist.
Z A G R E B
Red.br.
Mjesto-Naselje
PODRUJA MORA

graevina
upna crkva
Sv. Ivana
Crkva
Sv. Vida
sakralna
graevina
romanika
sakralna
graevina
Crkva
Svih svetih
gotika
sakralna
graevina
eviden.
Crkva Sv. Marka

(Valunska ploa)
romanika
sakralna
graevina
eviden.
Crkva Sv. Marije
XV-XIX st.
sakralna
graevina
XV st.-gotika
sakralna
graevina
gotika
sakralna
graevina
eviden.
11. Stivan
12. Valun
na groblju
eviden.
eviden.
13. Vrana
Crkva Sv. Roka

13.1. Hrasta
Crkva Sv. Petra
eviden.
eviden.
14. Zbiina
Crkva Sv. Jurja
romanika
sakralna
graevina
eviden.
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
naputeni zaselak
etno zona
etno zona
etno zona
etno zona
etno zona
etno zona
etno zona
etno zona
eviden.
eviden.
eviden.
eviden.
eviden.
eviden.
eviden.
eviden.
Etnoloka batina
Etno zone i etno spomenici
1. Beli
1.1. Dol
1.2. Jedro
1.3. Srednji
1.4. Konac
1.5. Crekveni
1.6. Poje
1.7. Podupi
1.8. Niska
I N S T I T U T
89
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Red.br.
2.
Mjesto-Naselje
pastirski stan
etno zona
eviden.
odmaralite od
kamena
(pocivalii)
etno
spomenik
eviden.
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
etno zona
etno zona
etno zona
eviden.
eviden.
eviden.
4.1. Vela arnika
pastirski stan
etno zona
eviden.
Ivanje
5.1. Rosuja
pastirski stan
etno zona
eviden.
pastirski stan
etno zona
eviden.
naputeni zaselak
etno zona
eviden.
naputeno naselje
etno zona
eviden.
pastirski stan
etno zona
eviden.
pastirski stan
etno zona
eviden.
mlin za masline - to
mlin za masline - to
Orlec
etnografski
spomenik
etnografski
spomenik
etno cjelina
etno cjelina
regist.
Cres
2.1. Barbarova
Draga
2.2. Funtana,
Pokoj
3.
4.
5.
6.
7.
8.
PODRUJA MORA
Dragozetii
3.1. Mala arnika
3.2. Bubni
3.3. Brece
Filozii
Loznati
6.1. Lovreki
Stari Stan
Lubenice
7.1. Vodiska
Martinica
Breg Sv.
Nikole
9. Merag
9.1. Sv. Vid
Stari stan
9.2. Dragarski
10. Orlec
10.1. Krina
10.2. Batajne
11. Pernat
12.1. Grabrovica
12. Predoica
12.1. Veliki Bok
12.2. Kruovica
regist.
eviden.
eviden.
pastirski stan
palaa
crkva
etno cjelina
eviden.
pastirski stan
pastirski stan
etno zona
etno zona
eviden.
eviden.
I N S T I T U T
90
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
13. Sv. Petar

13.1. Pojana
pastirski stan
etno zona
eviden
Padova
naputeno selo i
crkva Sv. Grgura
etno zona
eviden.
15. Vrana
15.1.
15.2.
15.3.
15.4.
Hrasta
Jelovica
Basov stan
Muiev stan
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
pastirski stan
etno zona
etno zona
etno zona
etno zona
eviden.
eviden.
eviden.
eviden.
1.2.8.3.
Kakvoa zraka
14. Stivan
Praenje kakvoe zraka na podruju Cresa (uz Vransko jezero) provodi Zavod za javno
zdravstvo Primorsko-goranske upanije, od sredine osamdesetih godina prolog
stoljea, a prate se koncentracije sumpor-dioksida i dima, koliine talone tvari, te se
analiziraju dnevni uzorci oborina.
Udio podruja Grada Cresa15 u ukupnoj emisiji SO2 vrlo je mali (27 jedinica lokalne
samouprave, meu kojima je i Grad Cres, sudjeluje u ukupnom optereenju sa 5,36%).
Prema Izvjetaju o praenju oneienja zraka za podruje Primorsko-goranske upanije
za 1999. godinu, prosjena godinja koncentracija sumpornog dioksida iznosi 13 g/m,
to je znatno nie od preporuene granine vrijednosti (50 g/m). Naime, rezultati
mjerenja koncentracija oneiujuih tvari u zraku se usporeuju sa preporuenim i
graninim vrijednostima kakvoe zraka propisanim Uredbom o preporuenim i
graninim vrijednostima kakvoe zraka (N.N. 101/96. i 2/97.).
U ukupnoj emisiji NOx podruje Grada Cresa sudjeluje sa 1,65%, a u ukupnoj emisiji
NMVOC sa 1,26%.
Prosjene godinje koliine dima takoer su niske (4 g/m) i ispod su preporuene
vrijednosti (50 g/m).
Prosjena godinja vrijednost kiselosti oborina (PH) iznosi 5,3 (oborine se smatraju
kiselim ako je PH manji od 5,6 (odnosno 5,0).
Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih oneiujuih tvari vidi se da je kakvoa
zraka podruja Grada Cresa I kategorije. Prema Zakonu o zatiti zraka (N.N. 48/95.) to
je ist ili neznatno oneien zrak gdje nisu prekoraene preporuene vrijednosti
kakvoe zraka, to znai da na tom podruju treba djelovati preventivno, kako se ne bi
prekoraile te doputene vrijednosti.
15
Podaci preuzeti iz Osnove koritenja i zatite prostora, knjiga 1, Prostorni plan Primorsko-goranske
upanije, toka 1.7. Zatite prostora
I N S T I T U T
91
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.8.4.
PODRUJA MORA
Kakvoa podzemnih i povrinskih voda
Na podruju Grada Cresa nema stalnih povrinskih vodotoka, a uslijed krake strukture
oborinske vode otjeu podzemnim tokovima.
Slivovi podzemnih voda su, s aspekta ugroenosti od oneienja, najosjetljivija
podruja.
Jedan od najugroenijih prirodnih resursa Cresa je Vransko jezero - oligotrofno jezero
izvrsne kakvoe vode, to je posljedica veliine vodene mase (220 milijuna m), dubine
vode (najvea je 61,3 m ispod razine mora) i neurbaniziranog slivnog podruja.
Obzirom da se prihranjivanje i otjecanje iz jezera odvija za sada neutvrenim
podzemnim putevima, zatita samog jezera, ali i njegovog neposrednog sliva, od
izuzetne je vanosti.
Prosjene vrijednosti osnovnih meterolokih i hidrolokih elemenata koji se redovito
prate na utjecajnom podruju su:16
prosjena je godinja koliina oborina (za razdoblje od 1926.-1995. g.) 1073 mm,
srednji je godinji vodostaj 13,13 m.n.m. za isto razdoblje,
prosjeno je godinje isparavanje s povrine jezera 1153 mm,
prosjena je godinja temperatura zraka 14,80C (1981.-1995. g.),
prosjena je godinja vlanost zraka 66% (1980.-1995. g.),
srednja je temperatura povrinskog sloja vode 15,20C (1979.-1995. g.).

Uzrok do sada najizrazitijeg opadanja razine vode u jezeru (zabiljeen 80-ih godina
prolog stoljea) znaajnije je poveanje crpljenja, koje je koincidiralo s uzastopnim
godinama s nepovoljnim hidrolokim prilikama.
Povrina neposrednog sliva Vranskog jezera nije jednoznano odrediva i mijenja se u
ovisnosti s razliitim hidrolokim prilikama (temeljem provedenih analiza utvreno je
da iznosi oko 24 km).
Zbog specifinog reima funkcioniranja jezera kao dijela otonog krkog vodonosnika
koji je u dinamikoj ravnotei s morem, izrazita je opasnost od trajnog oneienja
njegovih voda uslijed mogueg zagaenja.
Jezeru kao stratekom vodnom resursu, najvea opasnost prijeti od incidentnih
oneienja s prometnice Cres-Loinj. Ona prolazi rubnim dijelom neposrednog sliva u
predjelu naselja Vrana, u duljini od cca 4,5 km. Zbog blizine jezera, velikog nagiba
sliva prema jezeru, te formirane hidrografske mree na tom dijelu sliva, svako
oneienje odmah zavrava u vodi jezera. Godinje se tom prometnicom cisternama
preveze 6000-7000 m naftnih derivata za potrebe otoka Cresa i Loinja. Prometni
elementi (irina, nagib, preglednost) postojee ceste tako su loi da je pitanje vremena
kada e doi do katastrofalnog oneienja jezera. Svaka prometna nesrea na tom
dijelu prometnice koja bi rezultirala izlijevanjem tekuih goriva ili drugih opasnih tvari
uzrokovala bi, ili neposredno povrinsko spiranje u jezero, ili dotok podzemnim vodama
njegovog sustava. Ukoliko bi se to dogodilo, vie nema mogunosti prirodnog istjecanja
iz jezera, niti je to mogue izvesti iscrpljivanjem jezera.
16
Koriteni podaci dr. N.Oani
I N S T I T U T
92
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Radi zatite podzemnih voda i samog jezera, donesena je Odluka o zatiti jezera Vrana i
njegovog priljevnog podruja na otoku Cresu (SN 5/92), kojom je stavljena van snage
prethodna odluka iz 1979. god.
Odlukom su ustanovljene tri zone sanitarne zatite - I, II i III:
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije utvren je, za iri prostor Vranskog
jezera, status vodoopskrbnog rezervata, a ue podruje gdje su smjeteni vodoopskrbni
objekti i ureaji za pogon i odravanje crpilita predstavlja prvu zonu sanitarne zatite.
Vodoopskrbni rezervat jedinstvena je zona stroge zatite, a propisuje se za vodne
resurse od stratekog znaenja za sadanju i buduu opskrbu vodom za pie.
1.2.8.5.
More
U Primorsko-goranskoj upaniji uspostavljen je 1986. god. sustav trajnog praenja

stanja sanitarne kakvoe priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji
za ocjenjivanje kakvoe mora na plaama, kao i metoda ispitivnja propisane su
Uredbom o standardima kakvoe mora na morskim plaama (N.N. 33/96.), koja je
usklaena s direktivom Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC). Ispituju se
fizika, kemijska i bioloka svojstva morske vode.
Sezonske varijacije bakteriolokog oneienja i optereenost mora organskim tvarima i
fekalnim otpacima ukazuju na injenicu da je zagaenje (za sada) vezano samo na plae
uz vee gradove, naselja i luke (Rijeka, Opatija).
Obalno more otoka Cresa smatra se istim, odnosno morem visoke kakvoe, koje
odgovara propisanim standardima za kupanje.
Izvori zagaenja i oneienja mora s kopna su stanovnitvo, gospodarski sadraji,
turizam te pomorski promet i djelatnosti. Mogunost zagaenja postoji i od pomorskih
incidenata, jer je otok Cres cijelom svojom duinom na plovidbenom putu brodova za
rijeku luku, te naroito tankera za Urinj i Omialj.
Na podruju Grada Cresa izgraene dijelove kanalizacijskog sustava ima naselje Cres
(kolektor u gradskoj jezgri, hotel Kimen, autokamp Kovaine i turistiko naselje
Stara Gavza), Miholaica (turistiko naselje Zaglav) i Martinica (autokamp
Slatina). Od ostalih djelatnosti koje imaju utjecaj na mogue zagaenje mora prisutni
su Brodogradilite, d.d. Cres i ACI Marina Cres u Creskom zaljevu, te luka podruja u
Porozini i Mergu, gdje lokalna oneienja mogu uzrokovati trajekti. Prema svjetskim
podacima pomorski promet sudjeluje u ukupnom oneienju mora ugljikovodicima s
35%.
I N S T I T U T
93
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
1.2.8.6.
PODRUJA MORA
Tlo
Temeljem bonitetne procjene, tla se svrstavaju u etiri kategorije zatite i za njih se

odreuje sustav mjera, odnosno nain koritenja.
Bonitetne kategorije tla prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i
namjena povrina, u mj. 1:25.000.
Prvu kategoriju zatite ine zemljita I-IV bonitetne klase (djelomino i V). Ta tla
potrebno je tititi i namijeniti iskljuivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljita druge
kategorije obuhvaaju V i VI bonitetnu klasu, a odgovarajuim mjerama treba ih tititi,
odnosno sauvati kao panjake povrine. Zemljita tree i etvrte kategorije prekrivena
su (uglavnom) umama ili su to kamenjarske povrine.
1.2.8.7.
Buka
Izvori buke na podruju Grada Cresa su znaajno optereenje postojeih prometnica,

osobito u vrijeme turistike sezone, te buka, takoer pojaana u vrijeme turistike
sezone, pojedinih ugostiteljskih objekata. Ovisno o pojedinim fazama radnog procesa,
pojaana buka ima izvor i u pogonima Brodogradilita, d.d. Cres. Mjerenja razine buke
nisu vrena, a jedno od moguih rjeenja jest i odreivanje novih trasa prometnica
(obilaznica Cresa i Miholaice).
1.3. PROSTORNO - RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE

Obzirom na osobitosti prostora, podruje Grada Cresa moe se razluiti na etiri
prostorne cjeline:
- Tramuntana,
- Creski kraj,
- Orleki kraj,
- Lubeniki kraj.
Tramuntana obuhvaa sjeverni dio otoka Cresa, od rta Jablanac na sjeveru, do
priblino 45. paralele na jugu, a u njenom sastavu nalazi se 9 statistikih naselja Beli,
Dragozetii, Filozii, Ivanje, Porozina, Predoica, Sveti Petar, Vodice i Vaminec.
Najznaajniji resurs Tramuntane je u najveoj moguoj mjeri sauvan prirodni okoli
ume, more, vrijedna prirodna batina, kao i kulturna batina, a visokom biolokom
raznolikou izdvaja se i u europskim (i svjetskim) razmjerima.
Od izuzetnih prirodnih vrijednosti Tramuntane moemo istaknuti slijedee:
prisustvo ume cera i pitomog kestena, vrlo starih i krupnih hrastova medunaca,
veliku raznolikost drvea i grmlja (57 vrsta drvea, 31 vrsta grmlja),
prisustvo rijetkih i endeminih vrsta biljaka (dvadesetak biljnih vrsta ukljueno je
u Crvenu listu ugroenih biljnih vrsta Primorsko-goranske upanije),
prisustvo rijetkih ptijih vrsta, prvenstveno bjeloglavnih supova (zbog ije je
zatite ustanovljen ornitoloki rezervat Kruna),
I N S T I T U T
94
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
KARTOGRAM
BROJ 3
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
velik broj (oko 60-tak) veih lokvi, koje su izuzetno vane zbog ouvanja
bioraznolikosti,
prisustvo populacije rijetkih ivotinjskih vrsta, te spilja i jama (ampari, Lipica).
Tramuntana je izrazito depopulacijsko podruje. Nekadanji ruralni prostor karakterizira

izumiranje naselja, a time i nestanak tradicionalnih djelatnosti (poljoprivreda,
prvenstveno ovarstvo, sjea uma, iskoritavanje boksita i dr.).
Komparativne prednosti prirodnih, kulturno-povijesnih i gospodarskih resursa nisu
primjereno iskoritene, to za posljedicu ima nezadovoljavajue uvjete za ivot.
Nedostatak cestovnih prometnica koje bi na kvalitetniji nain povezale naselja na
Tramuntani, uz injenicu da podruje nema rijeeno pitanje vodoopskrbe i odvodnje,
osnovne su znaajke stupnja razvijenosti infrastrukture, to je uz izraziti proces
depopulacije, dodatni razlog za postepeno, ali kontinuirano odumiranje Tramuntane.
Sa ciljem stvaranja uvjeta za revitalizaciju Tramuntane, Primorsko-goranska upanija
pokrenula je izradu Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Tramuntane.
Creski kraj obuhvaa sredinji dio podruja Grada, od granice naselja Vodice na
sjeveru, do raskrija dravne ceste D 100 Porozina - Cres -Osor - Mali Loinj prema
Valunu i Lubenicama na jugu (linija od uvale Bu u Valunskom zaljevu na zapadnoj, do
rta Pruni na istonoj obali Cresa). Podruje obuhvaa centralno naselje Grada Cres te
naselja Merag i Loznati.
U Cresu je koncentrirano oko 80% stanovnitva Grada Cresa, znatni gospodarski
potencijal i gotovo svi drutveni sadraji. Cres je registrirana urbana cjelina izuzetne
vrijednosti, s pojedinanim graevinama iz razliitih razdoblja i izuzetnim arheolokim
lokalitetima. Okolica grada odlikuje se slikovitim agrarnim pejsaom povrinama pod
maslinicima, vinogradima i dr.Osnovna gospodarska djelatnost je turizam, ija povijest
je obiljeena, poetkom prolog stoljea, hotelima Miramare i Excelsior, a
intenzivniji razvoj poinje otvaranjem hotela Kimen i autokampa Kovaine.
Poetkom devedesetih godina prolog stoljea, turistiku ponudu Cresa obogatila je i
ACI Marina Cres, sa vie od 400 vezova za nautiare.
Merag je trajektna luka upanijskog znaaja, jedna od dvije ulazne toke na creskoloinjsko podruje, sa svega 3 stalna stanovnika 2001. godine.
Obiljeja krajolika, osim kultivirane okoline Cresa, karakteriziraju kamenjarski panjaci
koji se, u kombinaciji sa manjim umskim povrinama, posebno istiu na predjelu
poluotoka Sv. Vid do uvale Kruica.
Prometnu okosnicu podruja predstavlja dravna cesta D-100 koja je meutim, uslijed
loih tehnikih elemenata i znaajan ograniavajui imbenik daljnjeg razvitka.
Najznaajniji resurs creskog kraja ine postojei turistiki sadraji i kapaciteti na koje se
veu i popratni sadraji, te koncentracija radno-sposobnog stanovnitva. Pravci razvitka
vezani su na daljnju afirmaciju turistike djelatnosti, uz jaanje poslovnih, trgovakih i
uslunih sadraja u Cresu.
I N S T I T U T
95
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Orleki kraj obuhvaa podruje istono od dravne ceste D-100, na sjeveru od

raskrija prema Valunu i Lubenicama, a na jugu do granice podruja Grada Cresa.
Obuhvaa podruja tri naselja: Orlec, Stani i Vrana, te prostranstvo otvorenih
panjakih prostora.
umske povrine pripadaju najveim dijelom degradiranoj zajednici crnike (makija), a
istono od Vranskog jezera i umjereno podignutim umama crnog bora.
Zbog zatite populacije bjeloglavnih supova, du cijele obale ustanovljen je ornitoloki
rezervat Podokladi.
Ouvane prirodne znaajke podruja, prvenstveno panjake povrine, najznaajniji su
resurs tog prostora.
Lubeniki kraj obuhvaa podruje zapadno od dravne ceste D-100, od raskrija
prema Valunu i Lubenicama na sjeveru, do june granice podruja Grada Cresa.
Temeljno obiljeje tog prostora je Vransko jezero, dominantno hidrografsko obiljeje
kopnenog dijela otoka i jedini izvor vodoopskrbe stanovnitva Grada Cresa. O
fenomenu Vranskog jezera detaljno obrazloenje dano je u toki 1.2.1.5. Polazita.
Osim nesumljive pejsane vrijednosti podrua Valunskog zaljeva, poluotoka Pernata i
predjela Lubenica, veliku kulturno-povijesnu vanost imaju i naselja tog dijela Cresa,
prvenstveno Lubenice i Valun. U Martinici i Miholaici koncentirani su preostali
znaajni turistiki kapaciteti podruja Grada Cresa autokamp Slatina u Martinici te
turistiko naselje Zaglav, uz privatni smjetaj. I dok obalna naselja biljee zadravanje
broja stanovnika, naselja u okolini Vranskog jezera (Vrana, Zbiina, Zbiina, Stani,
Grmov, Mali Podol) izrazito su depopulacijska, kao uostalom i Lubenice - zatiena
urbana cjelina.
Jedino od temeljnih razvojnih ogranienja je nedostatna prometna i komunalna
infrastrukturna opremljenost, uz veliki rizik koji, sa dravne ceste D-100 prijeti
Vranskom jezeru.
Ouvane vrijedne prirodne znaajke veeg dijela podruja, te postojei turistiki
sadraji najznaajniji su resurs tog prostora, na kojem je, obzirom na koncentraciju
turistikih, gospodarskih i drutvenih sadraja u Cresu, za oekivati znaajan razvitak
turistike djelatnosti.
1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA

PROSTORNOG UREENJA IREG PODRUJA I OCJENA
POSTOJEIH PROSTORNIH PLANOVA
STRATEGIJA PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE
- Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997.g.
Strategija odreuje dugorone ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s
ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, te sadri osnove za
usklaivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Drave,
I N S T I T U T
96
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
razvojne prioritetne djelatnosti te planske cjeline zajednikih prostornih i razvojnih

obiljeja za koje e se donositi prostorni planovi podruja posebnih obiljeja17.
Za otoke Strategija predlae modelsko istraivanje koje bi utvrdilo opravdanost stava o
uspostavljanju Sustava otoka i ciljnog odabira skupa Otoka nositelja razvitka.
Uloga tih otoka bila bi prije svega zaustaviti usporiti negativne trendove na njima i na
njima pripadajuem arhipelagu, preusmjeravanjem trendova i podravanjem
stupnjevanog razvitka cijelog sustava. Otoci nositelji razvitka (njih oko 15) bili bi
podravani od drave svim moguim gospodarsko-socijalnim mjerama.
Vezano na cestovno-pomorsko povezivanje otoka s kopnom, konstatirana je potreba za
brim razvojem prometne infrastrukture otonog podruja i njihovog sveukupnog
cestovnog i pomorskog povezivanja. Tu se prije svega misli na trajektna pristanita, te
koritenje brzih linija. Nuno je istraiti i odrediti nove plovne puteve te time omoguiti
eu vezu i vei opseg prometa na njima.
Izgradnji novih i rekonstrukciji postojeih cesta na otocima mora se prii u optimalno
najkraem roku, jer je razvoj cestovne mree na otocima nuan obzirom na naselja,
ambijentalne gospodarske potencijale i prirodne datosti otoka.
to se tie zrakoplovnih luka, konstatirana je potreba izgradnje jo nekih tercijarnih
zranih luka, a inicijativa za izgradnju treba doi od lokalne samouprave ili
gospodarskih subjekata. Osnovna prostorna i tehnoloka obiljeja tercijarne zrane luke
su: primjerena reljefna i klimatska obiljeja ireg podruja, sveukupno ureena povrina
od 100 200 ha, poletno sletna staza duine 700 1200 m i irine do 30 m, stajanka,
pristanina zgrada, hangar, pristupna cesta i pouzdani komunalni prikljuci.
Preporuka Strategije je da se, pored ve postojeih (meu ostalima i na Malom Loinju),
nove tercijarne zrane luke izgrade na Rabu, Pagu, Hvaru i Koruli. Na ostalim
otocima, na kojima se dokae gospodarstvena potreba, a njegova prirodna obiljeja
(topografija ili zatiene prirodne vrijednosti) ne omoguuju gradnju tercijarne zrane
luke, gradit e se heliodrom. Nije, meutim, iskljuena ni mogunost da se na nekim
otocima urede i male vienamjenske travnate poletno-sletne staze ili osiguraju morske
povrine za hidro-zrakoplove.
PROGRAM PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE
- Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.g.
Programom prostornog ureenja Drave utvruju se mjere i aktivnosti za provoenje
Strategije prostornog ureenja Drave. Program sadri osnovne ciljeve razvoja u
prostoru, kriterije i smjernice za ureenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog
prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog ureenja, te na temelju prirodnih,
gospodarskih, drutvenih i kulturnih polazita odreuje osnovu za organizaciju, zatitu,
koritenje i namjenu prostora, zatitu i unapreenje okolia, sustav sredinjih naselja i
sustav razvojne dravne infrastrukture18.
17
18
Zakon o prostornom ureenju, l.14.

Zakon o prostornom ureenju, l.15
I N S T I T U T
97
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Obalno podruje hrvatskog Jadrana jedna je od veih prostorno razvojnih cjelina

Republike Hrvatske, koje se sastoji od ueg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i
otoka.
Ureenje prostora obalnog podruja treba temeljiti na slijedeim osnovnim
smjernicama:
izgradnju i ureenje prostora planirati i provoditi tako da se ouvaju prirodne,
kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za
sanaciju i revitalizaciju ugroenih i vrijednih podruja prirodne i graditeljske
batine,
ako je nuno poveati tj. proiriti graevinska podruja gradova i naselja smjetenih
u obalnom podruju, uz morsku obalu ili ua vodotoka, to treba initi u pravilu na
prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje
neprekinute duobalne zone graenja,
treba osigurati dostupnost obali i javni interes za koritenje tog prostora, kao i
mogunost prioritetnog koritenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito
uvesti odgovarajue reime ouvanja i koritenja prirodnih plaa,
odreenje jedinstvene cjeline ureenja i zatite obalnog pojasa te granice pomorskog
dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima
na nain da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i reima koritenja prostora
morfolokih jedinica,
otoci, otoii i hridi s preteitim ili potpunim prirodnim ambijentom moraju zadrati
te znaajke i namjenjuju se prvenstveno istraivanju i ogranienom, iskljuivo
rekreativnom posjeivanju uz iskljuivanje formiranja graevinskih podruja.
Kao podruja osobitih vrijednosti prirode izdvojeni su nacionalni parkovi i parkovi
prirode, a od ostalih vrijednih prostora osobito je vano ouvati prirodne znaajke
kontaktnih podruja uz zatiene cjeline i vrijednosti nezatienih dijelova prostora kao
to su prirodne obale mora, prirodne ume, kultivirani krajolik, budui da pripadaju
ukupnoj prirodnoj i stvorenoj batini te gospodarskim sustavima poljoprivrede, vodnog
gospodarstva i umarstva s posebnim uvjetima i zahtjevima paljivog gospodarenja.
Posebno treba sustavno istraivati i provoditi mjere zatite podruja hrvatskoga kra u
cjelini radi njegove ukupne osjetljivosti a posebno zbog opasnosti od oneienja
podzemnih voda.
Na podrujima s ogranienjima u razvoju (otono, rijetko naseljena podruja) treba
provesti hitne mjere zaustavljanja iseljavanja stanovnitva i degradacije resursa te
osiguranje nune infrastrukture, a u prvim fazama kompleksnih programa za ta podruja
treba odrediti prioritete za poboljanje stanja i istraiti mogunosti koje pruaju
prostorni uvjeti u vaeim planovima.
Razvoj i ureenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvaavanjem zajednikih
obiljeja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka (naseljeni, nenaseljeni) i
obradom specifinih uvjeta razvoja za pojedine otoke.
I N S T I T U T
98
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Ureenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:

zadravanje stanovnitva i kvalitetniji ivot (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje,
zdravstvo),
specifini razvoj turizma na strogo kontrolirani nain radi osjetljivosti i ogranienog
kapaciteta otoka,
razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne djelatnosti
stanovnitva uz strogo ouvanje (iskljuivanje od izgradnje) otokih polja i uma te
uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifine otone poljoprivrede snanog
ekolokog usmjerenja,
povezivanje otoka infrastrukturom u ire sustave i primjena specifinih rjeenja
komunalne infrastrukture s naglaskom na tednju i zatitu resursa,
maksimalno ouvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.
Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajednikim kriterijima
koritenja i zatite prostora (u prostornim planovima upanija), bez obzira na
podijeljenost otoka na gradove i opine. Na veim otocima koji predstavljaju dostupna
sredita grupe otoka treba urediti pristanita i zrane luke odgovarajue kategorije, a
posebnu panju treba posvetiti zbrinjavanju otpada i zatiti od poara.
PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE

- upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu okolia, Rijeka,
2000. g.
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije temeljni je i obvezatni dokument koji treba

odrediti osnovne segmente strategije razvoja opina i gradova, a izrauje se sa ciljem da
se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogui:
racionalno koritenje prirodnih resursa,
zatita prostora,
usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda,
usluge itd.),
usmjeravanje drutvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj drutvenih
djelatnosti (sustav naselja) itd.
Grad Cres jedan je od 14 gradova i 21 opine u sastavu Primorsko-goranske upanije,
koja obuhvaa ukupno 582 naselja.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije navedeni su slijedei ciljevi razvoja u
prostoru: 19
1. Podizanje ope razine razvijenosti upanije i poveanje standarda ljudi,
zaposlenosti i kvalitete ivljenja. Drutveni proizvod po stanovniku u 2015. godini
podii na razinu od 16.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovnitvu poveati na 39%.
2. Poticanje progresivnog demografskog razvitka, naroito spreavajui depopulaciju
i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih podruja. Prosjena stopa rasta
stanovnitva do 2015. godine treba iznositi 0,5% prosjeno godinje.
3. Uspostavljanje gospodarske i demografske ravnotee rasta i razvitka u upaniji.
19
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, Knjiga 2, Odredbe za provoenje
I N S T I T U T
99
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima upanije su od osobite

vanosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske.
5. Izgraivanje i ustrojavanje sustava upravljanja prostorom i prirodnim resursima.
6. Razvitak i ureenje prostora postaviti na naelima odrivog razvitka.
7. Zatitu okolia temeljiti na naelima prihvatnog kapaciteta okolia, integralnog
pristupa zatite i razvitka, te spreavanje oneienja okolia.
8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rjeenja, te zatitu dobara uskladiti s
razvitkom i ouvanjem kakvoe susjednih podruja.
Temeljna naela organizacije prostora upanije su slijedea:
1. Policentrizam: Razmjetaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na
policentrinom naelu, a to znai organizacija regionalnog prostora ima vie
sredita iz kojih se na odreenoj razini utjee na razvitak gravitacijskog prostora.
Meuodnos pojedinih sredita u prostoru poivat e na suradnji i konkurenciji.
Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih sredita, vei dinamizam i
privlaenje kvalitetne gospodarske i uslune strukture.
2. Prostor kao resurs: Razvojno je naelo ove organizacije prostora da se prostor
racionalno koristi i zatiti u svim elementima koritenja. upanijski prostor oituje
se u velikoj raznolikosti, ljepoti, vieznanosti namjene i s iznimnim geoprometnim
poloajem. Prostor se oito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s
prostranstvima, pitkom vodom, prirodnim ljepotama, s poljima, s morem,
podmorjem, obalama i pripadajuem ivom svijetu. Ako se toj injenici doda
kvaliteta i zemljopisni poloaj, onda se znaenje prostora kao initelja razvitka
uveava.
3. Otvorenost prostora: Podruje upanije osim omeenosti upravnim granicama je
otvoreni prostor za meunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni
prostor upanije mora sadravati organizacijski prostorni elementarij koji se
odnosi prema regionalnim prostorima i prema bliem i daljnjem okruenju.
Otvorenost tog regionalnog sustava je initelj reprodukcije tog podruja i razvitka.
Organizacija prostora po naelu otvorenosti mora se oitovati u svim elementima
organizacije: gospodarskih, uslunih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.
4. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost
prostora upanije. Povezivanje upanije s obodnim prostorima potreba je i nunost
koju namee gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na
otvorenosti prostora (3. naelo). Otvorenost prostora doivljava svoj smisao i
opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima to treba ostvariti preko
vanih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru
i zraku.
5. Odrivi razvitak: Odrivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i naelo
organizacije prostora. Odrivi razvitak kao naelo organizacije prostora je
polazite za sadanji razvitak i jamstvo za budunost, a to znai s gledita koritenja
prostora i prirodnih resursa, respekt prema jo neroenima.
U organiziranju prostora treba se pridravati i drugih naela a posebno onih iz podruja
urbanistike discipline kao to su naela racionalnog koritenja prostora,
I N S T I T U T
100
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
kompatibilnosti namjene u prostoru, optereivanja prostora (nosivost prostora),

humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i konano naela koja se
odnose na zatitu i unapreenje prirodnog bogatstva.
Podruje Grada Cresa funkcionalno pripada prostornoj cjelini 02 Cres sa
sjeditem u Cresu (sredite V. kategorije).
Posebne postavke razvoja, koje naroito treba poticati za otoke Cres i Loinj,
navedene su Prostornim planom Primorsko-goranske upanije su:
poticati porast stanovnitva u unutranjosti otoka Cresa,

obalne prostore planirati iskljuivo za litoralne sadraje,
poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim
vezama,
uspostaviti mreu javnog prijevoza putnika upanije na kopnu i moru,
integrirajui sve prometne kapacitete.
S obzirom na smjetajne kriterije, na nain kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u

prostoru u odnosu na planirane potrebe, odreene su slijedee mjere razvoja:
objekt primarne zdravstvene zatite smjestiti u sjeditu podruja Grada Cresa,

locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zatite,
neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje,
rekonstruirati dravnu cestu u dijelu trase koja prolazi slivnim podrujem
jezera Vrana,
poticati osnovne poljoprivredne, stoarske i ribarske djelatnosti kao to su:
ovarstvo, kozarstvo, pelarstvo, ribarstvo, marikultura, mediteransko
voarstvo - posebice maslinarstvo, povrarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta
ljekovitog i zainskog bilja,
odrediti i sauvati prostore za stoarsku djelatnost,
izgradnju novih turistikih kapaciteta planirati prije svega u izgraenom dijelu
graevinskog podruja (ili unutar granica proirenja naselja), a vee
komplekse u manje vrijene prirodne sredine koje bi se na taj nain oplemenile,
zatititi Vransko jezero od oneienja, osobito od ceste Cres-Mali Loinj.
Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na podruju Grada

Cresa su:
Tramuntana najvredniji listopadni umski kompleks sjevernog dijela Cresa

podruje je iskonske ljepote krajobraza, osobito u blizini starog naselja Beli.
Ima veliku rekreacijsku vrijednost. Ouvanost biljnog i ivotinjskog svijeta te
kulturne i prirodne batine jama ampari, velika lokva Kosmaef, stara
arhitektura, pastirska naselja, rimski most i dr. preduvjet su za razvitak u
skladu s prirodom,
Predoica Barbin Sis Gorice Dragozetii strmi predjeli
grebena Sis
Gorice - najvia su uzvienja otoka Cresa. Pejsano
najimpresivniji je detalj Sis Barbin, oko cestovnog odvojka za Beli. Ovdje
je otok najui, a cesta prua mogunost vizure na obje strane, s visine od 400
m nad morem. Kontraste prostranim ogoljelim panjacima pruaju umovite
I N S T I T U T
101
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
uvale koje se proteu prema Dragozetiima. Dijelove tog pejsano slikovitog i

prirodno vrijednog podruja tretirati kao zatieni krajobraz.
Istona obala otoka Cresa poznata po gnijezditima bijeloglavog supa na
slikovitim morskim liticama proglaena je ornitolokim rezervatom. Potrebno
je njegovo paljivo turistiko vrednovanje, uz zabranu glisiranja i
uznemiravanja gnijezdeih ptica.
Merake jame na otoku Cresu iznad trajektnog pristanita s okomitim liticama
i posebnom umskom vegetacijom koja pokriva urueno dno jama,
geomorfoloka je pojava kakvoj na daleko nema premca. Okolica Merga je
vegetacijski zanimljiva jer dolazi do mijeanja submediteranske listopadne i
eumediteranske vazdazelene umske vegetacije, a floristiki su bogati i
panjaci ljekovite kadulje ili kua. Pejsano su jo zanimljivi i vrlo vrijedni
detalji obale i u podruju rta Tarej te uvale Kruica.
Creska uvala agrarni pejsa okolice Grada Cresa s maslinicima i
suhozidima zasluuje revitalizaciju, vrednovanje i zatitu u smislu ouvanja
kulturnog krajolika. Osjetljiv je i mikrolokalitet Piskel u neposrednoj blizini
Marine.
Lubenice staro naselje u odumiranju na iznimno pejsano atraktivnoj
lokaciji zasluuje zatitu i revitalizaciju.
Zaljev Ustrine (dijelom i u podruju Grada Mali Loinj) prostrani je
slikoviti zaljev strmih padina iznad kojeg se smjestilo selo Ustrine. Potrebna je
revitalizacija uz paljivo planiranje buduih sadraja kako bi prirodna ljepota
krajobraza i poloaj naselja doli u prvi plan.
Vransko jezero obuhvaa jezero koje je svjetski hidroloki fenomen kao i
cijelo slivno podruje.
Cresko-loinjska otona skupina izdvaja se visokom vrijednou krajobraza na gotovo

cijelom prostoru. Stoga pri planiranju razvitka na ovom podruju posebnu panju
treba posvetiti:
poljoprivrednom krajobrazu,
turistiki atraktivnim uvalama i prirodnim marinama,
prirodnom fenomenu uma crnika,
rezervatima bjeloglavog supa,
starim gradovima poput Belog i Lubenica, kao stoljetnim orjentirima u pejsau
otoka.
PROSTORNI PLAN BIVE OPINE CRES LOINJ,

Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, 1991.g.
U dosadanjem razdoblju Prostorni plan (Slubene novine opine Cres-Loinj, broj

8/91.) nije se mijenjao u bilo kojem segmentu, iako se obzirom na vrijeme donoenja,
te novonastale potrebe i injenice, u nekim dijelovima danas moraju preispitati neke
postavke i dopuniti novim saznanjima.20
Osnovna koncepcija Plana je poticanje bipolarnog razvoja, odnosno razvoj dvaju
centara - Cresa i Malog Loinja, uz razvoj mree lokalnih sredita, pomonih lokalnih
sredita i ostalih naselja u bivoj opini. Planom je uspostavljeno osam funkcionalnih
20
Koriten materijal iz Programa izrade Prostornog plana ureenja Grada Cresa
I N S T I T U T
102
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
razvojnih podruja ili zona s odgovarajuim sreditima. U ostvarivanju policentrinog

razvitka planom se potie racionalno proirenje i ureivanje graevinskog zemljita u
naseljima. Utvreno je da se u izgradnji svih naselja prioritetno trebaju koristiti
neizgraeni dijelovi naselja, a posebno oni koji zahtijevaju urbanu obnovu.
Veina graevinskih podruja naselja uvrtena je u zatitni obalni pojas. Turistika
izgradnja usmjerena je uglavnom u ve formirane zone.
Prostornim planom utvreni su prostori u kojima je ugroen okoli, evidentirana je
potencijalna ugroenost, utvrena su ogranienja za neke aktivnosti u prostoru,
odreene su mjere zatite i sanacije ugroenih dijelova okolia. Plan je ocijenjen vrlo
kvalitetnim u segmentu zatite.
Osnovni ciljevi kao i zadaci - usmjerenja Prostornog plana (bive) opine Cres Loinj:21
Za prirodne sustave:
usmjerava razvitak svih djelatnosti u prostoru i ureivanju prostora, na naelu

mudrog i svrhovitog gospodarenja, koritenja i zatite neobnovljivih i
obnovljivih resursa,
utvruje prostorne uvjete ili planske elemente za razrjeavanje konflikata u
vezi s koritenjem prostora u odnosu na: poljoprivredno, umsko i graevinsko
podruje - zemljite, te more, morsku obalu, jezero Vrana,
uva kvalitetna podruja, a naroito obalno poruje i obale mora za selektivno
koritenje.
Za prostorni razmjetaj i razvitak stanovnitva i naselja:
21
osigurava prostorne uvjete za ravnomjerniji i usklaeniji razvitak (u odnosu

na gospodarske mogunosti) i razmjetaj stanovnitva na podruju opine,
kroz policentrini sustav sredinjih naselja,
decentralizira stambene, radne, uslune i rekreacijske funkcije u druga
naselja,
usmjerava na voenje takve politike zapoljavanja (i imigracije radne snage,
naroito vezano uz turistiku djelatnost) koja e biti u skladu s prirodnim
razvitkom otokog stanovnitva,
usmjerava voenje aktivne politike ureivanja graevinskog zemljita manjih
naselja, usmjerava stambenu i drugu izgradnju u naselja ili dijelove naselja
opremljene komunalnim intalacijama i objektima kao i u vrijedne povijesne
urbane i ruralne graditeljske cjeline u cilju obnove njihovog danas preteito
zaputenog stambenog fonda, stimulira stambenu izgradnju,
usmjerava i prostorim rjeenjima omoguuje utvrivanje realnijih trokova
ureivanja graevinskog zemljita,
preporua proirivanje i obogaivanje tipologije i morfologije stambene
izgradnje i individualiziranje stanovanja, te ukazuje na nunu potrebu
projektiranja fleksibilnih stambenih prostora, koji bi morali zadovoljiti potrebe
Odredbe za provoenje Prostornog plana
I N S T I T U T
103
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
razvoja obitelji kroz due vremensko razdoblje kao i sezonskog iznajmljivanja

turistima dijelova stambenog prostora,
preporua da urbanistiko-arhitektonske realizacije stambenih zona,
turistikih kompleksa - naselja i drugih objekata raznih namjena ,pored tenji
dostizanja suvremene vrijednosti organizacije i oblikovanja urbanih prostora
ili objekata, moraju uvaavati trajne vrijednosti, morfologijske i tipologijske,
regionalnog graditeljskog nasljea.
Za prometni, vodoprivredni i energetski sustav:
osigurava prometnu povezanost, jedinstvo prometnog sustava, kao i

povezivanje sa susjednim gradovima,
usklauje i usmjerava razvitak pojedinih vidova prometne infrasturkture u
cilju optimalnijeg razvitka svih privrednih djelatnosti i sredita naselja, te
usmjerava racionalnije koritenje svih vrsta energija, te unapreuje
elektroenergetsku prijenosnu mreu, s pripadajuim objektima i tehnolokim
inovacijama, a naroito potie koritenje lokalnih alternativnih dopunskih
izvora energije,
osigurava i zatiuje dugorone izvore (posebno jezero Vrana) i kvalitetu voda
za vodoopskrbu, osigurava zatitu od tetnog djelovanja erozijskih oda, kao i
koritenje mora za plovidbu, luke djelatnosti i svih vrsta rekreacije.
Za zatitu i unapreenje okolia:
ukazuje na nunost preventivne zatite okoline praenjem stanja u prostoru po

njezinim pojedinim komponentama, a ovim Planom su utvrena ugroena
podruja ili lokaliteti,
ukazuje na znaaj razvijanja kontinuiranih aktivnosti kompleksne zatite i
unapreivanja okoline (kao bitnog inioca unapreenja ukupnog razvitka
otoke zajednice), kroz sve planove drutveno gospodarskog razvoja,
ukljuuje zatitu i primjereno koritenje prirodne i graditeljske batine.
Za privredne djelatnosti:
uoavanje i razvijanje komparativnih prednosti otoka i izgradnja prihvatljivih

komplementarnih privrednih struktura,
razvojne projekte ocjenjivati prema planiranoj - potrebnoj zaposlenosti te
zahtjevima ouvanja ekosistema. To znai da treba uvaavati planska
ogranienja, a uz trine, ocjenjivati i sve ostale ekonomske, infrastrukturne i
ekoloke uinke.
postojeu turistiku ponudu treba postepeno zamjenjivati visoko kvalitetnom
profitabilnom ponudom, koja mora obuhvatiti i vie vidova selektivnog
turizma. Ureenjem sredinjih prostora grada Cresa teiti cilju oblikovanja
visokovrijednog turistikog centra- mjesta,
poticati otvaranje malih proizvodnih pogona i uslunih radnji koje moraju biti
usklaene sa zahtjevima ouvanja i unapreenja otoke prirodne sredine, te
raznim mjerama poticati strana i domaa ulaganja prvenstveno u turizam i
poljoprivredu,
I N S T I T U T
104
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
prevladati racionalnim gradnjama nunim objektima infrastrukturne pragove

tj. utvrditi kritina korisnika ogranienja na svim vrstama infrastrukturnih
mrea i objekata,
kontinuirano poticati - istraivanje optimalnog stupnja otoke
samodostatnosti, izuavanje posebnih metoda za ocjenu otokih investicijskih
projekata.
Zbog potrebe zatite najviih kvaliteta pojedinih sredina i ouvanja prirodnog i

kulturnog krajolika utvrene su prostorne cjeline s kulturno-povijesnim vrijednostima
prostora, te odreen stupanj potrebnih i dopustivih intervencija.
I zona rezervata krajolika:
Tramuntana,
sjeveroistoni i sjeverni dio poluotoka Pernat,
slivno podruje Vranskog jezera.
II zona parka krajolika:
predio izmeu Porozine i Dragozetia,

ire podruje Cresa od Merga do uvale
Kruica i Lovreki.
III zona zatite krajolika:
zona Martinica - Miholaica.
IV zona rekultivacije:
podruje na junoj strani Vranskog jezera,

poljoprivredna podruja.
Zatita naselja
I stupanj zatite: Cres, Beli, Lubenice, Predoica, Vidovii
urbane ili ruralne graditeljske cjeline najvee vrijednosti
I stupanj podrazumijeva potpunu zatitu urbane (ruralne) strukture i arhitekture. U
tom podruju nije dozvoljeno uvoenje nikakvih promjena u planu i oblikovanju
arhitekture. Svi zahvati trebaju teiti rekonstrukciji povijesnih oblika, nisu dozvoljene
nikakve graevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnje, nadogradnje,
samovoljne adaptacije i sl. Sve aktivnosti u prostoru i na graevinama odreuje
konzervatorski plan i projekt revitalizacije.
Ova naselja moraju imati najdetaljniju i potpunu konzervatorsku dokumentaciju,
Urbanistiki aktualiziran snimak stanja, studiju povijesnog razvoja, detaljne
konzervatorske smjernice te studijske projekte zahvata na pojedinim elementima
prostora kao osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte. Programi i projekti moraju
biti odobreni od nadlenih konzervatorskih slubi.
II stupanj zatite: Dragozetii, Merag, Valun, Orlec, Stivan
urbane ili ruralne graditeljske cjeline velike vrijednosti)
II stupanj zatite obavezuje u naseljima razvijene povijesne strukture s dobro
ouvanim individualnim karakteristikama u planu, arhitekturi i karakteristinim
elementima povijesne funkcije. Zatita se odnosi na ouvanje osnovne ruralne matrice
i gabarita izgradnje to doputa mogunosti interpolacije, ali prilagoenih ambijentu.
irenje naselja u principu nije preporuljivo. Takoer je potrebna povijesnoU R B A N I S T I K I
I N S T I T U T
105
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
urbanistika studija te inventarske snimke. Detaljna dokumentacija za odreene

dijelove ili cjelinu izrauje se prema potrebi. Programi namjene i projekti moraju
respektirati konzervatorske smjernice.
Zakljuak:22
Prostorni plan odnosi se na podruja sadanje dvije administrativne jedinice Grad
Cres i Grad Mali Loinj.
Utvreno ureenje prostora nije se u proteklom razdoblju mijenjalo niti u kojem
segmentu, tj. nije bilo potrebe za izradom izmjena i dopuna Plana.
Potreba usklaivanja s Prostornim planom Primorsko-goranske upanije rezultirati e
utvrivanjem drugaijih kriterija, prvenstveno za dimenzioniranje graevinskih
podruja naselja, kapaciteta i strukture povrina ugostiteljsko-turistike namjene,
infrastrukturnih rjeenja, i naroito, za utvrivanje smjernica zatite prirodne i
graditeljske batine.
Polazita za utvrivanje kapaciteta i strukture turistikih kapaciteta ponovo treba
ispitati, kao i Planom utvrene razine komunalne opremljenosti.
Obzirom na promjenu legislative, Plan e biti potrebno u potpunosti prilagoditi
zakonskoj regulativi, naroito u dijelu koji se odnosi na Odredbe za provoenje.
SEKTORSKE STUDIJE izraene za potrebe Prostornog plana bive opine

Cres - Loinj
- Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb, 1989. 2001. g.
Tijekom izrade Prostornog plana bive opine Cres-Loinj izraene su sektorske

studije iji su zavrni materijali ugraeni u plan, i to:
1. Studija prostora i ovjekove okoline
2. Studija drutvenih procesa
3. Studija privrednih djelatnosti (UIH, Sektor za razvoj jadranskih otoka
Ekonomski institut)
4. Studija razvoja turizma (UIH, SOUR Istra-Jadran-Pula)
5. Studija tla i povrina pogodnih za poljoprivredu i umarstvo (UIH, Fakultet
poljoprivrednih znanosti u Zagrebu)
6. Studija prostornog aspekta koritenja i zatite mora (UIH, Institut Ruer
Bokovi Zagreb, Centar za istraivanje mora - Rovinj)
7. Konzervatorsko-urbanistika studija (UIH, Republiki zavod za zatitu spomenika
kulture Zagreb)
8. Zatita prirode Cresa i Loinja (UIH, Republiki zavod za zatitu prirode
Zagreb)
22
Koriteni podaci (i u nastavku) preuzeti su iz Izvjea o stanju u prostoru Grada Cresa za razdoblje
1999./2000. g., te Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Cresa za razdoblje 2001./2002.
god., S.N. br. 7/2001.
I N S T I T U T
106
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Programom izrade Prostornog plana ureenja Grada Cresa utvrena je obaveza

programske revizije pojedine studije, te objedinjavanje studije gospodarstva, turizma i
poljoprivrede u jedinstvenu razvojnu studiju. Slijedom navedene obaveze,
Urbanistiki institut Hrvatske izvrio je analizu ciljeva, zadataka i sadraja pojedine
studije, u suradnji s njihovim autorima, a obzirom na protok vremena, promjenu
drutveno-ekonomskih odnosa, novo teritorijalno ustrojstvo, te injenicu da je usvojen
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije.
U nastavku iznosimo kratak pregled pojedinih revidiranih studija, iji su dijelovi
koriteni u odgovarajuim poglavljima Obrazloenja. Navedene studije sastavni
su dio ovog Prostornog plana.
1.
STUDIJA PROSTORA I OVJEKOVE OKOLINE
Studija je revidirana po zavretku revizija ostalih sektorskih studija, ije je nalaze

koristila. Izraena je potpuno nova studija, analognog sadraja kao i prethodna studija
iz 1989. godine.
SADRAJ:
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
5.
6.
7.
PRIRODNI SUSTAVI
Geoloke karakteristike
1.1.1. Geoloka graa
1.1.2. Geotehnika prikladnost terena
1.1.3. Seizminost
1.1.4. Mineralne sirovine
1.1.5. Hidrogeoloka osnova hidrologija jezera Vrana
Klimatske karakteristike
Tlo i vegetacija
More
ANALIZA KRAJOLIKA
Fizionomijska diferencijacija prostora
Tipovi krajolika i ocjena antropogenog utjecaja
Aktualne promjene krajolika
Preporuke
STANOVNITVO I NASELJA
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
Promet
Telekomunikacijski sustav
Vodnogospodarski sustav
Elektroenergetika
KONFLIKTI U PROSTORU
PROSTORNE REZERVE I MOGUNOSTI KORITENJA PROSTORA S PRIORITETIMA
RAZVOJA PO RAZVOJNIM PODRUJIMA
ZAKLJUCI I PREPORUKE
Zakljuci i preporuke Studije sadrane su u konstataciji da je Prostorni plan ureenja

Grada Cresa potrebno koncipirati ne samo kao projekt ouvanja, ve i revitalizacije i
razvitka podruja, i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno
opremanje, turistiko vrednovanje, kontrolirano i smiljeno ureenje naselja, pravilno
gospodarenje umama, Vranskim jezerom i morem, mineralnim sirovinama, te kroz
obnovu tradicionalno prisutne poljoprivredne proizvodnje, a sve s ciljem demografske
obnove.Kao osnovni ciljevi razvitka navedeni su:
I N S T I T U T
107
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Ouvanje prostora i okolia kao opeg i stratekog resursa: Zatita prostora i okolia
mora se proimati s razvojnim odreenjima, kako bi prostor Grada Cresa i nadalje
zadrao osobine visokog stupnja ouvanosti prirodnog i kultirivanog krajobraza.
Jedan od najvanijih prirodnih resursa je Vransko jezero, koje predstavlja neprocjenjivo
nacionalno bogatstvo i svjetski prirodni fenomen, a ujedno je i jedini izvor vodoopskrbe
podruja Grada Cresa. Stoga je nuno provesti posebne mjere za zatitu jezerskog sliva,
koje bi ukljuivale i radove na pripremi primjerene rekonstrukcije prometnice i
izgradnju obilaznice naselja Vrana.
Razvoj turizma kao osnovne gospodarske djelatnosti: Obirom na predominantnu
vrijednost turistikog pondera u creskoj gospodarskoj strukturi, kao i nedvojbene trine
anse za razvoj ovog sektora, jasno je da e konzervacijske napore u prvom redu trebati
uravnoteiti s turistikim razvojnim stremljenjima otoka.
Obnova i razvoj tradicionalne poljoprivredne proizvodnje: Razvoj poljoprivrede
kao nedjeljive i kompatibilne djelatnosti razvoju turizma, uz razvijanje dviju
tradicionalno prisutnih i dominantnih grana - maslinarstva i ovarstva. Promocija i
valorizacija poljoprivredne proizvodnje treba se realizirati kroz turizam.
Razvoj komunalne infrastrukture: Razvoj cestovnog prometa (realizacija novih te
rekonstrukcije tj. poboljanja prometno-tehnikih elemenata postojeih trasa),
pomorskog prometa, pote i telekomunikacija, izgradnja vodoopskrbnog sustava prema
krajnjem sjeveru otoka i izgradnja kanalizacijskog sustava (u svim naseljima koja se
nalaze uz more - Martinicu i Valun, te u naseljima koja e tek dobiti vodu - Porozina,
Beli i Merag, kao i dovrenje gradnje kanalizacijskog sustava u naselju Cres), te razvoj
elektroopskrbe na podruju Grada Cresa, preduvjet su razvoja, kao i revitalizacije
podruja s izrazito loim demografskim pokazateljima. Obzirom da podruje Grada
Cresa karakterizira visok stupanj ekoloke osjetljivosti, navedene elemente
infrastrukture treba graditi na nain da se u najmanjoj moguoj mjeri utjee na
ekosustav te da se tite iznimne vrijednosti krajobraza.
Razvoj drutvene infrastrukture: Nerazvijena drutvena infrastruktura jedan je od
ograniavajuih imbenika razvitka, a izgradnja kvalitetnije mree ustanova drutvene
infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta revitalizacije podruja s demografski
nepovoljnim kretanjima.
2.
STUDIJA DRUTVENIH PROCESA
U prvom dijelu Studije autor, prof.dr.sc. Ivan Rogi dao je ocjenu uporabljivosti s
preporukama (tj, osvrt na bivu Studiju), dok su u drugom dijelu dana detaljna
demografska obiljeja podruja Grada Cresa, slijedeeg sadraja (autor dr.sc. Nenad
Pokos):
1.
2.
UVOD
KRETANJE STANOVNITVA
2.1. Popisno kretanje stanovnitva
2.2. Prirodno kretanje stanovnitva
2.3. Tip opeg kretanja stanovnitva
2.4. Stanovnitvo u inozemstvu
I N S T I T U T
108
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
3.
4.
5.
6.
7.
3.
PODRUJA MORA
STRUKTURA STANOVNITVA
3.1. Struktura po spolu
3.2. Struktura po dobi
3.3. Stanovnitvo po naobrazbi
3.4. Stanovnitvo po aktivnosti
3.5. Stanovnitvo po djelatnosti
3.6. Narodnosni sastav stanovnitva
DNEVNE MIGRACIJE RADNE SNAGE
DOMAINSTVA
STANOVI
6.1. Ukupan broj stanova i stanovi za odmor i rekreaciju
6.2. Stanovi za stalno stanovanje prema opremljenosti instalacijama
PERSPEKTIVE DALJNJEG DEMOGRAFSKOG RAZVITKA GRADA CRESA
7.1. Procjena broja stanovnika 2001. godine
7.2. Procjena broja stanovnika 2015. godine
PROGRAM DUGORONOG RAZVOJA GRADA CRESA
Revizija Studije privrednih djelatnosti i Studije turizma rezultirala je izradom ove nove
Studije, autora dr.sc. Mire verka i Dunje Serdinek, dipl.oec., uz strunu recenziju
dr.sc.uvele.
Program dugoronog razvoja Grada Cresa izraen je u vrijeme kada jo nisu rijeene
mnoge razvojne i drutvene dileme u zemlji, kada jo nije definirana strategija razvoja
zemlje i kada se moraju ublaavati mnoge drutvene i socijalne napetosti, nepovoljne
posljedice Domovinskog rata i tekoe tranzicije.
Programom dugoronog razvoja obuhvaena je ocjena stanja koja se odnosi na 1999.g.
ili 2000.g., a neki su podaci i iz 2001.g. Razmatranje ranijih podataka za dobivanje
razvojnih tendencija nije bilo mogue, kako zbog drugaije organizacije lokalne
samouprave u ranijem razdoblju, tako i zbog svih promjena nastalih nakon 1990.
godine. Iznijeti su temeljni problemi i ogranienja koja e imati reperkusije na daljnji
razvoj i koji su ukljueni u razvojne prognoze. U koncepciji razvoja pojedinih
gospodarskih i drutvenih djelatnosti iskazano je stanje i temeljni problemi tih
djelatnosti, zatim osnovne razvojne mogunosti djelatnosti kao cjeline i projekcije
fizikih veliina, poveanje brutto prihoda, zaposlenosti i potrebnih investicija.
Djelatnosti su svrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. U okviru koncepcije
razvoja istaknuti su zajedniki i osnovni ciljevi razvoja, a u pojedinim djelatnostima
specifini razvojni ciljevi. U Programu su iskazane sintetizirane veliine brutto
domaeg proizvoda, zaposlenosti i potrebnih investicija, da bi se ostvario prognozirani
razvoj, te uvjeti smjetaja gospodarskih sadraja u prostoru.
Programom je obuhvaeno stanje, problemi i ogranienja, temeljni razvojni ciljevi i
specifini ciljevi pojedinih djelatnosti, razvojne mogunosti pojedinih djelatnosti i
Grada Cresa u cjelini, kvantificiran razvoj po djelatnostima i sinteza. Konano, iskazani
su i uvjeti smjetaja. Takav pristup omoguava kompleksno sagledavanje polaznog
stanja, razvojnih ogranienja i moguih vizija razvoja.
Programom nije bilo mogue obraditi sve specifine razvojne probleme pojedinih
djelatnosti, i ukazati na konkretna i pojedina razvojna rjeenja. Poduzetnici su slobodni
u odabiranju razvojnih programa, a drava i lokalna samouprava, svaka u svojoj
I N S T I T U T
109
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
domeni, duni su osigurati osnovne razvojne pretpostavke i iskazati eventualna razvojna

ogranienja (odreene zabrane i slino).
Program je konzistentna cjelina koja obuhvaa razvojna ogranienja i mogunosti sa
stanovita ljudskih resursa, prirodnih i izgraenih resursa, mogunosti investiranja te
osiguranja odrivog razvoja na vrlo osjetljivom otonom prostoru. Program obuhvaa
sve djelatnosti i tako ini ukupnu cjelinu. Stoga nije mogue neku od djelatnosti
izdvojiti posebno, ali je mogue izvriti specijalistiko istraivanje razvojnih
mogunosti pojedinih segmenata i djelatnosti u posebnim programima.
Koncepcija razvoja polazi od demografskih projekcija, mogunosti koritenja prirodnih
i izgraenih resursa, dostignute razine razvoja gospodarskih i drutvenih djelatnosti,
temeljnih i specifinih ciljeva razvoja, te osiguranja odrivog razvoja. Razvoj je
prognoziran u dvije varijante i to u nioj i vioj. Oekuje se da e se razvoj kretati
izmeu njih dviju. To omoguuje previenje bitnih razvojnih tendencija koje mogu
posluiti kao osnova za izradu prostornog, a dijelom i urbanistikih planova. Koncepcija
razvoja temelji se na razvojnim iskustvima otoka Cresa, na globalnim tendencijama
razvoja, razvojnim iskustvima Primorsko-goranske upanije i Republike Hrvatske, na
oekivanim tehnolokim, ekonomskim i ekolokim promjenama u nas i u razvijenom
svijetu, na podacima i vizijama trgovakih drutava, na znanstvenim stavovima i
odreenim prognostikim metodama koje se koriste i u razvijenom svijetu.
Iskazane razvojne prognoze turizma na podruju Grada Cresa polaze prvenstveno od
dostignute razine razvoja ove djelatnosti, potrebe za izmjenom strukture smjetajnih
kapaciteta, stalnim dizanjem kvalitete i nuenja sve raznovrsnijih oblika kvalitetnijih
usluga, mogunost investicijskih ulaganja, ogranienja vezanih uz prometne,
energetske, vodne resurse, demografska ogranienja i druga ogranienja, te potreba da
ova djelatnost bude razvojni pokreta svih aktivnosti na otoku, ali da se istodobno
sauva opstojnost i osigura odrivi razvoj. Predviena investicijska ulaganja trebala bi
se kretati izmeu 24 i 29% ostvarenog brutto domaeg proizvoda turizma. To je visok
zadatak koji nee moi realizirati turizam samo Grada Cresa.
U studiji nije mogue predvidjeti precizniji razvoj pojedinih djelatnosti ili njihovih
proizvodnih i uslunih paleta na nekom prostoru. To u osnovi ne moe nitko u trinim
uvjetima poslovanja. To se mora prepustiti poduzetnicima i njihovoj inventivnosti, a
Odredbama za provoenje Prostornog plana ureenja Grada Cresa treba definirati to se
moe razvijati na ovim prostorima.
Koncepcija razvoja bazirana je na odrivom razvoju koji pretpostavlja racionalno
koritenje resursa: zemljita, uma, voda i prostora. Ona se zasniva i na suradnji sa
susjednim Gradom Mali Loinj i sa irim podrujem.
Rad je podijeljen u vie uih zaokruenih cjelina i obuhvaa (skraeni pregled):
1.
2.
3.
4.
5.
6.
UVOD
Ocjena polaznog stanja
Dostignuta razina gospodarskog razvoja
Dostignuta razina razvoja drutvenih djelatnosti
Koncepcija gopodarskog razvoja
Koncepcija razvoja drutvenih djelatnosti
I N S T I T U T
110
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
7. Globalne projekcije razvoja 2015. godine

8. Uvjeti smjetaja gospodarskih sadraja u prostoru
9. Zakljuak
10. Recenzija
4. STUDIJA TLA I POVRINA POGODNIH ZA POLJOPRIVREDU I
UMARSTVO
Studija se sastoji od dva dijela recenzije postojee studije, autora prof.dr.sc. Matka
Bogunovia (pedoloki dio) i prof.dr.sc. Slavka Matia (umarski dio).
U drugom dijelu detaljno je analizirano i obraeno vrednovanje prostora i tala
podruja Grada Cresa, s bonitetom kartom u mj 1:25.000, uz preporuku za
objedinjavanje postojeih podataka kroz geografsko informatiki sustav (GIS) u
narednom razdoblju.
Opis i analizu uma po namjeni na podruju Grada Cresa izradio je Boris Lonar,
dipl.ing.umarstva, sa slijedeim sadrajem:
1.
2.
3.
5.
UVOD
Gospodarska jedinica Tramuntana
2.1. Povijesni podaci
2.2. Geoloka podloga i tipovi tla
2.3. Vegetacija biljne zajednice
2.4. umsko uzgojni radovi
2.5. Etat
2.6. Zdravstveno stanje i zatita uma
2.7. Ugroenost od poara
Gospodarska jedinica Vrana
3.1. Povijesni podaci
3.2. Geoloka podloga i tipovi tla
3.3. Vegetacija biljne zajednice
3.4. umsko uzgojni radovi
3.5. Etat
3.6. Zdravstveno stanje i zatita uma
3.7. Ugroenost od poara
STUDIJA PROSTORNOG ASPEKTA KORITENJA I ZATITE

MORA
Ova je studija dijelom revizija postojee, a dijelom sadrava i nova saznanja vezana za
to podruje, autora dr.sc. Bartola Ozretia iz Centra za istraivanje mora Rovinj.
Studija se sastoji iz slijedeih dijelova:
UVOD
1. DEFINICIJA PROSTORA
2. KLIMA, ATMOSFERA I METEOROLOGIJA
2.1. Fizikalne osnove vremena i klime
2.2. Glavni elementi klime
I N S T I T U T
111
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
2.3. Klima
3. GEOMORFOLOKA OBILJEJA AKVATORIJA I MORSKOG DNA
3.1. Tvrda hridinasta dna
3.2. Pomina sedimentna dna
4. OCEANOGRAFSKA SVOJSTVA
4.1. Temperatura, salinitet i gustoa morske vode
4.2. Optika svojstva mora
4.3. Otopljeni kisik i pH mora
4.4. Hranjive soli i bioprodukcija
4.5. Morske mijene
4.7. Razina mora
5. MORSKA BIOSFERA
5.1. ivotne zajednice morskog dna (bentos)
5.2. Planktonske zajednice
6. RIBOLOVNI RESURSI I MARIKULTURA
7. ELEMENTI INFRASTRUKTURE U PRIOBALJU
8. ONEIENJA U MORSKOJ SREDINI
9. PROCESI EUTROFIKACIJE, HIPERTROFIJA SLUZAVIH AGREGATA
CVJETANJE MORA
10. SANITARNA KAKVOA PRIOBALNIH VODA
11. ZONE POSEBNE NAMJENE
6.
KONZERVATORSKO-URBANISTIKA STUDIJA
Do upuivanja Prijedloga Prostornog plana ureenja Grada Cresa na javni uvid,

Konzervatorsko-urbanistika studija, koju izrauje Uprava za zatitu kulturne batine,
Konzervatorski odjel u Rijeci, jo nije zavrena. Predmetna studija Konzervatorska
podloga sadravati e popis svih relevantnih elemenata prostora, s ocjenom
konzervatorskog aspekta te prijedlogom reima zatite i mjera za provoenje, uz
katalog i naznaku svih registriranih i evidentiranih kulturnih dobara u arhivskoj
dokumentaciji Odjela, te reambulaciju stanja obzirom na dananje stanje u prostoru i
ranije izraenu studiju.
7.
STUDIJA ZATITE PRIRODE
Studija je prilagoena kategorijama zatite prema Zakonu o zatiti prirode i usklaena

s Prostornim planom Primorsko-goranske upanije, a autor studije je Miroslav
Rukavina, dipl.ing. umarstva iz Dravne uprave za zatitu prirode.
Sadraj:
1. Prirodne znaajke podruja Grada Cresa (reljef, geoloka graa, tipovi tala, klima,
vegetacija)
2. Zatieni, evidentirani i dijelovi prirode predloeni za zatitu (posebni rezervati,
zatieni krajolik, spomenici prirode)
I N S T I T U T
112
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
PLAN GOSPODARENJA OKOLIEM CRESKO-LOINJSKOG OTOJA - Dravna uprava za zatitu okolia - Odjel za zatitu Jadrana, Rijeka,
1996.godine.
Plan gospodarenja prirodnim i kulturnim resursima cresko-loinjskog otoja je

kvalitetna struna podloga za izradu PPUG i operativni instrument za zatitu prirodnih,
kulturnih i povijesnih bogatstava, uz istovremeno uravnoteen pristup poljoprivredi,
umarstvu i drugim kompatibilnim gospodarskim djelatnostima, a poebno turizmu.
Svrha mu je odreivanje smjernica donositeljima odluka na dravnoj, upanijskoj ili
gradskoj razini radi zatite kritinih i nezamjenjivih prirodnih ekosustava i kulturnih
bogatstava, pomaui time u stvaranju ekoloki i ekonomski odrive budunosti za
stanovnitvo tog podruja.23
Plan gospodarenja ocrtava mjere za zatitu podruja, kao i potrebne mjere za
gospodarenje, a ima tri glavna cilja:
a) zatita i gospodarenje ekosustavima i stanitima podruja, kao i ivotinjskim i
biljnim populacijama i zajednicama,
b) zatita i gospodarenje prirodnim (voda, zemlja, bioloki svijet), povijesnim i
kulturnim bogatstvima u kontekstu odrivih viestrukih ciljeva. To podrazumijeva
sintezu zatite bioloke raznolikosti sa potrebama stanovnitva i povezanim
turistikim, urbanim i poljoprivrednim razvojem,
c) ocjena srodnih planova razvoja sa stanovita zatite okolia i odrivog razvoja. To
ukljuuje kritiko ispitivanje njihove ekonomske odrivosti, utjecaja na drutvo i
posljedice za zatitu okolia.
Plan gospodarenja, u smislu provedbe, do danas nije zaivio, a na razini jedinica
lokalne samouprave ije podruje pokriva Grada Cresa i Grada Malog Loinja
nije precizirano u kojim dijelovima se i kojom dinamikom postavke tog plana mogu
realizirati. Takoer, izostalo je i utemeljenje agencije za gospodarenjem okoliem
(AGO) koja je trebala biti odgovorna za planiranje, praenje i provedbu zatite
okolia. AGO je trebala poeti s radom jo 1996. godine, a kao autonomna agencija bi
bila i odgovorna upanijskoj skuptini. Stoga je Plan gospodarenja samo kvalitetna
struna podloga za izradu Prostornog plana ureenja Grada Cresa, a izostala je
njegova uloga operativnog instrumenta za zatitu prirodnih i kulturnih vrijednosti, uz
istovremeno uravnoteen pristup gospodarskim djelatnostima.
NACIONALNI PROGRAM RAZVITKA OTOKA

- Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb, 1997.
Program ima za cilj odrediti poticajne mjere kojima e se odrati ivot, potaknuti
demografski preporod i gospodarski napredak, uz ouvanje sklada prirodnih
vrijednosti. Analizirano je postojee stanje i uzroci koji su do njega doveli, te
predloen program mjera, po razliitim podrujima djelatnosti, preteno dugoronih.
23
Program izrade Prostornog plana ureenja Cresa, Grad Cres
I N S T I T U T
113
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Kao ciljevi upravljanja otokim razvitkom navedeni su:

Odrivi razvitak: Osnovni cilj i svrha upravljanja otonim gospodarstvom i
ekosustavom. Upravljati otonim razvitkom znai izgraivati ekoloki podobnu
infrastrukturu i stalno poticati i usmjeravati korisnike otokih resursa na put odrivog
razvitka.
Drutveno zadovoljavajua naseljenost: Otok je drutveno zadovoljavajue naseljen
kada otoani brojem, dobnom, spolnom i kvalifikacijskom strukturom, te nainom i
standardom ivota tvore zajednicu koja je dovoljno privlana da trajno zadrava svoje
lanove i privlai nove, te koja se tako moe reproducirati bez izravnih mjera dravne
razvojne politike.
Ostanak sadanjeg stanovnitva, poticaji obiteljima da imaju vie djece i povratak
prvenstveno mlaeg, radno aktivnog otilog stanovnitva. To su demografski ciljevi
otokog razvitka, u svemu usuglaeni s ciljem drutveno zadovoljavajue naseljenosti
otoka.
Izjednaavanje uvjeta otonih ulaganja s uvjetima u kojima se ulae na hrvatskom
kopnu u gospodarstvu, ali i javnom standardu.
to raznovrsnija struktura otonog gospodarstva daljni je cilj razvitka otoka.
Polivalentnost otonog domainstva: to je vie djelatnosti kojima se njegovi
lanovi bave, domainstvo je gospodarski i mikrosocijalno stabilnije.
Potpuna fizika dostupnost otonih bogatstava: Kratkoroni je cilj upravljanja
otonim razvitkom, a moe se smatrati i uvjetom upravljanja. Dostupnost otonih
vrijednosti u pravnom prometu e biti ostvarena kad nekretnine budu pravilno
uknjiene, mee obiljeene, a vlasnitvo, ili barem pravo koritenja, neosporno.
Otono upravljanje i njegovi ciljevi ne iscrpljuju se na otonom kopnu, nego se ire na
more i podmorje oko otoka, dakle na pomorsko dobro, tradicionalan prostor otonog
ivota i privreivanja.
Iznimno znaajne otone razvojne mjere su:
prilagoavanje institucionalnog okvira u kojem djeluju korisnici otonog bogatstva,
a koje potie na odrive gospodarske djelatnosti,
dravne investicije u gradnju ili sanaciju otonih infrastrukturnih sustava,
unapreenje zdravstvenog i kolskog sustava, te sustava kulturnih djelatnosti,
izrada otone razvojne dokumentacije za njezino promicanje i podjela
zainteresiranim otonim ulagaima i dr.
Programom je takoer, za otoke Cres i Loinj, kao i za sve ostale otoke, utvrena
obaveza izrade programa potpunog i odrivog koritenja otonih resursa, a metodologija
izrade tih programa bit e odreena na osnovi izraenog Plana gospodarenja okoliem
cresko-loinjskog otoja.
I N S T I T U T
114
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
U zakljunom poglavlju konstatirano je da se hrvatski otoci meusobno znatno

razlikuju, i po stupnju razvijenosti i po razvojnom potencijalu. Kako je jedan od ciljeva
Nacionalnog programa izjednaenje otonih i kopnenih razvojnih uvjeta, posebno treba
poticati otoke s niim stupnjevima razvijenosti i otoke s veim razvojnim potencijalom.
Stoga je odreeno 47 naseljenih otoka koji su ocjenjeni i vrednovani na osnovi 12
kriterija razvijenosti. Sami kriteriji svrtani su u tri skupine: demografsku, prostornu i
gospodarsku. Multikriterijalna ocjena svrstala je Cres na esto mjesto najrazvijenijih
otoka, na kojima se, za razliku od 30 otoka tipa A iji se razvitak treba pomagati i iz
nacionalnog interesa i 4 otoka tipa B koji su rubni, posebne razvojne mjere ne bi mogle
opravdati. Osim Cresa, u toj su skupini i Korula, Hvar, Paman, Vir, Murter, iovo,
Bra, Ugljen, Rab, Loinj, Pag i Krk.
GENERALNI URBANISTIKI PLAN CRESA (nije na snazi)
- Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb
Iako plan nije na snazi, svojim smjernicama moe posluiti kao temelj za izradu
Urbanistikog plana ureenja naselja Cres, koji e se, temeljem postavki ovog
Prostornog plana, izraditi za podruje naselja Cres.
ANALIZA IZRAENIH PROVEDBENIH PLANOVA
Provedbeni planovi mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe:

planovi realizirani sa vie od 70% (PUP Marina, PUP Merag, PUP Melin),
planovi realizirani do cca 10% (upitni obzirom na realizaciju PUP Valun, PUP
Martinica, PUP Miholaica)
PUP Marina (Slubene novine Opine Cres-Loinj, broj 1/91.) na snazi
Povrina obuhaena PUP-om nalazi se unutar graevinskog podruja, a odnosi se na
sadraje luke nautikog turizma marine u kopnenom i morskom dijelu Creskog
zaljeva. Plan je realiziran gotovo u potpunosti (cca 90%).
PUP Merag (Slubene novine Opine Cres-Loinj, broj 5/89.) na snazi
Obuhvaena povrina nalazi se izvan graevinskog podruja, a Planom su definirane
stambena namjena, javne funkcije, prometne i sportsko-rekreacijske povrine, te zelene
povrine. Planom je realizirano oko 80% planiranih sadraja.
PUP Melin - I etapa (Slubene novine Opine Cres-Loinj, broj 11/86.) na
snazi
Obuhvaena povrina nalazi se unutar graevinskog podruja naselja Cres, realiziran je
u potpunosti u stambenoj namjeni, te 80% u infrastrukturi.
PUP Valun (Slubene novine Opine Cres-Loinj, broj 8/92.) na snazi
Planom je ouhvaena povrina unutar graevinskog podruja naselja Valun. Od javnih
funkcija nita nije realizirano, a u izgradnji stambenih jedinica i prometnih povrina
realizirano je svega 10% planiranih sadraja.
I N S T I T U T
115
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
PUP Martinica (Slubene novine Opine Cres-Loinj, broj 4/94.) na snazi

Planom utvrena namjena povrina realizirana je svega 10% u stambenoj namjeni, te
10% u infrastrukturi (telekomunikacije). Javne funkcije nisu realizirane.
PUP Miholaica (Slubene novine Opine Cres-Loinj, broj 1/91.) na snazi
Planom je obuhvaena povrina koja se 80% nalazi unutar graevinskog podruja. Od
planiranog ureenja povrina izvedena je vodoopskrba i PTT mrea, osigurana je
elektroopskrba, dok kanalizacijska mrea nije izvedena.
Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Cresa za razdoblje
2001./2002. god. navedeno je, po donoenju Prostornog plana ureenja Grada Cresa,
stavljanje izvan snage PUP-a Valun, PUP-a Martinica i PUP-a Miholaica.
ANALIZA IZRAENIH DETALJNIH PLANOVA UREENJA
Za podruje Grada Cresa na snazi su slijedei Detaljni planovi ureenja:

DPU stambenog naselja Brajdi I Slubene novine Primorsko-goranske
upanije, br. 24/96.
Planom je obuhvaena stambena zona na dijelu predjela Brajdi u Cresu, povrine oko
3,0 ha.
DPU poslovne zone Volnik Slubene novine Primorsko-goranske upanije,
br. 24/96.
Planom je obuhvaena povrina od 3,69 ha (od ega je 0,47 ha postojea poslovna
namjena i zelene povrine, a planirano je 3,22 ha). U slijedeem razdoblju biti e
potrebno pristupiti izradi izmjena i dopuna tog Plana, zbog potrebe sputanja nivelete
dijela prometnice D i estice br. 5 (za cca 2 metra), ime bi se ostvarila funkcionalna
veza skladita Cresanke sa planiranim graevinama unutar estice br. 1.
DPU stambeno-gospodarskog kompleksa Lungomare u Cresu
novine Primorsko-goranske upanije, br. 16/00 i 5/01).
(Slubene
Povrina zahvata nalazi se unutar graevinskog podruja naselja Cres i obuhvaa

povrinu od cca 0,54 ha. Namjena je izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa na
prostoru nekadanje tvornice Plavica u Cresu.
DPU Ulika u Cresu (Slubene novine Primorsko-goranske upanije br.
29/01)
Povrina zahvata nalazi se unutar graevinskog podruja naselja Cres i obuhvaa
povrinu od 1,22 ha. Namjena plana je omoguavanje rekonstrukcije postojeeg
restorana Ulika i prenamjena u hotel, te definiranje poterbnih dodatnih sadraja.
ANALIZA OSTALE IZRAENE PROSTORNO-PLANSKE

DOKUMENTACIJE
Program revitalizacije povijesne jezgre Beli

- upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i zatitu okolia, 2000. g.
I N S T I T U T
116
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Cilj izrade elaborata, kojim je valorizirana povijesna jezgra naselja Beli (valorizacija
svake pojedine graevine, konzervatorsko stanje, vrijeme izgradnje, a utvren je i reim
zatite) je:
utvrivanje stanja postojee prostorno-planske dokumentacije,
analiza stanja u prostoru,
ocjena mogunosti ureenja prostora,
program revitalizacije.
Prostorna cjelina Tramuntane (konzervatorska studija);
- Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Rijeci, 1999. g.
Za potrebe izrade Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Tramuntane, sainjena
je Konzervatorska studija, kojom su obuhvaena:
nepokretna kulturna dobra Tramuntane (kronoloki pregled),
arheoloka, etnoloka i kulturno-povijesna bibliografija,
kartografski prikazi,
katalog valoriziranih kulturnih dobara.
KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA
Za podruje Grada izraeni su i:
-
Arhitektonski snimak naselja Lubenice i prijedlog adaptacije i sanacije (Institut

graevinarstva Hrvatske - PC Rijeka, 1995. godine);
Lubenice - prijedlog adaptacije i sanacije I i II dio (Rijeka 1995.god).;
Kulturno-povijesni elementi studije lokacije bive Tvornice za preradu ribe
Plavica, za potrebe DPU Lungomare u Cresu, (Rijeka, 2000. god.);
Projekt Marina Cres, Konzervatorska dokumentacija za uu i iru lokaciju Marine
Cres:
-etnoloko rekognosciranje, valorizacija prostora i toponomastika istraivanja,
-podmorsko arheoloko rekognosciranje i sondano istraivanje akvatorija,
-arheoloko rekognosciranje.
1.5.
OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANIENJA

RAZVOJA
U
ODNOSU
NA
DEMOGRAFSKE
I
GOSPODARSKE
PODATKE
TE
PROSTORNE
POKAZATELJE
OCJENA STANJA
Demografski podaci
Demografski podaci pokazuju da se u proteklom desetljeu (1991.-2001.) nastavilo
kontinuirano smanjenje broja stanovnika na podruju Grada Cresa. Centralno naselje,
Cres, okuplja ak 77% ukupnog broja stanovnika Grada Cresa, tako da mu pripada
uloga pokretaa razvoja.
I N S T I T U T
117
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Podruje Grada Cresa ima manji udio mlaih i aktivnih stanovnika i znatno vei udio
starijih osoba od prosjeka Primorsko-goranske upanije, pa je to svakako dodatno
razvojno ogranienje. U 1999. bilo je zaposleno 805 osoba (bez osoba u policiji i
vojsci) od ega u obrtnitvu i slobodnim zanimanjima oko 160 osoba, a u pravnim
subjektima, dravnoj upravi i samoupravi 645 osoba. Bilo je, dakle, zaposleno 25,1%
ukupnog stanovnitva, dok se u razvijenim zemljama taj odnos kree izmeu 32 i 39%.
Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje poetkom 2001. na podruju
Grada Cresa bilo je 140 nezaposlenih osoba, od ega je oko 70% osoba proizvodnih
zanimanja. Broj nezaposlenih se u vrijeme ljetnih mjeseci i turistike sezone smanjuje
na polovicu.
Najvei broj zaposlenih angaira turizam i to oko 28%, zatim brodogradnja s marinom i
plovidbom oko 15% i trgovina oko 11%. Ostale djelatnosti zapoljavaju manji broj
djelatnika. Primarni sektor angaira 8,3% zaposlenih, sekundarni 29,8%, tercijarni
46,5% i kvartarni 15,4%. Struktura zaposlenosti kao i struktura bruto domaeg
proizvoda ukazuje na raznovrsnost gospodarske strukture i na vanost manjih jedinica
primjerenih otonim prostorima. Raznorodna struktura zaposlenosti ukazuje i na
polivalentnost zanimanja otoana i njihovu sposobnost odranja.
Slubeni podaci o kvalifikacijskoj strukturi zaposlenih kod pravnih subjekata su stari
dvanaest godina i odnose se na podruje bive opine Cres-Loinj. Ipak, oni mogu
posluiti kao orijentacija postojee razine kolske naobrazbe zaposlenih. U toj 1988.
bilo je oko 12 % zaposlenih s visokom i viom spremom, oko 35 % visoko
kvalificiranih i kvalificiranih, oko 26% sa srednjom strunom spremom, te oko 27 %
polukvalifiranih, nekvalificiranih i s niom strunom spremom.
Prostor je izrazito slabo naseljen, a iseljavanjem stanovnitva taj se odnos stalno
pogorava. U posljednjem dvadesetljeu zapaa se i tendencija blagog rasta imigracije
stanovnitva iz ostalih podruja Hrvatske.
Gospodarstvo
Gospodarski podaci vezani uz dosadanji razvoj gospodarstva na podruju Grada Cresa
prikazani su u toki 1.2.5. Obrazloenja.
Rat i njegove posljedice utjecat e na gospodarske i drutvene tokove jo dugi niz
godina, a tranzicijski procesi jo su u poetnoj fazi. Velike promjene u politikom i
gospodarskom sustavu izazivaju odreena nesnalaenja ljudi i sporost u provedbi tih
promjena. Smanjenje gospodarskih aktivnosti u veini djelatnosti, gaenje poslovanja
nekih znaajnih poduzea, te izostanak i podbaaj turistikih sezona nakon 1991. teko
je nadoknaditi.
Porast nezaposlenosti koji je nastao uslijed gospodarske krize, reorganizacije poduzea,
privatizacije, kao i potreba za racionalizacijom, dovodi do socijalnih napetosti i
nesigurnosti. Izostala su znaajnija ulaganja u cijelom gospodarstvu, a ona koja su ipak
ostvarena bila su u funkciji minimalnog odravanja poslovanja i zaposlenosti. Osim
toga, i ranija ulaganja u podizanje tehnoloke i poslovne razine nisu bila adekvatna. Za
ublaavanje tehnolokog zaostatka trebat e vie vremena i sredstava.
I N S T I T U T
118
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Razmjetaj gospodarstva koncentriran je uglavnom oko mjesta Cres, dok je unutranjost

i sjeverni dio otoka dosta zaputeni. U manjim mjestima ima znatno vie starijih
stanovnika.
Izostanak poticajnih mjera drave u cilju ublaavanja oteanih uvjeta ivota na otocima,
veliki transportni trokovi koji poskupljuju gotovo sve trokove, pomanjkanje razvojnih
programa, izostanak veih investitora i nedostatak snalaljivosti i poduzetnikog duha
menaderskog kadra znaajna su razvojna ogranienja.
Prostorni podaci
Odreena izoliranost otoka, naroito u nepovoljnim vremenskim uvjetima, neadekvatna
dravna cesta D100, pomanjkanje suvremenih i brzih oblika prijevoza do kopna
dodatno oteavaju ivot i poslovanje na otoku.
Veliina podruja Grada Cresa, prostorni razmjetaj naselja i stanovnitva oteavaju
razvoj komunalne infrastrukture i poskupljuju njenu cijenu po jedinici, oteavaju i
poskupljuju pruanje adekvatne zdravstvene i socijalne zatite, naroito starijim
osobama, oteavaju komunikaciju i stvaraju druge nepovoljnosti.
MOGUNOSTI RAZVITKA
Koncepcija dugoronog gospodarskog razvoja Grada Cresa temelji se na vlastitim
razvojnim iskustvima otoka Cresa, na globalnim tendencijama razvoja otonog dijela
Primorsko-goranske upanije i Hrvatske, na oekivanim tehnolokim, ekonomskim i
ekolokim promjenama u razvijenim zemljama, te znanstvenim stavovima i odreenim
prognostikim metodama.
Dosadanje razvojno iskustvo Grada Cresa, kao manje otone zajednice, pokazalo je da
je opstanak i ivljenje na tom prostoru mogu samo uz kombinaciju raznovrsnih
djelatnosti i zanimanja stanovnitva. Tako su se kombinacijom poljoprivrede (ovarstva,
maslinarstva, vinogradarstva), umarstva, pomorstva, ribarstva i prerade
riba,brodogradnje, turizma i tekstilne prerade mogli osigurati kakvi takvi ivotni uvjeti.
Ipak je znaajniji razvojni pomak ostvaren s razvojem turizma od druge polovice 60- tih
godina prolog stoljea, iako se ni on nije razvijao kao na nekim drugim otocima i u
priobalju. To je omoguilo ouvanje prirodnih resursa, koji tako postaju prednost otoka
Cresa u meunarodnoj turistikoj konkurenciji.
Novo stoljee donosi i mnotvo novih tehnikih, tehnolokih, ekonomskih i ekolokih
promjena koje je teko realno procijeniti. U sve te promjene e se na odreeni nain
ukljuivati i gospodarstvo Grada Cresa.
Za ubrzani gospodarski razvoj nuno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetnitva i to:
pravnog okvira, financijske i porezne politike, izrada i ponuda kvalitetnih programa
izraenih prema kriterijima meunarodnih financijskih institucija, obrazovanje
poduzetnika, raznovrsne poticajne mjere drave i lokalne samouprave i drugo.
Managament i poduzetnitvo zasnivaju se na naelima poslovne uinkovitosti, stvaranju
novih ideja i programa, te provedbi marketinke poslovne filozofije kojom se
osmiljavaju najuinkovitiji putovi zadovoljavanja potreba potroaa.
I N S T I T U T
119
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
OGRANIENJA RAZVITKA
Ogranienja u razvitku vezana su prvenstveno za potrebu ouvanja i zatite prirodnih
resursa, tj. zatitu rezervi pitke vode (Vransko jezero), zatitu mora, vrijednih dijelova
prirodne batine, uma i panjakih povrina, kulturno-povijesne batine i krajolika.
Vransko jezero svjetski je vaan i poznat prirodni fenomen i svakako jedan od
najvanijih prirodnih resursa Grada Cresa. Vransko jezero predstavlja neprocjenjivo
bogatstvo u ambijentalnom i gospodarskom smislu, poto je jedini izvor vodoopskrbe
stanovnitva Grada Cresa.
Posebna opasnost od trajnog oneienja prijeti s prometnice Cres - Loinj, koja u
podruju naselja Vrana, u duljini 4,5 km prolazi rubnim dijelom orografskog jezerskog
sliva. Cesta je niske kategorije, nepregledna i uska. Izgraena je tako da je na njoj niz
vrlo jakih horizontalnih i vertikalnih zavoja, a na najugroenijoj dionici ispod naselja
Vrana i stabilnost potpornih zidova vrlo je slaba. Unato tome to se nalazi unutar zone
sanitarne zatite izvorita pitke vode, prometnica nema izgraen nikakav sustav
odvodnje oborinskih voda.
Najkraa udaljenost ceste od jezera iznosi samo 800 m, a locirana je na podruju
izgraenom od slabijeg propusnih dolomita. Zbog blizine jezera, zbog velikog nagiba
sliva prema jezeru (srednja razina vode u jezeru iznosi 13,13 m n.m.) i zbog izrazito
formirane povrinske hidrografske mree na tom dijelu sliva, svaka prometna nesrea u
toj zoni, koja bi rezultirala izlijevanjem tekuih goriva ili drugih opasnih tvari,
uzrokovala bi njihov unos u jezero, a time i trajno oneienje jezerskog sustava.
Mogunost da na utjecajnoj dionici ceste doe i do incidentnog oneienja (npr.
kojim od naftnih derivata) sasvim je realna, poto se njome kree cjelokupni cestovni
promet prema junom dijelu otoka Cresa i prema Loinju.
Djelatnosti koje posredno ili neposredno koriste more u sukobu su s zatitom i
ouvanjem jednog od najvanijih prirodnih resursa podruja Grada Cresa. Turizam je
glavna ekonomska djelatnost koja ima znaajan utjecaj na okoli, kako na more tako i
na ostala specifina prirodna bogatstva podruja Grada Cresa (populacije bjeloglavog
supa i dupina).
Naime, utjecaj turizma i turistikog razvoja na okoli ima iroki raspon: ukljuuje
promjene u izgledu obalnog predjela, organsko oneienje vode i mora, prekomjernu
proizvodnju otpada, kao i pretjeranu buku. Utjecaj na odreena prirodna bogatstva
ukljuuje uznemiravanje gnijeenja bjeloglavog supa i dupina brodovima za
rekreaciju.
Nautika takoer ima prilino negativne utjecaje na okoli zbog izgradnje marine,
odlaganja otpada i odvodnje otpadnih voda, kao i isputanje goriva i mineralnih ulja u
more.
Donedavno je vladalo ope uvjerenje o velikom ribolovnom potencijalu obalnih voda
istonog Jadrana. No, uslijed naglog razvoja ribarstva i primjenu novih, djelotvornijih
tehnologija, postupno se dolo do spoznaje da su i du naih obala prirodni ribolovni
I N S T I T U T
120
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
resursi ogranieni i da se ovim bogatstvom treba racionalnije gospodariti. Takoer je

znaajan vrlo negativan utjecaj ribolova na populaciju dupina.
Zatieni dijelovi prirode (na podruju Grada Cresa posebni rezervati, kao dijelovi
prirode s najviim stupnjem zatite), podruja su kojima se gospodari uglavnom u svrhu
ouvanja ekosustava, a zahvati ovjeka u prirodna dobra doputeni su samo gdje su te
aktivnosti potrebne da se osigura optimalno gospodarenje.
U cilju razvoja ekoloki prihvatljivog i odrivog turizma, potrebno je ukinuti ograeno
lovite na Tramuntani i izloviti alohtonu divlja (jeleni lopatari, divlje svinje, mufloni).
umske povrine karakteristine su osobito za podruje Tramuntane, a istiu se svojom
vrijednou i u irem okruju. Na Tramuntani je do sada zabiljeeno ak 57 vrsta
drvea, to je moe smatrati jedinstvnom pojavom (gotovo kao arboretum).
U kontekstu isticanja vanosti razvoja i oivljavanja poljoprivredne proizvodnje, u
prvom redu maslinarstva i ovarstva, danas je prisutan problem irenja umskih
povrina na panjake. Stoga se evidentiranje i svrsishodna zatita panjakih povrina,
te onemoguavnje izgradnje na njima, namee kao imperativ.
Devastacija krajolika dogaa se i uslijed eksploatacije mineralnih sirovina (u
prolosti manjih koliina boksita te tehniko-graevinskog kamena).
Istrane prostore mineralnih sirovina i njihovu eventualnu eksploataciju treba usmjeriti
na podruja koja su u manjoj mjeri ekoloki osjetljiva i vizualno neeksponirana.
I N S T I T U T
121
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.
PODRUJA MORA
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I

UREENJA
2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRAVNOG ZNAAJA

Prostornim planom Primorsko-goranske upanije odreene su slijedee graevine i
zahvati u prostoru od vanosti za dravu:
Graevine i zahvati u prostoru od vanosti za Republiku Hrvatsku su:
1.
Potanske i telekomunikacijske graevine:
- radijski koridor Uka - Krk (Zidine).

2.
Graevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
- alternativna trasa magistralnog plinovoda za meunarodni transport, podmorska

dionica Pula - Plomin - Omialj.
2.1. CILJEVI
PROSTORNOG
ZNAAJA
RAZVOJA
UPANIJSKOG
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije postavljeni su opi i posebni ciljevi

na razini upanije, a na temelju Strategije i Programa prostornog ureenja Republike
Hrvatske.
Ciljevi razvoja u prostoru navedeni Prostornim planom upanije, kao i naela
organizacije prostora prikazani su u toki 1.4. Obrazloenja.
Graevine i zahvati u prostoru od vanosti za Primorsko-goransku

upaniju, koji su odreeni Prostornim planom upanije, a odnose se na podruje
Grada Cresa su:
1.
Pomorske
instalacijama:
graevine
pripadajuim
a)
-
luka otvorene za javni promet:

Cres
b)
-
trajektne luke:
Porozina
Merag
c)
-
luka posebne namjene

luka nautikog turizma - Cres
I N S T I T U T
122
objektima,
H R V A T S K E
d . d .
ureajima
Z A G R E B
2.
Cestovne graevine
instalacijama:
pripadajuim
objektima,
PODRUJA MORA
ureajima
a)
b)
-
Ostale dravne ceste:

D 100 - Porozina - Cres - V. Loinj
D 101 - Merag - D 100
Osnovna upanijska cesta:
5124 Kovaine - D 100
3.
Potanske i telekomunikacijske graevine s pripadajuim objektima,

ureajima i instalacijama:
a) telekomunikacijske graevine:
- magistralni TK kabeli II razine - Mali Loinj - Krk - Senj.
4.
Graevine za vodoopskrbu pripadajuih podsustava:

- Rijeka.
5.
Graevine sustava odvodnje s pripadajuim objektima, ureajima i

instalacijama:
- Cres
6.
Elektroenergetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i

instalacijama:
a)
transformatorske stanice
- Loznati (planirana 110/20 kV)
b)
distribucijski dalekovod 110 kV:

- TE Plomin - TS Loznati
- Krk - Loinj
6.
Graevine za postupanje s otpadom

- transfer stanica - Cres
2.1.1.
Racionalno koritenje prirodnih

izvora
Prostorni plan ureenja Grada Cresa potrebno je koncipirati ne samo kao projekt
ouvanja, ve i revitalizacije i razvitka podruja, i to kroz primjereno prometno
povezivanje i infrastrukturno opremanje, turistiko vrednovanje, kontrolirano i
smiljeno ureenje naselja, pravilno gospodarenje umama, Vranskim jezerom i morem,
mineralnim sirovinama, te kroz obnovu tradicionalno prisutne poljoprivredne
proizvodnje, a sve s ciljem demografske obnove.
Zatita prostora i okolia mora se proimati s razvojnim odreenjima, kako bi prostor
Grada Cresa i nadalje zadrao osobine visokog stupnja ouvanosti prirodnog i
kultiviranog krajobraza.
I N S T I T U T
123
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA

koje bi ukljuivale i radove na tehnikom rjeenju rekonstrukcije postojee prometnice,
te izgradnje obilaznice naselja Vrana.
Obzirom da podruje Grada Cresa karakterizira visoki stupanj ekoloke osjetljivosti, svi
budui zahvati u prostoru trebaju biti izvedeni na nain da se u najmanjoj moguoj
mjeri utjee na ekosustav, te da se tite iznimne vrijednosti krajobraza. To se ne odnosi
samo na elemente prometne i komunalne infrastrukture, ve i na proirenje sadanjih,
izgraenih dijelova naselja.
Otok Cres odlikuje se velikim bogatstvom biljnog svijeta i znatnom floristikom
raznolikou, to dolazi do izraaja u velikom broju biljnih vrsta koje nastanjuju to
podruje i zastupljenou flornih elemenata. To je odraz poloaja ovog podruja na
dodiru dviju bitno razliitih biljno-geografskih zona (eumediteranska i
epimediteranska).
S dananjom tendencijom opadanja broja ovaca, smanjuju se povrine panjaka na
pojedinim dijelovima Cresa kamenjarski panjaci, kao karakteristian element krakog
krajolika napadnuti su od pionirske vegetacije gariga i makija. Ponovno vraanje
zaraslog terena u panjak ne provodi se, a bilo bi nuno radi zatite velike
bioraznolikosti kamenjarskih panjaka.
umske povrine, karakteristine za sjeverni dio otoka Tramuntanu potrebno je
odgovarajuim mjerama tititi i uvati, jer ine posebno osjetljiv dio ekosustava.
Kompleksnim pristupom, baziranim na prirodnoj osjetljivosti cjelokupnog prostora i
svih njegovih dijelova, mogue je ostvariti kvalitetno koritenje, unapreivanje i zatitu
prostora sa ciljem poveanja kvalitete ivota stanovnitva. Stoga je ouvanje prirodnih
resursa rezervi pitke vode, mora, krajobraznih vrijednosti, umskih i panjakih
povrina te ostalih prirodnih vrijednosti, te njihovo osmiljeno koritenje od presudne
vanosti.
2.1.2.
Ouvanje ekoloke stabilnosti i

vrijednih dijelova okolia
Dio otoka Cresa koji pripada podruju Grada Cresa izdvaja se u Primorsko - goranskoj
upaniji iznimnim stupnjom ouvanosti prirodnog krajolika. Upravo ouvan prostor i
okoli, kao najsnaniji opi i strateki resursi daju Cresu prednost u odnosu na druge
prostore.
Jaka isprepletenost odnosa ovjeka, prirode i gospodarskog razvitka i visoki stupanj
osjetljivosti prostora razlog su potrebi pristupa koji poiva na naelima odrivog
razvitka.
Trenutno prevladavajua definicija odrivog razvitka je ivjeti unutar prihvatnog
kapaciteta ekosustava. ovjekov je razvitak odriv ako prirodni ekosustavi slue kao
I N S T I T U T
124
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
resursi, a slijedeim generacijama ostaju nesmanjene kvalitete i iskoristivosti. Rije je o

sloenom predloku koji uzima u obzir gospodarski rast i prirodne ekosustave.
Odrivost ovjekove proizvodnje (i potronje) uvjetovana je prije svega ekolokom
odrivou koja nalae da ovjekove aktivnosti ne naruavaju prihvatni kapacitet
ekosustava u kojem se odvijaju. Uz to, proizvodnja mora biti gospodarski odriva, ali i
drutveno odriva.
Prema Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima
hrvatskog prostora smatraju se i strogu zatitu posebno vrijednih resursa imaju:
rezerve pitke vode,
prirodne ume (biljne i ivotinjske zajednice uma),
zatiena podruja prirode,
spomenici graditeljske batine,
nezagaena tla,
termalni izvori i
ouvani prirodni i kultivirani krajobraz.
Na podruju Grada Cresa zastupljeni su svi navedeni resursi, osim termalnih izvora, a
razlikuju se prema vanosti, kvaliteti, koliini i prostornom obuhvatu.
Jedan od najvanijih prirodnih resursa je Vransko jezero.
Zatieni dijelovi prirode i dijelovi prirode predloeni za zatitu samo su
najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno naglaeno tititi.
Zatieni dijelovi prirode na podruju Grada Cresa danas su u kategoriji posebnog
rezervata - ornitolokog - podruja Fojika - Pod Predoica i Mali Bok Koromana, te u kategoriji spomenika prirode hrast u Sv. Petru.
Dijelovi prirode predloeni za zatitu odreeni su u skladu sa odredbama Prostornog
plana Primorsko-goranske upanije, a nadopunjeni su i podrujima osobito vrijednog
krajobraza kultiviranog (poluotok Pernat, ire podruje naselja Cres).
Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne batine (s naroitim kulturnopovijesnim znaajem) sastavni su i nerazdvojivi dio okolia.
Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti, fond spomenika kulture Grada Cresa zauzima
vrlo vano mjesto u Hrvatskoj. Graditeljska batina Grada Cresa najveim je dijelom u
otvorenom krajoliku i izvan naseljenih prostora, a zastupljena je s pojedinanim
graevinama, sklopovima i grupama, od kojih su neke u osobito tekom stanju.
I N S T I T U T
125
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAAJA

Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete
ivljenja kroz poticanje razvoja gospodarstva, uz nunost ouvanja prirodnih
vrijednosti i kulturnog identiteta podruja.
Polazei od dostignutog stupnja razvoja, postojee gospodarske strukture, demografske
prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obiljeja prostornog razvitka Grada Cresa
usmjerena su na:
-
razvoj turizma,
razvoj poljodjelstva, prvenstveno maslinarstva i ovarstva,
razvoj proizvodnih i uslunih djelatnosti,
podizanje razine komunalne opremljenosti prostora,
ouvanje i zatitu prirodnih resursa, prvenstveno mora, Vranskog jezera i umskih
povrina,
razvoj drutvene infrastrukture.
Razvoj turizma, uz nuno ouvanje i zatitu prirodnih i stvorenih vrijednosti, treba biti
usmjeren na:
-
poveanje turistikog prometa,

proirenje ponude raznovrsnim oblicima turistikih usluga,
poveanje udjela osnovnih tj. kvalitetnijih smjetajnih kapaciteta, zadravanje
kapaciteta odmaralita, a po mogunosti i njihovo smanjenje,
razvoj turistikog mjesta, a ne turistikih zona,
stimuliranje povezanosti otokog turizma s autohtonim proizvodima, a pogotovo
proizvodnjom zdrave hrane,
razvoj obiteljskih eko-pansiona, prvenstveno u unutranjosti otoka, na podrujima
naputenih dijelova naselja,
proirenje obrazovne razine zaposlenih u turizmu,
zatita okolia te autohtonih i etnografskih elemenata ivljenja stanovnitva i
uvoenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno
valoriziranje postojee ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turistikog
proizvoda.
Planerska i razvojna gledita koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od

primarnih gospodarskih sektora u prostoru Grada Cresa, realna su prvenstveno zbog
povoljnih prirodnih uvjeta, a promocija i valorizacija poljoprivredne proizvodnje treba
se realizirati kroz turizam.
Stoga je daljnji razvitak dviju tradicionalno prisutnih i dominantnih grana poljoprivrede
- maslinarstva i ovarstva - kao nedjeljivih i kompatibilnih djelatnosti razvoja turizma,
u budunosti potrebno i nadalje stimulirati i jaati.
Cilj je obnove maslinarstva na Cresu uvoenje novih i naprednih uzgojnih mjera, te
izgradnja, odnosno proirenje postojeih poljskih puteva (koji bi na taj nain omoguili
laki pristup poljoprivrednika do maslinika i laki transport maslina). Time e se
poveati i prosjena godinja proizvodnja u korist maslinara i Cresa. Cilj je poveati
I N S T I T U T
126
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
proizvodnju maslina od 280 tona, tj. prosjeno 3,5 kg po stablu, na 500 tona, tj.
prosjeno 6,25 kg po stablu.
Osnovni ciljevi programa razvoja ovarstva obuhvaaju poveanje kapaciteta ispae
(eliminiranjem smreke), izgradnju pristupnih putova do panjaka, osiguranje potrebnih
koliina vode i dr.
Poticajnim mjerama potrebno je omoguiti daljnji razvitak proizvodnih i uslunih
djelatnosti, te je uz zadravanje postojeih djelatnosti (prvenstveno brodogradnje),
potrebno stimulirati otvaranje novih poslovnih, trgovakih i uslunih sadraja.
Vezano na razvoj komunalne infrastrukture, razvoj cestovnog prometa (realizacija
novih te rekonstrukcije tj. poboljanja prometno-tehnikih elemenata postojeih trasa),
pomorskog i zranog prometa, pote i telekomunikacija, izgradnja vodoopskrbnog
sustava prema krajnjem sjeveru otoka i izgradnja kanalizacijskog sustava (u svim
naseljima koja se nalaze uz more - Martinicu i Valun, te u naseljima koja e tek dobiti
vodu - Porozina, Beli i Merag, kao i dovrenje gradnje kanalizacijskog sustava u naselju
Cres), te razvoj elektroopskrbe na podruju Grada Cresa, preduvjet su razvoja i
revitalizacije.
Obzirom da podruje Grada Cresa karakterizira visok stupanj ekoloke osjetljivosti,
navedene elemente infrastrukture treba graditi na nain da se u najmanjoj moguoj mjeri
utjee na ekosustav te da se tite iznimne vrijednosti krajobraza.
Zatita prostora i okolia mora se proimati s razvojnim odreenjima, kako bi prostor
Grada Cresa i nadalje zadrao osobine visokog stupnja ouvanosti prirodnog i
kultiviranog krajobraza.
koje bi ukljuivale i radove na tehnikom rjeenju rekonstrukcije prometnice.
Zatita mora od zagaenja i oneienja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom
planiranju i odreivanju namjene na obalnom podruju, te u rjeenju odvodnje,
proiavanja i dispoziciji otpadnih voda.
Nerazvijena drutvena infrastruktura jedan je od ograniavajuih imbenika razvitka,
a izgradnja kvalitetnije mree ustanova drutvene infrastrukture jedan je od osnovnih
preduvjeta revitalizacije podruja s demografski nepovoljnim kretanjima.
2.2.1.
Demografski razvoj
Podruje Grada Cresa je u istraivanjima provedenim za potrebe Prostornog plana

Primorsko-goranske upanije24 (koja se baziraju na demografskim kretanjima u
razdoblju 1981. do 1991. godine) prepoznato kao depopulacijsko podruje, s izraenim
denatalitetom i negativnim mehanikim kretanjem. Pored Grada Cresa u toj su
kategoriji na otocima Primorsko-goranske upanije jo opine Dobrinj, Vrbnik i Baka.
24
Analiza sadraja javnih funkcija - zavrni izvjetaj, Separat za PPPG, URBING/1997.
I N S T I T U T
127
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Dobna struktura stanovnitva Grada Cresa iz 1991. godine je bila znatno nepovoljnija
od prosjeka Primorsko-goranske upanije, jer je u strukturi bilo ak 47% vie starog
stanovnitva (starijeg od 60 godina). Trend starenja populacije je nastavljen, to govori
u prilog injenici da e upravo demografska slika ovog podruja biti znaajan
ograniavajui faktor breg gospodarskog razvoja i razvoja drutvenih djelatnosti.
Za prostornu cjelinu 02 Cres, Prostorni plan upanije predvia porast broja stanovnika
za oko 6% (projekcija broja stanovnika za 2015. godinu, u odnosu na broj stanovnika
1991. godine). Za Cres -sredinje naselje mikroregije, predvia se 2500 stanovnika
(popisom 2001. god. utvrena su 2318 stanovnika), za lokalno sredite Martinicu
196 stanovnika, dok se za sva ostala naselja na podruju Grada predvia ukupno 454
stanovnika.
Projekcija stanovnitva odreena Prostornim planom Primorsko-goranske upanije u
prostornoj cjelini 02 Cres 2015. godine iznosi ukupno 3150 stanovnika.
Obzirom da je broj i struktura stanovnika za razdoblje do 2015. godine osnovni kriterij
za dimenzioniranje graevinskog podruja, mree javnih ustanova i gospodarskih
kapaciteta, u nastavku iznosimo projekciju starosne strukture stanovnitva podruja
Grada.25
planirani broj stanovnika 2015. godine ukupno
dobna struktura 0-6 godina
(cca 5,3% ukupnog broja stanovnika)
(cca 84% ukupnog broja stanovnika)
3150 stanovnika
166 stanovnika
234 stanovnika
115 stanovnika
2635 stanovnika.
Iz navedene dobne strukture vidljivo je daljnje pogoranje ve ionako nepovoljne

starosne slike iz 1991. godine, kada je udio pojedinih dobnih skupina iznosio:
Starost
0-19 god.
20-59 god.
60 i vie god.
2.2.2.
Grad Cres
23,6%
51,0%
25,4%
PG
25,1%
57,7%
17,2%
Odabir prostorno-razvojne strukture
Razvoj podruja Grada Cresa temeljiti e se na prirodnim, ljudskim i prostornim

resursima, te na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog,
ekolokog i drutvenog razvoja. To namee potrebu utvrivanja to realnijih i jasnijih
25
Podaci su preuzeti iz Prostornog plana upanije, Knjiga 2, toka 3.1.2.4.3. tablica 12.
I N S T I T U T
128
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
globalnih ciljeva i ciljeva pojedinih djelatnosti radi ostvarenja dugorone koncepcije

razvoja.
Glavni su ciljevi gospodarskog razvoja: poveanje proizvodnje roba i usluga, podizanje
razine proizvodnosti intelektualnog i izvrnog rada, poveanje profitabilnosti i porast
ivotnog standarda, a pravce razvoja definiraju glavne djelatnosti koje ine okosnicu
razvoja i daju vei udio domaeg bruto proizvoda, zaposlenosti i investicija.
Globalni su razvojni ciljevi:
a) gospodarski
- poveanje opsega proizvodnje roba i usluga, uz porast proizvodnosti rada i
profitabilnosti;
- podizanje tehnoloke razine gospodarskih subjekata te kvalitete proizvoda i usluga
u cilju poveanja konkuretne sposobnosti za jae ukljuivanje u svjetsko trite;
-
irenje lepeze djelatnosti i raznovrsnih usluga koje nemaju negativne ekoloke

posljedice na otoki eko sistem;
postizanje vie razine ivotnog standarda i kvalitete ivljenja, koju treba osigurati
porastom plaa i sredstava za podmirenje veih zdravstvenih, socijalnih i
komunalnih potreba kao osnovnog uvjeta i za postepeno zaustavljanje iseljavanja, te
pomlaivanje stanovnitva;
b) prostorni
- racionalno koritenje prostora, te potpunije reguliranje imovinsko-pravnih,
zemljinih, prostornih i lokacijskih uvjeta;
- prostorno oblikovanje i ouvanje postojee urbane i ruralne strukture naselja;
- ureenje prostora koji e omoguiti proimanje osnovnih funkcija sredinjeg naselja
Grada Cresa, te ostalih naselja;
c) drutveni
- osiguranje uvjeta kojima e se podii razina pokrivanja drutvenih potreba, kako bi
se smanjile postojee razlike izmeu naselja Cres i nekih razvijenijih mjesta na
kopnu, kao i ostalih naselja na otoku;
d) ekoloki
- trajno uvanje bioloke izvornosti i raznolikosti te odravanje ekoloke stabilnosti,
racionalno koritenje prirodnih dobara i unapreenje stanja okolia i ivotnih
uvjeta.
Glavni pravci razvoja su:
-
turizam e kao i u prolosti biti prioritetni pravac razvoja Grada Cresa. Dapae, to
je i temeljna djelatnost koja privlai manje-vie i sve druge djelatnosti i preko koje
se i one ukljuuju na svjetsko trite. Turizam e ostvariti visoki udio domaeg
bruto proizvoda, investicija i zaposlenosti. Razvoj turistikih sadraja bit e
usmjeren na poveanje osnovnih kapaciteta, uz proirenje komplementarnih, ali u
skladu s odrivim razvojem i ouvanjem prostora. Turizam e poveati paletu
raznovrsnih, kvalitetnih i diverzificiranih usluga, proiriti promotivne aktivnosti te
stvarati uvjete za irenje ponude i na druge djelatnosti otoka;
I N S T I T U T
129
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
preradivaka industrija s opskrbom elektrine energije, plina i vode i

graevinarstvom su djelatnosti koje e i nadalje imati znaajne razvojne
gospodarske utjecaje. U preraivakoj industriji, manjim kapacitetima i s osloncem
na jae tvrtke mogla bi se razviti raznovrsnija proizvodnja, kojom bi se
upotpunjavala djelomina sezonska zaposlenost u turizmu. Tu je cijeli spektar
pruanja proizvodnih usluga nautikom turizmu, proizvodnja
raznovrsnih
poluproizvoda i proizvoda tekstilne i drugih industrija kako bi se zadovoljile
specifine i nove potrebe stanovnitva i turista otoka, prvenstveno onih koje ne
oneiuju okoli. Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom, kao i
graevinarstvo, biti e u funkciji jedinstvenosti opskrbe cijelog podruja Cresa i
Loinja. Brodogradnja e nastaviti popravke i gradnju manjih brodova i plovila, te
odravanje plovila nautikog turizma;
trei razvojni pravac obuhvaa uslune djelatnosti trgovinu, promet, skladitenje i

veze. Te su djelatnosti u funkciji zadovoljavanja potreba stanovnitva, gospodarstva
i turista. Trgovina e se modernizirati, proirivati svoj asortiman roba, poveati
kvalitetu svojih usluga, proiriti lepezu novih usluga, a sve radi podmirenja potreba
stanovnitva, gospodarstva i turista, naroito u ljetnoj sezoni;
poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo je etvrti prioritetni razvojni pravac, koji je u

prolosti bio dominantan na podruju
Grada Cresa. Te djelatnosti su
komplementarne s razvojem turizma, a mogu biti i nosioci razvoja. Za realizaciju je
potrebno stvaranje uvjeta za proizvodnju zdrave hrane, naroito maslina, groa,
povra, meda i drugog, te razvoja ribarstva, kao i nastavak odravanja, ienja i
njege uma u funkciji potpore turistikom razvoju;
- peti razvojni pravac su sve ostale uslune djelatnosti. U cjelini usluge su vezane uz
proizvodnju i promet roba, za zadovoljenje potreba stanovnitva i turista. Njihovo
irenje i razvoj moe se osigurati jedino uz zadovoljavanje sve raznovrsnijih potreba
stanovnitva i turista i poveanog turistikog razvoja.
2.2.3.
Razvoj naselja, drutvene, prometne i

komunalne infrastrukture
2.2.3.1.
Osnove razvoja naselja
Sukladno smjernicama Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostornog

plana Primorsko-goranske upanije, investicijskom politikom i decentralizacijom
drutvenih i gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrine mree
gradova i naselja na podruju Primorsko-goranske upanije.
Podruje Grada Cresa pripada prostornoj cjelini 02 Cres, naselje Cres sredinje je
naselje mikroregije (sredite V. kategorije), a Martinica je lokalno sredite VII.
kategorije. Sva ostala naselja svrstana su u kategoriju "ostalih naselja".
Putem sustava sredinjih naselja koji je odreen za podruje Primorsko-goranske
upanije, odnosno kroz odreivanje pozicije sredinjeg naselja unutar sustava, odreuju
se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i odreuje mrea kolskih, zdravstvenih,
sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiu razvoj naselja i
I N S T I T U T
130
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
gravitirajueg podruja. Time je formirana osnova sustava sredinjih naselja na koju se

nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri).
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije26 odreene su planirane funkcije
sredinjih naselja, prikazane u tablicama br. 29. i br. 30.
Tablica br. 29.: Planirane funkcije sredita mikroregije
RANG
V.
SREDINJE
NASELJE
SKUPINA
Uprava i sudstvo
kolstvo
Sredite
mikroregije
Kultura i informacije
Cres
Zdravstvo
Financijske i sline usluge
SREDINJE USLUNE FUNKCIJE

MINIMALNI SADRAJI
- ispostave upanijske uprave
- gradski/opinski organi samouprave
- opinski sud
- prekrajni sud
- sjedite javnog biljenika
- porezna uprava - ispostava
- policijska stanica
- via kola i/ili srednja kola
- osnovna kola
- kino
- muzej, galerija
- knjinica, itaonica
- stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zatite
- objekti primarne zdravstvene zatite
- banka - ispostava
- OZ - ispostava
- ZAP - ispostava
- manji usluni i trgovaki centri
- skladita, manje hladnjae
- vie specijaliziranih trgovina, servisa i obrtnikih radionica
- pojedinani sportski objekti
- portski klubovi
Opskrba i usluge
port
Tablica br. 30.: Planirane funkcije lokalnih sredita

RANG
VII.
Ostala
lokalna
sredita
Martinica
SKUPINA
Uprava i sudstvo
kolstvo
Kultura i informacije
Zdravstvo
Financijske i sline usluge
SREDINJE USLUNE FUNKCIJE

MINIMALNI SADRAJI
- podruna osnovna kola
- knjinica i itaonica
- primarna zdravstvena zatita
- mjenjanica
- trgovine mjeovitom robom
- obrtnike uslune radionice
Opskrba i usluge
port
Osim navedenih funkcija koje bi trebale biti zastupljene u Cresu i Martinici, osnove
razvoja ostalih naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj
povezanosti, opremljenosti komunalnom infrastrukturom - u prvom redu vodoopskrbom
i odvodnjom, te na jaanju uslunih i turistikih funcija, tj. sadraja. Zatiene, odnosno
evidentirane gradske i seoske cjeline na podruju Grada Cresa potrebno je razvijati
uvaavajui prvenstveno njihovo znaenje u irem okruenju, uvaavajui povijesnu
matricu i tradicijske elemente.
26
PP: Knjiga 2, toka 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja - sustav sredinjih naselja
I N S T I T U T
131
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.2.3.2.
PODRUJA MORA
Osnove razvoja drutvenih djelatnosti
Ciljevi razvoja
Razvoj nekog podruja ovisi o zateenim i stvorenim razvojnim resursima. Grad Cres
nalazi na putu izmeu najjaeg otonog centra Mali Loinj i jakog prometnog,
industrijskog, urbanog i upanijskog sredita Grada Rijeke. Blizina drugih jakih
turistikih centara na Kvarneru i ve spomenuti geo-prometni poloaj e pored lokalnih
faktora utjecati na daljnji razvoj ovog podruja. Stoga su glavni razvojni resursi
sauvana priroda, okoli i more, ljudski-kadrovski potencijali, blizina turistikih
podruja Primorsko-goranske i Istarske upanije te europskih emitivnih podruja. Na
daljnji razvoj drutvenih djelatnosti direktno e utjecati demografska kretanja i razvoj
gospodarstva ovog podruja.
Ciljevi razvoja drutvenih djelatnosti su:
poboljati razinu usluga i uvjeta rada javnih slubi, osnivanjem jedinica dravne
uprave i ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u drutvenim
djelatnostima,
zadrati i obogatiti dostignuti standard drutvenih djelatnosti,
pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja stanovnitva otvaranjem mogunosti
rjeavanja potreba stanovnitva kroz institucije i sadraje iz prethodna dva cilja,
izgraditi novu vienamjensku sportsku dvoranu,
u naseljima izvan grada Cresa ponuditi nove sadraje.
Polazne pretpostavke
Na odreivanje koncepcije razvoja drutvenih djelatnosti utjeu prostorne mogunosti
odnosno ogranienja, organizacija prostora koja ukljuuje i prometnu povezanost,
regionalna pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska ogranienja.
Tako postavljena koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mree javnih
ustanova.
Razvoj javnih slubi slijedit e razvoj i razmjetaj njihovih korisnika i na taj nain
poboljavati standard i razinu kvalitete ivota. Javne ustanove kao sredinje uslune
funkcije imaju svoje podruje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovnitvo
odgovarajueg gravitacijskog podruja.
Grad Cres je u tom pogledu specifian, jer mu je gravitacijsko podruje ogranieno
morem, odnosno nezadovoljavajuom prometnom povezanou sa sreditem
Primorsko-goranske upanije i jo nepovoljnijim vezama s ostalim prostorima. S druge
strane tradicionalna veza s Gradom Malim Loinjem, najaim otonim turistikim
sreditem na hrvatskoj obali i istovremeno meu najopremljenijim gradovima na
otocima, smanjuje gravitacijsku mo samog Grada Cresa i svodi je na prostor svoje
administrativne jedinice. Zbog toga Grad Cres treba ponuditi usluge javnih funkcija u
skladu s potrebama svog stanovnitva i gostujuih turista te poboljati njihovu razinu.
Prema Zakonu o otocima (NN 34/99), koji se temelji na naelima Nacionalnog
programa razvitka otoka, Cres je grupiran u drugu skupinu otoka u kojoj su svi vei
nastanjeni hrvatski otoci. Drutvene djelatnosti koje Nacionalni program odreuje kao
I N S T I T U T
132
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
djelatnosti koje ine otoni razvitak odrivim i koje podupire Drava su; umjetnike
radionice, radionice za obnovu kulturne batine, djelatnosti privatnih, te zdravstvenih i
slinih nevladinih ustanova socijalne skrbi i zdravstva.
2.2.3.3.
A)
Osnove razvoja sustava infrastrukture
PROMETNI SUSTAV
Prometni sustav ine cestovni, pomorski i zrani promet.
Cestovni promet
Mrea dravnih i upanijskih cesta povezuje sva gradska i opinska sredita Primorskogoranske upanije sa Rijekom, meusobno, te sa susjednim upanijama. Sukladno
postavkama navedenim u Prostornom planu Primorsko-goranske upanije1, na podruje
Grada Cresa odnosi se dio otone mree koja je dijelom dravnog, a dijelom bitnog
upanijskog znaaja.
Kao pravac dravnog i vanog upanijskog znaenja naveden je pravac Omialj Valbiska - trajekt - Merag - Cres - Osor - Mali Loinj, gdje procjene ukazuju na
mogunost porasta prometa na 5000-7000 vozila na dan.
Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske (N.N. 50/99.)
odreeni su glavni cestovni smjerovi u Republici Hrvatskoj, a temeljem toga uvrteni su
u Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 139/99.), koja je odredila i
prioritete po znaenju u cestovnoj mrei pojedinog cestovnog smjera.
Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske u III. skupinu prioriteta u
mrei uvrten je cestovni smjer Istarsko-otona transverzala na pravcima: Novigrad Buzet - Lupoglav - Labin - Plomin luka - Cres - Loinj. Na podruju obuhvata
Prostornog plana ureenja Grada Cresa to je koridor postojee dravne ceste D-100. Za
ovaj cestovni smjer potrebno je osigurati uvjete za dogradnju, temeljitu obnovu i
rekonstrukciju postojee ceste.
Dogradnja u prvom redu podrazumijeva izgradnju obilaznice naselja Cres i obilaznice
naselja Vrana (zbog neophodnosti zatite Vranskog jezera).
Obilaznica naselja Cres: Potreba izgradnje obilaznice Cresa, kao i njezina trasa,
utvreni su Prostornim planom bive opine Cres - Loinj i Generalnim urbanistikim
planom Cresa, na temelju prometnog rjeenja. Meutim, samo prometno rjeenje nee
biti dostatno za odreivanje trase na razini mj. 1:5.000. Stoga e se, do izrade idejnog
rjeenja obilaznice naselja Cres, ovim Prostornim planom trasa moi utvrditi samo
naelno, u mj. 1:25.000.
Obilaznica naselja Vrana: Postojea dravna cesta D-100 u duini od oko 6,5 km na
istonoj strani presijeca neposredan sliv Vranskog jezera i predstavlja latentnu opasnost
da se, uslijed havarije, trajno oneisti jezero. Naime, trasa postojee prometnice je, u
1
Sustav prometa, Separat E1
I N S T I T U T
133
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
duini od oko 3,5 km potpuno otvorena prema jezeru pa otpadne vode ceste (i sve to se
na njoj nae) moe direktno vododerinom otjecati u jezero (povremeni vodotoci). Stoga
je potrebno odrediti potpuno novi dio trase koja bi ila podrujem izvan utjecaja na
jezero.
Na mreu dravnih cesta radijalno e se vezati postojee i planirane upanijske, lokalne
i nerazvrstane ceste.
Lokalnu prometnicu prema Belom potrebno je rekonstruirati i proiriti u cjelosti, tj.
cijelom duinom postojee trase. U narednom razdoblju bit e potrebno rekonstruirati i
prometnice za Lubenice i Pernat. Na Tramuntani planira se izgradnja sustava
prometnica koji e omoguiti povezivanje danas naputenih sela i pastirskih stanova, te
time stvoriti jedan od osnovnih preduvjeta za ravitalizaciju tog podruja.
U svrhu poboljanja i nadogradnje postojee prometne mree, nuno je predvidjeti
izgradnju slijedeih prometnica:
Porozina Ivanje, duine 5,03 km,

Ivanje Vaminec, duine 2,6 km,
Vaminec - Beli, duine 3,0 km,
Cres Valun, duine 11,9 km,
Vidovii Lubenice, duine 6,5 km,
spoj Brajdi sa dravnom cestom Porozina - Cres -Veli Loinj,duine 0,35
km,
spoj Melina (naselje Cres) sa lokalnom cestom prema Staroj Gavzi, duine
0,3 km,
obilaznica naselja Miholaica, duine 1,2 km.
Pomorski promet
Otok Cres povezan je s kopnom trajektnim linijama iz luka otvorenih za javni promet
upanijskog znaaja Porozina i Merag.
Luka Porozina mogunost prostornog proirenja ima na prostoru juno od dananje
luke.
Dio obalnog prostora luke Merag predvien za daljnju izgradnju je sa zapadne strane,
gdje je predviena gradnja veza za brodove i trajekte brzih pruga. Treba se teiti
izgradnji jo jednog pristanita za trajekte, tako da se mogu vezati dva velika trajekta i
jedan mali, tj. ukupno tri rampe.
Luka Cres je luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja, zatiena od svih
vjetrova. Kako je trenutno luka premala da primi sve brodice, osobito u turistikoj
sezoni, postoji mogunost proirenja lukog podruja. Produenjem glavnog mola za
cca 60-ak metara, te izgradnjom lukobrana na predjelu Grodica stekli bi se preduvjeti
poveanja prostora za vez, te pristajanja veih putnikih brodova. Takoer, na predjelu
Grabar postoji mogunost izgradnje luice kapaciteta 80-ak stalnih, te 30-ak sezonskih
vezova.
I N S T I T U T
134
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Luka Martinica je luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja, ogranienih je

prostornih mogunosti, meutim, prostornim rjeenjem lukog podruja stekli bi se
preduvjeti poveanja kapaciteta za privez brodica.
Zrani promet
Podruje Grada vezano je na zrane luke u Rijeci (na Krku) i Malom Loinju, a za
potrebe hitnih intervencija potrebno je planirati lokaciju za helidrom, i to na lokaciji
sjeverno od ceste za Staru Gavzu (Artec).
Vezano na mogunost uvoenja prometa hidroavionima, lokacije za njihovo polijetanje,
odnosno slijetanje, moraju biti sastavni dio plana ireg prostora, iji je integralni dio i
akvatorij Grada Cresa. Danas su u prometu uglavnom avioni sa 10, 16 i 30 sjedala.
Lokacije poletno-sletnih prostora predmet su istranih radova.
B)
SUSTAV TELEKOMUNIKACIJA I POTA
Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo je znaenje u
stalnom porastu. Potrebe za prostorom relativno su male, pogotovo uz koritenje
podzemne mree i beine komunikacije, a veu se uz trase cestovne mree.
Planirani zahvati odnose se preteno na montau novih udaljenih pretplatnikih
stupnjeva, a du planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju distribucijske
kabelske kanalizacije (DTK).
Osnovni ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava su:
- povezivanje postojeih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatnikih stupnjeva na
viu prometnu razinu, digitalnim sistemom prijenosa,
- izgradnja pristupne telekomunikacijske mree kao podzemne TK mree.
C)
INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE
Vezano na ciljeve i smjernice razvitka vodoopskrbe, Prostornim planom Primorskogoranske upanije odreena je obaveza izrade plana vodoopskrbe za dugorono
razdoblje radi osiguranja dovoljnih koliina kvalitetne vode prvenstveno za pie. Pri
tome je od izuzetne vanosti razvoj veih sustava i njihovo meusobno povezivanje na
upanijskoj razini (tri podsustava Rijeka, Lokve i Novi Vinodolski, te samostalni
sustavi otoka Raba, Cresa i Loinja), to bi u narednom razdoblju predstavljalo I etapu
njihovog konanog integriranja u suvremeni sustav.
Radi sigurnosti rada sustava Cres - Loinj, a vodei rauna i o kvaliteti veze, potrebno je
povezati danas samostalni sustav preko Krka sa irim rijekim podrujem.
Razvoj sustava vodoopskrbe podrazumijeva primarno opskrbu vodom za pie
Tramuntane, a planira se i potez Sv. Marko - Pernat.
Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitka vode u sustavu.
I N S T I T U T
135
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Osnovni cilj u razvoju sustava odvodnje je izgraditi kanalizacijske sustave u svim

naseljima koja se nalaze uz more (Martinica, Valun), dovriti gradnju sustava u
naselju Cres, te predvidjeti rjeenja prema kojima e se izgraditi kanalizacijska mrea i
u naseljima koja e tek dobiti vodu Porozina, Beli i Merag.
Sukladno Uredbi o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (u daljnjem
tekstu Uredba i ZOP - NN128/04) te Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, a
u svrhu zatite mora cilj je izgradnja zatvorenih kanalizacijskih sustava s
proiavanjem u svim graevinskim podrujima naselja i izdvojenih namjena izvan
naselja koja se nalaze unutar ZOP-a.
Za itavo obalno podruje Primorsko-goranske upanije usvojen je razdjelni sustav
kanalizacije, to znai da se posebno odvode otpadne komunalne vode, a posebno
oborinske vode.
D)
ENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Razvojnim planovima elektrodistribucije predvia se izgradnja nove 110 kV

trafostanice Cres (Loznati), te nove trase 110 kV dalekovoda od Plomina prema Loinju
(uz koridor postojeeg 110 kV dalekovoda), te od trafostanice Cres prema trafostanici
Krk. Predvia se i prijelaz sa postojeeg 10 na 20 kV naponski nivo, preko postojee 10
(20) kV mree, ime e se poveati kapacitet i opskrbiti postojei i planirani potroai.
Razvoj potronje energije treba usmjeriti na bolju opskrbu tekuim gorivima, smanjenje
potronje krutih goriva, vee koritenje obnovljivih izvora energije, te vee koritenje
plina.
Opskrba plinom organizirati e se pomou ukapljenog naftnog plina, kao zamjene za
tekua i kruta goriva. Naroitu panju valja posvetiti i koritenju obnovljivih izvora
energije, naroito energije sunca, vjetra i mora.
2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih cjelina
2.2.4.1. Zatita krajobraznih vrijednosti
Pojam krajobraza podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofiziku i antropogenu
strukturu, koja se sastoji od potpuno prirodnih predjela (Tramuntana, sredinji dio
Cresa) do gotovo potpuno antropogenih podruja (okoli naselja Cres).
Otok Cres izdvaja se u Primorsko-goranskoj upaniji sauvanim prirodnim krajolikom.
Nema izrazite litoralizacije obale, budui da naselja uz more nisu doivjela veu
turistiku izgradnju.
Aktualne promjene krajobraza gotovo su iskljuivo antropogenog porijekla, a odnose se
uglavnom na graevinske aktivnosti. Najznaajnije intervencije u krajobrazu na
podruju Grada Cresa dogodile su se u posljednjih 10-ak godina u naselju Cres
izgradnjom marine i trase vodovoda prema Valunu.
I N S T I T U T
136
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Meutim, promjena i naturalizacija kulturnog otokog agrarnog krajobraza vrlo je

prisutna. Sve manje vinograda i obraenih polja osnovna je promjena u krajobrazu.
Obnovljeni stari i podignuti novi maslinici na zapadnim obalama Cresa upeatljivo
ostvaruju ravnoteu koritenja krajobraza.
Cresko-loinjsku otonu skupinu Prostorni plan Primorsko-goranske upanije izdvojio
je kao cjelinu koja se izdvaja visokom vrijednou krajobraza na gotovo cijelom
prostoru, a posebnu panju treba posvetiti:
- poljoprivrednom krajobrazu;
- turistiki atraktivnim uvalama i prirodnim marinama;
- prirodnom fenomenu uma;
- rezervatima bjeloglavog supa;
- starim gradovima poput Belog i Lubenica kao stoljetnim orijentirima u pejzau otoka.
Osnovni cilj zatite krajobraznih vrijednosti jest ouvanje identiteta prirodnih podruja.
Stoga su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloeni za zatitu, prema
Zakonu o zatiti prirode, te su za njih odreene i mjere zatite.
Osim tih dijelova prirode, obrazloenih u toki 2.2.4.2. Zatita prirodnih vrijednosti i
posebnosti, svojim znaajem, kao osobito vrijedan predjel kultivirani krajobraz istiu
se predio poluotoka Pernat, te Creski zaljev, s naseljem Cres i obraenim povrinama
maslinika i vinograda. Temeljem te kategorije utvrene su i odgovarajue mjere zatite.
2.2.4.2. Zatita prirodnih vrijednosti i posebnosti
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije, te evidencijom i valorizacijom
podruja Grada Cresa predloeni su slijedei dijelovi prirode koje bi, pored onih ve
zatienih (navedenih u Polazitima, toka 1.2.7.1.) trebalo zatititi temeljem Zakona o
zatiti prirode:
DIJELOVI PRIRODE PREDLOENI ZA ZATITU NA KOPNU:
Posebni rezervati
U posebnim rezervatima nisu doputene radnje koje bi mogle naruiti svojstva

karakteristina za rezervat, kao to su branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje,
hvatanje i ubijanje ivotinja, unoenje stranih vrsta, razni oblici gospodarskog
koritenja i sl. (Zakon o zatiti prirode, l.7.)
1. Dio uma na Tramuntani predloen je Prostornim planom Primorsko-goranske
upanije za zatitu u kategoriji posebnog rezervata umske vegetacije. Temeljem
razgranienja povrina utvrenog Prostornim planom podruja posebnih obiljeja
Tramuntane, granica posebnog rezervata korigirana je u odnosu na onu predloenu
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije, kako bi bila obuhvaena veina
podruja evidentiranih uma pitomog kestena, te podruje sjeverozapadno od Belog,
zbog osobito vrijednih dijelova prirode lokvi Palvanja i Pajska, divovskih stabala cera
i najveeg pitomog kestena na Tramuntani.
I N S T I T U T
137
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
2. Prostor sjeverno, zapadno i istono od rezervata umske vegetacije (obalni pojas od

rta Jablanac do uvale Stivanjska kod Belog) predlae se zatititi, zbog velikog broja
lokvi i visoke bioraznolikosti, u kategoriji posebnog rezervata, i to botanikozoolokog. Naime, za veinu predstavnika skupine vodozemaca i gmazova, kao i za
vretenca, nuna znaajka stanita, bez koje njihovo preivljavanje nije mogue, je
prisustvo stalnih povrinskih voda. Lokve su rezervati genetike bioraznolikosti, a
privlae i ptice selice, ime im se poveava vrijednost.
3. Podruje istone obale Cresa izmeu postojeih ornitolokih rezervata predlae se za
zatitu u kategoriji posebnog rezervata (botaniko-zoolokog). Podruje istone obale
Cresa vano je radi efikasnije zatite bjeloglavih supova i ostale bogate
ornitofaunistike zajednice. Neki lokaliteti (rt Tarej) odlikuju se znatnom
koncentracijom vodozemaca i gmazova, drugi, kao Jama kod Merga, osobite je
prirodoslovne vrijednosti, a openito podruje je vano i sa stanovita zatite biljnog
svijeta.
4. Podruje Vranskog jezera od posebne je ekoloke vanosti, a ukljuuje cjelokupno
(do sada utvreno) slivno podruje. U obalnom dijelu obitava 7 vrsta vodozemaca, kao i
pojedini ugroeni gmazovi. Podaci o ornitofauni pokazuju da se radi o izuzetno
vrijednom podruju, nedovoljno poznatom i istraenom.
Zatieni krajolik
U zatienom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne naruavaju izgled i ljepotu

krajolika, ne mijenjaju karakteristinu konfiguraciju terena i zadravaju tradicionalni
nain koritenja kultiviranog krajobraza. (Zakon o zatiti prirode, l.9.)
U kategoriji zatienog krajolika za zatitu se predlau slijedea podruja:
1. Tramuntana sredinji dio s prijevojem izmeu vrhova Sis i Barbin, vidikovcem
Krii i okolicom naselja Beli. Sjeverni dio Cresa predstavlja zelenu oazu listopadnih
uma, koje se odlikuju svojom bujnou i pridonose visokoj biolokoj raznolikosti.
Prijevoj izmeu vrhova Sis i Barbin karakteriziraju kamenjarski panjaci ljekovite
kadulje i kovilja, a znaajan je po vizurama na kvarnerske otoke.
2. Podruje Lubenica istie se meusobnom povezanou osobitih prirodnih i stvorenih
vrijednosti, koje ine neponovljivu i nerazdvojnu cjelinu. Na obali se nalazi i spilja
(Plave grote) sa specifinim predstavnicima podzemne faune.
Spomenik prirode
Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu doputene radnje koje
ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti. (Zakon o zatiti prirode, l.10.)
Osim ve zatienog hrasta kod Sv.Petra, za zatitu se predlau i:
1. Jama Lipica kod Dragozetia-stanite piljskog kornjaa, te je kao takva od
posebnog interesa za zatitu.
I N S T I T U T
138
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
2. U jami ampari kod sela Petrievi ivi endem otoka Cresa, piljski kornja, kao i
jo dvije piljske vrste koje su dobile ima po otoku Cresu (Crepsa). Jama je ujedno i
znaajan paleontoloki lokalitet.
3. Sve vee lokve Cresa, od koji je velika veina smjetena na Tramuntani. Lokve
otoka Cresa nisu sustavno botaniki istraivane, ali se na temelju dosadanjih spoznaja
moe pretpostaviti da sadre vrijedan i zanimljiv biljni svijet. Budui da su vane za
ouvanje bioraznolikosti u krakom podruju, potrebno je sve lokve evidentirati i
zatititi.
4. Jama Kus (Vrana)
U jami je prvi put pronaen spiljski kornja te je stoga treba i zatiti.
DIJELOVI PRIRODE PREDLOENI ZA ZATITU U MORU:
Posebni rezervat
Za zatitu se predlae, u kategoriji posebnog rezervata u moru, istona obala Cresa

(podruje koje slijedi posebni rezervat botaniko-zooloki na kopnu).
To je podruje izuzetne ekoloke i pejzane vrijednosti, a zatita se prvenstveno odnosi
na kolonije bjeloglavnih supova.
Spomenik prirode
Za zatitu se predlau slijedei vrijedni dijelovi prirode u moru:

1. Podmorska spilja kod uvale Smokvica unutar postojeeg ornitolokog rezervata
Kruna, posebno je vrijedan lokalitet u moru, i zahtijeva detaljna sistematska
istraivanja i klasifikaciju biotopa.
2. Podmorska spilja Plave grote kod Lubenica.
3. Vrulja Vrutek kod uvale Slatina.
2.2.4.3. Zatita kulturno-povijesnih cjelina
Neprekidno vrednovanje kulturne batine potrebno je u kontekstu stalno prisutnih
drutvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, kao i uspostavljanje vrijednosnih odnosa
izmeu kulturne i prirodne batine. Cilj zatite graditeljske batine je uspostavljanje i
provoenje takvog sustava zatite koji bi s raznih gledita (prostorno planiranje,
graditeljstvo, turizam, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos drutva i
pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj batini (integracija zatite u strategiju
drutvenog razvitka i prostornog ureenja).
Takoer je potrebno stalnim praenjem i znanstvenim istraivanjem odgovarajuih
pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteenog odnosa osnovnih
funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske batine i suvremenih pojava, osobito na
podruju povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog koritenja za stambenu i
I N S T I T U T
139
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
turistiko-rekreacijsku, znanstveno-istraivaku, kulturnu i odgojno-obrazovnu

djelatnost, u cilju ouvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti.
Takoer je potrebno poticanje izrade studija podruja znaajnih povijesnih urbanih i
ruralnih cjelina, arheolokih zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti, radi iznalaenja naina njihova optimalnog ukljuivanja u
programe razvoja.
Obzirom na velik broj spomenika graditeljske batine, prvenstvenu brigu treba usmjeriti
na registriranu i evidentiranu graditeljsku batinu, razvrstanu i obraenu u Polazitima,
toka 1.2.7.2.
Jednaku pozornost i brigu treba posvetiti svim registriranim i neregistriranim, za sada
poznatim i onima koji e se, eventualno, tek otkriti, nepokretnim spomenicima kulture,
bez obzira na njihov tip (arheoloki, etnoloki, arhitektonski, urbanistiki) ili mjesto
nalaza (na kopnu ili pod morem).
Prvenstvo u sanaciji i prezentaciji imali bi najugroeniji spomenici, odnosno oni koji e
se moi najprije uklopiti u neki od buduih projekata kulturnog turizma, te se ujedno i
sami financirati.
2.3.
CILJEVI PROSTORNOG UREENJA

PODRUJU GRADA CRESA
NASELJA
NA
2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora

Naselja sa stambenim, centralnim i prateim funkcijama su podruja u kojima se ve
nalazi ili se planira:
stambena gradnja i sve graevine i sadraji koji prate stanovanje kao to su kolske i
predkolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i drutveni sadraji,
ugostiteljstvo, sportske i ureene zelene povrine, pjeaki putevi i stubita,
prometnice, parkiralita i sl.,
parkovne i zatitne zelene povrine, sportski i rekreacijski centri, groblja, skladita,
komunalni servisi i ureaji, radionice i pogoni od obrtnikih do industrijskih, uz
uvjet da ne zagauju zrak, ne uzrokuju poveanu buku i ne privlae vei promet
teretnih vozila,
poslovni sadraji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slini sadraji i graevine.
Polazne smjernice za odreivanje kriterija za racionalno utvrivanje veliine
graevinskog podruja naselja sadrane su u :
- Zakonu o prostornom ureenju,
- Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske,
- Prostornom planu Primorsko-goranske upanije.
Racionalno koritenje prostora ima za cilj postii uinkovitiju organizaciju prostora i
tednju resursa, to se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja
prostora za izgradnju naselja.
I N S T I T U T
140
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Temeljno naelo planiranja i usklaivanja prostornog razvitka utvreno Strategijom

prostornog ureenja Republike Hrvatske (toka 3.1.3.) jest:
Racionalnim koritenjem prostora mora se postii uinkovitija funkcionalna
organizacija i tednja resursa. S gledita temeljnih odrednica prostornog planiranja, to
se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju
naselja, industrijskih kapaciteta (formiranje graevinskih podruja) te na gradnju,
obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mrea.
Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u ve formiranim zonama tih
djelatnosti ( a po potrebi s proirenjem) i tamo gdje to infrastruktura omoguava, bez
zauzimanja novih povrina uma, vrijednih poljodjelskih povrina, a osobito prostora
namijenjenog rekreaciji i turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti podruja
vrijednih resursa na kojima je iskljuena prenamjena prostora.
U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogunost koritenja
postojeih koridora i izbjegavati zauzimanje novih povrina vrijednih resursa (osobito
prosjecanje vrijednih poljodjelskih i umskih povrina).
Strateki cilj je da se znaajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija koritenja
prostora, osobito ne na tetu prirodnih resursa od osobitog znaenja i vrijednosti, nego
da se poboljavaju kvalitativne znaajke i racionalno koristi ve angairani prostor.
Osim promoviranja naela racionalnog koritenja prostora, Strategija prostornog
ureenja Republike Hrvatske kao strateki cilj odreuje Utvrivanje kriterija i mjera za
racionalno planiranje prostornih obuhvata graevinskih podruja svih tipova i veliina
naselja, sukladno potrebama smjetaja stanovnitva i gospodarskih djelatnosti u njima.
U pogledu odreivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su
slijedee smjernice:
Svim instrumentima politike ureenja prostora sprijeiti svako daljnje

neopravdano irenje graevinskih podruja naselja i stimulirati optimalno
koritenje postojeih graevinskih podruja. Ova smjernica je samo prvi korak u
novom procesu redefiniranja graevinskih podruja (kroz prostorne planove
ureenja prostora opina i gradova) i njihovoga drastinog smanjivanja na
dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima
prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove
graevinskih podruja naselja koja su ve opremljena komunalnom infrastrukturom.
Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili
neracionalno izgraenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili
dogradnjom i nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom,
sanacijom i sl.) ouvati graditeljski identitet povijesnih sredita naselja a dati
prioritet odravanju ili ureenju postojeeg stambenog fonda.
Kada je nuno poveati, tj. proiriti graevinska podruja gradova i naselja
smjetenih u obalnom podruju, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to
treba initi u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim
sluajevima i uz obalu. Takvim planskim pristupom uvanja to vie prirodnih
neizgraenih prostora, izmeu izgraenih podruja obalnih naselja, istovremeno se
I N S T I T U T
141
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
i titi javni interes i osigurava razliitim subjektima vienamjensko i optimalno

koritenje ovog najvrednijeg dijela nacionalnog teritorija.
Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nadovoljno ili
neracionalno izgraene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili
nadogradnjama postojeih objekata. Aktivnostima ouvanja i obnove
(rekonstrukcija, sanacija) postojeeg stabenog fonda davati isto znaenje kao i
novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih
razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije (Poglavlje 4.6., toka 4.6.2.1.),

navodi se:
Planirana velika graevinska podruja e se maksimalno racionalizirati na nain

da se smanji njihova veliina, broj i struktura. Na taj e se nain racionalizirati
koritenje prostora, infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i
sadraje javnog interesa (kole, bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru
prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obiljeja (krajobraznih, biolokih,
klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u nainu koritenja prostora. U tom je
pogledu posebno nuno sauvati obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe
(odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a maksimalno smanjiti sudjelovanje
stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistiki kompleksi itd.)
2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani

broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou
izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih
i kulturno-povijesnih cjelina
Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (Nar. nov. br.
128/04) odreeni su uvjeti i mjere za ureenje zatienog obalnog podruja mora u
svrhu njegove zatite, svrhovitog, odrivog i gospodarski uinkovitog koritenja.
Planske smjernice iz Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (u
daljnjem tekstu Uredba) primjenjene su u postupku izrade "Usklaenja Prostornog plana
ureenja Grada Cresa sa Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja
mora obzirom da se cijeli Grad Cres nalazi u podruju zatienog obalnog podruja (u
daljnjem tekstu ZOP-a), a to su:
ouvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog
krajolika,
osigurati primjenu mjera zatite okolia na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke
vode,
planirati cjelovito ureenje i zatitu na osnovi kriterija ou-vanja prirodnih
vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfolokih cjelina,
sanirati vrijedna i ugroena podruja prirodne, kulturne i povijesne batine,
osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u koritenju,
osobitog pomorskog dobra,
ouvati nenaseljene otoke i otoie s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno
u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog koritenja, organiziranog
posjeivanja i istraivanja, bez planiranja graevinskih podruja,
I N S T I T U T
142
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
ouvati prirodne plae i ume, te poticati prirodnu obnovu uma i drugu autohtonu
vegetaciju,
ne planirati nova graevinska podruja naselja niti njihovo meusobno povezivanje,
ograniiti gradnju u neizgraenom dijelu postojeih graevinskih podruja naselja i
izdvojenih graevinskih podruja (izvan naselja) uz morsku obalu osim za funkcije
neposredno povezane uz more i morsku obalu,
ograniiti gradnju proizvodnih i energetskih graevina radi zatite i ouvanja
prostornih vrijednosti,
uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zatitom i ouvanjem
vrijednosti krajolika,
planirati graevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom,
poloajem, veliinom i oblikovanjem potuju zateene prostorne vrijednosti i obiljeja,
sanirati postojea naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska
podruja prvenstveno pejsanom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turistike i
sportskore-kreacijske namjene.
Prilikom utvrivanja graevinskih podruja naselja u ovom Usklaenju Prostornog
plana ureenja Grada Cresa sa Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog
podruja mora (u daljnjem tekstu usklaenje) uzeti su u obzir novi kriteriji iz lanka
4. Uredbe:
- u ZOP-u se ne mogu poveavati niti osnivati nova graevinska podruja, osim
izdvojenih graevinskih podruja (izvan naselja) za ugostiteljsko-turistiku namjenu
povrine najvie 15 ha.
- iznimno, od stavka 1. ovog lanka, ako je izgraeni dio graevinskog podruja vei od
80% povrine ukupnog graevinskog podruja, u ZOP-u se graevinsko podruje moe
poveati najvie do 20% povrine izgraenog dijela graevinskog podruja.
- ako je izgraeni dio graevinskog podruja manji od 50% od ukupnog graevinskog
podruja, graevinsko podruje mora se smanjiti na 70% postojee povrine.
- u smislu ove Uredbe izgraenim dijelom graevinskog podruja smatraju se izgraene
graevne estice i druge povrine privedene razliitoj namjeni, a neizgraeni dio
graevinskog podruja je jedna ili vie neposredno povezanih neureenih i
neizgraenih graevnih estica ukupne povrine vee od 5.000 m2 kao i sve rubne
neizgraene estice.
- postojeim graevinskim podrujima podrazumijevaju se graevinska podruja
naselja i izdvojena graevinska podruja (izvan naselja), utvrena odgovarajuim
dokumentom prostornog ureenja usklaena s namjenom povrina i kriterijima
odreenim prostornim planom upanije.
Temeljem prethodno navedenog utvreno je da su sva graevinska podruja
naselja Grada Cresa izgraena 50 % i vie te ih nije potrebno smanjivati.
Izgraenost
Izgraenost graevinskog podruja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog
graevinskog podruja naselja. Izgraenim podrujem smatra se ureeno graevinsko
zemljite na kojem su izgraene graevne estice, izgraene infrastrukturne graevine i
povrine, te privedene namjeni ostale povrine (parkovi, igralita, ureene plae i sl.).
Obzirom da je isti, temeljem Uredbe izmjenjen, odnosno umjesto ranijeg kriterija
Primorsko-goranske upanije da se iz izgraenog dijela graevinskog podruja izuzima:
I N S T I T U T
143
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
- svaka neizgraena povrina vea od 2000 m2

- svi neizgraeni rubni prostori koji imaju irinu veu od 30 metara
sada je Uredbom odreeno da se izuzima:
- svaka neizgraena povrina vea od 5000 m2
- svi neizgraeni rubni prostor,i
izvrena je nova analiza stanja na terenu i u izgraeno graevinsko podruje su dodane
sve neizgraene povrine manje od 5000 m2 koje su sastavni dio cjelovitog postojeeg
maselja kao i infrasrukturne graevine i povrine, te privedene namjeni ostale povrine
(parkovi, igralita i sl.), a koje nisu bile obuhvaene Prostornim planom Grada Cresa.
Ukupna povrina izgraenog dijela graevinskog podruja svih naselja na
podruju Grada Cresa iznosi 106,9 ha, a detaljni izraun po pojedinom naselju
prikazan je u tablici br.31. (u nastavku, u toki 3.2.1.).
Obiljeja naselja
Temeljno obiljeje naselja na podruju Grada Cresa je koncentrirana izgradnja
stambenih graevina, preteno na naslijeenoj matrici. Osim naselja Cres, u kojem su
smjetene sve upravne funkcije i koji se odlikuje urbanom opremljenou i bogatom
turistikom ponudom, ostala naselja razvila su, osim ugostiteljsko turistike, samo
stambenu namjenu.
Gotovo sva su naselja sauvala svoj identitet zgusnuta matrica nedjeljivo vezana uz
okolne poljoprivredne povrine. Komunalna opremljenost naselja je razliita naselja
na sjeveru nemaju rijeenu vodoopskrbu i odvodnju.
Pri odreivanju graevinskog podruja naselja nastojalo se zadrati upravo identitet
svakog naselja, formirajui koncentrirana i zaokruena graevinska podruja, to za
posljedicu ima racionalnije koritenje prostora, manje skupu izgradnju prometne i
komunalne infrastrukture i ouvanje vrijednog krajolika samih naselja (preteito
poljoprivrednih povrina).
Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
Neobnovljivi prirodni resursi more, Vransko jezero, poljoprivredne, panjake i
umske povrine moraju se strogo tititi i uvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s
potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju graevinskih podruja naselja mora
potovati zateena slika prostora, a okolina naselja treba se sauvati u autentinom
obliku, samo iznimno doputajui novu izgradnju na obodu zateene. Prvenstveni cilj
jest obnova postojeeg graevinskog fonda, odnosno popunjavanje neizgraenih
dijelova unutar pojedinog naselja.
2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture

Smjernice za ureenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na ouvanju identiteta i
granica naselja, a interpolacije unutar ve izgraenog dijela naselja potrebno je
uvjetovati potivanjem tradicionalnih graevinskih elemenata.
Transformacija naselja na podruju Grada Cresa treba se osnivati prvenstveno na
programima infrastrukturne rekonstrukcije i revizalizacije, a obnovu graevinskog
I N S T I T U T
144
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
fonda u ruralnim naseljima u unutranjosti potrebno je povezati s razvojem selektivnih

vidova turizma.
Izgradnji stambenih graevina treba dati prednost u odnosu na viestambene graevine.
Slijedom utvrenih kriterija propisanih Prostornim planom upanije i Zakonom o
prostornom ureenju, detaljna namjena povrina, kao i uvjeti ureenja, koritenja i
zatite prostora za sredinje naselje Cres, i za sva ostala naselja na podruju Grada
Cresa koja imaju neizgraeni dio graevinskog podruja, utvrdit e se izradom
urbanistikih planova ureenja, temeljem smjernica i kriterija ovog Plana.
Ouvanje i obnova postojeeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim
jezgrama, treba se prilagoditi zahtjevima zatite graditeljske batine i ouvanja
prirodnih i ambijentalnih vrijednosti naselja. Za te cjeline od posebne je vanosti
utvrditi prihvatljivu strukturu stambenih i drugih funkcija. Graevine za povremeno
stanovanje, kojih je na podruju Grada Cresa, prema podacima iz 1991. godine 2741,
smjetene su uglavnom unutar postojeeg tkiva naselja, to treba zadrati i u narednom
razdoblju. Jedna od mogunosti, koju treba poticati, jest obnova i adaptacija postojeih
graevina uz stalni konzervatorski nadzor, dok se izgradnja novih graevina omoguava
uz iste uvjete kao i za izgradnju novih graevina namijenjenih stalnom stanovanju.
Meu moguim mjerama i smjernicama unapreenja ureenja naselja i komunalne
infrastrukture navodimo:
- poboljati uvjete stanovanja unutar postojeih naselja opremanjem potrebnom
komunalnom infrastrukturom,
- rekonstrukcije i adaptacije postojeih graevina provoditi u skladu s oblikovnim
karakteristikama naselja, koja e se detaljno utvrditi konzervatorskom podlogom,
- transformacija Cresa - naselja s urbanim obiljejima - treba se osnivati na urbanoj
obnovi (reurbanizaciji), revitalizaciji i infrastrukturnoj rekonstrukciji (prvenstveno
rjeenju odvodnje). Cilj tih postupaka je daljnje jaanje uloge sredita mikroregije i
izrazite turistike destinacije,
- za obalna naselja - naselja s veim razvojnim prednostima - potrebno je osigurati
provoenje programa infrastrukturne rekonstrukcije, koji bi trebali imati za cilj
poboljanje cjelokupne infrastrukturne mree. Takoer je potrebno poticati i daljnje
jaanje ugostiteljsko-turistikih, drutvenih i gospodarskih funcija (namjena), kako
bi se omoguilo "irenje ponude" izvan samog naselja Cres,
- naselja u unutranjosti otoka koja biljee stalan pad broja stanovnika potrebno je
revitalizirati, donoenjem poticajnih mjera za razvoj turizma, poticanjem akcije
obnove i zatite kulturne batine, osiguranjem uvjeta za kvalitetnu stambenu
izgradnju, uz puno uvaavanje tradicijskog gospodarstva, te nuno opremanje svom
potrebnom infrastrukturom.
I N S T I T U T
145
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
3.
PODRUJA MORA
PLAN PROSTORNOG UREENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU GRADA

CRESA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU
STRUKTURU PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije odredio je funkcionalnu diferencijaciju
prostora, te je, kao jedna od ukupno 5 mikroregija - funkcionalnih cjelina - u upaniji,
odreena i cjelina br. 4. - otoci Cres i Loinj, koja obuhvaa podruja gradova Cresa i
Malog Loinja2:
Otoci Cres i Loinj tretiraju se dakle kao jedinstvena prostorna i funkcionalna cjelina s
dva arita razvoja, koji e ravnopravno poticati razvoj obodnih podruja u dometu
svoje gravitacije, - Cresom i Malim Loinjem. Time se formiraju i dva pola, izmeu
kojih se razvija ravnopravna razmjena usluga i dobara, to e poticati formiranje novih
ili odravanje postojeih specifinih funkcija na tom pravcu razmjene (Valun, Orlec,
Martinica..)3
Za ostvarivanje veeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao kljuna
pretpostavka, uravnoteena opskrba vodom i rjeenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom
na prirodna i kulturna bogatstva, nuna je zatita usmjerena na prirodne vrijednosti i
posebnosti te spomenike kulture, a ti su resursi vaan oslonac u gospodarskom razvitku
otoka.
Koncepcijom prostornog ureenja odreena je pozicija Primorsko-goranske upanije u
odnosu na osnovni sustav razvojnih podruja Republike Hrvatske. Unutar nje odreena
su "teita razvitka" - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije
Primorsko-goranske upanije. Za svako "teite" prepoznato je podruje ("arite
razvitka") koje ima ulogu generatora razvoja pojedinog "teita". Stoga je predloen
sustav sredita razvitka do razine sredita mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija
diferenciran je u manje funkcionalne (homogene) cjeline specifinih obiljeja "prostorne cjeline".
kategorije. Sva ostala naselja svrstana su u kategoriju ostalih naselja.
Svojim znaajem i u irim razmjerima, osim Cresa i Martinice, osobito se istiu i
naselja - povijesne graditeljske cjeline - Beli i Lubenice. Revitalizacijom tih naselja
mogue je postii znaajne kvalitativne pomake ne samo u turistikoj ponudi Cresa, ve
i u ostanku domicilnog stanovitva na podruju Grada Cresa.
Pod veznim pravcima podrazumijevaju se oni pravci na kojima se formiraju
gospodarske i drutvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura.
Okosnicu Primorsko-goranske upanije ine dva primarna meunarodna vezna pravca pravac Podunavlje - Jadran - Sredozemlje, te Jadranski obalni pravac. Sekundarnu
2
3
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, SN 14/00, lanak 7.

Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, Knjiga 1, toka 4.3. arita razvitka
I N S T I T U T
146
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
mreu veza ine skupina kopnenih i pomorsko-otonih pravaca, preko kojih se

integriraju dijelovi ili cjeline upanijskog prostora. Meu ostalim, ovu mreu ini i
pravci kopno (Brestova) - Cres (Porozina) - Loinj - Zadar, (pravac koji u kombinaciji
kopnenih i pomorskih veza integrira Istru i otoke sjevernog i srednjeg Jadrana), te
pravac Otrovica - Krki most - Krk (- Rab - Zadar) s vezom Krk (Valbiska) - Cres
(Merag).
Mreu sekundarnih pravaca ine dravne i upanijske ceste, trajektne veze i pomorske
linije. Da bi se stvorili uvjeti za zadovoljenje postavljenih ciljeva za siguran, trajan i
pouzdan promet na veznim pravcima, nuno je izgraditi, dograditi ili opremiti sve
oblike prometa na kopnu i moru.
Slika br. 7.: arita razvitka i vezni pravci (Prostorni plan Primorsko-goranske upanije)
I N S T I T U T
147
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za podruje otoka Cresa i Malog
Loinja su4:
-
poticati porast stanovnitva u unutranjosti otoka Cresa i na otocima loinjskog

arhipelaga,
obalne prostore planirati iskljuivo za litoralne sadraje,
povezati naselja unutar otoka cestovnom duotonom vezom,
poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama,
uspostaviti mreu javnog prijevoza putnika upanije na kopnu i moru, integrirajui
sve prometne kapacitete.
S obzirom na smjetajne kriterije, na nain kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u

prostoru u odnosu na planirane potrebe, odreuju se slijedee mjere razvoja:
-
planirati jo jednu osnovnu kolu, unato tome to je projicirani broj

koloobvezatne populacije 2015. godine manji od minimalnog broja potrebnog za
osnivanje osnovne kole,
objekte primarne zdravstvene zatite smjestiti u sjeditu gradova,
locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zatite,
neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje,
rekonstruirati dravnu cestu u dijelu trase koja prolazi slivnim podrujem Vranskog
jezera,
poticati poljoprivredne djelatnosti - ovarstvo, kozarstvo, pelarstvo, ribarstvo,
marikultura, mediteransko voarstvo - posebice maslinarstvo, vinogradarstvo,
povrarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i zainskog bilja,
posebno odrediti i sauvati prostore za stoarsku djelatnost,
izgradnju novih turistikih kapaciteta planirati prije svega u izgraenom dijelu
graevinskog podruja (ili unutar granica proirenja naselja), a vee komplekse u
manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj nain oplemenile,
zatititi Vransko jezero od oneienja, osobito od ceste Cres - Mali Loinj.
U okvirima tih smjernica, Prostornim planom ureenja Grada Cresa utvrena je

osnovna namjena i koritenje prostora, uz nuno ouvanje prirodnih znaajki podruja.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I

KORITENJE PROSTORA
Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne znaajke naina
koritenja, ureenja i zatite prostora. Te funkcije dijele se na:
- antropogena podruja i
- prirodna podruja.
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, SN 14/00, lanak 148.

I N S T I T U T
148
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Antropogena podruja su podruja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u

prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruenju. Sukladno planiranim
aktivnostima, prostor se dijeli na:
- povrine naselja,
- povrine za izdvojene namjene.
Prirodna podruja su podruja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u
kojima se prirodno okruenje koristi bez trajne promjene postojeeg stanja. Oblici
aktivnosti su poljoprivreda, stoarstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli
na:
- poljoprivredne povrine,
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (panjake povrine),
- umske povrine,
- vodne povrine.
Ovim Prostornim planom se evidentiraju, tite i uvaju temeljna obiljeja i vrijednosti
prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnoteen razvitak u prostoru osiguravaju se
namjenom povrina za pojedine kategorije koritenja prostora.
Osnovna namjena povrina sastoji se u podjeli na:
- povrine naselja,
- povrine za izdvojene namjene,
- umske povrine,
- vodne povrine.
Povrine za razvoj i ureenje prostora smjetaju se unutar graevinskog podruja
naselja ili van graevinskog podruja naselja.
Razgranienjem se odreuju:
1. Graevinska podruja za:
- povrine naselja
- povrine za izdvojene namjene.
2. Podruja i graevine izvan graevinskog podruja (povrina za istraivanje i
iskoritavanje mineralnih sirovina (E1) Bojnak, podruja za odreivanje lokacije za
marikulturu (H) - uvala Zaplot - Veli Bok i uvala Porat, graevine infrastrukture i
gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredih djelatnosti.
Ako ovim Prostornim planom nije drugaije odreeno, pojedini izrazi upotrebljeni u
Prostornom planu imaju ova znaenja:
1. Grad Cres jedinica je lokalne samouprave sa statusom grada;
2. grad Cres je naselje Cres;
3. naselje je struktura oblika stanovanja i prateih funkcija u planiranom ili zateenom
(izgraenom) opsegu;
I N S T I T U T
149
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
4.
granica graevinskog podruja je linija razgranienja povrina koje slue za
graenje naselja ili povrina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih povrina
prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice graevinskih podruja utvrene su u
pravilu granicama katastarskih estica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku esticu,
dio je ukljuen u graevinsko podruje u veliini da se na njemu moe formirati
graevna estica;
5.
graevinsko podruje naselja je podruje na kojem se predvia gradnja, odnosno
proirenje postojeeg naselja, a sastoji se od izgraenog dijela i dijela predvienog za
daljnji razvoj. Unutar njega smjetaju se osim stanovanja i sve potrebne i spojive
funkcije sukladne namjeni, rangu ili znaenju naselja, kao to su: javna i drutvena
namjena, ugostiteljsko-turistika, gospodarska namjena (zanatska, poslovna,
poljoprivredne gospodarske graevine), povrine infrastrukturnih sustava, groblja,
vjerske graevine, zdravstvene i rekreacijske graevine te javne povrine;
6.
naselje uz obalu mora je naselje kojem je horizontalna projekcija udaljenosti
graevinskog podruja manja od 100 m od obale mora. To su: grad Cres, Martinica i
Valun;
7.
povrine za izdvojene namjene su povrine za specifine funkcije koje svojom
veliinom, strukturom i nainom koritenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe
izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistika namjena,
sportsko-rekreacijska namjena, groblja, te ostala namjena - ribarske kuice.
8. graevine stambene namjene jesu obiteljske kue, stambene graevine i
viestambene graevine.
9. graevine ugostiteljsko-turistike namjene jesu graevine smjetene unutar
graevinskog podruja naselja ili u povrinama za izdvojene namjene - smjetajni
kapaciteti (T1), turistika naselja (T2), kampovi (T3);
10. pomone graevine jesu garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice,
vrtne sjenice, ljetne kuhinje, rotilji do 2,5 m2 i sl.;
11. manje graevine gospodarske-obrtnike namjene jesu graevine s preteno
zanatskim, skladinim, uslunim, trgovakim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne
smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim graevnim
esticama;
12. poljoprivredne gospodarske graevine bez izvora zagaenja jesu sjenici, pelinjaci,
staklenici, plastenici, gljivarnici, spremita poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.;
13. poljoprivredne gospodarske graevine s izvorima zagaenja jesu staje, kokoinjci,
kuninjaci i sl.;
14. podrum je dio graevine koji je potpuno ili djelomino ukopan sa svih strana u
teren, s time da (na ravnom terenu) kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne moe biti
via od 100 cm od kote konano zaravnatog terena, dok na kosom terenu kota gornjeg
ruba stropne konstrukcije etae nije via od 40 cm od kote konano zaravnatog terena na
viem dijelu i ako kota konano zaravnatog terena nije nia od 30 cm od kote gornjeg
ruba temelja na najniem dijelu. Kota konano zaravnatog terena smije odstupati najvie
0,50 m od kote prirodnog terena. Pod ravnim terenom smatra se teren nagiba do 5%;
15. potkrovlje je prostor izmeu stropne konstrukcije graevine i krova graevine, iji
nadozid iznad stropne konstrukcije moe biti najvie 1,80 m, a moe se koristiti u
stambene ili poslovne svrhe;
16. tavan je prostor izmeu stropne konstrukcije graevine i krova graevine, ija
visina do sljemena iznosi najvie 2,0 m;
17. etaa je stambena ili poslovna prostorija svjetle visine minimalno 2,4 m, ili
pomona prostorija visine minimalno 2,1 m, ili prizemlje i bilo koji kat graevine osim
podruma, ili potkrovlje;
I N S T I T U T
150
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
18. koeficijent izgraenosti (Kig) je odnos izgraene povrine zemljita pod svim
graevinama i ukupne povrine graevne estice. Zemljite pod graevinom je
vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova graevine na graevnu esticu. U
izgraenu povrinu ne ulaze cisterne, septike jame, spremnici plina i sline graevine,
ukoliko su ukopane u teren i obraene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m,
pergole, brajde, rotilji do 2,5 m2 i parkiraline povrine;
19. koeficijent iskoritenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene povrine pod
graevinama i povrine graevne estice;
20. nivelacijska kota je kota gotovog poda najnie nadzemne etae, koja iznosi najvie
0,5 m iznad najnie toke konano zaravnatog terena na graevnom pravcu;
21. visina graevine (V) je u metrima mjerena udaljenost od najnie toke konano
zaravnatog terena do gornjeg ruba vijenca graevine;
22. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanistiko-arhitektonske, klimatske,
komunalne, prometne, tipologija i morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.);
23. regulacijski pravac je granica izmeu estice javne povrine (ulica, prilazni put, trg
i drugo) i graevne estice osnovne namjene;
24. graevni pravac odreuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela proelja prema
estici javne povrine;
25. infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smjetaj graevina i instalacija
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan graevinskog podruja.
26. samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje ili
poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine jednu
zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.
27. zatieno obalno podruje, u daljnjem tekstu ZOP, obuhvaa sve otoke, pojas
kopna u irini od 1000 metara od obalne crte i pojas mora u irini od 300 metara od
obalne crte, a odreeno je Zakonom o prostornom ureenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98,
61/00, 32/02 i 100/04) u svrhu zatite obalnog podruja mora, te njegova svrhovitog i
gospodarski uinkovitog koritenja.
28. obalna crta je crta plimnog vala na obali.
29. Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora u daljnjem tekstu
Uredba je propis koji donosi ministar u svrhu provoenja zakona glede ureenja i
zatite obalnog podruja mora (ZOP-a).
3.2.1.
Razvoj i ureenje povrina naselja (graevinska podruja

naselja)
Ovim Prostornim planom definirana su graevinska podruja naselja koja zadovoljavaju

potrebe Grada Cresa za budue razdoblje, a stimulativna su u smislu poboljanja
kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom.
Razgranienje povrine naselja obavljeno je odreivanjem granice graevinskog
podruja, uvaavajui kriterije Prostornog plana Primorsko-goranske upanije i
smjernice Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske.
Granice graevinskih podruja razgraniuju povrine izgraenog dijela naselja i
povrine predviene za njegov razvoj od ostalih povrina namijenjenih razvoju
poljoprivrede, umarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu
obavljati izvan graevinskih podruja.
I N S T I T U T
151
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Prilikom odreivanja graevinskih podruja naselja uvaeni su svi kriteriji, smjernice i

mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zatite prostora. Definiranje graevinskog
podruja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom
za svako naselje, uvaavanjem postojeih demografskih kretanja, procjenom buduih
demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obiljeja
ili posebnosti znaajnih za pojedino naselje.
Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su povrine neprimjerne za izgradnju, kao
to su umsko i poljoprivredno zemljite i sl.
Prilikom odreivanja prostora za razvoja naselja potivane su slijedee smjernice:
- nakon detaljne provjere na terenu, utvrene su stvarne granice zaposjednosti
prostora i odreene granice izgraenog dijela naselja;
- uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i graevinske
dozvole i dr.) u svrhu osiguranja koritenja i planiranja podruja za razvoj.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije definirani su kriteriji za odreivanje
veliine graevinskih podruja naselja.
Temelj za dimenzioniranje graevinskih podruja naselja je projekcija
stanovnitva od 3.150 stanovnika u 2015. godini i Uredba.
Potujui taj kriterij, te temeljem analize svih prethodno navedenih pokazatelja, analize
graevinskih podruja iz Prostornog plana ureenja Grada Cresa i utvrivanja
postojeeg stanja izgraenosti, odreena su graevinska podruja naselja na podruju
Grada.
Ukupna povrina graevinskog podruja naselja iznosi 158,22 ha, od ega
povrina izgraenog dijela izosi 106,9 ha, neizgraenog dijela 51,32 ha, dok
gustoa stanovanja iznosi 20 st./ha.
Prostornim planom utvrena su graevinska podruja naselja na podruju Grada Cresa i
to za naselja: Beli, Dragozetii, Filozii, Predoica, Sveti Petar, Vodice, Ivanje,
Vaminec, Cres, Loznati, Orlec, Lubenice, Martinica, Miholaica, Pernat, Valun,
Vidovii, Stivan i Zbiina.
Za naselja koja se nalaze u vodozatitnoj zoni Vranskog jezera - Mali Podol, Zbiina,
Stani, Vrana i Grmov, nisu utvrena graevinska podruja.
Za naselje Cres, kao i za obalna naselja (prema Prostornom planu Primorsko-goranske
upanije to su naselja kojima je horizontalna projekcija udaljenosti graevinskog
podruja manja od 100 m od obale mora), tj. Martinicu i Valun, te za naselja koja
imaju odreen neizgraeni dio graevinskog podruja, detaljna namjena povrina
utvrdit e se izradom urbanistikog plana ureenja, i to:
-
za naselje Cres (NA 7) s povrinama izdvojenih namjena
za naselje Martinicu
(NA 11 sa lukim podrujem luke otvorene za javni promet lokalnog
znaaja)
I N S T I T U T
152
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
za naselje Valun (NA 14, zona ugostiteljsko-turistike namjene T34 i luko

podruje luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja)
-
Beli
graevinsko podruje naselja (NA 11),
Beli
Beli
Beli
Pod Beli
graevinsko podruje naselja (NA 12) i luko

podruje luke otvorene za javni promet
lokalnog znaaja,
Dragozetii
Filozii
Predoica
Sv. Petar
Vodice
Loznati
Orlec
Lubenice
graevinsko podruje naselja (NA 10);
Miholaica
Pernat
Vidovii
Stivan
Zbiina
Za sva ostala naselja koja nisu obuhvaena obaveznom izradom prostornog plana ueg
podruja zahvati u prostoru i uvjeti smjetaja graevina utvrivati e se temeljem
odrednica ovog Prostornog plana sukladno Uredbi.
I N S T I T U T
153
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br. 31.: Iskaz povrina graevinskih podruja naselja i gustoa stanovanja
1.1.
GRAD
CRES
POVRINE GRAEVINSKIH PODRUJA NASELJA

Naselje
Oznaka
Izgraeni
dio
(ha)
Neizgraeni
dio
(ha)
Povrina
ukupno
(ha)
1,88
4,44
1,41
5,19
0,28
1,22
0,31
1,71
0,73
1,51
0,53
1,15
1,37
0,39
5,14
16,98
13,7
61,10
0,31
2,36
14,01
63,46
4,25
10,35
4,25
10,35
Stanovnitvo
- projekcija
2015.g.
Gustoa
stanovnika
56
2.675
42,1
54
5,21
SJEVERNI CRES
Beli
NA11-8
Dragozetii
NA2
Filozii
NA3
Predoica
NA4
Sv.Petar
NA5
Vodice
NA6
Ivanje
NA18
Vaminec
NA19
UKUPNO
2,56
58 %
3,78
73 %
0,94
77 %
1,4
82 %
0,78
52 %
0,62
54 %
1,37
100 %
0,39
100 %
11,84
CRESKI KRAJ
Cres
NA7
Loznati
NA8
UKUPNO
47,40
78 %
2,05
87 %
49,45
ORLEKI KRAJ
Orlec
NA9
UKUPNO
6,1
59 %
6,1
LUBENIKI KRAJ
Lubenice
NA10
Martinica
NA11
Miholaica
NA121-3
Pernat
NA13
Valun
NA14
Vidovii
NA15
Stivan
NA16
Zbiina
NA17
UKUPNO
GRAD
CRES
UKUPNO
1,06
66 %
17,7
63 %
3,88
53 %
2,71
57 %
5,82
54 %
1,03
63 %
6,36
55 %
0,95
65 %
39,51
0,54
10,56
3,47
2,00
4,94
0,61
5,29
0,51
106,9
67 %
1,6
28,26
7,35
4,71
10,76
1,64
11,65
1,46
27,92
67,43
365
5,4
51,32
158,22
3.150
20
I N S T I T U T
154
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
3.2.2. Povrine za izdvojene namjene

Izdvojene namjene su specifine funkcije koje se svojom veliinom, strukturom i
nainom koritenja razlikuju od povrina naselja. U povrinama za izdvojene namjene
ne moe se planirati nova stambena gradnja.
Izdvojene namjene prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 "Koritenje i namjena
povrina", mj. 1:25000, te na kartografskim prikazima br. 4. "Graevinska podruja",
mj 1:5000.
Razgranienje povrina za izdvojene namjene odreeno je za:
- gospodarsku namjenu,
- ugostiteljsko-turistiku namjenu,
- za luku nautikog turizma,
- javnu i drutvenu namjenu,
- sportsko-rekreacijsku namjenu,
- groblja,
- ostalu namjenu,
- infrastrukturnu namjenu.
3.2.2.1. Gospodarska namjena (K)
Povrine za gospodarsku namjenu su izdvojene povrine predviene za poslovnu
namjenu.
Prostorni razmjetaj povrina poslovne namjene baziran je na sadanjem razmjetaju
gospodarskih djelatnosti, prostornim mogunostima, planiranom sustavu sredinjih
naselja i povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu.
Povrine poslovne namjene namjenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaaju
manje proizvodne, skladine, uslune, trgovake ili komunalno servisne sadraje.
Prostornim planom predviene su slijedee zone poslovne namjene:
- preteito usluna namjena: - Cres (Volnik) - K11, povrine 9,3 ha, preteito
neizgraena, od ega je 0,85 ha izgraeno i 8,45ha
neizgraeno,
- Loznati K12, povrine 1,23 ha, neizgraena,
- Orlec K13, povrine 2,78 ha, neizgraena,
- manja proizvodna namjena:
- Pri K2, povrine 0,94 ha, neizgraena,
- komunalno-servisna namjena: - Cres (Pogonski ured HEP-a) - K3 - povrine 0,46 ha,

preteito neizgraena od ega je 0,27 ha izgraeno i
0,19 ha neizgraeno.
Ukupna povrina zona poslovne namjene na podruju Grada Cresa iznosi 14,71 ha, od
ega izgraeni dio iznosi 1,12 ha, a neizgraeni 13,59ha.
I N S T I T U T
155
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Zone poslovne namjene u naselju Cres (K11 i K3) obuhvaene su obaveznom izradom
Urbanistikog plana ureenja naselja Cres, dok se za zone u Loznatom (K12), Orlecu
(K13) i na Priu (K2) propisuje obavezna izrada zasebnog urbanistikog plana ureenja
za izdvojene namjene izvan naselja.
3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistika namjena (T)
Prostornim planom predviene su povrine za sadraje ugostiteljsko-turistike namjene
izvan naselja. U sklopu graevina ugostiteljsko-turistike namjene mogue je
predvidjeti stambeni prostor.
Povrine ugostiteljsko-turistike namjene odreene ovim Prostornim planom zauzimaju
ukupno 195,50 ha, od ega izgraeni dio iznosi 86,00 ha, a neizgraeni dio 109,50 ha.
Razgranienje povrina ugostiteljsko turistike namjene odreeno je za:
T1 hotele s prateim sadrajima, trgovake, ugostiteljske, portske, rekreativne i
zabavne te sline namjene,
T2 zone turistikih naselja, koja sadre sve namjene u funkciji turizma, kao to
su apartmanska naselja, vikend naselja, ostali smjetajni kapaciteti, portske i
rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.,
T3 kampove autokampove,
Prostorna cjelina ugostiteljsko-turistike namjene irine vee od 500 m uz obalu, mora
imati najmanje jedan javni cestovno-pjeaki pristup do obale.
Hoteli s prateim sadrajima, trgovake, ugostiteljske, portske, rekreativne i

zabavne te sline namjene (T1)
Na podruju Grada Cresa predviena su slijedea graevinska podruja za izgradnju

smjetajnih kapaciteta iz skupine hoteli, pansioni, aparthoteli, vile i sl:
-
Cres:
Martinica: - zona "Centar" T16, povrine 19,00 ha, neizgraena, max kapaciteta
1200 kreveta;
Valun:
- zona "Kimen" T11, povrine 7,00 ha, izgraena i kapaciteta max.

450 kreveta,
- zona "Zakol" T12, povrine 5,00 ha, neizgraena i kapaciteta max.
300 kreveta,
- zona Kovaine T13, povrine 5,00 ha, neizgraena i kapaciteta
max. 350 kreveta,
- zona "Grabar-sjever" T14, povrine 1,00 ha, neizgraena i kapaciteta
max. 100 kreveta,
- zona "Graber Barnarski" T15, povrine 20,00 ha, neizgraena, i
kapaciteta max. 1400 kreveta;
- zona Zdovice T17, povrine 0,83 1,00 ha, neizgraena max

kapaciteta 50 kreveta.
I N S T I T U T
156
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Ukupne povrine zona hotela iznosi 58,00 ha, od ega izgraeni dio iznosi 7,00 ha, a
neizgraeni dio 51,00 ha.
Zone hotela T11 T15 obuhvaene su obaveznom izradom Urbanistikog plana
ureenja naselja Cres, detaljna namjena povrina i uvjeti smjetaja graevina u zonama
T16 (Martinica) i T17 (Valun) obaveznom izradom urbanistikog plana ureenja.
Turistika naselja (T2)
Na podruju Grada Cresa definirana su slijedea podruja turistikih naselja:

-
Cres:
Miholoica:
Porozina
Merag
- zona "Stara Gavza" T21, povrine 9,00 ha, izgraena, max

kapaciteta 900 kreveta;
- zona "Grabar" T22, povrine 7,00, izgraena, max kapaciteta
400 kreveta;
- zona "Zaglav" T23, povrine 11,00 ha, izgraena, max
kapaciteta 800 kreveta;
- T24, povrine 9,00 ha, preteito izgraena, od ega je 5,00 ha
izgraeno i 4,00 ha neizgraeno, max kapaciteta 200 kreveta;
- T25, povrine 2,00 ha, preteito izgraena od ega je 1,00 ha
izgraeno i 1,00 ha neizgraeno, max kapaciteta 50 kreveta.
Ukupna povrina zona turistikih naselja iznosi 38,00 ha, od ega izgraeni dio iznosi
33,00 ha, a neizgraeni 5,00 ha.
Zone turistikih naselja Stara Gavza i Grabar obuhvaene su obaveznom izradom
Urbanistikog plana ureenja naselja Cres, dok se za turistiko naselje Zaglav,
Porozinu i Merag propisuje obavezna izrada zasebnog urbanistikog plana ureenja za
izdvojene namjene izvan naselja.
Kampovi (T3)
Na podruju Grada Cresa predviena su slijedea graevinska podruja namijenjena

smjetaju kampova autokampova:
- Cres:
- Martinica:
-
Beli:
Valun:
Lubenice
- zona "Kovaine"-T31, povrine 32,00 ha, preteito

izgraena od ega je 24,00 ha izgraeno i 8,00 ha
neizgraeno, max. Kapaciteta 3200 kreveta.
- zona "Slatina" T32, povrine 42,50 ha, preteito
neizgraena, od ega je 20,00 ha izgraeno i 22,50 ha
neizgraeno, max. Kapaciteta 3500 kreveta.
- zona "Pod Beli" T33, povrine 1,00 ha, izgraena,
max. Kapaciteta 100 kreveta.
- zona "Zdovice" T34, povrine 1,00 ha,izgraena,
- zona "Travnice" T35, povrine 6,00 ha, neizgraena,
- T36, povrine 2,00 ha, neizgraena max. Kapaciteta
200 kreveta.
I N S T I T U T
157
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Orlec:
PODRUJA MORA
- T37, povrine 15,00 ha, neizgraena, Max. Kapaciteta

800 kreveta.
Ukupna povrina zona kampova iznosi 99,50 ha, od ega izgraeni dio iznosi 46,00 ha,
a neizgraeni dio 53,50 ha.
Zone kampova obuhvaene su obaveznom izradom urbanistikog plana ureenja.
Luka nautikog turizma (LN)
Na podruju Grada Cresa odreena je povrina luke nautikog turizma ACI Marine
Cres, koja iznosi 3,52 ha i kapaciteta max. 460 vezova.
Luka je izgraena 1992. godine, I. kategorije (pet zvjezdica), a opremljena je svim
potrebnim sadrajima. Na podruju luke nautikog turizma mogue je ureenje,
adaptacija i rekonstrukcija postojeih graevina, te dopuna eventualno potrebnim
sadrajima, to e se utvrditi u sklopu izrade Urbanistikog plana ureenja naselja Cres.
3.2.2.3. Javna i drutvena namjena (D)
Na podruju Grada Cresa predviena je povrina za javnu i drutvenu namjenu
Informacijsko-interpretacijski centar (D1), povrine 0,50 ha (neizgraeno). Centar se
planira u blizini Kriia, biti e u funkciji promocije Tramuntane i Cresa. Unutar
graevine javne i drutvene namjene predvia se smjetaj promatranice, dvorane za
prezentacije, predavanja, projekcije filmova, izlobe i sl., kao i ugostiteljskog sadraja.
Za Informacijsko-interpretacijski centar je obavezna izrada urbanistikog plana
ureenja.
3.2.2.4. Sportsko-rekreacijska namjena I
Povrine za sportsko-rekreacijsku namjenu su vea podruja namijenjena obavljanju
sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstana su na sportske centre (R1) i to:
Cres:
Valun:
- zona "Dari" (R11), povrine 6,49 ha, preteito neizgraena, od ega je 3,49
ha izgraeno i 3,00 ha neizgraeno;
- zona "Marina" (R12), povrine 1,38 ha, preteito neizgraena, od ega je
0,80 ha izgraeno i 0,58 ha neizgraeno;
- zona Raca (R13), povrine 1,82 ha, neizgraena.
Na podrujima sportsko-rekreacijske namjene mogua je izgradnja otvorenih i

poluotvorenih igralita, sportskih dvorana i ostalih pomonih graevina (svlaionice i
sl.), bazena, te smjetaj rekreacijskih, prateih, zabavnih i uslunih (ugostiteljskotrgovakih) djelatnosti.
Ukupna povrina zona sportsko-rekreacijske namjene iznosi 9,69 ha, od ega izgraeni
dio iznosi 4,29 ha, a neizgraeni 5,40 ha.
Podruja sportsko-rekreacijske namjene zone Dari i Marina nalaze se unutar
granica obuhvata obavezne izrade Urbanistikog plana ureenja naselja Cres, a zona
I N S T I T U T
158
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Raca obuhvaena je obaveznom izradom zasebnog Urbanistikog plana ureenja za

izdvojene namjene.
3.2.2.5. Groblja (G)
Podruja za razvoj groblja izvan graevinskog podruja naselja na podruju Grada
Cresa su:
- Cres (G1), povrine 1,88 ha, od ega je 1,17 ha izgraeno i 0,71 neizgraeno;
- Dragozetii (G2), povrine 0,04 ha, izgraeno;
- Lubenice (G3), povrine 0,11 ha, izgraeno;
- Martinica (G4), povrine 1,73 ha, izgraeno;
- Orlec (G5), povrine 0,24 ha, izgraeno;
- Sv. Marko groblje Valuna i Zbiine (G6), povrine 0,1 ha izgraeno.
Na prostorima groblja mogu se graditi pratee graevine, tj. Graevine namijenjene
osnovnoj funkciji groblja kao to su kapele, mrtvanice i sl., te komunalna
infrastruktura. Ureenje groblja, gradnja prateih graevina, te oblikovanje opreme koja
se postavlja na groblju mora biti primjereno oblikovanju, ureenosti i tradiciji.
Ukupna povrina groblja (izvan graevinskog podruja naselja) iznosi 4,1 ha.
3.2.2.6. Ostala namjena (O)
Prostornim planom odreena je povrina postojee izgradnje ribarskih kuica (O1) na
podruju naselja Beli (uz luicu Pod Beli), povrine 0,95 ha (u potpunosti izgraena).
Postojee graevine mogu se rekonstruirati i obnoviti u postojeim gabaritima, bez
promjene namjene i bez mogunosti izgradnje novih graevina.
3.2.2.7. Infrastrukturna namjena (IS)
Prostornim planom odreena je povrina infrastrukturne namjene Artec (IS1), uz
prometnicu Cres-Stara Gavza, povrine 1,02 ha izgraena. Zona je namijenjena
izgradnji helidroma, a uvjeti ureenja utvrditi e se u sklopu izrade Urbanistikog plana
ureenja naselja Cres.
3.2.3. Kriteriji za graenje izvan graevinskog podruja

Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana upanije je da se znaajnije
ne mijenja bilanca osnovnih kategorija koritenja prostora, posebno ne na tetu
prirodnih resursa od osobitog znaenja i vrijednosti, nego da se poboljavaju
kvalitativne znaajke i racionalno koristi ve angairani prostor.
Kriteriji za graenje izvan graevinskog podruja naselja odreuju se prvenstveno u
odnosu na temeljnu namjenu i zatitu prostora (morske povrine, ume, poljoprivredno
zemljite, krajolik ili posebno vrijedno podruje i sl.).
Graevine izvan graevinskog podruja se trebaju locirati, projektirati, graditi i koristiti
na nain da ne ometaju poljoprivrednu i umarsku proizvodnju, te koritenje drugih
graevina i sadraja, kao i da ne ugroavaju vrijednosti okolia, prirodne i graditeljske
batine.
I N S T I T U T
159
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Izvan graevinskog podruja mogu se graditi i graevine na povrinama za koje se ne

odreuju graevinska podruja kao to su:
- povrina za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina na lokaciji Bojnak,
- podruja za odreivanje lokacija za marikulturu kod uvale Zaplot Veli Bok i uz
uvalu Porat,
- graevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
- gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,
- morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim Planom.
Kriteriji planiranja izgradnje izvan graevinskog podruja odnose se na gradnju ili
ureenje pojedinanih graevina i zahvata. Pojedinane graevine ne mogu biti
mjeovite, a odreene su jednom graevnom esticom.
Pojedinane graevine koje se nalaze izvan graevinskog podruja, a izgraene su na
temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se
kao postojea izgradnja izvan graevinskog podruja.
Za postojee pojedinane graevine izvan graevinskih podruja dozvoljava se
rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljanje uvjeta
ivota i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor. Iznimno,
postojee pojedinane graevine na lokalitetima: Petrievi, Frantin, anjevii, Niska,
Stepii, Konac, Jedro, Vela arnika, Rosuja, Poje, Mala arnika, Srednji, Brece, Dol,
Pojana i Sv. Vid, mogue je revitalizirati i obnoviti u izvornom obliku, potujui
(tlocrtno i visinski) gabarite izvorne graevine, uz konzervatorski nadzor projektiranja i
izvedbe.
Pod opsegom neophodnim za poboljanje uvjeta ivota i rada smatra se:
- obnova, sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova
graevina u postojeim gabaritima,
- prikljuak na graevine i ureaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih
vrsta instalacija,
- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne povrine
max 12 m2,
- ureenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojeeg gabarita u stambeni
prostor.
Povrina za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina
Na podruju Grada previeno je otvaranje kamenoloma na lokaciji "Bojnak" samo u

svrhu graenja na otoku, povrine 24,4 ha. Mineralna sirovina koja e se eksploatirati
na leitu "Bojnak" je tehniko graevni kamen, kojeg predstavljaju vapnenci sive do
svjetlosmee boje gornjokredne, odnosno cenomansko-turonske starosti5.
Povrina za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina nalazi se uz junu granicu
podruja Grada, oko 2 km jugozapadno od Beleja, makadamskom je cestom povezan s
naseljem Ustrine, a dalje asfaltnim putem na dravnu cestu Porozina Cres Veli
Loinj.
5
Koriteni podaci iz: "Zahtjev za odobrenje eksploatacijskog polja "Bojnak" na otoku Cresu, Ured za
gospodarstvo Primorsko-goranske upanije, Cres, rujan 2000.g.
I N S T I T U T
160
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Povrina za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina prikazana je na

kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina i na kartografskom prikazu
br. 3 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja posebnih ogranienja u
koritenju, mj. 1:25.000.
Prosjena godinja proizvodnja kamena u rastresitom stanju planira se s oko 23.800 m3,
a u sraslom stanu 17.000 m3. Nakon nekoliko godina planira se poveanje proizvodnje
na priblino 50.000 m3 u rastresitom stanju.
Ukupne eksploatacijske rezerve procjenjene su na 4.623.000 m3.
Eksploatacija mineralne sirovine obavljati e se etano odozgo prema dolje povrinskim
kopom pomou miniranja. Formirati e se dvije etae visine do 15 m, s bermom irine
do 10 m. Navedeni eksploatacijski radovi odvijat e se prema rjeenju Glavnog
rudarskog projekta.
Planirani istrani prostor mogue je koristiti uz uvjete propisane Zakonom o rudarstvu.
Nakon obavljenih eksploatacijskih radova u rubnim dijelovima kamenoloma uredit e
se dvije stabilne zavrne kosine s bermom 5-10 m i osnovnim platoom na 190 m n/m, te
bioloki sanirati devastirani prostor. Prijedlog sanacijskih radova, odnosno konani
oblik i ureenje itavog prostora dati e se u okviru Glavnog rudarskog projekta
eksploatacije.
Odredbama Prostornog plana upanije utvrena je obaveza izrade Procjene utjecaja na
okoli za povrinsku eksploataciju graevno-tehnikog kamena utvrenih
eksploatacijskih rezervi veih od 100.000 m3, te se ovim Planom ta obaveza i preuzima.
Podruja za odreivanje lokacija za uzgajalite (marikulturu)
Marikultura je relativno mlada grana ribarstvene privrede koja se bavi uzgojem

privredno zanimljivih morskih organizama (uglavnom ribe i koljke), u komercijalne
svrhe. Obzirom na trajno siromaenje ribljih zaliha u Jadranu, marikultura e imati sve
vei znaaj za osiguranje dovoljne koliine hrane.
Mogunosti za razvitak marikulture na podruju Primorsko-goranske upanije i Grada
Cresa su velike i za sada nedovoljno iskoritene.
Izboru potencijalnih lokacija za marikulturu mora se meutim pristupiti krajnje oprezno,
uvaavajui prirodne pogodnosti pojedinih lokaliteta, ali i vodei rauna da se ne
izazovu negativne posljedice na stanje okolia i na izazove sukob s tradicionalnim
aktivnostima u priobalju, kao to su turizam i ribarstvo.
Posebnu panju prilikom planiranja umjetnih uzgajalita treba posvetiti i zatiti
podmorja, tj. Stanitima s biocenozom morske cvjetnice Posedonia Oceanica s
koraligenskom biocenozom.
Osnovni preduvjet za dugoronu i uspjenu marikulturu je ouvanje okolia, pa je nuno
predvidjeti stroge i stalne mjere provjere njegova stanja, ne samo neposredno uz
uzgajalite, nego i na irem podruju. Na temelju elaborata "Istraivanja mogunosti
I N S T I T U T
161
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
razvoja marikulture u Primorsko-goranskoj upaniji6 predloene su 2 lokacije na

podruju Grada Cresa uvala Merag i ire podruje Valunskog zaljeva. Vezano na
podruje uvale Merag, temeljem lanka 42. Prostornog plana upanije, kojim se navodi
da se "djelatnost akvakulture moe odvijati u svim podrujima, osim na (meu ostalim):
osjetljivim dijelovima posebno zatienih podruja, te na podrujima s intenzivnim
pomorskim prometom vidljivo je da postoje znatna ogranienja za lociranje djelatnosti
marikulture u uvali Merag.
Naime, kartografskim prikazom br. 3 "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora,
podruja posebnih uvjeta koritenja, mj. 1:25.000 podruje uvale Merag, osim to se
radi o trajektnoj luci upanijskog znaaja, predloeno je za zatitu posebni rezervat u
moru istona obala otoka Cresa, tj. Podruje koje slijedi posebni rezervat
(gnijezdilite bjeloglavog supa) na kopnu. irina akvatorija obuhvaa pojas mora
udaljen od obale cca 3000 metara.
Podruje Valunskog zaljeva, izmeu Cresa i Valuna, ocijenjeno je vrlo povoljnim te
moe zadovoljiti sve vrste uzgajalita u istom moru. Zatieno je od valova i vjetrova
iz svih smjerova, osim zapadnog. Meutim, zbog izuzetnog turistikog znaenja ovog
prostora, ono nije uvrteno u potencijalne lokacije za razvitak marikulture.
Navedeni elaborat kao potencijalnu mogunost za lociranje marikulture odredio je i
uvalu Ustrine, ali na podruju Grada Malog Loinja. Ovim Prostornim planom
predloen je prostor uz uvalu Porat, unutar obuhvata ovog Prostornog plana, povrine
18,08 ha.
Takoer, Planom je previen prostor za marikulturu uz uvalu Zaplot-Veli Bok,
sjeverno od naselja Cres, povrine cca 100,00 ha.
Prije privoenja konanoj namjeni, dodatnim je istraivanjima potrebno odrediti uu
lokaciju s najpovoljnijim uvjetima smjetaja kaveza i ostalih potrebnih ureaja za uzgoj
ribe ili koljaka.
Na prostorima odreenim ovim Planom za razvitak marikulture nije mogu uzgoj plave
ribe.
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti odreene ovim

Planom mogu se graditi samo izvan podruja otoka koje je udaljeno od obalne crte vie
od 1000 m.
Izvan graevinskog podruja naselja mogu se graditi gospodarske graevine, ali
iskljuivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je investitor
registriran za obavljanje navedene djelatnosti i to:
- gospodarske graevine u funkciji stoarstva na panjacima,
- tovilita stoke i peradi.
Gospodarske graevine u funkciji stoarstva mogu se graditi na panjacima potivanjem
slijedeih kriterija:
6
Institut Ruer Bokovi, Zavod za istraivanje mora i okolia Zagreb, lipanj 1999.g.
I N S T I T U T
162
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
- najvea doputena povrina sjenika, odnosno spremita iznosi 200 m2,

- najvea doputena povrina tale za prehranu ovaca iznosi 140 m2,
- najvea doputena povrina prostora namijenjenog za vrenje strojne munje
(nadstrenica) iznosi 100 m2,
- omoguava se i izgradnja graevine za agregat (vrste grae) povrine do 3,5x2,5
metara.
Tovilita sitne stoke i peradi ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 km od
graevinskog podruja obalnih naselja.
Udaljenost tovilita sitne stoke, odnosno peradarnika ne moe biti manja od 30 metara
od graevine stambene namjene, odnosno bunara.
Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilita moraju se odrediti uvjeti:
- za opskrbu vodom,
- za djelotvorno proiavanje otpadnih voda i mjere za zatitu okolia,
- za prostor za boravak ljudi i
- za sadnju zatitnog drvea.
Oblikovanje pojedinanih gospodarskih graevina mora biti u skladu s tradicijom u
gradnji tih vrsta graevina i to naroito:
- najvei doputeni broj etaa pojedinanih gospodarskih graevina je 1 (prizemlje),
- temelj prizemlja odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije
biti via od 30 cm od kote konano zaravnatog terena na njegovom najviem dijelu,
- kota definitivno zaravnatog terena ne smije biti nia od 15 cm od gornje kote temelja
podruma na najnie dijelu,
- svijetla visina prizemlja ne moe biti via od 2,60 metara,
- krov mora biti dvostrean, nagiba od 22 do 250, pokriven kupom kanalicom ili
mediteran crijepom,
- krovite se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida.
Morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim Planom
Ovim Planom u poglavlju 3.4.1.1. Podruja posebnih ogranienja u koritenju

odreene su morske plae (oznaene rednim brojevima od 1-53) i prikazane na
kartografskom prikazu 3A. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja
posebnih ogranienja u koritenju", u mjerilu 1:25.000.
Morske plae izvan obuhvata UPU-a pod brojem:
- br. 3 Meraica,
- br. 24 Raca,
- br. 31 Draica,
- br. 35 Gava i
- br. 41 Luica
odreuju se ovim Planom kao ureene morske plae i prikazane su na kartografskom
prikazu 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25.000.
Ostale plae (od red. Br. 1-3, od 10-23, od 26-30, od 36-40 i od 42-53) odreuju se kao
prirodne morske plae.
Ureene i prirodne morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim Planom moraju
zadrati zateena prirodna obiljeja morske plae. Nije doputeno nasipavanje obale niti
gradnja bilo kakvih ugostiteljskih i sl. graevina.
Unutar podruja ureene morske plae mogu se ureivati staze, etnice, pristupi u more
za osiguranje nesmetanog ulaska, osobito osobama s potekoama u kretanju,
postavljati infrastrukturna i urbana oprema (klupe, koevi za smee i sl.) te graditi
sanitarni ureaji (zahodi, tuevi i sl.).
I N S T I T U T
163
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br.32.: Iskaz povrina graevinskih podruja za izdvojene namjene

1.2.
GRAEVINSKA PODRUJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

GRAD CRES
1.2.1.
GOSPODARSKA NAMJENA
1.2.1.1.
Poslovna namjena
Preteito usluna
Cres "Volnik"
Preteito-usluna
Loznati
Preteito usluna
Orlec
Manja proizvodna
Pri
Komunalno-servisna
Cres - Pogonski ured HEP
1.2.2.1.
UKUPNO
UGOSTITELJSKO
TURISTIKA NAMJENA
zona Centar
Valun
zona Zdovice
Hoteli s prateim sadrajima
UKUPNO
1.2.2.2.
Turistika naselja
zona "Stara Gavza"
Cres
zona "Grabar"
Miholaica - zona "Zaglav"
Porozina
Merag
Turistika naselja
Postotak od
ukupne
povrine
Grada7
K11
0,85
8,45
9,30
0,0086
K12
1,23
1,23
0,00108
K13
2,78
2,78
0,002
K2
0,94
0,94
0,0008
K3
0,27
0,19
0,46
0,0004
1,12
13,59
14,71
0,01
T1
T11
T12
T13
T14
T15
T16
T17
T1
7,00
7,00
5,00
5,00
1,00
20,00
19,00
1,00
51,00
7,00
5,00
5,00
1,00
20,00
19,00
1,00
58,00
0,006
0,005
0,005
0,0009
0,02
0,02
0,0009
0,05
T2
T21
T22
T23
T24
T25
T2
9,00
7,00
11,00
5,00
1,00
33,00
4,00
1,00
5,00
9,00
7,00
11,00
9,00
2,00
38,00
0,008
0,006
0,009
0,008
0,002
0,03
UKUPNO
24,00
20,00
1,00
1,00
46,00
8,00
22,50
6,00
2,00
15,00
53,50
32,00
42,50
1,00
1,00
6,00
2,00
15,00
99,50
0,02
0,04
0,0009
0,0009
0,005
0,001
0,01
0,09
Kampovi
UKUPNO
T3
T31
T32
T33
T34
T35
T36
T37
T3
Ugostiteljsko turistika namjena
UKUPNO
86,00
109,50
195,50
0,18
LN
LN
LN
3,52
3,52
3,52
3,52
0,003
0,003
1.2.2.3.
Kampovi
Cres - zona "Kovaine"
Martinica - zona "Slatina"
Beli - zona "Pod Beli"
zona "Zdovice"
Valun
zona "Travnice"
Lubenice
Orlec
1.2.3.
Luka nautikog turizma

Cres - ACI Marina
Povrina
ukupno
(ha)
Hoteli s prateim sadrajima

zona "Kimen"
zona "Zakol"
zona Kovaine
Cres
zona Grabar-sjever
zona "Graber Barnarski"
Martinica
Neizgraeni
dio(ha)
Gospodarska namjena
1.2.2.
Izgraeni
dio(ha)
Oznaka
UKUPNO
Povrina Grada Cresa na kopnu iznosi 29.186 ha

Povrina Grada Cresa na moru iznosi 81.000 ha
Ukupna povrina Grada Cresa iznosi 110.186 ha
I N S T I T U T
164
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
JAVNA I DRUTVENA
NAMJENA
Krii-Informacijskointerpretacijski centar
Javna i drutvena namjena UKUPNO
1.2.4.
SPORTSKO-REKREACIJSKA
NAMJENA
Sportski centar
- zona "Dari"
Cres
- zona "Marina"
Valun
- zona Raca
Sportsko rekreacijska
UKUPNO
namjena
1.2.5.
1.2.6.
D1
0,50
0,50
0,0004
0,50
0,50
0,0004
R1
R11
R12
R13
3,49
0,80
-
3,00
0,58
1,82
6,49
1,38
1,82
0,006
0,001
0,002
4,29
5,40
9,69
0,009
Cres
G1
1,17
0,71
1,88
0,001
Dragozetii
G2
0,04
0,04
0,0001
Lubenice
G3
0,11
0,11
0,0001
Martinica
G4
1,73
1,73
0,001
Orlec
G5
0,24
0,24
0,0001
Sv. Marko
UKUPNO
OSTALA NAMJENA
Beli - ribarske kuice
Ostala namjena
1.2.8.
GROBLJA
Groblja
1.2.7.
PODRUJA MORA
UKUPNO
INFRASTRUKTURNA
NAMJENA
Zona Artec
Infrastrukturna namjena
0,1
0,1
0,0001
3,39
0,71
4,1
0,003
O
O1
0,95
0,95
0,0008
0,95
0,95
0,0008
IS1
IS
1,02
1,02
1,02
1,02
0,009
0,0009
UKUPNO
100,29
129,70
229,99
0,2
IS
UKUPNO
GRAEVINSKA PODRUJA
ZA IZDVOJENE NAMJENE
G6
I N S T I T U T
165
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
3.2.4. Poljoprivredne povrine

Razgranienje namjene poljoprivrednih povrina obavljeno je temeljem vrednovanja
zemljita i utvrenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br.
1 "Koritenje i namjena povrina", mj. 1:25.000, dok su detaljni rezultati vrednovanja
kartiranih jedinica tala i njihova rasprostranjenost prikazani na kartogramu "Bonitetno
vrednovanje i kategorije zatite tla", koji je sastavni dio toke 1.2.1.7.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene titi se od svake izgradnje koja nije u funkciji
obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala
obradiva tla (P3).
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite predstavljaju panjake povrine
(P).
Bonitetnim vrednovanjem tla utvreno je da na podruju Grada Cresa nema osobito
vrijednih tala P1 kategorije. Naime, krki uvjeti i suha klima najbolja tla ovog kraja
svrstavaju tek u P2 i P3 kategoriju (vrijedna obradiva tla, odnosno ostala obradiva tla)
ili pak u kategoriju P (panjake povrine).
Stoga se racionalno i svrhovito koritenje, te zatita poljoprivrednih povrina namee
kao imperativ. Poljoprivredne se povrine moraju ouvati na nain da se jednako koriste
kao i nekad, te da se osigura njihova namjena, a ne da se doputa nekontrolirano
poumljavanje i devastacije. Treba takoer naglasiti da je u kontekstu isticanja vanosti
razvoja i oivljavanja poljoprivredne proizvodnje danas prisutan konflikt izmeu
umskih i panjakih povrina, tj. problem irenja umskih povrina na panjake. To se
odnosi i na poumljavanje borovima (npr. na podruju Pere iznad Cresa), ime se
smanjuju ionako ograniene panjake i poljoprivredne povrine. Stoga su na
navedenom kartografskom prikazu br. 1. jasno razgraniene panjake povrine (P).
Prema podacima katastra povrine oranica i vrtova ine 440 ha, pod maslinicima je 647
ha, pod vinogradima 137 ha, pod livadama 48 ha i pod panjacima 13.739 ha.
M.Bogunovi (autor Studije tla i povrina pogodnih za poljoprivredu i umarstvo)
procjenjuje da se na podruju Grada Cresa intenzivnija oranina i vrtna proizvodnja
moe razviti na 200-tinjak ha usitnjenih parcela. Prema tome, prostor za oraninu
proizvodnju je veoma skuen i limitiran. Ekstenzivnija poljoprivredna proizvodnja
mogla bi se (uz odreene aglomeracijske i druge mjere) ostvariti na preostalih oko 1070
ha obradivih poljoprivrednih povrina.
Podaci o obradivim poljoprivrednim povrinama su dosta stari i sadanje stanje je
najvjerojatnije znatno nepovoljnije. Mnogi su vinogradi i vonjaci zaputeni, ali se
maslinici, bez obzira na njihovu zanemarenost, mogu obnoviti. Na obradivim se
poljoprivrednim povrinama pred 40-ak godina prehranjivalo manje-vie cjelokupno
stanovnitvo otoka. Na podruju Cresa postoje povoljni klimatski i drugi prirodni uvjeti
za intenzivnu proizvodnju ranog povra, voa i maslina koristei prvenstveno prirodna
gnojiva radi proizvodnje zdrave hrane koja e zadovoljiti potrebe stanovnitva i turista
otoka Cresa, kao i potrebe Rijeke i podruja Kvarnera. Takva e se proizvodnja, uz
potrebne certifikate, lako moi prodati i izvan zemlje.
I N S T I T U T
166
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Detaljan pregled pojedinih grana poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti, s ciljevima

razvitka u narednom razdoblju, naveden je u toki 3.3.1.2. Obrazloenja.
3.2.5. umske povrine

umske povrine na podruju Grada Cresa razvrstane su na gospodarske (1), zatitne
(2) i ume posebne namjene (3), a razgranienje je utvreno odreivanjem granica na
kartografskom prilogu br. 1. "Koritenje i namjena povrina", mj. 1:25.000.
Gospodarske ume slue za proizvodnju drva i drugih umskih proizvoda, te osim
gospodarske vrijednosti imaju i opekorisnu funkciju. U njima se vre zahvati kojima se
poboljava struktura same ume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, ienja i
prorjede.
Na podruju Grada Cresa nalaze se dvije gospodarske jedinice (GJ): Tramuntana i
Vrana, kojima gospodari umarija Cres-Loinj putem Programa gospodarenja (za
dravne ume, dok za privatne ume nije napravljen program gospodarenja).
U gospodarskim umama nain i cilj gospodarenja je slijedei:
-
osiguranje po trajnosti ekosustava,

odravanje i poboljavanje opekorisnih funkcija uma,
gospodarenjem u pravcu vieg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne panja) treba
stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju, koja e uz kontinuiranu reprodukciju svih
sastavnica ekosustava osiguravati opekorisne funkcije i proizvodnju drvne sirovine.
Od naina gospodarenja u gospodarskim umama predvia se:

-
njega postojeeg i budueg podmlatka i mladika,

ienje u mladim sastojinama,
prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama.
Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drvea.

Zatitne ume prvenstveno slue kao zatita zemljita, zatita od erozije, esto su na
strmim terenima, teko ih je obnavljati, a sjeom bi se devastirao teren.
U zatitnim umama cilj gospodarenja je: osiguranje po trajnosti ekosustava, te
odravanje i poboljavanje opekorisnih funkcija uma. Od propisanih radova u
zatitnim umama mogua je sanitarna sjea.
Nain gospodarenja u zatitnim umama je slijedei:
-
najvaniji zadatak je ouvanje ovih uma od bespravne i nekontrolirane sjee i

zatita od poara,
kroz dui vremenski period odlaganjem organskog materijala iz stabala (lie, grane,
korijenje) poveati koliinu tla, ime e uma imati bolji uzrast.
I N S T I T U T
167
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
ume posebne namjene su:

-
ume unutar zatienih dijelova prirode ili dijelova prirode predloenih za zatitu
temeljem Zakona o zatiti prirode,
ume i dijelovi uma registrirani kao objekti za proizvodnju umskog sjemena,
ume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote, ili su od posebnog znanstvenog
ili povijesnog znaenja,
ume namijenjene znanstvenim istraivanjima, nastavi ili drugim potrebama
utvrenim posebnim propisima.
Na tim podrujima dozvoljena su znanstvena istraivanja, rekreacija, izletniki turizam i

sl. Na podruju G.J. Tramuntana prisutna je i sjemenska baza korzikog crnog bora
povrine 1,5 ha na predjelu Mali Vrh iznad sela Pojana.
Koritenje sporednih umskih proizvoda
Koritenje umskih proizvoda regulirano je u skladu s Pravilnikom o sporednim
umskim proizvodima (JP "Hrvatske ume" iz 1994. g.), te u dogovoru sa umarijom
Cres-Loinj.
umski proizvodi su plodovi umskog grmlja (borovnice), kesten, gljive, ljekovito bilje,
ubiranje meda, ispaa ovaca i dr.
Zabranjeno je iskoritavanje kamena, ljunka i pijeska, ubiranje listinca i smolarenje na
borovim stablima.
3.2.6. Vodne povrine

Vodne su povrine, prema namjeni, razgraniene na morske povrine i Vransko jezero.
Namjena i nain koritenja vodne povrine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne
plohe.
3.2.6.1. Morske povrine
Podruje Grada Cresa prostire se na dijelu liburnijske otone skupine u gornjem dijelu
sjevernog Jadrana. Povrina akvatorija iznosi 810 km2 ili oko 73% ukupne povrine
Grada Cresa.
Obalna linija je u irem smislu granina linija izmeu mora i kopna. Meutim, obala je
u fizikom, gospodarskom i ekolokom smislu vrlo sloeni sustav. Obala je pojas
izmeu najnie niske vode i najvie linije do koje dopire voda za vrijeme najviih
visokih voda, odnosno gdje zapljuskuju najvii valovi. To je pojas gdje prestaju
fitozajednice halofilnih biljaka, a poinje rasti kopnena vegetacija. Horizontalno od te
gornje linije, prema pomorskom zakoniku, u dubini kopna protee se jo jedan pojas od
est metara, to sve zajedno ini priobalno pomorsko dobro. Ovisno o izloenosti
valovima, pomorsko dobro moe imati veu ili manju irinu i visinu.
More koje obuhvaa teritorij Grada Cresa rasporeeno je u tri zasebna akvatorija: na
istoku Kvarneri, na zapadu Kvarner, te na sjeveru Rijeki zaljev.
I N S T I T U T
168
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Plan namjene akvatorija omoguava usklaeno koritenje i razvitak postojeih i

planiranih sadraja - prometnih i gospodarskih djelatnosti u akvatoriju, rekreacije i dr.
Razgranienje morskih povrina provodi se odreivanjem namjena za:
-
prometne djelatnosti,
rekreacijska podruja,
ostale morske povrine.
Prometne djelatnosti u akvatoriju - meunarodni i unutarnji plovni put obrazloen je

u toki 3.5.1.2. Prometni sustav, morski promet.
Rekreacijsko podruje prostire se du istone i zapadne obale Cresa, u irini od 300
metara (kriterij Prostornog plana upanije), a namjenjeno je kupanju i sportovima na
vodi. Osim uz graevinska podruja naselja i povrina za izdvojene namjene, gdje je
pristup rekreacijskom podruju omoguen s kopna, do ostalih je dijelova rekreacijskog
podruja pristup mogu iskljuivo morskim putem. Iz rekreacijskog podruja izuzete su
povrine lukih podruja kod Porozine, Cresa, Valuna, Merga i Martinice. Uz istonu
obalu Cresa, obzirom na planirane kategorije zatite prirode - posebni rezervat, koji
obuhvaa kopneni i morski dio - rekreacijsko podruje koristi se na nain utvren u
toki 3.4.1.1. - Uvjeti koritenja prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju.
Ostale morske povrine obuhvaaju more izvan rekreacijskih i lukih podruja, te
podruja za odreivanje lokacija za uzgajalita (marikulturu)
3.2.6.2. Vransko jezero
Razgranienje ostalih vodnih povrina obavljeno je odreivanjem namjene za Vransko
jezero, i to za vodoopskrbu. Njegova je vanost za Cresko-loinjsko podruje izuzetna,
jer se vodoopskrba cijelog promatranog prostora u potpunosti oslanja na crpljenje
potrebnih koliina vode iz tog prirodnog resursa.
Vransko jezero s 220 milijuna m3 vode najvea je slatkovodna masa na Jadranskim
otocima i zasigurno najvredniji prirodni resurs otoka Cresa. Jezero je ve pedesetak
godina zatieno zabranom svih aktivnosti, to je uz injenicu da naselja u slivnom
podruju jezera biljee vrlo mali broj stalnih stanovnika, povoljno djelovalo na kvalitetu
jezerske vode.
I N S T I T U T
169
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br. 33.: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA
1.0.
GRAD CRES
1.1.
Graevinska podruja
naselja
1.2.
1.2.1.
1.2.2.
1.2.3.
1.2.4.
1.2.5.
Graevinska podruja za
izdvojene namjene
Gospodarska namjena
Ugostiteljsko-turistika
namjena
Javna i drutvena namjena
Sportsko-rekreacijska
namjena
Groblja
Ostala namjena
1.2.6.
1.2.7.
.
Infrastrukturna namjena
1.2.8.
Graevinska
podruja za izdvojene UKUPNO
namjene
GRAEVINSKA PODRUJA
UKUPNO (1.1. + 1.2.)
1.3.
Poljoprivredne povrine
Poljoprivredno tlo osnovne
1.3.1.
namjene
Vrijedno obradivo tlo
Ostala obradiva tla
Poljoprivredne
UKUPNO
povrine
Ostalo poljoprivredno tlo,
1.4.
ume i umsko zemljite panjake povrine
1.5.
umske povrine
Gospodarske ume
Zatitne ume
ume posebne namjene
umske povrine
izg. dio
neizgr.
dio
ukupno
% OD
POVRINE
GRADA*
NA
106,9
51,32
158,22
0,14
20
1,12
9,29
10,41
0,01
302,6
86,00
109,50
195,50
0,18
16,1
LN
D
3,52
-
0,50
3,52
0,50
0,003
0,0004
895
-
4,29
5,40
9,69
0,009
325,1
G
O
3,39
0,95
0,71
-
4,10
0,95
0,0008
0,0009
787,5*
-
IS
1,02
1,02
0,0009
100,29
129,7
229,99
0,2
13,7
207,19
181,02
388,21
0,35
8,1
86,18
1.551,89
0,08
1,4
0,02*
0,49*
1.638,07
1,48
0,52*
11.961,08
10,8
3,8*
1
2
3
4.825,71
4.234,41
6.138,52
4,38
3,84
5,57
1,53*
1,34*
1,94*
15.198,64
13,8
4,82*
4.890,00
75.502,99
80.392,99
575,25
6,00
68,5
72,9
0,52
1,5*
23,97
25,52
5,47
OZNAKA
UKUPNO ha
STAN/ha
ha/STAN*
P
P2
P3
UKUPNO
1.6.
1.6.1.
Vodne povrine
Morske povrine
Prometne djelatnosti
Rekreacijsko podruje
Ostale morske povrine
Morske povrine
UKUPNO
1.6.2.
Vransko jezero
V
M
R
O
Vodne povrine
UKUPNO
80.968,24
73,5
25,7
GRAD CRES
UKUPNO
110.186,00
100%
35,16
*Napomena:
Povrina Grada Cresa na kopnu = 29.186,00 ha
Povrina Grada Cresa na moru = 81.000 ha
Ukupna povrina Grada Cresa = 110.186 ha
I N S T I T U T
170
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
3.3.
PODRUJA MORA
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

Vezano na razvitak pojedinih gospodarskih sustava u prostoru, u nastavku iznosimo
koncepciju gospodarskog razvitka prema djelatnostima, te globalne projekcije razvoja
do 2015. godine.
Za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske upanije izraene su separatne studije
s prognozama kretanja stanovnitva do 2015. godine. Za podruje Grada Cresa
prognozirano je stanovnitvo u broju od 3.150 osoba.
3.3.1.1. Turizam
Budui razvoj turizma na podruju Grada Cresa treba usmjeriti na podizanje kvalitete
postojeih smjetajnih jedinica i obogaivanje ponude, jer turizam nije boravite ve
doivljaj. Sadanjim kapacitetima potrebne su brojne rekonstrukcije, (procjenjuje se da
je potrebno svakih 8 godina uloiti oko 25% vrijednosti graevine u njezinu
rekonstrukciju, ili oko 3.125% godinje).
Za razvoj masovnog turizma nema mogunosti, jer su prirodni, prostorni, infrastrukturni
i ljudski kapaciteti na otoku ogranieni. U tom cilju planira se izmjena strukture
smjetajnih kapaciteta tako da se popravi odnos osnovnih i komplemetarnih
kapaciteta, tj. povea izgradnja obiteljskih pansiona i hotela na raun vikendica.
Promjenom strukture smjetajnih kapaciteta obiteljski pansioni, hoteli, aparhoteli i vile
bi trebali sudjelovati s udjelom od 20 do 25% ukupnog kapaciteta. To bi omoguilo
proirenje sezone, a neki objekti bi mogli raditi i cijelu godinu. U tom kontekstu
planirane su i zone smjetajnih kapaciteta, koje objedinjavaju hotele, pansione, vile i
aparhotele i to u naselju Cres (zona Kimen, zona Zakol, zona Kovaine, zona
Graber Barnarski i zona Grabar sjever, u Martinici (zone Centar i Jug), te u
Valunu (zona Zdovice).
Za razvoj kampova planirane su tri nove zone - u Valunu (Travnice), u Lubenicama i
u Orlecu (elezni Menik). Postojei kampovi e se, u skladu s mogunostima,
modernizirati i proirivati. Kampovi u cjelini manje degradiraju prostor u odnosu na
gradnju vrstih graevina, ali su ogranieni ukupnom mogunou prijema turista.
Razvoj seoskog turizma kao obiteljskog oblika poslovanja treba poticati i drava i
lokalna samouprava. Cres ima izuzetno velike resurse za razvoj seoskog turizma,
odnosno specifinih vidova turizma, kao to su eko-turizam, agroturizam, i dr. Izgradnja
novih sadraja mogua je kao interpolacija novih graevina u postojee tkivo naselja,
ali prvenstveno ona podrazumijeva rekonstrukciju postojeih, danas naputenih i
ruevnih, sela i pastirskih stanova u unutranjosti otoka,osobito na Tramuntani.
Na podruju Grada Cresa oekuje se razvoj slijedeih oblika turizma:
- odmorini, posebno za ljude starije dobi,
- kamping i nautiki,
- ekoturizam, agroturizam i sl.,
I N S T I T U T
171
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
izletniki i vikend turizam,

drugi alternativni oblici kao to su: studijsko - istraivaki, zdravstveni, hobijski i
drugi.
Tako Cres moe ponuditi raznolike oblike turizma. To mogu biti pjeake staze, fete u
berbi malina, pretakanje maslinova ulja, posjete zatienim podrujima i Eko centru
Caput Insulea - Beli, razni oblici zdravstvenog turizma i cijela paleta raznih usluga
kojima bi se obogatila turistika ponuda.
Osim toga, Grad Cres moe formirati ponudu za zahtjevnije goste kao to su zabavni
sadraji na moru (aqualand), panoramski letovi, padobranski skokovi, let balonima i
drugo.
Turizam Grada Cresa razvijat e se prvenstveno kao obiteljski biznis s manjim
investicijama, a manje u obliku organiziranih tvrtki. Tako bi se izbjeglo vee
devastiranje prostora, a ujedno zaposlilo domae stanovnitvo koje bi se moglo zadrati
u postojeim naseljima. Oekuju se ulaganja u pojedina mjesta i u sjevernom dijelu
otoka.
No, uz dosadanje zaostajanje oekuje se razvoj specifinih oblika turizma koji e se
temeljiti prvenstveno na rekonstrukciji i unapreenju postojeih ugostiteljskih
kapaciteta i razvoju novih obiteljskih sadraja s osloncem i na razvoj ruralnih oblika
turizma u najirem smislu.
Prema preporukama Vijea Europe ruralni oblici turistikih usluga mogli bi biti:
-
razne ture koje obuhvaaju: pjeaenja (pjeake staze, prirodni parkovi, fitness
staze), jahanje (konji i magarci), boravak u kamp kuicama te obilazak prostora
terenskim kolima i biciklima,
aktivnosti na vodi kao to je ribolov, plivanje, boravak u kuama na vodi, skijanje
na vodi i jedrenje,
aktivnosti u zraku s malim zrakoplovima, jedrilicama, zmajevima i balonima,
sportsko-terenske aktivnosti koje obuhvaaju tenis, penjanje i sputanje uz stijene i
planinarenje,
aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih znamenitosti,
kulturne aktivnosti s teajevima runog rada, umjetnike radinice, folklorne grupe,
kulturni sadraji, gastronomski sadraji i drugo,
aktivnosti zdravstvenog karaktera kao to su fitness i drugi programi.
Ovi bi se oblici turizma mogli svesti pod pojmove: seoskog, ekolokog, prirodnog,
avanturistikog, lovnog, mladenakog, sportsko-rekreacijskog i specifinih oblika
zdravstvenog turizma.
Vodei rauna o resursnoj osnovi i prostornim osobitostima hrvatska turistika ponuda
mogla bi ostvariti moderne koncepte turistike ponude: ponudu kontrasta i
raznovrsnosti, ponudu turistikog identiteta pojedinih destinacija i ponudu
humaniziranog boravka. Turistika ponuda Grada Cresa trebala bi se bazirati na
raznovrsnosti i kontrastima te ponuditi vienamjenske turistike urbane i ruralne centre,
mirne i intimne ambijente, izvorno ouvane prirodne ambijente, "divlje sredine".
Turistika destinacija Grada Cresa trebala bi formirati i prepoznatljv identitet u urbanim
I N S T I T U T
172
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
i ruralnim mjestima s isticanjem prirodnih, ambijentalnih, kulturno-povijesnih i drugih

vrijednosti. Cres moe formirati i ponudu humaniziranog boravka naklonim ponaanjem
turistikih radnika i gostoljubivim odnosom domicilnog stanovnitva prema gostima.
Uz neophodnu rekonstrukciju i modernizaciju postojeih kapaciteta nuno je razviti
cijeli spektar raznih oblika i vrsta turistikih usluga i osigurati ponudu prehrane koja e
se bazirati na otokoj proizvodnji - prvenstveno zdrave hrane.
Prema izvrenim istraivanjima moderan turizam je odreen ukupnim drutvenim
promjenama (Strateki marketinki plan turizma Primorsko-goranske upanije) i
odabirom destinacije prema slijedeim kriterijima: ljepota krajolika, istoa, sunanost,
ugodna atmosfera, zdrava klima, mir s malo prometa, tipian lokalni ambijent,
mogunost kupanja, komforan hotel ili pansion, visoka ekoloka svijest, cijena
smjetaja, kvalitetna ugostiteljska ponuda, razumijevanje jezika gostiju, postojanje
bazena, raznolikost zabavnih programa, mogunost bavljanja sa sportom, laka
dostupnost od kue, dobro razraena mrea staza te mogunost kupovanja. Turist je
ekoloki svjestan (lijep krajolik, istoa, zdrava klima, malo prometa i vioka ekoloka
svijest), ima potrebu doiviti atmosferu i identitet mjesta (ugodna atmosfera, ambijent i
atrakcije), pri ocjenjivanju turistike nadgradnje (smjetaj, ugostiteljska i rekreacijska
ponuda) vaan mu je odnos cijene i dobivene vrijednosti, a pri odabiru destinacije za
odmor su vane rekreacijske mogunosti (dobro razraena mrea etnica, mogunost
bavljenja sportom, raznolikost zabava i postojanje bazena).
Temeljem iznesene koncepcije, procijenjena je izgradnja smjetajnih kapaciteta u
turizmu do 2015. godine, i prikazana u tablici br. 34.:
Tablica br. 34.: Prognoza razvoja smjetajnih kapaciteta u turizmu
Stanje
1999.g.
431
153
-
Prognoze razvoja 2015.g.

I.varijanta
II.varijanta8
681
931
1.259
1.869
230
330
Novi kapaciteti 2000-2015.g.

II.varijanta35
I.varijanta
250
500
1.106
1.716
230
330
Hoteli
Apartmani
Pansioni
Osnovni
584
2.170
3.130
1.586
kapaciteti
Odmaralita
496
496
496
Kampovi
4.550
5.550
5.900
1.000
Nautiki turizam
Kuna radinost
2.311
2.624
2.984
313
Komplementarni
7.357
8.670
9.380
1.313
kapaciteti
UKUPNO
7.941
10.840
12.510
2.899
Pomoni leaji
675
675
675
SVEUKUPNO
8.616
11.515
13.185
2.899
Izvor: Stanje 1999. godine: upanijski ured za statistiku, Rijeka; prognoza: dr. verko
2.546
1.350
673
2.023
4.569
4.569
Na podruju Grada Cresa danas ima 7.941 postelja (s pomonim 8.616 postelja).
Obzirom na prognozirani varijantni razvoj broj stanovnika procjenjuje se u drugoj varijanti neto
optimistinije i to 3.250 osoba. Taj porast ukljuuje prihvat i neto mlaih radno aktivnih osoba, koje bi
zajedno s pozitivnom demografskom politikom mogli nadoknaditi poveani mortalitet (zbog relativno
vie razine starosti stanovnitva) i ujedno lagano poveati ukupan broj itelja.
I N S T I T U T
173
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Prognoze izgradnje smjetajnih kapaciteta do 2015. godine iznesene u tablici br. 34.
izraene su na pretpostavkama o potrebi promjene strukture i podizanja njene kvalitete,
kako bi se omoguilo produljenje turistike sezone prvenstveno na lipanj i rujan, ali i na
ostale mjesece izvan glavne sezone. Izgradnja osnovnih kapaciteta trebala bi se poveati
izmeu 1.586 i 2.546 smjetajnih jedinica, komplementarnih izmeu 1.313 i 2.023.
Time se udio osnovnih kapaciteta poveava u ukupnim kapacitetima (bez pomonih
leaja) od 7 na 20 - 25%. To bi bio znaajan kvalitetan pomak, a prema sadanjem
stanju trita i optimalan.
Potrebna ulaganja procijenjena su na osnovi ovih cijena9: cijena leaja u hotelu od
15.000 EUR, cijena leaja u apartmanu 12.750 EUR, cijena jednog kamp mjesta s 3
zvjezdice 3.000 EUR s 2 zvjezdice 2.500 EUR i s 1 zvjezdicom 1.500 EUR i prosjeno
2.350 EUR. Za kuni smjetaj uzeta je cijena od 710 EUR po kvadratu i veliina sobe
od 13 m2 ili 9.230 EUR, a za pansion 12.500 EUR.
Na osnovi potreba za novim kapacitetima i po iznesenim cijenama, potrebna
investicijska ulaganja za razdoblje do 2015. bila bi ova:
Tablica br.35.
u 000 EUR
Vrste kapaciteta
I. varijanta
3.750
17.034
1.410
2.889
1.875
26.958
Hoteli
Apartmani
Kampovi
Kuanstva
Pansion
UKUPNO
II. varijanta
7.500
26.086,5
2232,5
6,212
2.500
44.531
Izvor: dr. verko
Ti bi kapaciteti trebali omoguiti obogaivanje turistike ponude i aktivni angaman na

iznalaenju i ponudi novih oblika usluga, a mogli bi poveati broj noenja, produljenje
turistike sezone, ostvariti veu razinu prihoda, zaposlenosti i profita.
Na osnovi iznesenih odnosa i pretpostavki, procjene ostvarenja fizikog obujma
izraene su brojem noenja. Prognoza noenja i njegove dinamike do 2015.g. prikazuje
se u tablici br. 36.
Tablica br. 36.: Prognoza dinamike noenja u 2015. godini
Razdoblje
Stanje u
2000.g.
Struktura
2015.g.
I. varijanta
Struktura
1.1.-30.6.
1.7.-31.8.
1.9.-30.9.
1.10.-31.10.
1.11.-31.12.
UKUPNO
116.275
406.588
52.938
5.178
1.323
582.680
20,0
69,8
0,9
0,9
0,2
100,0
241.500
630.000
42.000
42.000
5.250
1.050.000
23,0
60,0
4,0
4,0
0,5
100,0
2015.g.
II.
varijanta
325.000
715.000
65.000
65.000
13.000
1.300.000
Struktura
25,0
55,0
14,0
5,0
1,0
100,0
Izvor: dr. verko
1 EUR = 2 DEM
I N S T I T U T
174
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Ukupan broj noenja poveat e se od 583.000 u 2000.g. na izmeu 1.050.000 i

1.300.000 u 2015.g. To je poveanje po prvoj varijanti od 166% i po drugoj od 199%.
Procijenjeni rast po prvoj varijanti polazi od poveanja u 2001.g. prema 2000.g. za
10%, do 2015.g. za 4,1% godinje. Druga se varijanta razlikuje od prve u tome to bi u
razdoblju 2001.-2015.g. rast noenja iznosio 5,8% godinje. Za cijelo razdoblje
predvia se poveanje noenja izmeu 4 i 5,5% prosjeno godinje. Iskazani porast
noenja do 2015.g. nije tako velik ako se uzme u obzir ostvarenje za 1987.g. (kada je na
podruju Grada Cresa bilo 693.000 noenja) i predvidivo poveanje kapaciteta. Prema
tome, uzevi u obzir ve ostvarenu predratnu razinu noenja i predvieni porast
kapaciteta, stvarni broj noenja u programiranom razdoblju porastao bi izmeu 15 i
24%, to se moe smatrati realnim.
Turistiko gospodarstvo trebat e stalno poveavati kvalitetu ponuenih turistikih
proizvoda i tako postepeno usklaivati i cijene sa zemljama s razvijenim turizmom. U
skladu s time oekuje se i poveanje proizvodnosti rada izmeu 4,4 i 5,8% prosjeno
godinje i poveanje brutto domaeg proizvoda u turizmu izmeu 7 i 10% prosjeno
godinje.
3.3.1.2. Poljoprivreda
Maslinarstvo10
Po Goffredu Cavallini - Lettera agli agricoltori di Cherso 1900. godine (prije 100
godina) pod maslinom je bilo 1288 ha povrine sa oko 320.000 stabala maslina (oko
250 stabala po ha).
Do II. svjetskog rata cresko maslinarstvo bilo je odravano relativno dobro, vodilo se
rauna o uzgoju, pa i proizvodnji. Osim rezidbe, zemlja ispod maslina dva puta godinje
se obraivala.
Poslije II.svjetskog rata, grad Cres, u kojem su ivjeli uglavnom maslinari i pomorci,
naglo se prazni. Od 4300 itelja spao je na 1500 i prvo koje stradava, stradava
maslinarstvo.
Tada se poelo intezivno raditi na programu - akciji kako spajati parcele razliitih
veliina i razliitih vlasnika, ograivanjem visokim suhozidom radi ispae ovaca, i to
zadrunih ovaca. Tadanjih 95% maslinara glasalo je za takvu akciju. Danas su svi
maslinari Cresa uvjereni da se maslinarstvo ne moe zamisliti bez ispae ovaca. U
maslinicima kroz itavu godinu borave i slobodno se kreu ovce. One preko ispae dre
povrinu u maslinicima istu od korova, brste izdanke iz panja maslina, i pojedu ono to
padne sa stabla na tlo (granice prilikom rezidbe, plod). Povrina - zemlja u
maslinicima se ne obrauje. Ovca u masliniku donekle uva vlagu, a ujedno ga gnoji.
Rezultat dranja ovaca u maslinicima je vidljiv, jer samo takvi maslinici ne propadaju i
oni jedini raaju.
Svi maslinici na Cresu su podignuti na terasama, na jako kamenitom terenu, pa i
masline - stabla nisu velika kao to su u veini podruja Dalmacije.
10
Koriteni podaci Centra za mediteransku poljoprivredu Primorsko-goranske upanije
I N S T I T U T
175
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Danas Grad Cres ima oko 100.000 stabala maslina, dok na cijelom otoku, rauna se ima
oko 120.000 stabala. Najvei kompleks pod maslinom nalazi se u Creskom zaljevu, u
neposrednoj blizini Cresa.
to maslina znai za Cres:
- maslina je nezamjenjiva, odnosno najvanija poljoprivredna kultura koja uspijeva na
creskom tlu,
- maslina je dio sredozemnog biljnog pokrova, plemenitija od bora, trajnija je od bilo
kojeg drveta,
- maslina ne trai mnogo ivog rada (izuzev berbe), a niti velika sredstva. Na Cresu je
uspjeno povezana s ovarstvom,
- maslina je izvanredna dopunska djelatnost turistiko-ugostiteljskoj pivredi na otoku,
koja treba radnike za vrijeme tkz "mrtve sezone",
- maslina i gromae na kojima ona raste, ine jedan posebno interesantan ambijent svojstven za Cres (kultivirani krajobraz).
Prerada maslina na otoku je bila uvijek razvijena. Do dolaska hidraulinih prea,
masline su se uglavnom preraivale u ondanjim toevima, kojih je bilo oko dvadesetak
(Cres, Valun, Beli, Martinica).
Izmeu dva rata, prodiru na Cres hidrauline uljare: 3 vee i 4 manje, dok se 1941.
godine stavlja u pogon nova velika uljara (sa 5 prea i 3 super pree). Nakon zavretka
rata, sve uljare osim nove prestale su s radom, tako da je ona sama preraivala
proizvedene masline. Uljara je bila u pogonu 34 godine, sve do 1975. godine.
Poljoprivredna zadruga Cres koja je uljaru drala kao svoj pogon, 1975. godine nabavlja
novo postrojenje, koje radi bez prea, a ekstrakcija ulja bazira se na temelju
centrifugalnog ekstraktora. Do danas je preraeno oko 7000 tona maslina, a uljara je
bila u pogonu oko 14.000 sati.
Statistiki podaci o maslinarstvu Cresa pokazuju:
- da je u razdoblju od 32 godine (od 1967. do 1998.g.) bila sveukupna proizvodnja
maslina 9500 tona, a ulja 1662 tona,
- da je bez roda bilo 7 godina,
- da je slabiji rod (do 200 tona) bio 8 godina,
- da je osrednji rod od 200 do 400 tona bio 7 godina,
- da je dobar rod od 400 do 1000 tona bio
10 godina,
- da je prosjena godinja proizvodnja maslina 297 tona,
- da je prosjena godinja proizvodnja maslinovog ulja 52 tone,
- da je prosjeni dobiveni randman kod prerade 17,50%.
Konstatirano je da povrina pod maslinom kao i broj maslina (stabala) nije promjenjena
od 1967.g. do danas, te da je ostala ista: 450 ha povrine i 76.500 stabala maslina.
Na osnovu toga dobivamo i ove podatke:
- da je viegodinji prosjek maslina po stablu 3,90 kg,
- da je viegodinji prosjek ulja po stablu 0,68 kg,
- da je viegodinji prosjek maslina po 1 ha 660 kg,
- da je viegodinji prosjek ulja po 1 ha 115 kg.
I N S T I T U T
176
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Procjena broja domainstva koja se bave maslinarstvom na podruju Grada Cresa je:
- grad Cres
140
- selo Orlec
20
- Vodice - Loznati i ostali
10
UKUPNO:
170
Osnovni ciljevi programa razvoja maslinarstva obuhvaaju:
- podii proizvodnju maslina te dananju prosjenu godinju proizvodnju od 297 tona
poveati na 500 tona,
- podii kvalitetu prerade maslina tako da se doe do proizvodnje najkvalitetnijeg
maslinovog ulja,
- podii razvoj individualnog poljoprivrednog gospodarstva, ime bi se stimuliralo
ekonomsko jaanje njihovih domainstava, to bi doprinijelo stabilizaciji
stanovnitva na otoku.
Osnove programa su:
- rekonstrukcija i ureenje postojeih poljsko-maslinarskih puteva. Maslinik mora biti
pristupaan maslinaru i svim vozilima manjih kategorija, korisnih u maslinarskoj
prozvodnji,
- nastaviti obnovu starih naputenih maslinika i to onih koji se nalaze pod ispaom
ovaca kao i onih koji su ostali vani,
- ospoboljavanje strune slube i maslinara,
- raditi na eliminiranju periodine rodnosti u creskom maslinarstvu,
- raditi na okrupnjavanju posjeda. Usitnjenost parcela na Cresu govori da se ne moe
organizirati vea proizvodnja u maslinarstvu. Danas maslinar, bilo profesionalac ili
amater ne moe biti robni proizvoa na sitnom i razbacanom posjedu, ve se mora
ii na stvaranje maslinika od najmanje 100 maslina,
- raditi na osiguranju povoljnih kredita i to preko zadruge za kreditiranje obnove
maslina,
- raditi na rekonstrukciji postojee uljare ili na nabavi kompletno novog postrojenja
radi poveanja - proirenja preradbenog kapaciteta (najmanje 1 tonu/sat),
tehnologije koja e osigurati najkvalitetnije maslinovo ulje (prerada u 3 faze, 2 faze i
2,5 faze),
- raditi na izgradnji novog pogona za konzerviranje maslina za jelo.
Na osnovu iznesenog programa predvia se vea i kvalitetnija proizvodnja maslina i
maslinovog ulja.
Poljoprivredna zadruga Cres ostaje i dalje glavni nosioc obnove i razvoja maslinarstva,
a struni dio posla koordinira Centar za mediteransku poljoprivredu Primorskogoranske upanije. Udruga "Ulika" je takoer aktivno ukljuena u program razvoja
maslinarstva.
Ovarstvo11
Otok Cres oduvijek je otok ovarstva i maslinarstva. Dok su masline uglavnom

11
Materijal dr. Mio, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
I N S T I T U T
177
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
smjetene oko samog grada Cresa, ovarstvo pokriva cijeli otok povrine od oko 40.500
ha. Bazu u ovarstvu uglavnom je sainjavala siromana ispaa na kamenjaru i brst
postojeih uma, kada je uma (mediteranska makija) bila redovito eksploatirana radi
dobivanja ogrijevnog drva. Prije pedesetak godina na 1 ha dolazilo je prosjeno 1,2
ovce pa se uvijek raunalo da je na otoku bilo oko 35.000 - 40.000 ovaca.
Od 45.000 ha za ispau ovaca koristilo se oko 32.000 ha panjaka, ikare i ume.
Smanjenje intenziteta dranja ovaca na otoku znai smanjenje efekta pregonske ispae
(racionalne ispae). Broj ovaca od II.svjetskog rata pa na dalje konsantno se smanjuje, a
pogotovo danas, kada se ovarstvom na otoku bavi sve manji broj ljudi i to uglavnom
starijih. Stada su u cjelini vrlo mala i broje izmeu 50 i 100 ovaca. Tom veliinom stada
nemogue je prehraniti obitelj. Prema nekim procjenama minimalna veliina stada za
odravanje obitelji je 200 ovaca uz munju, proizvodnju sira i skute i njen plasman na
trite. Uz postojei nain uzgoja i koritenja ovaca (prodaja janjadi i ostarjelih ovaca)
potrebna su daleko vea stada, izmeu 400 i 500 ovaca.
Otok danas broji oko 20.000 - 25.000 ovaca.
Razlozi nazadovanja u creskom ovarstvu su:
- preteno starije stanovnitvo,
- irenje smreke i ostalih korova po panjacima,
- neredovita sjea ume i makije,
- male panjake povrine i usitnjenost posjeda,
- zaputene gromae koje prave granicu panjaka,
- neorganiziranost.
Tendencija nazadovanja primjeuje se i po broju rasplodnih ovaca i godinjoj
proizvodnji po ovci. Poseban problem je nemogunost plasmana vune, jer se domae
tekstilne tvornice opskrbljuju uvoznom vunom koje ima u velikim koliinama i na
kojima se postiu povoljnije uvozne cijene. Taj problem je potrebno rjeavati u suradnji
s dravnim institucijama. Osim toga, odbaenih oko 250 tona vune godinje je znaajan
i ekoloki problem, kojeg ranije, dok se sva domaa vuna prodavala, nije bilo.
Osnovni ciljevi programa razvoja ovarstva obuhvaaju:
- zaustavljanje nazadovanja ovarstva izradom konkretnog programa za razvoj
ovarstva na otoku. To znai podii ovarsku proizvodnju kvantitativno i
kvalitativno,
- podii razvoj individualnog poljoprivrednog gospodarstva, ime bi se stimuliralo
ekonomsko jaanje njihovih domainstava, to bi doprinijelo i stabilizaciji
stanovnitva na otoku.
Od 1945. godine do danas najvei ovar je Poljoprivredna zadruga Cres sa svojim
najveim stadom (stanje 31.12.2000. god.) od 4.619 ovaca.
Razvoj ovarstva je potrebno nastaviti, ne samo radi poveanja prihoda ovara i
njihovih porodica, ve i radi ponude zdrave hrane, jer se ovce hrane u prirodi, a ujedno
obavljaju ienje i gnojenje panjaka i maslinika i time odravaju bioloku ravnoteu u
prirodi. Razvoj je potrebno usmjeriti i poticati k proizvodnji sira, skute i janjadi, te
smanjiti manje efikasan uzgoj ovaca samo radi prodaje mesa. U tom cilju treba
I N S T I T U T
178
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
okrupniti stada i panjake povrine te izgraditi mini mljekare, a drava bi svojim

mjerama trebala poticati koritenje poljoprivrednih povrina. Uz takav koncept razvoja
do 2015. mogao bi se poveati broj ovaca.
Osnove programa su:
- poveati kapacitet ispae panjaka, eliminiranjem smreke i drugih korova, tj.
organizirati ienje panjaka,
- poboljati kvalitetu voda po panjacima i osigurati vee koliine vode, pogotovo
ljeti, na nain da se iskoriste pojedine prikladne povrine za formiranje umjetnih
napajalita,
- raditi na okrupnjavanju posjeda,
- raditi na osiguravanju povoljnih kredita za razvoj ovarstva,
- izgraditi pristupne puteve do panjaka.
Takav program bi se trebao realizirati iskljuivo na individualnim gospodarstvima,
odnosno na imanju ovara.
Pelarstvo12
Na podruju gradova Cresa i Malog Loinja djeluje pelarska udruga "Ku", sa

sjeditem u Malom Loinju.
Glavna pelinja paa na otoku je kadulja (Salvia officinalis), a najznaajnije lokacije
nalaze se na junom dijelu podruja Grada Cresa. Prinosi se kreu od 15 - 20
kg/konici, a u pojedinim godinama i do 60 kg/konici.
Od sporednih paa cijenjen je i med od vrijeska (Erica Sp.) i planike (Arbutus unedo).
Pojedinih godina mogue je izvrcati med od kestena (Castanea Sativa) i hrasta crnike
(Quercus ilex), uglavnom na podruju Tramuntane.
Osim meda, koji je vrlo cijenjen, skuplja se i vrlo kvalitetan pelud, kojeg se moe
prikupiti od 0,5 do 0,8 kg dnevno/konici. Od mnogobrojnih biljnih vrsta treba istaknuti
rasprostranjen buinac (Listus Sp.).
U narednom razdoblju potrebno je provesti sustavno floristiko opaanje otoka i
izdvojiti medonosne biljne vrste. Temeljem provedenih opaanja moi e se procijeniti
povrine pod znaajnim biljnim vrstama, odnosno izraditi pani katastar. Svrha izrade
katastra je da se ravnomjernom raspodjelom konica maksimalno iskoriste pani resursi
i osigura zadovoljavajua pokrivenost otoka za potrebe opraivanja samoniklih biljnih
vrsta.
Potreba promidbe pelinjih proizvoda u turizmu danas je sve znaajnija. Unutar ireg
pojma agriturizma izdvaja se i "apiturizam" kao posebna kategorija. U sklopu
obiteljskog gospodarstva mogue je u popunosti zaokruiti proces, od proizvodnje do
plasmana proizvoda. Kako je u svijetu trend organsko-bioloka poljoprivredna
proizvodnja, Cres je svojim sauvanim ekosustavom pogodan za provedbu razliitih
vidova takve proizvodnje, u sklopu koje pelarstvo moe imati znaajno mjesto.
12
Koriteni podaci "Pelarski dio projekta" iz materijala "Odriva poljoprivreda na otocima - primjer
otoka Cresa", Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
I N S T I T U T
179
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Proizvodi s takvih podruja, uz kontroliranu tehnologiju prilagoenu organskobiolokim naelima, na tritu su vrlo traeni i postiu dobru cijenu.
Osnovne smjernice razvoja pelarstva su:
- realizacija lokalnog uzgojnog programa, temeljenog na selekciji postojeeg
genetskog materijala, kojim bi se izdvojio ekotip pele prilagoen klimatskim i
panim uvjetima otoka,
- razvoj "apiturizma",
- organiziranje pelarstva na naelima organsko-bioloke poljoprivrede,
- kontrola kvalitete meda od kadulje,
- izrada panih karata.
Ostale djelatnosti
Vinogradarstvo je daleko manje zastupljeno i velikim je dijelom zaputeno. Mogue su

sadnje novih autohtonih sorti uz zatitu geografskog porijekla, a uz razraenu
marketinku koncepciju mogla bi biti i korisna dopunska djelatnost stanovnitva.
U tijeku su zajednike aktivnosti Centra za mediteransku poljoprivredu i Creskih
poljoprivrednika na krenju manjih povrina za voe, povre i maslinike. Te bi se
aktivnosti trebale ubrzati i proiriti na ranije obraivane povrine.
M.Bogunovi predlae u cilju obogaivanja turistike ponude osnivanje
vegetarijanskih kolonija u kojima bi se proizvodila hrana iskljuivo s prirodnim
gnojivima. Ta bi se proizvodnja mogla obavljati u okviru razvoja seoskog turizma u
kojima bi turisti sudjelovali u proizvodnji i pripremi hrane.
U cilju zatite skromnih poljoprivrednih povrina potrebno je osigurati maksimalnu
zatitu iskljuujui mogunost prenamjene poljoprivrednih povrina i provoditi zatitu
od erozije tla. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje moe se postii provoenjem
potrebnih mjera u cilju popravka tla, prvenstveno gnojidbom organskim gnojivima i
skromnim mogunostima navodnjavanja. Pojedine vrste tala mogu se popraviti
gnojidbom fosilnim, kalijevim i duinim gnojivima i humizacijom dodavanjem stajskih
gnojiva i zaoravanjem djetelinsko-travnih smjesa.
Na otoku, prema nekim procjenama ima oko 1300 vrsta gljiva, a od jestivih oko 300.
One se nalaze od razine mora pa sve do visine od 600 m. Gljive su zakonom zatiene i
berba je ograniena. Osim toga, na otoku ima i raznih vrsta samoniklog ljekovitog
bilja, a znaajniji su kadulja, majina duica, melisa i drugi. Mogunost ubiranja ovih
plodova mora biti pod strogom kontrolom, kako bi se zatitila priroda i bogatstvo njene
raznovrsnosti. Osim branja, postoji i mogunost proizvodnje, tj. sadnje i prerade
ljekovitog bilja, uz doradu u npr. eterina ulja, kao i mogunost uzgoja gljiva.
3.3.1.3. Lov
Zakon o lovu (N.N. 10/94) ureuje uzgoj, zatitu i koritenje divljai, te radnje u
funkciji odravanja bioloke i ekoloke ravnotee. Njime je odreeno to su lovita i tko
ih moe ustanoviti, kako gospodariti lovitem kao i koje vrste divljai treba u njima
drati, odnosno uzgajati. Kapacitet lovita utvruje se na bazi mogunosti uzgoja
pojedine vrste divljai a na temelju Uputa za boniranje zemljita, ali da pri tome ta
I N S T I T U T
180
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
divlja donosi stanovite gospodarske koristi, a ne uzrokuje nikakve ili samo podnoljive
tete. Na osnovu toga, lovozakupnici bi trebali strogo voditi rauna o tom naelu i
snositi trokove nastalih teta koje izlaze izvan ovih okvira.
Sitna divlja na Cresu nije smetala ovarstvu, ali uvoenjem visoke divljai nastali su
sukobi izmeu lovstva i ovarstva, posebno u vrijeme kada je ograda probijena i kada se
visoka divlja rairila i na druga podruja. Osim toga, divlja se i s podruja Punta
Kria proirila izvan ograda. Divlja svinja unitava ovce i janjad. Te probleme je
potrebno rijeiti i uskladiti interese lovaca, ovara ali i drugih koji imaju gospodarske
interese na tim podrujima. Lovstvo bi u svakom sluaju trebao biti jedan od vrlo
privlanih i kvalitetnih oblika turistike ponude i u budunosti.
Na podruju Grada ustanovljena su tri upanijska lovita ("Tramontana", lovite br.9
"Batajna - Hraste" i lovite br. 10 "Cres"), te dravno uzgajalite divljai br. VIII/27
"Zea".
Unutar tih ustanovljenih lovita znaajne povrine danas zauzimaju povrine zemljita
izvan lovita (temeljem l. 8. Zakona o lovu).
Ovim Prostornim planom, obzirom da se utvrene granice lovita ne mogu
mijenjati, predlae se:
- ukidanje ograenog lovita unutar upanijskog lovita "Tramontana" (za divlje
svinje, te jelene lopatare i muflone). Do privoenja konanoj namjeni, ograeni dio
lovita Tramontana moe se koristiti sukladno lovno-gospodarskim osnovama.
Ured dravne uprave nadlean za poslove gospodarstva obvezan je uskladiti lovnogospodarsku osnovu za lovite Tramontana u roku od 3 mjeseca od donoenja
Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Tramuntana.
- korekcije lovnih povrina u upanijskim lovitima "Tramontana, lovitu br. 9
Batajna - Hraste i lovitu br. 10 Cres, temeljem ustanovljenih kategorija zatite
prirodne batine i l. 8. Zakona o lovu,
- dravno uzgajalite divljai "Zea" potrebno je ukinuti, te izloviti svu alohtonu
divlja,
- u upanijskom lovitu br. 9 Batajna - Hraste dozvoljen je samo uzgoj autohtone
divljai.
Ukupne povrine lovita, lovnih povrina i povrina zemljita izvan lovita iznose:
upanijsko lovite "Tramontana":

- lovna povrina: 1.297,33 ha
- povrina zemljita izvan lovita: 3.552,67 ha
- ukupna povrina; 4.950,00 ha
upanijsko lovite br.9 "Batajna - Hraste":

- ukupna povrina: 7.301,00 ha
upanijsko lovite br.10 "Cres":

I N S T I T U T
181
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
ukupna povrina: 16.418,00 ha
Granice lovita, lovnih povrina i povrina zemljita izvan lovita prikazane su na

kartografskom prilogu br. 3A "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju", mj 1: 25000.
3.3.1.4. umarstvo
Prema podacima katastra na podruju Grada Cresa ima 9.087 ha umskog zemljita, a
prema "Studiji tla i povrina pogodnih za poljoprivredu i umarstvo" ukupne povrine
pod umama i umskim zemljitem u dravnom vlasnitvu i privatnim umama iznose
10.680 ha. Od toga na privatne ume otpada 4.979 ha. Razlika u podacima je 1.593 ha.
Oito je da su podaci katastra stariji, te da se uma iri sama po sebi, ali i organiziranim
poumljivanjem prostora koji ranije nisu bili pod umama. To pridonosi poveanju
prostora pod umama na utrb panjaka i drugih namjena zemljita. I u prolosti su se na
tim prostorima sukobljavali interesi umarstva i ovarstva, kao i poljoprivrede u
cjelini. Dio dravnih uma je ranije bio u vlasnitvu zemljinih zajednica (tzv.
"komunade"), iz kojih su koristi izvlaile seoske zajednice.
ume podruja Grada Cresa su u vlasnitvu drave i privatnika. Dravnim umama
gospodari Javno poduzee Hrvatske ume - umarija Cres-Loinj u sklopu Uprave uma
Buzet na osnovu "Programa gospodarenja". Organizacijski se podruje uma dijeli na
gospodarske jedinice "Tramuntana" i "Vrana". Podruje Tramuntane ima povrinu od
7.613 ha, od ega na dravne ume dolazi 4825 ha, a privatne 2788 ha, dok podruje
Vrana ima povrinu od 3.067 ha od ega dravnih 876 ha i privatnih 2191 ha.
U Tramuntani dominira umska zajednica medunca i bijelograba, a na viim terenima
crni grab s meduncem. Na podruju Vrane dominira crni bor, alepski bor, a autohtone
su crnika s crnim jasenom, crnika s crnim grabom te zajednica medunca i bjelograbia.
Gospodarske ume imaju procijenjenu zalihu drva od 174.331 m3 i godinji im je prirast
6.344 m3; zaliha zatitnih je 106.759 m3 uz godinji prirast od 3779 m3, a zaliha
privatnih uma oko 85.000 m3, uz godinji prirast od 2.500 m3. Godinji prirast u
gospodarskim umama je 3,12%, u zatitnim 3,05% i u privatnim 2,58%.
Prema procjenama umarije Cres-Loinj, na podruju Grada Cresa je u 1999.g.
ostvaren prihod od prodaje drva od svega 7,5% ukupnog prihoda, dok je preostali
prihod od 92,5% ostvaren iz osnova ienja i njege uma, to se financira po osnovu
Zakona o umama (lanak 70) iz prihoda tvrtki, te od ostvarenih zahvata u umi iz
sredstava na prodanu drvnu masu (18%). umarija je na prostorima Grada Cresa
obavljala preteno zatitnu i razvojnu funkciju,a znatno manje komercijalnu.
Programom gospodarenja bila je predviena za razdoblje od 1993 g. do 2002. g. sjea u
gospodarskim umama od 10.277 m3 i u zatitnim od 1235 m3, dok se u privatnim
godinje ostvari izmeu 250 i 300 m3. Sjea u gospodarskim umama poveavat e se
po godinjoj stopi od 2,675%, u zatitnim po stopi od 1,75%, te u privatnim po stopi
od 2,1%. U privatnim umama se dijelom i nadalje sjee na tradicionalan nain, a
primjenjuju se i iste sjee. Prosjena sjea poveavat e se prosjeno 2,26% godinje.
Oekuje se da se u razdoblju do 2015.g. nee bitnije mijenjati ukupna mogunost sjee.
I N S T I T U T
182
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
U razvoju umarstva potrebno je uskladiti interese umarstva, poljoprivrede, ovarstva i

turizma kako bi se i nadalje mogla odrati poljoprivredna proizvodnja, unaprijediti
uzgoj ovaca i podii razinu ponude turistikih usluga. To je svakako imperativ jer su
poljoprivredne povrine vrlo male, a i panjake postepeno preuzima uma. Nije
prihvatljivo da se na prostorima gdje su ranije bile zasaene poljoprivredne kulture
obavlja prenamjena poumljivanjem.
Osim toga, oekuje se se adekvatnija valorizacija uma u irenju paleta turistikih
usluga. Moe se organizirano nuditi cijeli spektar usluga koje su prikladne za takve
prostore, a u suglasju su s preporukama Vijea Europe za razvoj ruralnog oblika
turistikih usluga.
3.3.1.5. Ribarstvo
Ribarstvom i preradom riba Cresani su se bavili od davnina. Prerada riba je ugaena, a
ribarstvo je ostalo kao sudbinska i dopunska djelatnost otoana. Ulov ribe je sve manji.
Ribarstvom kao profesionalnom ili dopunskom djelatnou bavi se izmeu 25 i 30 ljudi.
Ribari raspolau s dvije koe, osam brodova s vie od 8 m duljine, te 20-tak brodova
duljine izmeu 6 i 8 m. Osim koa, dva su broda opremljena mreama, 10 brodova za
ulov kampa, a ostali imaju kombinirane mree i opremu za ulov kampi.
U razdoblju do 2015.g. nastavit e se s ribarenjem, iako ribe u moru ima sve manje.
Stoga su ovim Prostornim planom utvrena i podruja za odreivanje lokacije
uzgajalita (marikulture) i to u uvali Porat i uvali Zaplot.
Da bi se mogao razvijati ribolov, profesionalni i ostali ribari trebali bi ulagati sredstva u
modernizaciju ribarske opreme, u opremu za pripremu ribe za plasman i drugo. Ribolov
e i nadalje biti veoma vaan za razvoj turizma, jer je ulovljena, a i uzgojena riba u
Hrvatskoj vrlo visoke kvalitete. Razvoj ribarstva bit e povezan s turizmom kao tritem
za plasman ulova i kao organizirani pasivan ili aktivan turistiki ribolov. Ribarstvo ima
budunost u tzv. malom ribolovu koji ukljuuje ulov mreama, vrama i parangalima, a
ne nasilnim alatima (koama).
3.3.1.6. Preraivaka industrija
Preraivaka industrija na podruju Grada Cresa relativno je slabo razvijena, a djeluju
drutva Brodogradilite d.d. Cres, tekstilna trikotaa Adria-triko. d.d. te brodograevna
radionica, elektro yacht servis, mehaniarska radionica, stolarska radionica, tokar i
postolar.
Brodogradilite d.d. Cres je privatizirano, a obavlja poslove remonta brodova,
plovidbu i uvanje plovila. Remont se obavlja i na brodovima Jadrolinije i Jadranskog
pomorskog servisa iz Rijeke, te na ribarskim i turistikim brodovima i to u drvu i
eljezu. Za obavljanje tih poslova koristi se dok mogunosti dizanja do 1000 tona,
duljine 100 m i irine 11,5 m, dizalo za dizanje brodova do 120 tona, dvije obale po 100
m duljine i hale. Brodogradilite je saniralo otpadne vode i uloilo znaajna sredstva u
zatitu okolia. Osnovni problemi remonta su mala irina doka, pomanjkanje strune
radne snage i opa nelikvidnost.
Razvoj brodogradnje nastavit e se i nadalje na popravcima manjih brodova i poveat e
zaposlenost od 80 na 100 -110 djelatnika. Za realizaciju razvoja nabavit e se dok veih
I N S T I T U T
183
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
dimenzija, izgraditi hala s mikroklimom za rad u plastici na jahtama i zimi, te ulagati u

modernizaciju opreme. Postojei prostor brodogradilita je dovoljan za razvojne
potrebe, ali nabava veeg doka zahtijeva produljenje operativne obale za 50-ak metara.
Za obavljanje plovidbe drutvo posjeduje tri broda i to: brod "Corintia" za rasute terete
kapaciteta 4000 tona i dva broda za prijevoz cementa - "Merag" nosivosti 1200 i
"Pernat" nosivosti 500 tona. Roba se prevozi po Jadranu i Mediteranu. Na brodovima je
angairano 40-tak mornara.
Nastavit e s prijevozom rasutog tereta i cementa, a opseg prometa poveat e se
izmeu 20 i 40% u odnosu na sadanji.
Drutvo ima marinu kapaciteta 20 vezova u moru i 20-50 mjesta na suhom. Poslovi u
marini su vezani uz uvanje i zbrinjavanje te remont. U vremenu od 1.7. do 15.10. je
mrtva sezona brodogradnje, pa se to razdoblje dijelom pokriva poslovima u marini i
dijelom plovidbom. Tako se na odreeni nain isprepliu navedene djelatnosti i
ublaavaju njihova sezonska odstupanja.
Tvornica Adria-triko,d.d. je proizvodila pletenu tekstilnu trikotau i to gornje odjevne
predmete. Ona je privatizirana, a kooperant je trikotane tvornice "Arena" Pula. Uvjeti
poslovanja su izuzetno loi, a i konkurencija je vrlo otra. Bez obzira na postojee
tekoe, oekuje se nastavak proizvodnje. Na tim bi poslovima mogla raditi priuena
radna snaga od oko 20 ljudi.
U preraivakoj industriji moe se razviti niz manjih pogona za proizvodnju i preradu
hrane, tekstila i obrtnitva; za takve programe izraeni idejni programi prezentirani su u
monografiji Managament i poduzetnitvo 1000 programa ulaganja za mala i srednja
poduzea.
Takvi mali pogoni u industriji su: industrija zdrave hrane (masline, riba, meso, ovji
sir), remont i popravci nautikih plovila, modna odjea i trikotaa i sl., a u proizvodnom
obrtu popravak vozila, kuanskih aparata, televizora, izrada metalne, drvene, papirne i
plastine galanterije, suvenira i sl.
Industrija u sklopu manjih proizvodnih programa moe ponuditi specifine proizvode
namjenjene turizmu, razne suvenire i slino. Time bi se obogatila turistika ponuda i
izvrila preraspodjela poslova kroz vei dio godine, jer bi dio turistikih radnika u
zimsko vrijeme mogao obavljati i te poslove.
3.3.1.7. Graevinarstvo
Graevinarstvom se sada bavi tvrtka "Elektro-voda" Cres, tri privatne tvrtke i oko 9
obrtnika. Djelatnost je usmjerena prvenstveno na niskogradnju (kanalizacija, ceste,
odranje smetlita i drugo), ali i na gradnju stanova i drugih graevina. Djelatnost se
obavlja na podruju gradova Cresa i Malog Loinja, a za ostala trita, s obzirom na
izrazitu jaku konkurenciju, nema kapaciteta niti mogunosti. Graevinarstvo je u
izrazitim potekoama, a poduzee "Elektro-voda" je znatno smanjilo broj zaposlenih:
sada ih ima izmeu 40 i 50. Obrtnici obavljaju manje radove za lokalne potrebe.
I N S T I T U T
184
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Perspektive graevinarstva su i nadalje u odravanju i gradnji lokalnih cesta,

kanalizacije i u ukljuivanju u gradnju pojedinih sadraja na podruju gradova Cresa i
Malog Loinja.
3.3.1.8. Trgovina
Trgovinom se sada bavi tvrtka "Cresanka" d.d. Cres i oko 20 malih trgovaca. Ona
pokriva potrebe domicilnog stanovnitva, turista i dijelom gospodarstva. Opskrba
stanovnitva manjih mjesta otoka (najee starijih ljudi) nije zadovoljavajua, jer
zahtijeva vee trokove. Osim toga, doprema roba s kopna izaziva znatno vee trokove
i cijene nego na kopnu, pa i to ini tu djelatnost manje privlanom u odnosu na trgovinu
na kopnu i u veim potroakim centrima. Trgovina uglavnom pokriva potrebe
stanovnitva, lokalnog gospodarstva i turista. Ponuda trgovakih roba ne zadovoljava u
potpunosti specifine potrebe turista, ime izostaju i vei poslovni rezultati ukupnog
gospodarstva.
U razdoblju do 2015.g. trgovina e uglavnom i nadalje pokrivati te potrebe, ali zbog
deficitarnosti raznih roba i poveanih trokova dovoza iz kopnenih podruja trgovinu
je potrebno znatno ojaati, ne samo radi podmirenja raznovrsnih potreba nego i
specifinih potreba, naroito turista. S toga se oekuje proirenje i modernizacija
trgovinskih kapaciteta, znatno poboljanje asortimana i podizanje strunosti i
proizvodnosti trgovakog osoblja, vea prodaja otokih proizvoda, suvenira i
industrijske robe, te u konanici poveanje trgovakog prometa, dobiti, zaposlenosti i
investicija.
3.3.1.9. Promet, skladitenje i veze
Promet na podruju Grada Cresa u 1999. godini obavljalo je poduzee Autotrans,
poduzee "Cresanka" za svoje potrebe, zatim jedna manja tvrtka, etiri obrtnika i sama
trgovaka drutva, a veze Hrvatske telekomunikacije i Hrvatska pota. Pomorski
promet (rasuti teret, cement, prijevoz ljudi) je obuhvaen u okviru brodogradnje, tako
da podaci nisu sasvim precizni.
Postojee trajektne veze mogu zadovoljiti osnovne prometne zahtjeve, tako da nisu
bitno ogranienje za budui razvoj. Ove se procjene zasnivaju na broju dnevnih
putovanja, te na prostornim i morskim karakteristikama trajektnih terminala
Porozina/Brestova i Merag/Valbiska. Broj putnika koji je putovao u oba smjera
iznosio je 796.000, dok je broj ukupnih vozila u 1989. iznosio 363.000. Osim toga
podruje Grada Cresa pokriva i linija Mali Loinj - Susak - Unije - Martinica - Cres
- Rijeka. Luke u kojima se obavlja promet putnika su Cres i Martinica
Na otoku posluju potanski uredi u Belom, Cresu i Martinici. Podruje Grada Cresa
pokriveno je s fiksnom i s tri mobilne mree. Taj sistem potpuno zadovoljava potrebe.
U toku je izrada optikog kabela koji je ve doveden do Cresa.
Za podruje Cresa vana je i zrana luka na Loinju. Zrana luka nudi svoje usluge
domaim i inozemnim putnicima koji stiu privatnim avionima, a preko vikenda
postoji i zrana veza sa Zagrebom.
I N S T I T U T
185
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
U razdoblju do 2015.g. trebat e zadovoljiti sve raznovrsnije prometne potrebe

stanovnitva i turista. S toga se oekuje da e u ovoj djelatnosti doi do obnove
kapaciteta, nabave suvremenih i prikladnih prometnih sredstava i ponudi raznovrsnih
prijevoznih mogunosti unutar Cresa i Loinja,te u vezama s kopnom prema Puli,
Rijeci i Dalmaciji.
Oekuje se neto vei opseg prometa s obzirom na predvieni porast ukupnih
gospodarskih aktivnosti. Da bi se omoguio vei porast prometa, posebno u funkciji
razvoja turizma, potrebno je osuvremeniti i poboljati postojee prometnice, trasirati i
formirati pjeake i biciklistike staze, razviti sistem krstarenja, razgledavanja
podmorja, razviti morske sportove, cijeli spektar novih prijevoznih usluga i dr.
3.3.1.10. Financijsko posredovanje i poslovanje s nekretninama
Glavninu financijskog posredovanja 1999.g. obavljale su "Rijeka banka" Rijeka i
"Croatia" osiguranje.
U razdoblju do 2015.g. oekuje se proirenje tih djelatnosti dolaskom drugih drutava,
to e omoguiti razvoj konkurencije. Te e djelatnosti uglavnom pratiti gospodarsku
aktivnost na podruju Grada.
Da bi se osigurao normalan razvoj, financijska bi drutva trebala pronalaziti
najpovoljnije izvore sredstava za ulaganja u modernizaciju postojeih, znatnim
dijelom zaputenih kapaciteta i u izgradnju novih, te ujedno razvijati to bolje odnose
partnerstva i suradnje s gospodarskim i drugim subjektima i osobama. Ona bi trebala
stimulirati tednju graana i poveati ulaganje u malo poduzetnitvo.
3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine

Globalna ocjena stanja i prognoza razvoja nekog podruja mogu se kvantitativno izraziti
pomou sintetinih parametara bruto domaeg proizvoda, potrebnih investicijskih
ulaganja i zaposlenosti. Time se iskazana razvojna koncepcija kvantificira usporedivim i
meusobno povezanim veliinama i odnosima. Kvantifikacija obuhvaa dinamiku rasta
izraenu u kretanju bruto domaeg proizvoda, promjene u strukturi gospodarskih i
drutvenih djelatnosti koje se izraavaju strukturom domaeg brutto proizvoda,
zaposlenosti i promjena u veliini tednje i investicija, koje su osnovni pokreta
strukturnih promjena. Sva ova tri odnosa su u uskoj meusobnoj zavisnosti i oni su
kljuni za definiranje razvoja.
Osnovna polazita globalne projekcije razvoja sadrana su u postavljenim razvojnim
ciljevima. Njihovo ostvarenje pretpostavlja brzu primjenu suvremene proizvodnje roba i
usluga, vee koritenje znanja, bolju organizaciju i primjenu svjetskih standarda
kvalitete i uspjenosti.
Prognoza rasta bruto domaeg proizvoda, investicija i zaposlenosti izraena je u
minimalnoj i maksimalnoj varijanti, pa bi se budui razvoj Grada Cresa trebao kretati
izmeu ovih dviju varijanti. Za realizaciju tih varijanti potrebno je uloiti velike napore
svih gospodarskih i drugih subjekata, lokalne samouprave, uz podrku dravnih
institucija i opeg povoljnog okruenja u realizaciji razvojnih koncepcija. Brzina
I N S T I T U T
186
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
poveanja BDP ovisit e dakle o mnogim subjektima i institucijama, naroito o broj

provedbi restrukturiranja i prilagodbe potrebama suvremenog trita.
Brutto domai proizvod (BDP)
Brutto domaim proizvodom izraava se uspjenost svih djelatnosti u pojedinoj godini,

a osiguravaju se i sredstva za podmirenje osobnih potreba stanovnitva, javne potronje,
investicija i izvoza. Njegovo stvaranje i raspodjela omoguuju ne samo gospodarski,
drutveni i socijalni razvoj, nego i osiguranje demokratskih i ljudskih prava.
Prognoza rasta BDP podruja Grada Cresa po djelatnostima iznosi se u tablici br.37.
Tablica br.37. Prognoza rasta bruto domaeg proizvoda Grada Cresa do 2015.g.
teritorijalni princip
u 000 kuna (cijene 1998.)
Stanje
1999.g.
Djelatnost
A. Poljoprivreda, lov, umarstvo

B. Ribarstvo
C. Rudarstvo i vaenje kamena
D. Preraivaka industrija
E. Opskrba el. ener, plinom i
vodom
F. Graevinarstvo
G. Trgovina, popravak vozila
H.Hoteli i restorani
I.Promet, skladitenje i veze
J.Financijsko posredovanje
K. Poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje te poslovne usluge
L. Javna uprava i obrana

M.Obrazovanje
N.Zdravstvena zatita i soc. skrb
O. Ostale drutvene, socijalne i
osobne uslune djelatnosti
P.Privatna ku. sa zap. osobljem
Q. Izvanteritorijalne organizacije i
tijela
UKUPNO
Izvor: prognoza dr.verko
Stope
rasta
II.
Varijanta
Stopa
rasta
5506
1431
8070
1960
2,4
2,0
9219
2304
3,3
3,0
12985
15368
21554
24742
3,2
3,0
29216
26587
5,2
3,5
6605
12565
28946
7141
790
2527
13342
23622
79949
11500
1730
4953
4,5
4,0
7,0
3,0
5,0
4,3
15522
27517
120724
14425
2133
5938
5,5
5,0
10,0
4,5
6,4
5,5
Stanje
1999.g.
Djelatnost
Prognoza za 2015.g.
I.
varijanta
Prognoza za 2015.g.
I.
varijanta
Stope
rasta
II.
Varijanta
Stopa
rasta
1866
1612
100
401
2762
3014
225
850
2,5
4,0
5,2
4,8
3000
3514
274
942
3,0
5,0
6,5
5,5
30
127
9,4
188
12,1
97873
198400
4,8
261500
6,8
Prognoze rasta BDP izraene su na bazi procjena i pretpostavki razvoja pojedinih

djelatnosti. Najvei utjecaj na ukupni razvoj imat e i nadalje turizam, koji e
sudjelovati u ukupnom BDP izmeu 40 i 46 posto. On je, dakle, okosnica razvoja, te e
na neki nain i sve ostale djelatnosti biti orijentirane na zadovoljavanje to raznovrsnijih
potreba turistikih djelatnosti.
Po prvoj varijanti ukupni BDP bi se poveavao po prosjenoj stopi od 4,8 posto
godinje, a po drugoj od 6,8 posto. Bruto domai proizvod po stanovniku bi se poveao
od 4.807 na 9.895 odnosno 12.647 USD. Mnoge razvijene zemlje u posljednjem
desetljeu ostvaruju razinu BDP po stanovniku izmeu 15 i 27 tisua USD, a za Grad
I N S T I T U T
187
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Rijeku prognozirano je ostvarenje BDP po stanovniku izmeu 12.140 i 14.263 USD za

2015. godinu.
Investicije u dugotrajnu imovinu
U posljednjih desetak i vie godina izdvajanja u investicije su se drastino smanjila u

Hrvatskoj, na podruju Primorsko-goranske upanije i Grada Cresa. Tako su u cjelini
ona pala od udjela 20-25% u bruto domaem proizvodu na svega 7-10%. Izvori
financiranja investicija su: akumulacija gospodarskih subjekata, tednja kuanstava,
sredstva financijskih institucija, sredstva prorauna drave i lokalne samouprave te
inozemna sredstva.
Da bi se zapoeo investicijski ciklus potrebno je provesti financijsku disciplinu, tednju
i poveati ukupnu gospodarsku aktivnost, a naroito poveanje turistikog prometa.
Osim toga, potrebno je privui i dio inozemnog kapitala koji je posebno zainteresiran za
turizam.
Da bi se mogao ostvariti prognozirani razvoj, potrebna su znatna investicijska ulaganja
u dugotrajnu imovinu; prognozirana ulaganja po djelatnostima za podruje Grada iznose
se u tablici br.38.
Tablica br.38. Prognoza ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu 2000-2015.
U 000 kn cijene 1998.
Investicije od 2000-2015. godine
Djelatnost

B. Ribarstvo
vodom
F. Graevinarstvo
G. Trgovina, popavak vozila
M.Obrazovanje
Iznos
I varijanta
12218
3306
Udio u BDP
12
13
II varijanta
15462
4202
Udio u BDP
36266
36100
14
12
56971
47199
18
15
17952
32568
195000
19573
945
2805
12
12
24
14
5
5
26552
48098
322000
25879
1315
3809
16
16
29
16
6
6
1388
1388
4
4
1825
1922
5
5
14
15
Investicije od 2000-2015. godine

Djelatnost
N.Zdravstvena zatita i soc. skrb

tijela
UKUPNO
Iznos
I varijanta
244
1126
Udio u BDP
10
12
II varijanta
420
1511
95
196
15
12
286230
16
418715
21
I N S T I T U T
188
H R V A T S K E
d . d .
Udio u BDP
15
15
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Izvor: prognoza dr. verko
Razvijene zemlje ulau izmeu 18 i 25 % ostvarene razine bruto domaeg proizvoda u

investicije. Za podruje Grada Cresa predvieno je ukupno ulaganje bruto domaeg
proizvoda u sve investicije (bez investicija u dravne prometnice i energentsku
infrastrukturu) izmeu 16 i 21%.
U tablici br.38. iskazana su sintetizirana ulaganja po pojedinim djelatnostima. U
razdoblju od 15 godina predvia se investirati u dugotrajnu imovinu drutava, ustanova
i privatnih osoba izmeu 286 i 419 milijuna kuna ili prosjeno godinje izmeu 5,3 i
7,7 milijuna DEM. U ta ulaganja nisu ukljuena ulaganja za izgradnju dravne
prometne i energetske infrastrukture, ali su ukljuena ulaganja u komunalnu
infrastrukturu.
Oekuje se da bi gospodarski i drugi subjekti mogli financirati oko treinu investicija,
drugu treinu financijske institucije i treu treinu inozemni kapital.
Zaposlenost
Zaposlenost je temeljna razvojna, socijalna, drutvena i demokratska kategorija. Drave

se meusobno usporeuju prema broju nezaposlenih, njihovom socijalnom i
drutvenom statusu, a u konanici razvoj treba poboljati i dobrobit zaposlenih i
stanovnitva. Stoga prognoze zaposlenosti imaju izuzetno znaenje.
Postojea razina i prognoze zaposlenosti za podruje Grada Cresa iznose se u dvije
varijante za 2015.g., a prikazane su u tablici br.39.
Tablica br.39. Prognoza zaposlenosti na podruju Grada Cresa 2015. godine
teritorijalan pristup
Prognoza za 2015.g.
Djelatnost

B. Ribarstvo
vodom
F. Graevinarstvo
G. Trgovine, popavak vozila
Stanje
1999.g.
42
25
47
25
Prosjene
god.stope
rasta ili pada
0,8
0,0
124
50
130
55
0,3
0,6
130
50
0,3
0,0
66
91
223
80
110
323
1,2
1,2
2,5
90
100
400
1,9
0,6
4,0
I varijanta
Broj
II
varijanta
Broj
50
25
Prosjene
god.stope rasta
ili pada
1,1
0,0
Prognoza za 2015.g.
Djelatnost

Stanje
1999.g.
48
6
6
55
8
8
Prosjene
god.stope
rasta ili pada
0,9
1,8
1,8
19
50
19
60
0,0
1,2
I varijanta
Broj
II
varijanta
Broj
60
8
8
Prosjene
god.stope rasta
ili pada
1,4
1,8
1,8
14
70
-1,9
2,1
M.Obrazovanje
I N S T I T U T
189
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
N.Zdravstvena zatita i soc. Skrb

tjela
UKUPNO
33
22
805
PODRUJA MORA
40
30
1,2
1,9
50
40
2,6
3,8
60
80
1050
1,76
1175
2,6
Izvor: prognoza dr. verko
Prognoza zaposlenosti temelji se na ocjeni mogunosti razvoja pojedinih tvrtki u

navedenim djelatnostima. Najvei udio u zaposlenosti zadrava turizam. Zaposlenost e
porasti od 805 na 1050 do 1175 osoba. Tako e porasti i udio zaposlenih u ukupnom
stanovnitvu od 25 na 33, odnosno 36% stanovnitva.
Zaposlenost e biti kumulativna, a popunjavati e se u razliitim djelatnostima. Tako e
se turistika djelatnost kombinirati s poljoprivrednom i drugim djelatnostima. Prema
iznesenim prognozama ne oekuju se bitne izmjene u strukturi zaposlenih, osim to e
porasti udio turistike djelatnosti.
Zakljuak
Dostignuta razina gospodarskog razvoja (mjerena ostvarenim bruto domaim

proizvodom) Grada Cresa kree se oko prosjeka Hrvatske i Grada Rijeke, a znaajno je
manja nego prije domovinskog rata. Opseg koritenja usluga u obrazovanju, zdravstvu i
drugim drutvenim djelatnostima manji je nego u veim centrima i na kopnu. Zaposleno
je 805 osoba ili stanovnitva.
Teki uvjeti ivota na otoku Cresu i starosna razina stanovnitva, rat i njegove
posljedice, nedovoljna ulaganja u odravanje kapaciteta i podizanje tehnoloke i
poslovne razine, visoki trokovi u proizvodnji i cirkulaciji dobara i pomanjkanje
razvojnih programa, temeljna su razvojna ogranienja. Ti su problemi uzeti u obzir
prilikom izrade razvojnih prognoza.
Povoljne razvojne okolnosti vezane su na blizinu trita Europe i privlanu prirodnu
raznolikost, na raznoliku gospodarsku strukturu, na ouvane prostorne i druge resurse te
na radinost ljudi.
Osnovni ciljevi razvoja su u poveanju proizvodnje roba i usluga, u irenju lepeze
djelatnosti, u podizanju tehnoloke razine, kvalitete proizvoda i usluga, u osiguranju
vie razine ivotnog standarda i kvaliteti ivljenja, te u skladnom i odrivom razvoju.
Razvoj Grada Cresa u razdoblju do 2015.g. odvijat e se u vrlo dinaminim
promjenama koje uvjetuju globalizacija i regionalizacija, sve vea primjena suvremenih
i visokih tehnologija te postepeno ukljuenje Hrvatske u europske gospodarske i druge
integracije.
Koncepcija dugoronog razvoja Grada Cresa sastoji se od sektorske i globalne
koncepcije. Sektorskom prognozom iskazane su pojedine aktivnosti koje su temeljene
na resursnim, prostornim, ljudskim i drugim mogunostima sektora. Globalnom
koncepcijom utvrena su tri najvanija parametra razvoja: bruto domai proizvod,
investicije i zaposlenost kao i promjene u njihovim strukturama i to u nioj i vioj
varijanti.
I N S T I T U T
190
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
U prvoj varijanti teite razvoja je na modernizaciji postojeih i blaem poveanju

novih kapaciteta, poveanju efikasnosti rada i kapitala te jaanju malih i srednjih
poduzetnika i obiteljskih gospodarstava. U drugoj varijanti osim ve iznijetih
pretpostavki za prvu varijantu, predviaju se vea ulaganja i znatno vea efikasnost.
Dinamini pokazatelji razvoja Grada Cresa prikazani su u tablici br.40.
Tablica br. 40.
1999.g.
2015.g.
I. varijanta
Stanovnitvo (2001.)
2945
3150
Zaposlenost
805
1050
Udio zaposlenosti u stanovnitvu
25,2
33,0
Domai bruto proizvod u 000 kn
97873
198400
Prosjeni godinji rast BDP
4,8
Bruto domai proizvod po stanovniku u USD
5224
9895
Investicijska ulaganja 2000-2015 g.u 000 kn
360974
Prosjena godinja ulaganja u 000 kn
24065
Prosjena godinja ulaganja u 000 USD
3782
Napomena: (cijene) su uzete za 1998. kada je teaj USD bio 6,3623, a DEM 3,6193 kn.
II. varijanta
3250
1175
36,0
261500
6,8
12647
557361
37157
5840
Prema iznesenim podacima stanovnitvo bi se kretalo izmeu 3150 i 3250 osoba,

zaposlenost izmeu 33 i 36% stanovnitva, rast mase bruto domaeg proizvoda izmeu
4,4 i 5,8% godinje, a prosjena godinja ulaganja izmeu 3,0 i 4,4 milijuna USD.
Da bi se ostvario predvieni razvoj, potrebno je potaknuti ljude na sveukupno
stvaralatvo i razvoj poduzetnikog duha, na stvaranje povoljnog razvojnog okruenja,
na poticanje ulaganja i osiguranje poticaja takvom okruenju od strane dravnih,
upanijskih i lokalnih institucija. Da bi se ostvarile promjene u okruenju, potrebno je
izmijeniti dravnu i lokalnu pravnu regulativu u cilju stvaranja povoljnijih uvjeta
poslovanja i donoenja adekvatnih mjera da se mogu ostvariti razvojni ciljevi. Meu
njima su prostorno i urbanistiko ureenje i zatita okolia kako bi se osigurao odrivi
razvoj i pribliavanje razvoju razvijenih zemalja zapada.
3.3.3. Razvoj drutvenih djelatnosti

Prijedlog javnih funkcija
kategorije. Sva ostala naselja svrstana su u kategoriju ostalih naselja.
Planirane funkcije sredita mikroregije - naselja Cres - prikazane su u tablici br. 29, str.
131, toka 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja.
Uprava i pravosue
Svi segmenti prava i pravosua planirani su u upanijskom sreditu, dok se u sreditima

gradova i opina koji su u prethodnom ustroju bili sjedita opina (ujedno i sjedita
I N S T I T U T
191
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
gravitacijskih podruja), nalaze ispostave upanijskih slubi i sudbene vlasti s prateim

slubama. Izuzetak je Grad Cres koji pored gradske uprave, zbog specifinosti otonog
prostora preuzima odreene upanijske ispostave (imovinsko-pravni i katastarskogeodetski poslovi)
Odredbe novog Ustava Republike Hrvatske (NN 113/00 i 124/00) proiruju prava
lokalne samouprave, to je regulirano Zakonom o podrunoj (regionalnoj) samoupravi
(NN 33/2001). Prema tom Zakonu djelokrug opina i gradova je obavljanje poslova koji
se odnose na:
- ureenje naselja i stanovanja,
- prostorno i urbanistiko planiranje,
- komunalnu djelatnost,
- brigu o djeci,
- socijalnu skrb,
- primarnu zdravstvenu zatitu,
- odgoj i osnovno obrazovanje,
- kulturu, tjelesnu kulturu i sport,
- zatitu potroaa,
- zatitu i unapreenje prirodnog okolia,
- protupoarnu i civilnu zatitu.
Grad Cres planiran je i ubudue kao jedinica lokalne samouprave gradskog karaktera sa
prateim upravnim odjelima gradske uprave. U skladu s pravima iz novog Zakona o
podrunoj (regionalnoj) samoupravi ustrojit e se upravni odjeli gradske uprave Cresa.
Neovisno o teritorijalnoj podjeli u mrei sadraja pravosua, odreuju se sjedita javnih
biljenika na svakih 20.000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata, na temelju ega
ve djeluje biljenik u naselju Cres. Mrea javnih biljenika i njene promjene reguliraju
se posebnim Zakonom odnosno njegovim izmjenama i dopunama.
U svim sjeditima lokalne samouprave planirane su policijske postaje, pa se to odnosi i
na naselje Cres.
Predkolsko i kolsko obrazovanje
Planiranje predkolskih ustanova u nadlenosti je jedinica lokalne samouprave.

Postavke na temelju kojih se planira mrea tih ustanova su:
- sredita organizirane brige za predkolsku djecu su u svim sreditima
gradova/opina pa tako i u naselju Cres,
- potreban broj ustanova, njihov razmjetaj, kao i veliina grupa-jedinica ovisit e o
kontingentu predkolske populacije.
Kako se temeljem demografskih prognoza ne oekuje poveanje broja predkolske
djece, to e se briga za njihovo obrazovanje i dalje provoditi u okviru postojeih
kapaciteta. Daljnji razvoj ove djelatnosti ii e prema poboljanju standarda
predkolskog odgoja i naobrazbe.
Osnovno kolstvo planira se na temelju planirane demografske slike te primjenom
prihvaenih standarda i normativa. Osnovno naelo je da moraju postojati samostalne
osnovne kole u svim gradskim/opinskim sreditima. Podruni odjeli samostalnih
I N S T I T U T
192
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
osnovnih kola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice

lokalne samouprave. Temeljem ovih postavki zadrava se postojea mrea
osnovnokolskih jedinica u Gradu Cresu, dakle osnovna kola i njeni podruni odjeli.
Djelatnost srednjeg kolstva obavljanju srednjokolske ustanove (srednje kole i
ueniki domovi) te druge pravne osobe. Prema vaeem standardu jedna srednja kola
dolazi na 10.000 do 30.000 stanovnika, pa Grad Cres nema osnovnog uvjeta za
osnivanje vlastite srednje kole. U skladu s demografskom slikom jedinice lokalne
samouprave, te podacima o postojeem stanju srednjokolskog obrazovanja na Cresu,
predlae se da se postojei sustav srednjokolskog obrazovanja zadri. To znai da u
naselju Cres i dalje djeluju razredna odjeljenja ope gimnazije iz Malog Loinja i
srednjokolska nastava za obrtnika zanimanja. Takoer se zadrava djelovanje
postojeeg uenikog doma.
Zdravstvena zatita i socijalna skrb
Zdravstvena djelatnost je od znaaja za Republiku Hrvatsku. Obavlja se kao javna

sluba, a obavljaju je zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj praksi.
Nain organizacije i provoenje zdravstvene zatite utvruju se Zakonom o
zdravstvenoj zatiti. Postoje tri razine zdravstvene zatite; primarna, sekundarna i
tercijarna.
Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mreom zdravstvene djelatnosti, a mjerila
za postavljanje mree su:
- zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovnitva,
- jednaki uvjeti/mogunosti za koritenje zdravstvenih usluga,
- potreban opseg/razina djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna),
- stupanj organizacije podruja, prometna povezanost i specifinost naseljenosti, te
dostupnost demografski ugroenih podruja (osobito na otocima),
- gospodarske mogunosti.
Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su dom zdravlja, ustanova za hitnu
medicinsku pomo, ustanova za zdravstvenu njegu u kui i ljekarna. Za dimenzioniranje
zdravstvene zatite na otocima, primjenjuju se specifini normativi i standardi.13
Primarna razina zdravstvene zatite za otok Cres/Grad Cres (ija je naseljenost izmeu
2.500 i 5.000 stanovnika) prema tim normativima i standardima odreuje jednog
lijenika na 700 korisnika. Ljekarnika djelatnost se moe obavljati i u depoima.
Socijalna skrb je organizirana drutvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje drutvena
briga i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i graana, kojima je pored
drugih drutvenih mjera potrebna i posebna pomo drutvene zajednice. Djelatnost
socijalne skrbi je od posebnog drutvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne
zatite u skladu s Programom razvoja socijalne zatite koji donosi Sabor RH. Za
lociranje ustanova socijalne skrbi i zatite odreeni su normativi i standardi, od kojih je
za Grad Cres vano navesti slijedee:
- lokacija centra za socijalni rad mora biti u gradskom podruju,
- lokacija organizacije socijalne zatite mora biti u sreditu naselja ili njegovoj blizini,
Dom za djecu i mlade mora biti lociran u gradskom podruju,
13
Analiza sadraja javnih funkcija - Zavrni izvjetaj, Separat za PPPG, URBING/1997
I N S T I T U T
193
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
kapacitet Doma za djecu i mlade ne smije biti manji od 60 ni vei od 100 mjesta,
igralita moraju imati povrinu minimalno 15 m2 po djetetu.
Novi Dom umirovljenika koji je pri zavretku izgradnje, odgovara u potpunosti

normativima i standardima u svojoj kategoriji, jer je lociran u naselju gdje postoje uvjeti
za koritenje zdravstvenih i socijalnih ustanova, kao i za drutvenu aktivnost korisnika
doma. Nadalje, Dom je planiran za manje od 200 ljudi, ukupna povrina zemljita za
gradnju je vea od 50 m2 po korisniku, a povrina zatvorenog prostora je vea od 38 m2
po korisniku.
Na temelju navedenih normativa i standarda minimalni sadraji zdravstva i socijalne
skrbi za Grad Cres su; ambulanta ope medicine, ustanova za pruanje hitne medicinske
pomoi, ljekarna i zavod za zapoljavanje. Predlae se zadravanje svih postojeih
sadraja zdravstvene zatite i socijalne skrbi.
Kultura i sport
Mrea kulture i sporta se osniva na postavkama iz zakonske regulative, ali i

usmjerenjima iz dokumenata prostornog ureenja. Prilikom utvrivanja mree
maksimalno treba respektirati postojee stanje mree. U sreditu ranga Cresa treba biti
smjetena veina kulturnih odnosno sportskih sadraja. Prema vaeim planovima
minimalni sadraji su; knjinica, itaonica, muzej, galerije, zbirke, kinematograf,
sportski klubovi i kolska-sportska dvorana. Kako Grad Cres ima sve te sadraje u
budunosti e se nastojati proiriti njihov spektar i poboljati razina usluge u samom
Cresu ali i u ostalim naseljima na otoku. U tu svrhu prioritetna je izgradnja nove
vienamjenske sportske dvorane u samom Cresu. Izgradnja ostalih sportskorekreacijskih sadraja pratit e potrebe stanovnitva, te dopunjavati turistiku ponudu
Grada Cresa.
Vjerske zajednice, udruge graana
Planiranje vjerskih sadraja i objekata na Cresu zadaa je katolike crkve, s obzirom na

to da se ona jedina pojavljuje na tom prostoru. Stoga e se osiguranje lokacija za
eventualne vjerske objekte i sadraje osstvariti suradnjom planera i predstavnika crkve.
Udruge graana, politike stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa
graana svake pojedine lokalne zajednice, posebnog strukovnog organiziranja ili raznih
humanitarnih nastojanja. Zbog specifinog karaktera tih sadraja oni se ne mogu
planirati pa tako ni uvrtavati u dokumente prostornog ureenja.
I N S T I T U T
194
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
KARTOGRAM
BROJ 4
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
3.4. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA

3.4.1. Uvjeti koritenja prostora
Uvjetima koritenja odreuje se nain koritenja prostora odreenog namjenom, koja je
obrazloena u toki 3.2. Obrazloenja ovog Prostornog plana.
A)
Uvjeti koritenja graevinskih podruja
A1)
Graevinska podruja naselja
Prostornim planom utvrena su graevinska podruja naselja na podruju Grada Cresa i

to za naselja: Beli, Dragozetii, Filozii, Predoica, Sveti Petar, Vodice, Ivanje,
Vaminec, Cres, Loznati, Orlec, Lubenice, Martinica, Miholaica, Pernat, Valun,
Vidovii, Stivan i Zbiina.
Na graevinskim podrujima naselja na podruju Grada Cresa gradi se u skladu s
odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske
dokumentacije.
Za naselja koja se nalaze u vodozatitnoj zoni Vranskog jezera - Mali Podol, Zbiina,
Stani, Vrana i Grmov nisu utvrena graevinska podruja, nova izgradnja nije mogua
ve samo rekonstrukcija postojeih graevina.
Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske
cjeline (I. stupanj zatite), i to:
-
gradska naselja:
seoska naselja:
Cres, Lubenice i Beli,

Orlec i Predoica,
graevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija mogue su temeljem

odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadlenog Konzervatorskog odjela,
odnosno detaljne planske dokumentacije.
Za naselja, odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske
cjeline (II.stupanj zatite), i to:
-
seoska naselja:
Dragozetii, Filozii, Grmov, Loznati, Mali Podol,

Martinica, Krina, Pernat, Podol, Sveti Petar, Stivan,
Valun, Vaminec, Vodice, Vrana i Zbiina,
graevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija

mogue su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadlenog
Konzervatorskog odjela. Izuzetak od navedenog odnosi se na evidentirane seoske
cjeline Mali Podol, Vrana i Grmov, gdje izgradnja novih graevina nije doputena
(zatita Vranskog jezera).
Graevinsko podruje naselja sastoji se od izgraenog dijela i dijela predvienog za
ureenje zemljita i izgradnju.
I N S T I T U T
195
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Izgraenim podrujem smatra se ureeno graevinsko zemljite, na kojem su izgraene

graevine stambene namjene, izgraene infarstrukturne graevine i povrine, te
privedene namjeni ostale povrine (parkovi, igralita, ureene plae i dr.).
Izgradnja unutar graevinskog podruja naselja razvija se uz postojee ili planirane
lokalne i razvrstane prometnice. Neposredan pristup graevne estice na javnoprometnu
povrinu mora se osigurati prometnicom irine najmanje 3,0 m, pjeakim prolazom ili
stubitem irine najmanje 1,5 m.
Udaljenost graevina od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne moe biti manja
od 5,0 m, dok za razvrstane ceste udaljenost ne moe biti manja od 5,0 m za upanijske,
odnosno 10,0 m za dravne ceste. Prema posebnim uvjetima nadlenih pravnih osoba te
udaljenosti mogu biti i manje, ali iskljuivo za infrastrukturne graevine u funkciji
prometnice.
Oblik i veliina graevne estice utvruje se prema postojeem obliku katastarske
estice, cijepanjem katastarske estice ili spajanjem vie estica, a mora omoguiti
smjetaj graevine i udaljenost graevina do granica estice.
Neposrednim provoenjem ovog Prostornog plana unutar izgraenog dijela
graevinskih podruja naselja, ukoliko to nije u suprotnosti s drugim odredbama ovog
Prostornog plana i Uredbe, mogu se graditi graevine:
a)
stambene namjene
- obiteljske kue, unutar graevinskih podruja svih

naselja
- stambene graevine, unutar graevinskog podruja
naselja Cres, Martinica, Miholaica i Valun,
b)
gospodarske namjene - poslovne, do 150 m2 brutto povrine graevine,

- poljoprivredne gospodarske graevine,
c)
ugostiteljsko-turistike namjene: - graevine do 400 m2 brutto povrine,
d)
montane graevine - kiosci i tandovi.
Posredno provoenje ovog Prostornog plana odreeno je za sve graevne estice i

prostorne cjeline izgraenog dijela naselja vee od 5000 m2 kao i sve neizgraene
dijelove graevinskih podruja naselja: Cres, Beli, Dragozetii, Filozii, Predoica, Sv.
Petar, Vodice, Loznati, Orlec, Lubenice, Miholaica, Pernat, Vidovii, Stivan i
Zbiina, naselja uz obalu mora (Cres, Martinica i Valun), te registriranu povijesnu
cjelinu Beli.
I N S T I T U T
196
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Obavezna izrada urbanistikog plana ureenja odreena je za:

-
Beli
Beli
Beli
Beli
Pod Beli

lokalnog znaaja,
Dragozetii
Filozii
Predoica
Sv. Petar
Vodice
Cres
graevinsko podruje naselja (NA 7) s povrinama

izdvojenih namjena,
Loznati
Orlec
Lubenice
Martinicu

lokalnog znaaja,
Miholaica
Pernat
Valun
graevinsko podruje naselja (NA 14), zona

ugostiteljsko-turistike namjene T34 i luko
lokalnog znaaja,
Vidovii
Stivan
Zbiina
Granice obuhvata urbanistikih planova ureenja prikazane su na kartografskom

prikazu br. 3A Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih
ogranienja u koritenju, mj. 1:25.000.
I N S T I T U T
197
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
A2)
PODRUJA MORA
Graevinska podruja za izdvojene namjene
Graevinska podruja za izdvojene namjene svojom se strukturom i nainom koritenja

razlikuju od naselja, a u njima se ne moe planirati nova stambena gradnja.
Nova izgradnja u graevinskim podrujima za izdvojene namjene mogua je samo
temeljem urbanistikog plana ureenja, to je odreeno ovim Prostornim planom.
Obavezna izrada urbanistikog plana ureenja odreena je za:
-
Pod Beli
zona ugostiteljsko-turistike namjene T33,
Martinica
zone ugostiteljsko-turistike namjene T32 i T16 i

groblje G4,
Miholaica zona Zaglav zona ugostiteljsko-turistike namjene T23,
Porozina
Merag
Loznati
poslovna zona K12,
Orlec
zona poslovne namjene K13 ,
Orlec zona elezni Menik zona ugostiteljsko-turistike namjene T37 ,
Pri
zona poslovne namjene - manja proizvodna K2,
Valun zona Zdovice
Valun zona Travnice
Valun
sportski centar R13,
Lubenice
Krii
zona
drutvene
namjene
informacijsko-
interpretacijski centar D1.

-
Merag
luko podruje luke otvorene za javni promet

upanijskog znaaja.
Granice obuhvata urbanistikih planova ureenja prikazane su na kartografskom

prikazu br. 3.A. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja posebnih
ogranienja u koritenju, mj. 1 : 25 000.
I N S T I T U T
198
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Do izrade navedene dokumentacije urbanistikih planova ureenja mogui su

slijedei zahvati u prostoru:
Na podruju Grada Cresa, za koji je pokrenut postupak izrade Urbanistikog plana

ureenja naselja Cres, do donoenja istog, doputena je:
rekonstrukcija odnosno zamjena postojee pojedinane ili vie graevina te
interpolacija svih vrsta graevina temeljem odrednica ovog Plana, unutar
izgraenog dijela graevinskog podruja na graevnoj estici ili prostornoj cjelini
povrine 5000 m2 i manjoj,
izgradnja graevina prema detaljnim planovima ureenja po pribavljenoj
suglasnosti Ministarstva i to: DPU stambenog naselja Brajdi I (SN 24/96.), DPU
poslovne zone Volnik (SN 24/96.), DPU stambeno-gospodarskog kompleksa
Lungomare u Cresu (SN 16/00 i 5/01), DPU Ulika u Cresu (SN 29/01), PUP Melin
- 1. etapa SN 11/86, koji po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na snazi i
nakon usvajanja ovog Prostornog plana,
izgradnja infrastrukturnih graevina.
Do donoenja Urbanistikih planova ureenja odreenih ovim Planom za ostala

naselja na podruju Grada Cresa (naselja Beli, Dragozetii, Filozii, Predoica, Sv.
Petar, Vodice, Loznati, Orlec, Lubenice, Martinica, Miholaica, Pernat, Valun,
Vidovii, Stivan i Zbiina) doputena je temeljem odrednica ovog Prostornog
plana:
- rekonstrukcija odnosno zamjena postojee pojedinane ili vie graevina te
interpolacija svih vrsta graevina temeljem odrednica ovog Plana, unutar
- izgradnja infrastrukturnih graevina.
Do donoenja Urbanistikih planova ureenja odreenih ovim Planom, za

izdvojene namjene izvan naselja, doputena je temeljem odrednica ovog Prostornog
plana:
- rekonstrukcija odnosno zamjena postojee pojedinane ili vie graevina unutar
- hortikulturno ureenje povrina, postavljanje urbane opreme (koevi za smee,
klupe i sl.)
Do donoenja Urbanistikog plana ureenja za postojeu turistiku zonu Zaglav

(T23) doputeno je samo odravanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova
postojeih graevina i zamjena ravnog krova kosim (bez mogunosti izgradnje
potkrovlja).
I N S T I T U T
199
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
B)
PODRUJA MORA
Uvjeti koritenja povrina izvan graevinskih podruja
Povrine izvan graevinskog podruja obuhvaaju poljoprivredne i umske povrine,

ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (panjake povrine) i vodne
povrine.
U koritenju poljoprivrednih povrina treba promovirati razvitak ekoloke
poljoprivrede, tj. proizvodnje bez primjene pesticida, mineralnih gnojiva i drugih
agrokemikalija, a temelj trebaju biti obiteljska gospodarstva. Prednost treba dati
tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i
preradu (maslinarstvo, ovarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo, mediteransko voarstvo,
uzgoj ljekovitog i zainskog bilja i dr.). Vrijedne prostore za poljoprivredno-stoarsku
djelatnost i proizvodnju zdrave hrane potrebno je posebno uvati.
Prostornim planom osigurani su uvjeti za smjetaj graevina u funkciji poljoprivrede, i
to unutar graevinskih podruja naselja i izvan njih.
Koritenje umskih povrina, razgranienih na gospodarske ume (1), zatitne ume
(2) i ume posebne namjene (3) treba bazirati na temeljnom naelu da je postojee
ume potrebno odravati pravilnim gospodarenjem, te da se njihove povrine ne smiju
smanjivati.
Koritenje gospodarskih uma podrazumijeva, uz gospodarske uinke, i odravanje
bioloke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala uma. Svi
zahvati trebaju se izvoditi u korist autohtonih vrsta drvea.
Koritenje zatitnih uma treba biti na nain da je dozvoljena samo sanitarna sjea, a
najvaniji zadatak je, radi zadravanja osnovne funkcije ovih uma, ouvanje od
bespravne i nekontrolirane sjee i zatita od poara.
Znaajne povrine umskih povrina zauzimaju ume posebne namjene u podrujima
koja su zatiena ili se predlau zatititi i to u kategoriji posebnog rezervata i u
kategoriji zatienog krajolika. Koritenje tih uma odvijati e se u skladu sa Zakonom
o umama (NN 52/90) i Zakonom o zatiti prirode (NN 30/94). U umama posebne
namjene nisu doputene radnje koje bi mogle naruiti osnovna obiljeja prostora, nije
doputeno branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja,
razni oblici gospodarskog koritenja i sl.). U umi je potrebno zabraniti lov, izloviti
autohtonu divlja, te zadrati strukturu ume sa starim stablima koja imaju dublja.
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite na podruju Cresa ine
panjake povrine (P). Vanost ouvanja preostalih panjakih povrina, u
kontekstu razvitka ovarstva, velika je. Nain uzgoja ovaca na Cresu nepromijenjen je
ve stoljeima - u slobodnoj ispai, na otvorenom, tijekom cijele godine. Na creskim
panjacima ne postoje umjetni zakloni za stoku. Stoga bi u buduem koritenju
panjakih povrina trebalo predvidjeti i mogunost izgradnje gospodarskih graevina u
funkciji stoarstva - sjenika, tala, prostora namijenjenog za vrenje strojne munje i sl.
Za panjake povrine potrebno je predvidjeti reime konje, raskrivanja od smreke i
dr., te ih sauvati od poumljavanja.
I N S T I T U T
200
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Vodne povrine ovim su Prostornim planom razgraniene na vodne povrine (Vransko

jezero) i morske povrine.
Koritenje Vranskog jezera i nadalje e biti iskljuivo za vodoopskrbu, uz provoenje
svih nuno potrebnih mjera zatite. Koritenje prometnica u slivu Vranskog jezera
odrediti e se odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
Koritenje morskih povrina, razgranienih na prometne djelatnosti, rekreacijska
podruja i ostale morske povrine odvijat e se na nain da se omogui nesmetano
odvijanje pomorskih, gospodarskih i turistikih aktivnosti.
Pomorske djelatnosti u akvatoriju obuhvaaju sustav luka otvorenih za javni promet
upanijskog i lokalnog znaaja, luke posebne namjene, privezita, te trase
meunarodnog i unutarnjih plovnih puteva. Pomorske aktivnosti odvijat e se u skladu s
Pomorskim zakonikom (NN 17/94, 79/94, 43/96). Uz istonu obalu Cresa, tj. uz
planirano objedinjavanje postojeih ornitolokih rezervata, nije doputeno glisiranje niti
zadravanje brodova i amaca, osim tradicionalnog ribarenja, to je potrebno obiljeiti
plutaama.
Rekreacijska podruja podrazumijevaju sportske i rekreativne djelatnosti u obalnom
pojasu irine 300 metara. Na istonoj obali Cresa, uz podruja posebnih rezervata,
doputeno je ronjenje, uz odreivanje polaznih toaka sa kojih se kree u organizirano
ronjenje, i to: Beli (Pod Beli), Merag, Orlec (Mali Bok) i Koromano.
Ostale morske povrine koristiti e se za tradicionalne gospodarske djelatnosti,
prvenstveno ribolov, koji se trebaju odvijati u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu
(NN 74/94). Na akvatoriju uz istonu obalu Cresa (posebni rezervat) sakupljanje
biolokih vrsta doputeno je samo uz dozvolu i u svrhu znanstvenih istraivanja.
Lokalnom stanovnitvu dozvoljen je tradicionalni ribolov, uz povremeno praenje
stanja ribljeg fonda. Planom su definirana podruja za odreivanje lokacija za
marikulturu u uvali Zaplot i uvali Porat. Prije privoenja konanoj namjeni dodatnim je
istraivanjima potrebno odrediti ne samo konkretnu lokaciju, ve i uvjete koritenja
uzgajalita prvenstveno s aspekta provjere stanja okolia.
3.4.1.1.
Podruja posebnih ogranienja u koritenju
Na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju", mj 1:25000, oznaeni su i prostori
posebnih ogranienja u koritenju koja se odnose na krajobraz, tlo (geotehnike
znaajke), lovita, vode i more.
Krajobraz
Zbog potrebe zatite visoke vrijednosti pojedinih cjelina, a izvan podruja predloenih
za zatitu temeljem Zakona o zatiti prirode, na podruju Grada Cresa odreeni su u
kategoriji osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza:
- ira okolica Cresa, tj. zalee creskog zaljeva,
- poluotok Pernat.
I N S T I T U T
201
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Kultivirani krajobraz tititi e se i unaprijediti tako da se prvenstveno sauvaju

razliitosti prostornih cjelina, te karakteristinih slika prostora uvjetovanih prirodnim
obiljejima, tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeem. Potrebno je uvati i
obnavljati estetske vrijednosti krajobraza, kao npr. maslinike, gromae, panjake
povrine i sl.
ire podruje Grada Cresa, sa samim naseljem - zatienom urbanom cjelinom - cjelina
je izuzetne vrijednosti, s pojedinanim graevinama iz razliitih povijesnih razdoblja u
okolini, arheolokim lokalitetima, te agrarnim pejzaom kojeg karakteriziraju maslinici,
vonjaci i vinogradi. U irem podruju Grada Cresa izgradnja novih graevina stambene
namjene, te izgradnja na povrinama za izdvojene namjene bit e mogua prema
uvjetima utvrenim ovim Planom, na nain da se u najveoj moguoj mjeri ouvaju
vrijednosti krajobraza.
Poluotok Pernat, na kojem se nalaze tragovi kultura od prapovijesti do danas, obiluje
primjerima autohtone ruralne arhitekture, uz primjere puke romanike i gotike, naroito
u Lubenicama. Izgradnja na podruju poluotoka Pernat mogua je unutar ve postojeih
naselja i zaseoka, dok se za naselja unutar slivnog podruja Vranskog jezera omoguuje
samo rekonstrukcija postojeih graevina.
Tlo - geotehnika prikladnost terena
Obzirom na mjerilo kartografskog prikaza (1:25000), izdvojeni su litogenetski

kompleksi, odnosno podruja koja se toliko razlikuju po svojim fiziko-mehanikim
znaajkama, da su prikazana kao posebne cjeline. Izvreno je geotehniko zoniranje
terena pa su izdvojeni slijedei tipovi terena:
karbonatne stijene ili podruje kra I geotehnika kategorija;

crvenica na karbonatima Ia geotehnika kategorija;
fli III geotehnika kategorija;
naplavineIV geotehnika kategorija;
marinski sedimenti (nije zonirano).
Karbonatne stijene krede i paleogena, kao i fli paleogena, tvore osnovnu stijensku
masu. Karbonatne stijene su prostorno dominantne, dok je fli vidljiv na povrini u tri
povrinski relativno male i izolirane zone: kod naselja Lubenice i Valuna te izmeu
Merga i drage Kruica. Crvenica i naplavine u strukturnom pogledu su pokriva na
karbonatnim stijenama. Stoga, ti dijelovi terena imaju razliite geotehnike znaajke u
odnosu na one gdje je osnovna stijena vidljiva na povrini.
Matinu stijensku masu karbonatnog kompleksa (I geotehnika kategorija)

izgrauju, tri osnovna litoloka tipa: vapnenci, dolomiti i vapnenci u izmjeni, kao i
kalcitne ili dolomitne bree. Prema postojeim inenjerskogeolokim
klasifikacijama navedeni litoloki tipovi pripadaju grupi ovrslih do dobro ovrslih
sedimentnih stijena. Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi
kristalasto-zrnastih karbonatnih, a bree podgrupi cementiranih klastinih stijena.
Unutar stijenske mase zapaene su razlike u fiziko-mehanikim znaajkama i na
relativno malim udaljenostima. To nije posljedica razliitog litolokog sastava ve
strukturnog sklopa, odnosno tektonske oteenosti i okrenosti stijenske mase.
I N S T I T U T
202
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Znaajka karbonatnog kompleksa je esta ogoljelost, pa su velike povrine gotovo

bez ikakvog pokrivaa. To je podruje kra. Obzirom na specifino povrinsko
raspadanje nekih tipova dolomitnih stijena, na njima se susree rastresiti pokriva
ija debljina rijetko prelazi 1 metar.
Stijene karbonatnog kompleksa imaju disolucijski (pukotinsko-kavernozni) tip
poroziteta. Unato razlikama u vodopropusnosti, to je posljedica litolokog sastava,
kao i stupnja raspucalosti i okrenosti, upojnost terena je velika, a koeficijent
otjecanja mali. Krki tereni su gotovo potpuno bez povrinskih tokova. Zato se
erozija terena moe smatrati malom. Iznimke su podruja bujinih vodotokova.
U cjelini uzevi, karbonatni kompleks je geotehniki najpovoljniji u smislu izvoenja
graevinskih zahvata. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama imaju u cjelini
malu deformabilnost, a padine preteito povoljnu stabilnost, bilo u prirodnim
uvjetima ili kod zasjecanja. Podruja pokrivena aktivnim siparom (nevezani kameni
odlomci) ili vezanim siparom (kameni odlomci s pjeskovito-glinovitim vezivom)
nisu posebno izdvojena na karti, jer pokrivaju vrlo male izolirane povrine. Na tim
dijelovima je stabilnost terena manja u odnosu na zone bez pokrivaa. Tereni
oblikovani u karbonatnim stijenama, takoer su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje
graevina, jer imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih
optereenja. Vei inenjerski zahvati, kao to su zasjecanja i nasipavanja,
geotehniki su lako savladivi. Rasjedne zone i speleoloke pojave su mjesta loijih
geotehnikih znaajki od prosjenih. Mjestimino vrlo ralanjen reljef, esto je
ograniavajui imbenik, budui da nepovoljna morfologija terena uvjetuje vee
inenjerske zahvate, to je osobito naglaeno kod izgradnje prometnica. Pogodnost
terena oblikovanih u karbonatnim stijenama je relativno laka i jeftina izgradnja
podzemnih prostora.
Crvenica je najraireniji tip pokrivaa na karbonatnim stijenama (Ia

geotehnika kategorija). Po sastavu je prainasto-glinoviti materijal. U depresijama
(krkim uvalama i ponikvama) crvenica je najee bez krupnijih frakcija, dok na
uzvienjima i padinama sadri odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Debljina
crvenice je razliita: od vrlo tankih i nekontinuiranih nakupina na uzvienjima i
padinama do viemetarskih u ponikvama i uvalama.
Lokacije gdje crvenica sainjava pokriva na karbonatnoj stijenskoj podlozi imaju u
pravilu slabije geotehnike znaajke (zbog vee deformabilnosti), od ogoljelih
dijelova terena, gdje su izdanci nekih od tipova karbonatnih stijena vidljivi na
povrini terena. To se odnosi samo na naslage crvenice vee debljine (najee > 2
m), koje nije mogue zanemariti prilikom izgradnje. Upojnost terena je na tim
lokacijama smanjena. Budui da se deblje nakupine crvenice nalaze u depresijama
ija su dna zaravnjena, mogunost pojaane erozije je mala.
Matine stijene flinog kompleksa paleogena (III geotehnika kategorija)

sastoje se preteito od razliitih tipova siltita te proslojaka do lea pjeenjaka. Zbog
litoloke heterogenosti stijenska masa je u cjelini heterogena i anizotropna. Litoloki
tipovi fline stijenske mase pripadaju grupi slabo do dobro okamenjenih sedimentnih
stijena, odnosno podgrupi cementiranih klastinih stijena. Sitnozrnasti lanovi flia
su u svjeem stanju sivoplaviaste boje. Poveanjem stupnja raspadanja, njihova
boja prelazi u ukastosivu do smeeukastu. Pjeenjaci su u svjeem stanju sive
I N S T I T U T
203
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
boje, a zahvaeni raspadanjem poprimaju sivosmeu boju. Zbog intenzivnog

fiziko-kemijskog raspadanja u povrinskoj zoni se nalazi kora troenja, esto
viemetarske debljine. Na mjestima pojaane erozije, koja je esta na takovim
terenima, intaktna osnovna stijena vidljiva je na povrini.
Tereni oblikovani u palegenskom fliu veinom su vrlo male vodopropusnosti. Zato
je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja velik. Za razliku od terena
oblikovanih u karbonatnim stijenama, u razdobljima intenzivnih padalina javlja se
povrinsko teenje. Ta okolnost, kao i injenica da su tereni uglavnom pokriveni
korom fiziko-kemijske razgradnje, uzrokuje openito veu eroziju, kako onu
povrinskim spiranjem tako i jaruanjem.
Budui da su matine stijene paleogenskog flia, za razliku od karbonatnih, veinom
pokrivene korom fiziko-kemijske razgradnje koluvijalno-deluvijalnog tipa,
deformabilnost terena esto je osjetno vea u odnosu na intaktnu stijensku masu u
dubini.
Tereni oblikovani u fliu su relativno povoljni za temeljenje graevina. Meutim,
kod izvoenja veih geotehnikih zahvata, kao to je zasjecanje ili nasipavanje,
potreban je oprez. Razlog tomu je kora troenja na povrinskom dijelu flia, koja ima
bitno slabiju deformabilnost u odnosu na intaktnu stijenu. Nepovoljan poloaj slojeva
u odnosu na mjesto zasjecanja takoer moe inicirati odrone. Kora raspadanja u
geotehnikom smislu ini drugaiju sredinu u odnosu na naslage podloge.
Naplavine odnosno potoni nanos (IV geotehnika kategorija) sastoje se

najee od ljunka ili mjeavine ljunka i pijeska, ili pak od mjeavine ljunka i
pjeskovito-prainastih frakcija. Debljina sedimenata moe biti viemetarska. Unutar
sedimentog tijela se ponekad nalaze valutice. Stabilnost naplavina je povoljna jer
pokrivaju zaravnjene dijelove terena. Obzirom na preteito ljunkoviti sastav,
nosivost tih zona takoer je povoljna. Meutim, nepovoljna okolnost je blizina
korita povremenih bujinih tokova, obzirom da velike vode mogu izazvati znatnu
eroziju uz istovremeno naplavljivanje velikih koliina materijala. Potrebno je
spomenuti zamovareni teren pokriven naplavinama na junom dijelu Creskog
zaljeva, kao i takav teren na junom kraju jezera Vrana. Te lokacije su po svojim
karakteristikama neprikladane za graenje.
Marinski sedimenti pokrivaju vei dio podmorja koji pripada teritoriju Grada
Cresa. Podruja koja se nalaze iznad valne baze, izloena su erozijskom djelovanju
valova. Zato je na njima dno hridinasto, odnosno kamenito, a na osnovnoj stijeni se
zadravaju samo krupni sedimenti veliine ljunka. Ove zone su najee vrlo uske,
to ovisi o morfologiji podloge i izloenosti lokacije valovima. Na stjenovitoj
podlozi mjestimice se nalaze pjeskovito-ljunkoviti sedimenti nastali marinskom
erozijom obale ili su pak doneeni s kopna bilo vodom (nastavci proluvijalnih
nanosa) ili gravitacijom (podmorski sipari). ljunkovita dna karakteristina su za
podmorske nastavke brojnih bujinih dolina. Ispod vrlo strmih ili okomitih litica
esti su podmorski sipari.
Iako je veina obala otoka Cresa kamenita, odnosno hridinasta, esti su ali ija su
sedimentna tijela preteito ljunkovitog sastava. Dio tih ala je akumulacijskog
I N S T I T U T
204
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
podrijetla, a nastao je usitnjavanjem krupnog ljunka i valutica doneenih bujinim

vodotocima. Najvee takove pojave nalaze se kod naselja Porozina i Beli, ispod naselja
Lubenice, kod Valuna, u uvali Kruica te brojni manji ali koji nisu prikazani na karti
zbog suvie sitnog mjerila. Drugi tip ala takoer ima ljunkovito sedimentno tijelo, ali
stvoreno erozijskim djelovanjem mora. Najvei takovi ali su u uvali Slatina sjeverno
od naselja Martinice, kao i ali na obali od Martinice do Miholaice.
U podmorju se nalaze naslage naglaeno razliitih geotehnikih svojstava. Zato se
stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina i dna kree u rasponu od vrlo
povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva, odnosno dno kamenito, do
izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno
pokriveno viemetarskim naslagama fluidnog mulja do sitnog pijeska podlonog
likvefakciji. Marinski sedimenti, koji pokrivaju dno Kvarnera i Kvarneria su
slabokonsolidirani do nekonsolidirani.
Lovita
Prikaz lovita, lovnih povrina i povrina zemljita izvan lovita obrazloen je u toki
3.3.1.3. Lov.
Povrina za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina - kamenolom Bojnak

definirana je na kartografskom prikazu br.1 Koritenje i namjena povrina, te na
kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja
posebnih ogranienja u koritenju. Uvjeti koritenja obrazloeni su u toki 3.2.3.
Kriterij za graenje izvan graevinskog podruja. Utvrena je obveza izrade studije
Procjene utjecaja na okoli.
Vode i more
Ogranienja u koritenju vodnih i morskih povrina odnose se na Vransko jezero i

more.
Na podruju Grada Cresa slivno podruje Vranskog jezera pripada jednim dijelom I.
zoni sanitarne zatite izvorita, a veim dijelom ima status vodoopskrbnog rezervata.
Jezero funkcionira u svom okruenju na otoku (lokalni sliv), ali s utjecajem potencijala
dubokog krkog podzemlja u junom dijelu jezera. Obzirom da je jezero jedini izvor
vode cijelog Cresko-loinjskog arhipelaga, uinak mogueg zagaenja bio bi
nepopravljiv i ostavio bi trajne posljedice i na vodoopskrbu stanovnitva, i na
gospodarski razvoj itavog podruja. Zatitne mjere za ouvanje kakvoe jezerske mase
treba usmjeriti u prvom redu na zatitu lokalnog sliva. Od utjecaja potencijala dubokog
krkog podzemlja mogue je zatititi se samo kontrolom koliine crpljenja i
postavljanjem kontrolnog mehanizma kakvoe vode u najdubljem dijelu jezera.
Ogranienja u koritenju morskih povrina odnose se na luka podruja, potrebu
zatite podmorja, ogranienja proistekla iz utvrenih kategorija zatite prirode,
ogranienja proistekla iz Uredbe, a temeljem kriterija Prostornog plana upanije
odreena je i kategorizacija obalnog mora te lokacije plaa na podruju Grada.
I N S T I T U T
205
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Luka podruja
Luko podruje obuhvaa dijelove akvatorija u kojima se sve djelatnosti odvijaju u
skladu s odredbama Luke uprave.
Ovim Planom luka podruja odreena su u:
- Cresu (s proirenjem u odnosu na postojee stanje),
- Porozini,
- Mergu,
- Valunu,
- Martinici.
Zatita podmorja
S aspekta zatite podmorja, kao podrujima vanim za mrijeenje i zadravanje riba
posebnu panju treba obratiti danas ugroenim livadama morske cvjetnice Posedonia
Oceanica. Mjere zatite sastoje se u ograniavanju sportskog ribolova, osobito ronjenja
s ronilakom opremom, naroito zabrani izgradnje bilo kakvih ispusta otpadnih voda.
Ogranienja proistekla iz utvrenih kategorija zatite prirode
Posebna ogranienja u koritenju morskih povrina koja proizlaze iz utvrenih
kategorija zatite prirode, i to posebnog rezervata (botaniko-zoolokog) i zatienog
krajolika, navedena su u toki 3.4.3.1. Zatita prirodne batine.
Ogranienja proistekla iz Uredbe
Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (Nar. nov. br. 128/04)
odreeni su uvjeti i mjere za ureenje zatienog obalnog podruja mora u svrhu
njegove zatite, svrhovitog, odrivog i gospodarski uinkovitog koritenja. Ova Uredba
primjenjena je u postupku izrade ovog Plana.
Zatieno obalno podruje (u daljnjem tekstu: ZOP) obuhvaa podruje cijelog Grada
Cresa i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte, a koju podrazumijeva crta plimnog
vala na obali.
Kategorizacija obalnog mora
Prema Prostornom planu upanije, obalno je more kategorizirano u dvije kategorije. U
prvu kategoriju svrstano je more u zatienim podrujima (podruja vrijedne prirodne
batine, podruja podobna za uzgoj koljaka), to je obalno more visoke kakvoe. U
drugu kategoriju svrstano je more na podruju vee izgraenosti obalnog pojasa (more u
zoni utjecaja otpadnih voda).
Obalno podruje Grada Cresa svrstano je u I. kategoriju - more visoke kakvoe.
I N S T I T U T
206
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Kupalita (plae)
Plae, uz koje se protee pojas obalnog mora irine 300 m namijenjen kupanju i
sportovima na vodi, definirane su na slijedeim lokacijama:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
Porat
Luica
Meraica
Miholaica
Draica
Bobarska
Martinica
Tiha
Slatina
Dolec
Sv.Nikola
Vrutek
Veli al
Zgor Velog ala
Karjotul
anja
Pod Lubenice
Luka
Miraine
Zaglav
Grabrovica
Kastelanjov
Zaglavi
Raca
Zdovica
Vela Draga
Clivena
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
Draga Bu
Barbarova Draga
Nedomije
Draica
Grabar
Gradska plaa
Auto-kamp Kovaine
Gavza
Propovedna
Sv. Bla
Pregajena
Stara Porozina
Beli
Luica
Zala Draga
Fojika
Predoica
Vele Selzine
Portijel
Poje
Kruica
Banja
Mali Bok
Takej
Draenj
Arci
Plae uz obalna naselja:

- Cres: plae pod red. Br. 32, 33 i 34,
- Valun: plaa pod red. Br. 25,
- Martinica: plae pod red. Br. 6 i 7,
- Miholaica: plaa pod red. Br.4,
odnosno uz izdvojene namjene izvan naselja (ugostiteljsko turistike namjene):
- uz zone T32 i T16 plae pod red. Br. 8 i 9,
- uz zonu Zaglav T23 plaa pod red. Br. 5,
odreuju se ovim Planom kao ureene morske plae i prikazane su na kartografskim
prikazima 1. Koritenje i namjena povrina i 3A. "Uvjeti za koritenje, ureenje i
zatitu prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju", u mjerilu 1:25.000.
Ureenje prethodno navedenih plaa odrediti e se izradom urbanistikih planova
ureenja odreenih ovim Planom za odnosno naselje ili za odnosne povrine izdvojenih
namjena izvan naselja uz koje se nalaze. Ukoliko se predvienim rjeenjem bitno
I N S T I T U T
207
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
mijenja postojei izgled obale (nasipavanje i sl.), obavezna je izrada Procjene utjecaja
na okoli.
Do donoenja Urbanistikog plana ureenja ovim Prostornim planom omoguava se
rekonstrukcija i odravanje postojeih ureenih prethodno navedenih plaa bez
mogunosti nasipavanja obale.
Ostale plae odreene su kao morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim
Planom, a uvjeti ureenja odreeni su u poglavlju 3.2.3.Kriteriji za graenje izvan
graevinskog podruja.
3.4.2. Uvjeti ureenja prostora

Graevinska podruja naselja na podruju Grada Cresa utvrena su na kartografskim
prikazima br. 1 Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25.000 i br. 4 Graevinska
podruja, mj. 1:5000, a razvrstana su na:
Beli:
NA 1
Dragozetii:
NA2
Filozii:
NA3
Predoica:
NA4
Sveti Petar:
NA5
Vodice:
NA6
Cres:
NA7
Loznati:
NA8
Orlec:
NA9
Lubenice:
NA10
Martinica:
NA11
Miholaica:
NA12
Pernat:
NA13
Valun:
NA14
Vidovii:
NA15
Stivan:
NA 16
Zbiina:
NA17
Ivanje:
NA18
Vaminec:
NA19
Ureenje graevinskog zemljita podrazumijeva pripremu i opremanje. Kategorije
ureenosti graevinskog zemljita odreene Prostornim planom Primorsko-goranske
upanije, su:
I. minimalno ureeno graevinsko zemljite, koje obuhvaa pripremu i pristupni put,
II. optimalno ureeno graevinsko zemljite, koje osim pripreme obuhvaa i osnovnu
infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i elektrinu energiju,
III. visoko ureeno graevinsko zemljite, koje obuhvaa sve elemente pripreme i
opremanja.
Ovim Prostornim planom odreuje se optimalno ureenje graevinskog zemljita na
podruju Grada Cresa, koje osim pripreme obuhvaa i osnovnu infrastrukturu: pristupni
put, vodoopskrbu, odvodnju i elektrinu energiju.
I N S T I T U T
208
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Eventualna via razina ureenosti graevinskog podruja odreuje se Programom mjera

za unapreenje stanja u prostoru, odnosno dvogodinjim programima investiranja u
graevine i ureaje komunalne infrastrukture.
Graevinska podruja naselja sastoje se od izgraenog dijela i dijela predvienog za
Izgraenim podrujem smatra se ureeno graevinsko zemljite na kojem su izgraene
graevine stambene i druge namjene, izgraene infarstrukturne graevine i povrine, te
privedene namjeni ostale povrine (parkovi, igralita, ureene plae i sl.).
Unutar graevinskog podruja naselja na podruju Grada Cresa mogu se graditi
graevine:
stambene namjene,
drutvene namjene,
ugostiteljsko-turistike namjene,
gospodarske namjene,
infrastrukturne i komunalne namjene,
montane graevine.
Graevine stambene namjene utvrene ovim Prostornim planom dijele se na:
-
obiteljsku kuu (definiranu Zakonom o gradnji), koja prema tipovima gradnje

moe biti slobodnostojea, dvojna ili u nizu. Izgradnja obiteljskih kua mogua
je u svim naseljima na podruju Grada Cresa. Ovisno o tipu gradnje, najmanja
doputena povrina graevne estice iznosi od 250 - 400 m2, a najvea 1000 m2.
Najvei doputeni broj etaa iznosi 2 etae, a visina 6,5 metara.
stambene graevine, koje mogu biti slobodnostojee ili dvojne, a sadre
najvie do 4 samostalne uporabne cjeline. Grade se unutar graevinskog
podruja naselja Cres, Valun, Martinica i Miholaica, a iznimno, i unutar
ostalih naselja na podruju Grada Cresa temeljem Urbanistikog plana ureenja
propisanog ovim Planom za odnosno naselje. Najmanja doputena povrina
graevne estice iznosi od 400 - 500 m2 (ovisno o tipu gradnje), a najvea 2000
m2. Najvei doputeni broj etaa iznosi 3 etae, a visina 8,0 metara.
viestambene graevine, koje sadre vie od 4 samostalne uporabne cjeline, a
mogu se graditi samo unutar graevinskog podruja naselja Cres, i to temeljem
Urbanistikog plana ureenja. Najmanja povrina graevne estice iznosi 1000
m2, a najvea nije ograniena. Najvei doputeni broj etaa graevine iznosi 4
etae, a visina 11,0 m.
Osim stambene, u sklopu graevine stambene namjene omoguava se i poslovna

namjena za tihe i iste djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije sa bukom
manjom od 45 dB nou i 55 danju: krojake, frizerske, postolarske, fotografske
radionice, prodavaonice mjeovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i bunih djelatnosti:
automehaniarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovanice, stolarije,
ugostiteljske graevine, peenjarnice i slino.
Graevine drutvene namjene ine obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji,
galerije, vjerske graevine, sportske dvorane, kina i sl. Grade se u pravilu na istaknutim
lokacijama i moraju biti graene kvalitetno i racionalno. Najvei doputeni koeficijent
izgraenosti iznosi 0,5, osim za sportsko-rekreacijske i vjerske graevine, gdje moe
iznositi do 0,8. Najvea doputena etanost graevine drutvene namjene iznosi 4 etae.
I N S T I T U T
209
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Za graevine drutvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rjeenja s

hortikulturnim ureenjem estice.
Graevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar graevinskog podruja
naselja pod uvjetom da se ne naruavaju uvjeti ivota i stanovanja, a dijele se na
graevine poslovne namjene (preteito uslune, trgovake, komunalno-servisne i manje
zanatske), te poljoprivredne gospodarske graevine (koje se ne mogu graditi unutar
graevinskog podruja obalnih naselja).
Zateene graevine proizvodne ili poslovne namjene u izgraenim dijelovima naselja
zadravaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zatite okolia.
Graevine ugostiteljsko-turistike namjene - hoteli, pansioni, vile i aparthoteli mogu
se graditi uz uvjet da se graevna estica mora nalaziti uz javno prometnu povrinu
irine kolnika najmanje 5,5 metara. Najmanja doputena povrina graevne estice
iznosi 1600 m2, s izuzetkom ve izgraenih dijelova naselja, dok najvea doputena
povrina nije ograniena. Najvei doputeni broj etaa graevine iznosi 4 etae, tj. 14,00
m. Najmanje 50% graevne estice mora biti ureeno kao parkovno-pejzano zelenilo, s
tim da hortikulturno ureena povrina iznosi najmanje 40 % estice.
Graevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni
ureaji, komunalne graevine i sl.
Montane graevine i kiosci mogu se postavljati na javnim povrinama ili povrinama
u vlasnitvu Grada Cresa, a iznimno i na esticama u privatnom vlasnitvu, ali samo u
skladu s planom rasporeda kioska kojeg donosi Poglavarstvo Grada Cresa. Kiosci i
tandovi mogu biti samostalne graevine, ili se nekoliko kioska moe povezati u jednu
funkcionalnu cjelinu.
3.4.3. Uvjeti zatite prostora

3.4.3.1. Zatita prirodne batine
Radi zatite i unapreivanja stanja okolia Prostornim su planom utvrena osobito
vrijedna podruja, te su odreene mjere njihove zatite.
Zakonom o zatiti prirode i posebnim propisima odreen je nain ureivanja i koritenja
zatienih dijelova prirode. Prostornim planom izdvojeni osobito vrijedni dijelovi
prirode upisati e se na osnovi strune podloge u Upisnik zatienih dijelova prirode to
se vodi pri nadlenom tijelu. Prije no to se upiu, za te je dijelove prirode potrebno
provesti zakonske postupke zaite. Ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno
e se tititi mjerama propisanim Odredbama za provoenje ovog Prostornog plana.
Zatieni dijelovi prirode, kao i podruja predloena za zatitu prikazani su na
kartografskom prilogu br.3. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora- podruja
posebnih uvjeta koritenja", mj. 1:25000. Za podruje Tramuntane zatita prirodne
batine usklaena je s utvrenim kategorijama zatite iz Prostornog plana podruja
posebnih obiljeja Tramuntana.
Na podruju Grada Cresa (kopneni i morski dio) predlae se zatititi u slijedeim
kategorijama zatite (temeljem Zakona o zatiti prirode) 14.561,93 ha ili 13,2 % ukupne
povrine.
I N S T I T U T
210
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
A) DIJELOVI PRIRODE PREDLOENI ZA ZATITU - NA KOPNU:

Posebni rezervat
Posebni rezervat je podruje posebnog znanstvenog znaenja i namjene s izraenim
neizmjenjenim svojstvima prirode. Prema komponenti koju je potrebno sauvati
posebni rezervat moe biti botaniki, zooloki, geoloki, hidroloki, rezervat u moru i
dr.
U posebnim rezervatima nisu doputene radnje koje bi mogle naruiti svojstva
karakteristina za rezervat, kao to su branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje,
hvatanje i ubijanje ivotinja, unoenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati,
razni oblici gospodarskog koritenja i slino.14
-
BOTANIKO-ZOOLOKI REZERVAT UMA TRAMUNTANA S

REZERVATOM UMSKE VEGETACIJE PITOMOG KESTENA
Obrazloenje prijedloga i znaajka rezervata: Sjeverni umoviti dio otoka Cresa
predstavlja "kontinentalnu" oazu otoka. Od sauvanih starih uma naznaajnije su ume
pitomog kestena (Querco-Castanetum submediterraneum Ani) koje zauzimaju
povrinu od oko 154 ha i predloene su kao umski rezervat. To su jedinstvene ume
ovog tipa na jadranskim otocima.
Tu su za otoke Jadrana jedina stanita veoma ugroene grabljivice kanjca osaa (Pernic
apivorus), te kontinentalnih ptica crvendaa (Erithacus rubecula) i vrtne strnadice
(Emberiza hortulana), u Europi ugroene zidne guterice (Podarcis muralis) i europske
krtice (Talpa europea). Za neke, kao zidnu gutericu i europsku krticu, to su jedina
otona stanita u Mediteranu. Od bogate faune u kojoj se istiu ptice, vodozemci i
gmazovi, naglaavamo da od 21 vrste gmazova zabiljeenih za otok Cres ak 16 vrsta
obitava na podruju Tramuntane. Treba istaknuti da su tu i veoma ugroene i zatiene
vrste (Bernska konvecija II) kao gatalinka (Hyla arborea), anara (Testudo hermanni),
zelemba (Lacerta Bilineata), crvenkrpica (Elaphe situla). Od vodozemaca istie se kao
posebnost i populacije umske abe (Rana dalmatina) i utog mukaa (Bombina
variegata). Od znaajnijih vrsta sisavaca dolaze jo sivi puh (Myoxus glis), te umski
mi (Apodemus flavicollis ssp.) koji je na listi ugroenih izoliranih populacija europskih
sisavaca (IUCN) i za hrvatsku obalu Jadrana endemini krki zec (Lepus europaeus
ssp.). Uporednim vrednovanjem ugroene faune Jadranskih otoka uma Tramuntana je
na prvom mjestu ljestvice, te je po svom znaenju za zatitu rijetke faune uz bok planini
Uka. Na ovom podruju nalazi se i najvea lokva na otoku Cresu - lokva Kosmaef, te
poznata jama ampari.
Procjena vrijednosti: posebno osjetljivo i znaajno podruje sa stanovita zatite
faune, dravnog do meunarodnog znaaja.
Smjernice zatite: U umi zabraniti lov, izloviti alohtonu divlja, zadrati strukturu
ume sa starim stablima koja imaju duplja, jamu ampari posebno zatititi.
-
BOTANIKO-ZOOLOKI REZERVAT ISTONA OBALA CRESA
Sadanji status: Odlukom Skuptine opine Cres-Loinj, sa sjednice od 26. veljae

1986. god., proglaena su dva specijalna ornitoloka rezervata na otoku Cresu: podruje
izmeu uvale Fojika i uvale Pod predoica, te podruje izmeu uvale Mali Bok i uvale
Koromana (Sl.Nov. 1986).
14
Zakon o zatiti prirode, l. 7.
I N S T I T U T
211
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Obrazloenje prijedloga: Dosadanja iskustva u zatiti bjeloglavih supova i drugih

ugroenih ptica grabljivica na ovom podruju ukazala su na neophodnost proirenja
rezervata na: cjelovito obalno podruje od zadnje plae u Belom do uvale Koromana,
jer se time znaajno spreava uznemiravanje ugroenih ptica koje se gnijezde u
postojeim rezervatima pri njihovoj ishrani, te na obalni pojas irine 500 m od obale,
ime se spreava uznemirivanje ptijih kolonija, a ujedno tite jo nedovoljno istraeni
lokaliteti podmorja.
Znaajka rezervata: Na istonoj obali otoka Cresa obitava najvea populacija
bjeloglavih supova u Hrvatskoj (70 parova), koja uz ostale kolonije na Kvarneru (na
Krku i Prviu) zajedno tvori drugu po veliini europsku populaciju. Osim bjeloglavih
supova u rezervatima obitavaju i druge ugroene vrste prema Bernskoj konveciji i
kriterijima IUCN-a: sivi sokolovi (Falco peregrinus) (1-2 para), orlovi zmijari
(Cicaetus gallicus) (3-4 para), ilirske iope (Apus pallida illyrica), morski vranci
(Phalacrocorax aristoteles demaresti), te i mnoge druge rijetke vrste ptica
karakteristinih za obalne litice. Na stijenama ivi endemini i reliktni guter Algyroides
nigropunctatus, a u prostoru izmeu postojeih rezervata ugroena zmija crvenkrpica
(Elaphe situala), kornjaa Testudo hermanni i endemina zmija ara poljarica (Coluber
gemonensis). Tu je i specifina flora, reprezentativna za podruje Kvarnera. Meu
biljkama se istiu endemi istarski zvoni (Campanula istriaca) i kvarnerski jelenak
(Phyllitis hybrida).
Procjena vrijednosti: botaniko-zooloki rezervat je meunarodnog znaaja.
Smjernice zatite: Integralni program zatite bjeloglavih supova na otoku Cresu dat je
u studiji "Plan gospodarenja prirodnim i povijesnim resursima otoja Cres-Loinj ekologija i zatita prirode" (Sui, 1993:45). U predvienom pojasu mora (500 m od
obale) nije dozvoljeno glisiranje, niti zadravanje brodova i amaca osim tradicionalnog
ribarenja, to je potrebno obiljeiti plutaama. Nuno je organizirati stalna hranilita s
tjednom dostavom hrane i uvarsku slubu koja e (posebice ljeti) obilaziti kolonije i
spaavati mlade koji padnu u more, te upozoravati turiste na oznake zabrane pristajanja
uz obalu.
-
VRANSKO JEZERO
Obrazloenje prijedloga i znaajka rezervata: Vransko je jezero ve due vrijeme

zatieno u smislu koritenja za vodoopskrbu. Podruje je od posebne ekoloke vanosti
te obuhvaa i slivno podruje. U obalnom dijelu obitava 7 vrsta vodozemaca te ugroeni
gmazovi. Podaci o ornitofauni pokazuju da se radi o izuzetno vrijednom podruju, jo
nedovoljno poznatom i istraenom. Jezero se ubraja u posebno osjetljivo podruje s
aspekta zatite autohtonih vrsta riba.
Procjena vrijednosti: Posebni rezervat upanijskog je znaaja.
Smjernice zatite: Prije odreivanja statusa posebnog rezervata (geomorfoloki,
ihtioloki, botaniko-zooloki) potrebno je izraditi detaljne studije o znaaju jezerskog
podruja za floru i faunu. Ukoliko e se u jezeru predvidjeti mjere za spreavanje
autrofizacije ili ubacivanja stranih vrsta, bit e potrebno onemoguiti daljnje ubacivanje
alohtonih vrsta riba bez konzultacije s ekspertima za zatitu ihtiofaune.
I N S T I T U T
212
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Zatieni krajolik
Zatieni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel vee estetske ili kulturno-povijesne
vrijednosti, ili krajolik karakteristian za pojedino podruje. U zatienom krajoliku
nisu doputene radnje koje naruavaju obiljeja zbog kojih je proglaen.15
-
TRAMUNTANA - sredinji dio s prijevojem izmeu vrhova Sis i Barbin,

vidikovcem Krii i okolicom naselja Beli.
Obrazloenje prijedloga i znaajka krajolika: Podruje prijevoja izmeu vrhova Sis i

Barbin, s vidikovcem Krii karakteriziraju kamenjarski panjaci ljekovite kadulje i
kovilja, a okolica naselja Beli istie se prekrasnim vizurama na Kvarnerske otoke.
Procjena vrijednosti: zatieni krajolik sredinjeg dijela Tramuntane upanijskog je
znaaja.
Smjernice zatite: Posebno se trebaju tititi krajobrazni elementi, izgled izgraenih i
neizgraenih povrina, uma, panjaka, autohtone umske zajednice, te karakteristine i
vrijedne vizure. Eventualna nova izgradnja i sadraji izvan graevinskog podruja
(definirani Odredbama za provoenje Plana) svojom veliinom i funkcijom, te
graevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na
promjenu njegovih obiljeja zbog kojih je odreen osoito vrijednim.
Nove graevine ne mogu prelaziti karakteristine gabarite postojeih graevina u
naselju, odnosno prelaziti njegovu povijesnu strukturu, te je zabranjeno unoenje
volumena, oblika i graevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji
graenja.
-
PODRUJE LUBENICA
Obrazloenje prijedloga i znaajka krajolika: Podruje Lubenica odlikuje se

jedinstvenom povezanou vrijednog prirodnog krajobraza i zatiene urbane cjeline naselja Lubenice. Strma staza, uz litice i toila, jedina je veza stanovnika Lubenica s
morem. Na obali se nalazi i spilja "Plave grote" sa specifinim predstavnicima
podzemne faune, koja se posebno predlae zatititi u kategoriji spomenika prirode.
Procjena vrijednosti: zatieni krajolik podruja Lubenica upanijskog je znaaja.
Smjernice zatite: U mjerama zatite posebnu panju treba dati graditeljskom naslijeu
i zatiti pejzaa. Unutar graevinskog podruja Lubenica svi zahvati moraju se izvoditi
u skladu sa smjernicama i kriterijima nadlenog Konzervatorskog ureda. Posebno se
trebaju tititi krajobrazni elementi, povrine uma i panjaka. Na obali je potrebno
iskljuiti mogunost izgradnje bilo koje vrste.
Spomenik prirode
Spomenik prirode je pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina dijelova ive ili neive
prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Na spomeniku
15
Zakon o zatiti prirode, lanak 9.
I N S T I T U T
213
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu doputene radnje koje ugroavaju
njegova obiljeja i vrijednosti.16
Sukladno obiljejima zbog kojih je ovim Planom izdvojen, pojedini spomenik prirode
sauvat e se u izvornom obliku, te e se na temelju strune podloge odrediti
odgovarajui nain koritenja spomenika prirode i ireg prostora.
-
JAMA LIPICA KOD DRAGOZETIA
Obrazloenje prijedloga: Jama Lipica je locus typicus piljskog kornjaa

Typhlotrechus bilimeki circovichi, te je kao takva od posebnog interesa zatite.
Procjena vrijednosti: dravnog znaaja.
Smjernice zatite: jamu je potrebno zatititi zatitom ulaza, postavljanjem ploe i
zabranom ubacivanja smea.
-
JAMA AMPARI
Obrazloenje prijedloga: U jami ampari kod sela Petrievi ivi piljski kornja iz
porodice pipa, endem otoka Cresa, Otiorrhynchus (Aleutinops) crepscensis. Utvren je i
u jami Lipica kod Dragozetia. Osim toga ovdje jo ive jo dvije piljske vrste koje su
dobile ime po otoku Cresu (Crepsa): kornjai Bathysciothes khevenh ulleri crepscensis i
Bryaxis crepscensis crepscensis, te dvojenoga Chresoiulus ciliatus. Jama je ujedno i
znaajni palenontoloki lokalitet.
Procjena vrijednosti: dravnog znaaja.
Smjernice zatite: jamu je potrebno zatititi zatitom ulaza i postavljanjem
odgovarajuih oznaka.
-
JAMA KUS KOD VRANE
Obazloenje prijedloga: Kao i u jami Lipica i jami ampari, i ovdje je zabiljeeno

prisustvo piljskog kornjaa.
Procjena vrijednosti: upanijskog znaaja.
Smjernice zatite: jamu je potebno zatititi zatitom ulaza, postavljanjem ploe i
-
SVE VEE LOKVE CRESA
Obrazloenje prijedloga: Lokve otoka Cresa i Loinja nisu sustavno botaniki

istraivane, ali se na temelju dosadanjih spoznaja i usporedbe s npr. biljnim svijetom
lokvi otoka Krka moe pretpostaviti da sadre vrijedan i zanimljiv biljni svijet. Budui
da su vane za ouvanje bioraznolikosti u uglavnom bezvodnom krakom podruju
otoka, potrebno je sve lokve evidentirati i tititi. Velikim brojem lokvi naroito se istie
16
Zakon o zatiti prirode, lanak 10.
I N S T I T U T
214
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tramuntana, gdje je zabiljeeno ukupno stotinjak lokvi, od kojih gotovo 60 veih, koje
su ukljuene u prijedlog podruja za zatitu (posebni rezervat, zatieni krajolik), zbog
kasnijeg upravljanja i njihove zatite od zaraivanja. Stoga se predlae, osim rezervata
umske vegetacije, na Tramuntani ustanoviti i botaniko-zooloki rezervat, kojim bi bio
obuhvaen najvei broj lokvi, a time i rijetkih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta.
U ovom trenutku apsolutni prioritet je Kosmaef - najznaajnija i najvea lokva
Tramuntane, ujedno i najugroenija zarastanjem velikog broja i velike gustoe
movarne aine (Scirpus lacustris). Srednja dubina Kosmaefa je samo 30-40 cm
(poetkom lipnja, kad jo ima puno vode u svim lokvama!), a austrijski znanstvenici
procijenili su da e bez hitnih mjera zatite, lokva Kosmaef posve nestati najkasnije za
5 godina! "Otoci" koji su se poetkom devedesetih godina tek nazirali, danas su zauzeli
veinu prostora nekadanje povrine lokve i posve su otvrdnuli.
Ocjena vrijednosti: u ovisnosti o veliini i sastavu flore i faune, lokve Cresa su od
upanijske ili lokalne vrijednosti za zatitu.
Smjernice za zatitu: Zatitu je potrebno provesti specifino za svaku pojedinu lokvu.
Na Kosmaef je potrebno dopremiti mehanizaciju, jer ljudi ne mogu odstraniti toliku
koliinu ve otvrdnutog mulja, dok ostale lokve mogu biti iene na tradicionalan
nain,o emu treba odluivati u suradnji i u dogovoru s lokalnim stanovnitvom,
odnosno ovisno o iskoristivnosti pojedine lokve za napajanje ovaca, ali svakako treba
paralelno krenuti istiti vie lokvi odjednom. Kad bi se istilo brzinom od 10 lokava
godinje (to je ve izuzetno puno, i vrlo zahtjevno s obzirom na mehanizaciju i broj
ljudi koje treba ukljuiti) tek za 6 godina bi neke dole na red, a za njih bi to moglo biti
prekasno. Prethodno lokve treba tono locirati, evidentirati, izmjeriti veliinu i dubinu,
utvrditi kemizam vode, te istraiti njihov biljni i ivotinjski svijet. Paralelno treba
pristupiti ienju od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama), te gornjeg sloja
mulja.
B) DIJELOVI PRIRODE PREDLOENI ZA ZATITU - U MORU:
Posebni rezervat
ISTONA OBALA CRESA
Obrazloenje prijedloga i znaajka rezervata: Podruje slijedi posebni rezervat

gnijezdilita bjeloglavih supova na kopnu. Obrazloenje prijedloga, znaajke, ocjena
vrijednosti i smjernice zatite navedeni su za posebni rezervat, botaniko-zooloki
"Istona obala Cresa". Podmorje je takoer vrlo vrijedno, bioloki zanimljivo i
znaajno, a posebno se istiu vrste flore i faune facijesa Lithophyllum tortuosum
zajednice medioliteralnih stijena, prekoraligenskog aspekta koraligenske biocenoze i
samog koraligena. Osim toga, tu nailazimo i na spilje sa svojom specifinom faunom.
Vrlo znaajne su i, danas ugroene, livade morske cvjetnice Posedonia Oceanica,
znaajne za mrijeenje i zadravanje riba, to su podruja po svjetskim kriterijima
svrstana u najvrednije ekosustave i za njih se trai posebna zatita. Nekada je ova
cvjetnica bila rairenija, a povlaenje je vezano uz njenu osjetljivost na zamuenje
uzrokovano zagaenjem.
I N S T I T U T
215
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Procjena vrijednosti: dravni - meunarodni znaaj.

Smjernice zatite: Obzirom na nedovoljnu istraenost istone obale i podmorja Cresa,
potrebno je istraiti tkz. nulto stanje i na temelju njega izdvojiti eventualno i podruja za
uu zatitu. Zbog izuzetne vrijednosti bioraznolikosti obavezno treba provoditi
monitoring koji treba sadravati:
- biocenoloka istraivanja morskog dna i pridnenih biocenoza transektima uz
autonomno ronjenje,
- u podruju livada morske svjetnice posidonije istraivanja dredom,
- praenje trendova pomorskih biocenoza (npr. suavanje areala ugroenih morskih
cvjetnica).
Mjere zatite sastoje se u ograniavanju nekontroliranog ronjenja autonomnom
ronilakom opremom. Direktne mjere zatite podruja s livadama posidonije mogu se
svesti na to da se na takvim podrujima izbjegava i zabranjuje izgradnja bilo kakvih
ispusta otpadnih voda, kao najdirektnijih zagaivaa koji degradiraju i unitavaju tu
vrijednu podmorsku biocenozu.
Mjere zatite koraligenskih biocenoza sastoje se u brojanom ograniavanju, a
mjestimino i potpunoj zabrani bacanja mrea stajaica na podruje koraligena.
Spomenik prirode
Prostornim planom predvieni su za zatitu i pojedinani lokaliteti u moru, i to:

- VRULJA VRUTEK kod uvale Slatina na zapadnoj obali Cresa,
- PODMORSKA SPILJA kod uvale Smokvica na istonoj obali Cresa,
- PODMORSKA SPILJA "PLAVE GROTE" kod Lubenica.
Obrazloenja prijedloga i znaajke spomenika prirode: Nepoznavanje stanja u
vruljama i spiljama namee potrebu rigorozne preventivne zatite, koja se kod vrulje
treba proiriti i na kopnena podruja radi identifikacije i zatite prostora s kojima vrulja
ima komunikaciju. Navedene lokacije zahtijevaju detaljna sistematska istraivanja i
klasifikaciju biotopa.
Procjena vrijednosti: upanijski znaaj.
Smjernice zatite: U svrhu preventivne, a i trajne zatite treba predvidjeti zabranu bilo
kakve graditeljske djelatnosti u podruju podmorske spilje, a roniocima omoguiti ulaz
samo ogranieno, i pod strunim nadzorom.
I N S T I T U T
216
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
3.4.3.2. Zatita kulturnog naslijea

Pregled registrirane, preventivno zatiene i evidentirane kulturno-povijesne batine dan
je u Polazitima, u toki 1.2.7.2. ovog Prostornog plana.
Za prostornu cjelinu Tramuntane izraena je konzervatorska studija koja sadri
nepokretna kulturna dobra Tramuntane (kronoloki pregled), arheoloku, etnoloku i
kulturnopovijesnu bibliografiju, kartografske prikaze te katalog valoriziranih kulturnih
dobara, a koja je za potrebe izrade Prostornog plana podruja posebnih obiljeja
Tramuntane proirila evidenciju kulturnih dobara za to podruje, obzirom da ona
predstavljaju jedno od temeljnih obiljeja tog prostora.
Navedena evidencija, kao i smjernice zatite za svaki pojedini lokalitet, graevinu i
zonu, sastavni su dio ovo Prostornog plana.
Obzirom na veliki broj spomenika graditeljske batine na podruju Grada Cresa,
prvenstvenu brigu drutva treba usmjeriti na zatienu i evidentiranu graditeljsku
batinu navedenu u tom Pregledu.
U pregledu znaajnije zatiene i evidentirane graditeljske batine, od evidentirane su
navedene samo znaajnije graevine vee vrijednosti, za koje postoji mogunost da
budu proglaene zatienima.
Pregled odgovara kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu
prostora - podruja posebnih uvjeta koritenja, u mjerilu 1:25000.
Zatita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina
I. stupanj zatite odreen je za registrirane povijesne graditeljske cjeline najvee
vrijednosti: Beli, Cres, Lubenice (gradska naselja), te Orlec i Predoicu (seoska
naselja).
Prvi stupanj zatite podrazumijeva potpunu zatitu urbane, odnosno ruralne strukture i
arhitekture. Na podruju navedenih cjelina ne preporua se nikakva promjena
oblikovanja graevina. Sve graevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i
adaptacija mogue su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima
nadlenog Konzervatorskog odjela.
Grupa naselja koja podlijeu I. stupnju zatite mora imati detaljnu i potpunu
konzervatorsku dokumentaciju, smjernice te studijske projekte zahvata na pojedinim
elementima prostora kao osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte na podruju
zatite, to je za sad izraeno samo za naselja Beli i Lubenice.
II. stupanj zatite odreen je za evidentirane povijesne graditeljske cjeline (seoska
naselja) velike vrijednosti: Dragozetii, Filozii, Grmov, Loznati, Mali Podol,
Martinica, Krina, Pernat, Podol, Sveti Petar, Stivan, Valun, Vaminec, Vodice,
Vrana i Zbiina.
Sve graevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i apdatacija
mogue su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadlenog
I N S T I T U T
217
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Konzervatorskog odjela. Zbog zatite Vranskog jezera, nova izgradnja nije mogua u
naseljima Mali Podol, Vrana i Grmov.
Drugi stupanj zatite, odreen za naselja razvijene povijesne strukture s dobro ouvanim
individualnim karakteristikama u planu, arhitekturi i karakteristinim elementima
povijesne funkcije, podrazumijeva zatitu i ouvanje osnovne povijesne planske matrice
naselja, gabarita gradnje, karakteristinih graevnih materijala te stare graevne
strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Detaljna se dokumentacija za odreene
dijelove ili cjelinu izrauje prema potrebi.
Obuhvati zona I. stupnja zatite povijesnih graditeljskih cjelina odreeni su
kartografskim prikazom br. 4. (4.1.-4.16) Graevinska podruja, u mjerilu 1:5000.
Radi zatite arheoloke batine, povijesnih graevina i sklopova te etnoloke batine
navedenih u nastavku, svi se graevinski zahvati mogu izvoditi samo uz prethodnu
pismenu suglasnost nadlenog Konzervatorskog odjela.
Zatita arheoloke batine
Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraenosti svrstava arheoloke i
hidroarheoloke zone u najugroeniju kategoriju graditeljske batine.
Podruja arheolokih i hidroarheolokih zona i lokaliteta u povijesnim naseljima i irem
okoliu stoga podlijeu specifinom obliku zatite. Svi zahvati u navedenim zonama
uvjetovani su prethodnim istraivanjima (rekognosciranje, sondiranje itd). Rezultati
istraivanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglaeni s planiranom intervencijom
u prostoru prije izrade dokumentacije i poetka izvoenja bilo kakvih terenskih radova.
Nuna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoli s aspekta zatite postojeih i
moguih arheolokih nalaza za sve budue infrastrukturne koridore, osobito cestovne
pravce.
Zatita povijesnih sklopova i graevina
Za civilne i sakralne graevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina (I.
ili II. stupanj zatite) uvjeti zatite su zadani unutar valoriziranih zona, te ovisno o
njihovom povijesnom i spomenikom znaaju podlijeu odreenom stupnju zatite.
Veliki dio evidentiranih graevina navedenih u pregledu postojeeg stanja kulturno povijesne batine nalazi se izvan navedenih zona, a ima kulturni i povijesni znaaj za
ovo podruje. Nuna je njihova zatita, to podrazumijeva ouvanje osnovnog
volumena, gabarita te kompozicije proelja.
Zahvati na navedenim graevinama mogui su samo uz suglasnost nadlenog
Konzervatorskog odjela.
Zatita etnoloke batine
Zatita etno zona i etno spomenika, uglavnom evidentiranih ruevnih pastirskih stanova
visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod
konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima slube zatite kulturnih dobara.
I N S T I T U T
218
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Tablica br. 41.: Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i prostorne
cjeline
2.0.
ZATIENE CJELINE
GRAD CRES
UKUPNO ha
% OD*
POVR.
GRADA
ha/STAN
917,76
3194,95
3,14
10,94
0,29
1,01
883,53
3,02
0,28
2482,60
8,50
0,78
3025,68
211,23
10,36
0,72
0,96
0,06
10715,75
36,71
3,4
BZ
SP
-
3846,18
4,74
1,22
3846,18
4,74
1,22
14561,93
13,21
4,62
10,24
1,98
2,08
2,27
10,84
30,55
0,035
0,006
0,007
0,007
0,037
0,096
0,003
0,0006
0,0006
0,0007
0,0034
0,009
OZNAKA
2.1.
ZATIENA PRIRODNA
BATINA
2.1.1.
Zatiena prirodna batina na
kopnu
2.1.1.1.
Posebni rezervat
Botaniko-zooloki:
uma Tramuntana
Istona obala Cresa
umske vegetacije:
uma pitomog kestena na Tramuntani
Nedodijeljena kategorija:
Vransko jezero
2.1.1.2.
Zatieni krajolik
Tramuntana
Podruje Lubenica
2.1.1.3.
Spomenik prirode
Jama Lipica
Jama ampari
Jama Kus
Sve vee lokve
Zatiena prirodna batina na
UKUPNO
kopnu
2.1.2.
Zatiena prirodna batina u moru
2.1.2.1.
Posebni rezervat
Istona obala Cresa
2.1.2.2.
Spomenik prirode
Vrulja Vrutek kod uvale Slatina
Podmorska spilja kod uvale Smokvica
Podmorska spilja Plave grote kod
Lubenica
Zatiena prirodna batina u
UKUPNO
moru
Zatiena prirodna batina
BZ
V
PR
ZK
SP
UKUPNO
2.2.
ZATIENA GRADITELJSKA
BATINA
2.2.1.
Arheoloka podruja
2.2.2.
Povijesne graditeljske cjeline I.
stupanj zatite
Cres
Beli
Lubenice
Predoica
Orlec
Povijesne graditeljske cjeline
UKUPNO
Zatiena graditeljska
batina
UKUPNO
431,1
1,469
0,1359
ZATIENE CJELINE
UKUPNO
14.993,03
13,55
4,75
* Napomena: Postotak od povrine Grada izraunat je u odnosu na povrinu kopnenog dijela podruja
Grada (29.186 ha) i akvatorija (81.000 ha). Planirani broj stanovnika iznosi 3.150.
I N S T I T U T
219
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Planom namjene povrina osigurane su povrine infrastrukturnih sustava, i to za:
-
prometni sustav (cestovni, pjeaki, promet u mirovanju, pomorski i zrani),

infrastrukturu telekomunikacija i pota,
infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,
energetsku infrastrukturu.
Koridori i povrine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1

Koritenje i namjena povrina i br. 2 Infrastrukturni sustavi i mree, mj. 1 : 25 000.
3.5.1. Prometni sustav

Okosnicu prometnog sustava Grada ini kopneni (cestovni i pjeaki), pomorski promet
(morske luke otvorene za javni promet, luke posebne namjene, plovni putevi i
privezita), zrani promet, te sustav telekomunikacija i pote.
3.5.1.1.
Cestovni promet
Prostornim planom utvrene su osnove prometnog sustava Grada Cresa kao integralnog
dijela Primorsko-goranske upanije i prikazane na kartografskom prikazu br. 1
"Koritenje i namjena povrina", mj. 1:25000.
Prostornim planom ureenja Grada Cresa prometni sustav, kao pratea funkcija u
prostoru, treba osigurati kvalitetno djelovanje primarnih prostornih djelatnosti
(stanovanje, gospodarski sadraji, uprava i ostale djelatnosti).
Dravne ceste
Okosnicu cestovne mree Grada Cresa ini dravna cesta Porozina - Cres - Veli Loinj.
Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 139/99), ta je
prometnica dio cestovnog smjera "Istono-otoka transverzala" na pravcu Novigrad Buzet - Lupoglav - Labin - Plomin luka - Cres - Loinj.
Dravnu cestu Porozina Cres Veli Loinj potrebno je rekonstruirati prema rjeenju
Prostorno-prometno-graevinske studije koridora dravne ceste D 100 i idejnih
rjeenja obilaznica naselja Cres i Nerezine (Rijekaprojekt niskogradnja). Ovim je
Prostornim planom u mj. 1:25000 preuzeta trasa obilaznice Cresa utvrena Prostornim
planom bive opine Cres - Loinj i Generalnim urbanistikim planom Cresa. Detaljni
poloaj trase u mj 1:5000 moi e se odrediti tek nakon izrade navedenog elaborata.
Nakon izgradnje obilaznice Cresa, postojea dionica dravne ceste postati e upanijska
cesta.
Rekonstrukcija dravne ceste sa planiranom obilaznicom naselja Vrana planira se u
funkciji zatite Vranskog jezera od mogueg negativnog utjecaja prometa na postojeoj
dravnoj cesti Porozina - Veli Loinj.
I N S T I T U T
220
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Ovim Prostornim planom preuzima se trasa nove prometnice i rekonstrukcija postojee

trase definirana elaboratom Rekonstrukcija dionice dravne ceste D 100 Porozina Mali Loinj - idejno rjeenje i Studijom utjecaja na okoli ciljanog sadraja (Naruitelj:
Hrvatske ceste; projektant: Rijekaprojekt -niskogradnja,d.o.o. Rijeka). Na dionici od
Batajne do Hraste predvia se rekonstrukcija 9,46 km postojee trase koja ukljuuje
izgradnju sistema kontrolirane odvodnje, dakle, proiavanje otpadnih voda i
isputanje izvan zone utjecaja na jezero, te izgradnja 1,7 km nove dionice dravne
ceste.
Radi potpune zatite Vranskog jezera potrebno je utvrditi tehniko rjeenje koje
iskljuuje ikakvu mogunost incidentnog zagaenja jezera - to znai izgradnju u
potpunosti zatvorenog sustava na kritinoj dionici ceste (sve povrine unutar koridora
ceste moraju biti vodonepropusne i svi sustavi za odvodnju moraju biti potpuno
zatvoreni). Mjere zatite okolia tijekom pripreme i izvoenja zahvata navedene su u
toki 3.7. ovog Prostornog plana.
Do izgradnje nove dionice dravne ceste, prijevoz nafte i naftnih derivata, te drugih
opasnih tereta prema podruju Malog Loinja mora se odvijati iskljuivo morskim
putem, to e se utvrditi posebnim aktima.
Nakon izgradnje nove dionice dravne ceste, postojea trasa uz naselje Vrana treba
postati nerazvrstana prometnica, koja spaja naselje Vrana, a moe se koristiti i u svrhu
turistikog - iskljuivo pjeakog - razgledavanja Vranskog jezera. Reim koritenja te
prometnice utvrdit e se odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
Dravna cesta spoj trajektne luke Merag s dravnom cestom Porozina Veli Loinj
ostaje na postojeoj trasi, uz obavezu redovitog odravanja.
upanijske ceste
Prema Prostornom planu upanije, SN. 14/00, lanak 35, na podruju Grada Cresa u
kategoriju osnovne upanijske ceste razvrstan je spoj naselja Cres s dravnom cestom
Porozina - Cres - Veli Loinj, koji ukljuuje i postojeu dionicu dravne ceste koja e,
nakon izgradnje obilaznice naselja Cres, postati upanijska cesta.
Odravanje upanijskih cesta u nadlenosti je upanijske uprave za ceste.
Lokalne ceste
Mreu lokalnih prometnica na podruju Grada Cresa ine:

postojee ceste:
spoj naselja Beli sa dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj,
spoj naselja Valun sa cestovnim spojem Lubenica i dravne ceste Porozina Cres - Veli Loinj,
spoj turistikog naselja Stara Gavza s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli
Loinj,
spoj naselja Loznati s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj,
spoj naselja Martinica s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj,
spoj naselja Orlec s dravnom cestom Porozina Cres - Veli Loinj.
I N S T I T U T
221
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
planirane ceste:
Porozina - Ivanje, u duini od 5,03 km,
Ivanje - Vaminec, u duini od 2,6 km,
Vaminec- Beli, u duini od 3,0 km,
Cres - Valun, u duini od 11,9 km,
Vidovii Lubenice, u duini od 6,5 km,
spoj predjela Brajdi i Grabar u Cresu, s dravnom cestom Porozina Cres - Veli
Loinj, u duini od 0,35 km ukupno,
spoj predjela Melin u Cresu s lokalnom cestom prema Staroj Gavzi, u duini od
0,3 km,
obilaznica naselja Miholaica, u duini od 1,2 km.
Za postojee lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proirenja, na

pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti (kao npr. za lokalnu cestu koja se od Kriia
odvaja prema Belom).
Za prostornu cjelinu Tramuntane ovim je Prostornim planom osigurano meusobno
povezivanje danas naputenih sela i pastirskih stanova, ime e se stvoriti preduvjeti za
revitalizaciju tog podruja. Naime, od naselja Beli prema sjeveru planiran je nastavak
lokalne ceste, trasom danas nerazvrstane ceste, mjestimino i umskog puta, prema
Frantinu i Crekvenom, odnosno anjeviima i Vamincu. Sa zapadne je obale, iz
Porozine, planirana lokalna cesta prema Ivanju (duine oko 4,2 km) i dalje prema
Vamincu, ime cijeli prometni sustav dobija kruni tok (Porozina - Ivanje - Vaminec Beli - Krii - Porozina).
Na sredinjem i junom dijelu Cresa, planirane su prometnice Cres - Valun (po trasi
izgraenog vodovoda) i Vidovii - Lubenice, ime je na tom podruju Grada Cresa
takoer uspostavljen kruni tok.
Reim koritenja postojeih i planiranih prometnica u dijelovima koji prolaze slivom
Vranskog jezera utvrdit e se novom odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
Nerazvrstane ceste i ostale prometnice
Za podruje Grada od znaaja su i ostale nerazvrstane ceste pod upravom i nadlenou

Grada Cresa. Mreu ostalih nerazvrstanih prometnica (navedene i prikazane u Registru
nerazvrstanih cesta Grada Cresa) ine:
Nerazvrstane ceste
- Porozina
- Porozina vikend naselje
- Porozina
- Porozina
- Sv. Petar Ivanje
- Ivanje Beli
- D 100 Filozii
- D 100 Dragozetii
- Beli Niska
- D 100 Niska
- Spoj (Sv. Petar) Beli
km
0,56
0,41
0,20
0,06
8,04
6,06
1,20
0,75
0,62
4,83
1,09
I N S T I T U T
222
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Beli Niska
Beli Niska
Beli
Dragozetii
Dragozetii
Sv. Petar
Valun
D 100 Predoica
Predoica
Vodice
Stara cesta za Merag
Turion 5124 (kod groblja)
Kula 5124
Hotel Kimen
Melin
Centar AC
Zagrebaka
etalite 20. travnja
Cres
etalite 20. travnja
Zazid
Cres Marina
Zazid
Zazid
Grabar
Grabar
Grabar
Grabar
Grabar
Grabar
D 100 Marina
Grabar
Sv. Marko Pernat
Krina
Valun
Valun
Valun
D 100 Batajna L 58097
D 100 Orlec
Orlec
L 58094 5137
Lubenice Grmov
D 100 Vransko jezero
D 100 Zbiina
Vidovii Martinica
Vrana Stani
Vrana
Martinica do kampa
Martinica
Hrasta
PODRUJA MORA
1,24
0,64
0,20
0,26
0,11
0,19
0,35
1,18
0,26
0,10
4,02
0,23
0,25
1,55
0,41
0,92
0,22
0,40
0,06
0,24
0,15
1,22
0,07
0,15
0,19
0,20
0,30
0,39
0,07
0,62
0,40
0,06
4,53
0,15
0,46
0,25
0,10
1,75
1,82
0,39
1,19
9,71
3,04
1,48
2,33
0,81
0,18
0,95
1,62
0,10
I N S T I T U T
223
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Stivan Meraica
Za Slovensko naselje
Za kamp
Martinica
Martinica
Melin
Melin
Melin
Melin
Melin
PODRUJA MORA
1,38
0,32
1,25
0,24
0,15
0,68
0,24
0,28
0,25
0,35
Reim koritenja i odvodni sustav na gore navedenim prometnicama, a koje se cijelom

duinom ili djelomino nalaze unutar sliva Vranskog jezera, odredit e se novom
odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
Obzirom da te ceste sve vie dobivaju na znaenju, te se sve vie koriste, Grad Cres, kao
jedinica lokalne samouprave intenzivno radi na njihovom pojaanom odravanju. Tako
je cesta od Sv.Petra prema Ivanju u cijelosti tamponirana, a rijeeni su i prelazi preko
bujinih tokova u prva 2 kilometra. Tu prometnicu, bitnu za revitalizaciju Tramuntane,
potrebno je i nadalje obnavljati i rekonstruirati. Za Tramuntanu je vano i povezivanje
Belog, preko sela Niska, na dravnu cestu Porozina - Cres - Veli Loinj.
Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a
prioriteti trebaju biti na prostorima na kojima je mogue u to kraem razdoblju
doprinijeti oivljavanju pojedinih dijelova otoka.
Za podruje Grada Cresa od osobite je vanosti i potreba obnove postojeih, te
izgradnja novih protupoarnih puteva, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski
putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti.
Na svim nerazvrstanim prometnicama zabranjena je motocross vonja i off road utrke.
3.5.1.2.
Pjeaki promet
Na podruju Grada Cresa postoji mrea pjeakih staza, umskih, poljskih i

maslinarskih puteva, te poune eko staze na Tramuntani, i to:
Poune eko staze:
- Staza Tramuntana I, duine 70 km
(Beli Niska Srednji, Stepii, Podupii, Beli),
- Staza Tramuntana II, duine 5,0 km
(od Belog do Frantina i natrag),
- Staza Tramuntana III, duine 6,0 km
(od Belog do Niske i natrag),
etalita (lungomare):
- Cres Stara Gavza, duine 3,0 km,
Ureene i obiljeene pjeake staze
- Pie Nedomije, duine 4,0 km,
- Pie Krina (Francuski put), duine 4,0 km,
I N S T I T U T
224
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
- Krina Loznati, duine 3,0 km,

- Cres Sv. Salvadur Sv. Bla, duine 10,0 km,
- Cres Loznati, duine 7,0 km
- Cres Merag, duine 5,0 km
- Lubenice crkvice Sv. Mihovil i Sv. Petar, duine 2,0 km
- Autokamp Slatina (Martinica) - uvala Breg, duine 2,3 km,
- staze u Creskom zaljevu.
Planirane pjeake staze - obalne etnice
- Cres - uvala Piskel - uvala Draice, duine 7,0 km,
- Valun - Zdovice - Travnice, duine 1,5 km.
Pjeake staze i etnice uz more mogu se proirivati i kvalitetno nadograivati na
postojeu mreu puteva, valorizirajui prirodne vrijednosti i uz obavezno uvaavanje
izvedbe zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija
betona i kamena i sl.
Sve pjeake staze - postojee ili planirane - moraju biti obiljeene putokazima i drugim
odgovarajuim oznakama. Uz staze mogue je planirati i manje prostore za odmor, s
odgovarajuom opremom za sjedenje, kao to su drvene klupe, nadstrenice i sl.
(pocivalii).
Na pjeakim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) samo
ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno koritenje
mogu koristiti samo kao pjeako-biciklistike staze.
Na pjeakim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije
doputena vonja motociklima, pa na ishodine toke tih staza treba postaviti
odgovarajue oznake. Takoer, na svim pjeakim stazama zabranjena je motocross
vonja i off road utrke.
3.5.1.3.
Promet u mirovanju
Prostornim planom utvruje se smjetaj potrebnog broja parkiralinih i garanih mjesta

na graevnoj estici graevine.
Iznimno, ukoliko investitor nije u mogunosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj
graevnoj estici, parkiralita i garae mogu se ureivati i graditi i na drugoj graevnoj
estici (u radijusu 200 m), iskljuivo istovremeno s gradnjom graevina kojima slue.
Potreban broj parkiralino garanih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u
graevinama, na 1000 m2 brutto izgraene povrine odreuje se:
Tablica br.42
Namjena prostora u
graevinama
stanovanje
trgovine
drugi poslovni sadraji
restorani i kavane
Prosjena vrijednost
Lokalni uvjeti
11
30
15
40
8-14
20-40
10-20
30-60
I N S T I T U T
225
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Kada se potreban broj parkiralino-garanih mjesta, obzirom na posebnosti djelatnosti,

ne moe odrediti prema tablici br.42, odrediti e se po jedno parkiralino-garano
mjesto za:
-
gospodarsku namjenu (skladita i sl.), na 3 do 8 zaposlenih;

hotele, pansione, motele i sl. na 3 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i
kategoriji graevine;
sportske dvorane i igralita s gledalitima na 20 sjedala i za 1 autobus na 500
mjesta;
ugostiteljske graevine na 4 12 sjedeih mjesta,
kole, predkolske ustanove na 1 uionicu, odnosno za predkolske ustanove
za jednu grupu djece;
pratee sadraje u naseljima na tri zaposlena u smjeni.
Pri odreivanju parkiralinih potreba za graevine ili grupe graevina sa razliitim

sadrajima moe se predvidjeti isto parkiralite za razliite vrste i namjene graevina,
ako se koriste u razliito vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila moe se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno
parkiralite namijenjeno preteito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te
vozilima javnih slubi kad njegova irina to omoguava i kad se time ne ometa pristup
vozilima hitne pomoi, vatrogascima i prolazima za pjeake i invalide.
Postojee garae i garano parkiralina mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge
sadraje ako se ne osigura drugo parkiralino-garano mjesto na istoj graevnoj estici
ili u neposrednoj blizini graevne estice.
Za proizvodne, trgovake, poslovne, te viesadrajne graevine ije graevne estice
zauzimaju povrinu veu od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishoenje
lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkiraline potrebe. Pri tome je
potrebno voditi rauna o broju i strukturi zaposlenih, oekivanom broju posjetitelja i
intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i nainu
prikljuka tih parkiralita na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.
Na javnim parkiralitima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5%
parkiralinih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkiralino mjesto na
parkiralitima s manje od 20 mjesta.
3.5.1.4.
Pomorski promet
Morske luke i privezita

Raspored luka otvorenih za javni promet upanijskog i lokalnog znaenja, morskih luka
posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika) prikazan je na kartografskom
prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina, mj. 1 : 25 000.
Morske luke otvorene za javni promet na podruju Grada Cresa su:
morska luka otvorena za javni promet upanijskog znaaja Cres i trajektne luke:
Porozina i Merag,
morske luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja: Beli, Martinica
Valun.
I N S T I T U T
226
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Luke posebne namjene su: ACI Marina Cres i luka Brodogradilita, d.d. Cres (LB),
ije prostorne mogunosti proirenja su ograniene, odnosno minimalne. Kapaciteti luke
posebne namjene ACI Marine Cres od max. 460 odreen je PPPG, dok e se kapacitet
luke brodogradilita, te posebni programi koritenja obiju luka utvrditi u sklopu izrade
Urbanistikog plana ureenja naselja Cres.
Morska luka otvorena za javni promet Porozina
Planirano proirenje lukog podruja luke Porozina (na prostoru juno od dananje
luke) vezano je na oekivani rast trajektnog prometa.
Prostorni uvjeti za osiguranje priveza i odveza ribarskih brodova, te priveza i odveza
brodica domaeg stanovnitva i nautiara ostvarit e se izgradnjom zatitnog lukobrana.
U sklopu luke doputeno je obavljanje slijedeih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila (trajektna luka)
- privez i odvez brodica domaeg stanovnitva i nautiara
- privez i odvez ribarskih brodova.
Planirani kapaciteti su 3 veza za trajekte i 150-200 vezova za potrebe domaeg
stanovnitva i nautiara.
Razgranienje pripadajueg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te
broj vezova za ribarske brodove odredit e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s
Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora.
Osim trajektne veze Brestova - Porozina na kojoj je mogue uvoenje brzih trajekata
odnosno poveanje broja trajekata, iz Porozine se planira i mogunost uvoenja brze
brodske linije prema Rijeci, odnosno prema Cresu (eventualno i Loinju). Te veze
oznaavaju unutarnji plovni put koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje luka
upanijskog znaaja u Kvarnerskom zaljevu.
Morska luka otvorena za javni promet Merag
U sklopu luke otvorene za javni promet planirana su minimalno 2 veza za trajekte.
Razgranienje pripadajueg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te
broj vezova za potrebe domaeg stanovnitva i nautiara i broj vezova za ribarske
brodove odredit e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o ureenju i zatiti
zatienog obalnog podruja mora.
Morska luka otvorena za javni promet Cres
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila
- privez i odvez brodica domaeg stanovnitva i nautiara te sportskih brodica
U sklopu luke planirana je luka tijela unutarnjih poslova, luka uprava, granini
pomorski prijelaz - sezonski, meunarodni II. kategorije.
Prostorne mogunosti za proirenje luke Cres temelje se na produenju glavnog mola za
cca 60-tak metara, te izgradnji lukobrana na predjelu "Grodica", ime e se stei uvjeti
za poveanje kapaciteta luke i pristajanje veih putnikih brodova. Na predjelu Grabar,
juno od postojee luke, planira se izgradnja luice kapaciteta 80-tak stalnih i 30-tak
sezonskih vezova, a ukupna povrina podruja iznosi oko 11.500 m2.
Razgranienje pripadajueg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene i broj
vezova za potrebe domaeg stanovnitva i nautiara i broj vezova za ribarske brodove
odredit e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog
obalnog podruja mora.
Luka Beli
- privez i odvez brodica domaeg stanovnitva i nautiara.
I N S T I T U T
227
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA

vezova odredit e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o ureenju i zatiti
Proirenje luke Beli mogue je uz prethodno obavljene istrane radove.
Luka Martinica
Za luku Martinica bi se rjeenjem lukog podruja trebalo omoguiti poveanje
kapaciteta za privez brodica na oko 25 komunalnih vezova.
Luka Valun
Luka Valun ima ograniene mogunosti irenja zbog vee dubine mora.
Privezita za potrebe lokalnog stanovnitva, osim unutar luka otvorenih za javni
promet, planirana su i u akvatoriju ispred Miholaice, Zaglava, Valuna. Kapacitet
privezita odredit e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o ureenju i zatiti
Plovni putevi
Dijelom akvatorija Grada Cresa prolaze i trase unutranjih plovnih puteva, kojima se
povezuju luke otvorene za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja. Plovni put u
unutranjim morskim vodama ini morski pojas dovoljno irok (i dubok) da omogui
sigurnu plovidbu. Unutarnji plovni putevi prate longitudinalni smjer pruanja otoka, te
prolaze uz istone i zapadne obale Cresa.
Meunarodni plovni put prolazi krajnjim jugozapadnim dijelom akvatorija.
3.5.1.5. Zrani promet
Planirana povrina za helidrom odreena je unutar zone infrastrukturne namjene
Artec, uz prometnicu Cres Stara Gavza.
Uvjeti smjetaja sadraja i ureenje povrine helidroma odredit e se u sklopu izrade
Urbanistikog plana ureenja naselja Cres (UPU 1).
3.5.2.
Infrastruktura telekomunikacija i pota
Obzirom na odreenu osnovnu namjenu i koritenje povrina, te utvrenu koncepciju

razvoja telekomunikacijske mree na podruju Republike Hrvatske i Primorskogoranske upanije, osnovne postavke planiranog telekomunikacijskog sustava na
podruju Grada Cresa su:
-
povezivanje postojeih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatnikih stupnjeva

na viu prometnu ravninu, digitalnim sistemom prijenosa,
I N S T I T U T
228
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
utvrivanje kapaciteta i lokacija postojeih i planiranih UPS-ova i UPM-ova

potrebno je odrediti temeljem veliine podruja koje pokriva i planirane gustoe
stanovnitva,
izgradnja pristupne telekomunikacijske mree kao podzemne TK mree.
Komutacijski dio
Obzirom na prostorni razmjetaj graevinskih podruja naselja i povrina za izdvojene

namjene, kao i planirani broj TK korisnika ovim se Prostornim planom predvia, uz ve
postojee dislocirane digitalne pretplatnike stupnjeve UPS Cres i UPS Martinica
ugradnja i slijedeih dislociranih digitalnih pretplatnikih stupnjeva (UPS-ova), te njima
pripadajuih UPM-ova:
-
UPS Beli, ukupnog kapaciteta 256 telefonskih prikljuaka, a pokriva podruje

Tramuntane, i to naselja Beli, Vaminec, Sv.Petar i Ivanje, te sela i pastirskih
stanova Frantin, anjevii, Poje, Rosuja, Pojana, Petrievi, Niska, Srednji i Stepii.
Na UPS Beli povezani su UPM-ovi Niska i Vaminec.
UPS Dragozetii ukupnog kapaciteta 128 telefonskih prikljuaka, a pokriva
podruja naselja Dragozetii,
UPS Filozii ukupnog kapaciteta 128 prikljuaka,
UPS Porozina ukupnog kapaciteta 128 prikljuaka,
UPM Vodice kapaciteta 30 prikljuaka, uz ve postojei UPM Predoica koji
ostaje,
UPM Merag je dovoljnog kapaciteta,
UPS Cres zadovoljava postojei kapacitet, s pripadajuim UPM-ovima:
Predoica, Vodice i Merag,
UPM Loznati kapaciteta 30 prikljuaka,
UPS Orlec ukupnog kapaciteta 128 telefonskih prikljuaka, s pripadajuim UPMovima Loznati, Vrana i Grmov,
UPM Vrana Stanii ukupnog kapaciteta 30 telefonskih prikljuaka, a pokriva
podruje naselja Vrana, Stanii i Zbiina,
UPM Grmov ukupnog kapaciteta 30 telefonkih prikljuaka a pokriva podruje
naselja Grmov,
UPS Stivan ukupnog kapaciteta 128 telefonskih prikljuaka,
UPS Miholaica Zaglav ukupnog kapaciteta 512 telefonskih prikljuaka, a
pokriva podruje naselja Miholaica te turistikog naselja Zaglav,
UPS Martinica postojeeg kapaciteta od 384 prikljuaka koji zadovoljavaju
kako sadanje tako i budue potrebe za TK prikljucima na podruju naselja
Martinica (ukljuujui i UPM na podruju naselja Vidovii),
UPS Valun (pripreme za izgradnju istog su u tijeku) ukupnog kapaciteta 256
telefonskih prikljuaka, s pripadajuim UPM-ovima Pernat, Lubenice i Mali
Podol,
UPM Pernat kapaciteta 30 telefonskih prikljuaka,
UPM Lubenice kapaciteta 60 telefonskih prikljuaka, te
UPM Mali Podol kapaciteta 30 telefonskih prikljuaka.
Prijenosni putevi
Za povezivanje postojeih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatnikih stupnjeva

na viu prometnu ravninu, bilo AXE Krk ili UPS Cres, koristi e se u potpunosti
I N S T I T U T
229
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
optiki sistemi prijenosa za rad po svjetlovodnom kabelu. Stoga se planira se izgradnja,

odnosno povezivanje svjetlovodnog (optikog) kabela na dionici od:
-
Cresa do turistikog naselja Porozina te naselja Sv.Petar, Ivanje, Beli i Vaminec uz

trasu postojeih prometnica (ili planiranih), a radi povezivanja UPS-ova
Dragozetii, Filozii, Porozina i Beli te UPM-ova Vodice, Predoica,
Sv.Petar, Vaminec, Poje i Ivanje na viu prometnu razinu,
Cresa do naselja Valun, Loznati, Orlec, Pernat, Lubenice, Mali Podol, Vrana,
Stivan, Miholaica, Martinica i Vidovii uz trasu postojeih prometnica (ili
planiranih) a radi povezivanja UPS-ova Orlec, Valun, Stivan, Miholaica i
Martinica te pripadajuih UPM-ova Vidovii, Grmov, Vrana, Mali
Podol, Lubenice, Pernat i Loznati na viu prometnu razinu. UPS Cres te
UPM Merag ve su optikim sistemom prijenosa povezani na viu prometnu
razinu.
Pristupne telekomunikacijske mree
Postojea pristupna telekomunikacijska mrea na podruju Grada Cresa izgraena je

dijelom kao podzemna TK mrea a to se prvenstveno odnosi na naselja Cres, Valun,
Orlec i Lubenice, i to preteno kabelima tipa TK 10 (ije karakteristike ne
udovoljavaju potrebama za pruanje novih usluga u telekomunikacijskom prometu),
samo manjim dijelom kabelima tipa TK 59 50 (Cres, Valun i Lubenice), a veim
dijelom kao nadzemna TK mrea uz koritenje samonosivih TK kabela tipa TK 33-u.
Ovim Planom predvia se izgradnja nove pristupne podzemne TK mree odnosno
rekonstrukcija postojee (sve do pojedinog objekta). Kapacitet kabela utvrdit e se na
temelju broja potencijalnih korisnika drei se osnovnog naela 1 stan 1,5 parica.
Trase za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kanalizacije odnosno
podzemnih TK kabela treba prilagoditi (u pravilu) trasi postojeih prometnica ili drugih
javnih povrina, koristei maksimalno i trasu planiranih svjetlovodnih TK kabela.
Ovim rjeenjem omoguava se etapna izgradnja telekomunikacijske mree, to jest
postepena eliminacija postojeih privremenih rijeenja, to se prvenstveno odnosi na
postojee radiorelejne veze za povezivanje UPS-ova ili UPM-ova na viu prometnu
razinu.
Mobilna telefonija
Sadanji broj baznih postaja GSM veza ne omoguava zadovoljavajue pokrivanje

signalom podruja Grada Cresa, koje iznosi svega oko 40-50%. Realizacijom, odnosno
izgradnjom planiranih baznih postaja, (izgradnja nekih je ve u tijeku), to stanje e se
bitno izmjeniti.
Utvrivanje lokacije odnosno mikrolokacije bazne postaje mogue je tek po izvrenim
odgovarajuim mjerenjima, te one nisu obuhvaene ovim Prostornim planom.
I N S T I T U T
230
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
3.5.3.
Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje
3.5.3.1.
Sustav vodoopskrbe
PODRUJA MORA
U narednom razdoblju se oekuje poveanje potronje vode. Do poveanja e doi zbog

oivljavanja turistike i ostale privrede te zbog poveanja broja potroaa. Oekuje se
brz povratak broja turista na onaj od prije desetak godina, a to znai da e i potronja
vode dosei potronju iz tih godina. U narednom razdoblju svakako bi trebalo proiriti
vodoopskrbnu mreu na gotovo sva naselja.
Radi sigurnosti rada sustava Cres - Loinj, a vodei rauna i o kvaliteti veze, potrebno je
povezati danas samostalni sustav Cres - Loinj preko Krka s podsustavom "Rijeka".
Naime, kapacitet Vranskog jezera procjenjuje se na 100 l/s prosjeno godinje ili
3156300 m3/god. S obzirom na poveane koliine vode koje e se koristiti za opskrbu
potroaa vodom procjenjuje se da e se u doglednoj budunosti premaiti ove koliine.
Nivo vode u Vranskom jezeru i dotok vode u njega tokom godina je promjenjiv i ovisi o
hidrolokim prilikama tj. oborinama. U narednom razdoblju treba razmiljati o
dovoenju vode s kopna. U Prostornim planu Primorsko-goranske upanije takva
mogunost zacrtana je preko otoka Krka, te se to predvia i ovim Prostornom planom.
Podmorski ispust s otoka Krka poloiti e se u pravcu uvala Valbiska Merag, te e se
spojiti na cjevovod uz vodospremu Cres.
Razvoj sustava vodoopskrbe (koji treba biti u skladu s vodoopskrbnim planom
upanije), podrazumijeva primarno opskrbu vodom za pie Tramuntane i izgradnju
poteza Sv. Marko - Pernat.
Opskrba Tramuntane vodom za pie ima izuzetno znaenje za moguu revitalizaciju
ovog prostora. Za izgradnju vodoopskrbnog sustava na krajnjem sjeveru otoka Cresa
biti e potrebno izgraditi crpnu stanicu uz vodospremu Cres, koja e dizati vodu preko
brdovitog dijela otoka.
Za rjeenje vodoopskrbe Tramuntane u osnovi su bile razmatrane dvije mogunosti:
1. Izgradnja magistralnog cjevovoda uz postojee prometnice - dravnu cestu prema
Porozini i lokalnu cestu za Beli, te uz nerazvrstane ceste prema naseljima Niska,
Vaminec, Ivanje i ostalim naseljima u unutranjosti otoka.
U toj varijanti bilo bi potrebno izgraditi tri paralelna cjevovoda - jedan za naselje
Beli, drugi za Porozinu (uz opskrbu naselja Dragozetii i Filozii), a trei bi se kod
Dragozetia odvajao prema unutranjosti Tramuntane. Trasa cjevovoda veim
dijelom ide glavnom otonom prometnicom dravnom cestom Porozina - CresVeli Loinj.
2. Izgradnja magistralnog cjevovoda za Beli, s "grananjem" juno od sela Petrievi
prema Dragozetiima (i Filoziima), Porozini, Ivanju, te Vamincu. Opskrba
podruja je centralizirana, s pet kraih odvojaka. Veim dijelom je mogue koristiti
postojee puteve za koje je i predviena rekonstrukcija i proirenje.
I N S T I T U T
231
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Vodoopskrbna mrea u ovoj varijanti je kraa i laka za upravljanje (centralizirana

vodoopskrba). Naselja u unutranjosti i na sjeveru otoka imala bi veu mogunosti
da e dobiti vodu, jer, pod pretpostavkom etapne izgradnje, u prvoj varijanti bi se
najvjerojatnije prvo opskrbila vodom naselja Porozina i Beli, dok bi ostala naselja
vodu dobila u budunosti.
Stoga je ovim Prostornim planom usvojena druga varijanta, koja je prikazana na
kartografskom prikazu br. 2 "Infrastrukturni sustavi i mree", mj. 1:25 000.
Ukoliko se prilikom izrade detaljnije dokumentacije (analiza hidraulike, trokovi
izgradnje, eksploatacije i odravanja novog dijela vodoopskrbnog sustava) ustanovi
povoljnije prostorno rjeenje trase, ono e se prihvatiti.
Na sjeveroistonom dijelu otoka potrebno je vodom opskrbiti i trajektno pristanite
Merag. Obzirom na male koliine vode planira se vodu dovesti iz vodospreme Loznati,
uz izgradnju nekoliko prekidnih komora (budui se voda sputa na razinu mora).
Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitka vode u sustavu.
3.5.3.2. Sustav odvodnje
Zbog zatite mora od zagaenja otpadnim vodama potrebno je izgraditi kanalizacijske
sustave u svim naseljima i/ili graevinskim podrujima koja se nalaze unutar ZOP-a.
Ovim su Prostornim planom odreeni slijedei zasebni sustavi javne odvodnje otpadnih
voda s njima pripadajuim graevinama i instalacijama (kolektori, crpke, ureaji za
proiavanje, ispusti) za:
- grad Cres s prikljuenjem svih graevinskih podruja izdvojenih namjena (sve
izdvojene namjene u obuhvatu UPU-a za naselje Cres odreene ovim Planom),
- naselje Beli s prikljuenjem graevinskog podruja (T33),
- naselje Valun s prikljuenjem naselja Zbiina i graevinskih podruja za izdvojene
namjene (T17, T34, T35 i R13),
- naselje Martinicu s prikljuenjem naselja Miholaica, Vidovii i Stivan te
graevinskih podruja za izdvojene namjene (T16, T23 i T32),
- naselje Merag,
- naselje Porozina,
- naselje Orlec s prikljuenjem graevinskih podruja izdvojenih namjena (T37 i K13),
- naselje Lubenice s prikljuenjem graevinskog podruja izdvojene namjene (T36),
- naselje Pernat,
- naselje Loznati s prikljuenjem graevinskog podruja izdvojene namjene (K12),
- naselje Vodice,
- naselje Predoica,
- naselje Sveti Petar,
- naselje Dragozetii, Filozii,
- naselje Vaminec,
- naselje Ivanje,
- jedan zasebni ureaj za na lokaciji Pri za potrebe transfer stanice i graevinskog
podruja poslovne namjene K2.
I N S T I T U T
232
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Za graevinsko podruje izdvojene namjene izvan naselja informacijsko-interpretacijski

centar D1 Planom se predvia individualno zbrinjavanje otpadnih voda do max. 10 ES
(ekvivalentnih stanovnika) na nain prihvatljiv s aspekta zatite okolia.
Iznimno od gore navedenog dozvoljava se i drugaije rjeavanje sustava odvodnje
otpadnih voda ukoliko se detaljnijom dokumentacijom ili studijom odvodnje pronae
svrhovitije rjeenje.
Za postojea naselja u slivnom podruju vodoopskrbnog rezervata Vransko jezero
(Vrana, Stani, Grmov, Mali Podol i Zbiina) sustav odvodnje otpadnih voda te ostale
mjere zatite utvrditi e se sukladno odluci o sanitarnoj zatiti za Vransko jezero, kada
se ista donese.
Sustave odvodnje treba graditi prema zakonskim propisima i prema suvremenim
tehnikim rjeenjima. Za ova naselja to je razdjelni kanalizacijski sustav (posebno
odvodnja sanitarnih, a posebno oborinskih otpadnih voda), s potrebnim stupnjem
proiavanja te adekvatnim isputanjem u more odnosno u podzemlje putem upojnih
bunara.
Slivno podruje naselja Cres veim dijelom gravitira prema luci koja je prirodna uvala,
jako uvuena u kopno, a ima relativno male dubine. Zbog ovakve situacije u uvali nema
znaajnijih strujanja mora, a s time ni izmjena mase mora. Zbog toga se otpadne vode
ne mogu isputati u akvatorij ve se moraju izvesti iz uvale. Da bi se to ostvarilo dio
otpadnih voda e se morati prepumpavati.
U ostalim obalnim naseljima otpadna voda se odvodi podalje od kua na ureaj za
proiavanje i podmorski ispust. S obzirom da su sva naselja na razini mora, na svim
kanalizacijskim sustavima potrebno je crpljenje.
Odvodnja otpadnih voda rjeavat e se pojedinano ili grupno sukladno Planu po
prethodno izraenim studijama, odnosno prema vodopravnim uvjetima.
3.5.4. Energetska infrastruktura

3.5.4.1. Elektroopskrba
Razvoj elektroenergetskog sustava prema Prostornom planu Primorskogoranske upanije
Vaeim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predvia se zadravanje

postojeeg 110 kV voda TS 110/35 kV Krk-TS 110/35 kV Loinj, koji jednim dijelom
svoje trase prolazi podrujem Grada Cresa. Dalekovod zadrava funkciju koju ima i
danas u sustavu prijenosne mree Hrvatske. Pored ovog voda na podruju Grada Cresa
predviena je izgradnja trafostanice 110/20 kV Cres, na podruju Loznati, te tri nova
110 kV dalekovoda:
- DV 110 kV TE Plomin (ili TS 110/35 kV Krk) - TS 110/20 kV Cres,
- DV 110 kV TS 110/20 kV Cres - TS 110/35 kV Loinj,
- DV 110 kV TS 110/20 kV Cres - TS 110/35 kV Krk.
I N S T I T U T
233
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Izgradnja trafostanice 110/20 kV Cres planira se kada vrno optereenje na podruju

Prostornog plana dostigne snagu od cca 11-12 MW. Izgradnja planiranih 110 kV
vodova vezana je uz poveanje sigurnosti u napajanju na 110 kV naponskom nivou za
postojeu TS 110/35 kV Loinj, odnosno planiranu TS 110/20 kV Cres. U zatienom
koridoru postojeeg i planiranih dalekovoda ograniena je mogunost graenja, zbog
opasnosti od pribliavanja dijelovima voda koji su pod naponom, odnosno ugroavanja
sigurnosti pogona dalekovoda.
Razvoj elektroenergetske infrastrukture na podruju Grada Cresa
Obzirom na predvienu namjenu povrina, oekivanu poveanu potronju sadanjih

potroaa i buduu izgradnju, neophodno e biti dograditi postojeu 10(20) kV mreu u
dijelu gdje je ona ve izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu
elektrificirane.
Trase 10(20) kV vodova i lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV biti e osigurane kroz
planove nieg reda. Budui 10(20) kV vodovi, unutar graevinskih podruja izvoditi e
se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno e se podzemnim kabelima
zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - graevinska podruja.
10(20) kV vodovi e se gdje god je to mogue izvoditi u sklopu izgradnje ostale
komunalne infrastrukture (ceste, voda...). Zbog poveanja sigurnosti u napajanju
buduu 10(20) kV mreu treba razvijati na nain da se veini trafostanica omogui
mogunost dvostranog napajanja.
Niskonaponska mrea i javna rasvjeta razvoditi e se podzemnim kablovima (po
mogunosti).
3.5.4.2. Opskrba plinom
Potronja ukapljenog naftnog plina u Europi najvea je u sektoru kuanstva i usluga,
dok je manja u industriji. Obzirom na malu zastupljenost potronje energije u industriji,
kao i udaljenost buduih magistralnih plinovoda od otoka Cresa, cilj je koritenje
ukapljenog naftnog plina koji predstavlja energent komplementaran prirodnom plinu.
Ukapljeni naftni plin je naroito pogodan za koritenje u kuanstvima i sektoru usluga
za kuhanje i grijanje. Skladiti se u bocama ili spremnicima ukapljenog naftnog plina.
Moe se koristiti i kao umreeni energent za opskrbu odreenog broja potroaa
(turistika naselja i sl.). Kategorizacija hotelsko ugostiteljskih objekata vezana je i uz
kvalitetno energetsko rjeenje i to za grijanje, hlaenje i klimatizaciju. Restorani, hoteli
i hotelski kompleksi mogu ekonomino rijeiti navedene zahtijeve koritenjem
ukapljenog naftnog plina, a kogeneracijskim postrojenjem se mogu zadovoljiti
kompletne energetske potrebe (proizvodnja elektrine i toplinske energije). U tom
sluaju potrebno je osigurati skladini prostor za spremnik ukapljenog naftnog plina.
Proizvodnja ukapljenog naftnog plina odvija se u Rijeci, Sisku i Ivani Gradu.
Proizvoa i veletrgovac na podruju Republike Hrvatske je INA d.d., dok se
distribucijom osim INE bavi i nekoliko manjih tvrtki.
Prema Studiji i idejnom projektu opskrbe plinom Primorsko goranske upanije,
ukupna potencijalna potronja ukapljenog naftnog plina u kuanstvima 2020. godine u
Gradu Cresu iznositi e 1 450 881 kg. Potencijalna potronja ukapljenog naftnog plina u
I N S T I T U T
234
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
sektoru usluga 2020. godine iznositi e ukupno 1 994 148 kg. Prema gore navedenom
ukupna potencijalna potronja ukapljenog naftnog plina na podruju Grada Cresa 2020.
godine iznositi e 3 445 029 kg.
3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije
Koritenje obnovljivih izvora energije dugorono moe pridonijeti znaajnom
smanjenju tetnog utjecaja na okoli, kao i otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u
razvoj otoka podruja Grada Cresa.
Cilj Nacionalnog energetskog programa koritenja suneve energije SUNEN je da se
do 2010. godine na otocima najvei dio potronje energije za pripremu potrone tople
vode (PTV) u kuanstvima i turizmu osigura iz primarne suneve energije. Najkasnije
do 2020. godine znaajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlaenje otoka mogao bi
se pokriti iz hibridnih toplana Sunce-ukapljeni naftni plin, gdje bi ekonomini udio
suneve energije iznosio do 50% u odnosu na ukupnu finalnu toplinsku potronju.
Znaajniji ulaz fotonaponskih elektrana u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske
ne oekuje se prije 2005. godine, do kada e cijena instalirane fotonaponske elije pasti
na treinu dananje vrijednosti ili nie. Meutim oekuje se da e se u razdoblju od
2005. godine na hrvatskim otocima poeti instalirati samostojni fotonaponski sustavi u
rasponu snage od 100 - 1000 kW. Pasivno koritenje suneve energije na otocima,
posebno u turistikom i ugostiteljskom sektoru moe donijeti znaajne rezultate. Do
2030. godine svi hotelsko-ugostiteljski objekti trebali bi biti izgraeni s primjenjenim
modernim tehnilogijama koritenja aktivnih i pasivnih solarnih sustava za grijanje,
hlaenje i osvjetljenje. Godinji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno
nagnutu plohu na otoku Cresu iznosi od 4,0 do 4,8 kWh/m2d.
Prosjena temperatura mora kroz itavu godinu za sjeverni Jadran iznosi od 9,2 do
23oC. Za razliku od velikih odstupanja temperature zraka, razlika ljetnih i zimskih
temperatura mora iznosi max. 13oC. Iz tog razloga je more, kao ogroman toplinski
spremnik, pogodno za izvor energije kod primjene toplinskih crpki.
3.6.
POSTUPANJE S OTPADOM
Zakon o otpadu definira otpad kao "tvari i predmete koje je pravna ili fizika osoba
odbacila ili odloila, ili ih namjerava ili mora odloiti".
Otpad se po mjestu nastanka dijeli na:
-
komunalni otpad - otpad iz kuanstva, otpad koji nastaje ienjem javnih povrina
i otpad slian otpadu iz kuanstava, koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i
uslunim djelatnostima. U ovu vrstu otpada ubraja se i otpad koji stvara turistika
privreda,
tehnoloki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu,

ustanovama i uslunim djelatnostima, a po koliinama, sastavu i svojstvu razlikuje
se od komunalnog otpada. Tehnoloki se otpad po svojim svojstvima dijeli na
opasni i neopasni otpad.
I N S T I T U T
235
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Komunalni otpad iz domainstava na podruju Grada Cresa danas se odvozi na deponij

"Pri" sjeverno od naselja Cres.
Sustav gospodarenja otpadom na razini upanije predvia centralnu zonu za
gospodarenje otpadom i mreu reciklanih dvorita i transfer stanica, od kojih se
izgradnja jedne transfer stanice planira i na podruju Grada, na lokaciji postojeeg
odlagalita komunalnog otpada "Pri".
Transfer stanica je prostor na kojemu se komunalni otpad sabija (kompaktira) i
prekrcava iz manjeg u vee vozilo. Transfer stanice u pravilu sadravaju i manje
reciklano dvorite. Reciklano dvorite je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju
pojedine vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugo). Tako skupljen otpad prerauje
se i plasira kao sekundarna sirovina.
Prije formiranja transfer stanice obavezno je sanirati danaenje odlagalite provoenjem
svih potrebnih postupaka u sklopu tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi
zavrni pokrovni sloj i ozeleniti saniranu povrinu. Saniranje odlagalita predstavlja
provoenje postupaka takvih sigurnosnih uvjeta da nakon saniranja nema opasnosti za
ivot i zdravlje ljudi, te ivi i neivi okoli u vezi s postojeom ili planiranom uporabom
saniranog mjesta.
Tehnologija saniranja postojeeg stanja u pravilu obuhvaa:
-
sakupljanje (runo i strojno) razbacanih otpadaka,

transport skuljenih otpada,
sabijanje otpadaka, popunjavanje terena dovezenim materijalom,
prekrivanje otpadaka vodonepropusnim materijalom,
izraditi zavrni zemljani sloj,
ozeleniti saniranu povrinu.
Problem predstavlja nekontrolirano odlaganje otpada na divljim deponijama, uglavnom

uz prometnice. Postavljanjem ograda, vei dio divljih deponija moe se ukinuti, a uz
provedeno odvoenje otpadaka i sanirati.
Takoer, u narednom razdoblju biti e potrebno kvalitetnije rijeiti postupanje s
otpadom iz domainstava na podruju Grada (na razini lokalnog komunalnog
poduzea). Potrebno je utvrditi koliine otpada po pojedinom naselju (izvan i tijekom
turistike sezone), postaviti odgovarajui broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito
pranjenje, tj. odvoenje.
3.7.
SPREAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLI
Mjere spreavanja nepovoljnih utjecaja na okoli obuhvaaju skup aktivnosti

usmjerenih na ouvanje okolia u naslijeenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno
promijenjenom stanju.
Nepovoljne utjecaje na okoli na podruju obuhvata Plana potrebno je mjerama zatite
koje su propisane Zakonom o zatiti okolia (NN br. 82/1994.) i drugim propisima
svesti na najmanju moguu razinu.
I N S T I T U T
236
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Prostornim planom se odreuju kriteriji zatite okolia koji obuhvaaju zatitu tla,
zraka, vode, mora te zatitu od buke i mjere posebne zatite.
3.7.1. Zatita tla

Prostorni raspored umskog tla te poljoprivrednih i panjakih povrina prikazan je na
kartografskom prikazu br. 1 "Koritenje i namjena povrina", mjerilo 1:25000.
ume i umska zemljita pokrivaju oko 52% ukupne kopnene povrine Grada. Stoga je
zatita uma i umskog zemljita od izuzetne vanosti, a odreuje se slijedeim
mjerama:
-
pravilnim odravanjem i gospodarenjem odravati postojee umske povrine, a sve

zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drvea,
ouvati ume od bespravne i nekontrolirane sjee,
poveati zatitu uma od nametnika i bolesti, a naroitu panju posvetiti zatiti od
poara,
u zatitnim umama i umama posebne namjene vriti samo sanitarnu sjeu,
kod eventualnog poumljavanja voditi rauna o odravanju stabilnosti umskog
ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlaivanju u cilju postizanja stabilnih
uma.
Obzirom na buduu namjenu i koritenje, poljoprivredno tlo na podruju Grada Cresa

podijeljeno je u etiri kategorije zatite:
Prva kategorija zatite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj
proizvodnji i ta tla ne smiju se koristiti za druge svrhe. Prema bonitetu, to su zemljita
IV. bonitetne klase (P2 prostorna kategorija koritenja zemljita). Na prostoru Grada
zastupljena su u najveoj mjeri u okolini Cresa, zatim oko Dragozetia i iznad Valuna.
Mnogi prostori na ovim terasastim tlima danas su naputeni, a usprkos
zadovoljavajuem bonitetu, funkcija ovih tala u proizvodnji manja je od naznaenih.
Drugu kategoriju zatite ine zemljita koja dolaze u V. i VI. bonitetnu klasu, od
posebne su vanosti za Cres, a dolaze u P3 (ostala obradiva tla) i P (ostalo
poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite, tj. panjake povrine) prostornu
kategoriju zamljita. Zemljita druge kategorije obuhvaaju uglavnom zaputene
poljoprivredne i panjake povrine.
Vee povrine P3 kategorije zemljita nalaze se sjeverno od Loznatog, na Pernatu i u
neposrednoj blizini veine naselja. Od osobite su vanosti panjake povrine, za koje je
u kontekstu razvitka ovarstva ili oivljavanja poljoprivredne proizvodnje potrebno
predvidjeti reime konje, raskrivanja od smreke, bez mogunosti da se te povrine
poumljavaju.
Prednost u koritenju poljoprivrednog i panjakog tla treba dati tradicionalnim
poljoprivrednim granama, a naroito treba poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave
hrane.
I N S T I T U T
237
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Treu kategoriju zatite uglavnom ine plitka tla umjerene stjenovitosti, pokrivena
umama, a etvrtu kategoriju predstavljaju vrlo plitka tla strmih podruja.
Tijekom pripreme i izvoenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je:
-
tititi tla od emisije krutih estica podizanjem zatitnih pojaseva, obavezno

autohtonim vrstama drvea,
na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajue mjere zatite tla od
erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla,
konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).
uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu estice kolnika),
za lociranje privremenih deponija graevinskog materijala koristiti povrine
unutar zone rekonstrukcije prometnice,
osigurati prilaenje umskim predjelima kako bi se omoguilo gospodarenje
umama i pristupanje interventnim putevima zatite od poara.
3.7.2. Zatita zraka

Osnovni cilj postavljen Prostornim planom Primorsko-goranske upanije je postizanje
prve kategorije kakvoe zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je ouvanje i
poboljanje kakvoe na prostoru gdje je ve danas zrak prve kategorije.
Zakon o zatiti zraka utvruje tri kategorije kakvoe zraka:
I. kategorija:
II. kategorija
III. kategorija
- ist ili neznatno oneien zrak (nisu prekoraene preporuene

vrijednosti kakvoe zraka (PV)
- umjereno oneien zrak (prekoraena su PV, a nisu
prekoraene granine vrijednosti kakvoe zraka (GV)
- prekomjerno oneien zrak (prekoraene su granine
vrijednosti kakvoe zraka).
Kakvoa zraka na podruju Grada Cresa17 se prati od sredine osamdesetih i to na

lokaciji uz jezero Vrana. Kontinuirano se mjere dnevne koncentracije sumpor-dioksida i
dima, koliine talone tvari i analiziraju se dnevni uzorci oborina.
Rezultati mjerenja koncentracija oneiujuih tvari u zraku se usporeuju s
preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka propisanim Uredbom o
preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka (NN 101/96. i 2/97.).
Preporuene i granine vrijednosti ne predstavljaju maksimalno dopustive koncentracije
u zraku i ne smije ih se tumaiti kao vrijednosti do kojih je doputeno oneiavati zrak,
ve treba svim sredstvima nastojati da zrak bude to ii, kako se ove vrijednosti ne bi
nikada dosegle.
Prema Izvjetaju o praenju oneienja zraka na podruju Primorsko-goranske
upanije za 1999. g. Zavoda za javno zdravstvo, prosjena godinja koncentracija supor
dioksida iznosi 13 g/m3 to je znatno nie od preporuene granine vrijednosti (50
g/m3). Prosjene godinje koncentracije dima su takoer niske (4g/m3) i ispod su
17
Izvor: Elaborat Revitalizacija povijesne jezgre Beli, upanijski zavod za razvoj, prostorno ureenje i
zatitu okolia, 2000.g.
I N S T I T U T
238
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
preporuene vrijednosti (50 g/m3), a nisu premaene niti preporuene vrijednosti

ukupne talone tvari.
Prosjena godinja vrijednost kiselosti oborina (pH) iznosi 5,3 (oborine se smatraju
kiselim ukoliko je njihov pH manji od 5,6, odnosno, prema novijim podacima iz
literature, kiselost oborina posljedica je antropogenih aktivnosti ukoliko je njihov
pH<5,0).
Izmjerene vrijednosti oneiujuih tvari pokazuju da je kakvoa zraka na podruju
Grada Cresa I. kategorije. Prema Zakonu o zatiti zraka (NN br. 48/95) prvu kategoriju
kakvoe zraka predstavlja ist ili neznatno oneien zrak (nisu prekoraene
preporuene vrijednosti kakvoe zraka) to znai da na ovom podruju treba djelovati
preventivno kako se ne bi prekoraile preporuene vrijednosti kakvoe zraka.
Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoli,
maksimalno doputeni porast oneienja imisijskim koncentracijama i taloenjem ne
smije prijei:
Smjernice za dodatno imisijsko optereenje zbog emisije novog izvora
Kategorije kakvoe
Porast prosjene
Porast koncentracije Porast maksimalne
zraka
godinje vrijednosti
98 percentila
koncentracije
I. kategorija
0,01 PV ili 0,1 PV50
0,3 PV98
0,4 PVm
kakvoe zraka
GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka
(NN 101/96.)
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zatite zraka jest smanjivanje emisije
oneiujuih tvari u zrak.
Za zatitu zraka propisuju se slijedee mjere:
Ograniavati emisije i propisivati tehnike standarde u skladu sa stanjem tehnike
(BAT), te prema Uredbi o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).
Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoli, do
donoenja propisa treba odreivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT
standardima).
Zahvatom se ne smije izazvati znaajno poveanje optereenja, gdje se razina
znaajnog odreuje temeljem procjene utjecaja na okoli, a poveanjem
optereenja emisija iz novog izvora ne smije doi do prelaska kakvoe zraka u niu
kategoriju u bilo kojoj toki okoline izvora.
Najvei doputeni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora oneienja o
ovisnosti o kategoriji zraka odreen je Uredbom o preporuenim i graninim
vrijednostima kakvoe zraka (Narodne novine broj 101/1996.).
Stacionarni izvori (tehnoloki procesi, ureaji i objekti iz kojih se isputaju u zrak
oneiujue tvari) oneienja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i
odravani na nain da ne isputaju u zrak tvari iznad graninih vrijednosti emisije,
prema Zakonu o zatiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graninim
vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne
I N S T I T U T
239
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
novine broj 140/1997.),

prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje koritenja vozila sa manjim specifinim
emisijama tetnih tvari.
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora duni su:
prijaviti izvor oneiavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadlenom tijelu
uprave i lokalne samouprave,
osigurati redovito praenje emisije iz izvora i o tome voditi oevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar oneiavanja okolia.
ureivanjem zelenih povrina unutar graevne estice i onih zajednikih izvan
graevne estice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju
i regeneraciju zraka.
3.7.3. Zatita voda

3.7.3.1. Zatita podzemnih i povrinskih voda
Na podruju Grada Cresa nema stalnih povrinskih vodotoka, jer uslijed krake
strukture terena oborinske vode otjeu podzemnim tokovima. Postoji nekoliko bujinih
tokova (bujice kod naselja Beli, Porozina, Ivanje, Cres, Lubenice, Martinica),
registrirano je nekoliko manjih izvora, a jedno od posebnih obiljeja je i prisustvo
velikog broja lokvi - povrinskih prikupljalita oborinskih voda, od kojih su neke i
znaajnih dimenzija (Kosmaef).
Zatitnim mjerama uinkovito se tite podzemne i povrinske vode, a razlikujemo dvije
osnovne skupine:
-
mjere zabrane i ogranienja izgradnje na osjetljivim podrujima, to se regulira

odreivanjem zona sanitarne zatite,
mjere za spreavanje i smanjivanje oneienja kod postojeih i novih graevina i
zahvata u prostoru. Pri tome je od najvee vanosti izgradnja sustava za odvodnju i
ureaja za proiavanje otpadnih voda.
S aspekta ugroenosti od oneienja, najosjetljivija podruja predstavljaju slivovi

podzemnih voda. Openito, zone sanitarne zatite izvorita utvruju se odlukama, ije
donoenje ima za cilj zabraniti ili ograniiti odreene djelatnosti radi spreavanja
oneienja podzemnih voda. Mjere zatite tada se provode u skladu i na nain propisan
odlukom.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije i ovim Prostornim planom za Vransko
jezero utvren je, u skladu s dosadanjim istranim radovima, status vodoopskrbnog
rezervata. Vodooprskrbni rezervat za vodne resurse od stratekog je znaenja za
sadanju i buduu opskrbu vodom za pie. itav sliv jedinstvena je zona stroge zatite,
unutar koje je odreena prva zona za zahvat vode.18 Povrina neposrednog sliva
Vranskog jezera nije jednoznano odrediva i mijenja se u ovisnosti o razliitim
hidrolokim prilikama, a temeljem provedenih analiza odreena je povrina od oko 24
km2.
18
Prostorni plan upanije, Knjiga 2, toka 9.5.1.3.
I N S T I T U T
240
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Nain prihranjivanja jezera (podzemno i naglaeno povrinsko dotjecanje) zahtijeva

zabranu svake izgradnje na vodenom dijelu i u obalnom podruju, zabranu isputanja
otpadnih voda i samo rekonstrukciju postojeih stambenih graevina u naseljima u
slivnom podruju (Vrana, Stani, Grmov, Mali Podol i Zbiina), te ostale mjere zatite,
koje e se detaljnije utvrditi odlukom.
Ovim Prostornim planom je radi zatite slivnog podruja Vranskog jezera odreena
nova dionica dravne ceste Porozina - Cres - Veli Loinj (detaljnije u toki 3.5.1.1.).
Mjere zatite voda tijekom pripreme i izvoenja zahvata na toj dionici obuhvaaju:19
-
Sve elemente prometnice treba projektirati tako da se u svim uvjetima omogui

sigurno odvijanje prometa i smanji vjerojatnost akcidentnih situacija na nain da
se:
- izbjegavaju granine vrijednosti, posebno horizontalnih elemenata voenja trase,
- usklade horizontalni elementi i vertikalno voenje trase,
- u zoni prolaza trase kroz vodozatitne zone u svrhu zatite od izlijevanja, kolnik
obrubi betonskom zatitnom ogradom,
za radove na iskopima projektom odrediti naine iskopa, mjesta deponiranja

materijala te mogunosti i uvjete miniranja,
izraditi projekt nadzora kvalitete jezerske vode ukljuivi postupke kontrole i

intervencije u sluaju incidentnih situacija.
Do izgradnje nove dionice dravne ceste, prijevoz naftnih derivata i drugih opasnih
tereta prema podruju Grada Malog Loinja mora se odvijati iskljuivo morskim putem,
to e se utvrditi posebnim aktima.
Reim koritenja i odvodni sustav na svim postojeim i planiranim prometnicama u
slivu Vranskog jezera utvrdit e se novom odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
Vezano na potrebu zatite povrinskih voda, treba nastojati istiti i odravati postojee
lokve, o emu je vie rijei bilo u toki 3.4.3.1. Zatita prirodne batine. Zbog zatite
lokvi, bilo bi potrebno prestati s prehranjivanjem bjeloglavih supova otpadom junadi i
svinja, pogotovo na lokaciji iznad Predoice, jer se zbog sakupljanja raznih vrsta ptica
na tom odlagalitu posredno zagauju i lokve, na koje te ptice odlaze.
3.7.3.2. Zatita od tetnog djelovanja voda
Na podruju Grada Cresa postoje povremeni vodotoci - bujice, te je zbog zatite
postojeih i planiranih sadraja, prvenstveno u naseljima (Cres, Martinica) vano
izgraditi odgovarajua korita tih bujica.
Zatitu od eventualnih poplava uslijed poveanog dotoka vode na podrujima pod
djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te upanijskim
planovima obrane od poplava.
19
Izvadak iz pozitivnog rjeenja Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja vezano za

rekonstrukciju dravne ceste D-100, dionica uz Vransko jezero, Zagreb, 05.2002.god.
I N S T I T U T
241
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Unutar graevinskog podruja naselja Cres nalazi se nekoliko jaruga koje prolaze
relativno gusto izgraenim prostorom. Nekontrolirane i neplanske intervencije, kao to
su pregraivanje, zasipavanje i sl., kao i nerijeena odvodnja oborinskih voda naselja,
iziskuju potrebu izrade Studije odvodnje oborinskih voda.
3.7.4. Zatita mora

"Zatita mora od oneienja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju
na kopnu i odreivanju namjene obalnog pojasa, te u odvodnji, proiavanju i
dispoziciji otpadnih voda".20
Mjere za zatitu mora na podruju Primorsko-goranske upanije obuhvaaju:
-
mjere ogranienja izgradnje u obalnom pojasu:

Cijela obala Grada Cresa odreuje se kao osobito vrijedno podruje pod zatitom.
Vrijedno podruje obalnog pojasa uva se u svrhu zatite, ureenja i valoriziranja
morske obale. U svim graevinskim podrujima u pojasu irine 15 m od morske
obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo graevine
koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu
opeg interesa (luke i luke zgrade, gradska sredita i sl.) mogu se smjetavati na
obali mora.
mjere za spreavanje i smanjivanje oneienja, od kojih je primarna izgradnja

javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, to je ujedno i osnovni sanitarno zdravstveni standard i najefikasniji izravni nain zatite mora. Osim toga, potrebno
je izraditi katastar zagaivaa mora, unapreivati slubu zatite i ienja mora i
plaa, te nastaviti ispitivanje kakvoe mora na morskim plaama radi preventive i
eventualne zatite.
uvjeti i mjere za ureenje zatienog obalnog podruja mora odreeni

Uredbom (NN 128/04).
Osim toga, nuno je i kompletiranje mehanikog (primarnog) stupnja proiavanja,

koji ukljuuje i izvedbu odgovarajuih objekata za taloenje (s aeracijom) prije
podmorske dispozicije, ime se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije uputanja
u more.
Obradu i zbrinjavanje mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda treba rjeavati u
sklopu sustava za proiavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja
otpadom na razini Primorsko-goranske upanije.
Radi spreavanja oneienja uzrokovanih pomorskim prometom i lukim djelatnostima
potrebno je provoditi slijedee mjere zatite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istroenog ulja,
- odrediti nain servisiranja brodova na moru i kopnu.
20
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, Knjiga 2
I N S T I T U T
242
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
Kompletan sustav zatitnih mjera za zatitu mora od oneienja obuhvaa i izvianja

radi utvrivanja pojave oneienja, sustav obavjeivanja, organizacijsku shemu s
definiranim nadlenostima i zadacima sa svrhom spreavanja i uklanjanja oneienja te
provedbe mjera.
3.7.5. Zatita od prekomjerne buke

Unutar graevinskog podruja naselja doputa se izgradnja manjih obrtnikih i
proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veu od 55 dBa danju i 45 dBa nou,
to vrijedi i za zonu Brodogradilita Cres d. d. u Cresu.
Potrebno je inicirati praenje pojave buke, uz kriterije za odreene subjekte koji je
proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci treba donijeti Odluku
o zatiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.
3.7.6. Mjere posebne zatite21

3.7.6.1. Sklanjanje ljudi
Naselje Cres svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za odreivanje gradova i
naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi sklonita i drugi objekti za zatitu (NN
2/91), u gradove 4. stupnja ugroenosti (manje ugroeni gradovi).
Urbanistikim planom ureenja naselja Cres potrebno je odrediti jednu ili vie zona u
kojima e se osigurati zatita stanovnitva u zaklonima.
Ostala naselja na podruju Grada Cresa ne podlijeu obaveznoj izgradnji sklonita,
odnosno drugih objekata za zatitu.
3.7.6.2. Zatita od ruenja
Sabirne ceste u naseljima neophodno je planirati tako da im ruenje zgrada ne zatvori
promet, odnosno da se ruevine mogu to jednostavnije raistiti radi evakuacije ljudi i
materijalnih dobara.
Urbanistikim i Detaljnim planovima koji e se izraditi temeljem smjernica ovog Plana
potrebno je planirati vie ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim
cestama.
3.7.6.3. Zatita od poara
Osnovne preventivne mjere zatite temelje se na procjeni ugroenosti od poara i planu
zatite od poara. Potrebno je dosljedno se pridravati vaee zakonske regulative i
pravila tehnike prakse iz podruja zatite od poara te procjena ugroenosti od poara
na podruju upanije. U cilju zatite od poara potrebno je graditi graevine veeg
stupnja vatrootpornosti, graditi poarne zidove i izvoditi dodatne mjere zatite vatrodojava, pojaan kapacitet hidrantske mree i dr.
21
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, Odredbe za provoenje
I N S T I T U T
243
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
S aspekta zatite od poara posebno su osjetljive umske povrine.

Parametri koji utjeu na ugroenost uma od poara su mnogobrojni, a prema "Metodi
za procjenu ugroenosti uma od poara" (vaeoj od 1986. godine) najvaniji su
vegetacija, antropogeni faktori, klima, podloga, orografija i ureenost uma.
Na osnovu ovih parametara za gospodarsku jedinicu "Tramuntana" napravljena je
procjena ugroenosti od poara na 4 stupnja:
STUPANJ
I.
II.
III.
IV.
UGROENOST
jako velika
velika
srednja
mala
POVRINA (ha)
844,05
3.189,38
788,82
Iz ovog pregleda je vidljivo da su ume ove G.J. preteno srednje ugroene od poara.
Najugroenije su ume pod kulturama crnog bora, a neto manje ostale panjae. Najvea
opasnost od umskih poara prijeti u proljee (oujak i travanj) te ljeti (srpanj, kolovoz i
rujan) kad je najmanje oborina.
umarija Cres-Loinj u sklopu zatite uma od poara u ljetnim mjesecima od 15. lipnja
do 15. rujna organizira patroliranje i promatranje s promatranice na predjelu Strganac.
U gospodarskoj jedinici "Vrana" borove kulture ine glavnu vrstu, to uz izraeniju
naseljenost, vee povrine ugostiteljsko-turistike namjene i prisustvo prometnica ini
ovu gospodarsku jedinicu jako ugroenom od poara.
Po Programu gospodarenja ustanovljena su 2 stupnja ugroenosti od poara:
- I. stupanj - koji zauzima povrinu 806 ha (92% povrine) - to su veinom borove
kulture crnog i alepskog bora te makija i panjaa crnike,
- II. stupanj koji zauzima povrinu od 70 ha (8% povrine) - to je jedna starija borova
kultura i jedna starija uma crnike iz panja daleko od naselja.
Stupnjevi ugroenosti od poara u ovoj G.J. napravljeni su za dravne ume. Za
privatne ume metodologija i stupnjevanje nije napravljeno, ali podaci iz dravnih uma
mogli bi biti dobar pokazatelj ugroenosti uma ove G.J.
3.7.6.4. Zatita od potresa
Protupotresno projektiranje graevine kao i graenje, treba provoditi sukladno Zakonu o
graenju i postojeim tehnikim propisima.
Do izrade nove seizmike karte upanije, protupotresno projektiranje graevina treba
provoditi u skladu s postojeim seizmikim kartama.
Projektiranje, graenje i rekonstrukcija vanih graevina mora se provesti tako da
graevine budu otporne na potres, te e se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti
detaljna seizmika, geomehanika i geofizika istraivanja. Vane graevine su sve
vee stambene graevine i graevine drutvene i ugostiteljsko-turistike namjene,
energetske graevine i sl.
I N S T I T U T
244
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PODRUJA MORA
II.ODREDBE
I N S T I T U T
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG PODRUJA MORA
Na osnovi lanka 24. i 45a. Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine", br. 30/94.,
68/98., 61/00., 32/02 i 100/04), lanka 19. Statuta Grada Cresa ("Slubene novine"
Primorsko-goranske upanije, br. 25/01., 29/01. i 15/03), i lanka 17. Uredbe o ureenju i
zatiti zatienog obalnog podruja mora ("Narodne novine", br. 128/04.), a po pribavljenom
Miljenju upanijskog zavoda za odrivi razvoj i prostorno planiranje, Klasa:350-02/06-03/1,
Ur.br.:2170/01-10-01/1-06-02 od 21.02.2006. godine i Suglasnosti Ministarstva zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Klasa:350-02/06-04/41, Ur.br: 531-06-06-3 od
25.04.2006., Gradsko vijee Grada Cresa, na sjednici
2006. godine, donijelo je:
ODLUKU
O USKLAENJU PROSTORNOG PLANA UREENJA GRADA CRESA
S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG PODRUJA
MORA
Ovom Odlukom izvreno je usklaenje tekstualnog dijela i kartografskih prikaza
Prostornog plana Grada Cresa (Slubene novine br. 31/02) s Uredbom o ureenju i zatiti
zatienog obalnog podruja mora ("Narodne novine", br. 128/04.).
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Usklaenje Prostornog plana
ureenja Grada Cresa s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim Prostornim planom ureenja Grada Cresa (u daljnjem tekstu: Prostorni plan)
utvruju se uvjeti za ureenje podruja Grada Cresa, odreuje svrhovito koritenje, namjena,
oblikovanje, obnova i sanacija graevinskog i drugog zemljita, zatita okolia, zatita
spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode na podruju Grada Cresa.
(2) Ovaj Prostorni plan sadri osnove razvitka prostora, ciljeve prostornog ureenja, namjenu
prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za koritenje, zatitu i ureivanje prostora te druge
elemente od vanosti za podruje Grada Cresa.
(3) Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice podruja Grada Cresa odreene
zakonom.
(4) Naselja u sastavu Grada Cresa su: Beli, Cres, Dragozetii, Filozii, Grmov, Ivanje,
Loznati, Lubenice, Mali Podol, Martinica, Merag, Miholaica, Orlec, Pernat, Porozina,
Predoica, Stani, Stivan, Sveti Petar, Valun, Vaminec, Vidovii, Vodice, Vrana, Zbiina i
Zbiina.
(5) Ovim Prostornim planom utvruje se i obveza izrade urbanistikih, odnosno detaljnih
planova ureenja za ua podruja Grada Cresa.
lanak 2.
Prostorni plan ureenja Grada Cresa sadran je u elaboratu Usklaenje prostornog
plana ureenja Grada Cresa s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja
mora i sastoji se od:
I N S T I T U T
245
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
A.
TEKSTUALNI DIO
Glava I. Obrazloenje
1.
POLAZITA
1.1.
Poloaj, znaaj i posebnosti podruja Grada Cresa u odnosu na

prostor i sustave Primorsko-goranske upanije i Republike Hrvatske
1.2.
Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1.Geoloka obiljeja
1.2.1.2.Seizminost
1.2.1.3.Mineralne sirovine
1.2.1.4.Reljef
1.2.1.5.Hidrogeoloka osnova - hidrologija Vranskog jezera
1.2.1.6.Klimatska obiljeja
1.2.1.7.Tlo
1.2.1.8.ivi svijet
1.2.1.9.More
1.2.2. Stanovnitvo i stanovanje
1.2.2.1.Demografska struktura
1.2.2.2.Demografska perspektiva
1.2.2.3.Struktura i oblici stanovanja
1.2.3. Naselja
1.2.4. Sadraji javnih funkcija
1.2.4.1.Dravna uprava i podruna (regionalna) samouprava
1.2.4.2.Lokalna samouprava
1.2.4.3.Predkolsko i kolsko obrazovanje
1.2.4.4.Zdravstvena zatita i socijalna skrb
1.2.4.5.Kultura
1.2.4.6.Vjerske zajednice
1.2.4.7.Udruge graana i sportska drutva
1.2.4.8.Ocjena stanja drutvenih djelatnosti
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1.Prometni sustav
1.2.6.2.Sustav telekomunikacija i pote
1.2.6.3.Vodnogospodarski sustav
1.2.6.4.Energetski sustav
1.2.7. Zbrinjavanje otpada
1.2.8. Zatita prostora
1.2.8.1.Prirodna batina
1.2.8.2.Kulturno-povijesna batina
1.2.8.3.Kakvoa zraka
1.2.8.4.Kakvoa podzemnih i povrinskih voda
1.2.8.5.More
1.2.8.6.Tlo
1.2.8.7.Buka
1.3.
Prostorno razvojne i resursne znaajke
1.4.
Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg
podruja i ocjena postojeih prostornih planova
1.5.
Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA
2.1.
Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja
2.1.1. Racionalno koritenje prirodnih izvora
I N S T I T U T
246
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.1.2. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia

2.2.
Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1.Osnove razvoja naselja
2.2.3.2.Osnove razvoja drutvenih djelatnosti
2.2.3.3.Osnove razvoja sustava infrastrukture
2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
2.2.4.1. Zatita krajobraznih vrijednosti
2.2.4.2. Zatita prirodnih vrijednosti i posebnosti
2.2.4.3. Zatita kulturno povijesnih cjelina
2.3.
Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Grada Cresa
2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora
2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei
i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost
i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture
3.
PLAN PROSTORNOG UREENJA
3.1.
Prikaz prostornog razvoja na podruju Grada Cresa u odnosu

na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske upanije
3.2.
Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina
3.2.1. Razvoj i ureenje povrina naselja (graevinska podruja naselja)
3.2.2. Povrine za izdvojene namjene
3.2.2.1. Gospodarska namjena
3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistika namjena
3.2.2.3. Javna i drutvena namjena
3.2.2.4. Sportsko-rekreacijska namjena
3.2.2.5. Groblja
3.2.2.6. Ostala namjena
3.2.2.7. Infrastrukturna namjena
3.2.3. Kriteriji za graenje izvan graevinskog podruja
3.2.4. Poljoprivredne povrine
3.2.5. umske povrine
3.2.6. Vodne povrine
3.2.6.1. Morske povrine
3.2.6.2. Vransko jezero
3.3.
Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.1.1. Turizam
3.3.1.2. Poljoprivreda
3.3.1.3. Lov
3.3.1.4. umarstvo
3.3.1.5. Ribarstvo
3.3.1.6. Preraivaka industrija
3.3.1.7. Graevinarstvo
3.3.1.8. Trgovina
3.3.1.9. Promet, skladitenje i veze
3.3.1.10. Financijsko posredovanje i poslovanje s nekretninama
3.3.2.
Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015.godine
3.3.3.
Razvoj drutvenih djelatnosti
3.4.
Uvjeti, koritenja ureenja i zatite prostora
3.4.1.
Uvjeti koritenja prostora
3.4.1.1. Podruja posebnih ogranienja u koritenju
I N S T I T U T
247
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
3.4.2.
3.4.3.
3.4.3.1.
3.4.3.2.
3.5.
3.5.1.
3.5.1.1.
3.5.1.2.
3.5.1.3.
3.5.1.4.
3.5.1.5.
3.5.2.
3.5.3.
3.5.3.1.
3.5.3.2.
3.5.4.
3.5.4.1.
3.5.4.2.
3.5.4.3.
3.6.
3.7.
3.7.1.
3.7.1.1.
3.7.1.2.
3.7.2.
3.7.3.
3.7.3.1.
3.7.3.2.
3.7.4.
3.7.5.
3.7.6.
3.7.6.1.
3.7.6.2.
3.7.6.3.
3.7.6.4.
Uvjeti ureenja prostora

Uvjeti zatite prostora
Zatita prirodne batine
Zatita kulturnog naslijea
Razvoj infrastrukturnih sustava
Prometni sustav
Cestovni promet
Pjeaki promet
Promet umirovanju
Pomorski promet
Zrani promet
Sustav vodoopskrbe
Sustav odvodnje
Energetska infrastruktura
Elektroopskrba
Opskrba plinom
Obnovljivi izvori energije
Postupanje s otpadom
Spreavanje nepovoljnih utjecaja na okoli
Zatita tla
umsko tlo
Poljoprivredno tlo
Zatita zraka
Zatita voda
Zatita podzemnih i povrinskih voda
Zatita od tetnog djelovanja voda
Zatita mora
Zatita od prekomjerne buke
Mjere posebne zatite
Sklanjanje ljudi
Zatita od ruenja
Zatita od poara
Zatita od potresa
Glava II. Odredbe za provoenje

1.
UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

NA PODRUJU GRADA CRESA
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
Povrine naselja
Povrine za izdvojene namjene
Poljoprivredne povrine
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (panjaci)
umske povrine
Vodne povrine
2.
UVJETI ZA UREENJE PROSTORA
2.1. Graevine od vanosti za Primorsko-goransku upaniju

2.2. Graevinska podruja naselja
2.2.1. Ope odredbe ili kriteriji za koritenje izgraenog
i neizgraenog dijela podruja
2.2.2. Graevine stambene namjene
2.2.3. Graevine drutvene (ili javne) namjene
2.2.4. Graevine gospodarske namjene
2.2.5. Graevine ugostiteljsko-turistike namjene
I N S T I T U T
248
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.2.6.
2.2.7.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
Graevine infrastrukturne i komunalne namjene

Montane graevine - kiosci, tandovi
Izgraene strukture izvan naselja
Graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene
Graenje izvan graevinskih podruja
3.
4.
UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI
5.
UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1.
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.1.4.
5.1.5.
5.2.
5.3.
5.3.1.
5.3.2.
5.4.
5.4.1.
5.4.2.
5.4.3.
Prometni sustav
Cestovni promet
Pjeaki promet
Promet u mirovanju (parkiralina i garana mjesta)
Pomorski promet
Zrani promet
Sustav vodoopskrbe
Sustav odvodnje
Energetska infrastruktura
Elektropskrba
Plinoopskrba
Obnovljivi izvori energije
6.
MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1.
6.2.
6.2.1.
6.2.2.
6.2.3.
6.3.
Mjere zatite krajobraznih vrijednosti

Mjere zatite prirodnih vrijednosti
Zatieni dijelovi prirode
Dijelovi prirode predloeni za zatitu - na kopnu
Dijelovi prirode predloeni za zatitu u moru
Mjere zatite kulturno-povijesnih cjelina
7.
POSTUPANJE S OTPADOM
8.
MJERE SPREAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI
8.1. Zatita tla

8.1.1. umsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. Zatita zraka
8.3. Zatita voda
8.3.1. Zatita podzemnih i povrinskih voda
8.3.2. Zatita od tetnog djelovanja voda
8.4. Zatita mora
8.5. Zatita od prekomjerne buke
8.6. Mjere posebne zatite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zatita od potresa
8.6.3. Zatita od ruenja
8.6.4. Zatita od poara
9.
9.1
MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA

Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja
I N S T I T U T
249
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
9.1.1. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja

9.1.2. Urbanistiki planovi ureenja
9.1.3. Detaljni planovi ureenja
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.2.1. Ureenje zemljita
9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni
10. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

PRILOZI
1.
2.
3.
4.
5.
Dokaz o poslovnoj sposobnosti Urbanistikog instituta Hrvatske

Izvod iz sudskog registra
Suglasnost za upis u sudski registar
Rjeenje o upisu u imenik ovlatenih arhitekata za odgovornu osobu i koordinatora plana
Suglasnosti nadlenih dravnih tijela
B. GRAFIKI DIO
a) Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000
1. Koritenje i namjena povrina
2. Infrastrukturni sustavi i mree
3. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora
- podruja posebnih uvjeta koritenja
3.A. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora
podruja posebnih ogranienja u koritenju
1:25 000
1:25 000
1:25 000
1:25 000
b) Kartografski prikaz u mjerilu 1:5000

4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.
4.9.
4.10.
4.11.
4.12.
4.13.
4.14.
Graevinska podruja:
Beli
Dragozetii, Filozii
Ivanje, Predoica, Vaminec, Vodice
Porozina
Sveti Petar
Cres
Loznati, Merag
Orlec
Lubenice
Martinica, Miholaica, Vidovii
Pernat, Zbiina
Valun
Stivan
Predoica, Pri
I N S T I T U T
250
H R V A T S K E
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
1:5 000
d . d .
Z A G R E B
(2) Glava II. Tekstualnog dijela - Odredbe za provoenje - i Grafiki dio - Kartografski
prikazi - temeljni su dokumenti za primjenu ovoga Prostornog plana.
lanak 3.
Ako ovim Prostornim planom nije drugaije odreeno, pojedini izrazi upotrebljeni u
Prostornom planu imaju ova znaenja:
1.
Grad Cres jedinica je lokalne samouprave sa statusom grada;
2.
grad Cres je naselje Cres;
3.
naselje je struktura oblika stanovanja i prateih funkcija u planiranom ili zateenom
(izgraenom) opsegu;
4.
granica graevinskog podruja je linija razgranienja povrina koje slue za graenje
naselja ili povrina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih povrina prema kriterijima iz
Prostornog plana. Granice graevinskih podruja utvrene su u pravilu granicama katastarskih
estica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku esticu, dio je ukljuen u graevinsko
podruje u veliini da se na njemu moe formirati graevna estica;
5.
graevinsko podruje naselja je podruje na kojem se predvia gradnja, odnosno
proirenje postojeeg naselja, a sastoji se od izgraenog dijela i dijela predvienog za daljnji
razvoj. Unutar njega smjetaju se osim stanovanja i sve potrebne i spojive funkcije sukladne
namjeni, rangu ili znaenju naselja, kao to su: javna i drutvena namjena, ugostiteljskoturistika, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne gospodarske graevine),
povrine infrastrukturnih sustava, groblja, vjerske graevine, zdravstvene i rekreacijske
graevine te javne povrine;
6.
naselje uz obalu mora je naselje kojem je horizontalna projekcija udaljenosti
graevinskog podruja manja od 100 m od obale mora. To su: grad Cres, Martinica i Valun;
7.
povrine za izdvojene namjene su povrine za specifine funkcije koje svojom
veliinom, strukturom i nainom koritenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih
namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistika namjena, sportsko-rekreacijska
namjena, groblja, te ostala namjena - ribarske kuice.
8.
graevine stambene namjene jesu obiteljske kue, stambene graevine i viestambene
graevine.
9.
graevine ugostiteljsko-turistike namjene jesu graevine smjetene unutar
graevinskog podruja naselja ili u povrinama za izdvojene namjene - smjetajni kapaciteti
(T1), turistika naselja (T2), kampovi (T3);
10. pomone graevine jesu garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne
sjenice, ljetne kuhinje, rotilji do 2,5 m2 i sl.;
11. manje graevine gospodarske-obrtnike namjene jesu graevine s preteno
zanatskim, skladinim, uslunim, trgovakim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne
smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim graevnim esticama;
12. poljoprivredne gospodarske graevine bez izvora zagaenja jesu sjenici, pelinjaci,
staklenici, plastenici, gljivarnici, spremita poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.;
13.
poljoprivredne gospodarske graevine s izvorima zagaenja jesu staje, kokoinjci,
kuninjaci i sl.;
14.
podrum je dio graevine koji je potpuno ili djelomino ukopan sa svih strana u teren, s
time da (na ravnom terenu) kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne moe biti via od 100
cm od kote konano zaravnatog terena, dok na kosom terenu kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije etae nije via od 40 cm od kote konano zaravnatog terena na viem dijelu i ako
kota konano zaravnatog terena nije nia od 30 cm od kote gornjeg ruba temelja na najniem
dijelu. Kota konano zaravnatog terena smije odstupati najvie 0,50 m od kote prirodnog
terena. Pod ravnim terenom smatra se teren nagiba do 5%;
15.
potkrovlje je prostor izmeu stropne konstrukcije graevine i krova graevine, iji
nadozid iznad stropne konstrukcije moe biti najvie 1,80 m, a moe se koristiti u stambene ili
poslovne svrhe;
I N S T I T U T
251
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
16.
tavan je prostor izmeu stropne konstrukcije graevine i krova graevine, ija visina
do sljemena iznosi najvie 2,0 m;
17.
etaa je stambena ili poslovna prostorija svjetle visine minimalno 2,4 m, ili pomona
prostorija visine minimalno 2,1 m, ili prizemlje i bilo koji kat graevine osim podruma, ili
potkrovlje;
18.
koeficijent izgraenosti (Kig) je odnos izgraene povrine zemljita pod svim
graevinama i ukupne povrine graevne estice. Zemljite pod graevinom je vertikalna
projekcija svih zatvorenih dijelova graevine na graevnu esticu. U izgraenu povrinu ne
ulaze cisterne, septike jame, spremnici plina i sline graevine, ukoliko su ukopane u teren i
obraene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, rotilji do 2,5 m2 i
parkiraline povrine;
19.
koeficijent iskoritenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene povrine pod
graevinama i povrine graevne estice;
20.
nivelacijska kota je kota gotovog poda najnie nadzemne etae, koja iznosi najvie 0,5
m iznad najnie toke konano zaravnatog terena na graevnom pravcu;
21.
visina graevine (V) je u metrima mjerena udaljenost od najnie toke konano
zaravnatog terena do gornjeg ruba vijenca graevine;
22.
lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanistiko-arhitektonske, klimatske,
komunalne, prometne, tipologija i morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.);
23.
regulacijski pravac je granica izmeu estice javne povrine (ulica, prilazni put, trg i
drugo) i graevne estice osnovne namjene;
24.
graevni pravac odreuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela proelja prema
estici javne povrine;
25.
infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smjetaj graevina i instalacija
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan graevinskog podruja.
26.
samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu
djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine jednu zatvorenu graevinsku
cjelinu i imaju poseban ulaz.
27.
zatieno obalno podruje, u daljnjem tekstu ZOP, obuhvaa sve otoke, pojas kopna u
irini od 1000 metara od obalne crte i pojas mora u irini od 300 metara od obalne crte, a
odreeno je Zakonom o prostornom ureenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i
100/04) u svrhu zatite obalnog podruja mora, te njegova svrhovitog i gospodarski
uinkovitog koritenja.
28.
obalna crta je crta plimnog vala na obali.
29.
Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora u daljnjem tekstu
Uredba je propis koji donosi ministar u svrhu provoenja zakona glede ureenja i zatite
obalnog podruja mora (ZOP-a).
II. ODREDBE ZA PROVOENJE

1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA NA PODRUJU GRADA
CRESA
lanak 4.
(1) Osnovna namjena i koritenje povrina odreena Prostornim planom prikazana je na
kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina, u mj. 1:25.000.
(2) Prostor Grada Cresa, prema namjeni, dijeli se na:
- povrine naselja,
- povrine za izdvojene namjene,
- umske povrine,
I N S T I T U T
252
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
- vodne povrine.
(3) Povrine za razvoj i ureenje prostora smjetaju se unutar graevinskog podruja i
iznimno izvan graevinskog podruja. Razgranienjem se odreuju:
1. graevinska podruja za povrine naselja, odnosno povrine za izdvojene namjene,
2. podruja i graevine izvan graevinskog podruja i to samo za: povrinu za istraivanje i
iskoritavanje mineralnih sirovina (E1) Bojnak, podruja za odreivanje lokacije za
marikulturu (H) - uvala Zaplot - Veli Bok i uvala Porat, graevine infrastrukture i
gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
1.1. POVRINE NASELJA
lanak 5.
Naselja sa stambenim, centralnim i prateim funkcijama podruja su u kojima se ve nalazi ili
se planira:
- stambena gradnja i sve graevine i sadraji koji prate stanovanje kao to su kolske i
predkolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i drutveni sadraji,
ugostiteljstvo, sportske i ureene zelene povrine, pjeaki putevi i stubita, prometnice,
parkiralita i sl.,
- parkovne i zatitne zelene povrine, sportski i rekreacijski centri, groblja,
- skladita, komunalni servisi i ureaji, radionice i obrtniki pogoni, uz uvjet da ne zagauju
zrak, ne uzrokuju poveanu buku i ne privlae vei promet teretnih vozila,
- poslovni sadraji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slini sadraji i graevine.
lanak 6.
(1) Ovim Prostornim planom utvrena su graevinska podruja naselja za grad Cres (NA7) i
ostala naselja u sastavu Grada Cresa, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to
za naselja: Beli (NA1), Dragozetii (NA2), Filozii (NA3), Predoica (NA4), Sveti Petar
(NA5), Vodice (NA6), Loznati (NA8), Orlec (NA9), Lubenice (NA10), Martinica (NA11),
Miholaica (NA12), Pernat (NA13), Valun (NA14), Vidovie (NA15), Stivan (NA16),
Zbiina (NA17), Ivanje (NA18) i Vaminec (NA19).
(2) Obalna naselja na podruju Grada Cresa su: Cres, Martinica i Valun.
(3) Granice graevinskih podruja naselja razgraniuju povrine izgraenog dijela naselja i
povrine predviene za njegov razvoj od ostalih povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede,
umarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan
graevinskih podruja.
(4) Graevinska podruja naselja iz stavka 1. ovog lanka prikazana su na katastarskoj
podlozi u mjerilu 1:5000, na kartografskim prikazima br. 4 Graevinska podruja.
1.2. POVRINE ZA IZDVOJENE NAMJENE
lanak 7.
(1) Ovim Prostornim planom odreuju se slijedea graevinska podruja za izdvojene
namjene:
a) gospodarska namjena (K):
- poslovne zone (K) - preteito uslune, manje proizvodne, komunalno-servisne, koje
obuhvaaju slijedee zone na podruju Grada Cresa: Volnik (K11), Loznati (K12), Orlec
(K13) Pri (K2), Cres - pogonski ured HEP-a (K3);
b) ugostiteljsko-turistika namjena (T):
- hoteli (T1), koji obuhvaaju slijedee zone na podruju Grada Cresa: Kimen (T11),
Zakol (T12), Kovaine (T13), Grabar-sjever (T14), Graber Barnarski (T15) u
naselju Cres, u naselju Martinica zona Centar (T16) te u naselju Valun zona
Zdovice (T17);
I N S T I T U T
253
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
zone postojeih turistikih naselja (T2), koje obuhvaaju slijedee zone na podruju Grada
Cresa: Stara Gavza (T21) i Grabar (T22) u naselju Cres, Zaglav (T23), naselje Porozina
(T24) i naselje Merag (T25);
- kampovi - autokampovi (T3), koji obuhvaaju slijedee zone na podruju Grada Cresa:
Kovaine (T31) u naselju Cres, Slatina (T32) u Martinici, Podbeli (T33) u Belom,
Zdovice (T34) i Travnice (T35) u Valunu, Lubenice (T36) i elezni Menik kod
Orleca (T37);
c) luka nautikog turizma (LN) - ACI Marina u naselju Cres;
d) javna i drutvena namjena (D) - zona Informacijsko-interpretacijskog centra uz Krii;
e) sportsko-rekreacijska namjena (R1), koja obuhvaa zone Dari (R11) Marina (R12) u
naselju Cres i zonu Raca (R13) u Valunu;
f) groblja (G) uz naselja Cres (G1), Dragozetie (G2), Lubenice (G3), Martinicu (G4),
Orlec (G5) i Valun - Zbiinu (G6);
g) ostala namjena (O) - ribarske kuice uz luicu Podbeli (O1);
h) infrastrukturnu namjenu (IS) - zona helidroma Artec (IS1) uz naselje Cres.
(2) Razgranienje povrina iz stavka 1. ovoga lanka odreeno je na kartografskom prikazu
br. 1 Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25.000 te br. 4. Graevinska podruja, u
mjerilu 1:5000.
lanak 8.
Razgranienje povrina izvan naselja namijenjenih za infrastrukturu dijeli se na:
- povrine za graevine prometa i graevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, optiki
kabel itd.) i pomorske (luke, pristanita),
- povrine za graevine vodoopskrbe,
- povrine za energetske graevine za transformaciju i prijenos energenata (elektrina
energija),
- povrinu za transfer-stanicu (Pri)
- povrinu za helidrom (Artec).
lanak 9.
(1) Povrine za infrastrukturu odreuju se:
- povrinama predvienim za infrastrukturne koridore,
- povrinama predvienim za infrastrukturne graevine.
(2) Povrine za infrastrukturu odreuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 iz lanka 123. i
kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i namjena povrina i br. 2 Infrastrukturni sustavi
i mreeu mjerilu 1: 25.000, uvaavajui:
- vrednovanje prostora za graenje,
- uvjete utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
- mjere ouvanja krajobraznih vrijednosti,
- mjere zatite prirodnih vrijednosti,
- mjere zatite kulturno-povijesnog naslijea i
- mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli.
lanak 10.
(1) Povrine za infrastrukturne graevine odreuju prostor za smjetaj ureaja, graevina,
instalacija i sl., a razgraniuju se na slijedee namjene:
1. Prometni sustav
a) morske luke
- luke otvorene za javni promet (Cres, Beli, Martinica, Valun)
- trajektne luke: (Porozina, Merag)
- luka posebne namjene (luka nautikog turizma ACI Marina Cres i luka
I N S T I T U T
254
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
- Brodogradilita Cres)
- privezita (Miholaica, Zaglav, Valun).
b) zrane luke (ostale zrane luke - helidrom)
2. Vodnogospodarski sustav
a) vodoopskrba - vodocrpilite
b) odvodnja otpadnih voda - ureaj za proiavanje i ispust
3. Elektroenergetski sustav
a) transformatorski ureaji
- trafostanica TS 35/10 (20) kV Cres - postojea,
- trafostanica TS 110/20 kV Cres - planirana.
(2) Izvan graevinskog podruja mogu se smjestiti graevine vodnogospodarskog i
elektroenergetskog sustava.
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRINE
lanak 11.
(1) Razgranienje namjene poljoprivrednih povrina obavlja se temeljem vrednovanja
zemljita i utvrenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1
Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25.000, dok su detaljni rezultati vrednovanja
kartiranih jedinica tala i njihova rasprostranjenost prikazani na kartogramu Bonitetno
vrednovanje i kategorije zatite tla, koji je sastavni dio Obrazloenja ovoga Prostornog
plana.
(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene titi se od svake izgradnje koja nije u funkciji
obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala
obradiva tla (P3).
1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, UME
I UMSKO ZEMLJITE (PANJAKE POVRINE)
lanak 12.
(1) Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite na podruju Grada Cresa
predstavljaju panjake povrine (P).
(2) Razgranienje panjakih povrina od poljoprivrednih, odnosno umskih povrina
odreeno je u svrhu zatite panjakih povrina u kontekstu razvitka ovarstva.
1.5. UMSKE POVRINE
lanak 13.
(1) Razgranienje namjene umskih povrina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.
Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25.000.
(2) umske povrine razgraniene su na gospodarske ume, zatitne ume i ume posebne
namjene.
1.6. VODNE POVRINE
lanak 14.
(1) Razgranienje namjene vodnih povrina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.
Koritenje i namjena povrina, u mjerilu 1:25.000.
(2) Vodne povrine razgraniuju se prema namjenama na Vransko jezero i morske povrine.
(3) Namjena i nain koritenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.
(4) Razgranienje jezera obavlja se odreivanjem namjene za Vransko jezero - za
vodoopskrbu.
I N S T I T U T
255
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(5) Razgranienje morskih povrina provodi se odreivanjem namjena za:

- prometne djelatnosti (meunarodni i unutarnji plovni put),
- rekreacijska podruja - obuhvaaju dijelove akvatorija uz obalu, koje je namijenjeno
kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora irine
minimalno 300 metara),
- ostale morske povrine - more izvan rekreacijskih i lukih podruja, te podruja za
odreivanje lokacija za uzgajalita (marikulturu).
2.
2.1.
UVJETI ZA UREENJE PROSTORA
GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I PRIMORSKO-GORANSKU

UPANIJU
lanak 15.
(1) Odreivanje prostora i koritenja graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku i
Primorsko-goransku upaniju ovim se Prostornim planom utvruju kao osnovni planskousmjeravajui uvjeti.
(2) Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku odreene su prema znaenju zahvata u
prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su:
1.Potanske i telekomunikacijske graevine:
- radijski koridor Uka - Krk (zidine).
2.Graevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
- alternativna trasa magistralnog plinovoda za meunarodni transport, podmorska dionica Pula
- Plomin - Omialj.
lanak 16.
(1) Ovim Prostornim planom odreene su slijedee graevine od vanosti za Primorskogoransku upaniju:
1. Pomorske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a) luka otvorena za javni promet - Cres
b) trajektne luke Porozina i Merag
c) luka posebne namjene - luka nautikog turizma - ACI Marina Cres;
2. Cestovne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a) Ostale dravne ceste:
- Porozina - Cres - V. Loinj (D 100)
- Merag - D 100 (D 101)
b) Osnovna upanijska cesta: Cres - spoj grada Cresa na dravnu cestu.
3. Potanske i telekomunikacijske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i
instalacijama:
a) telekomunikacijske graevine:
- magistralni TK kabeli II razine - Mali Loinj - Krk - Senj (alternativni pravac),
- prsten Cres-Rab
4. Graevine za vodoopskrbu s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: podsustav Rijeka
5. Graevine sustava odvodnje s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama: - Cres
6. Elektroenergetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a) transformatorske stanice - Loznati (planirana 110/20 kV)
b) distribucijski dalekovod 110 kV: - TE Plomin - TS Loznati
- Krk - Loinj
7. Graevine za postupanje s otpadom - transfer stanica - Cres
I N S T I T U T
256
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(2) Graevine od vanosti za Primorsko-goransku upaniju koje se grade i rekonstruiraju

unutar graevinskog podruja Grada Cresa ureuju se prema odredbama ovog Prostornog
plana.
2.2.
GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA
2.2.1. Ope odredbe ili kriteriji za koritenje izgraenog i neizgraenog dijela podruja
lanak 17.
(1) Ovim Prostornim planom utvrena su graevinska podruja naselja na podruju Grada
Cresa i to za naselja: Beli, Dragozetii, Filozii, Predoica, Sveti Petar, Vodice, Ivanje,
Vaminec, Cres, Loznati, Orlec, Lubenice, Martinica, Miholaica, Pernat, Valun, Vidovii,
Stivan i Zbiina.
(2) Na graevinskim podrujima naselja na podruju Grada Cresa gradi se u skladu s
odredbama ovoga Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske
dokumentacije.
lanak 18.
(1) Za naselja koja se nalaze u vodozatitnoj zoni Vranskog jezera - Mali Podol, Zbiina,
Stani, Vrana i Grmov - nisu utvrena graevinska podruja i nije mogua nova izgradnja,
osim rekonstrukcije postojeih graevina temeljem odredbi ovoga Prostornog plana.
(2) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske cjeline
(I. stupanj zatite) i to: gradska naselja - Cres, Lubenice i Beli te seoska naselja - Orlec i
Predoica, graevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija mogue su
temeljem odredbi ovoga Prostornog plana i prema uvjetima nadlenog Konzervatorskog
odjela.
(3) Za naselja odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline
(II. stupanj zatite) i to seoske cjeline Dragozetii, Filozii, Grmov, Loznati, Mali Podol,
Martinica, Krina, Pernat, Podol, Sveti Petar, Stivan, Valun, Vaminec, Vodice, Vrana i
Zbiina, graevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija
mogue su temeljem odredbi ovoga Prostornog plana i prema uvjetima nadlenog
Konzervatorskog odjela.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka za evidentirane seoske cjeline Mali Podol,
Vrana i Grmov nije doputena izgradnja novih graevina.
lanak 19.
(1) Graevinsko podruje naselja sastoji se od izgraenog dijela i dijela predvienog za
(2) Izgraenim podrujem smatra se ureeno graevinsko zemljite na kojem su izgraene
graevine stambene i druge namjene, izgraene infrastrukturne graevine i povrine, te
privedene namjeni ostale povrine (parkovi, igralita,ureene plae i dr.).
(3) Izgraeni i neizgraeni dijelovi graevinskog podruja naselja ureuju se i koriste na
nain propisan ovim Prostornim planom i Uredbom, a prikazani su na kartografskim
prikazima br.4 Graevinska podruja u mjerilu 1:5000.
lanak 20.
(1) Izgradnja unutar graevinskog podruja naselja razvija se uz postojee ili planirane
lokalne i nerazvrstane prometnice.
(2) Neposredni pristup graevne estice na javnoprometnu povrinu mora se osigurati
prometnicom irine najmanje 3,00 m, pjeakim prolazom ili stubitem irine najmanje 1,50
m.
I N S T I T U T
257
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(3) Pristup s graevne estice na javnoprometnu povrinu mora se odrediti tako da na njoj ne
bude ugroeno odvijanje prometa. Kada se graevna estica nalazi uz spoj sporedne ulice i
ulice koja ima upanijski znaaj, prilaz s te estice na javno prometnu povrinu mora se
izvesti preko sporedne ulice.
(4) Za neizgraeni dio graevinskog podruja naselja koji je planiran uzdu upanijske ceste
mora se osnovati sabirna ulica.
lanak 21.
(1) Udaljenost graevine od kolnika nerazvrstane ceste ne moe biti manja od 5,0 metara.
(2) Udaljenost graevine od kolnika razvrstane ceste ne moe biti manja od 5,0 metara za
upanijske, odnosno 10,0 m za dravne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim
uvjetima nadlenih pravnih osoba za upravljanje upanijskim, odnosno dravnim cestama, ali
iskljuivo za infrastrukturne graevine u funkciji prometnice.
(3) U sluaju rekonstrukcije u izgraenim dijelovima naselja i interpolacije novih graevina,
mogue su i manje udaljenosti od stavka 1. ovog lanka ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i
posebni uvjeti nadlenih institucija.
lanak 22.
Oblik i veliina graevne estice utvruje se prema postojeem obliku katastarske estice,
cijepanjem katastarske estice ili spajanjem vie estica, a mora omoguiti smjetaj graevine
i udaljenosti graevina do granica estice.
lanak 23.
Unutar graevinskog podruja naselja na podruju Grada Cresa mogu se graditi graevine:
- stambene namjene,
- drutvene namjene,
- gospodarske namjene,
- ugostiteljsko-turistike namjene,
- infrastrukturne i komunalne namjene,
- montane graevine - tandovi, kiosci.
2.2.2. Graevine stambene namjene
lanak 24.
(1) Na jednoj graevnoj estici moe se graditi jedna graevina stambene namjene i uz nju i
dvije pomone (garae, drvarnice, spremita i sl.), manje graevine gospodarske - obrtnike
namjene ili poljoprivredne gospodarske graevine (sjenice, ljetne kuhinje i sl.), ukoliko
zadovoljavaju uvjete utvrene ovim Prostornim planom.
(2) Osim stambene, u sklopu graevine stambene namjene omoguava se i poslovna namjena
za tihe i iste djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB
nou i 55 danju: krojake, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice
mjeovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i bunih djelatnosti: automehaniarske radionice,
limarije, lakirnice, bravarije, kovanice, stolarije, ugostiteljske graevine, peenjarnice i
slino.
lanak 25.
Ovim Prostornim planom graevine stambene namjene iz lanka 24. stavak 2. dijele se na:
a) obiteljsku kuu definiranu zakonom, koja moe biti slobodnostojea, dvojna ili u nizu
(tipovi gradnje),
b) stambene graevine koje mogu biti slobodnostojee ili dvojne, a sadre
najvie do 4 samostalne uporabne cjeline,
c) viestambene graevine - graevine s vie od 4 samostalne uporabne cjeline.
I N S T I T U T
258
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.2.2.1. Obiteljska kua

lanak 26.
Izgradnja obiteljskih kua temeljem odredbi ovog Prostornog plana mogua je unutar
graevinskog podruja svih naselja na podruju Grada Cresa.
lanak 27.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za graevne estice u postojeim, djelomino
izgraenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgraenim dijelovima graevinskog
podruja naselja:
a) najmanja doputena povrina graevne estice iznosi:
- za slobodnostojee graevine:
400 m2
- za dvojne graevine:
300 m2
- za graevine u nizu:
250 m2.
Iznimno, u ve izgraenim dijelovima naselja povrina graevne estice moe biti i manja,
prema lokalnim uvjetima (definiranim lankom 3., stavak 22.);
b) najvea doputena povrina graevne estice za izgradnju obiteljske kue iznosi 1000 m2,
za sve tipove gradnje;
c) najmanja doputena povrina tlocrtne projekcije nove graevine - obiteljske kue - iznosi:
- za slobodnostojee graevine:
80 m2
- za dvojne graevine:
60 m2
- za graevine u nizu:
50 m2;
d) najvea doputena povrina tlocrtne projekcije nove graevine - obiteljske kue - iznosi
150 m2 za sve tipove gradnje;
e) najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) odreuje se:
- za slobodnostojee graevine
0,3
- za dvojne graevine
0,4
- za graevine u nizu
0,5.
Iznimno, izgraenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) sa izgradnjom
na regulacijskom pravcu, najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) moe biti i 1,0 za
sve tipove gradnje, s tim da u graevini - obiteljskoj kui - moraju biti definirani svi pomoni
prostori, kao i garaa (prema lokalnim uvjetima);
f) najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (Kis) iznosi:
0,6
0,8
- za graevine u nizu
1,0.
lanak 28.
(1) Najvei doputeni broj etaa obiteljske kue iznosi dvije etae, s mogunou izgradnje
podruma.
(2) Najvea doputena visina graevine iznosi 6,50 metara, mjereno od kote konano
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
2.2.2.2. Stambene graevine
lanak 29.
(1) Stambene graevine na podruju Grada Cresa grade se unutar graevinskog podruja
naselja Cres, Martinica, Valun i Miholaica.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, stambene graevine mogu se graditi i unutar
graevinskog podruja ostalih naselja, temeljem Urbanistikog plana ureenja propisanog
ovim Planom za odnosno naselje.
I N S T I T U T
259
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
lanak 30.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za graevinske estice u postojeim izgraenim
dijelovima naselja ili u planiranim, neizgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja:
a) Najmanja doputena povrina graevne estice za izgradnju stambenih graevina iznosi:
b) za slobodnostojee graevine
500 m2
400 m2.
c) Najvea doputena povrina graevne estice iznosi 2000 m2.
d) Najmanja doputena povrina tlcortne projekcije nove stambene graevine iznosi 100 m2
za sve tipove gradnje.
e) Najvea doputena povrina tlocrtne projekcije nove stambene graevine iznosi:
180 m2
150 m2.
Na predjelu Brajdi (unutar granica obuhvata DPU Brajdi I. faza) najvea doputena povrina
tlocrtne projekcije nove graevine nije odreena.
f) Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) odreuje se:
0,3
0,4.
g) Najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (Kis) iznosi:
0,9
1,2.
lanak 31.
(1) Najvei doputeni broj etaa stambene graevine iznosi tri etae, s mogunou izgradnje
podruma.
(2) Najvea doputena visina graevine iznosi 8 metara, mjereno od kote konano zaravnatog
terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
(3) Na predjelu Brajdi (unutar granice obuhvata DPU Brajdi I. faza) najvea doputena visina
graevine je 9 metara, mjereno od kote konano zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog
vijenca.
Udaljenost graevina stambene namjene - obiteljske kue
i stambene graevine od granica graevnih estica
lanak 32.
(1) Graevine stambene namjene koje e se graditi na slobodnostojei nain moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne graevine i ne manje od 4 metra od granice
graevne estice, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina.
(2) Graevine stambene namjene koje e se graditi kao dvojne, tako da e se jednom stranom
prislanjati uz susjednu graevinu ili granicu graevne estice, moraju s drugim dijelovima
graevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne graevine najmanje h/2, ali ne manje od
5 metara od granice graevne estice.
(3) Obiteljske kue koje e se graditi u nizu, bonim e stranama biti prislonjene na granice
susjednih graevnih estica, a od stranje e granice estice biti udaljene najmanje pola visine
(h/2), ali ne manje od 3 metra.
Prikljuivanje graevina stambene namjene - obiteljske kue
i stambene graevine na komunalnu infrastrukturu
lanak 33.
(1) Unutar graevinskih podruja naselja u kojima nije izgraen sustav vodoopskrbe i
odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni, te individualno zbrinjavanje otpadnih voda (do veliine
10 ES) na nain prihvatljiv s aspekta zatite okolia, a prema posebnim uvjetima nadlenih
slubi.
I N S T I T U T
260
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(2) Prikljuak na graevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mreu utvruje se na osnovi

posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzea.
Pomone i manje graevine gospodarske - obrtnike namjene
i poljoprivredno gospodarske graevine uz graevine stambene
namjene - obiteljske kue i stambene graevine
lanak 34.
(1) Pomone i manje graevine gospodarske-obrtnike namjene mogu se graditi na graevnoj
estici uz graevinu stambene namjene - obiteljsku kuu i stambenu graevinu najvie kao
jednoetane.
(2) Pomone i manje graevine gospodarske - obrtnike namjene grade se uz uvjet da:
- visina od kote konano zaravnatog terena do vijenca graevine nije via od visine osnovne
graevine i ne prelazi visinu od 3,0 metra,
- tlocrtna zauzetost pomonih graevina nije vea od 60 m2 .
(3) Najmanja udaljenost graevina iz stavka 1. ovog lanka od susjednih graevnih estica
mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojee graevine mogu se graditi i na granici graevne estice,
- ako se grade kao poluotvorene graevine, moraju od susjedne graevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graevnoj estici,
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne graevine i
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja moe rijeiti na toj graevnoj
estici.
(4) Najmanja doputena udaljenost pomone i manje graevine gospodarske namjene od
regulacijskog pravca iznosi 5 metara.
(5) Iznimno, graevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini nain pristupa
na cestu, odnosno uvjetuje ga poloaj ostalih graevina.
(6) Ako je postojea nerazvrstana cesta irine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet,
odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati e na nain da se
osigura prostor za irenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara, a za ostale estice prema
lokalnim uvjetima.
(7) Ako graevine iz stavka 1. ovoga lanka imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici,
moraju biti udaljene od te estice najmanje 3 metra.
(8) Kod graenja graevina gospodarske namjene, odgovarajui prostor za parkiranje
osigurati e se u okviru graevne estice.
lanak 35.
(1) Na graevnoj estici osim graevine stambene namjene - obiteljske kue i stambene
graevine - mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske graevine kao jednoetane tako da:
- visina graevine od kote konano zaravnatog terena do vijenca graevine moe biti
najvie 2,5 metara;
- graevni pravac u pravilu je iza graevnog pravca graevine osnovne namjene;
- graevine moraju biti udaljene najmanje 8 metara od graevine osnovne namjene na istoj
graevnoj estici, odnosno 15 metara od graevine osnovne namjene na susjednoj
graevnoj estici;
- najmanja udaljenost od susjedne graevne estice iznosi 3 metra;
- na dijelu graevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra do susjedne graevne
estice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori;
- otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najveeg promjera 15 cm.
(2) Poljoprivredne gospodarske graevine sa izvorima zagaenja nije mogue graditi u
obalnim naseljima.
I N S T I T U T
261
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(3) Graevine iz stavka 1. ovog lanka koje se izgrauju kao dvojne, jednom svojom stranom
se prislanjaju na granicu susjedne estice uz susjednu graevinu, dok udaljenost drugih
dijelova graevine od ostalih granica graevne estice ne moe biti manja od 3 metra.
(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih graevina s izvorima zagaenja od stambenih i
manjih graevina poslovne namjene ne moe biti manja od 12 metara, a gnojita ne manje od
15 metara.
(5) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala. Pod mora biti nepropusan za tekuine i
mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojinu jamu.
(6) Dno i stijene gnojita do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog
materijala. Sve tekuine iz staja i gnojita moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se
razlijevati po okolnom terenu.
(7) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i
nepropustan pokrov, kao i otvore za ienje i zraenje. Doputene udaljenosti od ostalih
graevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojita.
(8) Udaljenost graevina iz stavka 1. ovoga lanka od graevina za opskrbu vodom (bunari,
izvori, cisterne i sl.) odreuje se prema posebnim uvjetima nadlenih slubi.
lanak 36.
Postojee pomone, manje graevine gospodarske-obrtnike namjene i poljoprivredne
gospodarske graevine sagraene u skladu s prijanjim propisima mogu se rekonstruirati i
prenamjeniti u postojeim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim
Prostornim planom.
Arhitektonsko oblikovanje graevina stambene namjene
lanak 37.
(1) Arhitektonsko oblikovanje graevina stambene namjene i to novih graevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovita, te upotrebljeni graevinski materijali moraju
biti usklaeni s nainom izgradnje postojeih graevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj
gradnji (glatko bukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl,
pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).
(2) U izgraenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporuuje se
koritenje graevinskih elemenata karakteristinih za tu arhitekturu.
(3) Odnos duine proelja prema visini proelja mora, u pravilu, biti u korist duine proelja.
(4) Otvori na graevinama moraju potivati pravila proporcije karakteristine za arhitekturu
creskog podneblja, te moraju biti zatieni drvenim dvokrilnim griljama (kurama).
(5) Krovita graevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, ralanjena
na vie krovnih ploha ovisno od tlocrta graevine, s nagibom krovnih ploha izmeu 17 i 22o.
Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali
upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u
pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljita.
(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovite je mogue ugraditi krovne prozore,
kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore suneve energije.
(7) Dio krovnih ploha moe se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za
solarije (otvorena krovita).
I N S T I T U T
262
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Ureenje graevnih estica graevina stambene namjene

lanak 38.
(1) Prostor na graevnoj estici graevine stambene namjene ureivat e se, u pravilu, na
tradicionalan nain ureivanja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - rumarina, lavande, brnestre, agave,
tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporua se formiranje brajda i sadnja voaka.
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim
obiljejima naselja.
(3) Najmanje 20% graevne estice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
(4) Ograde se u pravilu izrauju od neobraenog kamena bez fuge, zelenila i metala visine
najvie 120 cm.
(5) Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje
gradnja podzida viih od 150 cm.
2.2.2.3. Viestambene graevine
lanak 39.
(1) Viestambene graevine mogu se graditi samo unutar graevinskog podruja grada Cresa.
(2) Viestambene graevine mogu imati i garae te poslovne sadraje u prizemlju i na
etaama. Poslovnim sadrajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od poara i
eksplozije: krojake, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mjeovite
robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veu od 55 dcB danju i 45 dcB nou,
koji ne zagauju zrak i koji svojim oblikovanjem, ili na drugi nain ne naruavaju izgled i
uvjete stanovanja.
lanak 40.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju viestambenih graevina:
- najmanja povrina graevne estice iznosi 1000 m2;
- najvea doputena povrina graevne estice nije ograniena;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) iznosi 0,8;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (Kis) iznosi 3,2.
lanak 41.
(1) Najvei doputeni broj etaa viestambene graevine je etiri (prizemlje, dva kata i
potkrovlje), s mogunou gradnje podruma.
(2) Najvea doputena visina graevine je 11,00 metara mjereno od kote konano zaravnatog
(3) Krovita graevine moraju biti kosa, nagiba izmeu 22o i 25o, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje.
lanak 42.
(1) Za arhitektonsko oblikovanje graevine te ureenje graevne estice viestambene
graevine vrijede uvjeti iz lanka 37. i 38. ovog Prostornog plana.
(2) Pojedinane intervencije, osim adaptacija interijera, a osobito na proeljima, nisu
doputene.
lanak 43.
(1) Svaka stambena jedinica mora imati osigurano minimalno 1,5 parkiralino mjesto.
(2) Parkiranje ili garairanje vozila rjeava se na graevnoj estici viestambene graevine.
Iznimno, urbanistikim planom ureenja mogue je utvrditi rjeavanje parkiralinih mjesta
izvan graevne estice na javnoj povrini.
I N S T I T U T
263
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
lanak 44.
Prikljuak na graevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mreu
utvruje se na osnovi posebnih uvjeta nadlenih slubi.
Rekonstrukcije graevina stambene namjene
u graevinskim podrujima naselja
lanak 45.
(1) Rekonstrukcija postojeih stambenih graevina (obiteljske kue, stambene graevine te
viestambene graevine) u graevinskim podrujima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju
promjene namjene dijela graevina, odreuje se pod istim uvjetima kao za nove graevine, a
kada zahvati na graevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vri se
u postojeim gabaritima graevine.
(2) Za naselja - registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline (navedene u l. 169. i
170.) - kao i za kontaktnu zonu sredita grada Cresa, za rekonstrukcije postojeih stambenih
graevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl. mogua su odstupanja od uvjeta
za novu izgradnju, temeljem uvjeta nadlenog Konzervatorskog odjela.
lanak 46.
(1) Dozvoljava se rekonstrukcija postojeih ostataka graevina i ruevina, prema uvjetima
nadlenog Konzervatorskog odjela.
(2) Stanje graevine i ruevine u smislu stavka 1. ovoga lanka utvruje se izvadkom iz
katastra zemljita, zemljino-knjinim izvadkom i, po potrebi, arhivskom graom.
2.2.3. Graevine drutvene (ili javne) namjene
lanak 47.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju graevina za drutvene djelatnosti
(obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske graevine, sportske dvorane,
kina i ostale graevine) u planiranim, neizgraenim dijelovima graevinskog podruja
naselja:
a) graevine za drutvene djelatnosti mogu se graditi unutar graevinskog podruja naselja
pod uvjetom da je do graevne estice izgraena prometnica irine minimalno 3,5 m za
jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni;
b) najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice na kojoj e se graditi graevina
drutvene namjene iznosi 0,5, osim povrine za sport i rekreaciju i vjerskih graevina, gdje
moe iznositi najvie 0,8;
c) graevine drutvene namjene (osim crkve), mogu se graditi do visine od najvie 4 etae
(prizemlje, 2 kata i potkrovlje);
d) graevna estica graevine drutvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene
povrine treba hortikulturno urediti, osim u ve izgraenim dijelovima naselja (povijesnim
graditeljskim cjelinama).
lanak 48.
Za izgradnju graevina drutvene ili javne namjene, kao i kod rekonstrukcija postojeih u ve
izgraenim odnosno djelomino izgraenim dijelovima naselja te povijesnim graditeljskim
cjelinama, granine vrijednosti utvruju se u skladu s lokalnim uvjetima.
lanak 49.
(1) Uvjeti za izgradnju graevina drutvene namjene su:
a) za predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice)
- povrina graevne estice za jednoetanu graevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu,
I N S T I T U T
264
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
- minimalna povrina graevne estice iznosi 2000 m2;

b) za osnovne kole
- bruto povrina graevine je oko 6 m2/ueniku,
- na graevnoj estici potrebno je osigurati povrine za kolsku zgradu, prostor za odmor i
rekreaciju, sportske terene, zelene povrine i dr.,
- veliina graevne estice odreena je normativom od 30-50 m2 po ueniku za rad kole u
2 smjene;
c) za sport i rekreaciju
- unutar graevinskog podruja naselja omoguuje se i graenje zatvorenih sportskorekreacijskih graevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadraja,
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice na kojoj e se graditi zatvorena
sportska graevina iznosi 0,8,
- kod graenja sportskih graevina potrebno je na graevnoj estici ili u neposrednoj blizini
na javnoj povrini osigurati potreban broj parkiralinih mjesta;
d) graevine zdravstva, kulture i socijalne djelatnosti grade se unutar graevinskih podruja
naselja u skladu s veliinom naselja i standardima, na nain da pridonose kvaliteti ivota u
naselju;
e) za vjerske graevine
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice iznosi 0,5,
- najmanje 40% graevne estice mora biti hortikulturno ureen temeljem krajobraznog
projekta.
lanak 50.
(1) Graevine koje slue drutvenim djelatnostima i ostalim sadrajima javnog interesa u
pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti graene kvalitetno i racionalno.
(2) Za graevine drutvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rjeenja s
hortikulturnim ureenjem estice.
2.2.4. Graevine gospodarske namjene
lanak 51.
(1) Unutar graevinskih podruja naselja mogu se graditi graevine gospodarske namjene na
pojedinanim graevnim esticama koje svojom veliinom, smjetajem u naselju i
osiguranjem osnovnih prikljuaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omoguuju
obavljanje gospodarskih djelatnosti bez tetnih utjecaja na okoli, tj. koje ne naruavaju
uvjete ivota i stanovanja.
(2) U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi:
- graevine poslovne namjene (preteito uslune, preteito trgovake, komunalno servisne,
te manje zanatske),
- poljoprivredne gospodarske graevine.
(3) Unutar graevinskih podruja obalnih naselja nije doputena izgradnja poljoprivrednih
gospodarskih graevina s izvorima zagaenja.
lanak 52.
(1) Izgradnja graevina poslovne namjene do 150 m2 bruto povrine vri se temeljem odredbi
ovog Prostornog plana, a graevina veih od 150 m2 bruto povrine temeljem urbanistikog
plana ureenja propisanog za odnosno naselje.
(2) Zateene graevine proizvodne ili poslovne namjene u izgraenim dijelovima naselja
zadravaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zatite okolia.
(3) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadraja i tehnologija nuno je
osigurati propisane mjere zatite okolia (zatita od buke, smrada, oneiavanja zraka,
svjetlosnog zagaenja, zagaivanja podzemnih i povrinskih voda i sl.), te e se iskljuiti one
djelatnosti i tehnologije koje oneiuju okoli ili ne mogu osigurati propisane mjere zatite
I N S T I T U T
265
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
okolia i kvalitetu ivota i rada na susjednim graevnim esticama, odnosno na prostoru

dosega negativnih utjecaja.
lanak 53.
(1) Rekonstrukcija postojeih graevina gospodarske namjene, kada zahvati na graevini ne
zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove graevine propisane ovim Prostornim planom, vri se
(2) Rekonstrukcija graevina iz stavka 1. ovoga lanka mogua je u cilju odravanja ili
promjene namjene.
2.2.4.1. Graevine poslovne namjene
lanak 54.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju graevina poslovne namjene u
postojeim, izgraenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgraenim dijelovima
graevinskih podruja naselja:
- povrina graevne estice ne moe biti manja od 300 m2;
- najvea doputena veliina graevne estice iznosi 3000 m2;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti iznosi 0,5;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti iznosi 1,0.
lanak 55.
(1) Doputena etanost graevine poslovne namjene je najvie dvije etae.
(2) Visina graevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom graevine, te tehnolokim
procesom. Najvea doputena visina graevine, mjereno od kote konano zaravnatog terena
do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 6,5 metara.
lanak 56.
(1) Najmanja udaljenost graevine poslovne namjene od susjednih graevina iznosi visine
graevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice graevne estice.
(2) Graevine poslovne namjene mogu se graditi unutar graevinskog podruja naselja uz
uvjet da je do graevne estice izgraena prometnica minimalne irine 5,5 metara.
lanak 57.
(1) Graevna estica prema javno-prometnoj povrini ureuje se sadnjom drvea i ukrasnog
zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u graevinu.
(2) Najmanje 30% povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno-pejzano ili
zatitno zelenilo.
(3) Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti iane) u kombinaciji sa kamenom ili
betonom i ne mogu biti vie od 2 metra, osim, iznimno, kada je to nuno radi zatite
graevine ili naina koritenja.
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje graevina moraju biti u skladu s funkcijom i
tehnolokim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu
okolnom prostoru.
lanak 58.
(1) Parkiralita se moraju planirati unutar graevne estice graevine poslovne namjene.
(2) Iznimno, unutar ve izgraenih dijelova naselja (podruja povijesnih graditeljskih cjelina)
investitor moe osigurati parkiralino mjesto i kupnjom ili zakupom zemljita u neposrednoj
blizini, uz javnu prometnu povrinu.
(3) Ako se garani prostori nalaze u podzemnoj etai, ne raunaju se u izgraenost graevne
estice. Podzemna etaa moe zauzimati 100% povrine graevne estice, ukoliko se krovna
povrina hortikulturno obradi kao okolni teren.
I N S T I T U T
266
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske graevine

lanak 59.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih
graevina u postojeim, izgraenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgraenim
dijelovima graevinskog podruja naselja:
- povrina graevne estice ne moe biti manja od 300 m2;
- najvea doputena povrina graevne estice iznosi 1500 m2;
- najvea doputena povrina tlocrtne projekcije graevine iznosi 120 m2;
- doputena je izgradnja najvie jedne etae. Najvea doputena visina graevine iznosi 3,0
m do vijenca graevine.
lanak 60.
Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domainstvu te izgradnja poljoprivrednih
gospodarskih graevina moe se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne
gospodarske graevine s izvorom zagaenja to odnosi na uzgoj maksimalno:
- konja - do 4 komada,
- peradi - do 150 komada,
- kunia - do 50 komada,
- ovaca ili koza -do 20 komada.
2.2.5. Graevine ugostiteljsko-turistike namjene
lanak 61.
(1) Unutar graevinskog podruja naselja mogu se graditi graevine namijenjene smjetaju i
prehrani, tj. ugostiteljsko-turistikoj djelatnosti.
(2) Ugostiteljsko-turistika djelatnost moe se planirati kao izdvojena prostorna cjelina
unutar naselja sukladno Uredbi. Prostorna cjelina irine vee od 500m uz obalu mora, mora
(3) Pojedinane graevine ugostiteljsko-turistike namjene do 400 m2 bruto povrine
graevine grade se neposrednim provoenjem odrednica ovoga Prostornog plana.
(4) Graevine vee od 400 m2 bruto povrine grade se temeljem urbanistikog plana ureenja
propisanog za odnosno naselje.
(5) U graevinskom podruju naselja unutar povrine odreene za mjeovitu namjenu, moe
se planirati i/ili graditi pojedinana graevina za smjetaj (hotel, pansion, prenoite i sl.)
kapaciteta od najvie 80 kreveta.
lanak 62.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za graevne estice u postojeim, izgraenim
dijelovima naselja ili u planiranim, neizgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja:
- najmanja doputena povrina graevne estice za izgradnju graevine ugostiteljskoturistike namjene i to iz skupine hotela, pansiona, vila i aparthotela, iznosi 1600 m2.
Iznimno od odredbe podstavka 1. ovoga stavka, unutar izgraenog dijela graevinskog
podruja naselja izgradnja je mogua i na esticama manje povrine, ako se predmetna
graevina interpolira u postojeu izgraenu strukturu;
- najvea doputena veliina graevne estice nije ograniena;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) iznosi 0,2;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (Kis) iznosi 0,8;
- u sklopu graevne estice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni
sadraji ne ulaze u izgraenost graevne estice, ali moraju biti na terenu.
I N S T I T U T
267
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
lanak 63.
(1) Najvei broj etaa graevine iznosi etiri etae (prizemlje, dva kata i potkrovlje).
(2) Najvea doputena visina graevine (h) je 14,0 metara, mjereno od kote konano
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
lanak 64.
(1) Najmanja udaljenost graevine osnovne namjene od granice graevne estice izraunava
se umnokom broja etaa x 3 metra, a pomone graevine mogu se graditi i na granici
graevne estice, uz uvjet da se na proelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5 metara
od granice estice ne doputa izgradnja otvora.
(2) Graevna estica mora se nalaziti uz javno-prometnu povrinu iji je kolnik irine
minimalno 5,5 metara.
lanak 65.
Za smjetajne kapacitete potrebno je na graevnoj estici osigurati potreban broj parkiralinih
ili garanih mjesta u skladu s lankom 133. stavak 1. a za uslune kategorije prema lanku
132. stavak 4. ovog Prostornog plana.
lanak 66.
(1) Najmanje 50% povrine graevne estice mora biti ureeno kao parkovno-pejzano
zelenilo, u to je uraunata povrina bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno
ureena povrina i prirodno zelenilo iznosi najmanje 40% povrine graevne estice.
(2) Za ureenje graevne estice graevine ugostiteljsko-turistike namjene obavezno je
idejno rjeenje okolia sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rjeenja, obrada
partera i sl.
lanak 67.
Za arhitektonsko oblikovanje graevina ugostiteljsko-turistike namjene vrijede odredbe
lanka 37. ovog Prostornog plana.
lanak 68.
(1) Prenamjena postojeih graevina drugih namjena u graevine ugostiteljsko-turistike
namjene mogua je pod istim uvjetima kao i za nove graevine.
(2) Postojei hoteli, pansioni, odmaralita, turistika naselja i depadanse namijenjeni
ugostiteljsko-turistikoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u graevine stambene namjene.
lanak 69.
(1) Kod rekonstrukcije postojeih graevina ugostiteljsko-turistike namjene u izgraenim
dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama mogua su odstupanja od uvjeta za
novu gradnju.
(2) Rekonstrukcija postojeih graevina mogua je i u cilju odravanja ili podizanja
kategorije graevine.
2.2.6. Graevine infrastrukturne i komunalne namjene
lanak 70.
Graevine infrastrukturne i komunalne namjene jesu prometnice, infrastrukturni ureaji,
komunalne graevine, ureaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadlenih tijela za obavljanje
komunalnih djelatnosti.
I N S T I T U T
268
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.2.7. Montane graevine - kiosci, tandovi

lanak 71.
(1) Kiosci su tipski, manji montani ili pokretni objekti, a slue za prodaju novina, duhana,
galanterije, voa i povra i dr., kao i za pruanje manjih ugostiteljskih ili obrtnikih usluga.
(2) Lokacije za postavu kioska na podruju Grada Cresa utvruju se planom lokacija kioska
kojeg donosi Poglavarstvo Grada Cresa.
(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim povrinama ili povrinama u vlasnitvu Grada Cresa,
kao samostalne graevine ili se nekoliko kioska moe povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.
(4) Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na esticama u privatnom vlasnitvu, ali samo u
skladu s planom lokacija iz stavka 2. ovoga lanka.
2.3.
IZGRAENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
lanak 72.
U smislu ovoga Prostornog plana, izgraene strukture izvan graevinskih podruja naselja su:
- graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene,
- podruja i graevine izvan graevinskog podruja za koje se planira izgradnja.
2.3.1. Graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene
lanak 73.
(1) Ovim Prostornim planom odreena su graevinska podruja izvan naselja za izdvojene
namjene.
(2) Povrine za izdvojene namjene utvrene ovim Prostornim planom odreene su na
kartografskim prikazima br. 1 Koritenje i namjena povrina, u mjerilu 1:25.000 i br. 4.
Graevinska podruja, u mjerilu 1:5000.
(3) U podrujima iz stavka 1. ovog lanka mogu se ureivati povrine za parkove, sport i
rekreaciju, kao i druge graevine i sadraji to upotpunjuju osnovne sadraje i pridonose
kvaliteti prostora.
lanak 74.
Nova izgradnja u graevinskim podrujima za izdvojene namjene mogua je samo temeljem
urbanistikog plana ureenja, to je odreeno ovim Prostornim planom.
lanak 75.
Ovim Prostornim planom odreene su povrine za slijedee izdvojene namjene:
- za gospodarsku namjenu - poslovnu,
- za ugostiteljsko-turistiku namjenu,
- za luku nautikog turizma,
- za javnu i drutvenu namjenu,
- za sportsko-rekreacijsku namjenu,
- za groblja,
- za ostalu namjenu,
- za infrastrukturnu namjenu.
I N S T I T U T
269
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.3.1.1. Povrine gospodarske namjene

lanak 76.
(1) Ovim Prostornim planom odreene su povrine za gradnju gospodarskih sadraja poslovne
namjene i to:
a) preteito uslune:
- Cres (Volnik) - K11, preteito neizgraena, povrine 9,3 ha, od ega je 0,85 ha
izgraeno i 8,45ha neizgraeno,
- Loznati K12, neizgraena, povrine 1,23 ha,
- Orlec - K13, neizgraena, povrine 2,78 ha,
b) manje proizvodne - Pri - K2, neizgraena, povrine 0,94 ha,
c) komunalno-servisne - Cres (Pogonski ured HEP-a) - K3, preteito neizgraena, povrine
0,46 ha od ega je 0,27 ha izgraeno i 0,19 neizgraeno.
(2) Uz osnovnu djelatnost iz ovoga lanka mogue je na povrinama gospodarske namjene
razviti i drugu djelatnost - prateu ili u funkciji osnovne djelatnosti - na nain da ona ne ometa
proces osnovne djelatnosti.
Poslovna namjena
lanak 77.
(1) Povrine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaaju
manje proizvodne, skladine, uslune, trgovake ili komunalno servisne sadraje.
(2) Za povrine poslovne namjene u Loznatom (K12), Orlecu (K13) i na Priu (K2) obvezna
je izrada urbanistikog plana ureenja pojedine zone, dok su zone Volnik (K11) i Pogonski
ured HEP-a (K3) obuhvaene obveznom izradom urbanistikog plana ureenja naselja Cres.
lanak 78.
Utvruju se slijedee granine vrijednosti za izgradnju u graevinskim podrujima za
poslovnu namjenu:
- najmanja doputena povrina graevne estice je 200 m2;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) graevne estice je 0,5;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (Kis) graevne estice je 1,0;
- najvea doputena visina graevine iznosi 7,0 m, mjereno od kote konano zaravnatog
lanak 79.
(1) Na povrini poslovne namjene mogu se uz graevine osnovne namjene graditi i ostale
graevine kao to su:
- nadstrenice i trijemovi,
- prostori za manipulaciju,
- parkiralita,
- potporni zidovi,
- komunalne graevine i ureaji,
- prometne graevine i ureaji,
- povrine i graevine za sport i rekreaciju,
- druge graevine prema zahtjevima tehnolokog procesa.
(2) Ostale graevine iz stavka 1. ovoga lanka grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela
graevne estice.
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela graevne estice mogu se graditi i ureivati:
- potporni zidovi,
- prostori za manipulaciju,
- parkiralita,
I N S T I T U T
270
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
komunalne graevine i ureaji,

prometne graevine i ureaji.
lanak 80.
(1) Obvezni graevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 metara od regulacijskog
pravca odnosno granice povrine poslovne namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu
gradivog dijela graevne estice.
(2) Na dijelovima graevne estice prema susjednim graevnim esticama, granica gradivog
dijela graevne estice udaljena je od granice graevne estice najmanje 6 metara.
lanak 81.
(1) Graevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema naelima suvremenog
oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija graenja.
(2) Graevine se mogu graditi i kao montane, prema naelima stavka 1. ovog lanka.
lanak 82.
(1) Krovite graevine moe biti ravno ili koso, nagiba kojeg predvia usvojena tehnologija
graenja pojedine graevine.
(2) Vrsta pokrova i broj streha odreeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom graenja
objekta.
(3) Na krovite je mogue ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore suneve
energije.
lanak 83.
(1) Parkiralita na povrinama poslovne namjene rjeavaju se, u pravilu, unutar graevne
estice.
(2) Na graevnim esticama odredit e se:
- parkiralina mjesta za zaposlenike, po jedno parkiralino mjesto na 1-5 zaposlenih u veoj
radnoj smjeni, u pravilu, na odvojenom parkiralitu iza uline ograde graevne estice,
- parkiralina mjesta za posjetitelje, u pravilu, na odvojenom parkiralitu, ispred ili iza
uline ograde graevne estice, prema slijedeoj tablici:
VRSTA
GRAEVINE
NAMJENE
GOSPODARSKE
NAJMANJI
BROJ
PARKIRALINIH
MJESTA NA 1000 M2 BRUTO-RAZVIJENE
POVRINE GRAEVINE GOSPODARSKE
NAMJENE
PROIZVODNA NAMJENA, POSLOVNA NAMJENA

SERVISNI I SKLADINI SADRAJI
4-8
POSLOVNA NAMJENA TRGOVAKI SADRAJI
20-40
POSLOVNA NAMJENA UREDI
10-20
lanak 84.
(1) Ograde graevnih estica poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasnikih cjelina) grade se,
u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Graevne estice mogu biti ograene i
ivicom.
(2) Dijelovi graevnih estica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograeni
(parkiralita za posjetitelje, pjeaki prilazi i drugi dijelovi graevne estice).
(3) Najvea doputena visina uline ograde graevne estice je, u pravilu, do 1,8 metara.
(4) Najvea doputena visina ograde izmeu graevnih estica je, u pravilu, do 2 metra.
Iznimno, ograde mogu biti i vie od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zatite
graevine ili naina njezina koritenja.
I N S T I T U T
271
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
lanak 85.
(1) Najmanje 20% povrine graevne estice poslovne namjene potrebno je urediti kao
parkovne ili zatitne zelene povrine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog
grmlja i visokog zelenila.
(2) Rubne dijelove graevnih estica prema susjednim graevnim esticama, posebice prema
esticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zatitnog zelenila iz stavka 1.
ovoga lanka.
(3) Postojee kvalitetno visoko zelenilo na graevnim esticama treba u to veoj mjeri
sauvati i ugraditi u novo ureenje zelenih povrina na graevnoj estici.
(4) Zelene povrine na graevnoj estici potrebno je opremiti odgovarajuim elementima
urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koevima za otpatke i drugim elementima.
lanak 86.
(1) Kote prilaza pojedinim graevnim esticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi
niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
(2) Prilaz vatrogasnih vozila graevinama poslovne namjene treba omoguiti internom
kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema vaeim zakonima i
propisima.
2.3.1.2. Povrine ugostiteljsko-turistike namjene
lanak 87.
(1) Ovim Prostornim planom predviene su povrine za gradnju sadraja ugostiteljskoturistike namjene.
(2) Na povrinama iz stavka 1. ovoga lanka, osim graevina namijenjenih smjetaju i
prehrani, mogu se planirati i svi pratei sadraji - sportski, rekreacijski, zabavni i usluni
sadraji i graevine te parkovne povrine koje upotpunjuju i obogauju osnovne sadraje.
(3) U sklopu graevina ugostiteljsko-turistike namjene mogue je predvidjeti stambeni
prostor.
(4) Povrine ugostiteljsko-turistike namjene odreene ovim Prostornim planom obuhvaaju:
a) hotele s prateim sadrajima, trgovake , uslune, ugostiteljske, portske, rekreativne i
zabavne te sline namjene (T1),
b) turistika naselja (T2),
c) kampove autokampove (T3),
(5) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turistike namjene irine vee od 500 m uz obalu, mora
Hoteli s prateim sadrajima, trgovake , uslune, ugostiteljske, portske, rekreativne i
zabavne te sline namjene (T1)
lanak 88.
(1) Na podruju Grada Cresa predviena su slijedea graevinska podruja za izgradnju
smjetajnih kapaciteta iz skupine hoteli, pansioni, aparthoteli, vile i sl.:
a) Cres
- zona Kimen - T11, izgraena, povrine 7,00 ha, max kapaciteta 450 kreveta;
- zona Zakol - T12, neizgraena, povrine 5,00 ha, max kapaciteta 300 kreveta;
- zona Kovaine T13, neizgraena, povrine 5,00 ha, max kapaciteta 350 kreveta;
- zona Grabar-sjever - T14, neizgraena, povrine 1,00 ha, max kapaciteta 100 kreveta;
- zona Graber Barnarski T15, neizgraena, povrine 20,00 ha, max kapaciteta 1400
kreveta;
I N S T I T U T
272
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
b) Martinica
- zona Centar -T16, neizgraena, povrine 19,00 ha, max kapaciteta 1200 kreveta;
c) Valun - zona Zdovice - T17, neizgraena, povrine 1,00 ha, max kapaciteta 50 kreveta;
(2) Uvjeti za izgradnju graevina ugostiteljsko-turistike namjene u zonama iz stavka 1 ovog
lanka odreeni su lankom 62. ovoga Prostornog plana i Uredbom.
(3) Rekonstrukcija postojeih graevina smjetajnih kapaciteta odreuje se pod istim uvjetima
kao za izgradnju novih graevina, a kada zahvati na graevini ne zadovoljavaju uvjete
propisane ovim Prostornim planom, vri se u postojeim gabaritima graevine.
(4) Podruja iz stavka 1. ovoga lanka koja se nalaze uz graevinsko podruje grada Cresa,
obuhvaena su obveznom izradom urbanistikog plana ureenja za naselje Cres dok je za
zonu Zdovice u Valunu i zonu Centar u Martinici odreena obveza izrade urbanistikog
plana ureenja.
Turistika naselja (T2)
lanak 89.
Na podruju Grada Cresa odreene su slijedea turistika naselja:
a) grad Cres
- zona Stara Gavza T21, izgraena, povrine 9,00 ha, max kapaciteta 900
kreveta;
- zona Grabar T22, izgraena, povrine 7,00 ha, max kapaciteta 400
kreveta;
b) naselje Miholaica zona Zaglav T23, izgraena, povrine 11,00 ha, max kapaciteta
800 kreveta;
c) naselje Porozina T24, preteito izgraena, povrine 9,00 ha, od ega je 5,00 ha izgraeno i
4,00 ha neizgraeno, max kapaciteta 200 kreveta;
d) naselje Merag T25, preteito izgraena, povrine 2,00 ha, od ega je 1,00 ha izgraeno i
1,00 ha neizgraeno, max kapaciteta 50 kreveta.
lanak 90.
(1) Unutar zone postojeeg turistikog naselja Stara Gavza (T21) mogua je izgradnja novih
graevina ugostiteljsko-turistike namjene, rekonstrukcija postojeih graevina u smislu
rekonstrukcije i adaptacije te dopuna prateim sadrajima.
(2) Unutar zone postojeeg vikend naselja Grabar (T22), rekonstrukcije postojeih
graevina mogue su prema uvjetima za izgradnju novih graevina - obiteljske kue, a kada
zahvati na graevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vre se u
postojeim gabaritima graevine, uz mogunost zamjene ravnog krova kosim.
(3) Postojea turistika naselja Stara Gavza i Grabar obuhvaena su obveznom izradom
urbanistikog plana ureenja naselja Cres.
lanak 91.
(1) Unutar podruja turistikog naselja Zaglav (T23) nije doputena nikakva izgradnja novih
graevina, ve samo odravanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojeih
graevina, zamjena ravnog krova kosim (bez mogunosti izgradnje potkrovlja) te dopuna
rekreacijskim sadrajima, uz ureenje javnih i parkiralinih povrina.
(2) Za postojee turistiko naselje Zaglav obavezna je izrada urbanistikog plana ureenja.
lanak 92.
(1) Za novu izgradnju graevina unutar graevinskih podruja postojeih naselja Porozina
(T24) i Merag (T25) uvjeti ureenja i izgradnje odrediti e se ovim Planom propisanim
urbanistikim planom ureenja i Uredbom.
(2) Rekonstrukcija postojeih graevina u podrujima postojeih turistikih naselja Porozina i
I N S T I T U T
273
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Merag, odreuje se pod istim uvjetima kao za nove stambene graevine - obiteljske kue, a
kada zahvati na graevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vri se
(3) Za zone turistikih naselja Porozina i Merag obvezna je izrada urbanistikog plana
ureenja.
Kampovi (T3)
lanak 93.
(1) Na podruju Grada Cresa predviena su slijedea graevinska podruja namijenjena
smjetaju kampova - autokampova:
a) Cres - zona Kovaine - T31, preteito izgraena, povrine 32,00 ha od ega je 24,00 ha
izgraeno i 8,00 ha neizgraeno, max. kapaciteta 3200 kreveta.
b) Martinica - zona Slatina T32 preteito neizgraena, povrine 42,50 ha, od ega je 20,00
ha izgraeno i 22,50 ha neizgraeno, max. kapaciteta 3500 kreveta.
c) Beli - zona Pod Beli- T33, izgraena, povrine 1,00 ha, max. kapaciteta 100 kreveta.
d) Valun - zona Zdovice - T34, izgraena, povrine 1,00 ha, max. kapaciteta 100 kreveta.
- zona Travnice - T35, neizgraena, povrine 6,00 ha, max. kapaciteta 600 kreveta.
e) Lubenice - T36, neizgraena, povrine 2,00 ha, max. kapaciteta 200 kreveta.
f) Orlec - zona elezni Menik - T37, neizgraena, povrine 15,00 ha, max. kapaciteta 800
kreveta.
(2) Unutar povrina kampova mogu je smjetaj i vrstih graevina - bungalova i sl.
sukladno Uredbi.
(3) Povrine kampova iz stavka (1) ovog lanka obuhvaene su obaveznom izradom
urbanistikih planova ureenja (UPU).
2.3.1.3. Luka nautikog turizma (LN)
lanak 94.
(1) Na podruju grada Cresa odreena je povrina luke nautikog turizma - ACI Marine Cres
kapaciteta max. 460 vezova.
(2) Na podruju luke nautikog turizma mogue je ureenje, adaptacija i rekonstrukcija
postojeih graevina, te dopuna potrebnim prateim sadrajima.
2.3.1. 4. Povrina javne i drutvene namjene (D)
lanak 95.
(1) Ovim Prostornim planom na podruju Grada Cresa predvieno je graevinsko podruje
namijenjeno javnoj i drutvenoj djelatnosti - zona Krii - D1, Informacijskointerpretacijski centar, povrine 0,50 ha, neizgraena.
(2) Povrina javne i drutvene namjene iz stavka 1. ovoga lanka namijenjena je gradnji
graevina vezanih uz kulturne, odnosno znanstveno-obrazovne djelatnosti, a u funkciji
razvoja turizma i promocije Tramuntane i otoka Cresa.
(3) Unutar graevine javne i drutvene namjene predvia se smjetaj promatranice, dvorane
za prezentacije, predavanja, projekcije filmova, izlobe i sl., kao i ugostiteljskog sadraja.
(4) Najvei doputeni broj etaa je 2 (prizemlje i potkrovlje), uz mogunost gradnje podruma
kao tree etae.
(5) Najvea doputena visina graevine od kote konano zaravnatog terena do gornjeg ruba
krovnog vijenca iznosi 5 metara.
(6) Za povrinu iz stavka 1. ovoga lanka obvezna je izrada urbanistikog plana ureenja.
I N S T I T U T
274
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
2.3.1. 5. Povrine sportsko-rekreacijske namjene (R)

lanak 96.
(1) Povrine sportsko-rekreacijske namjene na podruju Grada Cresa, odreene kao sportski
centar (R1), jesu:
a) Cres
- zona Dari, R11, povrine 6,49 ha, preteito neizgraena, od ega je 3,49 ha
izgraeno i 3,00 ha neizgraeno;
- zona Marina, R12 , povrine 1,38 ha, preteito neizgraena, od ega je 0,80
ha izgraeno i 0,58 ha neizgraeno;
b) Valun
- zona Raca, R13, povrine 1,82 ha, neizgraena.
(2) Na povrinama sportsko-rekreacijske namjene predvia se izgradnja otvorenih i
poluotvorenih igralita (mali nogomet, rukomet, koarka, odbojka i dr.), polivalentne sportske
dvorane i ostalih pomonih graevina (svlaionice i sl.), bazena, te smjetaj rekreacijskih,
prateih, zabavnih i uslunih (ugostiteljsko-trgovakih) djelatnosti.
(3) Povrine sportsko-rekreacijske namjene uz grad Cres obuhvaena su obaveznom izradom
urbanistikog plana ureenja naselja Cres, dok je zona Raca obuhvaena obaveznom
izradom zasebnog urbanistikog plana ureenja za izdvojene namjene.
(4) Do izrade urbanistikog plana ureenja naselja Cres, na povrinama iz stavka 1. ovoga
lanka mogua je izgradnja pomonih graevina te dodatnih rekreacijskih sadraja.
lanak 97.
(1) Kupalita (plae) na podruju Grada Cresa oznaena su rednim brojevima (1-53) i
prikazana su na kartografskom prikazu 3A. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju", u mjerilu 1:25.000.
(2) Plae uz obalna naselja:
- Cres: plae pod red. Br. 32, 33 i 34,
- Valun: plaa pod red. Br. 25,
- Martinica: plae pod red. Br. 6 i 7,
- Miholaica: plaa pod red. Br.4,
odnosno uz izdvojene namjene izvan naselja (ugostiteljsko turistike namjene):
- uz zone T32 i T16 plae pod red. Br. 8 i 9,
- uz zonu Zaglav T23 plaa pod red. Br. 5,
odreuju se ovim Planom kao ureene morske plae i prikazane su na kartografskim
prikazima 1. Koritenje i namjena povrina i 3A. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu
prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju", u mjerilu 1:25.000.
(3) Ureenje plaa iz st. (2) ovog lanka odrediti e se izradom urbanistikih planova ureenja
odreenih ovim Planom za odnosno naselje ili za odnosne povrine izdvojenih namjena izvan
naselja uz koje se nalaze.
(4) Do donoenja Urbanistikog plana ureenja, ovim Prostornim planom omoguuje se
rekonstrukcija i odravanje postojeih ureenih plaa iz stavka (2) ovog lanka (dohranjivanje
ala, obnova postojeih betonskih ili kamenih podloga, oploenja i sl.) bez mogunosti
nasipavanja obale.
2.3.1. 6. Povrine groblja (G)
lanak 98.
(1) Povrine za razvoj groblja izvan graevinskog podruja naselja na podruju Grada Cresa
jesu:
- Cres (G1), povrine 1,88 ha, od ega je 1,17 ha izgraeno i 0,71 neizgraeno;
- Dragozetii (G2), povrine 0,04 ha, izgraeno;
- Lubenice (G3), povrine 0,11 ha, izgraeno;
- Martinica (G4), povrine 1,73 ha, izgraeno;
I N S T I T U T
275
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
- Orlec (G5), povrine 0,19 ha, izgraeno;

- Valun - Zbiina (G6), povrine 0,1 ha, izgraeno.
(2) Na prostorima groblja mogu se graditi pratee graevine, tj. graevine namijenjene
osnovnoj funkciji groblja kao to su kapele, mrtvanice i sl. te komunalna infrastruktura.
(3) Ureenje groblja, gradnja prateih graevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na
groblju mora biti primjereno oblikovanju, ureenosti i tradiciji.
2.3.1. 7. Ostala namjena - ribarske kuice (O)
lanak 99.
(1) Ovim Prostornim planom odreena je povrina ostale namjene - postojee ribarske kuice
(O1), povrine 0,95 ha, na podruju naselja Beli (uz luicu Pod Beli).
(2) Na povrini iz stavka 1. ovoga lanka mogue je odravanje i sanacija dotrajalih
konstruktivnih dijelova postojeih graevina.
2.3.1. 8. Povrine infrastrukturne namjene (IS)
lanak 100.
(1) Ovim Prostornim planom odreena je povrina infrastrukturne namjene Artec (IS1) uz
prometnicu Cres-Stara Gavza, povrine 1,02 ha izgraena.
(2) Podruje iz stavka 1. ovoga lanka namijenjeno je izgradnji i ureenju povrine za
helidrom.
(3) Namjena povrina i ureenje prostora zone utvrdit e se u sklopu izrade urbanistikog
plana ureenja naselja Cres.
2.3.2. Graenje izvan graevinskih podruja
lanak 101.
(1) Pojedinane graevine koje se nalaze izvan graevinskog podruja, a izgraene su na
temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15. veljae 1968. godine, tretiraju se
kao postojea izgradnja izvan graevinskog podruja i mogu se rekonstruirati u postojeim
gabaritima.
(2) Za postojee pojedinane graevine stambene namjene izvan graevinskih podruja
dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljanje
uvjeta ivota i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor odnosno
da nije unutar zatienog obalnog pojasa.
(3) Pod opsegom neophodnim za poboljanje uvjeta ivota i rada smatraju se:
- obnova, sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova
graevina u postojeim gabaritima,
- prikljuak na graevine i ureaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta
instalacija,
- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne povrine najvie
12 m2,
- ureenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojeeg gabarita u stambeni prostor.
(4) Nije dozvoljena prenamjena postojeih gospodarskih i drugih graevina izvan
graevinskih podruja u graevine stambene namjene.
lanak 102.
Izvan graevinskog podruja mogu se graditi i graevine na povrinama za koje se ne
odreuju graevinska podruja, i to samo:
- povrina za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina na lokaciji Bojnak,
I N S T I T U T
276
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
podruja za odreivanje lokacija za marikulturu kod uvale Zaplot - Veli Bok i uz uvalu
Porat,
graevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,
morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim Planom.
lanak 103.
(1) Kriteriji planiranja izgradnje izvan graevinskog podruja odnose se na gradnju ili
ureenje pojedinanih graevina i zahvata. Pojedinane graevine ne mogu biti mjeovite, a
odreene su jednom graevnom esticom.
(2) Kriteriji kojima se odreuje vrsta, veliina i namjena graevine i zahvata u prostoru jesu:
- graevina mora biti u funkciji koritenja prostora,
- graevinu treba graditi sukladno kriterijima zatite prostora, vrednovanja krajobraznih
vrijednosti i autohtonog graditeljstva,
- graevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju i energetski sustav
(plinski spremnik, elektrini agregat i sl.).
lanak 104.
(1) Ovim Prostornim planom utvruje se povrina za istraivanje i iskoritavanje mineralnih
sirovina (tehniki graevni kamen - E1) na lokaciji Bojnak u svrhu graenja na otoku,
povrine 24,04 ha, a odreena je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena
povrina i na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju, mj. 1:25.000.
(2) Eksploatacija mineralne sirovine obavljat e se etano, odozgo prema dolje, povrinskim
kopom pomou miniranja. Formirat e se dvije etae visine do 15 m, s bermom irine do 10
m. Navedeni eksploatacijski radovi odvijat e se prema rjeenjima glavnog rudarskog
projekta. Unutar istranog prostora mogua je gradnja gospodarske pomone graevine.
(3) Istrano polje tehnikog graevnog kamena mogue je koristiti uz uvjete propisane
Zakonom o rudarstvu, a dijelove i cjeline koji se naputaju i zatvaraju potrebno je sanirati,
revitalizirati ili prenamjeniti na naelima zatite okolia.
(4) Nakon obavljenih eksploatacijskih radova u rubnim dijelovima kamenoloma uredit e se
dvije stabilne zavrne kosine s bermom 5-10 m i osnovnim platoom na 190 m n/m, te bioloki
sanirati devastirani prostor. Prijedlog sanacijskih radova, odnosno konani oblik i ureenje
itavog prostora dat e se u okviru glavnog rudarskog projekta eksploatacije.
(5) Za povrinu za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina na lokaciji Bojnak
potrebno je izraditi Procjenu utjecaja na okoli.
Podruja za odreivanje lokacija za marikulturu
lanak 105.
(1) Ovim Prostornim planom predviena su podruja za odreivanje lokacija za marikulturu
(H) i i to kod uvale Zaplot-Veli Bok povrine cca 100,00 ha, te uz uvalu Porat povrine 18,00
ha, a odreena su kartografskim prikazom br. 3 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu
prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju, mj. 1:25.000.
(2) Prije privoenja konanoj namjeni, dodatnim je istraivanjima potrebno odrediti uu
lokaciju s najpovoljnijim uvjetima smjetaja kaveza i ostalih potrebnih ureaja za uzgoj ribe
ili koljaka.
(3) Nuno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okolia kako neposredno uz
uzgajalite tako i na irem podruju.
(4) Na podrujima predvienim u stavku (1) ovog lanka nije mogu uzgoj plave ribe.
I N S T I T U T
277
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Graevine infrastrukture
lanak 106.
(1) Graevine infrastrukture jesu vodovi i graevine u funkciji prometnog sustava, sustava
veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smjetene u infrastrukturne
koridore.
(2) Kriteriji za planiranje graevina infrastrukture odreeni su lankom 9. ovoga Prostornog
plana.
(3) Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i infrastrukturnih sustava
odreeni su u poglavlju 5. ovoga Prostornog plana.
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
lanak 107.
Izvan pojasa kopna u irini od 1000 m od obalne crte, izvan graevinskog podruja naselja,
mogu se graditi gospodarske graevine, ali iskljuivo u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti, uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti i to:
- gospodarske graevine u funkciji stoarstva na panjacima,
- tovilita stoke i peradi.
lanak 108.
Gospodarske graevine u funkciji stoarstva mogu se graditi na panjacima potivanjem
slijedeih kriterija:
- najvea doputena povrina sjenika, odnosno spremita iznosi 200 m2,
- najvea doputena povrina tale za prehranu ovaca iznosi 140 m2,
- najvea doputena povrina prostora namijenjenog za vrenje strojne munje
- (nadstrenica) iznosi 100 m2,
- omoguava se i izgradnja graevine za agregat (vrste grae) povrine do 3,5x2,5 metara.
lanak 109.
(1) Tovilita sitne stoke i peradi ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 km od
graevinskog podruja obalnih naselja.
(2) Udaljenost tovilita sitne stoke, odnosno peradarnika ne moe biti manja od 30 metara od
graevine stambene namjene, odnosno bunara.
(3) Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilita moraju se odrediti uvjeti:
- za opskrbu vodom,
- za djelotvorno proiavanje otpadnih voda i mjere za zatitu okolia,
- za prostor za boravak ljudi i
- za sadnju zatitnog drvea.
lanak 110.
(1) Poljoprivredno zemljite koje je sluilo kao osnova za izgradnju spremita ne moe se
parcelirati na manje dijelove.
(2) Poljoprivredno zemljite na kojem postoji pojedinana gospodarska graevina, ija je
veliina i vrsta takva da to zemljite u smislu ovoga Prostornog plana nema dovoljnu povrinu
za izgradnju dviju gospodarskih graevina, ne smije se parcelirati u manje dijelove, bez obzira
u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta graevina izgraena.
lanak 111.
(1) Najvei doputeni broj etaa pojedinanih gospodarskih graevina je 1 (prizemlje).
(2) Oblikovanje pojedinanih gospodarskih graevina mora biti u skladu s tradicijom u
gradnji tih vrsta graevina i to naroito:
I N S T I T U T
278
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
temelj prizemlja odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti
via od 30 cm od kote konano zaravnatog terena na njegovom najviem dijelu,
kota definitivno zaravnatog terena ne smije biti nia od 15 cm od gornje kote temelja
podruma na najnie dijelu,
svijetla visina prizemlja ne moe biti via od 2,60 metara,
krov mora biti dvostrean, nagiba od 22 do 250, pokriven kupom kanalicom ili mediteran
crijepom,
krovite se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida.
Morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim Planom

lanak 112.
(1) Morske plae (oznaene rednim brojevima od 1-53 i prikazane na kartografskom prikazu
3A. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih ogranienja u
koritenju", u mjerilu 1:25.000) pod rednim brojem:
- br. 3 Meraica,
- br. 24 Raca,
- br. 31 Draica,
- br. 35 Gava i
- br. 41 Luica
odreuju se ovim Planom kao ureene morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim
Planom i prikazane su na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu
1:25.000.
(2) Ostale plae, a koje nisu navedene u st. (1) ovog lanka odnosno u st. (2) lanka 98. (od
red. Br. 1-3, od 10-23, od 26-30, od 36-40 i od 42-53) odreuju se kao prirodne morske plae.
(3) Ureene morske plae izvan obuhvata UPU-a odreenih ovim Planom i prirodne morske
plae moraju zadrati zateena prirodna obiljeja morske plae. Nije doputeno nasipavanje
obale niti gradnja bilo kakvih ugostiteljskih i sl. graevina.
(4) Unutar podruja ureene morske plae mogu se ureivati staze, etnice, pristupi u more za
osiguranje nesmetanog ulaska, osobito osobama s potekoama u kretanju, postavljati
infrastrukturna i urbana oprema (klupe, koevi za smee i sl.) te graditi sanitarni ureaji
(zahodi, tuevi i sl.).
3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
umarstvo
lanak 113.
(1) Razvoj umarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na naelu odrivog
gospodarenja.
(2) Gospodarenje umama i umskim zemljitem na podruju Grada Cresa podrazumijeva, uz
gospodarske uinke i odravanje bioloke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i
potencijala uma, kako bi se ispunile gospodarske, ekoloke i drutvene funkcije uma.
(3) Gospodarenje umama (naroito privatnim) s gledita koritenja i zatite prostora treba
unaprijediti prema strunim kriterijima i principima umarske struke, u cilju naglaavanja
opekorisnih funkcija ume i odravanja ekoloke ravnotee.
Poljoprivreda
lanak 114.
(1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Cresa treba se
temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i trinim naelima.
(2) Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje irenje umskih povrina na panjake, a
I N S T I T U T
279
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
poeljno je pristupiti novom utvrivanju vrijednosti - boniteta tla i djelotvornijoj zatiti

kvalitetnog, plodnog zemljita.
(3) Osnovne su poljoprivrede djelatnosti: maslinarstvo, ovarstvo, pelarstvo, mediteransko
voarstvo, vinogradarstvo i morsko ribarstvo.
(4) U koritenju poljoprivrednog zemljita postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a
promovirati razvitak ekoloke poljoprivrede.
(5) Ekoloka poljoprivreda (organska, bioloka) jest poljoprivredna proizvodnja bez primjene
mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda je
poljoprivredna proizvodnja koja uz pomo mehanizacije, agrokemikalija, velike koliine
energije i novostvorenih sorti i pasmine postie visoke prinose.
Ugostiteljstvo i turizam
lanak 115.
(1) Obalno podruje Grada Cresa predstavlja ugostiteljsko-turistiko podruje na kojem
prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujuim djelatnostima.
(2) Izgradnju novih ugositeljsko-turistikih kapaciteta u veem dijelu potrebno je usmjeriti u
izgradnju kvalitetne dopune postojee ponude.
(3) Manje nautike jedinice (centri, luke, luice) potrebno je prvenstveno smjetati i graditi
unutar graevinskog podruja naselja, a u izgradnji ne dopustiti vee promjene obalne crte
nasipavanjem ili otkopavanjem obale.
(4) Razvitak turizma, s gledita koritenja prostora i planiranja sadraja u prostoru vezan je
naroito uz:
- grad Cres (Kimen, Zakol, Kovaine, Stara Gavza, Grabar, Graber Barnarski, ACI Marina
Cres),
- Martinicu - Slatina i zone smjetajnih kapaciteta,
- Miholaicu - Zaglav,
- Merag, Porozinu,
- obnovljena naputena naselja te sela i pastirske stanove na Tramuntani.
(5) Ureenje i izgradnju turistikih sadraja potrebno je planirati i provoditi tako da se u
najveoj moguoj mjeri ouva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruenja.
Lovstvo
lanak 116.
(1) Granice lovita, lovnih povrina i povrina zemljita izvan lovita prikazane su na
kartografskom prilogu br. 3.A. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja
posebnih ogranienja u koritenju, u mjerilu 1:25.000.
(2) Ovim se Prostornim planom nalae ukidanje ograenog lovita za divlje svinje, jelene
lopatare i muflone unutar upanijskog lovita Tramontana. Do privoenja konanoj
namjeni, ograeni dio lovita Tramontana moe se koristiti sukladno lovno-gospodarskim
osnovama. Ured dravne uprave nadlean za poslove gospodarstva obavezan je uskladiti
lovno-gospodarsku osnovu za lovite Tramontana u roku od 3 mjeseca nakon donoenja
Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Tramuntana.
(3) Dravno uzgajalite divljai Zea, po isteku koncesije, potrebno je ukinuti i izloviti svu
alohtonu divlja.
(4) Temeljem ustanovljenih i predloenih kategorija zatite prirodne batine potrebno je
izvriti korekcije lovnih povrina u upanijskim lovitima Tramontana, lovitu br. 9
Batajna - Hraste i lovitu br. 10 Cres, prema kartografskom prikazu iz stavka (1) ovog
lanka.
(5) U upanijskom lovitu br. 9 Batajna - Hraste dozvoljen je samo uzgoj autohtone
divljai.
I N S T I T U T
280
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Ostale gospodarske djelatnosti

lanak 117.
Postojee zone brodogradilita, industrije, malog gospodarstva, obrtnitva i poduzetnitva
trebaju se racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih radnih zona treba temeljiti na
realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na trokove pripreme, opremanja i ureenja
zemljita.
4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI
lanak 118.
(1) Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smjetaja i razvitka sustava
drutvenih djelatnosti: predkolskih i kolskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova,
graevina kulture i sporta, vjerskih graevina te ostalih graevina od javnog interesa.
(2) Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka odreuju se mreom
graevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
(3) Kolni i pjeaki pristup graevinama i povrinama drutvene djelatnosti potrebno je
izvesti u skladu s urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanistikih barijera.
Predkolske i kolske ustanove
lanak 119.
(1) Predkolske ustanove (djeje jaslice i vrtii) i osnovna kola (sredinja i podruna)
smjestit e se na nain da se ostvare najprimjerenija gravitacijska podruja za svaku
graevinu.
(2) Potreba za predkolskim i kolskim ustanovama odreuje se temeljem pretpostavljenog
udjela djece u ukupnom stanovnitvu i to:
- za predkolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predkolskim ustanovama 76%,
- za osnovne kole 10,5%.
(3) Prilikom odreivanja lokacije mora se osigurati dostupnost i sigurnost prilaza.
Sport i rekreacija
lanak 120.
(1)
Graevine i podruja namjenjena za smjetaj sportsko-rekreacijskih sadraja smjetaju
se unutar graevinskog podruja naselja i u povrinama za izdvojene namjene.
(2)
Detaljniji uvjeti gradnje graevina u graevinskim podrujima naselja odreeni su u
lanku 49. stavak 4., a u povrinama za izdvojene namjene u lanku 97. ovog Prostornog
plana.
Zdravstvo i socijalna skrb
lanak 121.
(1) Postojee graevine za zdravstvo i socijalnu skrb proirivat e se i adaptirati u skladu s
prostornim mogunostima (ili ogranienjima).
(2) Gradnja novih graevina mogua je pod uvjetima odreenim u lanku 49. stavak 5. ovog
Prostornog plana.
I N S T I T U T
281
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Vjerske graevine
lanak 122.
(1) Vjerske graevine (kapele, samostani, kole i dr.) u pravilu se grade u graevinskim
podrujima naselja.
(2) Gradnja novih graevina mogua je pod uvjetima odreenim u lanku 49. stavak 6. ovog
Prostornog plana.
(3) Manje kapelice, krievi i sl. mogu se smjestiti i izvan graevinskih podruja naselja.
5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA
I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
lanak 123.
(1) Planom namjene povrina osigurane su povrine infrastrukturnih sustava kao linijske i
povrinske infrastrukturne graevine i to za:
- prometni sustav (cestovni, pjeaki, promet u mirovanju, pomorski i zrani promet),
- infrastrukturu telekomunikacija i pota,
- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,
- energetsku infrastrukturu.
(2) Kriteriji razgranienja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici br. 1.
Tablica 1. Kriteriji razgranienja infrastrukturnih koridora
SUSTAV
vrsta
PODSUSTAV
kategorija
PROMETNI
SUSTAV
ceste
TELEKOMU
-NIKACIJE
kablovska
kanalizacija
VODOOPSKRBA I
ODVODNJA
vodovodi
ENERGETIKA
kolektori
dalekovodi
dravna
upanijska
lokalna
upanijski
GRAEVINA
vrsta
ostale
upanijska
lokalna
magistralni
KORIDOR GRAEVINE
postoj.
planir. (m)
(m)
70
100
40
70
9-12
20
1,5
1-3
lokalni
1,2
1-2
upanijski
lokalni
upanijski
lokalni
ostali
6
4
6
4
10
4
6
4
upanijski
dalekovodi 110 kV
19
70
(3) Koridori i povrine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1

Koritenje i namjena povrina i br. 2 Infrastrukturni sustavi i mree, u mjerilu 1:25.000.
(4) Razvrstaj graevina infrastrukture dravnog i upanijskog znaaja prikazan je u l. 15. i
16. ovoga Prostornog plana.
5.1. PROMETNI SUSTAV
lanak 124.
(1) Ovim Prostornim planom na razini plansko-usmjeravajueg znaenja odreuju se osnove
cestovnog, pomorskog i zranog sustava te potanskog i telekomunikacijskog sustava.
(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena
povrina, u mjerilu 1:25.000.
I N S T I T U T
282
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
5.1.1. Cestovni promet

lanak 125.
(1) Ovim Prostornim planom odreena je osnovna mrea prometnica koju na podruju Grada
Cresa ine:
- dravne ceste,
- upanijske ceste,
- lokalne ceste,
- nerazvrstane ceste.
(2) Mreu dravnih prometnica na podruju Grada Cresa ine ceste: Porozina - Cres - Veli
Loinj (D100) i spoj trajektne luke Merag s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj
(D101).
(3) Na podruju Grada Cresa u kategoriju osnovnih upanijskih cesta razvrstan je spoj grada
Cresa s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj koji ukljuuje i postojeu dionicu
dravne ceste koja e, nakon izgradnje obilaznice grada Cresa, postati upanijska cesta.
(4) Mreu lokalnih prometnica na podruju Grada Cresa ine:
a) postojee ceste:
- spoj naselja Beli s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj,
- spoj naselja Valun sa cestovnim spojem Lubenica i dravne ceste Porozina - Cres - Veli
Loinj,
- spoj turistikog predjela Stara Gavza s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj,
- spoj naselja Loznati s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj,
- spoj naselja Martinica s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj,
- spoj naselja Orlec s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj;
b) planirane kolne prometnice za koje se predlae kategorizacija:
- Porozina - Ivanje, u duini od 5,03 km,
- Ivanje - Vaminec, u duini od 2,6 km,
- Vaminec- Beli, u duini od 3,0 km,
- Cres - Valun, u duini od 11,9 km,grada Cresa
- Vidovii Lubenice, u duini od 6,5 km,
- spoj predjela Brajdi i Grabar u Cresu, s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli Loinj, u
duini od 0,35 km,
- spoj predjela Melin u Cresu s lokalnom cestom prema Staroj Gavzi, u duini od 0,3 km,
- obilaznica naselja Miholaica, u duini od 1,2 km.
(5) Mreu nerazvrstanih prometnica na podruju Grada Cresa ine kolne prometnice navedene
i prikazane u Registru nerazvrstanih cesta Grada Cresa, kako slijedi:
Nerazvrstane ceste
- Porozina
- Porozina vikend naselje
- Porozina
- Porozina
- Sv. Petar Ivanje
- Ivanje Beli
- D 100 Filozii
- D 100 Dragozetii
- Beli Niska
- D 100 Niska
- Spoj (Sv. Petar) Beli
- Beli Niska
- Beli Niska
- Beli
km
0,56
0,41
0,20
0,06
8,04
6,06
1,20
0,75
0,62
4,83
1,09
1,24
0,64
0,20
I N S T I T U T
283
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Dragozetii
Dragozetii
Sv. Petar
Valun
D 100 Predoica
Predoica
Vodice
Stara cesta za Merag
Turion 5124 (kod groblja)
Kula 5124
Hotel Kimen
Melin
Centar AC
Zagrebaka
etalite 20. travnja
Cres
etalite 20. travnja
Zazid
Cres Marina
Zazid
Zazid
Grabar
Grabar
Grabar
Grabar
Grabar
Grabar
D 100 Marina
Grabar
Sv. Marko Pernat
Krina
Valun
Valun
Valun
D 100 Batajna L 58097
D 100 Orlec
Orlec
L 58094 5137
Lubenice Grmov
D 100 Vransko jezero
D 100 Zbiina
Vidovii Martinica
Vrana Stani
Vrana
Martinica do kampa
Martinica
Hrasta
Stivan Meraica
Za Slovensko naselje
Za kamp
Martinica
Martinica
Melin
Melin
Melin
Melin
Melin
0,26
0,11
0,19
0,35
1,18
0,26
0,10
4,02
0,23
0,25
1,55
0,41
0,92
0,22
0,40
0,06
0,24
0,15
1,22
0,07
0,15
0,19
0,20
0,30
0,39
0,07
0,62
0,40
0,06
4,53
0,15
0,46
0,25
0,10
1,75
1,82
0,39
1,19
9,71
3,04
1,48
2,33
0,81
0,18
0,95
1,62
0,10
1,38
0,32
1,25
0,24
0,15
0,68
0,24
0,28
0,25
0,35.
I N S T I T U T
284
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Dravne ceste
lanak 126.
(1) Dravna cesta - spoj trajektne luke Merag s dravnom cestom Porozina - Cres - Veli
Loinj ostaje na postojeoj trasi, uz obvezu redovitog odravanja.
(2) Dravnu cestu Porozina Cres Veli Loinj potrebno je rekonstruirati prema rjeenju
Prostorno-prometno-graevinske studije koridora dravne ceste D 100 i idejnih rjeenja
obilaznica grada Cresa i naselja Nerezine (Rijekaprojekt niskogradnja).
(3) Ovim je Prostornim planom, u mjerilu 1:25000, utvrena trasa obilaznice grada Cresa, dok
e se detaljni poloaj trase, u mjerilu 1:5000, moi odrediti tek nakon izrade elaborata iz
stavka 2. ovoga lanka. Nakon izgradnje nove trase dravne ceste - obilaznice grada Cresa,
postojea dionica dravne ceste postati e upanijska cesta.
lanak 127.
(1) Rekonstrukcija dravne ceste s novom obilaznicom naselja Vrana planira se u funkciji
zatite Vranskog jezera od mogueg negativnog utjecaja prometa na postojeoj dravnoj cesti
Porozina - Cres - Veli Loinj.
(2) Ovim Prostornim planom preuzima se trasa nove prometnice i rekonstrukcija postojee
trase definirana elaboratom Rekonstrukcija dionice dravne ceste D100 Porozina - Mali
Loinj - idejno rjeenje i Studijom utjecaja na okoli ciljanog sadraja (naruitelj: Hrvatske
ceste; projektant: Rijekaprojekt -niskogradnja d.o.o. Rijeka). Na dionici od Batajne do Hraste
predvia se rekonstrukcija 9,46 km postojee trase koja ukljuuje izgradnju sistema
kontrolirane odvodnje, dakle, proiavanje otpadnih voda i isputanje izvan zone utjecaja na
Vransko jezero i izgradnja 1,7 km nove dionice dravne ceste.
(3) Radi potpune zatite Vranskog jezera potrebno je utvrditi tehniko rjeenje koje iskljuuje
ikakvu mogunost incidentnog zagaenja jezera - to znai izgradnju u potpunosti zatvorenog
sustava na kritinoj dionici ceste (sve povrine unutar koridora ceste moraju biti
vodonepropusne i svi sustavi za odvodnju moraju biti potpuno zatvoreni).
(4) Do izgradnje nove dionice dravne ceste, prijevoz nafte i naftnih derivata te drugih
opasnih tereta prema podruju Grada Malog Loinja mora se odvijati iskljuivo morskim
putem, to e se utvrditi posebnim aktima.
(5) Nakon izgradnje nove dionice dravne ceste, postojea trasa dravne ceste uz naselje
Vrana treba postati nerazvrstana prometnica. Reim koritenja te prometnice utvrdit e se
odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
upanijske i lokalne ceste
lanak 128.
(1) Za postojee upanijske i lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proirenja
na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.
(2) Izgradnja novih kolnih prometnica za koje se predlae kategorizacija navedena je u lanku
124. stavak 4. ovog Prostornog plana.
(3) Reim koritenja postojeih i planiranih prometnica navedenih lankom 124. stavak 4.
ovoga Prostornog plana, u dijelovima koji prolaze slivom Vranskog jezera, utvrdit e se
posebnom odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
(4) U cilju omoguavanja revitalizacije Tramuntane, ovim je Prostornim planom osigurano
meusobno povezivanje danas uglavnom naputenih naselja, sela i pastirskih stanova. Stoga
je planirana nova lokalna cesta od naselja Beli, trasom danas nerazvrstane ceste, mjestimino
i umskog puta, prema Frantinu i Crekvenom, odnosno anjeviima i Vaminecu, dok je iz
Porozine planirana lokalna cesta prema Ivanju, ime bi bio ostvaren kruni tok Porozina Ivanje - Vaminec - Beli - Krii - Porozina.
I N S T I T U T
285
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Nerazvrstane ceste i ostale prometnice

lanak 129.
(1) Nerazvrstane ceste na podruju Grada Cresa treba privesti funkciji sistematskim planom
rekonstrukcija, a prioriteti trebaju biti na prostorima na kojima je mogue u to kraem
razdoblju doprinijeti oivljavanju pojedinih dijelova otoka.
(2) Reim koritenja i odvodni sustav na prometnicama navedenim lankom 124. stavak 5.
ovoga Prostornog plana koje se cijelom duinom ili djelomino nalaze u slivu Vranskog
jezera odredit e se posebnom odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
(3) Za podruje Grada Cresa od osobite je vanosti i potreba obnove postojeih te izgradnja
novih protupoarnih puteva, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju
poljoprivrednih djelatnosti.
(4) Na svim nerazvrstanim cestama zabranjena je motokros vonja i 'off road' utrke.
lanak 130.
(1) Minimalna irina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu cestu, a
5,5 metara za dvosmjernu cestu, osim za rekonstrukciju ve postojeih cesta ija irina moe
iznositi manje od 4,5 metra.
(2) Ako je postojea nerazvrstana cesta irine manje od 4,5 metra za jednosmjerni promet
odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca prve izgraene
graevne estice od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za irenje
nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. Udaljenosti regulacijskih pravaca ostalih graevnih
estica odreuju se prema lokalnim uvjetima.
(3) Kolni i pjeaki pristup graevinama i povrinama javne i gospodarske namjene potrebno
je izvesti u skladu s urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanistikih barijera.
5.1.2. Pjeaki promet
lanak 131.
(1) Na podruju Grada Cresa postoji mrea pjeakih staza, umskih, poljskih i maslinarskih
puteva te poune eko staze na Tramuntani.
(2) Ureene i obiljeene pjeake staze jesu:
a) poune eko staze:
- Staza Tramuntana I, duine 70 km (Beli Niska Srednji, Stepii, Podupii, Beli),
- Staza Tramuntana II, duine 5,0 km (od Belog do Frantina i natrag),
- Staza Tramuntana III, duine 6,0 km (od Belog do Niske i natrag),
b) etalite (lungomare): Cres Stara Gavza, duine 3,0 km,
c) ureene i obiljeene pjeake staze:
- Pie Nedomije, duine 4,0 km,
- Pie Krina (Francuski put), duine 4,0 km,
- Krina Loznati, duine 3,0 km,
- Cres Sv. Salvadur Sv. Bla, duine 10,0 km,
- Cres Loznati, duine 7,0 km
- Cres Merag, duine 5,0 km
- Lubenice crkvice Sv. Mihovil i Sveti Petar, duine 2,0 km
- Autokamp Slatina (Martinica) - uvala Breg, duine 2,3 km,
- staze u Creskom zaljevu.
d) planirane pjeake staze - obalne etnice
- Cres - uvala Piskel - uvala Draice, duine 7,0 km,
- Valun - Zdovice - Travnice, duine 1,5 km.
I N S T I T U T
286
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(3) Pjeake staze i etnice uz more mogu se proirivati i kvalitetno nadograivati na temelju
prirodnih vrijednosti i uz obvezno uvaavanje tradicionalnog naine izvedbe zemljani put,
obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.
(4) Sve pjeake staze postojee ili planirane moraju biti obiljeene putokazima i drugim
odgovarajuim oznakama, a mogu sadravati i manje prostore za odmor s odgovarajuom
opremom za sjedenje drvene klupe, nadstrenice i sl. (pocivalii).
(5) Nain koritenja pjeakih staza ovisit e o buduim rekreacijskim i edukacijskim
programima kao i o gospodarskom koritenju, prvenstveno u funkciji stoarstva i
maslinarstva.
(6) Na pjeakim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva samo ako su u funkciji
gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno koritenje mogu koristiti samo
kao pjeako-biciklistike staze.
(7) Na pjeakim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije
doputena vonja motociklima pa na ishodine toke tih staza treba postaviti odgovarajue
oznake. Takoer, na svim pjeakim stazama zabranjene su motokros vonja i 'off road' utrke.
5.1.3. Promet u mirovanju (parkiralina i garana mjesta)
lanak 132.
(1) Potreban broj parkiralita i garanih mjesta ureuje se na graevnoj estici graevine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako investitor nije u mogunosti osigurati parkiranje
vozila na vlastitoj graevnoj estici, parkiralita i garae mogu se ureivati i graditi i na
drugoj graevnoj estici (u radijusu 200 m), iskljuivo istovremeno s gradnjom graevina
kojima slue.
(3) Izgradnja parkiralita i garaa izvan graevnih estica osnovne graevine odreena je
lankom 135. ovog Prostornog plana.
(4) Potreban broj parkiralino-garanih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u
graevinama, na 1000 m2 bruto izgraene povrine odreuje se kako slijedi:
Namjena prostora u
graevinama
stanovanje
trgovine
drugi poslovni sadraji
restorani i kavane
Prosjena vrijednost
Lokalni uvjeti
11
30
15
40
8-14
20-40
10-20
30-60
(5) U bruto izgraenu povrinu graevina iz stavka 4. ovoga lanka ne raunaju se povrine za
garae i jednonamjenska sklonita.
lanak 133.
(1) Kada se, obzirom na posebnosti djelatnosti, potreban broj parkiralino-garanih mjesta ne
moe odrediti prema lanku 132. stavak 4. odredit e se po jedno parkiralino-garano mjesto
za:
- gospodarsku namjenu (skladita i sl.), na 3 do 8 zaposlenih;
- hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji
graevine;
- sportske dvorane i igralita s gledalitima na 20 sjedala i za 1 autobus na 500 mjesta;
- ugostiteljske graevine na 4 -12 sjedeih mjesta;
- kole, predkolske ustanove na 1 uionicu, odnosno za predkolske
ustanove za jednu grupu djece;
- pratee sadraje u naseljima na tri zaposlena u smjeni.
I N S T I T U T
287
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(2) Pri odreivanju parkiralinih potreba za graevine ili grupe graevina s razliitim
sadrajima moe se predvidjeti isto parkiralite za razliite vrste i namjene graevina, ako se
koriste u razliito vrijeme.
(3) Za parkiranje osobnih vozila moe se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno
parkiralite namijenjeno preteito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te
vozilima javnih slubi kad njegova irina to omoguava i kad se time ne ometa pristup
vozilima hitne pomoi, vatrogascima i prolazima za pjeake i invalide.
(4) Postojee garae i garano-parkiralina mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadraje
ako se ne osigura drugo parkiralino-garano mjesto na istoj graevnoj estici ili u
neposrednoj blizini graevne estice.
lanak 134.
(1) Parkiraline potrebe rjeavati e se koritenjem tablice i normativa iz lanka 132. stavak 4.
i lanka 133. ovoga Prostornog plana, odnosno prema odredbama urbanistikih planova
ureenja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom.
(2) Za proizvodne, trgovake, poslovne, te viesadrajne graevine ije graevne estice
zauzimaju povrinu veu od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishoenje lokacijske
dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkiraline potrebe. Pri tome je potrebno voditi rauna
o broju i strukturi zaposlenih, oekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa,
blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i nainu prikljuka tih parkiralita na dovoljno
propusnu cestovnu prometnicu.
(3) Na javnim parkiralitima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkiralinih
mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkiralino mjesto na parkiralitima s manje od
20 mjesta.
lanak 135.
(1) Parkiralita, garae ili kombinacija parkiralita i garaa u jednoj ili vie razina, a radi
zadovoljenja normativa u broju parkiralinih mjesta prema vaeim propisima i Zakonu o
prostornom ureenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne graevine (u daljem tekstu:
izdvojeno parkiralite ili garaa).
(2) Kontaktna zona osnovne graevine je okolno zemljite s pristupom preko zemljita ili s
kolnim pristupom s druge javne prometne povrine u blizini lokacije osnovne graevine.
(3) Minimalna veliina graevne estice izdvojenog parkiralita ili garae odreuje se prema
normativu 35 m2 prometne povrine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2
prometne povrine za autobuse. (U prometne povrine uraunate su povrine parkirnog mjesta
2,5 x 5,0 metara + 2,5 x 6,0 metara prilazne ceste i prikljuenje na javnu povrinu za osobne
automobile, odnosno 12 x 4 metara parkirno mjesto + 1 x 4 metra prilazne ceste i prikljuenje
na javnu povrinu za autobuse).
(4) Koecifijent izgraenosti izdvojenog parkiralita ili garae odnos je izmeu povrine
graevne estice te ureenih i izgraenih prometnih povrina koji iznosi najvie:
- za ureenje u jednoj razini: 0,8
- za ureenje u dvije razine: 0,6.
(5) Ukoliko se iznad izdvojenog parkiralita ili garae ureuje zelena povrina, u sklopu
ureenja zemljita izgraenost se umanjuje za 20%.
(6) Katnost izdvojenog parkiralita ili garae regulira se lokacijskom dozvolom i mogunou
racionalnog koritenja graevinskog zemljita. Svijetla visina dvije etae za smjetaj autobusa
je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkiralita
dimenzionira se prema smjetaju vozila kao i prilazne rampe.
(7) Izdvojena parkiralita ili garae koji se grade u dvije razine mogu se graditi kao galerijski
otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.
I N S T I T U T
288
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(8) Prilazi izdvojenim parkiralitima ili garaama izvode se prema tehnikim normativima, s
postojeih internih prometnica uz osnovnu graevinu ili s drugih javnih prometnica ili
prometnih povrina prema uvjetima nadlenih slubi ili organizacija.
(9) Jedno prikljuenje na interne ili javne prometne povrine dozvoljeno je za najvie 40
vozila u jednoj razini radi protupoarne zatite, ili moraju biti omogueni razdvojeni prilazi
po razinama.
(10) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti najvie 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti
s tehnikim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ogranienjima brzina.
(11) Ako je na izdvojenom parkiralitu predvien smjetaj autobusa iznad garaa ili
parkiralita za osobne automobile, moraju se provesti posebne mjere sigurnosti, kako
graevinske konstrukcije tako i prometne signalizacije.
(12) Sva prometna rjeenja vezana za izdvojena parkiralita ili garae ne smiju utjecati na
sustav protupoarnih putova niti se oni mogu koristiti za parkiranje, zaustavljanje i
povremeno koritenje.
5.1.4. Pomorski promet
Morske luke i privezita
lanak 136.
Na kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena prostora", u mjerilu 1:25000 prikazan
je raspored luka otvorenih za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja, kao i morskih luka
posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika).
lanak 137.
(1) Morske luke otvorene za javni promet upanijskog znaaja na podruju Grada Cresa su:
a) luka Cres
U sklopu luke planirana je luka tijela unutarnjih poslova, luka uprava, granini pomorski
prijelaz - sezonski, meunarodni II. kategorije.
Prostorne mogunosti za proirenje luke Cres temelje se na produenju glavnog mola za cca
60-tak metara, te izgradnji lukobrana na predjelu "Grodica", ime e se stei uvjeti za
poveanje kapaciteta luke i pristajanje veih putnikih brodova. Na predjelu Grabar, juno od
postojee luke, planira se izgradnja luice kapaciteta 80-tak stalnih i 30-tak sezonskih vezova,
a ukupna povrina podruja iznosi oko 11.500 m2.
vezova za potrebe domaeg stanovnitva i nautiara i broj vezova za ribarske brodove odredit
e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog
podruja mora.
b) trajektna luka Porozina
Planirano proirenje lukog podruja luke Porozina (na prostoru juno od dananje luke)
vezano je na oekivani rast trajektnog prometa.
Prostorni uvjeti za osiguranje priveza i odveza ribarskih brodova, te priveza i odveza brodica
domaeg stanovnitva i nautiara ostvarit e se izgradnjom zatitnog lukobrana.
Planirani kapaciteti su 3 veza za trajekte i 150-200 vezova za potrebe domaeg stanovnitva i
nautiara.
I N S T I T U T
289
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Razgranienje pripadajueg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te broj

vezova za ribarske brodove odredit e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o
ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora.
c) trajektna luka Merag
U sklopu luke otvorene za javni promet planirana su minimalno 2 veza za trajekte.
Razgranienje pripadajueg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te broj
vezova za potrebe domaeg stanovnitva i nautiara i broj vezova za ribarske brodove odredit
e se prilikom izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog
podruja mora.
(2) Morske luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja na podruju Grada Cresa su:
a) Luka Beli
- privez i odvez brodica domaeg stanovnitva i nautiara.
Proirenje luke Beli mogue je uz prethodno obavljene istrane radove.
b) Luka Martinica
Za luku Martinica bi se rjeenjem lukog podruja trebalo omoguiti poveanje kapaciteta
za privez brodica.
c) Luka Valun
Luka Valun ima ograniene mogunosti irenja zbog vee dubine mora.
lanak 138.
(1) Luke posebne namjene su: ACI Marina Cres i luka Brodogradilita, d.d. Cres (LB),
ije prostorne mogunosti proirenja su ograniene, odnosno minimalne. Kapaciteti luke
posebne namjene ACI Marine Cres od max. 460 odreen je PPPG, dok e se kapacitet luke
brodogradilita, te posebni programi koritenja obiju luka utvrditi u sklopu izrade
Urbanistikog plana ureenja naselja Cres.
lanak 139.
Privezita za potrebe lokalnog stanovnitva, osim unutar luka otvorenih za javni promet
upanijskog i lokalnog znaaja iz lanka 136. ovoga Prostornog plana, planirana su i u
I N S T I T U T
290
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
akvatoriju ispred Miholaice, Zaglava i Valuna. Kapacitet privezita odredit e se prilikom

izrade UPU-a, u skladu s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora.
Plovni putevi
lanak 140.
(1) Dijelom akvatorija Grada Cresa prolaze trase unutarnjih plovnih puteva kojima se
povezuju luke otvorene za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja.
(2) Plovni put u unutarnjim morskim vodama ini morski pojas dovoljno irok (i dubok) da
omogui sigurnu plovidbu. Unutarnji plovni putevi prate longitudinalni smjer pruanja otoka
te prolaze uz istone i zapadne obale otoka Cresa.
(3) Meunarodni plovni put prolazi krajnjim jugozapadnim dijelom akvatorija Grada Cresa.
5.1.5. Zrani promet
lanak 141.
(1) Ovaj Prostorni plan odreuje smjetaj uzletita za helikoptere (helidrom) unutar zone
infrastrukturne namjene (IS) Artec, uz prometnicu Cres - Stara Gavza (kartografski prikaz
br. 1 Koritenje i namjena povrina, u mjerilu 1:25.000).
(2) Uvjeti smjetaja sadraja i ureenje povrina helidroma odredit e se urbanistikim
planom ureenja naselja Cres (UPU).
5.2.
INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POTA
lanak 142.
(1) Vodovi i graevine telekomunikacijskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu
br. 1 Koritenje i namjena povrina, u mjerilu 1:25.000.
(2) Ovim Prostornim planom odreena je trasa za izgradnju distributivne telekomunikacijske
kanalizacije DTK od UPS Cres do UPS Mali Loinj koja ima znaaj meuupanijske
povezanosti tj. dio je magistralne mree.
(3) Rekonstrukcija postojeih pristupnih TK mrea izvodit e se postupno, najprije na
mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mrei, a potom prema starosti mree.
(4) Na podruju Grada Cresa, pored ve postojeih udaljenih pretplatnikih stupnjeva UPS
Cres i UPS Martinica, predvia se ugradnja i slijedeih UPS-a i njima pripadajuih
UPM-a: UPS Beli (s UPM Niska i Vaminec), UPS Dragozetii, UPS Filozii,
UPS Porozina, UPM Vodice, UPM Merag, UPS Orlec (s UPM Loznati, Vrana i
Grmov), UPS Stivan, UPS Miholaica Zaglav, UPS Valun, UPM Pernat, UPM
Lubenice i UPM Mali Podol.
lanak 143.
(1) Za povezivanje postojeih i planiranih udaljenih pretplatnikih stupnjeva (UPS-a i UPMa) na viu prometnu razinu koristit e se u potpunosti optiki sistemi prijenosa.
(2) Povezivanje optikim sustavom prijenosa planirano je od grada Cresa prema Tramuntani i
od grada Cresa prema junom dijelu podruja Grada Cresa, uz trase postojeih i planiranih
prometnica.
(3) Izgradnja nove pristupne podzemne mree utvruje se temeljem broja potencijalnih
korisnika, po naelu 1 stan = 1,5 parica.
I N S T I T U T
291
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
5.3.
INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

5.3.1. Sustav vodoopskrbe
lanak 144.
(1) Ovim Prostornim planom utvren je sustav vodoopskrbe na podruju Grada Cresa,
prikazan na kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustavi i mree, u mjerilu 1 :
25.000, kojim su obuhvaene:
- postojee crpne postaje - Vransko jezero, Cres, Zbiina i Buevo,
- postojee vodospreme - Cres 1, Cres 2, Loznati, Valun, Vrana (umica), Vrana jezero 1 i
Vrana jezero 2, Stivan, Martinica, Lubenice i Zbiina te planirane vodospreme - Beli,
Porozina, Dragozetii, Ivanje.
- mrea cjevovoda.
(2) Razvoj sustava vodoopskrbe primarno podrazumijeva opskrbu Tramuntane vodom za pie
te izgradnju poteza Sveti Marko Pernat.
(3) Opskrba Tramuntane vodom za pie podrazumijeva izgradnju magistralnog cjevovoda za
Beli, s odvajanjem juno od sela Petrievi prema Dragozetiima (i Filoziima), Porozini,
Ivanju te Vaminecu. Ukoliko se prilikom izrade detaljnije dokumentacije (analiza hidraulike,
trokovi izgradnje, eksploatacije i odravanja novog dijela vodoopskrbnog sustava) ustanovi
povoljnije prostorno rjeenje trase, ono e se prihvatiti.
(4) Radi sigurnosti rada vodoopskrbnog sustava Cres Loinj planirano je njegovo
povezivanje (preko Krka) s podsustavom Rijeka. Podmorski ispust s otoka Krka poloit e
se u pravcu uvala Valbiska - uvala Merag te e se spojiti na cjevovod uz vodospremu Cres.
(5) Izgradnja i proirenje vodoopskrbnog sustava na podruju Grada Cresa treba biti u skladu
s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske upanije.
Uvjeti utvrivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode
lanak 145.
(1) Koridor za voenje vodoopskrbnog cjevovoda odreen je u smislu minimalno potrebnog
prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zatitu od mehanikog oteenja drugih
korisnika prostora.
(2) U okolnostima kada nije mogue zadovoljiti potrebne udaljenosti, mogue je zajedniko
voenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajedniki dogovor s
ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zatitnim cijevima, vertikalno
etairano, to se odreuje posebnim projektom.
(3) Vertikalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50 cm. Za osiguranje
potrebne toplinske zatite vode u cjevovodu, kao i mehanike zatite cjevovoda, debljina
zemljanog (ili drugog) pokrova odreuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.
5.3.2. Sustav odvodnje
lanak 146.
(1) Na podruju Grada Cresa izgraeni su dijelovi kanalizacijskog sustava u gradu Cresu, u
naselju Miholaica - turistiko naselje Zaglav te autokampu Slatina u Martinici.
(2) Ovim su Prostornim planom odreeni slijedei zasebni sustavi javne odvodnje otpadnih
voda s njima pripadajuim graevinama i instalacijama (kolektori, crpke, ureaji za
proiavanje, ispusti) za:
- grad Cres s prikljuenjem svih graevinskih podruja izdvojenih namjena (sve izdvojene
namjene u obuhvatu UPU-a za naselje Cres odreene ovim Planom),
- naselje Beli s prikljuenjem graevinskog podruja (T33),
I N S T I T U T
292
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
- naselje Valun s prikljuenjem naselja Zbiina i graevinskih podruja za izdvojene namjene

(T17, T34, T35 i R13),
- naselje Martinicu s prikljuenjem naselja Miholaica, Vidovii i Stivan te graevinskih
podruja za izdvojene namjene (T16, T23 i T32),
- naselje Merag,
- naselje Porozina,
- naselje Orlec s prikljuenjem graevinskih podruja izdvojenih namjena (T37 i K13),
- naselje Lubenice s prikljuenjem graevinskog podruja izdvojene namjene (T36),
- naselje Pernat,
- naselje Loznati s prikljuenjem graevinskog podruja izdvojene namjene (K12),
- naselje Vodice,
- naselje Predoica,
- naselje Sveti Petar,
- naselje Dragozetii, Filozii,
- naselje Vaminec,
- naselje Ivanje,
- jedan zasebni ureaj za na lokaciji Pri za potrebe transfer stanice i graevinskog podruja
poslovne namjene K2.
(3) Za graevinsko podruje izdvojene namjene izvan naselja informacijsko-interpretacijski
centar D1 Planom se predvia individualno zbrinjavanje otpadnih voda (do veliine 10 ES) na
nain prihvatljiv s aspekta zatite okolia.
(4) Odvodnja otpadnih voda rjeavat e se grupno ili pojedinano po prethodno izraenim
studijama, odnosno prema vodopravnim uvjetima.
(5) Za postojea naselja u slivnom podruju vodoopskrbnog rezervata Vransko jezero (Vrana,
Stani, Grmov, Mali Podol i Zbiina) sustav odvodnje otpadnih voda te ostale mjere zatite
utvrditi e se sukladno odluci o sanitarnoj zatiti za Vransko jezero, kada se ista donese.
(6) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vrit e se u skladu s odredbama Zakona o
vodama, Dravnog plana za zatitu voda i drugih pravnih propisa.
(7) Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog proiavanja vode treba prikupljati i
organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.
(8) Iznimno od gore navedenih stavaka dozvoljava se i drugaije rjeavanje sustava odvodnje
otpadnih voda ukoliko se detaljnijom dokumentacijom ili studijom odvodnje pronae
svrhovitije rjeenje.
Uvjeti utvrivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju
lanak 147.
(1) Potreban koridor za voenje kolektora utvruje se obzirom na profil samog cjevovoda.
(2) Obzirom da kolektori nemaju znaajne mogunosti odstupanja pri voenju nivelete, kako
u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinanog projekta
odreuju se mimoilaenja s ostalim vodovima, pri emu u sluaju potrebe treba izvriti
njihovo izmicanje i preseljenje.
(3) Svijetli razmak izmeu cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno jedan metar i proizlazi
iz uvjeta odravanja. Razmak od drvoreda, zgrada i slinih graevina u skladu je s lokalnim
uvjetima. Krianje s ostalim instalacijama u pravilu je na nain da je odvodnja ispod.
(4) Radi mogunosti pristupa mehanizacijom za odravanje sustava odvodnje, kao i za
oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporua se voenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu
odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).
I N S T I T U T
293
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
5.4.
ENERGETSKA INFRASTRUKTURA
5.4.1. Elektroopskrba
lanak 148.
Sustav elektroopskrbe na podruju Grada Cresa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2
Infrastrukturni sustavi i mree, u mjerilu 1 : 25.000.
Prijenosna 110 i 35 kV mrea
lanak 149.
(1) Napajanje elektrinom energijom postojeih i planiranih potroaa planira se izgradnjom
trafostanice 110/20 kV na podruju naselja Loznati. Potrebna povrina estice za izgradnju
trafostanice je cca 75 x 75 metara.
(2) Postojei 110 kV dalekovod koji prolazi podrujem Grada Cresa je: TS 110/35 kV Krk TS 110/35 kV Loinj.
(3) Planirani 110 kV dalekovodi jesu:
- DV 110 kV TE Plomin (ili TS 110/35 kV Krk) - TS 110/x kV Cres,
- DV 110 kV TS 110/x kV Cres - TS 110/35 kV Loinj,
- DV 110 kV TS 110/x kV Cres - TS 110/35 kV Krk.
(4) Postojei 35 kV nadzemni vodovi na podruju Grada Cresa jesu:
- DV 35 kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 (20) kV Cres,
- DV 35 kV TS 35/10(20) kV Cres - TS 35/10 (20) kV Hrasta,
- DV 35 kV TS 35/10 (20) kV Hrasta - TS 35/10 (20) kV Osor,
- 35 kV podzemni kabeli do TS 35/04 Merag.
(5) Unutar zatienog koridora vodova iz st. 2., 3. i 4. ovoga lanka izgradnja graevina
ograniena je posebnim tehnikim propisima.
Razdjelna 10 (20) kV mrea
lanak 150.
(1) Postojea 10(20) kV mrea proirit e se izgradnjom novih trafostanica 10(20)/0,4 kV s
pripadajuom 10(20) kV mreom i niskonaponskom mreom.
(2) Trase 10(20) kV vodova i lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV bit e osigurane kroz
urbanistike, odnosno detaljne planove ureenja.
Niskonaponska mrea i javna rasvjeta
lanak 151.
Niskonaponska mrea i javna rasvjeta dograivat e se u sklopu postojee i budue mree (po
mogunosti) podzemnim kabelima.
5.4.2. Plinoopskrba
lanak 152.
(1) Obzirom na malu zastupljenost potronje energije u industriji kao i na udaljenost buduih
magistralnih plinovoda od podruja Grada Cresa, cilj je koritenje ukapljenog naftnog plina
(UNP).
(2) UNP se skladiti u bocama ili spremnicima, a moe se koristiti i kao umreeni energent
za opskrbu odreenog broja potroaa.
I N S T I T U T
294
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
5.4.3. Obnovljivi izvori energije

lanak 153.
(1) Ovim se Prostornim planom predvia racionalno koritenje energije koritenjem
dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Cresa.
(2) Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunca i vode.
(3) U razvitku koritenja suneve energije treba teiti instaliranju samostojnih fotonaponskih
sustava u rasponu snage od 100 do1000 kW.
(4) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naroito kod primjene
toplinskih crpki.
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
lanak 154.
(1) Podruja osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza - prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3A Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja
posebnih ogranienja u koritenju, u mjerilu 1:25.000.
(2) Osobito vrijedan kultivirani krajobraz predstavlja ira okolica grada Cresa, tj. zalee
Creskog zaljeva (maslinici) te rt Pernat.
(3) Kultivirani krajobraz titit e se i unaprijediti tako da se:
- sauvaju razliitosti prostornih cjelina te karakteristinih slika prostora uvjetovanih
prirodnim obiljejima, tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeem,
- ouvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza (maslinici, gromae, panjake
povrine),
- gospodarske i infrastrukturne graevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos
prema krajobrazu, uspostavljajui zajednike koridore.
6.2. MJERE ZATITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
lanak 155.
(1) Zatieni i za zatitu predloeni dijelovi prirode (prema Zakonu o zatiti prirode)
prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora podruja posebnih uvjeta koritenja, u mjerilu 1:25.000.
(2) Za nadzor nad provoenjem mjera zatite prirodne batine na podruju Grada Cresa
(zatienih i predloenih za zatitu) kao podruja meunarodnog, dravnog i upanijskog
znaaja nadlena je ovlatena pravna osoba u Primorsko-goranskoj upaniji.
6.2.1. Zatieni dijelovi prirode
Posebni rezervat
lanak 156.
(1) Rjeenjem o zatiti u kategoriji posebnog rezervata - ornitolokog, zatiena su podruja
Fojika - Pod Predoica i Mali Bok - Koromano.
(2) U posebnim rezervatima nisu doputene radnje koje bi mogle naruiti svojstva
karakteristina za rezervat, kao to su uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja, unoenje
stranih (alohtonih) vrsta, branje i unitavanje biljaka, melioracijski zahvati te razni oblici
gospodarskog koritenja koji nisu utemeljeni na tradicionalnim djelatnostima, kao to su
ribarstvo, stoarstvo, poljoprivreda i ostalo.
I N S T I T U T
295
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Spomenik prirode
lanak 157.
(1) U kategoriji spomenika prirode, rjeenjem o zatiti zatien je hrast u Svetom Petru,
(2) Na spomeniku prirode nisu doputeni zahvati kojima bi se promijenile ili naruile
njegove oblikovne i neizmjenjene kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti.
6.2.2. Dijelovi prirode predloeni za zatitu - na kopnu
Posebni rezervat
lanak 158.
(1) Ovim se Prostornim planom predlae proirenje podruja postojeih rezervata iz lanka
156. ovoga Prostornog plana na cjelovito obalno podruje istone obale Cresa, od rta Kruna
do uvale Koromano u kategoriji posebnog rezervata - botaniko - zoolokog.
(2) Posebni rezervat iz stavka 1. ovoga lanka meunarodnog je znaaja.
(3) Radi osiguranja neophodnog mira za gnijezdita supova u priobalnom dijelu predloenog
rezervata potrebno je u pojasu 500 metara od obale ograniiti zadravanje brodova i amaca
(osim tradicionalnog ribarenja) te zabraniti glisiranje.
lanak 159.
(1) Podruje Vranskog jezera predlae se za zatitu u kategoriji posebnog rezervata.
(2) Prije nego to se predloi status posebnog rezervata, za cijelo predloeno podruje, ili za
njegove dijelove, potrebno je izraditi detaljnije studije o znaaju jezerskog podruja za floru i
faunu.
(3) Posebni rezervat iz stavka 1. ovoga lanka upanijskog je znaaja.
lanak 160.
(1) Podruje uma Tramuntane predlae se za zatitu u kategoriji posebnog rezervata
botaniko - zoolokog.
(2) Podruje uma pitomog kestena na podruju Tramuntane predlae se za zatitu u
kategoriji posebnog rezervata - umske vegetacije.
(3) Na podruju uma iz stavka 1. i 2. ovoga lanka potrebno je zabraniti lov, izloviti
alohtonu divlja te zadrati strukturu ume sa starim stablima koja imaju duplje.
(4) Posebni rezervati iz stavka 1. i 2. ovoga lanka od dravnog su do meunarodnog
znaaja.
Zatieni krajolik
lanak 161.
(1) U kategoriji zatienog krajolika za zatitu se predlau slijedea podruja:
- Tramuntana - sredinji dio s prijevojem izmeu vrhova Sis i Barbin,
- podruje Lubenica.
(2) Podruja iz stavka 1. ovoga lanka upanijskog su znaaja.
(3) U zatienom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne naruavaju izgled i ljepotu
krajolika, ne mijenjaju karakteristinu konfiguraciju terena i zadravaju tradicionalni nain
koritenja kultiviranog krajobraza.
(4) Posebno e se tititi krajobrazni elementi, izgled izgraenih i neizgraenih povrina,
uma, panjaka, autohtone umske zajednice i druge zajednice te karakteristine i vrijedne
vizure.
(5) Nova izgradnja i sadraji svojom veliinom i funkcijom te graevinskim materijalom
moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obiljeja zbog
kojih je odreen posebno vrijednim.
I N S T I T U T
296
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Spomenik prirode
lanak 162.
(1) U kategoriji spomenika prirode za zatitu se predlau slijedei dijelovi prirode:
- Jama Lipica (Dragozetii) - dravnog znaaja,
- Jama Kus (Vrana) - upanijskog znaaja,
- Jama ampari - dravnog znaaja,
- sve vee lokve navedene u Obrazloenju ovoga Prostornog plana - od upanijskog do
lokalnog znaaja.
(2) Jame iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je zatititi zatitom ulaza, postavljanjem ploe i
(3) Lokve je potrebno oistiti od mulja na tradicionalan nain, osim lokve Kosmaef, gdje je
potrebno dopremiti mehanizaciju.
(4) Prije ienja lokvi od mulja potrebno ih je tono locirati, evidentirati, izmjeriti veliinu i
dubinu, utvrditi kemizam vode te istraiti njihov biljni i ivotinjski svijet. Paralelno je
potrebno pristupiti ienju od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama) te gornjeg
sloja mulja.
6.2.3. Dijelovi prirode predloeni za zatitu - u moru
Posebni rezervat
lanak 163.
(1) U kategoriji posebnog rezervata u moru za zatitu se predlae istona obala otoka Cresa
(podruje koje slijedi posebni rezervat gnijezdilita bjeloglavih supova na kopnu).
(2) Obzirom na nedovoljnu istraenost istone obale i podmorja otoka Cresa, potrebno je
istraiti tzv. nulto stanje i na temelju njega, eventualno, izdvojiti i podruja za uu zatitu.
(3) Zbog izuzetne vrijednosti bioraznolikosti obvezno treba provoditi monitoring koji treba
sadravati:
- biocenoloka istraivanja morskog dna i pridnenih biocenoza transektima uz autonomno
ronjenje,
- u podruju livada morske cvjetnice posidonije istraivanja dredom,
- praenje trendova pomorskih biocenoza (npr. suavanje areala ugroenih morskih cvjetnica).
(4) Mjere zatite sastoje se u ograniavanju nekontroliranog ronjenja autonomnom
ronilakom opremom.
(5) Na podrujima livada posidonije zabranjuje se izgradnja bilo kakvih ispusta otpadnih
voda, kao najizravnijih zagaivaa.
(6) Mjere zatite koraligenskih biocenoza sastoje se u brojanom ograniavanju, a
mjestimino i potpunoj zabrani bacanja mrea stajaica na podruje koraligena.
Spomenik prirode
lanak 164.
(1) U kategoriji spomenika prirode za zatitu se predlau slijedei vrijedni dijelovi prirode u
moru:
- vrulja Vrutek kod uvale Slatina,
- podmorska spilja Plave grote kod Lubenica,
- podmorska spilja kod uvale Smokvica.
(2) U svrhu preventivne, a i trajne zatite treba predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske
djelatnosti u podruju podmorske spilje, a roniocima omoguiti ulaz samo ogranieno i pod
strunim nadzorom.
I N S T I T U T
297
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
6.3. MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

lanak 165.
(1) Registrirana, preventivno zatiena i evidentirana kulturno-povijesna batina na podruju
Grada Cresa prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za koritenje, ureenje i
zatitu prostora - podruja posebnih uvjeta koritenja, u mjerilu 1:25.000.
(2) Pregled kulturno-povijesne batine iz stavka 1. ovoga lanka dan je u toki 1.2.7.2.
Obrazloenja ovoga Prostornog plana.
(3) Mjere zatite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim
propisima i ovim Prostornim planom.
(4) Za nadzor provoenja navedenih mjera i odredbi iz l. 167. do 172. ovog Prostornog plana
nadlean je Konzervatorski odjel u Rijeci.
lanak 166.
Za svaki pojedini lokalitet, graevinu i zonu na podruju prostorne cjeline Tramuntane
smjernice zatite odreene su Konzervatorskim elaboratom izraenog od strane Uprave za
zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Rijeci.
Arheoloka batina
lanak 167.
(1) Svi zahvati u zonama navedenim u Obrazloenju ovoga Prostornog plana, toka 1.2.7.2.
uvjetovani su prethodnim istraivanjima (rekognosciranje, sondiranje, itd.).
(2) Rezultati istraivanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usaglaeni s planiranom
intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i poetka izvoenja bilo kakvih
terenskih radova.
(3) Nuna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoli s aspekta zatite postojeih i moguih
arheolokih nalaza za sve budue infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.
Povijesna graditeljska cjelina
lanak 168.
(1) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradska i seoska naselja) svrstane su u zonu
zatite prvog stupnja.
(2) Evidentirane povijesne graditeljske cjeline (seoska naselja) svrstane su u zonu zatite
drugoga stupnja.
(3) Obuhvati zona prvoga i drugog stupnja zatite povijesnih graditeljskih cjelina odreeni su
kartografskim prikazima br. 4 Graevinska podruja, u mjerilu 1:5.000.
lanak 169.
(1) Prvi stupanj zatite odreen je za povijesne graditeljske cjeline najvee vrijednosti:
- Cres
- Beli
- Lubenice
- Predoicu i
- Orlec.
(2) Prvi stupanj zatite podrazumijeva potpunu zatitu urbane, odnosno ruralne strukture i
arhitekture. Na podruju navedenih cjelina ne preporua se nikakva promjena oblikovanja
graevina, a svi zahvati trebaju teiti rekonstrukciji povijesnih oblika.
(3) Graevne aktivnosti u naseljima i dijelovima naselja prvoga stupnja zatite provode se
temeljem lanka 18. stavak 2. ovoga Prostornog plana.
I N S T I T U T
298
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
lanak 170.
(1) Drugi stupanj zatite odreen je za povijesne graditeljske cjeline velike vrijednosti:
- Dragozetii
- Krina
- Vaminec
- Filozii
- Pernat
- Vodice
- Grmov
- Podol
- Vrana
- Loznati
- Sveti Petar
- Zbiina
- Mali Podol
- Stivan
- Martinica
- Valun
(2) Drugi stupanj zatite podrazumijeva zatitu i ouvanje osnovne povijesne planske matrice
naselja i dijelova naselja, gabarita gradnje, karakteristinih graevinskih materijala te stare
graevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme.
(3) Graevne aktivnosti u naseljima drugoga stupnja zatite provode se temeljem lanka 18.
st. 3. i 4. ovog Prostornog plana.
Povijesni sklop i graevina
lanak 171.
(1) Za civilne i sakralne graevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina
(prvoga i drugog stupnja zatite), uvjeti zatite zadani su unutar valoriziranih zona, a ovisno o
njihovom povijesnom i spomenikom znaaju te regionalnoj vrijednosti, podlijeu odreenom
stupnju zatite.
(2) Za civilne i sakralne graevine koje se nalaze izvan povijesnih graditeljskih cjelina
prvoga ili drugog stupnja zatite, nuna je zatita, tj. ouvanje osnovnog volumena, gabarita te
kompozicije proelja.
lanak 172.
Zatita etno zona i etno spomenika, uglavnom evidentiranih ruevnih pastirskih stanova
visoke ambijentalne vrijednosti, podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim
nadzorom i prema uvjetima Slube zatite kulturnih dobara.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
lanak 173.
(1) Na podruju Grada Cresa planirana je izgradnja transfer-stanice na lokaciji Pri (lokacija
postojeeg odlagalita komunalnog otpada). Ureenje povrine odredit e se Urbanistikim
planom ureenja.
(2) Transfer-stanica je prostor na kojemu se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava
iz manjeg u vee vozilo. Transfer-stanice u pravilu sadravaju i manje reciklano dvorite.
(3) Reciklano dvorite je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada
(papir, staklo, metal, PVC i drugo). Tako skupljen otpad prerauje se i plasira kao sekundarna
sirovina.
(4) Prije izgradnje transfer-stanice obvezno je sanirati dananje odlagalite provoenjem svih
potrebnih postupaka u sklopu tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi zavrni
pokrovni sloj i ozeleniti saniranu povrinu.
(5) Evidentirane divlje deponije na podruju Grada Cresa potrebno je sanirati, a postavljanjem
zatitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija sprijeiti daljnje nekontrolirano
odlaganje otpada.
lanak 174.
Principi ekolokog i ekonomskog postupanja s otpadom odreeni su zakonskim i drugim
pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je teiti:
I N S T I T U T
299
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
- primarnom smanjenju koliine otpada, ostvarivanjem manje koliine otpada u tehnolokom

procesu proizvodnje potronih dobara i viekratnim koritenjem ambalae,
- reciklai odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - to podrazumijeva odvajanje
otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,
- zbrinjavanju ostatka otpada - to podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajuim
fizikim, kemijskim, biolokim i termikim postupcima.
lanak 175.
(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
- spreavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
- iskoritavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagalita,
- saniranjem otpadom oneienih povrina.
(2) Proizvoai otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skuplja, obraiva) duni su
pridravati se odredbi zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.
lanak 176.
(1) Provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Cres, odnosno
ovlatena pravna osoba za postupanje s otpadom.
(2) Provoenje mjera za postupanje s neopasnim tehnolokim otpadom osigurava Primorskogoranska upanija, odnosno ovlatene pravne osobe.
(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnou od interesa za Republiku Hrvatsku, a
provoenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlatene pravne osobe.
lanak 177.
(1) Proizvoa otpada ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti duan je otpad razvrstati na
mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete
skladitenja za osiguranje kakvoe u svrhu ponovne obrade. Ako proizvoa otpada ne moe
iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim propisima
otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju mjeru odloiti. Odloiti se
smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne moe obraditi gospodarski
isplativim postupcima uz propisane granine vrijednosti emisija u okoli.
(2) Proizvoa otpada duan je na propisan nain obraditi i skladititi komunalni i tehnoloki
otpad koji nastaje u kuanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora skupljati u
odgovarajue spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz
otpada.Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako
opremljeni da se sprijei rasipanje ili prolijevanje otpada i irenje praine, buke i mirisa.
lanak 178.
(1) Postupanje s tehnolokim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima o postupanju s
otpadom.
(2) Proizvoa otpadnih ulja je duan, ovisno o podruju primjene svjeih ulja, skupiti dio
otpadnih ulja. Koliina otpadnih ulja umnoak je koliine upotrijebljenih svjeih ulja i
obveznog faktora skupljanja za odreeno podruje primjene (sukladno posebnom propisu o
vrstama otpada).
(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i
oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je mijeanje otpadnih ulja razliitih kategorija
kao i mijeanje s drugim tvarima.
I N S T I T U T
300
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
lanak 179.
(1) Ambalani otpad proizvoa skuplja odvojeno po vrstama ambalanog materijala.
(2) Ambalani otpad skuplja se unutar graevine gospodarske namjene ili u njenoj
neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.
(3) Proizvoa otpada osigurava skupljanje i obraivanje ambalanog otpada proizvoaa
koje je stavio u promet.
(4) Postavljanje spremnika za skupljanje ambalanog otpada osigurava proizvoa. Spremnici
se postavljaju unutar sadraja gospodarske namjene te na javnim povrinama uz odobrenje
nadlenog tijela Grada Cresa.
(5) Distributer proizvoda u ambalai mora preuzimati povratnu ambalau proizvoda koje je
stavio u promet.
(6) Proizvoa osigurava obradu ambalanog otpada postupcima i tehnologijama koje
omoguuju ponovno koritenje ambalae u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog
materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
(7) Pravne i fizike osobe koje stavljaju u promet opasne tvari dune su na vlastiti troak
organizirati odvojeno skupljanje i koritenje vrijednih svojstava otpadne ambalae od tih
tvari.
8. MJERE SPREAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI
lanak 180.
(1) Mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli obuhvaaju skup aktivnosti usmjerenih
na ouvanje okolia.
(2) Ovim Prostornim planom odreuju se kriteriji zatite okolia koji obuhvaaju zatitu tla,
zraka, vode, mora te zatitu od prekomjerne buke i mjere posebne zatite.
8.1.
ZATITA TLA
8.1.1. umsko tlo

lanak 181.
Zatita uma i umskih povrina odredit e se slijedeim mjerama:
- pravilnim odravanjem i gospodarenjem odravati postojee umske povrine, a sve zahvate
izvoditi u korist autohtonih vrsta drvea,
- ouvati ume od bespravne i nekontrolirane sjee,
- poveati zatitu uma od nametnika i bolesti, a naroitu panju posvetiti zatiti od poara,
- u zatitnim umama i umama posebne namjene vriti samo sanitarnu sjeu,
- kod eventualnog poumljavanja voditi rauna o odravanju stabilnosti umskog ekosustava,
a prednost dati prirodnom pomlaivanju u cilju postizanja stabilnih uma.
8.1.2. Poljoprivredno tlo
lanak 182.
(1) Obzirom na buduu namjenu i koritenje, poljoprivredno tlo Grada Cresa podijeljeno je u
etiri kategorije zatite. Detaljni rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala i njihova
rasprostranjenost prikazani su na kartogramu "Bonitetno vrednovanje i kategorije zatite tla",
koji je sastavni dio Obrazloenja ovoga Prostornog plana.
(2) Prva kategorija zatite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj
proizvodnji i ta tla ne smiju se koristiti za druge svrhe. Prema bonitetu, to su zemljita IV.
bonitetne klase (P2 prostorna kategorija koritenja zemljita).
(3) Drugu kategoriju zatite ine zemljita koja dolaze u V. i VI. bonitetnu klasu, od posebne
I N S T I T U T
301
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
su vanosti za Cres, a dolaze u P3 (ostala obradiva tla) i P (ostalo poljoprivredno tlo, ume i
umsko zemljite, tj. panjake povrine) prostornu kategoriju zemljita. Zemljita druge
kategorije obuhvaaju uglavnom zaputene poljoprivredne povrine i panjake povrine, koje
su od osobite vanosti za razvitak ovarstva ili oivljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za
panjake povrine potrebno je predvidjeti reime konje, raskrivanja od smreke, bez
mogunosti da se te povrine poumljavaju.
(4) Prednost u koritenju poljoprivrednog i panjakog tla treba dati tradicionalnim
poljoprivrednim granama, a naroito treba poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane.
(5) Treu kategoriju zatite uglavnom ine plitka tla umjerene stjenovitosti, pokrivena
umama, a etvrtu kategoriju predstavljaju vrlo plitka tla strmih podruja.
lanak 183.
Tijekom pripreme i izvoenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je:
- tititi tla od emisije krutih estica podizanjem zatitnih pojaseva, obavezno autohtonim
vrstama drvea,
- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajue mjere zatite tla od erozije
(sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada,
zatravnjivanje i dr.).
- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu estice kolnika),
- za lociranje privremenih deponija graevinskog materijala koristiti povrine unutar zone
rekonstrukcije prometnice,
- osigurati prilaenje umskim predjelima kako bi se omoguilo gospodarenje umama i
pristupanje interventnim putevima zatite od poara.
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
lanak 184.
(1) Na podruju Grada Cresa izdvojeni su prostori koji se, prema fiziko-mehanikim
znaajkama, svrstavaju u etiri geotehnike kategorije, prikazane na kartografskom prikazu
br. 3A Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih ogranienja u
koritenju, u mjerilu 1:25.000.
(2) Prva geotehnika kategorija obuhvaa podruja matine stijenske mase karbonatnog
kompleksa slijedeih karakteristika:
- karbonatna stijenska masa je vidljiva na povrini terena, mjestimino je pokrivena
crvenicom;
- teren nije deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim
siparima;
- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogunost erozije vrlo mala;
- teren je u cijelosti pogodan za graenje, manje pogodna mjesta su speleoke pojave i ire
rasjedne zone te vrlo strme padine.
(3) Prva A geotehnika kategorija je podruje crvenice na karbonatima, koju karakterizira:
- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m;
- teren je deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti;
- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli kr, vodopropusnost je u cijelosti dobra,
mogunost erozije je mala;
- teren je u cijelosti pogodan za graenje uz uvaavanje slabijih geotehnikih znaajki u
odnosu na goli kr, manje pogodna mjesta su speleoke pojave ispod crvenice.
(4) Trea geotehika kategorija je zona flia, koju karakterizira:
- flika stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2m;
I N S T I T U T
302
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;

- upojnost terena je izrazito mala, flika stijenska masa je vodonepropusna, mogunost erozije
je znatna;
- teren je u cijelosti pogodan za graenje uz uvaavanje slabijih geotehnikih znaajki u
odnosu na goli kr.
(5) etvrtu geotehniku kategoriju sainjavaju zone naplavina, koje karakterizira:
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka;
- teren je u cjelosti pogodan za graenje uz uvaavanje slabijih geotehnikih znaajki u
odnosu na goli kr kao i visoku razinu podzemne vode.
8.2. ZATITA ZRAKA
lanak 185.
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zatite zraka jest smanjivanje emisije oneiujuih
tvari u zrak.
(2) Za zatitu zraka propisuju se slijedee mjere:
- ograniavati emisije i propisivati tehnike standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te
prema posebnom propisu o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora;
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoli, do donoenja
propisa treba odreivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima);
- zahvatom se ne smije izazvati 'znaajno' poveanje optereenja, gdje se razina znaajnog
odreuje temeljem procjene utjecaja na okoli, a poveanjem optereenja emisija iz novog
izvora ne smije doi do prelaska kakvoe zraka u niu kategoriju u bilo kojoj toki okoline
izvora;
- najvei doputeni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora oneienja o ovisnosti
o kategoriji zraka odreen je posebnim propisom o preporuenim i graninim vrijednostima
kakvoe zraka;
- stacionarni izvori (tehnoloki procesi, ureaji i objekti iz kojih se isputaju u zrak
oneiujue tvari) oneienja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i odravani
na nain da ne isputaju u zrak tvari iznad graninih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora;
- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje koritenja vozila sa manjim specifinim
emisijama tetnih tvari.
(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora duni su:
- prijaviti izvor oneiavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadlenom tijelu lokalne
samouprave,
- osigurati redovito praenje emisije iz izvora i o tome voditi oevidnik te redovito dostavljati
podatke u katastar oneiavanja okolia,
- ureivanjem zelenih povrina unutar graevne estice i onih zajednikih izvan graevne
estice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
8.3. ZATITA VODA
8.3.1. Zatita podzemnih i povrinskih voda
lanak 186.
Zatitnim mjerama uinkovito se tite podzemne i povrinske vode, a razlikujemo dvije
osnovne skupine:
- mjere zabrane i ogranienja izgradnje na osjetljivim podrujima, to se regulira
I N S T I T U T
303
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
odreivanjem zona sanitarne zatite,

- mjere za spreavanje i smanjivanje oneienja kod postojeih i novih graevina i zahvata u
prostoru. Pri tome je od najvee vanosti izgradnja sustava za odvodnju i ureaja za
proiavanje otpadnih voda.
lanak 187.
(1) Prostornim planom Primorsko-goranske upanije i ovim Prostornim planom za Vransko
jezero utvren je, u skladu s dosadanjim istranim radovima, status vodoopskrbnog
rezervata, prikazan na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu
prostora - podruja posebnih ogranienja u koritenju", u mjerilu 1:25000.
(2) Vodooprskrbni rezervat za vodne resurse od stratekog je znaenja za sadanju i buduu
opskrbu vodom za pie. itav sliv jedinstvena je zona stroge zatite, unutar koje je odreena
prva zona za zahvat vode. Povrina neposrednog sliva Vranskog jezera nije jednoznano
odrediva i mijenja se u ovisnosti o razliitim hidrolokim prilikama, a temeljem provedenih
analiza odreena je povrina od oko 24 km2.
(3) Nain prihranjivanja jezera (podzemno i naglaeno povrinsko dotjecanje) zahtijeva
zabranu svake izgradnje na vodenom dijelu i u obalnom podruju, zabranu isputanja
otpadnih voda i samo rekonstrukciju postojeih stambenih graevina u naseljima u slivnom
podruju (Vrana, Stani, Grmov, Mali Podol i Zbiina), te ostale mjere zatite, koje e se
detaljnije utvrditi posebnom odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
(4) Ovim Prostornim planom, radi zatite slivnog podruja Vranskog jezera, odreena je
dionica nove dravne ceste Porozina - Cres - Veli Loinj (lanak 126.).
(5) Reim koritenja i odvodni sustav na svim postojeim i planiranim prometnicama u slivu
Vranskog jezera utvrdit e se posebnom odlukom o sanitarnoj zatiti Vranskog jezera.
lanak 188.
Zatitu povrinskih voda, koje su na podruju Grada Cresa prisutne kao vee ili manje lokve,
potrebno je provoditi ienjem i odravanjem, u skladu sa smjernicama navedenim u lanku
162. stavci 3. i 4. ovog Prostornog plana.
8.3.2. Zatita od tetnog djelovanja voda
lanak 189.
(1) Zbog zatite postojeih i planiranih sadraja, prvenstveno u naseljima (Cres, Martinica)
potrebno je izgraditi odgovarajua korita povremenih vodotoka - bujica na podruju Grada
Cresa.
(2) Zatitu od eventualnih poplava uslijed poveanog dotoka vode na podrujima pod
djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa zakonom te upanijskim planovima obrane od
poplava.
(3) Unutar graevinskog podruja grada Cresa, zbog nekontroliranih i neplanskih intervencija,
kao to su pregraivanje, zasipavanje i sl., kao i nerijeena odvodnja oborinskih voda naselja,
potrebno je izraditi studiju odvodnje oborinskih voda.
8.4.
ZATITA MORA
lanak 190.
(1) Mjere za zatitu mora obuhvaaju:
a) mjere ogranienja izgradnje u obalnom pojasu
- cijela obala Grada Cresa odreuje se kao osobito vrijedno podruje pod zatitom. Vrijedno
podruje obalnog pojasa uva se u svrhu zatite, ureenja i valoriziranja morske obale;
- u svim graevinskim podrujima u pojasu irine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz
uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo graevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti
I N S T I T U T
304
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
na samoj obali ili one koje pripadaju krugu opeg interesa (luke i luke zgrade, gradska
sredita i sl.) mogu se smjetavati na obali mora;
- u obalnom pojasu irine 150 metara od morske obale izvan graevinskog podruja naselja
nije mogua nova izgradnja;
b) mjere za spreavanje i smanjivanje oneienja, od kojih je primarna izgradnja javnih
sustava za odvodnju otpadnih voda.
c) uvjeti i mjere za ureenje zatienog obalnog podruja mora odreeni Uredbom (NN
128/04).
(2) Potrebno je izraditi katastar zagaivaa mora, unapreivati slubu zatite i ienja mora i
plaa, te nastaviti ispitivanje kakvoe mora na morskim plaama radi preventive i eventualne
zatite.
(3) Nuno je i kompletiranje mehanikog (primarnog) stupnja proiavanja, koji ukljuuje i
izvedbu odgovarajuih objekata za taloenje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, ime
se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije uputanja u more.
(4) Obradu i zbrinjavanje mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda treba rjeavati u
sklopu sustava za proiavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na
razini Primorsko-goranske upanije.
(5) Radi spreavanja oneienja uzrokovanih pomorskim prometom i lukim djelatnostima
potrebno je provoditi slijedee mjere zatite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istroenog ulja,
- odrediti nain servisiranja brodova na moru i kopnu.
(6) Kompletan sustav zatitnih mjera za zatitu mora od oneienja obuhvaa i izvianja radi
utvrivanja pojave oneienja, sustav obavjeivanja, organizacijsku shemu s definiranim
nadlenostima i zadacima sa svrhom spreavanja i uklanjanja oneienja te provedbe mjera.
8.5. ZATITA OD PREKOMJERNE BUKE
lanak 191.
(1) Unutar graevinskog podruja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa
nou.
(2) Treba izvriti snimanje buke na podrujima koja su ugroena prekomjernom bukom.
(3) Na osnovi rezultata snimanja i zakonskih odredbi donijet e se posebna odluka o zatiti od
buke kojom se regulira dozvoljena razina buke, ovisno o namjeni prostora.
(4) Kao dopunsko sredstvo za zatitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi
zelenila.
(5) Do donoenja propisa iz 3. ovoga lanka primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o
najveim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine",
broj 37/90.).
8.6. MJERE POSEBNE ZATITE
8.6.1. Sklanjanje ljudi
lanak 192.
(1) Naselje Cres svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za odreivanje gradova i
naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi sklonita i drugi objekti za zatitu ("Narodne
novine", broj 2/91.) u gradove 4. stupnja ugroenosti (manje ugroeni gradovi).
(2) Urbanistikim planom ureenja naselja Cres (UPU) potrebno je odrediti jednu ili vie zona
u kojima e se osigurati zatita stanovnitva u zaklonima.
(3) Ostala naselja na podruju Grada Cresa ne podlijeu obveznoj izgradnji sklonita, odnosno
drugih objekata za zatitu.
I N S T I T U T
305
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
8.6.2. Zatita od potresa

lanak 193.
(1) Protupotresno projektiranje kao i graenje graevina treba provoditi sukladno zakonskim
propisima o graenju i prema postojeim tehnikim propisima.
(2) Do izrade nove seizmike karte Primorsko-goranske upanije, protupotresno projektiranje
treba provoditi u skladu s postojeim seizmikim kartama.
(3) Projektiranje, graenje i rekonstrukcija vanih graevina mora se provesti tako da
graevine budu otporne na potres, te e se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna
seizmika, geomehanika i geofizika istraivanja.
(4) Vane graevine iz stavka 3. ovoga lanka sve su vee stambene graevine i graevine
drutvene i ugostiteljsko-turistike namjene, energetske graevine i sl.
8.6.3. Zatita od ruenja
lanak 194.
(1) Ceste i ostale prometnice treba zatititi posebnim mjerama od ruenja zgrada i ostalog
zapreavanja radi to bre i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
(2) Urbanistikim i detaljnim planovima ureenja za neizgraene dijelove graevinskog
podruja potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s
neophodnim zaobilaznim brzim cestama.
8.6.4. Zatita od poara
lanak 195.
(1) Mjere zatite od poara temelje se na procjeni ugroenosti od poara i planu zatite od
poara.
(2) Na podruju Grada Cresa od posebne je vanosti zatita uma od poara. Za dravne ume
uinjeno je stupnjevanje ugroenosti od poara (na etiri stupnja za gospodarsku jedinicu
Tramuntana, odnosno na dva stupnja za gospodarsku jedinicu Vrana). Za ume u
privatnom vlasnitvu potrebno je, prema metodologiji i stupnjevanju ugroenosti za ume u
dravnom vlasnitvu, tek ustanoviti procjenu ugroenosti od poara.
(3) Obzirom na gustou izgraenosti, poarno optereenje i meusobnu udaljenost graevina
provoditi prema kriterijima utvrenim propisima, pravilnicima i normativima.
(4) U cilju zatite od poara potrebno je:
- graditi graevine veeg stupnja vatrootpornosti,
- graditi protupoarne zidove,
- izvoditi dodatne mjere zatite - vatrodojava, pojaan kapacitet hidrantske mree i dr.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA
9.1.1. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
lanak 196.
(1) Primorsko-goranska upanija utvrdila je obavezu izrade Prostornog plana podruja
posebnih obiljeja za podruje Tramuntane.
(2) Granica cjeline iz stavka 1. ovoga lanka prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A
Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih ogranienja u
koritenju, u mjerilu 1:25.000.
I N S T I T U T
306
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
9.1.2. Urbanistiki planovi ureenja

lanak 197.
(1) Urbanistiki plan ureenja donijet e se za naselja:
- Beli
- Beli
- Beli
- Beli
- Pod Beli
graevinsko podruje naselja (NA 12) i luko podruje
luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja,
- Dragozetii
- Filozii
- Predoica
- Sv. Petar
- Vodice
- Cres
graevinsko podruje naselja (NA 7) s povrinama
-
Loznati
Orlec
Lubenice
Martinicu
Miholaica
Pernat
Valun
Vidovii
Stivan
Zbiina
izdvojenih namjena,
graevinsko podruje naselja (NA 11) i luko podruje
graevinsko podruje naselja (NA 14), zona
ugostiteljsko-turistike namjene T34 i luko podruje
(2) Sukladno lanku 6. Uredbe (NN 128/04) u graevinskim podrujima naselja Martinica,
Miholaica i Valun, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne moe se ovim Planom propisanim
Urbanistikim planom ureenja planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie
graevina namijenjenih za:
- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,
- trgovinu neto trgovake povrine vee od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i
konfiguracija terena.
(3) U neizgraenom dijelu graevinskog podruja naselja Martinica, Miholaica i Valun, u
pojasu najmanje 70 m od obalne, crte moe se ovim Planom propisanim Urbanistikim
planom ureenja planirati samo izgradnja hotela, graevina javne namjene i ureenje javnih
povrina, infrastrukturnih graevina i drugih graevina koje po svojoj prirodi zahtjevaju
smjetaj na obali (luke i sl.).
I N S T I T U T
307
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
(4) Urbanistiki plan ureenja donijet e se za povrine izdvojenih namjena izvan naselja:
-
Pod Beli
Martinica
zone ugostiteljsko-turistike namjene T32 i T16 i groblje

G4,
Miholaica zona Zaglav zona ugostiteljsko-turistike namjene T23,
Porozina
Merag
Loznati
poslovna zona K12,
Orlec
zona poslovne namjene K13 ,
Orlec zona elezni Menik zona ugostiteljsko-turistike namjene T37 ,
Pri
zona poslovne namjene - manja proizvodna K2,
Valun zona Zdovice
Valun zona Travnice
Valun
sportski centar R13,
Lubenice
Krii
zona drutvene namjene - informacijsko-interpretacijski

centar D1.
Merag
luko podruje luke otvorene za javni promet

upanijskog znaaja.
(5) Urbanistiki planovi ureenja, iz stavka (1) i (4) ovog lanka, moraju se izraditi najmanje
u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaaju cijeli neizgraeni dio
graevinskog podruja.
(6) Granice obuhvata urbanistikih planova ureenja prikazane su na kartografskom prikazu
3A Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - podruja posebnih ogranienja u
koritenju, u mjerilu 1:25.000, te na kartografskim prikazima broj 4 Graevinska podruja,
u mjerilu 1:5.000.
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
9.2.1. Ureenje zemljita
lanak 198.
(1) Ureenje graevinskog zemljita podrazumijeva pripremu i opremanje.
(2) Ovim Prostornim planom odreuje se optimalno ureenje graevinskog zemljita na
podruju Grada Cresa, koje osim pripreme obuhvaa i osnovnu infrastrukturu: pristupni put,
vodoopskrbu, odvodnju i elektrinu energiju.
(3) Obvezna via razina ureenosti graevinskog podruja odreuje se temeljem posebne
odluke izvrnog tijela Grada Cresa i programa mjera za unapreenje stanja u prostoru.
I N S T I T U T
308
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
lanak 199.
(1) Radi provedbe ciljeva i smjernica zatite i razvitka prostora Grada Cresa Gradsko vijee
Grada Cresa donosi etverogodinje programe mjera za unapreenje stanja u prostoru.
(2) Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru utvruje se:
- gospodarski i drutveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije,
- zatita prostora,
- upravljanje prostorom,
- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog ureenja,
- strune podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo),
- potrebu i razinu ureenja zemljita, izvore i rokove za financiranje izgradnje objekata i
ureaja komunalne infrastrukture.
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA
PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
lanak 200.
(1) Za graevine to su sagraene u skladu s propisima koji su vaili do stupanja na snagu
Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine", br. 30/94., 68/98. i 61/00.) i u skladu s
dokumentima prostornog ureenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrenoj ovim
Prostornim planom, ne moe se do privoenja planiranoj namjeni izdati lokacijska dozvola,
osim za odravanje i dogradnju sanitarnog vora unutar gabarita graevine.
(2) Rekonstrukcija postojeih graevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrenom
ovim Prostornim planom (na lokalitetima: Petrievi, Frantin, anjevii, Niska, Stepii, Konac,
Jedro, Vela arnika, Rosuja, Poje, Mala arnika, Srednji, Brece, Dol, Pojana i Sv. Vid)
mogua je uz zadravanje postojee namjene uz uvjet da se graevina ne nalazi na prostoru
koji je rezerviran za infrastrukturni koridor. Graevine je mogue revitalizirati i obnoviti u
izvornom obliku potujui (tlocrtno i visinski) gabarite izvorne graevine, uz konzervatorski
nadzor projektiranja i izvedbe.
10. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 201.
(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000
na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajuem mjerilu
podloge, osim onih elemenata ovog Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.
(2) Detaljno odreivanje poloaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar
koridora odreenih ovim Prostornim planom odredit e se detaljnijim planovima.
(3) Linije 70/100 predviene Uredbom o ZOP-u ucrtane su na temelju katastarske podloge u
mj. 1:5000 (obalna linija katastarskih estica). U dokumentima prostornog ureenja ueg
podruja (UPU) propisanim ovim Planom za naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja uz
obalu mora treba se na kvalitetnoj katastarsko-topografskoj podlozi (geokodiranoj) u suradnji
s Dravnom geodetskom upravom podruni ured Rijeka tono ucrtati.
lanak 202.
(1) Na podruju Grada Cresa, za koji je pokrenut postupak izrade Urbanistikog plana
ureenja naselja Cres, do donoenja istog doputena je:
- rekonstrukcija odnosno zamjena postojee pojedinane ili vie graevina te interpolacija
svih vrsta graevina temeljem odrednica ovog Plana, unutar izgraenog dijela
graevinskog podruja na graevnoj estici ili prostornoj cjelini povrine 5000 m2 i
manjoj,
- izgradnja graevina prema detaljnim planovima ureenja po pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva i to: DPU stambenog naselja Brajdi I (SN 24/96.), DPU poslovne zone
I N S T I T U T
309
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
Volnik (SN 24/96.), DPU stambeno-gospodarskog kompleksa Lungomare u Cresu (SN

16/00 i 5/01), DPU Ulika u Cresu (SN 29/01), PUP Melin - 1. etapa SN 11/86, koji po
pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na snazi i nakon usvajanja ovog Prostornog
plana,
izgradnja infrastrukturnih graevina.,
(2) Do donoenja Urbanistikih planova ureenja odreenih ovim Planom za ostala naselja na
podruju Grada Cresa (naselja Beli, Dragozetii, Filozii, Predoica, Sv. Petar, Vodice,
Loznati, Orlec, Lubenice, Martinica, Miholaica, Pernat, Valun, Vidovii, Stivan i
Zbiina) doputena je temeljem odrednica ovog Prostornog plana:
- rekonstrukcija odnosno zamjena postojee pojedinane ili vie graevina te
interpolacija svih vrsta graevina temeljem odrednica ovog Plana, unutar izgraenog
dijela graevinskog podruja na graevnoj estici ili prostornoj cjelini povrine 5000
m2 i manjoj,
(3) Do donoenja Urbanistikih planova ureenja odreenih ovim Planom, za izdvojene
namjene izvan naselja, doputena je temeljem odrednica ovog Prostornog plana:
- rekonstrukcija odnosno zamjena postojee pojedinane ili vie graevina unutar
- hortikulturno ureenje povrina, postavljanje urbane opreme (koevi za smee, klupe i
sl.)
(4) Do donoenja Urbanistikog plana ureenja za postojeu turistiku zonu Zaglav (T23)
doputeno je samo odravanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojeih
graevina i zamjena ravnog krova kosim (bez mogunosti izgradnje potkrovlja).
lanak 203.
Ovaj Prostorni plan izraen je u etiri izvornika koji su ovjereni peatom Gradskog vijea
Grada Cresa i potpisom predsjednika Gradskog vijea Grada Cresa i koji se uvaju u skladu
sa zakonom.
lanak 204.
Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog
Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je
podneen zahtjev za graevnu dozvolu.
lanak 205.
Tekstualni dio (Glava I - Obrazloenje), grafiki dio (kartografski prikazi u mj. 1:25000 i
1:5000), te konzervatorska podloga izraena od strane Uprave za zatitu kulturne batine
Konzervatorskog odjela u Rijeci sastavni su dijelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet
objave.
lanak 206.
Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenim novinama"
Primorsko-goranske upanije.
I N S T I T U T
310
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B
PRILOZI
I N S T I T U T
311
H R V A T S K E
d . d .
Z A G R E B

Prostorni Plan Cresa - 2006

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Prostorni Plan Cresa - 2006

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

Gaetano Negoveti, prof.

Dubravka Fak, ing.arh.

Struni savjet za praenje

- Gaetano Negoveti, gradonaelnik

URBANISTIKI INSTITUT HRVATSKE, d.d.

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Lidija kec, dipl.ing.arh.

Voditelj izrade Plana:

Renata Fakin, ing.gra.

Struni tim u izradi Plana:

Mladen Kardum, ing.gra.

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

Poloaj, znaaj i posebnosti podruja Grada Cresa u odnosu

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA .........................................................122

Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja ................................................................................. 122

PLAN PROSTORNOG UREENJA...................................................................................146

Prikaz prostornog razvoja na podruju Grada Cresa u odnosu

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

Uvjeti, koritenja ureenja i zatite prostora ...................................................................................... 195

II. Odredbe za provoenje...................................................................................................................242

UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA NA PODRUJU GRADA CRESA .......... 252

Povrine naselja .................................................................................................................................. 253

UVJETI ZA UREENJE PROSTORA ............................................................................................. 256

Graevine od vanosti za Primorsko-goransku upaniju.................................................................... 256

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

Izgraene strukture izvan naselja........................................................................................................ 269

3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI .........................................................279

Prometni sustav ..................................................................................................................................... 282

6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA.................................................................................................................295

Mjere zatite krajobraznih vrijednosti ................................................................................................... 295

7. POSTUPANJE S OTPADOM ........................................................................................................299

Zatita tla ............................................................................................................................................... 301

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

9. MJERE PROVEDBE PLANA........................................................................................................306

Obveza izrade dokumenata prostornog ureenja................................................................................... 306

10. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE........................................................................................309

Dokaz o poslovnoj sposobnosti Urbanistikog instituta Hrvatske

Kartografski prikazi u mj. 1:25000

Koritenje i namjena povrina

Kartografski prikaz u mj. 1:5000

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA GRADA

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

Na podruju Grada Cresa ustanovljene su stijene iskljuivo sedimentnog tipa, koje

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

sainjene od fragmenata sivosmeih vapnenaca povezanih kalcitnim vezivom.

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

razliita. Promatrajui podruje Republike Hrvatske i ire, razdoblje pojaane seizmike

U skladu s podacima Prostornog plana Primorsko-goranske upanije, sve postojee

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

Smjer pruanja otoka je u smjeru Dinarida s izraenim grebenima. U sjevernom dijelu

Hidrogeoloka osnova - hidrologija Vranskog jezera1

Ono to Vransko jezero ini fenomenom su njegove dimenzije u odnosu na veliinu

USKLAENJE P P U GRADA CRESA S UREDBOM O UREENJU I ZATITI ZATIENOG OBALNOG

Nositelji hidrogeolokih istraivanja u poetnim su fazama istraivanja bili vrsto