ANTIKA

antika knjievnost naziva se jo i klasina knjievnost

dijeli se na grku i rimsku
grka knjievnost
o arhajsko razdoblje (750. 450. pr. Kr.)
prevladava usmena knjievnost
ep, lirska pjesma
Homer, Ilijada, Odiseja
Hesiod, Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Ezop
o klasino razdoblje (450. 323. pr. Kr.)
glavno kulturno i knjievno sredite je Atena
tragedija
Eshil, Okovani Prometej; Sofoklo, Kralj Edip, Antigona; Euripid, Elektra;
Platon, Aristotel, Aristofan (komediograf) Oblaci, Ptice, abe, Ose,
Vitezovi, Mir, Pluto
o helenistiko razdoblje
o rimsko ili carsko razdoblje

Homer
o oko 800. pr. Kr.
o najznaajniji epski pjesnik tog razdoblja
o homersko pitanje pitanje autorstva Ilijade i Odiseje
unitaristi jedan ovjek napisao oba epa
pluralisti vie autora obaju epova
o Ilijada
Ilij, drugo ime grada Troje
ep (epopeja)
oko 15 500 heksametara, 24 poglavlja
heksametar = 6 stopa 5 daktila 1 jamb
radnja poinje in medias res prikazuje 51. dan u posljednjoj, desetoj
godini Trojanskog rata, ne prikazuje se uzrok rata (Parisova otmica Helene)
ni poetak rata, kao ni njegov zavretak (pad Troje)
temeljni motiv je srdba najveeg grkog junaka Ahileja
ep poinje invokacijom: Srdbu mi boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sinu,
pogubnu kojano zada Ahejcima tisuu jada.
Na poetku epa Ahilej se naljutio na vojskovou Agamemnona jer mu je
uzeo robinju Briseidu. Radnja se usporava postupkom retardacije (budui
da Ahilej zbog srdbe ne sudjeluje u borbi, prikazuju se borbe drugih grkih
i trojanskih junaka, npr. Parisa i Meneleja s brojnim opisima, npr. Ahilejeva
tita i umetnutim epizodama, npr. oprotaj Hektora od ene Andromahe i
sina. Nakon to mu Hektor ubije prijatelja Patrokla, Ahilej se vraa u borbu
i ubija Hektora te njegovo tijelo tri dana mrcvari vukui ga iza konja. Na
kraju se Ahilej saali nad Hektorovim ocem Prijamom i vrati mu sinovo
tijelo. Ep zavrava pogrebnim sveanostima u Hektorovu ast.
grki junaci: Ahilej (najvei junak), Agamemnon (vojskovoa), Patroklo
(Ahilejev prijatelj), Odisej, Menelaj (Helenin mu)
trojanski junaci: Hektor (najvei junak), Paris (Hektorov brat)
bogovi: Zeus (vrhovni bog, gospodar Olimpa), Hera (Zeusova ena, na
strani Grka), Apolon i Afrodita (na strani Trojanaca), Atena (na strani Grka),
Tetida (Ahilejeva majka), Hefest (bog kova koji je izradio Ahilejev tit)

u opisima junaka pjesnik se slui stalnim epitetima (divni Ahilej, dosjetljivi

Odisej)
bogovi u epu imaju ljudska obiljeja i sudjeluju u borbama, a jedino ih
razlikuje besmrtnost
Odiseja (A)
ep
oko 12 000 heksametara, 24 poglavlja
radnja se dogaa 10 godina nakon pada Troje i prikazuje mirnodopski ivot
starih Grka; odvija se na dva plana: pomorski (pustolovine to ih tijekom
10 godina doivljava Odisej vraajui se iz Troje u rodnu Itaku) i obiteljski
(dogaaji na Itaki za vrijeme Odisejeve odsutnosti, Penelopa pomou varki
odbija prosce koji je uvjeravaju da je Odisej mrtav i da se treba ponovno
udati; Telemah kree u potragu za ocem)
ep poinje invokacijom: O junaku mi kazuj, o Muzo, snalaljivom onom
koji se, svetu Troju razorivi, mnogo naluto.
radnja poinje in medias res (prikazuje se samo zadnjih 40 dana u
posljednjoj, 10. godini Odisejeva lutanja)
Penelopa (Odisejeva ena, simbol brane vjernosti), Telemah (Odisejev
sin), Eumej (Odisejev vjerni svinjar)
Na poetku epa bogovi odluuju da nimfa Kalipso mora pustiti Odiseja
kojeg je sedam godina zadravala na svom otoku. Odisej kree prema
Itaki, no zbog oluje koju je podigao bog Posejdon, dolazi na otok Feakiju te
na dvoru feakog kralja Alkinoja pripovijeda to mu se sve dogodilo na
povratku iz Trojanskog rata. Postupkom retrospekcije prikazuju se brojne
epizode i likovi: kiklop Polifem (jednooki div ljudoder kojega je Odisej
oslijepio), arobnica Kirka, sirene, Skila i Haribda (morske nemani koje u
uskom morskom tjesnacu) Kada se Odisej vratio na Itaku, boica Atena
ga je preruila u prosjaka da bi vidio tko mu je na dvoru ostao vjeran.
Kasnije se razotkriva u Telemahu i zajedno s njim na veeri ubija sve
prosce i tako im se osveuje. Penelopa prepozna Odiseja kod joj on otkrije
tajnu njihova branog kreveta (Odisej je znao da je krevet napravljen od
maslinova stabla koje je povezano s temeljima kue).

Eshil
o uvodi drugog glumca, smanji ulogu kora, pojaao znaenje dijaloga
o tvorac grke tragedije
o Okovani Prometej
tragedija
lik pobunjenika koji se sukobljava s okolinom i autoritetom osobito je
privlaan romantiarskim piscima, tako je lik Prometeja nadahnuo J. W.
Goethea za pjesmu Prometej
Tragedija utemeljena na grkom mitu o sukobu boga Zeusa i Prometeja koji
je darovao ljudima vatru. Hefestu, Snazi i Sili, Zeus je zapovjedio da
Prometeja prikuju na jednu stijenu na Kavkazu gdje je orao tisuu godina
kljucao njegovu jetru.

Sofoklo
o 123 drame
o cjelovito sauvano 7 tragedija (Kralj Edip, Antigona, Ajant, Elektra, Filoktet,
Trahinjanke)
o uvodi treeg glumca, pojaava dramsku radnju i ulogu dijaloga
o njegovi likovi vie nisu titanske linosti kojima upravljaju sudbina i bogovi, ve
stvarni ljudi koji sami odluuju o svojoj sudbini
o Antigona
tragedija u 7 inova
graa uzeta iz grke mitologije i nastavlja se na radnju Sofoklove tragedije
Kralj Edip
nakon smrti tebanskog kralja Edipa, njegovi sinovi Eteoklo i Polinik ubili su
jedan drugoga u borbi za vlast pa vlast u Tebi preuzima njihov ujak Kreont
koji nareuje da se Eteoklo pokopa sa svim poastima, a Polinikov pokop
zabrani, ostavivi njegovo tijelo pticama; Kreontu se suprotstavlja Edipova
ki Antigona koja tragino zavri
osnovni dramski sukob odvija se izmeu Antigone i Kreonta
Antigona je protagonist drame, a Kreont antagonist
Antigona brani boanske, moralne i obiteljske zakone i bori se za prava
pojedinca dok Kreont brani ljudske i dravne zakone
Antigona (glavna junakinja, Edipova i Jokastina ki), Kreont (tebanski kralj i
Antigonin ujak), Izmena (Antigonina sestra), Hemon (Antigonin zarunik i
Kreontov sin), Euridika (Kreontova supruga), Tiresija (slijepi prorok)
1. in sadri prolog u kojem se najavljuje dramski sukob i tragian kraj: u
dijalogu Antigone i njezine sestre saznajemo da Antigona unato kraljevoj
zabrani planira pokopati brata. Izmena se boji vlasti te odbija pomoi sestri
i pokuava je odgovoriti od njezina nauma podsjeajui je na prokletstvo
njihova roda. Antigona ne eli odustati ni pod cijenu smrti.
2. in Antigona je potajno izvrila obred posuvi malo zemlje (praha) po
bratovu tijelu. Kad straari vide to je uinjeno protiv kraljeve naredbe,
jedan od njih odlazi to rei kralju. Kreont nareuje da se nae krivac ili e
se okriviti straari.
3. in straari pred Kreonta dovode Antigonu koju su nali kako ponovno
posipa bratovo tijelo prahom i prinosi rtvu bogovima. Ona prikazuje svoj
in i objanjava Kreontu da ona voli svoju mrtvu brau jednako te da se
mora potivati boanski zakon o pokapanju mrtvih. Kreont nareuje da se
Antigona kazni.
4. in Hemon dolazi Kreontu i moli ga da oprosti Antigoni te upozorava
da narod ne odobrava njegovu odluku. Kreont smatra da mora kazniti
Antigonu i nareuje da se zatvori u grobnicu te da joj se da piti i jesti tek
toliko da ne umre.
5. in dok je odvode u grobnicu, Antigona se jada obraajui se
Tebancima i svemonim bogovima.

6. in prorok Tiresija upozorava Kreonta da e ga bogovi kazniti pa on

mijenja odluku i alje sluge da oslobode Antigonu.
7. in Antigona se objesila, a Kreont ostaje bez sinova i ene koji poine
samoubojstvo.
Kreont ostaje iv, ali moralno slomljen, a Antigona, unato traginom
zavretku, morala pobjednica.

Kralj

Edip (A)
tragedija u 6 inova
graa uzeta iz grke mitologije
Edip je sin tebanskoga kralja Laja i njegove ene Jokaste. Laj i Jokasta,
zbog proroanstva da e njihov sin ubiti oca i oeniti majku, nareuju robu
da tek roeno dijete odnese u brda i ostavi ga probodenih stopala. Pastir
se smiluje i djeaka predaje pastiru korintskoga kralja koji ga odnosi svome
gospodaru. Kralj (Polib) prihvaa Edipa kao sina. Kad odraste, Edip saznaje
za proroanstvo i odlazi s korintskoga dvora bojei se da ne bi ubio Poliba
za kojega misli da mu je otac. Na putu susree nekog starca s kojim se
posvaa i ubije ga ne znajui daj je to Laj, tebanski kralj i njegov otac.
Nakon toga dolazi do Tebe koju spaava od udovita Sfinge, uspjeno je
odgovorio na Sfinginu zagonetku. Za nagradu Edip je dobio vlast nad
Tebom i ruku kraljice Jokaste za koju jo ne zna da mu je majka.
Edip (tebanski kralj), Jokasta (Edipova ena), Kreont (Jokastin brat), Tiresija
(slijepi prorok)
Osnovni dramski sukob odvija se u Edipu. Tragedija prikazuje Edipovo
postupno razotkrivanje samoga sebe kao ubojice. Na poetku tragedije
Tebom vladaju nevolje, bolest, glad i siromatvo. Edip alje Kreonta u
proroite u Delfima i tako saznaje da mora pronai i kazniti Lajeva ubojicu
da bi nevolje prestale. Edip uporno istrauje Lajevo ubojstvo i saznaje da je
on ubojica. Teko prihvaa istinu pa se sukobljava s likovima oko sebe,
Kreonta i Tiresiju optuuje za urotu. Na kraju se pomou pastira potvruje
istina. Edip je sin kralja Laja i njegove ene Jokaste, a on je bjeei od
vlastite sudbine ubio oca i oenio majku. Jokasta se iz oaja objesila, a
Edip, shrvan i oajan, kopa si oi te od Kreonta trai da bude novi vladar
Tebe i da se brine o njegovoj i Jokastinoj djeci.

rimska knjievnost
o glavno obiljeje je nasljedovanje grkih uzora i posredovanje izmeu stare grke i
kasnije europske knjievnosti
o arhajsko razdoblje (240. 80. pr. Kr)
prevladavaju prijevodi i prilagodbe grih pisaca
komedija
Plaut, Terencije
o zlatni vijek (80. pr. Kr. 14.)
vrhunac knjievnog stvaranja u stihu i prozi
ep Vergilije, Eneida
Ovidije, Metamorfoze mitoloka zbirka od 250 pria u heksametrima koje
zavravaju nekom preobrazbom
Horacije, Poslanica Pizonima
o srebrni vijek (14. 117.)
razdoblje kasnog carstva (117. 476.)

Vergilije
o najznaajniji pjesnik zlatnog vijeka
o u humanizmu postaje Danteov uzor i knjievni lik koji ga vodi kroz pakao
o na samrti je elio unititi Eneidu i zabranio je da je se objavi; djelo objavljeno po
naredbi cara Augusta
o Eneida (A)
ep
12 pjevanja, prvih est pisano po uzoru na Odiseju (prikazuje Enejino
putovanje), a drugih est po uzoru na Ilijadu (prikazuje ratove na italskoj
obali)
stih heksametar
Homerov utjecaj vidi se u epskoj tehnici i rasporedu grae (javljaju se
homerski motivi lutanje, srdba bogova, silazak u podzemlje, izrada tita;
poinje invokacijom - Pjevaj mi, Muzo, zbog ega i kojeg uvrijedivi
boga; radnja poinje in medias res
obrauje mit o trojanskom junaku Eneji koji nakon pada Troje putuje na
Apeninski poluotok i tamo osniva rimsku dravu
Eneja (glavni junak), Didona (kraljica Kartage), Turno (voa italskih
plemena), Lavinija (ki kralja Latina), bogovi (Junona)
Nakon sedmogodinjeg lutanja, oluja Eneju baci na afriku obalu, u blizini
Kartage, gdje ga primi kraljica Didona. Eneja Didoni prepriava pad Troje
zahvaljujui Odisejevu lukavstvu s trojanskim konjem Grci su uli u Troju i
zapalili je. Izmeu Didone i Eneje razvije se ljubav, ali bogovi podsjeaju
Eneju na njegovu dunost prema vlastitom narodu. Eneja odlazi, a Didona
ga proklinje i poini samoubojstvo. Nakon odlaska u Italiju, Eneja ratuje s
Latinima koje predvodi mladi Turno. Eneja pobjeuje Turna i udrui se s
Latinima oenivi Laviniju koja je prije bila zaruena za Turna.

Tit Makcije Plaut

o najvei rimski komediograf
o stvorio uzorak anra, poslije po njemu nazvanog plautovska komedija ija su
obiljeja:
naglaena komika situacije
komika je povezana s jezinim alama, dosjetkama, aluzijama i
podrugljivim karakterizacijama
likovi su nositelji odreenih ljudskih mana (krtost, hvalisavost)
o likovi se jezino izraavaju kao predstavnici sredine kojoj pripadaju
o najpoznatije komedije: Blizanci, Hvalisavi vojnik, krtac (ili Aulularija ili Komedija
o upu ili Tvrdica)
o krtac
komedija
fabula palijata prerada neke grke komedije pri emu je Plaut zadrao
grka obiljeja: mjesto radnje, imena likova
moemo je odrediti kao komediju karaktera (osnovni je motiv krtost
starca Eukliona; Plaut ismijava krtost i prikazuje kako ona izobliuje
ljudski karakter), komediju intrige (osnovni je zaplet kraa Euklionova
zlata) i komediju konverzacije (u razgovoru likova koristi se tehnika quid
pro quo koji za koje)
po uzoru nastaju komedije Skup (M. Dri) i krtac (Moliere)

Euklion (krti starac), Strobil (lukavi sluga), Likonid (zaljubljeni mladi),

Fedra (Euklionova ki), Megador (Euklinov susjed i Likonidov ujak)
likovi nose grka imena i odjeu jer Plaut preko grkih likova lake
prikazuje mane i slabosti svojih suvremenika
Radnja se odvija u Ateni. Od kunog boga Lara saznajemo da je starac
Euklion naao up sa zlatom te da je njegova ki Fedra trudna jer ju je
jedne noi obljubio mladi Likonid. Euklion strepi za blago, a ker eli udati
za starog i bogatog susjeda Megadora pod uvjetom da je ovaj uzme bez
miraza. Zbog priprema za vjenanje, Euklion se ponaa kao da je izgubio
razum. Likonid dolazi moliti Eukliona za Fedrinu ruku. Starac ga napada
mislei da je on ukrao blago, a mladi misli da ga napada zbog Fedre
(postupak quid pro quo koji za koje; nesporazum koji izaziva komian
dojam). Strobil otkriva Euklionu da je on ukrao zlato.
kraj nije sauvan, pretpostavlja se da je sretan