Uvod

13

Uvod

Nova znanost o itanju

Povuen u mir ove pustinje,
uz neke knjige, malo njih, ali mudrih,
ivim u razgovoru s preminulima
i sluam mrtve svojim oima.
Francisco

de

Quevedo

Upravo u ovom trenutku, va mozak izvodi izvanredan poduhvat

itanje. Vae oi prelijeu stranicu kratkim, grevitim pokretima.
etiri ili pet puta na sekundu, va se pogled zaustavlja dovoljno
dugo da prepozna jednu ili dvije rijei. Naravno, vi niste svjesni ovog
trzavog unoenja informacija. Va svjesni um dosiu samo zvukovi i
znaenja rijei. Ali kako je mogue da nekoliko crnih tragova na papiru
projiciranih na vau ronicu prizovu cijeli univerzum, kao to to ini
Vladimir Nabokov u prvim redovima Lolite:
Lolita, svjetlo mojeg ivota, vatra mojih slabina. Moj grijeh,
moja dua. Lo-li-ta: vrak jezika koji putuje niz tri stepenice
nepca da, na treoj, kucne na zube. Lo. Li. Ta.
Mozak itatelja sadri kompliciran skup mehanizama koji su zadivljujue prilagoeni itanju. Taj je talent stoljeima bio misterij. Danas je
crna kutija mozga otvorena i raa se prava znanost itanja. Napreci
u psihologiji i neuroznanosti tijekom posljednjih dvadeset godina
poeli su odgonetati principe koji stoje u osnovi mozgovnih sklopova
za itanje. Moderne metode oslikavanja mozga sada u nekoliko

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 13

02.10.13 13:54:14

14

itanje u mozgu

minuta otkrivaju podruja mozga koja se aktiviraju kad deifriramo

pisane rijei. Znanstvenici ispisanu rije mogu pratiti dok napreduje
od mrenice oka kroz lanac faza obrade, od kojih je svaka obiljeena
elementarnim pitanjem: Jesu li to slova? Kako izgledaju? Jesu li ona
rije? Kako ona zvui? Kako se izgovara? to znai?
Na ovom se empirijskom temelju materijalizira teorija itanja. Ona
postulira da se modano sklopovlje naslijeeno iz nae evolucije kao
primata moe kooptirati za zadatak prepoznavanja ispisanih rijei.
Prema ovom pristupu, nae su neuronske mree doslovno reciklirane
za itanje. Uvid u to kako pismenost mijenja mozak preobraava iz
temelja nae shvaanje obrazovanja i potekoa u uenju. Zamiljaju
se novi programi lijeenja, koji bi se, s vremenom, trebali nositi s
onesposobljujuom nesposobnou da se razazna rijei, poznatom
kao disleksija.
Moja je namjera u ovoj knjizi podijeliti svoje znanje o nedavnim i
slabo poznatim novim koracima u znanosti o itanju. U dvadeset prvom
stoljeu prosjena osoba jo uvijek ima bolje razumijevanje o tome
kako funkcionira automobil nego o tome kako joj iznutra funkcionira
vlastiti mozak to je udno i okantno. Donosioci odluka u naim
obrazovnim sustavima savijaju se tamo i amo prema promjenjivim
smjerovima vjetrova pedagoke reforme, esto grubo ignorirajui kako
mozak zaista ui itati. Roditelji, odgojitelji i politiari esto uviaju
da postoji jaz izmeu obrazovnih programa i najsuvremenijih otkria
neuroznanosti. Ali se njihov pojam o tome kako ovo podruje moe
pridonijeti naprecima u obrazovanju preesto temelji na tek nekoliko
obojenih slika djelovanja mozga. Naalost, tehnike oslikavanja koje nam
omoguuju da predoimo modanu aktivnost istanane su i ponekad
zavaravaju. Nova znanost o itanju toliko je mlada i tako se brzo
razvija da je izvan znanstvene zajednice jo uvijek relativno nepoznata.
Moj je cilj pruiti uvod u ovo uzbudljivo podruje i poveati svijest o
nevjerojatnim sposobnostima naih mozgova to itaju.

Od neurona do obrazovanja
Stjecanje sposobnosti itanja velik je korak u razvoju djece. Mnoga
djeca u poetku s mukom svladavaju itanje, a ankete daju naslutiti da
otprilike jedan od deset punoljetnika ne uspije svladati ni rudimente

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 14

02.10.13 13:54:14

Uvod

15

moi razumijevanja teksta. Potrebne su godine tekog rada prije negoli

rad modane mainerije koja podrava itanje pone tei toliko glatko,
poput satnog mehanizma, da zaboravimo da ona postoji. Zato je toliko
teko svladati itanje? Koje dubinske izmjene u modanim sklopovima
prate razvijanje sposobnosti itanja? Jesu li neke strategije poduavanja
prilagoene mozgu djeteta bolje od drugih? Koji, ako ikakvi, znanstveni
razlozi objanjavaju to to se ini da fonetske vjebe sistematsko
poduavanje podudarnosti slova i zvukova bolje funkcioniraju od
poduavanja cijelih rijei? Premda mnogo toga jo uvijek treba otkriti,
nova znanost o itanju ve prua sve preciznije odgovore na sva ta
pitanja. Ona konkretno podcrtava zato je rano istraivanje itanja
pogreno podravalo pristup cijele rijei i kako nedavna istraivanja
o itaim mreama mozga dokazuju da je bilo u krivu.
Razumijevanje toga od ega se sve sastoji itanje takoer baca svjetlo
na njegove patologijske poremeaje. Kroz naa istraivanja duha i mozga
itatelja upoznat ete pacijente koji su nakon modanog udara iznenada
izgubili sposobnost itanja. Takoer u analizirati uzroke disleksije,
iji temelji u mozgu postupno izranjaju na vidjelo. Sada je jasno da se
disleksini mozak jedva zamjetljivo razlikuje od mozga normalnog itatelja.
Otkriveno je nekoliko gena koji uvjetuju podlonost disleksiji. Ali to
nipoto nije razlog obeshrabrenju ili rezignaciji. Ve se sad odreuju crte
nove interventne terapije. Intenzivno ponovno uvjebavanje sklopova
za jezik i itanje dovelo je do veih poboljanja u djejim mozgovima,
poboljanja koja se oslikavanjem mozga mogu lako pratiti.

Umetanje neurona u kulturu

Naa sposobnost itanja suoava nas s jedinstvenou ljudskog mozga.
Zato je Homo sapiens jedina vrsta koja aktivno sama sebe poduava?
Zato je jedinstvena u svojoj sposobnosti da prenosi sofisticiranu
kulturu? Kako se bioloki svijet sinapsa i neurona odnosi na svijet
ljudskih kulturnih izuma? itanje, ali i pisanje, matematika, umjetnost,
religija, poljoprivreda i gradski ivot dramatino su uveali priroene
sposobnosti naih primatskih mozgova. Naa se vrsta sama uzdie iznad
svojeg biolokog stanja, za sebe stvara umjetan kulturni okoli i ui
se novim vjetinama poput itanja. Ta jedinstveno ljudska sposobnost
zbunjuje i zahtijeva teorijsko objanjenje.

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 15

02.10.13 13:54:14

16

itanje u mozgu

Jedna od osnovnih tehnika meu alatkama neurobiologa sastoji se od

umetanja neurona u kulturu putanja neurona da rastu u Petrijevoj
zdjelici. U ovoj knjizi pozivam na drukiju kulturu neurona nov
nain promatranja ljudskih kulturnih djelatnosti, zasnovan na naem
razumijevanju toga kako su oni ucrtani u mree u mozgu koje ih podravaju.
Cilj koji si neuroznanost postavlja jest da opie kako osnovne sastavnice
ivanog sustava vode do bihevioralnih pravilnosti to se opaa u djece
i odraslih (ukljuujui napredne kognitivne sposobnosti). itanje prua
jedan od najprikladnijih poligona za testiranje ovog neurokulturnog
pristupa. Sve smo svjesniji toga kako su tako razliiti sustavi pisanja poput
kineskog, hebrejskog ili engleskog upisani u nae modane sklopove.
U sluaju itanja, moemo jasno iscrtati izravne veze izmeu nae
priroene neuronske arhitekture i naih steenih kulturnih sposobnosti
ali ostaje za nadati se da e se ovaj neuroznanstveni pristup proiriti
i na druga podruja ljudskoga kulturnog izraavanja.

Misterij majmuna koji ita

Kad bismo razmatrali odnos izmeu mozga i kulture, morali bismo
se pozabaviti enigmom koju nazivam paradoksom itanja: Zato na
primatski mozak ita? Zato ima sklonost itanju premda je ta kulturna
aktivnost izumljena tek prije nekoliko tisua godina?
Ima dobrih razloga zato to varljivo jednostavno pitanje zasluuje
da ga se zove paradoksom. Otkrili smo da pismeni mozak sadri
specijalizirane kortikalne mehanizme koji su istanano podeeni za
prepoznavanje pisanih rijei. Jo vie iznenauje da su isti mehanizmi
u svih ljudi sistematski smjeteni u identine regije mozga, kao da
postoji modani organ za itanje.
Ali pisanje je roeno prije samo pet tisua i etiristo godina u
Plodnom polumjesecu, a sama je abeceda stara tek tri tisue i osamsto
godina. U terminima evolucije, ovi su vremenski rasponi tek sitnica.
Stoga evolucija nije imala vremena u Homo sapiensa razviti specijalizirane
sklopove za itanje. Na je mozak graen po genetskom nacrtu koji je
naim precima lovcima i sakupljaima omoguavao preivljavanje. Mi
uivamo u itanju Nabokova i Shakespearea koristei se primatskim
mozgom koji je izvorno dizajniran za ivot u afrikoj savani. Nema

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 16

02.10.13 13:54:14

Uvod

17

niega u naoj evoluciji to nas je moglo pripremiti da jezik upijamo

pomou vida. Pa ipak, oslikavanje mozga demonstrira da odrasli mozak
sadri fiksne sklopove koji su precizno podeeni za itanje.
Paradoks itanja podsjea na parabolu veleasnog Williama Paleyja,
kojom je htio dokazati da Bog postoji. U svojoj Prirodnoj teologiji
(1802.) zamislio je da je prelazei samotnu pustopoljinu netko naao
na tlu sat, sa zamrenim mehanizmima koji su oigledno namijenjeni
mjerenju vremena. Ne bi li to, tvrdio je Paley, prualo jasan dokaz
da postoji inteligentan urar, projektant koji je s namjerom stvorio taj
sat? Slino, Paley je drao da zamreni ureaji koje nalazimo u ivim
organizmima, poput zadivljujuih mehanizama oka, dokazuju da je
priroda djelo boanskog urara.
Poznato je kako je Charles Darwin osporio Paleyja, time to je
pokazao kako slijepi prirodni odabir moe proizvesti vrlo organizirane
strukture. ak i ako bioloki organizmi na prvi pogled izgledaju kao
da su konstruirani sa specifinom svrhom, poblie ispitivanje otkriva
da njihova organizacija ne postie onu vrstu savrenosti koja bi se
dala oekivati od svemonog arhitekta. Razne vrsti nesavrenosti
svjedoe da evoluciju ne vodi inteligentni stvoritelj, ve da ona slijedi
nasumine putanje u borbi za preivljavanje. Na primjer, u ronici
su krvne ile i ivani snop smjeteni ispred fotoreceptora, ime
djelomino ometaju ulaenje svjetlosti i stvaraju slijepu pjegu to je
zapravo vrlo lo dizajn.
Idui Darwinovim stopama, Stephen Jay Gould pruio je mnoge
primjere nesavrenih ishoda prirodnog odabira, ukljuujui palac pande.1
Britanski evolucionist Richard Dawkins takoer je objasnio kako su
fini mehanizmi oka ili krila mogli nastati samo prirodnim odabirom,
ili bi pak bili djelo slijepog urara.2 ini se da je jedini izvor onoga
to izgleda kao dizajn u prirodi Darwinov evolucionizam.
Meutim, to se tie objanjavanja itanja, Paleyjeva je parabola
problematina na blago razliit nain. Mehanizmi mozga koji poput
satnih mehanizama podupiru itanje svakako su po kompleksnosti i
samom oblikovanju usporedivi s mehanizmima sata ostavljenog na
1

Gould, 1992.

Dawkins, 1996.

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 17

02.10.13 13:54:14

18

itanje u mozgu

pustopoljini. Cijela organizacija naginje jedinom oevidnom cilju, da

na najbri i najtoniji mogui nain dekodira pisane rijei. Pa ipak,
ini se da ni pretpostavka o inteligentnom stvaratelju, niti ona o
polaganom nastajanju tijekom prirodnog odabira ne daju uvjerljivo
objanjenje porijekla itanja. Jednostavno, bilo je premalo vremena da
bi evolucija konstruirala specijalizirane sklopove za itanje. Kako je
onda na primatski mozak nauio itati? Na je korteks ishod milijuna
godina evolucije u svijetu bez itanja; kako to da se moe prilagoditi
specifinim izazovima koje postavlja prepoznavanje pisanih rijei?

Bioloko jedinstvo i kulturna raznolikost

U drutvenim znanostima stjecanje kulturnih vjetina poput itanja,
matematike ili lijepih umjetnosti rijetko se, ako ikad, formulira biolokim
odrednicama. Sve do nedavno vrlo je malo drutvenih znanstvenika
smatralo da su biologija mozga i teorija evolucije uope relevantne za
njihova polja. ak i danas veina implicitno prihvaa naivni model
mozga, preutno ga smatrajui beskrajno plastinim organom ija je
sposobnost uenja toliko iroka da uope ne ograniava opseg ljudskog
djelovanja. To nije nova ideja. Moe se pratiti unatrag sve do teorija
britanskih empirista Johna Lockea, Davida Humea i Georgea Berkeleyja,
koji su tvrdili da ljudski mozak treba usporediti s praznom ploom
koja pomou pet osjetila progresivno upija otisak ljudskog prirodnog
i kulturnog okolia.
To vienje ljudskog roda, koje porie samo postojanje ljudske naravi,
esto se prihvaalo bez pitanja. Ono pripada zadanom standardnom
modelu drutvenih znanosti3, koji dijele mnogi antropolozi, sociolozi,
neki psiholozi, pa ak i nekoliko neuroznanstvenika koji kortikalnu
povrinu smatraju uvelike ekvipotencijalnom i slobodnom od strukture
specifine za neku domenu.4 Ono dri da se ljudska narav postupno i
fleksibilno konstruira kulturnom impregnacijom. Kao posljedica toga,
djeca Inuita, lovaca-sakupljaa Amazonije ili obitelji s Upper East Sidea
u New Yorku prema tom vienju nemaju puno toga zajednikog. ak
bi i percepcija boja, glazbeni ukus ili predodba o dobru i zlu trebali
3

Barkow, Cosmides i Tooby, 1992.; Pinker, 2002.

Quartz i Sejnowski, 1997.

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 18

02.10.13 13:54:14

Uvod

19

varirati od kulture do kulture, stoga to ljudski mozak ima malo

stabilnih struktura osim sposobnosti za uenje.
Empiristi nadalje dre da ljudski mozak, neometan ogranienjima
biologije, te za razliku od mozga drugih ivotinjskih vrsta, moe
apsorbirati bilo koju formu kulture. Stoga je iz te teorijske perspektive
pria o cerebralnim osnovama kulturnih izuma poput pisanja naprosto
irelevantna kao da analiziramo atomski sastav Shakespearove drame
kako bismo komentirali njezinu knjievnu vrijednost.
U ovoj knjizi osporavam to pojednostavnjujue vienje beskrajne
prilagodljivosti mozga kulturi. Novi dokazi o modanim sklopovima
za itanje demonstriraju da je pretpostavka o ekvipotentnom mozgu
pogrena. Dakako, da mozak nije sposoban uiti, ne bi se mogao
prilagoditi specifinim pravilima pisanja engleskoga, japanskoga
ili arapskoga. Meutim, to je uenje vrsto sapeto, i same njegove
mehanizme kruto diktiraju nai geni. Arhitektura mozga slina je
u svih lanova obitelji Homo sapiensa, i samo se malo razlikuje od
mozga drugih primata. Diljem svijeta iste se regije mozga pobuuju
da bi dekodirale pisanu rije. Bilo na francuskome ili na kineskome,
uenje itanja nuno prolazi kroz genetski sklop.
Na temelju tih podataka elim podastrijeti novu teoriju neurokulturnih interakcija, radikalno suprotstavljenu kulturnom relativizmu i
sposobnu razrijeiti paradoks itanja. Zovem je hipotezom neuralnog
recikliranja. Prema tom shvaanju, arhitektura ljudskoga mozga
pokorava se snanim genetskim ogranienjima, ali neki su sklopovi
evoluirali tako da toleriraju neku marginu varijabilnosti. Na primjer,
dio naega vizualnog sustava nije fiksno povezan, ve ostaje otvoren
za promjene u okoliu. Unutar mozga koji je inae dobro strukturiran,
vizualna plastinost drevnim je pisarima dala priliku da izume itanje.
Openito, niz modanih sklopova koje definiraju nai geni prua
pred-reprezentacije5, odnosno pretpostavke kojima se na mozak
moe baviti, koje se tiu buduih promjena u njegovu okoliu. Tijekom
razvoja mozga, mehanizmi za uenje odabiru koje su pred-reprezentacije
najprikladnije za odreenu situaciju. Kulturno stjecanje funkcionira
zahvaljujui ovom rubnom pojasu plastinosti mozga. Daleko od toga
5

Changeux, 1983.

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 19

02.10.13 13:54:14

20

itanje u mozgu

da je prazna ploa koja upija sve u svojem okruenju, na se mozak

prilagoava odreenoj kulturi time to svoje predispozicije minimalno
preusmjeruje u neku drugu svrhu. Kulturne konstrukcije ne gomilaju se
unutar tabule rase, ve unutar vrlo paljivo strukturiranog ureaja koji
neke od svojih dijelova uspijeva prenamijeniti. Kad uimo novu vjetinu,
mi recikliramo neke od naih starih primatskih modanih sklopova
naravno, utoliko ukoliko ti sklopovi mogu tolerirati tu promjenu.

Vodi za itatelja
U sljedeim poglavljima iznijet u kako se neuronskim recikliranjem
moe objasniti pismenost, njezini mehanizmi u mozgu, pa ak i njezina
povijest. U prva tri poglavlja analiziram mehanizme itanja u kompetentnih
odraslih itatelja. Prvo poglavlje postavlja scenu promatranjem itanja
iz psiholokoga kuta: koliko brzo itamo i koje su glavne determinante
italakog ponaanja? U drugom poglavlju prelazim na podruja mozga
koja su aktivna dok itamo te na pitanje kako ih se moe predoiti
pomou modernih tehnologija oslikavanja mozga. Na kraju, u treem
poglavlju silazim do razine pojedinanih neurona i njihove organizacije
u sklopove koji prepoznaju slova i rijei.
Svoju analizu provodim rezolutno mehaniki. Kanim razotkriti
kotaie itateljeva mozga na nain slian onome na koji je veleasni
Paley sugerirao da rastavimo sat ostavljen na pustopoljini. Meutim,
mozak itatelja nee otkriti nikakvu savrenu satnu mehaniku koju
je projektirao boanski urar. Nai sklopovi za itanje sadre vie
nesavrenosti koje odaju kompromis naega mozga izmeu onoga to
je potrebno za itanje i dostupnih biolokih mehanizama. Specifine
karakteristike vizualnoga sustava primata objanjavaju zato itanje ne
funkcionira poput brzog i efikasnog skenera. Dok oima prelazimo
preko stranice, svaka rije polagano dopire do centralnog podruja
nae ronice, samo da bi eksplodirala u neizmjerno mnogo djelia koje
na mozak poslije nanovo slae. Naa iluzija da je itanje jednostavno
i ne trai truda mogua je samo zahvaljujui tome to su ti procesi
postali automatski i nesvjesni, zahvaljujui godinama prakse.
Paradoks itanja izraava neprijepornu injenicu da nai geni nisu
evoluirali kako bi nam omoguili da itamo. Moja linija argumentacije

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 20

02.10.13 13:54:14

Uvod

21

pred ovom enigmom prilino je jednostavna. Ako mozak nije evoluirao

za itanje, onda mora vrijediti ono suprotno: sustavi pisanja morali su
se razviti unutar ogranienja naih mozgova. etvrto poglavlje vraa
se povijesti pisanja iz te perspektive, poevi s prvim prethistorijskim
simbolima i zavravajui s izumom abecede. Na svakom koraku postoje
dokazi stalnoga kulturnog krpanja. Tijekom mnogih milenija pisari su
se muili kako bi oblikovali rijei, znakove i abecede koji bi odgovarali
ogranienjima naega primatskog mozga. Do dana dananjeg svjetskim
je sustavima pisanja i dalje zajedniko vie oblikovnih obiljeja ije se
porijeklo u krajnjoj liniji moe pratiti sve do ogranienja koja nameu
nai modani sklopovi.
Nastavljajui se na ideju da na mozak nije dizajniran za itanje,
ve neke od svojih sklopova reciklira za tu novu kulturnu aktivnost,
peto poglavlje ispituje kako djeca ue itati. Psiholoka istraivanja
upuuju na to da nema mnogo naina da se mozak primata pretvori u
mozak kompetentnog itatelja. Ovo poglavlje prilino detaljno istrauje
jedinu po svemu sudei postojeu razvojnu putanju. kolama bi moglo
biti korisno da to znanje iskoriste kako bi optimalizirale poduavanje
itanja i ublaile dramatine posljedice nepismenosti i disleksije.
Takoer u pokazati kako neuroznanstveni pristup moe rasvijetliti
tajanstvenija obiljeja stjecanja sposobnosti itanja. Na primjer, zato
toliko mnogo djece svoje prve rijei esto pie zdesna nalijevo? Suprotno
prihvaenoj ideji, pogreke zrcalne inverzije nisu prvi znaci disleksije,
ve prirodna posljedica organizacije naega vizualnog mozga. U veine
se djece disleksija vee uz jednu drugu, posve odjelitu anomaliju
u procesiranju zvukova govora. Opis simptoma disleksije, njezinih
modanih uporita te najnovija otkria koja se tiu njezinih genetskih
temelja pokrivena su estim poglavljem, dok sedmo prua uvid u to to
nam zrcalne greke mogu rei o normalnom vizualnom prepoznavanju.
Na kraju, u osmom poglavlju vratit u se zapanjujuoj injenici
da je samo naa vrsta sposobna za tako sofisticirane kulturne izume
kao to je itanje jedinstven poduhvat, kakav nije ostvario nijedan
drugi primat. U potpunoj suprotnosti standardnom modelu drutvenih
znanosti, po kojemu kultura ini to hoe na praznoj ploi mozga,
itanje pokazuje kako su kultura i organizacija mozga nerazmrsivo
povezane. Kroz svoju dugu kulturnu povijest, ljudska su bia sve vie

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 21

02.10.13 13:54:14

22

itanje u mozgu

otkrivala da svoje vizualne sustave mogu nanovo upotrijebiti kao

zamjenske nosae za jezik, ime je dolo do itanja i pisanja. Takoer
u nakratko raspraviti kako se slinoj analizi mogu podvrgnuti i
druge glavne ljudske kulturne znaajke. Matematika, umjetnost,
glazba i religija takoer se mogu promatrati kao evolucijom razvijeni
ureaji, oblikovani stoljeima kulturne evolucije, koji su prisvojili nae
primatske mozgove.
Preostaje zadnja enigma: ako uenje postoji kod svih primata, zato
je Homo sapiens jedina vrsta sa sofisticiranom kulturom? Premda se
taj pojam ponekad primjenjuje na impanze, njihova kultura rijetko
see dalje od nekolicine dobrih trikova za otvaranje oraastih plodova,
pranje krumpira ili hvatanje mrava prutom nita usporedivo s naizgled
beskrajnom ljudskom proizvodnjom meusobno isprepletenih konvencija
i simbolikih sustava, ukljuujui jezike, religije, umjetnike forme,
sport, matematiku ili medicinu. Neljudski primati mogu polagano
uiti prepoznavati nove simbole poput slova ili brojki ali se nikad
ne sjete izumiti ih. U zakljuku u iznijeti neke provizorne ideje o
osebujnosti ljudskog mozga. Jedinstvenost nae vrste moda je posljedica
kombinacije dvaju imbenika: teorije duha (sposobnosti da zamislimo
misli drugih) i svjesnoga globalnoga prostora djelovanja (interne
tampon-zone u kojoj se moe rekombinirati beskonano mnotvo
ideja). Upisana u nae gene, oba mehanizma zajedno nas ine jedinom
kulturnom vrstom. Naizgled beskonana raznolikost ljudskih kultura
tek je iluzija, koju uzrokuje injenica da smo zatvoreni u kognitivni
zaarani krug: kako bismo uope mogli zamisliti druge forme osim
onih koje nai mozgovi mogu zamisliti? Premda je itanje nedavni
izum, ono je milenijima uspavano lealo unutar omota potencijalnosti
upisanih u nae mozgove. Iza prividne raznolikosti ljudskih sustava
pisanja lei temeljni skup univerzalnih neuronskih mehanizama koji,
poput vodenog iga, otkrivaju ogranienja ljudske naravi.

SD-Citanje u mozgu_KB.indd 22

02.10.13 13:54:14