Sie sind auf Seite 1von 37

Instalacije Dio 1.

- Vodovod
Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 2

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


Dvosat

Generalna
Tema

Ua tema

Tema dvosata

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme


Vodovod
(hladna i topla
voda)

3
4
5
6

Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti


Kanalizacija

8
9

Zajedniki dio

11

13
14
15

Sanitarni ureaji i predmeti, Cijevi i pribor


Sustavi i sheme, izvoenje i zatita kanalizacije
Proraun kune kanalizacije, Specijalna postrojenja

10
12

Ispitivanje vodovoda, Specijalna postrojenja (poarni


vodovod, bazeni, fontane, voda za klimatizaciju)
Topla voda, Grijai tople vode

Vodovod i
Kanalizacija

Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda

HVAC
Elektro
instalacije

Sanitarne prostorije, Projektiranje ViK


Kvarovi i njihovo otklanjanje, Pregled trita

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 3

ARMATURE
Armature slue za zaustavljanje, priguivanje i reguliranje toka
vode, za reguliranje tlaka, mjerenja protoka i za isputanje vode i
zraka iz cijevi.
Izrauju se od elika, bakra, mesinga, bronce i drugih metala, a u
novije vrijeme izrauju se i od plastinih masa.
U armature spadaju:
- Zatvarai (zasuni, zapornice)
- Ispusne armature (razne ispusnice
- slavine i ispirnice)
- Regulacijske armature (razni ventili)
- Mjerne armature (vodomjeri)

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 4

ZATVARAI ZASUNI
Zasuni (zagatke, iberi) slue za zaustavljanje i priguivanje toka vode u
cijevima. Obino se postavljaju na lijevanim vodovodnim cijevima i to na
profile od 40 do najveih.
Sastoje se od kuita na kojem se okretanjem runog toka okree
vreteno na ijem se kraju nalazi kruna ploa koja zatvara profil cijevi.
Kod zasuna zatvaranje i
otvaranje je postupno i ne
izaziva dinamike udare, ali
zatvaranje nije uvijek potpuno
jer estice suspendirane u
vodi ne dozvoljavaju uvijek
potpuno zatvaranje.
Zasuni se vrlo rijetko koriste u
kunoj mrei.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 5

ZATVARAI ZAPORNICE
Zapornice (Zaporni ventili, propusni ventili), imaju istu funkciju
kao i zasuni.
Zaustavljanje vode kod zapornice vri se okretanjem runog toka
na ijem se donjem dijelu nalazi ploica s gumenim prstenom.
Ovaj
gumeni
Zapornica
imaprsten
mnogonalijee
vrsta: zana svoje sjedite u otvoru pregrade i
potpuno
zaustavlja
tijek
vode.
razne poloaje
(ravne,
kose),
naine spajanja (s navojem,
prirubnicama), naine rukovanja
(s tokom, prekom, polugom, na
klju).
Samozapornice su specijalne
zapornice koje slue da propuste
vodu odreeno vrijeme, a zatim se
same zatvore. Koriste se u javnim
tuevima, pisoarima i sl.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 6

ZATVARAI ZAPORNICE
Neki principi rada zapornica prikazani su na skicama.

Na poetku svakog razvoda vodovodne


mree potrebno je postaviti zapornicu
(ventil).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 7

ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE I ISPIRNICE


Ispusnice (ispusni ventili) razlikuju se po obliku, konstrukciji, svrsi
i poloaju. Obino ih nazivamo slavinama (pinama).
Moemo ih podijeliti po brojnim kriterijima, pa tako npr.
razlikujemo:
Zidne ispusnice - montirane na zidu iznad umivaonika, kade,
sudopera i sl.
Stojee ispusnice - montirane na sudoperu, umivaoniku i sl.
esme za pitku vodu - montiraju se na javnim mjestima. Daju mlaz
u vidu malog vodoskoka.
tedljive ispusnice montiraju se na javnim mjestima (javni
nunici i sl) da bi se ograniilo isputanje vode.
Ispusnice s plovkom ispusnice u vodokotliima, itd.

Ispirnice (ispirni ventili) slue za ispiranje WC koljke ili pisoara


direktno iz vodovodne cijevi.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 8

ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE (SLAVINE)


Tipovi i oblici slavina bitno ovise o proizvoau, te se mogu nai
slavine raznih dizajna i mogunosti. Neki tipovi prikazani su na
slikama.
Slavina za kadu s
prikljukom na zid

Slavina za umivaonik s
prikljukom na
umivaonik

Slavina za
bide s
prikljukom
na bide
Ruica tua

Old England dvoruna


slavina za kadu
(prikljuak na zid)

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 9

REGULACIJSKE ARMATURE
U regulacijske armature spadaju razni ventili za regulaciju toka
vode, regulaciju tlaka, usisavanja i isputanja zraka.
U tu svrhu postoje:
Odbojni ventil (povratni jednosmjerni ventil)
Redukcijski ventil (svodni ventil)
Zrani ventil
Sigurnosni ventil
Kombinirani ventil

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 10

REGULACIJSKE ARMATURE Odbojni ventil


Odbojni ventil (povratni, jednosmjerni ventil) dozvoljava tok vode
samo u jednom smjeru. Postavlja se na mjestima gdje se ne smije
dozvoliti tok vode u oba smjera npr. kod hidrofora), spremnika,
bojlera, vodomjera i sl.
Rade na principu da kada voda pokua protei u drugom smjeru,
tlak vode zatvara poklopac.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 11

REGULACIJSKE ARMATURE Redukcijski ventil


Redukcijski ventil (svodni ventil) smanjuje previsoki tlak vode u
cijevnoj mrei na neki nii odreeni i automatski ga odrava.
Ugrauje se samo na osnovu dozvole komunalnog poduzea.
Ovi ventili su esto osjetljivi na suspendirane estice u vodi, pa je
ispred njih potrebno ugraditi sita.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 12

REGULACIJSKE ARMATURE Zrani ventil


Zrani ventili slue za isputanje zraka iz cijevne
(vodovodne) mree (ispusni ventili), za uvlaenje zraka u
cijevnu mreu (usisni ventili) i za obje radnje (ispusno-usisni
ventili).
Postavljaju se na najviim i na drugim tokama kune i
vanjske vodovodne mree.
Automatizirani su.
Najee rade na principu
uzgona kugle i razlike
atmosferskog i radnog tlaka u
cjevovodu.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 13

REGULACIJSKE ARMATURE Sigurnosni ventil


Sigurnosni ventili slue za sprjeavanje opasnog tlaka. Postavljaju
se na mjestima gdje moe nastati poveanje tlaka i dovesti do
razaranja aparata i cijevi (npr. kod grijaih kotlova i sl.).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 14

REGULACIJSKE ARMATURE Kombinirani ventil


Kako neki ventili esto dolaze u odreenom redoslijedu, izrauju
se u jednom komadu kao: Kombinirani ventili.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 15

MJERNE ARMATURE
U mjerne armature spadaju ureaji za mjerenje protoka vode, a
slue za kontroliranje i obraunavanje potronje vode. To su razni
vodomjeri.
Vodomjeri mogu biti mokri (mehanizam koji mjeri potronju je u
vodi)
ili suhi,sakrilastim
moemo
ih podijeliti
u nekoliko skupina:
Vodomjer
rotorom
(najei
u zgradama),
Woltmann-ov vodomjer (za vee
koliine vode),
Kombinirani vodomjer (za instalacije
gdje je potrebno registrirati i male i
velike koliine vode),
Specijalni vodomjeri i mjerai protoka.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 16

MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima


Vodomjeri s krilastim rotorima, za potrebe mjerenja potronje u
kuanstvima, izrauju se za prikljuke 15 do 65 mm, pa i vee.
Mogu se ugraivati u horizontalnom ili vertikalnom poloaju.
Kod ovog vodomjera mlaz vode koji prolazi kroz cijev okree rotor s
krilcima koji prenosi okretaje na brojanik koji mjeri potronju.
Vodomjer
za
ugradnju
na
horizontaln
u cijev
Vodomjer
za
ugradnju
na
vertikalnu

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 17

MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima


Dole prikazane vodomjere, njemakog proizvoaa: Elster
Messtechnik GmbH, mogue je ugraivati u horizontalnom i
vertikalnom poloaju.

U posljednje vrijeme sve se vie


ugrauju vodomjeri s daljinskim
oitavanjem. Na slici je jedan takav
vodomjer proizvoaa: IKOM Zagreb.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 18

MJERNE ARMATURE Woltmann-ov vodomjer


Woltmann-ov vodomjer se postavlja za mjerenje veih koliina
vode. On u cilindrinoj kuici ima turbinski krug sa spiralnim
lopaticama, koji se pod utjecajem toka vode okree i mjeri protok.
Woltmann-ov vodomjer se ugrauje obino za vee protoke
(industrija, poarni vodovi i sl.).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 19

MJERNE ARMATURE Kombinirani


vodomjer
Kombinirani vodomjer koristi se u
postrojenjima gdje je potrebno
registrirati male i velike koliine vode.
Obino se sastoji od jednog vodomjera s
krilastim rotorom (za male potronje) i
jednog Woltmann-ovog za veliku
potronju.
Prebacivanje se
vri automatski,
prema jaini
protoka, pomou
ugraenog
preklopnog
ventila
(prebacivaa).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 20

MJERNE ARMATURE Izbor


vodomjera u kuanstvima
Izbor sustava i veliine vodomjera vri
se prema prosjenom mjesenom
protoku (m3/h), vodei rauna i o
maksimalnom protoku (m3/h) i
minimalno (prijelaznom) protoku
(m3/h). Pri tom promjer prikljuka ne
mora biti jednak promjeru vodomjera.
Svaki proizvoa vodomjera
prilae i tablicu karakteristika
vodomjera.
Tablica desno je tablica
proizvoaa: IKOM, Zagreb.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 21

VODOVODNI SUSTAVI I SHEME


Prema nainu dovoenja vode vodovode moemo podijeliti na:
Gravitacijski zahvatni se objekt nalazi iznad mjesta potronje,
te voda slobodnim padom dolazi u cijevnu mreu;
S umjetnim podizanjem vode voda se mora podizati pomou
pumpi da bi se stvorio potreban tlak.

Prema opsegu opskrbe vodom, vodovodi se mogu podijeliti na:


Regionalni (grupni) opskrbljuju vie naselja vodom;
Centralni opskrbljuje cijelo naselje vodom
Mjesni za grupe zgrada, stambeni blok, industrijski kompleks,
bolniki kompleks, poljoprivredni kompleks i sl.
Pojedinani (kuni) za opskrbu jedne zgrade vodom.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 22

REGIONALNI, CENTRALNI I MJESNI VODOVODI


Kako je naglaeno, ovi vodovodi osiguravaju prijenos vode od
centralnog vodozahvata do prikljuka za kunu mreu.
Potrebna koliina vode se obino kalkulira za sljedeih 25 do 50
godina.
Cijevna mrea mora biti takva da
voda najkraim putem doe do
konanog potroaa i da ima to
manje prekida u opskrbi u sluaju
kvara na ulinim vodovima.
Ulini se vodovi
ukopavaju u
zemlju na dubini
1.0 do 1.8 m, da
bi se izbjegao
utjecaj promjene
vanjske

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 23

KUNI PRIKLJUAK
Kuni prikljuak (prikljuni vod, spojni vod) je onaj ogranak uline
vodovodne cijevi kojim se voda uvodi u kuu ili dvorite na parceli
potroaa. Pod tim se podrazumijeva cijev A od uline cijevi do
zapornice iza vodomjera, sa svim armaturama koje se na cijevi
nalaze.

Kuni prikljuak postavljaju djelatnici komunalnog vodovoda.


Prikljuni vod do regulacijske linije B spada u gradsku mreu i
odrava ga komunalni (gradski) vodovod, a od regulacijske crte do

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 24

KUNI PRIKLJUAK
Prikljune cijevi se, u pravilu, postavljaju pod pravim kutom na ulinu
cijev i padom prema ulinoj cijevi, na dubini ispod zone smrzavanja
(cca 80 cm), to ovisi o poloaju ulinog vodovoda.
Ako se ulina kanalizacija radi nakon to je poznato prikljuno mjesto za
zgradu, mogue je prikljuak tono postaviti pri izgradnji uline
kanalizacije.
U pravilu se prikljuci postavljaju naknadno, na
postojeu ulinu cijev. Kad je cijev veih
dimenzija prikljuak se vri tako da se sa obije
strane najbliim ulinim zasunima prekine dotok
vode (pri emu odreeni broj potroaa za to
vrijeme ostaje bez opskrbe vodom).
Kad je cijev manjih dimenzija prikljuenje se
moe izvriti i bez prekida opskrbe vodom. To
se vri posebnim prikljunim aparatom:
prikljunicom (navrtnicom, amborelnom).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 25

KUNI VODOVOD
Pod kunim vodovodom podrazumijevamo instalaciju vodovoda u
samoj zgradi i pripadnim objektima/okoliu (dvorite, upa).
To je onaj zavrni dio vodovoda
koji se nalazi na parceli korisnika.
Potrebna koliina vode (profili
cijevi, tip i veliina vodomjera i sl.)
ovisi o namjeni i veliini zgrade, a
u nekim sluajevima i o nainu
dobivanja vode. U svakom sluaju
treba razmiljati i o zatiti od
poara, kao i na eventualno
poveanje potreba.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 26

SHEME KUNIH VODOVODA


Sheme kunih vodovoda ovise o nainu kako se u mrei postie
tlak, o visini zgrade i rasporedu potronih mjesta.
Osnovna shema kunog vodovoda prikazana je na crteu.
Voda se uzima na mjestu A
(ulina cijev, bunar, zahvat izvora,
cisterna) i ulazi u zgradu
prikljunim vodom. U zgradi,
obino u podrumu, ide
horizontalnim razvodnim vodom,
odakle se odvajaju vertikalni
vodovi (vertikale), a od njih se
odvajaju horizontalne grane

i ogranci do mjesta potronje (izljevnih mjesta), tj. do sanitarnih


predmeta.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 27

Voda se moe uzimati i iz buenog


bunara, sa spremnikom na tavanu R,
pumpnim agregatom P. S predstavlja
najnie mjesto preko kojeg se moe
isprazniti dio mree.
Kad je potronja ujednaena mogu se
postaviti samo pumpe koje stalno rade.

U podrujima gdje je problem tlak,


potrebno je ugraditi hidrofor H za
neprekidnu opskrbu vodom.
Hidrofor se moe koristiti u
kombinaciji s rezervoarom (prema
gornjoj skici).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 28

Za naroito visoke zgrade tlak u linoj mrei redovito


nije dovoljan, te se moraju postaviti ureaji koji e
ostvariti potreban tlak.
I ovdje se primjenjuju spremnici i posude pod
tlakom. Da ne bi dolo do pretjeranog tlaka u
pojedinim zonama obino se zgrada podijeli u tlane
zone (npr. I i II), pri emu svaka zona obuhvaa
nekoliko katova

Kod sloenih zgrada sheme mogu biti vrlo


raznolike. Na crteu lijevo prikazana je
zgrada podijeljena u 3 zone, pri emu je III
zona prikljuena direktno na komunalni
vodovod (5 katova). II zona (9 katova) ima
jednu pumpu i jedan hidrofor, a I zona (15
katova) ima dvije pumpe i dva hidrofora.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 29

RASPORED VODOVA
Kuna cijevna mrea poinje od vodomjera (ako je zgrada
prikljuena na komunalnu instalaciju, odnosno od ulaska u zgradu
(ako se opskrbljuje vodom iz vlastita izvorita. Odatle vodu treba
najkraim putem dovesti do potronog mjesta, vodei pri tom
rauna o pravilima postavljanja cijevi, konstrukciji zgrade i
rukovanju
instalacijom.
Od
vodomjera,
odnosno uvoenja u zgradu,
razvodna cijev vodi se horizontalno i grana
se do mjesta gdje prelazi u vertikale.
Donji horizontalni dio mree nazivamo
razvodnom mreom, a vodove razvodnim
vodovima.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 30

Razvodna mrea se obino postavlja po granastom sustavu. Ovaj sustav


ima malu duljinu vodova, a voda kratkim putem dolazi do vertikala
(stojnica). Meutim, kvar na poetku glavnog razvoda izaziva zatvaranje
veeg dijela mree.

Granasti sustav

Prstenasti sustav

Prstenasti sustav nema tog nedostatka, jer voda s dvije strane moe doi
do vertikale. Stoga, raspodjela vode je ujednaenija, ali je mrea dulja i
manje dostupna.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 31

Razvodni vodovi mogu biti postavljeni po zidovima podruma i ispod


podrumskog stropa ili ispod poda najnie etae (podrum ili prizemlje). Bez
obzira gdje se postavljaju, razvodni vodovi moraju biti poloeni s padom prema
zaporno-ispusnom ventilu kod vodomjera.
Ako se razvodni vodovi postavljaju ispod poda podruma, moraju biti ukopani
najmanje 30 cm ispod gornje povrine poda, da se mehaniki udari ne prenose
na cijev, najbolje u pokrivene kanale u kojima se cijevi mogu lako kontrolirati.
Ako je mogue, razvodne vodove je najbolje postavljati po zidu i ispod stropa
podruma (nestambeni prostori).

Razvod ispod podrumskog stropa

Razvod ispod poda podruma

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 32

Razvodni vodovi postavljeni ispod


podrumskog stropa

Razvodni vodovi postavljeni na podu


etae

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 33

VERTIKALE (Stojnice, Vertikale,


vertikalni vodovi)
Vertikale se odvajaju od horizontalnih
razvodnih vodova i odvode vodu na
vie katove. Postavljaju se tako da
opskrbljuju pojedine grupe potronih
mjesta ili osamljene aparate. Pri tom
se moe za potroae koji zahtijevaju
veu koliinu vode postaviti
samostalna vertikala (poarni
hidranti).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 34

RAZDJELNIK
Razdjelnik se postavlja odmah iza vodomjernog ureaja ili na
nekom drugom prikladnom mjestu, u blizini stubita ili u prikljunoj
komori. Postavlja se tako da rukovanje zapornicama bude
pristupano, a da se razvodni vodovi mogu lako smjestiti.
U novije vrijeme svaki razvod predstavlja jednog potroaa, pa
svaki razvod sadri i svoj vodomjer (stanski vodomjer). Svaki
razvod mora sadravati ispusnu slavinu.

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 35

GRANE I OGRANCI
Odvajaju se od vertikala i opskrbljuju pojedina potrona mjesta na
katovima.
Grane su obino horizontalne, a od njih se odvajaju ogranci. U
pravilu se postavljaju po zidovima na visini u takvoj visini da na
najprikladniji nain dovedu vodu do ispusnica. Zbog toga njihova
visina
ovisi osvake
vrsti grane
sanitarnog predmeta. Prikladna visina
Na poetku
postavljanja
vodovodnih
grana je 20-60 cm.
potrebno je postaviti
zapornice,
za sluaj da je potrebno
zamijeniti ventil ispusnice
(troilo).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 36

KUNI VODOVOD
Kuni vodovod sastoji se od
uvijek od voda hladne vode. Kod
zgrada s lokalnom pripremom
tople vode (stambene zgrade) u
pojedinim sanitarnim vorovima
ili pojedinom stanu postoji jo i
razvod tople vode.
U pojedinim stambenim i
uglavnom u javnim zgradama
gdje postoji centralna priprema
tople vode izvodi se mrea
(cjevovod) tople vode. Kod
zgrada gdje je ta mrea znatne
duljine izvodi se i tzv.
cirkulativna mrea (cirkulativni
cjevovod, cirkulacija).

Instalacije Dio 1. - Vodovod


Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 37

VOENJE VODOVA
Vodovi se polau pravocrtno, a granaju i mijenjaju pravac pod
pravim kutom. Pri prolazu kroz zidove, koje je takoer uvijek pod
pravim kutom, cijev se ne smije vrsto uzidati, kako se kretanje i
slijeganje zida ne bi prenosilo na cijev.