1

Prof dr Radoje epanovi

PMF Podgorica

NESTANDARDNE METODE RJEAVANJA JEDNAINA

-pripreme za takmienja iz matematike za srednjokolceSkoro da ne postoji pojam u nastavi matematike koji se vie koristi od pojama jednaine. Ve u
prvom razredu osnovne kole, na jedan preutan nain, rjeavaju se jednaine. Tamo se umjesto
promjenjljive koriste razni kvadrati, kruii ili neke druge geometrijske slike. Neto kasnije, za
promjenljivu koriste se slovne oznake x, a itd. U starijim razredima osnovne kole se uvodi pojam
aritmetikog izraza koji sadri jedno ili vie slova. Ovdje se pojam jednaine uvodi na neto
stroiji nain: jednakost dva izraza. Ovaj induktivni nain formiranja pojma jednaine se
nastavlja uvoenjem pojma funkcije (Dirihleova definicija) i sl, sve do operatorskih jednaina.
Ovdje emo pisati o jednaina u skupu realnih brojeva.
ta je rjeenje jednaine f(x)=0 (1)? Broj za koji je f()=0 tana jednakost nazivamo
rjeenje jednaine (1). Obino se ovo rjeenje zapisuje u obliku x=. Strogo govorei ovo nije u
redu, jer je x= jednaina ije je rjeenja broj . Kako na istoku i zapadu, tako i na naim
prostorima odomaio se ovaj nain zapisivanja rjeenja. Opravdanje se nalazi u jednoj od
definicija ta znai rijeiti zadatak: Rijeiti zadatak znai svesti njegovo rjeavanje na ranije
rijeene (poznate ) zadatke. Tako na primjer, kvadratna jednaine x27x+10=0 se svodi na
rjeavanje jednaina x=2 ili x=5 (ija su rjeenja brojevi 2 i 5).
ta znai rijeiti jednainu? Znai odrediti njen skup rjeenja. Ovdje je ukljuen i sluaj
kada je skup rjeenja prazan skup, tj. kada data jednaina nema rjeenja. Dalje, dvije jednaine
nazivamo ekvivalentnim ako su njihovi skupovi rjeenja jednaki. Saglasno prethodnom: svake
dvije jednaine koje nemaju rjeenja su ekvivalentne.
Sve metode za rjeavanje jednaina mogu se podijeliti u dvije grupe. Prvu nazivimo
standardnim, gdje je unaprijed poznat algoritam (niz postupaka) kako se dolazi do rjeenja. Tako
je, na primjer, poznat algoritam za rjeavanje linearne jednaine ax+b=0, kvadratne jednaine
ax2+bx+c=0, sistema linearnih jednaina, logaritamske jednaine log ax=b itd. Drugu grupu
metoda nazivimo nestandardnim, a to su sluajevi kada unaprijed nije poznat algoritam za
rjeavanje date jednaine. To znai da za svaku takvu jednainu, ili usku klasu takvih jednaina,
treba odrediti odgovarajui algoritam za rjeavanje. Postoje opte preporuke, nazivaju se jo i
evristike, za rjeavanje nestandardnih zadataka, pa u tom smislu i za rjeavanje jednaina.
Najee su to sljedee etiri evristike: razbijanje zadatka na podzadatke, preformulacija zadatka
u drugi zadatak, modeliranje zadatka, uvoenje pomonih parametara. Ovdje neemo strogo
slijediti za ovim evristikama.
Postoji vie metoda za rjeavanje jednaina. Navodimo samo neke od njih. U svim
sluajevima razmatramo samo rjeenja u skupu realnih brojeva.

2
1) Korienje ODJ
Nalaenje oblasti definisanosti jednaine (ODJ), ili kako se jo kae oblast dopustivih vrijednosti
jednaine, moe pomoi da se ustanoviti da data jednaina nema rjeenja, a nekada i da se nau
njena rjeenja.
Primjer 1. Rijeiti jednainu 1 x 4 x 1 1 .
1 x 0
, tj. samo x=1. Zamjenom x=1 u polaznu
x 1 0

ODJ jednaine su rjeenja sistema jednaina

jednainu uvjeravamo se da to nije rjeenje. Data jednaina nema rjeenja.

Primjer 2. Rijeiti jednainu

sin x 4 sin x tgx .

ODJ ini rjeenje sistema nejednaina: sinx0, sinx0, cosx0, tj. x=k, kZ. Zamjenom ovih
vrijednosti u polaznu jednainu uvjeravamo se da su x=k, kZ njena rjeenja.

2) Ispitivanje jednaine na intervalima realne ose

Ponekad se rjeenje moe nai ispitujui jednainu na razliitim intervalima brojevne ose.
Primjer 3. Rijeiti jednainu 2 x 9 x 5 x 2 0 .
Zapiimo

ovu

jednainu

obliku

2 x9 1 x x 4 1 0 ,

odnosno

obliku

x 1 2 x8 2 x7 2 x6 2 x5 x 4 x3 x 2 x 2 0 . Jedno rjeenje date jednaine je

x1=1.

Dokaimo da drugih (realnih) rjeenja data jednaina nema, tj. da jednaina

2 x8 2 x7 2 x 6 2 x5 x 4 x3 x 2 x 2 0

(1)

nema (realnih) rjeenja. U tu svrhu brojevnu osu podijelimo na tri intervala: (,1, (1,0,
(0,+). Za svako x(0,+) lijeva strana jednaine (1) je pozitivna, zato na tom intervalu nema
rjeenja.

Kako

je

2 x8 2 x7 2 x6 2 x5 x 4 x3 x 2 x 2

2 x8 2 x 6 x 1 2 x 4 x 1 x 2 x 1 x 1 1 x 4 , to je za svako x(1,0 ovaj polinom

pozitivan, to znai da jednaina (1) nema rjeenja na intervalu (1,0. Ostaje da dokaemo da
jednaina
(1)
nema
rjeenja
ni
na
intervalu
(,1.
Kako
je
7
5
3
2 x8 2 x 7 2 x 6 2 x5 x 4 x3 x 2 x 2 2 x x 1 2 x x 1 x x 1 x x 1 2

, to je za svako x (,1 lijeva strana jednaine (1) pozitivna, pa jednaina (1) na njemu
nema rjeenja.

3) Mnoenje jednaine funkcijom

U nekim sluajevima korisno je pomnoiti jednainu nekom funkcijom koja ima smisla u ODJ.
Pri rjeavanju jednaine na ovaj nain treba teiti dobijanju ekvivalentnih jednaina, u suprotnom
na kraju provjeriti da li su dobijena rjeenja ujedno i rjeenja polazne jednaine.
Primjer 4. Rijeiti jednainu x8 x 6 x 4 x 2 1 0 .
Mnoenjem obeju strana ove jednaine polinomom x2+1 dobijamo jednainu x10+1=0 koja
(oigledno) nema realnih rjeenja. Data jednaina nema realnih rjeenja.

4) Metoda funkcionalne smjene

Ovaj metod se dosta koristi u nastavi matematike u osnovnoj i srednjoj koli. Sutina metoda se
sastoji u uvoenju nove promjenljive y=f(x), poslije ega jednaina poprima prostiji
(prepoznatljiv) oblik. Osnovni problem je u izboru smjene koja dovodi do prostije jednaine.
Slijedi nekoliko primjera sa najee korienim smjenama.

2
2
2
Primjer 5. Rijeiti jednainu x x 3 x 3 x 3 3x .

I nain: Uoimo da x=0 nije rjeenje. Za x0 datu jednaina je ekvivalentna jednaini

x 2 x 3 x 2 3 x 3
3
3

3 3 . Poslije uvoenja

3 , odnosno jednaini x 1 x
x
x
x
x

smjene x
ili x

3
3
y dobijamo kvadratnu jednainu y2+y=0 ija su rjeenja 0 i 4. Slijedi, x 0
x
x

3
4 . Prva jednaina nema realnih rjeenja, a druga ima rjeenj 1 i 3.
x

II nain: Datu jednainu zapiimo u obliku

u obliku x 2 2 x 3

2x 3 x

2 x 3 x 3x 2 , odnosno

4 x 2 . Odavde slijedi da je x 2 2 x 3 2 x ili x 2 2 x 3 2 x . Prva

jednaina nema realnih rjeenja, a rjeenja druge su brojevi 1 i 3.

Primjer 6. Rijeiti jednainu
Uvedimo
y

novu

promjenljivu

x 2 x 2 x 2 x 7 2 x 2 2 x 21 .
x2 x 2 y .

Tada

data

jednaina

ima

oblik

y 5 2 y 17 , gdje je y0. Poslije kvadriranja obeju strana zadnje jednaine

dobijamo jednainu y 2 y 2 5 y y 5 2 y 17 , odnosno jednainu

y 2 5 y 6 . Odavde

slijedi da je y 2 5 y 36 0 , tj. y=9 ili y=4. Kako je y0, to je dovoljno rijeiti samo jednainu
x 2 x 2 4 . Rjeenja su x1=1 ili x2=2.

Primjer 7. Rijeiti jednainu

2
x x 5 6 4 x 3 5 4 x 2 x 5 .

Uoimo da je ODJ: x0 i da je x1=0 rjeenje. Neka je x>0. Poslije dijeljenja obeju strana date
jednaine sa

treba uvesti:

dobijamo jednainu

x 5
x

x5
6 0 . Sada je jasno koju smjenu
x

5 4

x5
y . Dobijamo kvadratnu jednainu y 2 5 y 6 0 ija su rjeenja y=2 ili
x

y=3. U prvom sluaju dobija se rjeenje x2

1
1
, a u drugom x3 .
3
16
2

x
x
Primjer 8. Rijeiti jednainu

x 2 x 2

2.

Za transformaciju lijeve strane date jednaine iskoristiemo identitet a 2 b 2 a b 2ab .

2

2 x2
2 x 2
2 x2
Dobijamo jednainu oblika 2 2 2 2 0 , koja se smjenom 2
y svodi
x 4
x 4
x 4
na kvadratnu jednainu y 2 2 y 2 0 ija su rjeenja y=1 ili y=2. U prvom sluaju dobijaju se
rjeenja x1,2

2 3
, a u drugom nema realnih rjeenja.
3
x4 1

Primjer 9. Rijeiti jednainu

x x 1

41
15 .

Kako je x0, to posle dijeljenja obeju strana date jednaine sa x2 dobijamo jednainu
1
1
1
2
2
x 2 41
. Neka je x y . Tada je x 2 y 2 . Sada se data jednaina svodi na
1
15
x
x
x
x

x2

kvadratnu jednainu 15 y 2 41y 30 0 , ija su rjeenja y1

Koijevoj nejednakosti, iz y x
jednainu x

1
slijedi da je
x

10
3
i y2 . Kako, saglasno
3
5

y 2 , to je dovoljno razmotriti samo

1 10
1

, tj. jednainu 3x 2 10 x 3 0 , ija su rjeenja x1=3 i x2 .

x 3
3

Primjer 10. Rijeiti jednainu

3 x 1

2 x

2 2 x 1 2 2 x 1 1

Uvedimo novu promjenljivu 2x+1=y. Tada je

jednu promjenljivu:

3x 1 3 5
2x
5 1

. Uvedimo jo
i
2x 1 2 2 y
2x 1 2 y 2

5
3
1
z
z . Tada polazna jednaina ima oblik 2 z
. Neka je 2z=u.
2
2 2 1
2y

Tada dobijamo jednainu

2 2
u

1 , odnosno kvadratnu jednainu u 2 2u 4 0 , gdje je

u
2

u>0. Pozitivni korijen je u1 2 . Dalje je z1 log 2 2

1
, y1=5 i x1=2. Slijedi, rjeenje date
2

jednaine je x1=2.
Primjer 11. Rijeiti jednainu log 3 x 2 x 1 1 log

2 x 1

2x

x3 .

ODJ=x: x>0 i x1. Transformiimo lijevu i desnu stranu date jednaine na sljedei nain:
log 3 x 2 x 1 3 log x 2 x 1
1 log

2 x 1 log

2 x 1

3
log 2 x 1 x

2 x 1

3
log 2 x 1 x

, 1 log

2 x 1

2x

x3

x 3 3 6 log 2 x 1 x . Na ovaj nain polazna jednaina ima oblik

3 6 log 2 x 1 x koja se smjenom log 2 x 1 x y svodi na kvadratnu jednainu

2 y 2 y 1 0 ija su rjeenja y1=1 i y2

log 2 x 1 x

1
. Rjeavajui jednaine log 2 x 1 x 1 i
2

1
1
i birajui samo pozitivna rjeenja dobijamo da je x1 i x2 1 2 .
2
2

5) Metoda trigonometrijske smjene

U nestandardne metode rjeavanja algebarskih jednaina spadaju i metode zasnovane na
trigonometrijskim smjenama. Korienje ovih metoda je poeljno u sluajevima kada sama
jednaina ukazuje na trigonometrijsku smjenu.

Primjer 12. Rijeiti jednainu x 1 x 2 2 2 x 2 1 .

Uoimo da je ODJ=1,1. Ovo znai da se moe uvesti smjena x=cost, 0t. U ovom sluaju

2
data jednaina ima oblik cos t sin t 2 2 cos t 1 . Kako je 0t, to je sin t sin t , pa

ostaje

da

rijeimo

cos t sin t 2 cos 2t ,

jednainu
tj.

jednainu

odnosno

jednainu

cos t sin t 2 cos t sin t cos t sin t .

jednaina je ekvivalentna jednaini cos t sin t

cos t sin t 0 ili

cos t sin t 2 2 cos 2 t 1 ,

Zadnja

2 cos t 2 sin t 1 0 , a ova jednainama

2 cos t 2 sin t 1 0 . Iz prve jednaine slijedi da je tgt 1 , tj.

6
t

3
k , gdje kZ. Kako je 0t, to je t1
jedino rjeenje. Iz druge jednaina slijedi
4
4

k
k , gdje kZ. Kako je 0t, to je t2
da je sin t , tj. t 1
jedino
4
2
4
6
12

rjeenje. Sada se vratimo smjeni x=cost. Rjeenja date jednaine su x1

x 1 y2 1

Primjer 13. Rijeiti sistem jednaina

y 1 x 2 3

2
6 2
i x2
.
2
4

Kako je 1x1 i 1y1, to se mogu uvesti smjene x=cosu i y=cosv, gdje je 0u i 0v.
Slijedi,

1 x 2 sin u i

cos u sin v 1

cos v sin u 3
sin 2 u
v

Iz

1 y 2 sin v . Poslije ovih smjena dati sistem jednaina ima oblik

ovog

sistema

3 cos v , odnosno

jednaina

1 sin v 2

slijedi

3 cos v

da

je

cos 2 u 1 sin v

1 , tj. sin v 1 . Slijedi,

3

1
3
2 k , kZ. Kako je 0v, to je v1
i y1
. Za v1
imamo da je sin v1 ,
6
6
6
2
2

odnosno sin u1 1 sin v1 1

1 1
1
1
3
, tj. x1 . Slijedi, x1 , y1
je rjeenje datog
2 2
2
2
2

sistema jednaina.

6) Metoda zasnovana na korienju brojevnih nejednakosti

U rjeavanju nestandardnih zadataka koriste se mnoge brojevne nejednakosti, kao na primjer:

Ako je a>0 i b>0, tada je

2ab
ab
a 2 b2
.
ab

ab
2
2

Nejednakosti prelazi u jednakosti akko je a=b.

Ako je a>0, tada je a

1
2 . Nejednakost prelazi u jednakost za a=1. Zadnja nejednakost
a

ima svoj analog u sluaju a<0: a

1
2 . Nejednakost prelazi u jednakost za a=1.
a

(Bernulijeva nejednakost): Ako je x>1, tada za svaki prirodni broj n vai da je

1 x n 1 nx .
Jednakost se dostie za x=0 ili n=1.
Uporedo sa navedenom nejednakou esto se koriste i njena uoptenja:
a) ako je p<0 ili p>1, tada je 1 x 1 px ,
p

b) ako je 0<p<1, tada je 1 x 1 px , gdje je x>1.

p

Nejednakosti pod a) i b) prelaze u jednakost akko je x=0.

1 1
Za proizvoljne pozitivne brojeve a i b vai nejednakost a b 4 . Stvarno,
a b
primjenjujui nejednakost izmeu aritmetike i harmonijske sredine na brojeve

dobijamo da je

1
1
i
a
b

a b 2ab
2
4

ab
1 1
1 1 .Dalje je a b
2
a b 1 1 . Slijedi,

a b
a b
a b

4
1 1
a b 1 1 4 , to je i trebalo dokazati. Jednakost se dostie akko je a=b.

a b
Primjer 14. Rijeiti jednainu
I nain: ODJ je 2 x 4 . Dalje je 1

x 2 4 4 x 2.
x2 4 4x

x2 4x

x24x
1.
2

Jednakost se dostie za x 2 4 x , tj. za x 3 . Rjeenje je x1=3.

II nain: Koristiemo izvode i ekstemne vrijednosti funkcije. Data jednaina je definisana na
odsjeku

2,4. Razmotrimo neprekidnu funkciju f x 4 x 2 4 4 x na odsjeku 2,4.

3
3
1
1

x 2 4 4 x 4 koji je jednak nuli za

4
4
Kako je funkcija f neprekidna na odsjeku 2,4, to ona dostie najveu i najmanju

Funkcije f na intervalu (2,4) ima izvod f ' x

x=3.

vrijednost meu brojevima f(3), f(2) i f(4). Kako je f(3)=2, f(2)=f(4)= 4 2 2 , to je najvea
vrijednost funkcije f: f(3)=2. Slijedi, rjeenje date jednaine je x1=3.
Primjer 15. Rijeiti jednainu 1 x 1 x 4 1 x 2 4 1 x 2 4 .

8
Saglasno Bernulijevoj nejednakosti lijevu stranu jednaine moemo zapisati u obliku 4=
x
x
x2
x2

4 . Kako je jednakost
1
1 x 1 x 1
2
2
4
4
mogua samo za x=0, to je 0 jedino rjeenje date jednaine.
1
2

1
2

1
x2 4

1
x2 4

Primjer 16. Rijeiti jednainu

Datu jednainu zapiimo u obliku 2

x2 2 x 4
x2 2 x 4

4
x 2x 4
2

4 log 34 x 4 x 2 1 .

4 log 34 x 4 x 2 1 .
x 2 x 4

Uoimo da lijeva strana jednaine nije manja od 4, a da je jednaka 4 za x=0. U isto vrijeme desna
strana je za x=0 jednaka 4, a za svako x0 je manja od 4. Slijedi, x1=0 je jedino rjeenje date
jednaine.

Primjer 17. Rijeiti jednainu

1
1
2
8
8
2

sin
x

cos
2
x

4
cos
x2 .

8
8
4
sin x cos 2 x

1 1
ODJ=x: sin8x>0 i cos22x>0. Primjenom nejednakosti a b 4 dobijamo da za svako
a b
xODJ lijeva strana nije manja od 4. Sa druge strane, desna strana date jednaine je manja ili
jednaka 4. Slijedi, data jednaina je ekvivalentna sistemu jednaina

1
1
8
8

sin x cos 2 x 4
8
8
sin
x
cos
2
x

cos 2

x2 1
4
2

ija su rjeenja x1

i x2 .
2
2

7) Metoda zasnovana na korienju monotonosti funkcije

U rjeavanju jednaine f(x)=g(x) nekada se moe koristiti monotonost funkcija y=f(x) i y=g(x).
Ako je funkcija y=f(x) neprekidna i rastua (opadajua) na odsjeku a,b, a funkcija y=g(x)
neprekidna i opadajaua (rastua) na a,b, tada jednaina f(x)=g(x) na odsjeku a,b moe imati
najvie jedno rjeenje. To rjeenje se obino nalazi pogaanjem, tj. uoavanjem broja koji je
rjeenje. Dalje, ako je funkcija y=f(x) rastua (opadajua) na odsjeku a,b i jednaina f(x)=c
ima rjeenje na tome odsjeku, tada je to rjeenje jedinstveno.
Primjer 18. Rijeiti jednainu: a) 2x+3x+4x=3, b) 3x+4x=5x .
a) Pogaamo da je rjeenje date jednaine x1=0. Dokaimo da drugih rjeenja nema. Kako je
funkcija y=2x+3x+4x rastua na skupu R, to jednaina 2x+3x+4x=3 moe imati najvie jedno
rjeenje. b) Uoimo da je x1=2 rjeenje date jednaine. Data jednaina nema drugih rjeenja.

9
x

3 4
jednaini
5 5

Stvarno, data jednaina je ekvivalentna

x

3 4
y
5 5

1 (1). Kako je funkcija

opadajua, to jednaina (1) moe imati najvie jedno rjeenje.

Primjer 19. Rijeiti jednainu: a) 8 x 1 8 x 1 8 2 , b) 4 18 x 4 x 2 2 .

a) Uoimo da je 1 rjeenje date jednaine. Dokaimo da nema drugih rjeenja. Za dokaz emo
koristiti osobine monotonih funkcija. ODJ=x: x1.U ovoj oblasti funkcije y 8 x 1 i
y 8 x 1 su neprekidne i rastue, pa je i njihov zbir y 8 x 1 8 x 1 neprekidna i rastua

funkcija. Ovo znai da je ona vea od desne strane (tj. od

2 ) za svako x>1.

b) 2. Uputstvo. Funkcija y 4 18 x 4 x 2 je neprekidna i opadajua na odsjeku 2,18.

Primjer 20. Rijeiti jednainu

3x 7 5 4 x 1 x 5 .

7 5
ODJ , . Datu jednainu zapiimo u obliku
3 4

3x 7 x 5 1 5 4 x . Neka je

f x 3x 7 5 4 x i g x 1 x 5 . Kako je funkcija f rastua na odsjeku ODJ, a

funkcija g opadajua na tom odsjeku, to data jednaina moe imati najvie jedno rjeenje.
Rjeenje je x1=1.
Primjer 21. Rijeiti jednainu 3 52 x 1 7 24 x 1 19 .
Datu jednainu zapiimo u obliku 15 52 x 14 24 x 19 , odnosno u obliku 15 52 x 14 4 2 x 19
2x

2x

5
1
. Poslije dijeljenja ove jednaine sa 4 2x dobijamo jednainu 15
14 19 . Kako je
4
4
lijeva strana jednaine neprekidna i rastua funkcija, a desna neprekidna i opadajua funkcija, to
data jednaina moe imati najvie jedno rjeenje. Rjeenje je x1=3.
Primjer 22. Rijeiti jednainu log 2 7 x x 1 .
ODJ=x: x<7. Razmotrimo funkcije

f x log 2 7 x

i g x x 1 . Funkcija f je

neprekidna za x>7 i monotono opadajua, a funkcija g na istom skupu neprekidna i rastua. Ovo
znai da data jednaina moe imati najvie jedno rjeenje. Rjeenje je x1=3.

Primjer 23. Rijeiti jednainu log 2 1 x log 3 x .

10
Uvedimo novu promjenljivu y=log3x. Tada je x=3y i 1 x 1
ima oblik 1

Kako je
2

1, a

. Slijedi, data jednaina

2 y . Oigledno, y1=2 je rjeenje ove jednaine. Dokaimo da drugih

rjeenja nema. Podijelimo datu jednainu sa

1

. Dbijamo jednainu

1
3

1 , to je funkcija y 1 1 neprekidna i opadajua, a funkcija

3
3

neprekidna i rastua. Data jednaina moe imati najvie jedno rjeenje.

Primjer 24. Rijeiti jednainu x log2 3 x 2 .

ODJ=x: x>0. Kako je x>0, to je x=2y, gdje je y proizvoljni broj. U ovom sluaju data jednaina
ima oblik 3y+1=4y , ije je rjeenje y1=1. Dokaimo da drugih rjeenja nema. Zapiimo datu
y

1 4
jednainu u obliku 1 i uoimo da se na lijevoj strani znaka jednakosti nalazi
3 3
neprekidna i opadajua funkcija , a na desnoj neprekidna i rastua, to znai da data jednaina
moe imati najvie jedno rjeenje. To rjeenje je x1=2.

8) Vektorski metod. Skalarni proizvod

Vektori i operacije sa vektorima su mono sredstvo u rjeavanju jednaina i nejednaina.
r
Podsjetimo se: vektor a u trodimenzionalnom prostoru zadaje se koordinatama a1, a2, a3. Moduo
r
r
2
2
2
(duina) vektora a se izraunava po formuli a a1 a2 a3 . Zbirom (razlikom) vektora
r
r
r
a a1 , a2 , a3 i b b1 , b2 , b3 nazivamo vektor c c1 , c2 , c3 ije se koordinate izraunavaju po
formulama: c1 a1 b1 , c2 a2 b2 , c3 a3 b3 ( c1 a1 b1 , c2 a2 b2 , c3 a3 b3 ). Dva
nenulta vektora nazivamo kolinearnim ako pripadaju jednoj pravoj ili dvjema paralelnim
pravama. Vai i obratno: ako dva vektora pripadaju jednoj pravoj, ili dvijema paralelnim
pravama, tada su oni kolinearni. Po definiciji se uzima da su svaka dva nulta vektora kolinearna.
a1 a2 a3
r r
r r r

Dalje, vektori a i b su kolinearni ako i samo ako je a b 0 , tj. ako je

. Vektori
b1 b2 b3
r r
r r
a i b su uzajamno normalni ako i samo ako je a b 0 , tj. ako je a1b1 a2 b2 a3 b3 0 .
r r r r
r r
Za proizvoljne vektore a i b vai nejednakosti a b a b , tj.

11

a1 b1 2 a2 b2 2 a3 b3

a12 a22 a32 b12 b22 b32 .

Ovo je poznata nejednakost trougla.

Od posebnog interesa su sluajevi u kojima u nejednakosti trougla vai znak jednakosti.
r r r r
r
r
Jednakost a b a b vai akko su vektori a i b kolinearni i istih smjerova, tj. ako je
r r r r
a1 a2 a3
r r

0 . Jednakost a b a b vai akko su vektori a i b kolinearni i suprotnih

b1 b2 b3
smjerova, tj. ako je

a1 a2 a3

0.
b1 b2 b3

r r
a b
r r
Kosinus ugla izmeu vektora a i b izraunava se po formuli cos r r . Iz ove
a b
r r r r r r
r r
r
r
jednakosti slijedi da je a b a b ( a b a b ) akko su vektori a i b kolinearni i istih
(suprotnih) smjerova
Primjer 25. Rijeiti jednainu 15 12 cos x 7 4 3 sin x 4 .
r
r
Uvedimo u razmatranje vektore a 3 sin x, 2 3 3 cos x i b 2
r
r
r r r
a 15 12 cos x i b 7 4 3 sin x . Neka je c a b . Tada je
r r r r
r
r
uoimo da je a b a b , tj. vektori a i b su kolinearni

3 sin x
2 3 sin x

2 3 3 cos x
3 cos x

0,

tj. 3 sin x cos x 2 ,

3 sin x, 3 cos x . Tada je

r
r
c 2, 2 3 i c 4 . Dalje,

i istih smjerova. Slijedi,

odnosno

3
1
sin x cos x 1 .
2
2

Zadnja jednaina je ekvivalentna jednaini sin x 1 ija su rjeenja x1 6n 1 , gdje

6
3

nZ. Kako je

3 sin x 2 , to iz nejednaine

Rjeenja date jednaine su x1

3 sin x
2 3 sin x

0 dobijamo da je sinx>0 i sinx1>0.

6n 1 , gdje nZ.
3

Primjer 26. Rijeiti jednainu 3 x 1 2 x ( x 2 9)( x 5) .

12
r
r
r
r r
2
ODJ=1,+). Neka je a (3, x) i b ( x 1, 2) . Tada je a b 3 x 1 2 x , a x 9 i
r
b x 5 . Dalje je 3 x 1 2 x x 2 9 x 5 , za svako x 1 . Jednakost se dostie ako
r r
su vektori a i b kolinearni i istih smjerova, tj. ako je

3
x 1

x
, tj. x=3. Rjeenje je x1=3.
2

Jo o graninim sluajevima nejednakosti trougla. Ako su take A, B i C takve da je

AB+BC=AC, tada se taka B nalazi izmeu taaka A i B. Ova osobina moe koristiti u rjeavanju
jednaina.
Primjer 27. Rijeiti sistem jednaina

( x 1) 2 ( y 2) 2 ( x 4) 2 ( y 6) 2 5
.
6 x 7 y 68 0

Razmotrimo take A(1,2), B(4,6) i C(x,y). Kako je AB=5 i AC+CB=AB, to se taka C nalazi na
dui AB. Slijedi, taka C(x,y) pripada pravoj (AB): 4x3y+2=0. Dakle, dati sistem jednaina je
6 x 7 y 68 0

ekvivalentan sistemu 4 x 3 y 2 0 ije je rjeenje 4, 6 .

1 x 4

Primjer 28. Rijeiti sistem jednaina

( x 1) 2 ( y 1)2 ( x 3) 2 ( y 4) 2 5
.
2 x2 2 y 3 0
3x 4 y 7 0
, ija su rjeenja:
2
2x 2 y 3 0

Dati sistem jednaina je ekvivalentan sistemu jednaina

5
1 25
1, , , .
2

4 16

Primjer 29. Rijeiti jednainu x x 1 3 x 2 x 2 1 .

r
r
ODJ=1,3. Uvedimo u razmatranje dva vektora: a x,1 , b x 1, 3 x . Tada je
r
r r r r
r
r r
a x 2 1 i b x 1 3 x 2 i a b x x 1 3 x . Kako je a b a b , to su

r r
vektori a i b kolinearni i istih smjerova, tj.

x
x 1

1
3 x

. Uoimo da rjeenje x ne moe

biti negativno. Poslije kvadriranja zadnje jednaine dobijamo jednainu x33x2+x+1=0 ija su
rjeenja x1=1 i x2 1 2 . Broj x3 1 2 nije rjeenje date jednaine.

13

9) Kombinovane metode
Pri rjeavanju sloenih nestandardnih zadataka koriste se najrazliitije nestandardne metode, od
kojih se mnoge ne mogu podvesti pod neku klasifikaciju.
Primjer 30. Rijeiti jednainu x 2 2 x sin( xy ) 1 0 .
Datu jednainu zapiimo u obliku ( x sin xy ) 2 (1 sin 2 xy ) 0 . Odavde slijedi da je data
sin 2 xy 1

jednaina ekvivalentna sistemu jednaina

sin xy x

ija su rjeenja 1, 2k i 1, 2k , kZ.

2
2

, odnosno sistemu jednaina

x2 1
sin xy x

Primjer 31. Rijeiti jednaine: a) x 3 3x 2 4 0 , b) 5 x ( x 2 5)2 .

a) Datu jednainu zapiimo u obliku 22 x 2 2 x3 x 2 0 i rijeimo je kao kvadratnu
x2 x x 2
jednainu sa nepoznatom 2. Slijedi, 2
, odnosno x 2 x 2 0 ili x 2 0 .
2
1 5
Rjeenja su x1=1 i x2,3=2. b) x1 1 , x2 2 , x3/ 4
.
2
3
Primjer 32. Rijeiti jednainu x

2 1 x2 2 0 .

Razmotrimo jednainu sa parametrom x3 a 1 x 2 a 2 0 (1) iz koje se za a 2 dobija

data jednaina. Jednainu (1) napiimo u obliku kvadratne jednaine a 2 ax 2 x 3 x 2 0 ija
su rjeenja a1,2

x2 x x 2
2

, odnosno a1 x 2 x i a2 x . Kako je a 2 , to dobijamo

dvije jednaine sa nepoznatom x: x 2 x 2 0 ili x 2 0 .Rjenja su x1,2 1 1 4 2 i

2
x3 2 .
Primjer 33. Rijeiti jednainu

3x 2 5 x 7 3x 2 7 x 2 3 .

Transformiimo datu jednainu koristei identitet

Dobijamo

jednainu

3x 2 5 x 7 3x 2 7 x 2

a b

2x 5
2

3x 5 x 7 3x 2 7 x 2

ab
a b
3,

, gdje je

a b 0.

odnosno

jednainu

2x 5
. Sabiranjem zadnje i date jednaine dobijamo jednainu
3

14
3x 2 5 x 7

x7
. Kako je lijeva strana jednaine nenegativna, to je x7. Poslije
3

kvadriranja obeju strana zadnje jednaine dobijamo kvadratnu jednainu 26 x 2 59 x 14 0 ija

su rjeenja x1=2 i x2

7
. Zamjenom u polaznu jednainu uvjeravamo se da su x1 i x2 njena
26

rjeenja.

Primjer 34. Rijeiti jednainu

Kubiranjem

obeju

x 3 x3 x 1

strana
3

date

x 3 x3 x 1 3 x 1 3 x3 x .

jednaine

dobijamo

njoj

ekvivalentnu

jednainu

x 4 x 2 x 3 x 4 x 3 x 2 x 0 . Razmotrimo dva sluaja:

1)

3
x 3 x 3 x 1 . Tada je x x 3 x 1 , x =1, x1=1.

2)

3
x 4 x 2 x 3 x 4 x3 x 2 x . Tada je x 2x=0, x2=0, x3,4 2 .

Primjer 35. Rijeiti jednainu x 3 x 3 .

x

Uvedimo smjenu 3 x y . Tada iz date jednaine dobijamo sistem jednaina

y 3

3 x y

Odavde slijedi da je 0 x 3 3 i y3. Sabiranjem datih jednaina dobijamo jednainu

x y x
x

to je

y 0 , odnosno jednainu
y 0 . Slijedi,

x y 1 0 . Kako je

x 0 i y3,

y x 1 , odnosno y x 2 x 1 , 3 x x 2 x 1 ,

x x 2 0 . Dobili smo kvdratnu jednainu po promjenljivoj

x ije je rjeenje x1=1.

Napomena: a) Data jednaina se moe rijeiti uvoenjem parametra x a x a poslije

ega treba rijeiti jednainu po promjenljivoj a. Za a=3 dobijamo polaznu jednainu. b)
Razmotriti funkciju f x x 3 x i uoiti da je ona monotono rastua i da data jednaina
ne moe imati vie od jednog rjeenja. Pogaanjem nalazimo jedinstveno rjeenje x1=1.
Primjer 36. Rijeiti jednainu 4 10 x 2 x 4 7 x 2 x 3 .
Uvedimo smjene 10 x 2 x u i 7 x 2 x v . Tada iz date jednaine slijedi sistem jednaina
u v3

u v 17

, gdje je u0 i v0. Kako je u 4 v 4 u v 2uv

2

2u 2 v 2 , to je uv=2 ili

15
u v3
u v3
ili
. Prvi sistem
uv 2
uv 6
jednaina ima rjeenja u1=1, v1=2, u2=2, v2=1, a drugi nema realnih rjeenja. Slijedi,
uv=16. Na ovaj nain dobijamo dva sistema jednaina:

10 x 2 x 1 ili

2
2
10 x 2 x 2 , tj. x +x+9=0 ili x +x6=0. Prva jednaina nema realnih

rjeenja, a rjeenja druge su x1=3 i x2=2.

Primjer 37. Rijeiti jednainu

2 x 2 x 4 3x 2 x 3
.

x2 3
2x2 2

Transformiimo datu jednainu koristei sljedee svojstvo proporcije: Ako je

a c
, tada je
b d

2 x 2 x 4 3x 2 x 3
2
. Kako je x2+x+1>0 za svako xR, to je
x2 x 1
x x 1
2x2+x+4=3x2+x+3, tj. x2=1. Rjeenja su x1=1 i x2=1.
a
c

:
ab cd

10) Korienje ogranienosti funkcija

Jedna od vrlo efikasnih metoda za rjeavanje jednaina i nejednaina zasnovan je na korienju
ogranienosti funkcija.
U konkretnim sluajevima mogu se koristiti sljedea tvrenja:

f x 0
.
g x 0

Ako je f(x)0 i g(x)0, tada je f x g x 0

Primjer 38. Rijeiti jednainu x 4 5 4 x 4 x 2 2 x 2 2x

Datu jednainu zapiimo u ekvivalentnom obliku x 2 2 2 x

1 0.

2
2

0 . Zadnja jednaina

x 2 2 2 x 0
je ekvivalentna sistemu jednaina
. Druga jednaina ovog sistema ima
x
2 1 0
jedinstveno rjeenje x1=0 koje zadovoljava i prvu jednainu. Data jednaina ima jedinstveno
rjeenje x1=0.
Primjer 39. Rijeiti jednainu

x 2 6 x 9 log 21 x 2 4 x 4 0 .
2

16

2
2
ODV=x: x2. Jednaina je ekvivalentna jednaini x 6 x 9 log 1 x 4 x 4 0 , a ova
2

x2 6 x 9 0

sistemu jednaina log x 2 4 x 4 0 ije je rjeenje x1=3.

1

f x a
.
g x a

Ako je f(x)a i g(x)a, tada je f x g x

Primjer 40. Rijeiti jednainu x 2 x x 2 4 x 2 .

Crtanjem grafika funkcije y x 2 x x 2 uvjeravamo se da ona dostie minimum u taki
x=0. Taj minimum je jednak 4. Sa druge strane funkcija y 4 x 2 dostie maksimum, jednak 4,
za x=0. Slijedi, 4 x 2 x x 2 4 x 2 4 , tj. data jednaina je ekvivalentna sistemu
x 2 x x 2 4

jednaina

4 x2 4

ije je rjeenje x1=0.

1 x

Primjer 41. Rijeiti jednainu 2

2
Kako je 21 x 2 i x 1

x2 1

1
.
1 x2

1
2 , to je data jednaina ekvivalentna sistemu jednaina
1 x2

1 x

2
koji ima rjeenje x1=0.
2
1
2
x 1
2
1 x

Primjer 42. Rijeiti jednainu

Lako se uoava da je

x 2 4 x 2 1 2 1 3 i 3 5 x 2 3 . Slijedi, dobijamo sistem

x2 4 x2 1 3

jednaina

x2 4 x2 1 3 5x2 .

3 5x2 3

. Druga jednaina ima rjeenje x1=0. Zamjenom u prvu

jednainu uvjeravamo se da je to i rjeenje prve jednaine. Slijedi, data jednaina ima rjeenje
x1=0.
Primjer 43. Rijeiti jednainu

x 2 4 x x 2 6 x 11 .

17
ODJ=2,4. Neka je

x2 4x

f x x 2 4 x

g x x 2 6 x 11 . Tada je

f 2 x

2 2 x 2 6 x 8 2 2 1 x 3 2 2 4 , tj. f(x)2. Sa druge

2

strane je g x x 2 6 x 11 x 3 2 2 . Iz prethodnog slijedi da je f(x)=g(x)=2, tj.

2

x2 4x 2

x 2 6 x 11 2

. Rjeenje je x1=3.

Primjer 44. Rijeiti jednainu

Kako je

8x2 2 2 x2 x 1 3 .

2 x 1 2 3

8x2 2 0 i 2 x2 x 1 4 x2 4 x 4

ekvivalentna sistemu jednaina

8x2 2 0

2 x 2 x 1 3

. Rjeenje je x1

3 , to je data jednaina

1
.
2

2
2 x x
Primjer 45. Rijeiti jednainu 2 1 sin x 1 2
.
2

Datu jednainu zapiimo u obliku 1 sin 2 x 1 22 x x

Kako je

x 1

, odnosno 1 sin 2 x 1 2 x 1 .
2

2
1 , to je sin x 1 0 , odnosno sin x 1 0 . Rjeenje je x1=1.

Primjer 46. Rijeiti jednainu 4 x 2

Kako je 4 x 2 4 i

8 sin 2 x
.
2 x4

8 sin 2 x
4 , to je data jednaina ekvivalentna sistemu jednaina
2 x4

4 x2 4
, ije je rjeenje x=0.
8 sin 2 x
4

4
2 x
Primjer 47. Rijeiti jednainu cos7 x sin 5 x 1 .

Znajui

da

je

sin 2 x cos 2 x 1 ,

to

je

data

jednaina

ekvivalentna

jednaini

2
5
2
3
cos7 x sin 5 x sin 2 x cos 2 x , a ova jednaini cos x cos x 1 sin x 1 sin x . Kako je

2
5
2
3
cos5 x 1 0 i 1 sin 3 x 0 , to je cos x cos x 1 0 i sin x 1 sin x 0 . Slijedi, data

18

, a ovaj sistemima jednaina

x 1 sin x 0

cos 2 x cos5 x 1 0

jednaina je ekvivalentna sistemu jednaina

2
sin

cos x 0
sin x 0

ili
. Rjeenje je x=2m ili x 2 k , m,kZ. b) Slino prethodnom

2
sin x 1
cos x 1

x 1 cos

,
x 0

sin 2 x 1 sin 2010 x 0

sluaju dobijamo da je data jednaina ekvivalentna sistemu jednaina

2
cos

odnosno sistemu

2010

sin x 1
sin x 0

ili
ija su rjeenja x 2 k , odnosno x=m,

cos
x

0
cos
x

1
2

m,kZ.

x 1

Primjer 48. Rijeiti sistem jednaina

y 1 1
y 1

ODJ=(x,y):x0, y0.Kako je y0, to je y+11. Iz prve jednaine sistema slijedi da je

x 0 i

y 1 1 , tj. x1=0 i y1=0 (rjeenje prve jednaine). Zamjenom u drugu jednainu uvjeravamo se
da je to i njeno rjeenje.

2
2 x x
Primjer 49. Rijeiti jednainu 2 1 sin x 1 2
.
2

Datu jednainu zapiimo u obliku 1 sin 2 x 1 2 x 1 . Kako je

2

x 1

1 , to je

sin 2 x 1 0 , odnosno sin x 1 0 . Rjeenje je x=1.

Za rjeavanje jednaina mogu korisno posluiti i sljedea tvrenja:

Ako je f(x)a (f(x)<a) i g(x)<a (g(x)a), tada je jednaina f(x)=g(x) nema rjeenja.
Primjer 50. Dokazati da jednaina x 2012 3 x 2 11x 1 0 nema realnih rjeenja.

Data jednaina je ekvivalentna jednaini

3x 2 11x 1 0

za svako xR, to jednaina

2012

. Kako je x20120 i

x 2012 3 x 2 11x 1

polazna jednaina nema rjeenja.

Primjer 51. Rijeiti jednainu 2 x

3 x 11x 1
2

1 x8 .

nema rjeenja. Slijedi,

19
Kako je 2 x

8
1 , a 1 x 1 , to data jednaina nema rjeenja.

f x a

Ako je f(x)a i g(x)b (a>0, b>0), tada je f x g x ab

g x b

, pri emu su

funkcije f i g istog znaka.

Ako je f(x)a i g(x)b (a>0, b>0), tada je

f x

g x

f x a
a

, pri emu su funkcije

b
g x b

f i g istog znaka.

12. Korienje svojstava sinusa i kosinusa

Primjeri takvih jednaina su sljedei:
sin x sin x 1 ,

sin x cos x 1 ,

A sin x B cos x A B , A sin x B sin x A B , (1)

m

gdje su , , A i B dati realni brojevi, a m i n dati prirodni brojevi. Za rjeavanje ovakvih

jednaina koristi se sljedee svojstvo sinusa: ako za neko x0 vai stroga nejednakost sinx0<1, tada
to x0 ne moe biti rjeenje ni jedne od jednaina (1). Analogno ovome, za rjeavanje jednaina
oblika
cos x cos x 1 i A cos x B cos x A B
m

(2)

koristi se svojstvo kosinusa: ako za neko x0 vai stroga nejednakost cosx0<1, tada to x0 ne moe
biti rjeenje ni jedne od jednaina (2).
Primjer 52. Rijeiti jednainu sin x cos 4 x 1 .
Ako je x0 rjeenje date jednaine, tada je sinx0=1, ili je sinx0=1. Stvarno, ako bi sinx0>1, tada bi
imali da je cos4x0>1, to nije mogue. Ako je sinx0=1, tada je cos4x0=1; ako je sinx0=1, tada je
sin x0 1
ili sistema
cos 4 x0 1

cos4x0=1. Slijedi, svako rjeenje date jednaine je rjeenje sistema

sin x0 1

. Prvi sistem ima rjeenja x 2 k , kZ, dok drugi sistem nema rjeenja.

cos
4
x

1
2
0

Primjer 53. Rijeiti jednainu 3cos 4 2 x 2 sin 5 x 5 .

20
Ako je x0 rjeenje date jednaine, tada je cos2x0=1, jer bi u protivnom sluaju vaila nejednakost
sinx0>1, to nije mogue. Ako je cos2x0=1, tada je sinx0=1. Svako rjeenje date jednaine je i
sin x0 1

. Rjeenje je x 2 k , kZ.
2
cos 2 x0 1

rjeenje sistema jednaina

Primjer 54. Rijeiti jednainu cos3 3 x cos11 7 x 2 . Ako je x0 rjeenje date jednaine, tada
je cos3x0=1, jer bi u protivnom sluaju vaila nejednakost cos7x0<1, to nije mogue. Tada je
cos 3 x0 1
. Rjeenje
cos 7 x 1

cos7x0=1. Svako rjeenje date jednaine je i rjeenje sistema jednaina

je x 2 k , kZ.

13) Sistemi simetrinih jednaina

Simetrini sistem jednaina ima oblik
f ga

f hb
g hc

(1)

ili

f g a

f h b , (2)
g h c

gdje su f, g i h neki algebarski izrazi koji sadre najmanje jednu od promjenljivih x, y ili z, a a, b i
c neki brojevi.
Sistem jednaina (1) se rjeava na sljedei nain: Sabiranjem jednaina sistema dobijamo
1
a b c (3). Zatim se od jednaine (3) oduzimaju, redom, jednaine
2
sistema (1) i tako dobija sistem jednaina:
jednainu f g h

1
1
1
a b c , g a b c , h a b c .
2
2
2

Za rjeavanje sistema jednaina (2) potrebno je pomnoiti lijeve i desne strane jednaina,
dobija se jednaina f 2 g 2 h 2 abc , odnosno fgh abc (4). Ovdje je potrebno da bude
ispunjen uslov abc0. Preostaje da se jednaina (4) podijeli sa jednainama sistema (2), dobijamo
dva sistema jednaina sa nepoznatim f , g , h :

ab
c

ac
g
b

bc
h
a

ili

ab
c
ac
.
b
bc
a

21

Navedeni metod moe se uoptiti na proizvoljni simetrini sistem

proizvoljnim brojem nepoznatih.

jednaina sa

x y x z 3

Primjer 55. Rijeiti sistem jednaina

x y

y z 4.

xz

y z 3

Poslije sabiranja jednaina datog sistema dobijamo jednainu

x y xz

y z 6 . Ako

od dobijene jednaine oduzmemo redom jednaine datog sistema dobijamo sistem jednaina
x y 1

x z 2 . Slijedi, x+y=1, x+z=4 i y+z=9. Dalje je x+y+z=7, odnosno x1=2, y1=3, z1=6.

y z 3

xy
36

z
xz
9 .
Primjer 56. Rijeiti sistem jednaina
y
yz
4

x
Poslije mnoenja lijevih i desnih strana jednaina sistema dobijamo jednainu xyz=1296. Slijedi,
x2=324, y2=144, z2=36, odnosno x=18, y=12, z=6. Rjeenja su sve ureene trojke (x,y,z) za
koje je xyz>0.
x 2 y 2 z 2 12
.
xy xz yz 12

Primjer 57. Rijeiti sistem jednaina

Oduzimanjem

prve jednaine od druge dobijamo jednainu x 2 y 2 z 2 xy xz yz 0 ,

odnosno 2 x 2 2 y 2 2 z 2 2 xy 2 xz 2 yz 0 , tj.

x y 2 x y 2 y z 2 0 .

Slijedi,

x=y=z. U ovom sluaju je 3x =12, odnosno x=2. Rjeenja su x1=2, y1=2, z1=2 i x2=2, y2=2,
z2=2.
x 2 xy y 2 37

2
2
Primjer 58. Rijeiti sistem jednaina x xz z 28 .
2
2
y yz z 19

22
Uoimo da je: xy, xz, yz. Na primjer, ako bi bilo x=y, tada bi druga jednaina protivrjeila
x3 y 3 37 x y

3
3
treoj jednaini. Dati sistem je ekvivalentan sistemu z x 28 z x . Ako saberemo
3
3
y z 19 y z
jednaine sistema dobijamo jednainu x2y+z=0, odnosno x+z=2y. Zadnju jednainu moemo
posmatrati kao injenicu da promjenljive x, y i z grade aritmetiki niz. Neka je d diferencija tog
niza (d0). Neka je x=yd i z=y+d. Zamjenom u prvu i treu jednainu datog sistema jednaina
3 y 2 3 yd d 2 37

dobijamo sistem jednaina

2
2
3 y 3 yd d 19

. Ako od prve jednaine sistema oduzmemo

yd 3

drugu jednainu dobijamo da je yd=3 i

3 y 3 yd d 19

3 y 4 28 y 2 9 0 , y 2 9 ili y 2
y3

2
. Slijedi, 3 y

9
28 ,
y2

3
1
. Kako je d , to je y1=3, d1=1, y2=3, d2=1,
y
3

3
3
, d3 3 3 , y4
, d 4 3 3 . Znajui da je x=yd i z=y+d, dobijamo da su
3
3

rjeenja datog sistema jednaina: x1=4, y1=3, z1=2; x2=4, y2=3, z2=2; x3
z3

10 3
3
, y3
,
3
3

8 3
10 3
3
8 3
; x3
, y3
, z3
.
3
3
3
3

14. Korienje kompozicije funkcija

Razmatramo jednaine oblika

f(g(x))=f(h(x)) (1), gdje su f, g i h neke funkcije.

Teorema 1. Ako je funkcija f rastua (opadajua), tada su jednaine (1) i g(x)=h(x)

ekvivalentne.

Primjer 59. Rijeiti jednainu 2 x 1 1

2 x 1

7 x 1 x 2 7 0 .

2
Neka je f x x 1 x 7 . Sada se data jednaina moe zapisati u obliku f(2x+1)+f(x)=0, ili

f(2x+1)=f(x). Kako je funkcija f neparna, to je f(x)=f(x). Slijedi, polaznu jednainu moemo

23
zapisati u obliku f(g(x))=f(h(x)), gdje je g(x)=2x+1 i h(x)=x. Kako je funkcija f rastua na
1
itavoj brojnoj pravoj Ox, to je g(x)=h(x), tj. 2x+1=x. Rjeenje je x1 .
3
Primjer 60. Rijeiti jednainu sin

x
1
sin 2
0 . Uvedimo oznake f(x)=sinx,
x 1
x x 1
2

x
1
i h x 2
. Sada datu jednainu moemo zapisati u obliku f(g(x))
x 1
x x 1
+f(h(x))=0, ili u obliku f(g(x))=f(h(x)). Osim toga funkcija f je rastua na skupu vrijednosti
funkcija g i h, pa je polazna jednaina ekvivalentna jednaini g(x)=h(x), tj. jednaini
g x

x
1
2
, odnosno jednaini x3+2x2+2x+1=0 ije je rjeenje x1=1.
x 1
x x 1
2

Primjer 61. Rijeiti jednainu 2 x

2x

3 x 1

3 x 1

33 x x

4 x 9 x . Datu jednainu zapiimo u obliku

22 x 32 x . Neka je f x 2 x 3 x , g x x 2 3 x 1 i h(x)=2x. Sada

x 2 3 x 1

x
x
polaznu jednainu moemo zapisati u obliku f(g(x))=f(h(x)). Kako je f ' x 2 ln 2 3 ln 3 0

na itavoj brojevnoj pravoj Ox, to je funkcija f rastua. Slijedi, data jednaina je ekvivalentna
jednaini g(x)=h(x), tj. jednaini x 2 3 x 1 2 x koja ima rjeenja x1,2

5 21
.
2

Teorema 2. Ako je funkcija f, definisana na odsjeku a,a, parna i rastua (opadajua)

na odsjeku 0,a, tada je na odsjeku a,a jednaina (2) ekvivalentna jednainama g(x)=h(x)
ili g(x)=h(x) (uz uslov da g,h:a,aa,a).
4
2
2
2
Primjer 62. Rijeiti jednainu x 2 x 2 x 1 1 4 x 4 x .

2
Datu jednainu zapiimo u obliku x 2 1 2 x 2 1 2 x 2 2 x . Neka je f x x 2 x .
2

Sada jednainu moemo zapisati u obliku f(g(x))=f(h(x)), gdje je g(x)=x21 i h(x)=2x. Kako je
funkcija f parna, to je data jednaina ekvivalentna jednainama g(x)=h(x) ili g(x)=h(x), odnosno
jednainama x21=2x ili x21=2x. Rjeenja su: x1 1 2 , x2 1 2 , x3 1 2 ,
x4 1 2 .

15. Funkcionalne jednaine

Mnogi zadaci na teme reavanja jednaina i sistema jednaina se svode na razmatranje
funkcionalne jednaine oblika

24

f f ..... f x x
1 4 44 2 4 4 43

(1)

n puta

U formulisanju sledeih tvrenja potreban je pojam neprekidnosti funkcije na skupu (odsjeku,

intervalu...). Kako se ovaj pojam (strogo) matematiki definie u zavrnim razredima srednje
kole, to emo ga ovde uvesti na intuitivan nain. Intuitivno neprekidnu funkciju shvatamo kao
funkciju iji je grafik neprekidna kriva (koja nema prekida, tj. grafik se moe nacrtati ne podiui
vrh olovke sa papira). Ovde se razmatraju funkcije koje su neprekidne u svojim oblastima
definisanosti. Tako, na primer, funkcija je definisana i neprekidna na intervalima i . Funkcija
je definisana i neprekidna na poluintervalu, dok je funkcija definisana i neprekidna na intervalu.
U nastavku teksta se pretpostavlja da je funkcija f, na ukazanom skupu, neprekidna, i to posebno
neemo naglaavati.
Teorema 1. Reenja jednaine f(x)=x su i rjeenja jednaine (1).
Kada su jednaine (1) i f(x)=x ekvivalentne?
Teorema 2. Ako je funkcija f rastua u svojoj oblasti definisanosti, tada su jednaine (1) i
f(x)=x ekvivalentne.
Teorema 3. Ako je funkcija f opadajua u svojoj oblasti definisanosti i n neparno, tada
su jednaine (1) i f(x)=x ekvivalentne.

Primjer 63. Rijeiti jednainu x 9 6 x 6 12 x3 6 3 2 x . Datu jednainu zapiimo u

obliku 2 x 3

2 3 2 x , odnosno u obliku x 3 2 3 2 3 2 x . Neka je f x 3 2 x .

3
Datu jednainu moemo zapisati u obliku f x x .Uoimo da je funkcija f opadajua na skupu

R i da je n=3. Slijedi, data jednaina je ekvivalentna jednaini f(x)=x, tj. jednaini

je rjeenje 1.

2 x x ije

2 ... 2 x
Primjer 64. Rijeiti jednainu x 21 4 42
4 4 2 4 4 4 43 .
2015 korijena

Iz date jednaine slijedi da je x2. Uvedimo u razmatranje funkciju f x 2 x . Sada datu

f f ..... f x x
jednainu moemo zapisati u obliku (1): 1 4 44 2 4 4 43
. Uoimo da je funkcija f rastua
2015 puta

u svojoj oblasti definisanosti. Slijedi, data jednaina je ekvivalentna jednaini 2 x x koja

ima rjeenje 4.
2 y2
2 x2
2z2

z
,
,

y
x.
1 y2
1 x2
1 z2
Dati sistem jednaina moe imati samo nenegativna rjeenja.
2 x2
I nain: Neka je f x
. Sistem jednaina moemo zapisati u obliku: y=f(x), z=f(y), x=f(z),
1 x2
ili u obliku y=f(x), z=f2(x), x=f3(x). Rijeimo jednainu x=f3(x). Uoimo da je f parna funkcija.
Primjer 65. Rijeiti sistem jednaina:

25
Dokaimo da je funkcija f rastua na intervalu 0,+). Stvarno, neka su x1 i x2 proizvoljni brojevi
1
1

iz intervala 0,+) takvi da je x1<x2. Tada je x12 x22 , 1 x12 1 x22 ,

,
2
1 x2 1 x12

2
2
2
2

2
2
, tj.
2
2 ,
2
1 x2
1 x1
1 x2
1 x12

f x1 f x2 , to je i trebalo dokazati.

Saglasno teoremi 2 jednaine x=f(x) i x=f3(x) su ekvivalentne na intervalu 0,+). Kako su x1=0 i
x2=1 rjeenja jednaine x=f(x), to su x1=0 i x2=1 rjeenja jednaine x=f3(x). Za x1=0 dobijamo da je
y1 0 i z1 0 , a za x2=1 imamo da je y2 1 , z2 1 . Dakle, ureene trojke (0,0,0) i (1,1,1) su
rjeenja datog sistema jednaina.
II nain: Lako se zapaa da je jedno rjeenje sistema kada su sve tri promjenljive istovremeno
jednake nuli. Dopustimo sada da su sve one razliite od nule. Tada se dati sistem jednaina moe
2

zapisati u obliku (reciprone vrijednosti jednaina):

2
1
2
2
1
2
1 ,
1 ,
y
x
x
z
y
y

2
1
2
1
1

1
1 . Sabirajui ove jednaine dobijamo da je 1 1 1
x
z
z
x
y

odakle slijedi da je x y z 1 .

0,

Primjer 66. Rijeiti sistem jednaina: x y 1 , y z 1 , z x 1 . Dati sistem

jednaina zapiimo u obliku: x y 1 , y z 1 , z x 1 . Uoimo da su rjeenja, ako
postoje, vea ili jednaka 1. Uvedimo u razmatranje funkciju f x x 1 definisanu za x1.
Sada sistem jednaina moemo zapisati u obliku x=f(y), y=f(z) i z=f(x). Slijedi, f3(z)=z, odnosno
z z 1 , ije je rjeenje z1

3 5
3 5
. Lako se dokazuje da je x1 y1
, pa je rjeenje
2
2
3 5 3 5 3
,
,
2
2
2

datog sistema jednaina ureena trojka

16. Korienje teorema o nepokretnoj taki

Kod rjeavanja jednaina postavljaju se dva bitna pitanja, prvo: da li data jednaina ima rjeenje, i
drugo: ako ima rjeenja kakao ga nai. Odgovor na prvo pitanje daju tzv. teoreme o egzistenciji
rjeenja. Ovdje emo navesti dva takva tvrenja, a odnose se na egzistenciju nepokretnih taaka
funkcije f, tj. rjeenja jednaine f(x)=x.
Teorema o kontraktivnom preslikavanju
Za preslikavanje f:AA kaemo da je kontraktivno (ili da je kontrakcija, saimajue) ako

q 0,1 x , x
1

A : f x2 f x1 q x2 x1 .

26
Teorema 1 (princip kontraktivnog preslikavanja na pravoj). Svako kontraktivno
preslikavanje f: a,ba,b ima jedinstvenu nepokretnu taku, tj. jednaina f(x)=x ima
jedinstveno rjeenje (u intervalu a,b).
Teorema 1 vai i u sluaju kada se interval a,b zamijeni, na primjer, odsjekom,
polupravom ili itavom pravom R. tavie, ona vai i u ravni i prostoru.
Uvedimo oznaku za ortogonalnu projekciju take P na pravu ili povr . Oznaka je ortP.
Primjer 67. U ravni su date prave p1, p2, ..., pn. Neka je P1p1, P2 ort p2 P1 , ...,
Pn ort pn Pn 1 , Pn 1 ort p1 Pn (vidi sliku). Dokazati da postoji taka P1p1 takva da je Pn+1P1.

pn
P3

p2

Pn

p3
P2
Pn+1

P1

p1

U sluaju da su sve prave pi, i=1,2,...,n meu sobom paralelne, tada za svaku taku P1p1 vai da
je Pn+1P1. Pretpostavimo da meu pravama p1, p2, ..., pn postoje bar dvije koje nijesu paralelne.
Neka su to, na primjer, prave pi i pi+1. Prava pi (i=1,2,...,n) u Dekartovom pravouglom sistemu
Oxy ima jednainu aix+biy+ci=0. Ovaj koordinatni sistem izaberimo tako da se prava p1 poklapa
sa osom Ox. Birajui taku P1p1 mi zapravo biramo apscisu x take P1 na osi Ox. Kada se nae
taka Pn+1, njenu apscisu oznaimo sa f(x). Na ovaj nain je definisano jednoznano preslikavanje
f:RR (apscisi xR take P1 pridruena je apscisa f(x)R take Pn+1). Za svako j=1,2,...,n imamo:

q 0,1 P , P p : P
j

'
j

j 1

Pj'1 q j Pj Pj' ,

'
gdje je sa Pj Pj' oznaena duina dui Pj Pj . Kako prave pi i pi+1 nijesu paralelne, to je 0qj<1. Iz

prethodnog slijedi,

q 0,1 P , P p : P
1

'
1

'
n 1 n 1

qP1 P1' ,

gdje je q q1 q2 q
n . Zadnju nejednakost moemo zapisati u obliku

q 0,1 x, x ' R : f x ' f x

q x ' x .

27
(Ovdje je x (x) apscisa take P1 ( P1' ), a f(x) (f(x)) apscisa take Pn+1 ( Pn'1 ). Slijedi, preslikavanje
f:RR je kontraktivno, pa saglasno teoremi 2, imamo

! x

R : f x x ,

tj.

! P1 p1 : Pn1 P1
(x* je apscisa take P1).
Napomena 1. Bez tekoa se prethodni primjer moe uoptiti na sluaj pravih u prostoru:
Date su prave p1, p2, ..., pn u prostoru tako da meu njima postoje bar dvije koje nijesu paralelne.
Neka je P1p1, P2 ort p2 P1 , ..., Pn ort pn Pn 1 , Pn 1 ort p1 Pn . Tada postoji jedinstvena taka
P1p1 takva da je Pn+1P1. Posljedica. Ako je n=2 i ako se prave p1 i p2 mimoilaze, tada take P1 i
P2, za koje je P3P1, odreuju zajedniku normalu (mimoilaznih) pravih p1 i p2. Najkrae
rastojanje izmeu pravih p1 i p2 realizuje se po dui P1P2.
Primjer 68. U prostoru su date ravni 1, 2, ..., n, od kojih bar dvije nijesu paralelne.
Neka je P1 taka ravni

1, P2 ort2 P1 , ..., Pn ort, Pn1 , Pn 1 ort1 Pn . Tada

postoji

jedinstvena taka P11 takva da je Pn+1P1.

Primjer 69. Dat je otrougli trougao ABC. Na stranici AB

zadata je taka P1. Neka je P2 ort BC P1 , P3 ort AC P2 i P4 ort AB P3 .

Dokazati da ! P1 AB : P4 P1 (vidi sliku).

P4
P1

P3
C
P2

Primjer 70. Data je trostrana piramida ABCD iji su svi uglovi diedara otri. Neka
P1ABC, P2 ort BCD P1 , P3 ort ACD P2 , P4 ort ABD P3 i P5 ort ABC P4 Dokazati da

! P1 ABC : P5 P1 (slika 4).

Primjer 71.Neka su A i B dvije mape, pravougaonih oblika, jedne te iste oblasti uraene
u razlitim razmjerama. Neka je mapa A poloena na mapu B tako da je, na jeziku skupova
reeno, AB. Dokazati da se vrhom olovke moe pokazati samo jedno isto mjesto istovremeno na
objema mapama.

28
Brauerova teorema
Ovu teoremu navodimo u specijalnom sluaju.
Teorema 2 (Brauer, teorema dokazana 1911. godine). Ako je funkcija fCa,b i ako f:
a,ba,b, tada postoji x0a,b takvo da f(x0)=x0 (ovdje je sa Ca,b oznaen skup neprekidnih
funkcija na odsjeku a,b).
Ako je funkcija f strogo rastua (opadajua) na odsjeku a,b, tada je x0 jedinstveno
rjeenje jednaine f(x)=x na odsjeku a,b.
Primjer 72. U podnoju planine nalaze se monake elije. U nedjelju izjutra, tano u 7
asova, monah se poeo peti uz planinu i na njen vrh je stigao u 7 asova uvee. Prenoio je na
vrhu planine, a zatim je u 7 asova izjutra poeo da se istim putem vraa u eliju u koju je stigao
u 7 asova uvee. Dokazati da na tom putu postoji mjesto u kojem je monah bio u isto vrijeme
(na asovniku) kada se peo i kada se sputao sa planine.
Oznaimo sa 7,19 vremenski interval potreban da se monah popne, odnosno spusti sa planine.
Dalje, oznaimo sa x vrijeme (na asovniku) kada je monah proao odreeno mjesto na putu ka
vrhu planine, a sa f(x) vrijeme (na asovniku) kada se monah naao na tom istom mjestu pri
sputanju sa planine. Oigledno, f je neprekidno preslikavanje na odsjeku 7,19 i
f:7,197,19. Saglasno teoremi 3 postoji takvo x za koje je f(x)=x. Ovo znai da postoji mjesto
na putu monaha kada je njegov asovnik pokazivao isto vrijeme pri penjanju i pri sputanju sa
planine.
Primjer 73. Dokazati da jednaina: a) x cos x 3 , b) cos(sinx)x=0 ima rjeenje.
a) Neka je f ( x) cos x 3 . Preslikavanje f je neprekidno na skupu realnih brojeva R i pri tome




f : , 1,1 . Kako je 1,1 , , to je f : ,
, . Slijedi, postoji

2 2
2 2
2 2
2 2

taka c , takva da je f(c)=c, odnosno c cos c 3 , tj. c je rjeenje date jednaine. b) Na
2 2
slian nain se razmatra i ovaj sluaj.