Filozofski fakultet

Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za povijest umjetnosti
Ivana Luia 3, Zagreb

Ca' d'Oro, Venecija

Seminar iz predmeta Osnove arhitekture

Studentica: Anyla Kabashi

Godina studija: 1.
Studijske grupe: PUM
Profesorica: dr. sc. Jasenka Gudelj

Zagreb, 2015.

Prvi put se gotika

ka arhitektura pojavljuje oko 1140., s crkvom benediktinaca
ca Sv. Denisa, koja
je bila ponovo sagraena u tom stilu. Nakon toga, ovaj stil se poeo
po eo iriti po cijeloj Europi,
gdje je navie bio zastupljen u sakralnoj arhitekturi
arhitekturi.. Ovaj stil je dominirao Europom od 12. do
polovice 15.st. Najpoznatiji primjeri su u regiji Ile De France, kao to je crkva
rkva Notre Dame u
Parizu.
U Italiji, cijeli pokret je doao puno kasnije i puno sporije je prihvaen. Zahvaljujui
romanikom stilu, gotika
otika je preuzela
preuzel drugaije osobine.. Gotika u Italiji je doivjela procvat u
14. stoljeu,
u, kad je puno zgrada
zgra
bilo izgraeno
eno po cijeloj zemlji. Tijekom te gradnje,
prevladavali su rebrasti krovovi,, koji su prekrivali trgove i prolaze istih visina.1 Ove promjene
su dole sa velikim promjenama za grad, uspostava
u
veze izmeuu Istoka i Zapada, urbani
razvitak i poveavanje moii na morskom dijelu. Ovakav tip 'urbane palae'
e' je nastao u to
vrijeme i nije se mijenjao stoljeima.
Fokus mog seminara je Ca' d'Oro, poznata kao zlatna kua,
ku
koja je sekularna zgrada u
Veneciji iz kasnog razdoblja gotike.
otike. Kao veina
ve
zgrada pored Canal Grande-a,
a, i ova ku
kua je
pripadala bogatoj aristokratskoj obitelji.
Ca' d'Oro se poela graditi 1420. i zavrena je 1440.; naruio
naru
ju je Mario Contarini, lan
mone obitelji Contarini. Dobila je ime zbog svoje zlatne i reflektivne fasade, koja je dosad
ve izblijedjela,, u konstrukciji je sudjelovalo jako puno poznatih kipara iz Venecije. Ku
Kuu su

napravili braaa Bon, Giovanni i Bart

Bartolomeo. Kuuu je 1894. otkupio Barun Giorgio Frachetti,
koji je napravio unutranje preinake i onda ju je otvorio za publiku.
Materijal za gradnju je doao iz razli
razliitih mjesta, drvo aria je doao iz regije Friuli, a
vapnenac iz grada Rovinja u Istri. Crveni, isti
isti mramor koji daje oblik fasadi je veronski
broccatello, a neki dijelovi bijelog mramora dolaze iz Carr
Carrare u Toskani.
Tlocrt: Pravocrtni plan sa tri kata. U prizemlju su se mogle odvijati mnogobrojne aktivnosti.
Sigurne sobe su bile u mezaninu,, sa malim prozorom koji gleda na fasadu.
Iznad su imali dnevne sobe sa arkadnim balkonima do kojih se moglo doi
do preko
reko otvorenog
stubita u dvoritu i stubita unutar same ku
kue.
e. Zgrada je pozicionirana simetrino
simetri
prema
sjeveroistoku. Prednji dio zgrade gleda na Canal Grande.
e. Na prizemlju je 7 soba, mo
moe se ui
1

Francesca Prina, The history of gothic architecture, Munich, 2011

preko Canal Granade-a,

a, to jest kolonada lodja. Kua ima i unutarnje dvorite koje ima bunar i
stepenice do prvog kata (piano
piano nobile).
nobile Na prvom katu nalazi se est soba, plus kuhinja i
velika dvorana. Sve sobe, ukljuujui
uklju
i dvoranu imaju pravokutni oblik. Drugi kat ima isti
oblik kao i prvi kat i prizemlje. Prvi
Prv i drugi kat imaju balkone koji su predstavljeni kao
otvorene galerije i polifore.. Imaju etverolisne zavretke i ograde. U Veneciji,, fokus urbanih
palaa su fasade prema vodi.
Veliki centralni dio fasade je bio
otvoren sa arkadama i lodjama sa
oblikovanim mreitem,, iz kojih se je
portego na prizemlju i sala, to jest,
glavna
lavna dnevna soba na prvom katu
katu.
Visoki
isoki dijelovi zida, nalik na torn
tornjeve
su
bono
no prekrivali filigransku
filigra
strukturu i davali optiku ravnoteu
cijeloj prostoriji.2
ile su se neke promjene
Ipak, dogodile
unutar same palae,, to pokazuju crtei
i litografije,, koji su napravljeni u
razliitim epohama.. Recimo, prije
1847. godine, oba
ba lijeva luka na dijelu
prema vodi (koje je po samoj sebi
singularno rjeenje u venecijanskoj
gotici) su bile zazidane i zamijenjene sa
dva balkona. Sobe su bile uvedene i do
tog vremenaa originalni balkoni nisu
vie postojali. Nakon 1850. mezanin u
krilu je imao dva dodatna prozora
prozora.
Meu brojnim vlasnicima
snicima se mogu
izvodjiti obitelji Marcello i Loredan.
Nakon pada Mletake
ke Republike, kua
ku
je promijenila
jenila puno vlasnika, posebice
u 19. st. i svaki od njih je unio svoje
ideje.
Posebno se moe izdvojiti
plesaica
ica Maria Taglioni, koja je
maknula gotiko
ko stubite i balkone u
dvoritu, to
to je Ruskin opisao sa velikom alou u svojoj knjizi 'Kamenje Venecije'.
Venecije 3
Izvana Ca' d'Oro je jedna jako simetrina
simetri
zgrada, donja lodja ima 5 otvora u pravokutnom
obliku s polukrunim lukovima (sredini)
(sr
i iljati luk (bono).
Dekoracije:
koracije: Cijela zgrada je ukraena
ukra
tako da je fasada odd zlata i od toga je dobila i ime
"Zlatna Kua". Takoer
er je ukraena profilima i ornamentima,
ornamentima a stupovi su izgra
izgraeni u
korintskom redu.

Toman, Rolf, and Achim Bednorz. The Art of Gothic: architecture, sculpture, painting
painting. Kln:
Knemann, 1999.
3

Goy, Richard: The House of Gold.. Cambridge 1992 Valcanover, Francesco: Ca'd'Oro. Milano 1986

Nacrt djelomino odraavaa razliite

razli funkcije
ije zgrade. Prizemlje se upotrebljavalo kao mjesto
za iskrcaj i skladite, a drugi je kat sluio
sluio uglavnom kao velika dvorana za primanje,
prim
s
nekoliko manjih soba na desnojj strani.
strani Isprepleteni redovi lukova tvore finu kamenu ipku na
proelju koja u spoju sa sjajnim bojama i zlatom izraava
izraava obiteljsko bogatstvo, status i
4
ambicije.
Godine 1894. je vlasnik kue
e postao Giorgio Franchetti,
Franch
najznaajnija
ija promjena unutarnjeg
djela je uinjena sa mozaikom u podu kue
ku koji jo uvijek postoji. Dekoracija poda mozaikom
je jedna od najljepih stvari koja je dodana ku
kui, model je uzet od sv. Marka. Bunar u Ca'
d'Oro klesao je kipar Bartolomeo Bon od crvenog mramora iz Verone. Motivi predstavljaju
dobrotvorstvo,, pravdu, snagu i heraldi
heraldiki simbol
mbol obitelji Contarini, kojima je gra
graena kua.

Francesco Sansovino moda je prijeterivao kad je 1581. godine pisao da je od svih gradova
Europe, Venecija imala najvelianstven
anstvenije zgrade, ali i danas se moe kazati da je Ca' d'Oro
ili palaa Contarini kod S. Sofie na glavnom kanalu jedna od najposebnijih,, najvrjednij
najvrjednijih i
najfascinantnijih kua u svijetu.5

Penelope J. E. Davies ... [et al.] ; [prijevod s engleskog Olga kari,

kari Sena Kulenovi],
], Jansonova
povijest umjetnosti : zapadna tradicija,
tradicija 2013, Varadin
5
Colasanti, A., & Bennington, A.. (1917). The Most Beautiful Private House in the World. The Art
World, 2(1), 4043.
43. http://doi.org/10.2307/25587855

Popis literature

Penelope J. E. Davies ... [et al.] ; [prijevod s engleskog Olga kari, Sena Kulenovi],

Jansonova povijest umjetnosti : zapadna tradicija, 2013, Varadin

Goy, Richard: The House of Gold. Cambridge 1992

Valcanover, Francesco: Ca'd'Oro. Milano 1986

Francesca Prina, The history of gothic architecture, Munich, 2011

Toman, Rolf, and Achim Bednorz. The Art of Gothic: architecture, sculpture,
painting. Kln: Knemann, 1999.

Colasanti, A., & Bennington, A.. (1917). The Most Beautiful Private House in the
World. The Art World, 2(1), 4043. http://doi.org/10.2307/25587855