Sie sind auf Seite 1von 519

H

REDAK C IONA KOM I S IJA


ANTO BABIC, Jr. I VAN BOZIC, FERDO GESTRIN,
d •. BO CO GRAFENAUER . .I •. MIHAI LO D IN IC. dr. DRA_
GOSLAV JANKOVIC, JAGOS JOVANOVIC. UUBEN
LAP[, DU SAN PEROVIC. Jr. JA ROSLAV SIDAK . ,I •.
ISTORIJA
J ORJO TAD IC. dr. N IKOLA VUCO. J r. FRAN ZWITTER
'NARODA
JUGOSLAVIJE
UZA REDA K CIJA
d•. BOGO GRAfEN A UER
DU SAN PERO VI C
Jr. J AROSLAV SIDAK

IZDA YAtKO PODUZECE •. SK OLS KA K NJ I GA


H
ZAGRE B
ZAGREB · MCMLIlI
PRE DGOVO R
Rad na OV()j H is!or;ji na roda FNR.I "']'UCCO jc on inicijdtivu,
koju jt g. 1949. dao Savjet za na uku j kulturu pri \lladi FNRj,
{b sc U\ prelim: Jlotrebc historijske na.~tavc U Sl'cd njim skolama
lundi udlhcnik, u kome hi lie prikazao histo.rijski rnzvita k oasih
o<lrotla. oslohoden od idcalisti.!kih sh l'atanja i sovinistitkih teo -
de neija, kojc SII poslojaie II prc:dralnim udlbenicima. Sa"jet jc
Tadi toga obrazovao kom isiju saslavljc:nu od h istor i ~ra iz ,vih
naiih rcpuhl ik a i prulio juj sve llJalcrijainc mogu cn os ti za oha"-
I.janj e toga Jlosla. Na celu komisij c bi! .. jt Mitra Mitroyit, tada-
snji m inislar prusvjc lC NR Srbijc, a ?on clanove SII hili od rc:dcn i:
dr. Mihai lu Dinie. dr. Jo rjo Tadit. dr. Iva n Boiie. dr. Ni kola VI.I~ O,
(!r. Drol,l!'Osla\' janko\'ic i Duiall Pcrovit iz Beograda; dr. j;lToslav
~idal: iI Zagreba: dr. Fran Zwitter. d r. Bogo Grafenauer i Fcrdo
G:strm w. Ljubljan.e: Anto Babi ~ iz Sarajcva: Jago; J ovanovit
~:I Cctinj.:l i Ljubcn Lupt: iz Sh'plja. U prlloj go(lini SUdje\OIl30
jc u raelu komisije i Boris ZiherL
Komisija je \I prclhodnim diskusijama (I koncepcjj ~ i planu
knji;e, melodi rada i organizaciji posla proiirila slloj prvobitni
zada:.::k
Plan. koji j e k()misija izradila kao tcmclj za dalji rad. a "U
kom e ~e oglcda i njenu koneepcija (I osnollnim linijama historij-
sio:o,l!' J·azl"i tka na!i h naroda. predvidao je da se izradi jedno djdo
na tuat no sirem (,snovu, kao i da surad ujc lIeCi broj historieara .
Po tom pianu eijdo jc djdo zamiiljeno u ,eti T; knjige: prva
knjiga obuh\<uca. osim kraccg pregkda prvohilnog drus!v3 i robo-
vlasnilkog poreth na teritoriju nase zeml jc, p eriodu raspadanja
rodo\'ski h osnosa i 'Posta nka ·kl asnog drustva i period'll ranoga j

v
'1 ,. 01 I' 10 : ,',10 1,,,I.,);;,,,u n.a misljenje samog aulora . !zlaganju
""';I"))ug fe:udaliz",;, (\, 11.·- I,,,i , ' \ ' 1 '.1 I .I,,, ... , I" " ,,,I,,
',I/I,in,]' '''iiljo.:nj'' 0 otvorenim probletnima naic historije dall(>
"I""I.",ja fe:udalnih ."Jrw~ .. i p"javl ,;"·;!l1j:. 1'1 ... " ... ,,01;, k"I',I;oI,
·. I,a,,~ nalina pruizvodnje: i gradanskog dru.'tvOl (XVI.-XV lll.
jt; mjc:sto "U bihliografskom pregledu na kraju dotimog poglavlja ,
•.t I: Ire:ea - pe:riodu razvi tka i ulvrdivanja kapilalistilkih odnusa Zbog namjene knjige l irem krugu l italaca naubii aparat
, ..... ,mja naeiona!nih pokre:ta jugoslave:nskih narada (X IX. st.- nije naveden \I biljdkam<l isp"'] tt:ksla. ali jc na k raju svakog
;: I!J1S); le:tvrta - doha stare: ] ugoslavije:. NarodnouslobodilaCki pogtal'lja dodan kraci pre;.:kd i7.vura i literaturc. Nije: se islo za
' :01 i Naroonu rc:voluciju i soeijaliMil ku izgradnju naSe zemlje. tim. da ~c o:! 1'''\I",n:l hihli"grafija. vee ria se navedu osnovni
Osim ulvrdivanja p<:riodizaeije, koja ne pO$tavlja krule vrc- iZl'lOr; i likr:!ln r;, " I'''jc(li n im pitanjima, S oblirom na to, da
",,,nske grani.cc, vee se ..buire na konkrc:tni h i~ torijski razvhak d" ~ 'lIb Ill' p"st"j; nauena bibliografija za nasu nacionalnu hislo-
I'"jooinih naAih naroda, ,plan prool'ida obradivanje: hiSlorije sva· li jH. i tabv pre:gled mofe korisno slu!iti kao putokaz za dalji
k,,;( naroda pojc:dinaeno ,. granicama historijskih ra7.lluhlj<l U $VO - sall",stalniji rad. naro6to nastavnieima i studentima
J"ne periodizaeije. Na laj je nacrn Ic:!ii-{e postavljcno. S otnirtllf'!
" :I dule vremenske periode. na prikaz ivanje organskug razvil b
Po zav ricnom radu u 'komisiji. sav je matu,ijal povjeren
w akog naroda napose, nc .:r.ancmarujuCi ]lritom u obradivanju .~ vc tmj iei elanova - B. Grafenaue-r. D. Perovic i J. Sidak - da g:l
"l1C mOmt'.Ille, koji su povczali historiju svih iii pojooinih nasih konahlO redigiraju. Osnovni je zadatak life rcdakeijc bio, d:.:
nOlrOOa. Uz svako historijsko razrio.blje dola?i uvod, u komc se teksto'·c. 0 kojima se drskutiralo pojedi'llarno i u veccm vremcn-
.Iaje opea osoovna linija u razvitk u naiih narod<l U toj lx:riodi , uz skom razmakll, lljednab i uskladi u zaokruzcn u cjelinu. Prc:radba
kratak prcgled drustv eno·ekonomskog r:lZ vitka Evrope i na jh il- pojooinih veeih ii i manjib odjc:1jaka i upotpunjavanja iii skraei-
"ijih momenata iz histol'ije susjednih drZava. naroeilo onih. u vanja vrsena su jcdnim dijelom na temelju prijasnjih primjedaba
,'ijt:m su se sklo pu. dufe iii kraec vrijeme. razvijali pojcdini nasi iii za'kljutab §irc komisi.je. a jc:dnim dijdom samostalno na
narodi. tcmelju opecg pravca njcnoga rada II postjednjem pcriodu: ko -
Na suradnju je: poz"an vrlo l irok kru g hislor ihra iz svih misija je na kraju i odobrila rad ufe: redakcije.
I.a~ih rc:publika, koji su, ugla\'fJom. preuzel; na sebe: da obrad e:
.• voje fla.cionalne historije i prema svojQj spccijalnosti j.zvr~ il i Na 'kraju nekoli·lw fij eli 0 rezultatima rada .
n)t:du sobom raspodjelu gradiva. ul imajuti kao temel; plan. koji 01'0 jt: djdo pf\'i op, c1niji pokusaj tllmacenja nase proslosti
je inarlila komisija. na temdju h istorijskog matcrijalizma. Rat] lila njemu bio je
Na prvoj knjizi radilo ~ 36 5uradnika . Rad je ujedinjnvala skopt:m 5 vc:likirn Id"koeama. koje su u\'jcto\'ane uvelike rezulta -
komisija, ko;a jc funkcionirala kao sira rcdakciona komisija, tima i stupnjem razl'itka nase dosadaAnje historiografijc. Mnogi
koristeCi se u najl'ecoj mjtri mctodom diskusijc:, Svakitekst je momenti, pa i litave strane historijskog riUvitka 'na~ih naToda
prolazio kroz diskusiju na sastancima komisije, uvijek Ul u~&e oslalc su nc:istraiene, Otuda i mnogi otvorcni problemi i praznine,
auWra, ako nije oio njel in llano Neki te:kstovi su, osim toga, bil i koj; se nisu mogli rjdavati bez novog iSlrali\'atkog rada i prel.
Vrcthodno pretresani i 11.1 sastancima suradnika il pojedinih re- hodnc monografijskc obradbe, a taj Ie posao n ije ni moga o
publioka ; 1ah.v je slulaj bio narOCito s tekstovima srpsk.ih i s.1o- obav;ti u vez; S ovim radom. Ali pokraj svih nedostataka i tra -
ve:nskih. a dijclom i hrvatskih historilara. Takav nacin rada dao gova starih shvacanja, koja nisu jos savladana i ispoljal'ajll st· II
jc: knjiz i, u pog-ledu <>ptc koocepoijc. kompoz icije i tumal cnja
rjdavanju nekih pitanja, ovo je djdo i znatan napor . •la St · kn 'lI<
mnogih pojedioos:i. don ckle pebt kolc:lil'nog rada. Ali. u spomim
korak naprijed u materijalistilkom Os\'je:tlji\'anju 11:0 '.· 1',,,:.1"':11
pilanjima, 0 kojima u hislorijskoj r.:wei postojc razli1;ita glcoi5ta.
\ ' 11
VI
lin i, t;;~ ! 1 l~ gli li ~.~:: i: 1~1" ~
ql~ ;~l'~,l; , ; ~ i 1i~:; h ~li ~t ~I~l
I

',ilt l ',~ ; ! j ' • ih Ii 1.i JI hOt!


i:l':.\ !Hii i . ~i l i!' ji-l· r:j i, ~h!
;t<J k-l .1 jl : 111-,;:1:"1' IH!
111: ljlt, ln'l;J11, lill!~ J, i~1!
,"l!l<l§li: lIliJ! 'Il{! : :I·l~l- ;u'!*
IF ~li!U'-!,'l 1.!,1 lt -I ':F'!'
j~jWi;~j~iPijriI~j~Wl!!mj~if!H

! il !~!:J:F-f:: H'fiHFi!H .iH !


, .J ' l~iBI<~j II ~h;i~;ll h!; '
l! !iil b!IH~I'I
' lij l! j~h:iib j~H !
ll. h. l=l!;:':'~!=! lili j
t ,t 'i'l;':jl;ll;i"J~ll ·,ll":1 fti l
! U l-~J; ' ~i::s: J;.... jf:::~~ ;:11:{ d'i !
'!l -,-ra:; ;,}"
1:!;;II:i~I' li! dli"I~!·""il ,
lH',.:!F'I' :j"
ln"'-~ll;l_ '; 'Ć·;'liVj.I-'-;-",
t, •

'1"j'{";~"i'1~'!~'~j~!:
I I ' i. :::", .• 1 J _ =.. ~ ~ ._ ',. lli'"'
:J",
;;;· ,
,..:I::S: ... ~
<;.
BIBLIOGRAFIJA OPĆIH PREGLEDA HI STORIJE NAS IH NARODA
Miu~ilunaren d. Inll. f. lInerreith. CUchlchUforschun$! (1800 idaUt:) MIOC MonumentI hillorico·juridicl SI~voT1lm merldiolllliu m MHJSM
MonumrnlaHun,l riar historic; MH"
MiUeilunrende:I Mu$CII,·t reinurijrKrlhl(l~I907) /'otonumrntl spect.n l jll h!slon.m Slavorum mHidionllium MSHSM
Mjutfnik prnnitkoll: dru'ln (1876-19-4&) Patrololillueca.odn. ialina PG.odn.PL
N'arodna Sllrinl (1922·35) 1\'5 Cpnor" tTHOrpl4IeK " JOoP"". CAH CEs6opllllt.:
N.sllml YJt,nik (1893-19-45) NVj 360p"IDIIaIlCTOpllj}'.jt3I!1{ HI..... It,lllll;UIIOCTCAH 360PII IIK HJK
n"".III0",,,
:sa M","*Ulllon• .it,,,,,.
"nopIIj), II ctm.lllIC.l0pn~~::-'~:O~ JHolI
nfl""~:: :~'P~:~II:::::8!~:O~:Ylt H.II:':~lIlj~. jyroc.-rOBtllCICIIX IIapo.lID
Rad JUlI'ollntnskt Ikldemije t.nllnO)li I umjttoo1ti (11167 i daljt. odn
19-41·-45 R.d Hru tJke ~k.dtmiJt lnlluo.tI I ~;:rJI~~~i)odn. Rad HA

Rnpnve Sloven~kt .kadtmije lnlnO$\i in umrtnosti (19-I~.~pd:.t~:J SAZU

R:zprlvr Zn.a, lvent!!. druilva t l hUmlni~!i~nt "~dt (I9Z3-3S)

i~vV::S~il::~:~~::I~I:: /~:: balkanlquCl (193-1-38)

Cnp~::t)(I884'96: H. P. 1906·11; ul etp. 19'22·40; H. C. 1950 II

SIMoh rv alsk. prO~\'jcla (1895-1903: N. S. 1927·28: Itl. $tr. 1949 i


dalje)
Vjun lk hrvIlukoIl' nrh~olo~kol> dru~IVD (1879·91; N. S

Vjunik hrv~L<ko· sI3vonsko·dDlmD'in~kor l~mDlj$kor .,kiva


odn. Vjunik Hrv.t.<k0l> drt" 'noj! arhl ... (!9""s-1945~ZA. odn. VOA

Boitto"CTOp"(,.IIr.l.cKllK(l950II .... ~)
WiUt nxh.flloehe Miutilunj!tn .us Bolnien und Hercej!ovin. (1892;::!~

3In"(II(l927·33; 1935-41)
Zbornik MlliCt Slovenske (1889-1912)
Zbornik u um~tnoSlno l,OOOVlRO (1921·40; 1951 i d.ljr)
Zelt~h~~I~~u h i~t o r!5Chen Vrr~inu fij r Stdtrmork (l9(JG·4J; 19-16

ZjwdovinskihMlp;1 (19Ui diijr)

AASS
CD
MC
D o p R v

I. POGLAVLJE

NASA ZEMLJA U DOBA PRVOBITNOG DRUST VA

Historija prvobitnog drustva prou~ava razlil:ite oblike pro-


izvodno-potrosackih zajc:dnica, u koj ima Sll Ijudi livjdi od
samih pocetaka svoga dru!itvenog iivola, kada su $C odvojili od
pri rode, pa sve do postanka klasnog druUva i onoga polilicko-
pravnog oblika, koji jt karakteristibn 1.a njega - drfav t.
S razvitkom samog covjeka i nacina, na koj i Sll sc proizyo-
di la src:dstva potrcbna 1.a opstanak, bo i ostalih drustvenib
odnosa. mijenjali su se i oblici prvobilnog dru§tva, razvijajuti
se: od primitivnijih k savTseni jima. U tim se promjenama mogu
ra:r.likovati dvije periooe: a l d oba dil'lja!tva i b) doba barbarstva
Doha divljaltva i doba barharstva razlikuju sc medu sohorn
po stupnju razvitka Ij udskih vrsta, po nal:i nu proizvodnje II
pojedinim proizvodno-potrosal:kim zajednicama. po materijalnoj
klllturi, koja odgovara stupnju razvitka nal:ioa proizvodnje. i
po narol:itim oblicima drustvene 5trukture ti h zajednica.
A. Doba divljaitn . - Pry; pralj udi kao radicite vrste pri-
mitivnih ho minida, od kojih 511 poznati u Aziji Pithecanthropus
e~ctus, a u [vropi Eoanthropus Dawsoni, pojavil i su se na
Zemlj i u pol:elku hartera, odnosno pleistocena. Oni live u
prvobitnim coporima. prdaznom obliku iz livotinjskog stada u
Ijudsko druJ tvo. ol prehran juju se. vje rojatno, sak.upljajuti plo-

L Hlato,IJo,_. J u...,. l... l.iol.


1. Stariji pale o lit u na l oj zemlji. _ U našoj
dove, gomoije i trave i hvatajući male životinje. Kamenje i
su zemlji tragovi starijeg paleolita otkriveni na nekoliko mjesta.
štapovi služe im povremeno kao orude.
Vazna je prije svega Krapina II Hrva.tskoj. U polup ećini , koja
Doba divljaštva II Evropi je epoha ledenih imeđuledenih je pračovjeku služila kao sklonište, nađeni s\l ostaci nekoliko
razdoblja, koja se međusobno smjenjuju približno od g. 600.000 ljudskih kostura, koji su pripadali neandertalskoj rasi. Kosti
do oko 50.000. Tada su na teritoriju Evrope živjele različite vrste diluvijalnih životinja nađen e u toj pećini pokazuju, da je kra-
praljudi: Homo heidelbergensis, Homo primigenius ili neanderta- pinski čovj ek živio u posljednjoj, Riss -Wiirmskoj interglacijal -
\ensis, j, napokon, podvrste Homo sapiens fossilis: Cro-Magnon. noj fazi . kada je kod nas bila topla klima s faunom, koja je nj oj
Grimaldi i Chancelade, neposrednI:' preteče današnjega Homo svojstvena. Orut'le moustierske' epohe, kojim se služio krapinski
sapiensa. ČOVJek, izrađeno je od kamena, ponajviše eruptivnog porijekla,
Praljudi se služe primitivnim. grubo tesanim orudl:'m i oru- kakvi su kremeni različite vrste, jaspisi, kalcedoni, opali i t. d.
žjem. koje izrađuju od kamena. životinjskih kostiju ili drveta. Te su "rste kamena nezgodne za glačanje, ali sc lako cijepaju
S "bzirom na različite razvojne etape materijalne kulture u doba j tdu. Od njih su izradena strugala, grebala. svrdli, šila, nož ići.
,Iivljaštv<l. ono se s arbeološkog glcdi!ta dijeli na stariji i mlađi mah čekići. Koštanog oruda nađeno je u znatno manjoj koli čini .
pale"lil i na me7.olit. i to različ ita neobrađena šila. Faunu u Kra pini čine uglavnom
Sakupljačka privreda je gla\'ni način privredi\'anja. Već petinski medvjed. Merckoy nosorog ipragovedo.
pn.:m:1 geogra fskim odlikama kraja, u kome stanuju pojedine Po ostacima materijalne kulture krapinski je čOI'jek bi o
gl"l",," praJjudi. a isto tako prema napretku u izradbi oruđa i sakuplja č plodova i lovac i vjerojatno je živio u hordi. Znao je
"'·UY.j". ra,lc važnost lova i ribolova. Najpoznatij e životinje, koje već za valnI. Po mišljenju nekih arheologa on je bio ljudožde r.
'" praljmli Evrope lovili u doba divljaštva. bile su prasion i ma- jer su nadene nagorjele ljudske kosti cijepane uzduž. kako bi
mut. Mcrckov i dlakavi nosorog, pećinski medvjed. pećinska sc izvadila srž. Mo guće je, medutim, da krapinsk i čovjek m:an-
hijena, pećinski lav, različite vrste jelena, bizon, pragovedQ i dertalac nije bio ljudožder, nego da je io bio njego\" nasljednik,
konj. fosilni čovjek. koji je potisnuo neandertalca. O kulturnim i
Pra1judi žive u hordama. Kasnije sc vjerojatno i u Evropi drugim predodIbama krapinskog čovjeka oemamo dosada nika-
kao i drugdje javljaju t. zv. dualne organizacije. T o su počeci kvih konkretnih podataka ; samo prema inozemnim nalazima iz
rodovskog uredenja. U njemu su proizvodno-potrošačke zajed- istog doba možemo zaključivati, da su praljudi neandertaiske
nice materinski ili očinski rodovi v eć prema tome. da li sc računa rase osim kulta mrtvih vršili magične obrede, koj i su u vezi sn
po majci ili po ocu pori.ieklo njihovih članova od mitskog pretka, nabavljanjem hrane.
koji je obično vrsta neke životinje ili biljke - totem roda. Osim u Krapini utvrđen je stariji paleolit u Vindiji u Hr-
Rad je organiziran tako, da su pojedine vrste poslova raspo- vat$koj , II Betalovu spodmolu kod Postojne u S)().Veniji. a možda
njemu pripada i nalazi!te kod Vršca u Vojvodini. Naročito je
dijeljene izmedu mu§karaca i zena prema njihovim biološkim
karakteristično nalazište u Bctalovu spodmolu. jer je tu naden
sposo·bnostima. Muškarci sc bave izradbom oružja i oruda, lo: o~
i ribolovom. brinu se za sigurnost zajednice. Zene sakupijaju materijal, koji pripada premoustierskom ili čak i acheulskom
stupnju, a moustierski je pouzdano dokazan. Orud e - strugala,
plodove, biljke j gomoije, kao i male životinje: ~uvaJu va:r~ ,
pripremaju hranu i brinu se za viškove. odgajajU djecu, SIJU šiljci, noževi - izradeno je od kremena i sličnog materijaia.
Ostaci starijeg paleolita pronadeni su i u pećini Pod Kalom kod
odjeću. Proizvodima svoga rada članovi podmiruju sve potrebe
svoje zajednice. P roizvodnja je autarhi čna Veća. ekonomska
Ya.žnoslžena pokazuj e se u matrija.rhatu.
T'~I:'. " lij..,:"", 1'.'.I!",·i " 11 .. 11..:." 1),11",, k.,, 1 I\J.I"';';",~· . I 11:'
li", l.. kalildi",:. '1I';"I(icrl:.bc jc ;l;il';" k;w s:.klll'lj.,č 1'I\.d .. va "'t,r["il, i llwmurln ih pn.,d .. č:.!>:,. ipak sn lI.uk"i 1"'ltll;I ;,'IOI
,I,,,, ..c. t:TH:ii na kuitanim artefaktima. k"ji ~II otkriv",ni II I'nl,,':'lwj
Vremenski bi se ta perioda sta rijeg palevlita Illogla nckako zij;;!!.i. i podočnjak pd;in~kog lava . kome je dan oblik iiv,,!inj '
postaviti priblifno od godine 150.000 do 120.000. ske glave. a pronadell je u Poslojnskoj jami.
U tim n;Lla1.i~tim" l' r ačov jek jc djelomično prikupljao 1'10'
2. Mladi paleo lit una loj :emlji. -Iz mladeg duve. a ustr, sc i havi" IU\'nm i rih(llovom. Faunu toga uglil\'num
paleolita otkriveno je mnogo više nala:illa. Njemu pripadaju u hlad nog doha sačinjavaju pećinski lav, pećinski medvjed, pećin .
Sloveniji Potočka tijaika na OUevi itnad Logarske doline i ska hijena. sjeverni jelen, radičile druge I'nte jelena, mamut,
Belalov spodmol kod Postojne kao najkarakte rističniji Ut čita,· mu.\kalni bik, ris. lisica, konj, marmotica (planinski tee) i t. d.
nit drugih, kao Ito su Mornova tijaika kod Soštanja, Spehovka Pećine . u kojim;) su nadeni kulturni ostaci, obično su lovačke
kod Zgornjeg Doliča, Njivice kod Radcča, jama pod Herkovim .~t::lIIice, II koje su se praljudi sklanjali. eim bi nestaJo fivotinja
Pečima kod Marcnberga, Postojnska jama. Otoška jama kod ili čim bi sc preselile one, koje je pračovj ek lovio, selio se i 011.
Postojne. U Hrvatskoj pripadaju ovamo Vindija kod Vot.e Donje idući z;: njim:!.. Vremenski bi se ta perioda mogla staviti izmedu
(kotar Ivanec) i Lokve kod Delnica, a u Srbiji Pet.ina pod Jeri. ,t:"odint' t20.000 i 50.000. ako ne i ndto kasnije.
ainim brdom kod Gradca II Kragujevačkoj oblasti, koju joj istra· .'l. M e %cl l i t. _ ltmedu paleol ita i mladega kamenog doba.
fuju. Sva su ta nalatiha u pećinama, koj e su bile stalna ili pri. 'lc"l il;l. nalazi sc jedno duie razdoblje - mCloHI ili srednje
vremena skloniha mladeg paleolitskog čOI.jeka. Osim tih sklo- bmen" noOa. To je posljednja Jlerioda divljaš\I·a. u kojoj se
ništa u pet.inama pronadeno je u Sloveniji i nekoliko mi:,lk vrši "rijela1- u novo rudoblje - barbarstvo. Materijalna kultura
paleolitskih nalaziha na otvorenom prostoru, i to kod Vrhnikc. !nezolita ima u početku karakter paleol itske kulture, a poslije se
uNevljama blizu K:lmnika i u Ko~talljcvi6 n;, Do1cnjskolll približava neolitskoj. Ka o i upaleolitu, praJjudi i%raduju orude
U doba mlarleg Jl:lleolita nastaje i u .luguslav iji promjena cijep;:lljem ; tesanjem kamena, samo !to neprestano usavršal'aju
stanovni štva. Neanderta lskog čovjeka H omo primigeniusa sve tehniku izradbe.
1';5e poliskuje i njegovo mjesto zauzima Homo sapiens rossilis. S ob~iro m na način proizvodnje to je doba. u kome sc osim
Mijenja se i materijalna kultura. Umjesto različitih vrsta kre· sakupljanja. lo\'a i ribolO\'a mjestimično javlja moti ča rska
mena pračovjek sve čdće upotrebljava raznovn ne kl'a1'cite. b· tcmljoradnja.
radba koltanog oruda isto sc tako \Jsal'rhva. Što se toga tiče. U J ugoslaviji zasada nema dO'l'olj no nalaza, pomoću kojih
n aročito je karakterist ična P Oločka tijaika; u ostalim nalazištima bismo mogli pratiti druŠlveni razvitak ljudskih g r upacija na
ima manje ko§tanog materijala. Tesanjcm i eijcl'.mjem kamena našem teritoriju. Poznato je nala1.iŠle u pećini Spehovki kod
pračovjek jo~ uvijek izraduje raznovrsno orud~ i oružje. koje Zgornjeg Ol)liča , gdje su izuau paleolitskih slojeva nadene
se s tipološke strane djelomično na.d.ulja n.. izradevinc starijeg jednoredne ost vc, U blizini Subotice nalazi se dru go nalati~le it
paleolita, a djel omično predstavlja nllve tekovine. U tim nalazi· mezalita, smjdteno na otl'orenu mjestu,
!tima nade ni 11.1 različiti nokvi. ~iljci. strugala, svrdla i t, d. Prema spomenutim nalati§lima mogao bi se mezol;t II Jugo-
izradeni od kamena, kao iratlična sHugaia i šila od kosti. Ka· slaviji vremenski staviti izmedu godine 8.000 i 3.000, a lo je,
rakteristična j e i koŠlana svirala it Potočke tijali,e. prema sadaJnjem stanju arheolo§kih istraiivan ja, velik hijatus
Iako dosada nisu kod nas otkrivene takve umjetničke iHa' izmedu njega i mladeg paleolita.
devine, kakvih ima na mnogim mladcpaleolitskim nalazi h ima
srednje i zapadne Evrope u obliku plastičnih i slikanih antropo· B, Doba barbarstva. - Doba barbarstva u Evropi odlikuje
sc ratvitkom umnih i tehni čki h sposobnosti H omo sapiensa. T o
doba obuhvaća ove etape razvitka materijalne kulture: neolit Upoznavši proizvode. ko-je same ne iuaduju, pojedine za-
ili novo kameno doba i razdoblje upotrebe metala. u kome se jednice nastoje poveća ti svoj radni učinak . kako bi dobile što
razlikuju ~re~azno do~~ eneolit, brončano i !eJje:m~ doba; ovo vile robe za razmjenu. Kad vlastite snage članova više ne mogu
se opet diJel! na stanje, hallstattsko, i mlade, latensko doba da odgovore sve večoj potrebi za vilkovima, onda zajednicr:
:ojavlj~je se ke ra~ib.. za koju ljudi nisu znali u doba divlja~ poklanjaju .iivot ratnim zarobljenicima, koji tada - kao robovi
~tva; osr~ t~?a om pripit oml juju fivotinje kao rezervu žive - rade :ta rodove, u kojima fiv e. To su pojedinačni slučajevi
hrane: naJ~nJe psa, z~tim svinju, kozu i govedo. Orude je u to robovanja, koji u ra:tvitku dru!tva postaj u sve češti zbog !ve
doba ~a vl!~m stuP~lu tehničke obradbe: glačanje kamenog vete potrebe za radnom snagom.
o.ru~a r oruija po~taJ.e .pravilom. Kamen kao materijal za pra\'- Veča vainost mu!karo u proirvodnji i raspodjeli proizvoda

lJenJ~ oruda zamJe?JUJ~ kasnije metali. To su najpri je samo- j ača njegal' polofaj u drultvu. Stoga rodovsko uredenje prdazi
rodm bakar, onda livem bakar, bronca i - na kraju doba bar- na patrijarhat. Zadržavajući druge funkcije. rodovi gube svoj
barstva - feljezo . Upotreba metala zahtijeva veću tcllničku prijašnji karakter proizvodno-potrošačkih zajednica, a time i
političke funkeije. Oni IC cijepaju na manje proirvodn()-potroJač­
~~:~:~~a~oja je potrebna u rudarstvu, metalurgiji i za lijevanje
ke kolektive - udruge i njima slične rodbinske zajednice. One
obuhvačaju nekoliko desetaka radaka oba spola, koji potječu
. Sakupljačka privreda - nekada glavni izvor priv.redivanja od istog pretka. Politifke funkcije rodova prelaze na organizacije
- Lma tada sporednije značenje . Zemljoradnja i stočarstvo K višeg stupnja. One nastaju ujedinjavanjem više rodova u ple-
pridru!uju lovu i ribolovu, i u tom razdoblju postaju glavne ffi(;Jla. a tih u saveze plemena. na !to ih navod.i politička potreba,
grane proi:tvodnje. S ob:tirom na naročite geografske osobine da lie brane od \·anjsk.ih napadaja i da organi:tiraju ratne pohode
P?jedinib krajeva , u kojima five proizvodno-potrošačke zajed- na susjede.
mce. one se preteino orijentiraju prcma zemljoradnji ili stočar­ Razlike u specijalizaciji povlače za sobom i različite: radne
stvu. Kao posljedica te specijalizacije nastaje u pojedinim zajed- učinke u pojedinim proizvodno-potro!ačkim zajednicama. a to
nica~a. viJak p'roizvoda :tbog večega radnog učinka. koji je medu njima stvara diferencijaciju u imovini. Bogati~a nasdja
posljedIca ra:tvltka oruda, savrJenije tchnike njegove upotrebe postaju predmet :tavisti siromašni jih susjeda i objde t njihovih
i boljeg poznavanja prirodnih zakona. Višak proizvoda upotre- napada ja radi pljačke.
bljavaju zajednice kao sredstvo za razmjenu, pomotu koga Sposobniji pojedinci se izdvajaju medu pripadnicima svojih
doba\']jaju viškove rada onih zajednica, koje se bave drugim rodova večom druItvenom vafnoiću i ugledom. T o sl'; naročito
granama proi~odnje. Tako nastaju proizvodi namijenjeni triii tu pokaxuje pri raspodjdi pro-izvoda. Ekonomsko diferenciranje
- roba. U početku vrše zajednice razmjenu robe prr:ma upotreb- posta.j e osobito j a.ko za vrijeme ratova. U dugim ratnim poho-
noj vrijednosti same robe, a kasnije razmjenjuju robu za nr:ke dima i seobama ti pojedinci vrie funkcije vojnih starješir.a i zato
odredene vule robe, koje postaju opće prihvačeno mjerilo vri- dobivaju veće dijdove ratnog plijena. Bogatstvo još viJe učvr­
jednosti druge robe, kao na prim jer sloka i komadi metala. !ćuje njihov povlašteni pojobj.

Proces sp«:ijalizacije - druhvenl'; podjde rada izmedu Kod stabiliziranja n;]. odredenom teritoriju poslije seoba. taj
različitih proizvodno-potro!ačkih kolektiva _ postaje jači. jer viši sloj prisvaja ekonomske povlastice, podvrgava svojoj vlasti
obradba metala zahtijeva visoku tehniku proizvodnje. Zanatstvo. i eksploataciji najprije st&Tosjedioce, a zatim i slobodne pripad-
koj~ j~ prije po~tojalo sam(l mjestimično, postaje u kasnijoj nike svoga plemena. Na taj način stvara ~e klasa eksploatatora,
peTlo?l barbarstva. ~pća društvena pojava, pa se od njega odvaja a to je uvjd da nastane nov dru!tvc:ni oblik. - driava, kn ja
trgovtna kao specijalna grana druJtvr:ne aktivnosti. svoj im političkopravnim obilježjem karakterizira klasno druJtvo.
KAlITA]

l. N e o I i t - Nalaziila neolitskog doba otkrivena su go-


IOVO na eijelom področju nafe :u~mlje. Po obiljdjima materijalne
kuhure ra:likujemo nekoliko grupa, koje lU geografski. a pone-
kad i kronoloiki odijeljene. Kao najstariju grupu smatramo
_sl arčevačku .. kulturu (po nala:tii lu Starčevu). Ta se kuhurna
Krupa prostire po Srbiji i Vojvodini. a djelomi1:no i po Slavoniji.
Glavna su nalazi!la SlIr«:vo kod Pančt\'&., Bubanj kod Nila.
Pavlo\'ci kod Vranja. Coka kod Sente. Budak kod Subotice. Vuče­
dol kod Vukovara. San·aJ kod Osijeka. Naselja su uglavnom po
dolinama ili manjim breiuljcima, blizu rijeka i potoka. Nosioci
le kulture su stanovali II zemunicama, a u njihovoj je privredi
prevladivala motilanka zeml joradnja i stob-rstvo. U materi-
jalnoj je kulturi igyala vidnu ulogu keramika, koja doista daje
izrazit pc:.čat toj kuhurnoj gyupi. Naročito je karakteri stična orna-
mentika, u kojoj se razlikuju dvije podgrupe: t. zvo barbotinska
teh nika i slikana tehnika ornamentiranja.
Druga karakteri stična grupa. moida djelomično vremenski
paralelna I prvom, je _vinČ3nska. grupa. nazva na tako po Vinči
blizu Beograda. I ona se prosti re po Srbiji i Vojvod ini. a dijelom
i po Slavoniji. Glavna nalaziita S1I Vin Č;I . Car:šija. .Jablanica II
Srbiji. Coka, Potporanj. Vd ae u Vojvodini. Surčin i Kormadin
u Srij emu, a Bapska j Samatovei u Slavonij i. Kao i kod prethod-
ne grope, naselja se nalaze po dolinam:. ili na manjim brdulj-
cima u blizini rijeka. Nosioci te gyupe su Slanovalj uzemunieama
ili u četverouglastim nadzemnim ku ćama, koje su ponekad imale
i po vije .oba, Nač in proizvodnje je bio isti kao i u "starče­
vačkoj . grupi. U materijalnoj je kulturi i tu tipična keramika
i po Ivojim oblicima i po tehnici inadbe. Neobi1:no je bogata
figuraina plastika. SlO Je tiče popebn08 kulta. postoji sahranji-
vanje II Z(TČenOm stavu (Botoi kod Zrenjanina); za grobove u
Vinči sa isprufenim Ikdetima ni je pouldano utvrdeno, da li
pripadaju toj ili molda "starčevačkoj .. grupi.
Narolita grupa, koja medutim nije joJ ispitana. nalazi se u
Makedoniji. Ona nosi obiljcfja neolitske kulture iz Egejske
Makedonije:.. NUdja lU se dizala u ra vnicama, a njihovi sc ostaci
danas kriju pod t. tv. tum bama, kojih u Makedoniji ima u vdi-
kom broju. Kol iko se mole danas zaključiti. uanovnici su i tu
stanovali u u.munieama i u nad:temnim če tveroug!a. stim :tgra-
-, vena , u go-
01 materijalnc
fs ki , a pone-
I'" smatramo
sc kulturna
1'" Slavoniji.
Ilj kod Nib,
h"ticc, Vu~e_
II/{Iavnom po
:oka.. No , ioci
j je privrcdi
U mated-
1 doista daje
:is ticnaoma_
, barbotins ka

)0 vremcnski
ak o po Vinci
IIi. a dijclom
Jablanica u
i Kormadin
kod prcthod_
)jim brdulj_
zcmunicama
Jnc kad imale
i II ..starce-
na keramika
~ o je bogata
oji sahranji-
a grobove u
rcJeno, da Ii

_.na lazi5Cu
iz Egcjske
loviseostaci
i ima u veli -
.. nid IU i tu
I:ulim zpa-
dama. Materijalna jc kultura takoder obilovala [iguralnom pla-
stikom, koja sc od _vinl:anske« razlikuje II detaljima. Grupa
poznaje i slikanu keramiku, koja sc raz.likujc od _starčc \'ačh ...
Toj grupi pripadaju, Da primjer, nalaziha II okolini Sitolja
(Cmobuki i druga ).
U Bosni je rasprostranjena ,.butminka .. grupa. a glavna ~U
nalazišt3 Butmir kod Ilidie, Nebo na Bili kod T ravnika, Novi
Seher kod 2epča i Donji Klakar kod Bosanskog Broda. Ljudi su
tu stanovali II zemunicama okrugloga ili apsidijalnog oblika. ali
i II lIad:cmnim četverouglastim kućama. I za " butmirsku« je
kulturu karakteristična keramika, ali se onil od keramike ostalih
grupa radi kuje i po oblicima i po omamentici. k oja je katkada
i reljefno itradena. Ta je kultura rclativno bogata plastičnim
proizvodima.
U Dalmaciji je donekle istra!en neoli: jedino na otoku
Hvaru. gdje lU poznata nalazi~ta Grapče"a spilja i Pokrivcnik.
Za radiku od ostalih kulturnih grupa. tu su nalazilta u ~ćjnama;
osim toga gropa .'ie razlikuje od ostalih po značaju materijalne
lrulture. Naročito su karakteristični oblici te keramike, kao i
spiralno slikana ornamentika na njima. Na Hvaro nema plastič­
nih proizvoda. Po kuJturnim obiljdjima ta se grupa može pove-
zati s grupama na Siciliji i u Apuliji.
U ostalim krajevima Dalmacije, ufe Hrval!lke i u Sloveniji
iz neolitskog doba postoje samo pojedinačni nalazi. koji ne
dopu! taju. da ih razvrslamo u odjelite grupe. Ipak u Istri i
jednom dijelu Slovenije možemo i!dvojiti posebnu kulturn u _
grupu. Sianovnici su tu živjeli ponajvile u kralkim peći nama.
kao što je to bilo u Prcdjami kod Postojne, u Betalo'"1J 5podmolu
i u Škoejanskoj jami kod Divačc. Prema ostacima sačuvanim u
Pred jami stanovnici su gradili kuće i u samim peć inama ili bar
postavljali pregrade. Njihov je način proil:vodnje bio isti kao i
kod ostalih kulturnih gropa, ali se či ni , da je lov tu bio važniji
M nego zemljoradnja. Zanimljivi su keramički objekti. koji sc
M vezuju za italske.
d, Osim gore spomenutih glavnih grupa ima i drugih. koje sc
k, samo djelOOlimo prostiru po Jugoslaviji, a centar im je "an naše
zemlje. T akva je potiska kul turna grupa, koja u sjevernom Ba-
natu rano potiskuje vin~aDsku, pa. i lenddska., srodna. potiskoj, steatit. orijentalni alabaster, gnrski kr i,ta1 i I. D.. k:." i I":orli'·;ti
u Srijemu i Slavoniji.
Neol itska naselja. prubju dragocjale podatke o načinu fi-
vota ljudi u to doba. Osim u temunicama oni su stanovali vet ~~~:j ~~~r:~I::~!~f:~ ~:::~ d~::~~;:,~~~;~~::~~:~·'I~~:.:~I: ~';ij~;~~
i \I nadzemnim kućama 5 jednom ili vije soba. Ognj išta i peči $U objekte, mo!emo na osnovu toga zaključiti. ria j.., razlIlj..,,,,, već
bile ili u samim kućama (Vinča) ili van njih (Butmir, Bila). Od u to doba bila vrlo živa, čak i s udaljenim krajn'i",:,
kamenog oruda izrađenog tesanjem upotrebljavahu joj samo Dijelom su na đ eni i podaci o raui čn;m kultodm<l i vi"r~' ­
nolić i vrhove za strelice. Ostalo bi kameno orude grubo otesali.
vanjima. Po pogrebnom ritusu možemo zaključiti. da j(' 1'(I"'"j;.Io
a zatim glačal i . Radi toga su se najviše slu!ili serpentinom, a i vjerovanje u život poslije smrti kao i vc! ik strah "d mrtvih.
drugim vrstama kamena. Motičarska je temljoradnja bila razvi- Sloga su i vezivali mrtvaca prije nego će ga pokopati . pa d;'nas
jena, lto potvrđuju klinovi u obliku obućarskog kalupa, na kakve nailazimo i na zgrčene skclcte. Dosta podataka o tom "jCfMalI j u
čcsto nailazimo, a upotrebljavali su ih pri obradivanju zemlje.
prubju i p!3.5tične izradevine, koje najčdće prib1.lIj l1 1...,nski
Po nalazima možemo utvrditi, da je čovjek tada već sijao pše- lik. T o je dokaz o kultu plodnosti, koj i se razvio medu iU;J.l,ito
nieu (nadena u Vinči ). Uz ~emljoT3dnju bilo je razvijeno i sto- zemljoradničkim grupama. Ali osim statueta. koje prib~uju
brstvo; kosti goveda, svinje, psa i kote svjedoče. da. je čovjek lenu, ima i mulkih i !ivolinjskih figura , samo u mnogo manjem
bio vd pripitomio i uzgajao te životinje. hto su tako bili valni broju.
10\- i ribolov. O važnosti lova 5\'jedoč i veliki broj vrhova strelica
Neolit u Jugoslaviji mole se vremenski sta\'iti izmedu godine
(kojih nema u starčevačkoj i vinčanskoj grupi), kao i kosti i
3.000 i 2.000.
rogovi srna. jelena, veprova i t. d., a o ribolovu kosti riba, kao
i ko!tane ostve i udice. 2. E n e o I i t. - U prc!aznom rudobiju izmedu neolita i
O radinosti neolitskog čovjek a ima i drugih podataka. b rončanog doba poj avljuje se bakar, koji postepeno zamjenjuje
Veoma je bilo rašireno lončarstvo. Svi keramički objekti izradeni kamen kao materijal za pravljenje oruda i oružja. Sto<!a lo
su llobodnom rukom. Po namjeni ih možemo rarv rstati u neko- razdoblje i nosi naziv bakreno doba, kuprolit ili l ..ncIlli\. PI, je-
liko grupa. To su najprije predmeti ta svakidašnju upotrebu. kao dine neolitske kulturne grupe five u to doba i dalje. ali se mate-
grupa keramika, ute~i , kolutiči i I. d., - utim t. Z\·. bolja kera- rijalna kultura postepeno mijenja. Osim tih javlja .~e na pmlru-
mika, tehnički odličuo izradeni predmeti, čcsto obojeni i bogato čju Jugoslavije i čitav niz novih kulturnih grupa.
ukra!eni, neprikladni u svakidašnju upot rebu i, najzad, pred- 1--1edu najkarakterističnije grupe molemo ubrojili ~ haden ­
meti ~a kult - plastične izradevine, minijaturno posude i L d. sku. kulturnu grupu. koja se javlja u Voj\·ooini. Slavoniji i
Ostaci tekstila (Vinca) i pratenova za vretena Ivjedoče, da $U sjevernoj Srbiji. Djelomično su istra!ena nalazišla San' a; kod
ljudi tada poznavali tkanje. Isto tako ima podataka i o rudar- Osijeka i Vučedol kod Vukovara u Slavoniji . Stano\'.l;ci tc ..:-rupe
stvu. Tako su u V inči nađeni frag menti rude cinabarita i gale- su živjeli u zemunicama, a dijelom i II nad7.emn;m 1.11<:;"11;' ~ apsi-
nila, a na Avali postoji rudnik cinabarita, odakle su stanovnici dijainim sVr$etkom (Vučedol ). Glavna cfta te grup..:. P" kn.inj se
Vin&: dobivali tu rudu. Dosta je liva bila i razmjena dobara. ona raspoznaje od drugih, ogleda se u keramici i "",;in" Ilrna-
prije svega $irovina. Tako je u mnogim neolitskim nalazištima mentiranja. Još karakterističnija je _slavonska _ kulturu;, "rupa,
Podunavlja naden opsidijan podrijetlom 5 izvora rijeke Tise, koja prelati zatim i u brončanu periodu. Ona ~e prustire po
oda'kle je donesen na nala. nalazi!ta. Opsidijan, koji je naden Slavoniji. Bosni i donekle po Vojvodini. U Sloveniji ~e javlja
na nekim nalazištima u Sloveniji (Betalov spodmol i Predjama), i njena podgrupa, poznata pod imenom .. ljubljanska . p-upa.
italskog je porijekla. Osim toga nadene su i druge vrste kamena: Glavna nalaziita su Sarva! i Vu~edol u Slavoniji. \-lrusto"aČ3 i

JO JJ
Sto se ti&: kulta i vjerovanja molemo zaključiti. da lU po·
Alihod!e kod Travnika u Bosni i Ljubljansko Barje u Slovenij i. grebni običaji i kult mrtvih uglavnom joJ isti kao i prije. Mrtvi
Kuće za atanovanjc 'u ponajvik nadzemne četve rou glaste
Ide u g robovima uvijek u zgrčenom polo!aju, i to je oPĆi način
zgrade. NascIja Ic ne nalaze vil e nepoSTedno tl dolinama, pone- lahranjivanja u to doba. Mnogo lU rjede plastične izradevine.
gdje su lamo na niiim brefulje:ima (Sa",'aš, Vučedol ). a ponegdje koje se ponegdje vet. potpuno gube. Prelazno doba molemo u
i na Ibmijim uzvisinama (Alihodfe). pa čak i u pcCimuna (Hru- Jugoslaviji vremenski staviti izmedu godine 2,000 i 1.800.
, tovala). Nudja na Ljubljanskom Darju pripadaju, mc:dutim. u
grupu lojenilkih nucij •. kod kojih lU kuće sagradene na stupo- 3. B r o n č a fl o d o b a. - Za brončanog doln nastaje
vima neposredno nad vodom ili na močvarnoj obali. Način pro- preobra!aj m;J.tuijalne kulture i privrede. Iako je 10 d oba u
izvodnje IC razlikovao vct prema geogn.hkim uvjetima poje- Jugoslaviji zasada Ilabo ispitano. ipak raspoznajemo nekoliko
di nih naselja. Negdje je prevladivala zemljoradnja. a negdje kulturnih gr upa. koj e pripadaju različitim pc.riodama. Neko v ri-
stočarstvo ili lo,·. l ta sc grupa raspozna~ uglavnom po keramici jeme još traje ..slavonska.: kulturna grupa iz eneolita. Medu naj-
inalinu ornamentiranja. U orudu i oruiju jol sc nastavlja stara karakterističnije grupe toga razdoblja ide svakako t.. t v. _pano n_
neolitska tradicija s neznatnim promjenama. ska. kulturna grupa. koja je raspo$tranjena u Vojvodini i sje-
vernoj Srbiji. Dosada je istraženo samo naselje Valin kod Vrka
U na Joj zemlji ima i drugih kulturnih grupa iz eneolita. koje
u Vojvodini. a vrle na su i iskapanja u Zutom brdu kod Usja i u
su ili manje valne ili joJ nisu islraie ne, kao na pr. bodrogke re-
Dubravici kod Pofarevca u sjevernoj Srbiji. Za tu je kulturnu
sturska ili lokan3ka u Vojvodini. Iz tog je doba i čitav niz ostava,
grupu karakteristilna keram ika sa svojom ornamentikom, a isto
kakve su nadene na cijelom području Jugoslavije, a u njima
tako i brončano oruije. orude i nakit. Kute: lU bile nezn:llno
različne vnte orulja i oruda. na pr. sjekire i dlijeta. Medu naj-
ukopa ne u zemlju, četverouglaste . Nosioci tc grupe bavili su sc
poznatije idu ostave u Griči kod Va rcar Vakufu, Karav idi kod
zemljoradnjom kao jednom od glavnih privrednih grana . Kao
Bosanske Gradiške i Kozareu uDosni , Brckinjskoj kod Pakraca.
specijalnu gr upu s relativno malo podataka smatramo i bubanj-
Vukovaru u Slavoniji. Bečmcnu kod Zemuna u Srijemu, Ploč­
sko-humsku grup u. Iz ostalih krajeva Jugoslavije poznati lU samo
niku kod Prokuplja i t. d.
pojedini nalazi iz grobova ili ostava, a u cjelini nije: jol poznata
Bakar lU ljud i u početku obradivali samo bladnim načinom, materijalna kultura brončanog doba naJe zemlje, jer mnoga
a poslije su počeli i njega lijevati, najprije $amo u jednostranim nalaziita nilU još istra.f.ena. Medu najznačajnije ostave tc periode
kalupima, a zatim i u dvostrani ma. Zemljoradnja, stocarstvo, idu Bizovac kod Osijeka. Beravci kod Broda. Veliko Nabrđe kod
lov, ribolov nl imali rclath'110 podjednako vatnu ulogu, a inten- Dakova. Podrute kod Novog Marofa, Ja vorIloja kod D"ora u
zitet jedne ili druge 8Tane je zavilio od geografskih u"jeta na- I·)",'atsko;, Mačkovac kod Donje GradjJke, Krehin Gradac kod
selja. Upot rebom bakra pojačao sc promei kovanih predmeta. Mostara u Bosni i Hercegovini, Dmovo kod Krikog. Velik i Otok
koji postaju roba kao i lam metal. O tome nam najjasnije govore kod Postojne. Radovijica u Sloveniji, BrCJtovik i Rudnik u Sr-
ostave., u koj ima su nadeni dohro uluvani i oc.upombljavani biji, i t.. d, Samo II Banatu, na primjer, poznato je preko 15 osta" a
predmeti. a druge sadrie polomljene ncupotrebljive komade. Mi- iz brončanog doba. Ali uz ostave karakteris tirni su i pojedini
jenjaju , e i mjesta naselja. Zbog hogatstva pojedinih proizvodno- grobovi iz toga dob::. kao što su oni u Te!nju i u "dikom
potrošačkih kolektiva postaju -$Vc čelti napada ji jednih plemena Mojunju blizu T ravnika u Bosni.
na druga. Stoga se nuelja povlače iz dolina na tcle pristupačna. Nuva malerija1na tekovina toga doba je hronta. legura
za obranu zpdnija mjesta. Sasvim Je mijenja i materijalna bakra i kOlitera, koja je tbog svoje čvrstoće mnogo prikiadnija
kultura, naročito keramičke iuadevine. Da li lU tome bile uzro- nego či.ti bakar. Naselja brončanog doba nisu viae nezajtiteni1
kom raznovrsne migracije, nije se do danas jol moglo ustanoviti.
13
12
kao prije. Na td ~o pristupafnim mjestima pod~~u ljudi gradine ta ko i za orude i o r uije, ali I.! mnogo'manjoj kolieini. Iz toga
i ograduju ih zidmama j pa!isadama. Novi nabn zivota i podi - doba poznate $U vee i etnilke grupe, koje su fiv jde u nasoj
zanje grad ina u yeti je sa sve vecom nesigurnoUu, koja je po- temlj i. Ponajvi!e su 10 bila ilirska plemena, osim krajcya istorne
sljedica j ekonomskog raslojavanja. Stolarstvo postaje s VT~me­ Srbije i istoene Makedonije, gdje !U fivjeli Tralani. Ilirska su
nom glavna grana privrcde izu:tev u ravnicama, kao l tD je Pa- se plemena tu bila nastanila jos u bronlano doba. 0 femu sv je-
no nska ni:tina, za koju je zemljoradnja ipak karakteristilnija. dofe nalazi na gradinama i u grobovima if, hronfanog doba.
I materijalna je kultura potpuno promijenila svoj oblik. Obra-
divan je i lijevanje metal nih prerlmeta sve vise napreduje, a Materijalna je kultura tada nastavak opec hronblfle kullure
uporedo stirn prestaje proimorlnja kamenog oruda i oruija. I.! Jugoslaviji I tipicnim novim elementima. Velika kolitina saeu-

Lije\'anje legura zahlijeva visoku tehniku proizvodnje i specija- \'ane keramike i objekata izradenih od bronce i ieljeza daje nam
lizaciju u radu, i 10 se ogleda u jacanju obrla i trgovine. Mijenja dragocjene podatke 0 orudu. oruiju i nakitu toga vremena. Tu
se i i:tradba keramike. Ona gubi ono znacenje, koje j~ nekarl udaraju u oei neke razlike prema pokrajinama. V brdovitim
imala, pa stoga i nje:tina tehnieka obradba paslaje sve losija. krajevima sluie kao naselja g radine podignute na teie prislu,
Kult je sarno donekle zadrfao slarn tradieiju. U Panorukoj nitini palnim mjestima, a u ravnieama jako utvrdene gradine. Vz
i u sjevc:rnoj 5Thiji, gdje se prostirala "panonska« kulturna gradine se javljaju i naselja na sojenieama (Donja Dolina. Ri-
gTupa, figuraloa plastika i ke ramika su zadrialc: jos vrlo mnogo pal). Iz toga IU "remena naroeito iSlrafeni grobovi. nad kojima
od starog nalina izradbc, iako u izmijenjenu obliku. Medu naj- su nasu!i humei, tumuli iii gromile, kojih u J ugo!laviji ima u
Ijeple plasticne proi:tvode loga doba pripadaju idoli iz Klicevca golc:mom broju; najpoznatiji Sll i najbolje saeuvani grobovi u
i Vrka i slatueta iz Bapske. Kullni karakter imaju i dvoja kolica Bosni, H ercegovini i Dalmaeiji. Sarno na viso ravni Glasinae sa-
nadena u Dupljaji u Banatu, od kojih su jedna potpuno saeu- ~uvan o je vi§e; hiljada takvih tumula, gromila. Ali u Bosni. a
vana i na tTi to~ka , a vuku ii, patke. Na jerlnim i drugim kolicima naroeito u Vojvodi ni, Hrvatskoj, Siovenij i i Srbiji ima i ravnih
nalazi se neko boianstvo. Tada se mijenja i pogrebni obred. Na grobova, iako se i lu upotrebljavaju ponekad u veeem brojl.! humci.
zgrlene skdete vile ne nailazimo, nego sarno na isprulene. Osim Ra.z.lika kod pokapanja ne ocitujc se. medutim. sarno u obliku
toga mrt\"aee i spaljuju, a pepeo stavljaju u urne iii ravno u grobova, nego i u samom naCinll, kako $U sahranji\·ali mrtve.
zemlju. koje IU ponekad pokopavali ponajvise u ispru!enom 5ta"u. a
Cijda roaterijalna kultura upucuje i na nove obI ike dru- ponekad spaljivali, pa sn pepeo stavljali iii ravno II zemlju iii
Itvenog uredenja. Stvaraju se plc:mc:na i savezi plemena, patri- u urnu. 0 ostalim kultovima i vjerovanjima posloje sarno oskudni
jarhat potpuno prevladuje u uredenju proizvodno-potroialkih podaci. Ido li $U izuzetak (Ripac u Bosni), a negdje Sll nadena
zajednica. Polinje doba ratnih pothvata i ratvitka vojne demo- votivna kolica izradena od bronee (G!asinac u Rosn i, Radgona
kracije. u Slovenij i); na drugim Sll mjestima bila izradc:na od gline. Osim
toga, nadeno je i drugo raznovrsno obredno posude II obliku
T a se perioda u ]ugoslavij i moie vremenski stavit; izmedu ritona, koji su ponekad slu!ili i kao urne (Ljubljana).
godine 1.800 i 1.000.
Vec u bronlano doba poeeli III se mijenjati 5ocijalno-eko-
4. H allslattsko doba. - P rijdaz iz bron~aneuhall­ nomski odnosi. Tada SIOearstvo ima glavno znatenje. Covjck je
stattsku periodu traje dU1:c vrijeme. 2dje.1;O Sll ljudi u prvo vri- utgajao kozu. oveu, govedo, psa i syinju. a potkraj toga doba i
jeme upotreblja\'ali sarno za nakit, a tek su I vremenom po~di konja. U vczi s intenzivnijim stoearstvom je i ll$avrSavanje ze-
da ga opcenito upotrebljavaju, pa je ono i djelomirno potisnulo mljoradnje. jeT lovjek poeinje sioku upotrebljavati i za zapregu.
broneu, kojom se Ijudi doduJe i dalje sJuie kako za nakit i vaze, Na taj nalin prelazi on I motifarske zemljoradnjc postcper.o na

" 15
obradivanje zemlje plugom. Uzgaja naročito pšenicu, ječam, upotrebljavali ljude zarobljene u sukobu s nekim neprijateljskim
proso i bob. Značajno je i sve jače usavršavanje preradbe plemenom.
metala. Kamen i kalupi za lij evanje metalnih predmeta, koji su Rodovska aristokracija postepeno gomila u svojim rukama
nadeni u nekim zgradama, svjedoče o tome, da su metal pn::radi- sve veta bogatstva. Tako su pripadnici rodovske aristokracije
\'aJi i za potrebe manjih zajednica. No isto su tako nađene i veće mogli dobavljati i skupocjene predmete, koji su izrađivani u
ostave metalnih predmeta, naročito hrončanih , koje su $\'aka.ko drugim zemljama. obično u Grčkoj. T o se najbolje vidi po nala-
u vezi s pojedinim talionicama i kovačnicama (Vače u Sloveniji, zima iz grobova u Trebeništu (uvezene grčke posude i zlatne
jedno od najvažnijib nalazišta ballstattskog razdohija uopće , maske, oklopne rukavice i t. d.). Isto je tako j s onim predmetima.
i t. d. ). Metalni predmeti, koje je neko pleme izradivalo u jednoj koji su nadeni u Budvi. na Glasinco j u Radolištu na Ohridskom
oblasti, dospijevali su razmjenom i u druge oblasti. U vezi s gore jezeru. Njih su u naše oblasti donosili grčki trgovci uglavnom
navedenim pojavama trgovina je u to doba jako procvjetala. Ne preko svojih trgovačkih kolon ija na obalama .Jadranskog mora.
samo da su pojedine talionice snabrlijevaJe bližu pa i dalju oko- Rodovska aristckracija preuzima vodstvo zajednice. Pred -
linu. nego su pojedine predmete uvozili i iz udaljenijih pokra- stavnici te aristokracije sačinjavaju vijete, koje donosi odluke
jina. Jantar dolazi u na!u zemlju s Baltika t. zvo jantarskim pu- o pojedinim važnim pitanjima. Ali i o tim odlukama j o.i U\·ijek
tem. Iz Italije dobivaju raznovrsno brončano posude, situje zajednički rješavaju na narodnim skupštinama. gdje sudjeluju
( naročito je poznata situla iz Vača ) i ciste, a iz Grčke različite svi slobodni članov; zajednice. koji su u isto vrijeme i ratnici u
metalne vaze. različnooružjeit. d slučaju sukoba 5 nekim neprijateljskim plemenom. T akvo ure-
Nove vrste ekonomske aktivnosti uzrokuju u ta.da!njem denje predstavlja t. zv. vojnu demokraciju. posljednji stupanj
drultv u i promjene u odnosu muškarca i žene s ohzirom na po- u razvitku prvobitnog društva. Zbog zajedničkih interesa neka
djelu rada. Nova podjela rada javlja se djelomično vel; i u bron- se plemena često udružuju u saveze, koji oh ično dobivaju ime
čano doba. Muškarac se bavi stočarstvom, plužnom zemljorad- po onome plemenu, koje je preuzelo vodstvo u savezu. Kada se
njom, preradivanjem mdala i lovom. Usto, zbog vece nesigur- zaj ednički ciljevi saveza postignu, savez se opet raspada. pa ga
nosti i sukoba medu plemenima, sve vece značenje dobiva i nje- kasnije zamjenjuju nove slične grupacije. U tim procesima na -
gova uloga ratnika. staju i prvi začeci onih etničkih grupa, koje su iz pn'ih "jekova
S razvojem stočarstva i preradbe metala mijenjaju se i dru- prije nak erc poznate po pisanim spomenicima Grka i Riml jana.
štveni odnosi. Pojedine porodice u rodovima gomilaju u svojim s kojima su one dolazile u dodir.
rukama sve vel:a bogatstva i postepeno dobivaju povlašten polo- Ilirska plemena. što su živjela na području današnje Jugo-
žaj. Tako su se ~ačele socijalne razlike, koje se odrazuju u stva- slavije. poznata su nam iz kasnijih izvora. ali ih ne možemo
ranju rodovske aristokracije. Budul:i da se upotrebom metala i uvijek točno lokalizirati. Važnija su hila ova plemena: Norici.
povccavanjem produktivnosti rada usavršava orude, kolektivni Latobici i dr. u Nodku, današn joj Koruškoj iStajerskoj: Karni
rad nije više ta·ko prij eko potreban. Namece se i potreba. da se izmedu Alpa i Tršćanskog Krasa i Histri u Istri: južno od No-
proiiire područja , kako bi se dobilo ~emljište za ispašu i zahva- rika više malih plemena, kao Sereti i Scrapili: od Varaždina do
tilo zemljište s rudnim bogatstvom_ Iz tih ra ~l oga nastaju sukooi Daruvara Jasi; Kolapiani i Vareiani u Slavoniji: Sreuci u Srio
izmedu plemena, a mnogobrojne utvrdene gTadine iz toga doba jemu; Liburni u Hn'atskom Primorju: Dalmati u srednioj Dal -
dokaz su nesigurnih vremena, ratova i sukoba. Javlja se i potreba maciji izaledu ; Japodi u zaledu primorja od Postojne do Krk e:
·za većom radnom snagom, jer jedna porodica nije vile mogla Daorsi i Ardijeji oko donjeg toka Neretve; PICTej i u j u~n oj Dal·
sama obavljati sve poslove oko velikih stada i oko preradivanja maeiji i Boki Kotorskoj: Dokleati u Crnoj Gori; Mezej i lJ podru-
metala. Tako nastaju prvi začeei ropstva. Kao robove su najprije čju Vrbasa i Vrbanje; Ditioni u sjevCTois t očnoj Bosni: Dezitiati

16 17
u sred njoj i i Slo~noj 8 osn; ; Autariati u sjevernoj Hercegovini vila olla je vri ila vdik mjecaj na okolinu. Slug-a m"i c",u na
i jugozapadnoj Srbiji: Dardani u jugozapadnoj Srhiji do Mo~ temelju oSlataka cisto materijal ne kult ure pratiti ra7.liCite kul -
rave. na Kosm etu i u sjevernom dijeJu Makedonij e do Titova lurne i politilke promjene, koje su u to dob .. naslalc u n;'lsoj
Velesa : Peoni na Vardaru juino od Titova Velesa : Linkes!; oko :temlji . Tad 51!' rnijenja i duhovni livot starosjedilaca. Mrtvc ~vc
Bitolj a ; Dazareti 01.0 Ohridskog jezera . Neosporno je, da sva tdte spaljuju . a pepeo u urnama polafu u zemlju cal. i u kra -
nab rojena plemcna niru l islo ilirska i da se mnoga od njih u rim- jel'ima. gdje je stari nalin sahranji\'anja bio uobil:ajcll i II hall -
sko doha mogu smatrati kao m.id avi na lI im i bsnije doseJjenih ~ taltskoj periodi.
Kelta, Od trackih plemcna treba spomenuti T ribale i Meze u Keltska ekspanzija zahvatila je podrulje jugoslavije i7. elva
dan a~njoj Srbi;i ; Gete i Da~ane. koji su !ivjeli u Rumunjskoj pravea: iz Galije dolinom Dunava (oko g. 400) i iz sjcverne
i Banalu. Italije (IV. Sl.), Iz hallje 5U se Kelti spustili u Liburniju. /:,dje $11
Hallslatuka se perioda vremeMki moie slaviti izmedu go- se izmijdali s Il irima - tako je nastalo keltskoilirsko plcme
dine 1.000 i 400. japoda. Zatim su zauzcli Posavinu, gdje su pokorili vise ilirskih
pl~na . U sreelini IV. st oni prodiru dalje na Balkanski polu-
5. Latensko doba. - Mlade !eljezno doba, La~Tene. otok. U III. st., ojaeani dolaskom ' novih doseljenika, prodiru u
ko je ima svoja specificna obiljdja u materijalno j kulturi i dru ~ Makedoniju. Trakiju i Grcku, gdje su god. 2H1, kako se lini,
itvenom razvoju, karakteristi~no je 7.01 naJu zemlju i po tome, opljalkali hram u Delfima. Kada su tu bili potuceni, jedan se
ho je u vezi s keltskom ekspanzijom i stva ranjem gr~kih kolo~ dio povucc natrag. a drugi prijede u Malu Azi ju. Provala Kelta
nija. Strani ku lturni utjeeaji, koji III prije stfujali preko trgo~ uzrokovala je i velika sdjenja Il ira i T ralana, Tracki Tribali.
vackih veza, tada su mnogo ncposredniji i jace utjciu na unu- koji su !ivjeli oko juine Morave, povukli su se na donj; Dunav.
trasnji razvitak domaCih plemcna. Osnivanjem Ivojih kolonija Tli rs ki Autariali bili su poti snuli na juinu Moravu. Kelti $U
na ndem jadranskorn prirnorju Grci do bivaju blila uporiha, svladali i Ardijeje i potisnul i ih iz njihovc pokrajine, a Ii pOlk
preko kojih pojacava;u svoju ekonon\$ku ekspanziju i dublje napadose Manije i zauzdc njihovu zemlju. Podjarmidi yeti broj
u unutraJnjost nalih zemalja. Osim posredniCke uloge u sirenju ilirskih plemena i stopivsi se s njima, Kelti 5U slvoril i I. ZI' , i!iro-
grcke kulture, makedonska ddava, koja se brzo uzdife, pokazuje kcltska plemena , u kojima $ U nadmoeniji bili negdje jedni,
i samostalnu ak tivnost i poduzima oS\'ajaCke pohode u naSe negdje drugi Zbog tog mijdanja mooga prijaJnja plcmena d o-
ze rn lje. Keltska ehpanzija od poletka IV. st. zah"aea ve{;j dio bi la sn nov karakler. Tako se dogodil o japodima , koji su se pro-
nOIse zem lje, i novonado!ili Kelti aktivno sud jeluju u razvitku stirali od BOSTle pa sve do Slovenije, a glavni im je grad bio
na§ih zemalja u ovoj periodi, Za dalji razvitak plemena na na - Melulum (vje rojalno u okolini Bihaca). Njihova groblja, od
lern teritoriju od 101 dva spolja!nja uljeeaja nesumnjivo je va- kojih su najpozoatija una u j czerinama i II Ribicu kod Bihaca
lnij i grcki i makedonski, jer time onll dolaze u neposredni dodir u Bosni, zatim ooa u Hrvatskoj i Sloveniji, imaju u pocctku j o!
s razvijenijirn zemljama, u kojima Ie vet 'IlveliXe izgradivao robo- posve domace. hallstattsko-ilirske elemcnte. a poslijc preuzi-
vlasnicki poredak. . maju ncsumnjivo kdtski, OdllOSTlO latenski karakter. Oko ulfa
Materi jalna se kullura tada djclomicno i dalje razvija na Save u Dunav T1alazijo 5C kehsko plemc Skordi~ci, s gradom Sin-
bazi ilinko_halhtatUkekulture. adonekleseimijenja. jeT u njl! gidunumom (dan. Beograd). U Nori ku su bili Taurise!. T ra govi
ula ze novi clementi, koje su Kclti narnelnuli svojom ekspanzijom, kellske mpanzije nalaze se du! eijde Jugoslavije, a narol ilo
i nastaje mijdanje do ma ~eg slanovniHva s dolljacima. Mate- dui glavnih putova i rijecnih do lina.. Takvih tragova ima u Slo-
rijalna se kultura u jufnim krajevima mijenja s dolaskom grckih veniji. H rvatskoj, Srbiji, Vojvodini i Bosni u ostacima njihovih
kolonista, koji demose svoj u civilizacijn, visu od domRee, a kao utvrdenja i u gro bovima. Kelti $U ostavili lrag'a i u religiji. Ke lt ~

18 Jr..
skog su porijekla poznati kult boginje plodnosti _Nulrices", koji a iZllan gradskih zidina veti komad zemljiita za obradivanje.
se poslije odriao i u rimsko doba. utim. osim ostalih. kult Epo- Veličina toga zeml j iš ta zavisila je od broja čla n ova njegove

ne, boginje konja. porodice. Zemljište, koje: bi preostalo poslije podjele, kao i ono
zemljište. čiji bi vlasnik umro bu potomaka, postalo bi zajednič·
6. Grčka kol &ni . acija. - Grčki je utjecaj prodi . kom svojinom. U početku su kolonisti sami obrađivali zemlju.
ra o II na'u um iju sa tri različite: strane. Najslabije se osjećao koju bi im komisija dodijelila. Uskoro su bogatiji ko loni!li počeli
onaj iz kolonija na ohalama Crnog mom (Odes05 -Varna. Tomi uzimati na povremeni rad slobodne starosjedioce iz okoline.
kod Kon.rtance:, T iras _ Akemlan. Olbija _ na u!ću Buga i t. d.). Kako je u to vrijeme ve:t postojao u Grčkoj robovlasnički pore-
koji je doli nom Dunava dohuio do današnje VojIIodine. S tim dak, koloni!ti su to uredenje postepe:no prenosili u kolonije.
kolonijama stajala su u na ročito tijesnim ve:zama dakoge15ka Molda su bogatiji kolonisti vet u samom početku upotreblja\'ali
plemena nastanjena tt današnjoj Rumunjsk oj i Banatu. Mnogo robove za obradivanje svoje zemlje. Ali kada se trgovinom po-
je jači bio utjeca;. koji je prodirao $ juga dolinom Vardara i diglo locijalno stanje jednog dijela kolo nista, a u isto sc nijcme
Morave:, ili onai. koji je išao preko mora na j adransku obalu. povećao i njihov posjed, upotrebljavahu rob Olle u sile ve&:m
odakle se (iz grč kih kolonija) l iri o dalje u unutrašnjost. broj u. Tako se za kratko nijeme jedan dio kolonista od zemljo-
Grčki utjecaj. koji le $ juga §iri o kopnom. bio je osobito radnika pretvorio u zemljoposjedn ike. koji iskori1ituju robOl'sku
jak medu plemenima. ho su fill jela na teritO'riju današnje Ma- radnu snagu.
kedonije. {1 čemu n::r oč it o svjedoče naJazi iz T rebeništa kao i
nalazi iz Dr:n:r i(apije (S ten e) i drugih mjesta u da n a~njoj Ma-
i. Makedonija. - U doba Aleksandra Velikog neka·
dašnja Makedonija obu hvatala je Egejsku Makedoniju. Tc·
'kedoniji . Djelomičoo je tamo dopirao utjecaj iz grčkih kolonija
saliju. H al kidiku i dio Epira, il osim toga i dio N H Makedonije.
na alba nskl.!j ob,lli .Jadra nskog mora (Apolonija kod Valone.
priblifno do linije. k oja idc od Ohridskog jezera do Bitolja, gdje
Epidamn os.Drač ). o čemu svjedoče na lazi g r čkog nOllca iz Apo-
su ae nalazil i Peonl. Tu je grčki uljecaj bio najjači. Makedonci
lonije. Epidamnosa, Damastiona (možda u blizini Debra). koji
su najlljeroj a tnije ilirskog podrijetla, a poslije su bili uvelike
je trgovačkim vezama prodro i u unutra!njost naše zemlje.
heleni1.irani.
Utjeeaj morem je dolazi o pr.:ko grčkih kolonija osnovanih
na na~oj obali Jadranskog mora. Te: su kolonije uglavnom osno- U rallnicama su sc Makedonci bavili poljoprivredom. koja ic
vali Sirakub.ni u doba Dionizija Starijega (405-367). Najstarija bila na razmjerno niskom stupnju (sijali su proso i jcbm): j
siraku!ka kolonija na naloj obali osnovana je nešto prije g. 385 stočarst\'OIll (uzgajali su silnu stoku. a plemenska jc atiSlokra -
na otoku Visu (Ina). Sirakufani su sudjdollali i u naselja\'anju cija imala i konja). Nema podataka o tome. kakvi su bili :temlji.
otoka H\'ara {Pharos}. gdje je poznata naseobina Stari grad. Jn j odnosi. ali se iz drultvcne direrencijacije može zaključ iti , da
Pri osnillanju su sudjelovali naseljenici Visa. Osim toga su na se obradena zemlja. iako je bila zajedničkom slIojinom. dijelila
dalmatinskoj ohal i osnovali Tra.gurion rrrogir). Salonu (Solin) _v d ikim porodicama •. U krajevima, gdje je glavna grana pri-
i Epetion (S tobreč kod Splita). a otok Korkiru Melainu (K or~ulu ) \'rede bilo stočarstvo, zemljište je jo! bilo svoj ina ei jelog pic.
nil.$elili su i koloni!ti 5 otoka Knida. U &elu Lumbardi na otoku me.na. Rud arstIlo su pozna,' ali \"eć \'flo rano. Ispirali su :lato j
Ko rčuli naden je vdik dio nekoga grčkog natpisa. iz koga se dobivali !eljtZO iz magnetske željezne: rudače. Obrtnici su izra·
jasno vidi. kako jc: nastajala i hila organizi rana jedna grčka di vali predmete n svak idanju upotrebu. ka o I to su orude.
kolonija. Ujedno je to i najsta riji natpis s područja naše zemlje. oruije. posude i t. d. Pod grčkim u tjecajem u Makedoniji su
Kolonisti bi najp rije zidom ogradili i utvrdili prostor za naseo· kOllali no\'ac $ grčkim natpisom. Grčkim kolonijama na obaiama
bi nu. Na tom bi prostoru Ivaki kolonist dobio zemljište za kuču Egejskog mora Makedonci su prodavali drven u gradu za brod{.·

20
"
savršeniju tehniku brodogradnje. Il iri su stvorili i svoj tip I<lde.
S'rad~ju, s~~lu. kožu, rude i t. d. Do V, st. prije nde ere Make- liburnu, koja je poslije utjecala i na rimsku brodogradnju
donCI ~u žIVJc~i. Il vojnoj ~emo kra ciji i imali vrlo jaku plemen- Domać<I ilirska i drugll plemena billi Sl' ta.Ja već na podjed-
s~~ arlStokrac.I,Ju. Vladar I plemstvo živjeli su II jakim utvrde- nakom stupnju privrednoga i društvenog razvitka. Kac' i u hall -
nJIma, oko kOJih su se poslije razvili gradovi. stattskoj periodi najvažnija privredna grana bila je zemljoradnja
Od kraja V. st., od vremena kralja Arhclaja, Makedonci vrlo i stočarstvo. Isto im je tako bilo poznalO i fudl1rstvo . zanatHvo
brzo .~rc1aze_.na robol'lasnički poredak, koji se najjače razvio i trgovina. pod grčkim je utjecajem započela robno-novčanll
za VT/Jeme hlipa .11. i Alebamlra Velikog. Za vrijeme tih vla- razmjena. Na taj se način tu ubrzao proces raspadanja rodovske
dara otpočela J~ Ja.ka ekspanzija makedonske države, koja je u zajednice. U zemljišnim odnosima zajednički se posjed već pučeo
to. doha zahvatlla.~ ~e~.~ n~še krajeve. Makedonskoj je državi dijeliti. Tako su II l. st. pr. ll. e. Dalmati svakih osam godina
pTly.ad~o samo naJJuz.~ IJI dIO .današnje Jugoslavije, t j. najju- dijelili zemlju za obradi vanje. vjerojatno po porodicama. Takvi
inlJI dIO N~ Ma~edomJ~ (od BItolja do Oh rida). Krajevi sjeverno zemljišni odnosi zabilježeni su još i u doba prvih početaka rim-
od te gramce pnznavab su samo djelomično makedonsku vlast. ske vlasti poslije Batonove buoc. U vezi s raspadanjem rod ov-
I. pr?dor Ale~andra Velikog medu Tribale na Dunavu g. 335 skog uredenja razv ija se i patrijarhalno ropstvo. Robovi se spo-
biO .Je .~am o privremenog karaktera; ta su plemena plać a la samo minju kod ilirskih plemena već u rv. st. pr. n. e.
~ochšn~l danak. Tribali su. ipak, dali veći kontingent I'ojske. koja Na takvom ekonomskom i socijalnom temelju ta su plemena
Je :udJ~I?vala u ratol'anju Aleksandra Velikog u Azij i, ali su stvaral;) plemenske savcze. Takav je bio savez Ardijeja, koji je
;ace ~tll .potpuno slobo.dni po~. $vojim plemenskim glavarima . obuhvatio ilirska plemena na području od rijeke Aous (današnje
.a ko Je btlo I ~ D~rdanlma , kOJI su stanovali oko izvora i gor- Vojuše) do donje Neretve i tl unutrašnjosti do DardaIla, sa sre -
nJeg toka Morave l Vardara. Pod Aleksandrovim nasljednicimil dištem najprije uRizonu (Risan u Boki Kotorskoj ). a zatim u
Sva su ta plemena zbacila sa sebe makedonski jaram. Skodri (Skadar). Islo je bil o i sa savezom dakogetskih plemena,
koja su doduše primila pojedine keltske clemente. ali inače za-
8. P oslj ed ica grčkoga i drugih utjecaja na drhla svoju samostalnost. U l. sL pr. n. e. izvori spominju
ple~ena u na!im k rajevima. - U doba keltske eks- dačkog vladara Burebistu. koji je poslije pobjede naci Bojima
~an.zIJe, g r čk e ~olo~iz"ci j c
i makedonske ekspan!ije postepeno stvorio veliktl dač ku državu i osim ostalih pokorio i keltska ple-
Je Jač?nl 1'0st~Jal.~ I plemenska aristokracija kot.! svih plemena mena u Panonskoj nizini (n;: zapadu) sve do Dunava
na nasem ten{orlJu. o čemu naročito s \' jedoči kovanje novca Važan je i utjecaj. koji je u to doba dolazio iz Italije u naše
~:lj~Z~~~ ;:, ~t:~c~e~~i!t: ~~~o~aa~er:~n~Ooj~a:s~o~7~:er~~'k~~ krnjeve trgovačkim vezama . Naročito.u japodskoj materijalnoj
kulturi nalazimo velik broj etrurskih izradevina od keramike
Peona .. Daorsa ..u Noriku na počet k u L st. pr. n. e. s imenima
(jezerine, Ribić II Bosni).
dom~~lh poglav l ~a ) . P!.ernenska aristokracija podik i utvrdena
Kao što je grčki utjecaj bio slabiji u unutrašnjosti, isto je
gradzsta kao svOJa sredIŠta, i za to je tipičan primjer gradište na
tako i keltski utjecaj bio slabiji izvan krajeva, koje su oni nase-
SI'. Er:um.u kod Ohrida:. Znat~o. je slabiji bio grčki utjecaj na lili. Stoga se svuda nalaze oaze. ka o na pr. G!asinac u Bosni.
one l.hre.1 Tračane, k~J I su ŽIVjeli dalje od morske obale. Taj Pohorje u Sloveniji i t d., gdje su ilirska plemena zadržala SVOjl1
se utjecaj uglavno~ VId.; po ostacima materijalne kulture, koji
nekadašnju materij::,]nu ku lturu i svoj način života. sve dok nisu
g~.vo~e , da s~ postojale Jah trgovačk e veze izmedu grčkih kolo-
niJa I d.oma.Ćlh pl emen~. Ilirska su plemena na obali Jadranskog Rimlja!:i "svojili naš~ krajeve
~no~~ vjerOjatno preUZImala U poljoprivredi od grčkih kol onista
I vIse vrste kulture (vinovu lozu. maslinu i dr. ), a isto tako i
Kramberger, Der paliiolithische Mensch und seine Ze i tgeno~en aus
dem Diluv ium von Krapina in Kroatien, Mitte i). d. Anthr. Ges. in Wiell
XXXI i XXXV, 1901 i 1905; Der diluviale Mensch von Krapina in Kroat ien,
1906: Zivot i kultura dilu"ijalnog ~ovjeka u Krapini u Hrvatskoj, Djela
JAZU 23, 1913; S. V u k o v i e, Prethistorjjsko nalazine spilje Vindije,
HZ ll, 1949, i Paleolitska kamena industrija spilje Vindij e, HZ lIJ, 1950
Pre!,l ed. paleolita u Sloveniji daje S. B r o d a r, Prerez paleolit ika n~
slovenSkih tieh, Arheo!. vest. I. 1950. Za Potočku zijalku usp. S. Brod a r
BIBLIOGRAFIJA - J. B a l' e r, Die Potočka zijaika, eine Hochstation der Auri gnaci en in
dcn Ostalpen, Prli.hi$torica l, 1928; S. Brodar, Paleolitil\ na DIševi,
Za prcthistoriju ljudskog druSIva usp . opća djela: Engels, Pori. Zdrav. vest. 1930; Raziskovanj e v Potočki zijaiki in nje problemi, CZN
jeklo porodice, privatnog vlasni!tva i države (prijev.), 1946; Uloga rada u XXXVI, 1931; Die Poločka Hijhle, die hochste jungpalaolilhische Stalio~
procesu prt.tvaranja majmun a u čovj e ka, u dj elu Dijalektika prirode, in dcn Alpen, Verhand!. d. III. internat. Quar\. Konr., Wien 1936; Crt eži
1950; O. M a n d i Ć. O nacrtu razvojnih step ena u prvobitnoj ~ajedni[i. na paleolitskih artelaktih iz Potočke zijaike na Olševi, Etnolog Vlll. 1935,
HZ I, 1948; O povez anost i klasilikatornih rodbinskih sistema s produkc;o O stralig-rafiji Potočke zijaike, GMS XX, 1939: F. K o s, Stud ien libu den
nim odnOsima prvobitne zajednice, Zbornik Pravnog fakulteta, Zag-reb Artefaktcharakter der Klingen aus Hilhlenbiirenziihnen un d der Kno·
1!f.18; Brak i ~porodica~ u prvobitl/oj zajednicI. HZ IV , 1%1; L. H. M o r· chendurchlocnllng-en an den Funden ausdcr Potočkazijal1\3 und ein i):'en
ga n, Ancient Society, 1877. anderen Hijhlcn, Prirodosl. razpr. l. 1931. O nalazi~t;ma na Krasu us ~.
Za optu sl iku o prethistoriji Evrope usp. djela, koja obuhvaćaju R. B a t t a ft I i a, Paleontologia e palctnologia delle Grotte del Cano,
i na!e zemlje: W. G. C h j I d e, The Danube in Prehistory, 1929, i DawlI ()/ u l. V. Bertarelli E. Bregan, Due milla GrolIe, 1926; S. Bro·
til e European Civilization, 1950'; H o e r n e s· M e n g- h i n, Urgeschichte d a r, Paleolitski sledovi v Poslojnski jami, Razprave SAlU, razr. za prir.
der bildenden I(unst in Europa, 1925: O. M e n g h i n, WeltgeschicMe der med. vede l, 195\, i Otoška jama, paleolitska postaja, na istom mjestu. a za
Steinui!, 1940', i Europu und einige angrenzende Gebiete ausser dem (alaia nalaziUa S. B r o d a r, Nova paleolitska postaja 'o Nj ivicah pri
ag;;ischcn und ita!ischen Krei s, u Handbuch der Archiiologie, 1950: P Ra dečah, GMS XVI, 1935, F. I( o s., Neveljski paleolitik, GMS XX, 1939, i

La" io~a · Za m bot ti, Le pii! "ntiche culture a!,ricole europ ee. 1943.; Der Quartilrfund von Ne"lje, Qusrt1ir n, 19.19. o ntsigurnin, nalazišlima
LJrsprulIg und Ausbreitung der Kul tur. 1950; R. Pittioni, Urg eschicht< iz tog dob~ u Banatu izvje~tava F. M i II e k e T, Vorl!eschichle de~ Ba·
(prcj!led opće prethistorije i naročito prethistorije d~na~nje AustrUe, pri nat.s. CrapHHap, 3. ser., XII. 193;. Antropološke nalale iz na~e; tHil0rija
čem se osvrĆ t i na južnije, slovenske pokrajine), 193/, i Die url,(eschichtl i obraduje u sklopu općeg razvitka B. !';kerlj, Razvoj človek' (Antro.
chen Grundlagen der europ~ischen I(ultur, 1949. O pitanju apsolutne pogeneza ),1950,
kronologije i traj~nja kulture usp. V. Mi I oj~ić, Chronologie dcr Za prethistoriju od neolita dalje usp. opee radove: S. L jubić.
jiingeren Steinui! Mittel· und S~dosleuropas. 1!f.I9. Popis starina arkeologil'ko!;,a Odjela zem. muzeja U Zagrebu, 1889; D es eh.
Kratak pregled prethistorije za čilavu Ju .... uslavij~ daje M. rapalua. mann, Fuhre. durch das J..:rsinische Landes·Museum RudollinuIll in
!lKI!, JeJ\8HoCnpT!!anpB06HTIlYIICTOPlljl'I!3U'e 3c>tIbC.l1rl94S,br.2, Laibach, 1889; R. Loža r, Arheolo~ld oddelelc, u Vodnik po zbirl;ah Nn·
a za pojedine pokrajine: C. Trubel!;a, nullurn e prilike Bosne i Herc e· rodnega muteja" Ljubljani, Ku llurno,zg:odovinski del, 1931; V. H of ·
govine u predhistorijsko doba. GZM XXV], 1914, i POS.: R. L O ž a r, RanOj r i II e r, Corl'us "asorum antiQuorum, Yug:oslavie. Zagreb _ Musee
;n problemi slovenske a rheolOŠke vede, ZUZ XVII, 1941; F. Si~ir.. Po· Natio na l l-II, 1933 i 1937; N. V u l i e- M. G r b i r., Corpu s "asorun'
vijest Hrvata u vrijeme n~rodnih vladnra, i92,;; M. rapaw:'IIIIH - antIQuorum, Yougoslav ie, Ill. 1937; Gnir s, Istr ia praeromana. 1!}25, l;ao
.ll. r apawaHIIH. ApXeOJlOIll~a liua3HUlTa y C1)6I1jll. 1951; M. J"pi5Ht. i spomen ut e opće radovt o prethistoriji naile zemlje
rlPCIICTOPHCkO ./lo6a 8ojBolllwe, BOjBOlllIHU I. 1939. Za kronolo!,iju neolita, pored V. Milojčića: N. Vuli~-M. Grbić,
Opći pre!,led paleolltskih nalazišta u Jugoslaviji daju S. Broda r Corpus: M. rp 6 II II, npeHcToplICKO Jl.o6a BojuollHHe: i M. r a p 2·
Das Palaotithikum in Jugoslawien, Quartl!r I-II, 1938-39, i L. Z o t·, UlaH IIII. XpOIIO;)OrH ja 8I1H'!aIlCKe rpyn e, 1951. Za st3rčevač~u kulturu:
Das alpine PaH!olithikum in JUll"oslawien. Forschungen u. Fortschril1e, M. G r b i Ć, Bemalte Keramik aus Starčevo, Ksi~!,a Pamiljtko"'a Wt. De·
1937, i Altsteinzeitkunde der SiidoSl3lpen Binder. Arch. I. "atcrl. Gesch. u. metrykiewicz~ , 1930; izvještaj V. Fe"'kes _ H. Goldmann _ E
Topol,(r. XXIX, 1944. Nalazi!ta u Hrva\Ske>j obradili su D. G o r j a II o v i ć· E h ric h o iskapan jima u Sta rčevu, Bull. 01 Amer. Seh. of Prehis. R e~. IX.

24 25
1933; R. R. S e h m i d t. Die BurI;" \iu~eo.Jol . 1945. gdj ~ je ~at p r~gl ed lIa! ~ Za r~nohronb"e nalaze usp . A. O r ~ ić· S I ft ,. e t i ć. B"banj, Mit
zii;ta ove I,ulture kao i drugih neolitskih nalazišta uSTijemu, Slavomj I; teil. d. prl!his t. Ko mm. d. Akad. d. Wiss. IX , 1-2, Wien 1940. Za mat erijal
F. M i II ~ k e T, Vor"eschichtc d. Bana u; 11, CTap ull ap. !!I. SH. 13, 1933. te vrste u Zemun u usp. ll. l" ap3W3HItH , HU33)! paH or 6p01!38nOr
za nalozi!ltn II Banatu. a za opći ruvitak ove gru p' P. K u t z i ~ n, The ,D.06a H3 3e"YH3. MY3eju 3----4. 1949. Za ~tu ocjenu te kulture i
K (j ri)~ Cultu re, Oisserl ation es Pannon ic ac, 1947. NDlazi~te Vin~u obradi" njene vne s Makedonijom W. A. H e u r Ile y, Prehisloric Ma cedoHi ~,
je M. 8 a C H h, np CHCTopHCKa BHH43 l-1V. 1932--36; JOHeKa Ko~oHHja 1939, gdje je dali i ~intct i ~n i pregled neolitske kulture u toj oblast:,
BIIH43, 300P!!H); 4>H.1030$. ttla H.\".~TeTa Oeor pa.'!. YIIHĐep. I, 1948; Kpo] koja se može vezati i za Starčevo i Vinču u Srbiji. Z~ odgova rajub
~~::}~";;pc:,:j~ ~),',:"~pl:~~~o;~,cl~~:t~'~H;:et~~D~::,i;:n~~;.~~e~t~~ :r~: bug~rsh nalale usp. naročilO G. K a z a r o " '. Vorges~hichtliclle < au .
Sveti K}'rillowo, P rJh . Zei tschr. VI , 1914
'II a " H H a, 111', l!MlI. hr. 2. i .I. K" r o ,e e o. Arheo~. ve~t . 1950.' na Jonsku Za nalaze bro"tnno/i doba i h~lIstatt3 u Vojvod'ni usp .. Qsi", Sph",~.
kolon iju Vintu kao i opCi o~vrt n~ Vasiće"a ~I"'aćan)a II nJego,',n) radov ima "utog dj ela Vulita i Grbića. jo! F. M ill e ker. Vo rl!e~ chicht~
od 192'1 do dan"~ J . I\oro ;ec, A. Benac, M. i D. Gara hn in, des Banats. Cnp!lltap, 3. eep., XV. 1940. i M. r p O ~ h, npeHCTop!lCKO .."IoOa
Oko p ro blematike V,nče, GZM. N. S. VI. 1951. Za d:ul;:o naI3 7.i~ta nve BOjBOI1H"~ ' Za od!l"o,.~rajute nalaze u Srbiji M. M. B a e H II. }KYT<.>
pupe usp. M. B a e H h, np ""'09 H Ka pC'tlau>~y TPO)aHCWH~ npOO~el.la , 6 p.no. CTap,,,,ap 1910-11, !l"dje ;ce r3spravlja i o pitanju tuvenog 1<liče.
ru e CA H 70. 1906; V. F e 'OI' II e s, Neoiithic si tc. in t he Morav~·oan,,· vačkog idol~ . koji je obradio M. B a ~ T P o e II" U CnpHH3PY VIl . .1.
biPI! area. Bull. oI Amn. School of Prehist. Resea rches, XI!, 1936; M I~OO; u~p. M. V a ~ i Ć. La nćcropole dc Kličevac. Revue a rcheolo{!" iQue.
Grhić, Pl očn i k. ~neol i th ;sche Ansiedlung. 1929; F. Mille k e r, Vor· 1902.
guch. d. 8anat~ II. Za bUlmirsku kulturu usp .. os im Ć. T r u h e 1 k~. Za nalaze iz Da lja u Slavoniji v. reprodukcije i OpiSf kod V. Ho!

:;~~~~:~~:Ch~r~:~~i'onP:~~ ;:~~~r ~~~ ;:r~j::'~ I~~ dBio:n~c~ YI~li. i~'~;,


a
rilie r. Corpu.' ll. Za brončanodops kt i hallst attSkt na lu.e u Hrvatskoj
IISp. naroči to S. L ju bić, Popis a rk . odjela.
; J . K fl ro'e e, Butm;rsko ker amika, zt 1. 194i. Za Grapč~v u spil!u lt Za hall Slattske nalaze u Bosni i Her cc l'ovin i usp. prije svrga ve~
Dalmaciji usp. izv.iC> taje G. N o v n k n u Bullettino di paleln ologla 't ahfl n ~, spomenuli odlični pregled ma te rijala kod Ć. Truh etke, gdje je nn,'C'
N. S. IV, 1946. Att i del l' congre~<o internnziOllale di pTeistoria e prOlo, dcna i sva starija literatura. Osobito treba istači izvještaje F. F i 31~ o
storia IIIediterranea. ['irenle. 1950. ; Ljetopit JA ZU 55, 1949. Za potiSku is)' apanjil1la na Glasineu, kao i ilvjdl aj. sa mog Truh~ll<c n isk a!,'"
Ilull"r" M. r 'a p ~ 'u a" H". nUTHcKa ~)"n)·pa. CTap~u3p 1. 19:':1 njima u Donjoj Ooljni. koji su iza.lli u GZM odnosno \VMBH . a na l\Oj~
O eneolitskim kulturuim 1;:T\,pama "sp. I'ratl,; pregled N. V u I ić.' se u spomenutom radu pozi"a i Truhelko.
i M. Gr b i ć~ u Corpus Ill : za baka rne sjekire M. rapaUJ3 HHu. U Mak edoniji značajni su nn lazi iz Trebenišu, koj e Je Obr adio f\
6aKapHc ce)<up e ea OTIIOP01>' 3a .!tpa<aJbt )' s6»p 't!l Y 'ICTH~4Kor ~yada y V u I i ~ u Cno",e!l!lK)" CAH 76 i 77. i u rCHn Xl, 1935. Usp . lakoder
Seorpu)". MY3~jH ii, 1950. Za hadenSku kulturu R. R. Schmidt, B. F; lov, Die archaische Nekropole von Trebenischtc am Ochrid a See,
Bur~ Vufedo!, i V. M i loj č; ć, 1)ns VOrl;:C5ehichtl~che Berg"'.Hk von Su: 1928
H~Ust3l1ski ilirski nal azi iz Bud,·. objavljeni su na jsumarnije u članku
pIja Stena, Wiener Prahis!. Zeit"hr. XXX , 1943, j!dle se govo n o posebno)
.J. P e trovića u Y~l nHH 4x o " nper.,el1y 1939.
kostolačkOj"arijanti,)\·ek"lturnegrupe. Zasla\·onSkul,uhu rnu g rup "
usp . J. Br " II "m i d, Nahodaji bak renoga doba i~ Hrvatske i Slavonije i Za bron~3no doba u Sloveniji usp. W. S c h m i d, Die Bronzneit
susjedn ih zemalja. VHAI). NS VI. 1902, i V. H off i II e l, Corpus 1-11, in Krain, Carn iola l, 1909. Z. I'anredn o bogatu, ~ lo,~ i,),opanu i zbo~
čega velikim dijelom i uništenu , gradu iz haUstalta prije sve&"a T re"s ur es
t~ na13zisu u Bosni.l. I\orošec, Petina Hru$to\'ača, novi lokuliiet slao
01 Carniola, Preh istor ic Grave Ma tcrial Irom Carniol a. izd. A. Mohr. 1934
vonske ku lt ure, GZM, N. S. I, 1946, i A. B e n a e, Završna istrativBnja u
(usp. R Lo'ar. Predz godovinn Slovenije, posebej Kranjske. ,. lu či
~:Ć~',li ~;:dS~;:~!i:.;~s~:1. '~~I~:;t819~~: ~~u~;::~~·t;r~d~,IO;:,;~ji S!'Z~ °r~~;. zbirk e Meck lenhurg. GMS XV. 1934); o StajerskoJ usp. W. S c h m i d
Siidsleier marl, in Allcr tum (u H a u s m a II n . Sudste ierm3 rk). 19"..5. H
za zl'odov. in dru!b. vede G. 1951; R. Mun ro, Les S.13tionf l ac~slfe~ na pose Die Rin l.'w1i lle des Baeherngebirgu . Mittei!. d. Pra his!. 1';0 ," 111. 2
d'Eu rope, 1908 (Ljubljansko Barje); R. Ložar, StudIje o ljub~J ansk ' 1915, 1929. O najznačajn ijem nalazi!lu u Vača ma usp. M. H o e r n e s.
ke r~mik ;, GMS XXI!, 1941 , i Stavbe na kol ih in ke ramika lvončast,h td, Zur Chronologie d. Grllb er luRde von Watsch, Wien. Prtlhist. Zeitsch. 1.
tas XXXV. 1941: o izradb i lončar skih proizvoda J. KOTošec. Ker!>· 1914,; W. Schmid, Vače _ predzgodovinska naselbin a, GMS XX. 1939
schnittethn ik in de r Slavon ischen I\ultur, GZM XLIl, 1940. Od novije lit eratu re o hallstaltu u Slove nij i treba spomenuli P

26 27
R~lntckt, Du Nerauer Htlmfund, Bericht. d. rom.-rerm. Komm.
1949.50 (u,p. S. G.bro.· te II ZC IV, 1950, i Dve novi najdbi felad I
sloven3ker' olemija, Arheoi. VUI l, 1950); F. Sta r e. Poročilo u
uitilnih .,heololkih Iskop.unjih v Klndij i pri N.... vtm Mf:!ltu, Arheolo-
Ika porol;il., Dd. SAZU, r.u. u I&"od. in drulb. vede 3, 1950; J. K o r ()o
I c e- F. St. rc, Z.tuno porol;ilo o . rhto101kil! ilkopavanjil! v
Ljubij.n~ n. IlIom m.iutu. 1 J. I(orolec, Predlrodovin$ka nastlbina
nl Ptujlkem rr.dLl,I~I .
za n.l.lt ;l btre Ire bl lit - pored prijdnjih radova M. r ehe· II . POGLA VLJE
Itltij.- Osloniti prlje Ivtl"' n'lPOlllenulo djelo Gnirs.; sumarni
podaci, I n lVeđcnom IIler'lurom, n.l ue lit l u c\jt:ltl E. Messtr-
NASA ZEMLJA U RIMSKO DOBA
sehmld t -F. Ouhn. ItlliKhe Grlbtrkundt ll. 1939.
Z. OIUvt mtulnor dob. u Ju roslIvjji treb. narol:ilo konlultiu!l
noVII, i.ko ne ",...im potPunu publih(iju F. Ho is te, Honfundt Siid' I. Sirenje rinulic ,·Iuti u našim zemlja ma. Do polovine: II I.
osttllrop.s,1951. st. pr. n. e. Rim1jani $U već bili proširili ivOjU vlast na AI>cnin-
Na lalen,koJ periodi ri deno je kod nn vrlo malo. Z. nalne s skom poluotoku od Padske nilinc do Sicilije. U daljim osvaja-
Grade. l njihovu kri tičku revilIJu Ulp . rue CAH 56 (M. Vaai!!) i Mitt. njima. koja su trajala dva stoljeća i po, od punskih ratova do
d. Anthr. Gu. In Wien 191 3 (kutlk. O. M e n &" h i n a).
početka nde ere, oni su stvorili veliku drfa\' u, koja je obuh\' a-
Za hisloriju I\elll kod nil Ulp. II. BYJlllh, KCIITII Y H.IllOj !e"~II,
rJlac CA H 121. 1926. ZI Ilirsko·kel15ke naluc usp. spomenutu S,"ln~ ta ln sve zemlje oko Sredozem nog mora. O!vojeni terilorij pre-
C. Truhel ke, I"dJe je n. vedtnl dOl l da~nja literatura. Trtba $pomc· tvara li $U u politički potpuno bespravne provi ncije, koje lU oni
nuli, d~ o tom problemu neml u1nijc novije lilerature. Za .iapodskc do krajnosti eksploatirali. U tn je vrijeme Rim POS!:IO najrazv i-
nplaIe u Lici treba %bOIl" mute rijala naročito konzultirati spomenuto dj el<J jenija rohovlas ni čka država. u kojoj jc glaVIla privrcdn:l ' grana
S. Ljubit-a. bila poljodjelstvo, s težištem na velikim posjedima. Ja tifun diji.
Za dallQl"etlku ke-It.ku Imlturu, kakl'u nalazimo i u Ba natu_ usp.
ma, koje su ohradivali mnogobrojni rohovi. Ja čanje klasnih lU'
osobito monumentalnu i odllt nu Ilntezu V. P a rvan. GelieR - o pro·
loislorie 1 01elel, 1926. klo I kratklI si nInu i kritiku II dielu J. Nt$lOT, protnost i i sukoba u sam om rimskom dru~tvu, kao i stal ni otpor
St.nd der Vor,ueh,tbI5forlc hunj:" ln Rllm5nien, Oeficbt d. r/lm.-geTm. pokorenih naroda uzrokovali su. na pr ijelazu 11 no\·u eru, da sc.
I\omm. XXII, 1933. I"dje le molt n .~1 I dragocjeni i kritički ocijenjeni rimska republika pretvorila u monarhiju.
malerijll 18 kompIraciju s priJllnjom prt lhlslo ri;om na~ zemlje. ~ drugoj polovini I. st. pr. n. e. veliki su posjednici. zbog
ZI I" rtku kolonilItiju n. J. dt.nu usp.: G Novak, 1\010ni18cija oskudIce u robovskoj rarinoj snali i poskupljenja cijene robo\'a.
Dionizijl Starljt&" nl Jad ranu. Seru HoffillCTiana, 1940; Predgrfkl l"a,
CHP 3, 1943; IJtjlkl I rlm~1 Saloni. Rad JAZU 270. 19-43; H. B, ~ Hh, i><Ke:li da daju u zakup jedan dio svoje zemlje, u pn'om redu
'-bHpeKo ulpeno 'I P",.CKO .sOO., r ue CAH 62. 1907; C. Truhelk •. najgoru. Zakupnik-kolon plaćao je ta zeml ju lak upn inu, i 10
Bosni u dob, pnhi.loritko, Napretkov, Povijest BiH I, 194:!: A. M a '1 t r, vetinom u naturi. U doba cafa Augusta kol onat je vel bio dosta
Bosn. 1/ Ilirsko dob. (ISlO); P LI sit • •, Cm. Korlcyn i kolonije rdiren oblik Icmlji!nib odnosa.
,nlitkih Grka na Jldra~u. 19&1 . ~r1o rano, vet u III. st. pr. n. Co. rinuka je eKspanlija skre-
nula I prema Balkanskom poluotoku. Rimljane je privlačil o bo-
gatstvo ndih lemalja, naročito rudno blago, kao i mogućnost
d~ proli re svoje posjede i steknu novu robovsku radnu .nagu.
RImSKO osvajanje dolazilo je uglavnom il dva pravca: na zapadu
il Italije - preko jadranske obale, i na utoku - preko Make-
donije.

2s 29
Po $vrletku Prvoga punskog rata Rimljani su se umijdali su se pripremali za no\' sukob I Makedonijom i zato stvarali
u prilike na is točnoj obali Jadranskog mora pod izgovorom, da iiroke saveze. U novom ratu (20t1-197) pretrpio je Filip V.
zaltitc grčke kolonije od sve većeg pritiska ilirskih plemena. Ta potpun poraz. Makedoni ja je izgubila prem oć na Balkanskom
su plemena htjela da potpuno uvladaj u jadranskom obalom, poluotoku.
gusa rila su po moru i tako- izvrgavala opasnosti opstanak g rčkih T eritorij, koji su od Makedonaca osvojili. Rimljan i 5U dali
kolonija. P ri tisak lli ra osjetio se n aročito poslije osnivanja ple- svome ilirskom .savezniku Pleuratu, koji je osnovao nov plemen-
menskog saveza Ardi jeja. Za vrijeme Agro na. Ardi jeji su osvo- ski savez sa sredi!tem tl Skodri. Taj se savez prostirao od Lje~a
jili grč ke kolonije na obali i počeli ozbiljno ugrofavati i otoke. do rijeke Krke i obuhvatao i Dalmate. Pleurata je nulijedio
pono im je til rukom da osvoje Ph aroS, a Issa je dugo odbijala njegov sin Gentije, koj i sc u izvorima naziva _rex Illyricorum ...
njihove napadaje. Poslije Agronove smrti nastavila je osvajanja Od plemenskog saveza tada su otpali Dalmati i joJ neka druga
njegova žena Teuta. Kada je g. 230 napala Issu, njezini S~ sc plemena. U Tretem makedonskom ratu (170-(68) Ge ntije je
stanovnici obratili za pomoć Rimljanima, koji su iskoristili lu bio u po če tku rimski saveznik , a zatim se borio na strani make-
okolnost. da sc umijdaju u prilike na ilirskoj obali, pogotovu donsk og kralja Perseja protiv Rimljana. Poslije Persejcva po-
jer su od ilirskih gusara trpjd i i sami ilaiski trgovci. Rim je g. raza bila je zapečačena i sudbina Gentijeva plemenskog saveza.
228 pobijedio T eutu i primorao je da sklopi mir. T euta je mo- Njegov su teritorij Rimljani podijelili na tri oblasti, koje su bile
rala pristati na godi~nj i danak i obvuala se. da ilirske lađe primorane da priznaju vrhovnu vlast Rima. Kak o su te oblasli
ne če vile ploviti jufnije od Ljda. Ona je izgubila i vdi k dio bile uređene, nije poznato. Grčke koloni je na Jadranskom moru,
svoga te ritorija ; Issa i jedan dio područja ardijejskogn plemen- koj e 5U dotada samo priznavale vrhovnu vlast Rima. postadoše
skog saveza na današn joj albanskoj obali s gradovima Apolo- sastavni dio rimske ddave. Tako su prvi dijelovi našeg teri torija
nijom i E.pidamnusom potpadoJe pod rimsku vrhovnu vlast. došli neposredno pod rimsku vlasI. U tim grčkim gradovima.
Pharos i neke druge otoke. ka o i susjednu obalu Rimljani su koji Sll izgubili vezu s Grčkom , uskoro su prevladali rimski ko-
dali T eutinu vojskovođi Dimitri ju Hvarskom. Plemenski sc lonisti, i ti su se b'Tadovi brzo romanizirali.
savez Ardijeja raspao. I Makedonija je prestala da postoji kao samostalna driava.
Kad je Dimitrije počeo da proJiruje svoju vlast i na druge Ona je bila podijeljena na čet i ri oblasti, koje su priznavale
grčke gradove i ilirske teritorije. Rimljani su ustali i proti v rimsku vrhovnu vlast. Spomenuta dioba bila je već $ama po
njega. U Drugom ilirskom ratu (2 19) Dimitrije je bio pobijeđen sebi težak privredni udar3( ta tc krajeve. Privredno propadanje
i prebjegao je k Makedoncima. Ilirs ki dio njegove driave Ri- postalo je sve jače i zbog naročitih postupaka (zabrana eonu-
mljani su podijelili plemenim a, koja su im bila sklona. bimna i commereiuma, t. j. medusobne trgovine i lenidbe itmeđu
Ti pothvati Rimljana isto su tak o ugroi;a"ali interese make- pojedinih oblasti : jer jc stanovnicima bilo zabranjeno da sijeku
donsh drfave, koja je tada jo! imala premoć na Balkanskom drvo za brodogradnju i jer su rudnici preuzeti u d ržavnu svojinu
poluotoku. Zbog toga je izbio, u veJ.:! s Drugim punskim ratom. i L d. ). Ilirs kim Dardanima, svojim saveznicima u borbi protiv
i otvoren sukob između Rima i MakeJonije. Stav ilirskih plemena Perseja, Rimljani su dopustili da trguju s Makedoncima. Oni Sl:
u lom sukobu bio je razl ičit. Neka su bila na strani Rima. a odlazi li naročito u Stobi (kod Gradskoga). gdje je bilo središte
druga, više ugroiena oadiranjem Riml jana, pridrufila au se trgovine solju. Makedonija je definitivno pokorena poslije po-
Makedo ncima. bune g. 14 6 pr. n. e .. ka d a je postala rimskom provincijom. Njoj
U prvom ratu (2 15-205), uuzeti borbom protiv Hanibala, su priklju če n i Epir i sva ilirska plemena na sjeveru do Velesa,
Riml jani su svoje posjede na ist očn oj obali Jadrana morali pre- a na zapadu do albansk e obale. U isto je vrijeme (1 46) i Grčka
pustiti Makedoncima. Poslije pobjede nad Kartagom, Riml jani pokorena i pretvorena II provinciju Ahaju. Da bi no\'u provin-

30
ciju privredno i politič k i čvrUe privezali za sebe, Rimljani su
kao nastavak italske .. Via Appia « izgradili cestu, koja je vodila
od Epidamnusa do T esalonike (Solun), il na7.vana je .. Via Egna -
tia«. Na taj su način oni povezali obalu J adrans kog mora s Egej.
skim morem.
lako su se Rimljani tako utvrdili na jadranskoj obali. ipak
njihova vlast ni je u početku biJa čvrsta. Već g. 156 pr. n. e. Ri-
mljani su ratovali protiv Dalmata, koji su od Neretve do Raše
osnovali nov plemenski savez sa sredi!tem u Delminiumu (iznad
Duvanjskog polja) i ugrozili rimsku vlast na Jadranu. Poho su
bili pobijedeni, Dalmati su morali priznati vrhovnu vlast Rima
i plaćati dana k, ali su se ipak uskoro oslobodili. Njihov plemen-
ski savez trajao je sve do sredine L st. pr. n. e. Ilirska plemena.
koja su sc nalazila pod rimskom vrhovIlom v l ašću. stalno su se
bunila. Godine 135 pobunili su se Ardijeji. Rimljani su ugušili
pobunu i. da bi jednom zauvijek spriječili mogućnost novih
ustanaka, preselili su Ardijeje u unutrašnjost današnje Herce-
govine, gdje su oni propali ili se stopili s drugim plemenima.
Posljednji ostaci nekad moćnog plemena očuvali su se do l l.
st: n. e.
U nekoliko mahova Rimljani su prodirali duboko u unu-
trašnjost Balka nskog poluotoka kako s juga, tako i iz Akv ileje.
Rimljani su osnovali Akvileju g. J81 pr. n. e. ka o obram-
benu koloniju protil' ilirskokeltskih plemena Nori ka, Kama,
Histra i Japoda pa su je vezali cestama sa zaledem (na pr. ,.Via
Postumia .. iz Genove do Akvileje). Poslije prvih obrambenih
borbi protiv Histra (178-177), Rimljani su prodrli u unutra-
!njost i opusto.šili japodski teritorij (171). Ah'ileja je postala
polazna točka za rimsku teritorijalnu i ekonomsku ekspanziju
sve do Dunava. Po!to su se Rimljani učvrstili u Makedoniji i
Grčkoj , nala je zemlja dobila za njih naročitu važnost. Tim
!),vajanjem Riml jani su htjeli da osiguraju granice Italije i
dubiju kopnenu vezu s ostal im svojim posjedima na Bal kanskom
poluotoku. Zato su oni započeli svoje pohode g. 1""29 pr. n. e. i te
godine potukli Karoe i Japode. ali ih ipak nisu mogli poko-
riti. Jdućih godina nastavili su borbe. Rimljani su prodrli duboko
u teritorij panonskih plemena. dva puta su, ~toviše, zau~eli Se-
gestiku (poslije Siscia. Sisak, g. 119 i 83), ali ipak nisu mogli

32 I\ o plja fidij lne "' I~n e Parleno s.. iz Bholll


podjarmiti ilirska plemena na tom području. Zavladali su s~mo
teritorijem dui obale, gdjc su s vremenom pojedinim krajevIma
dali prava kolon ija.
U isto vrijeme s prodiranjem prema sjeveroistoku na ilirsko-
keltski teritorij Riml jani su proširili svoj utjecaj i prema sjeveru
u Norik, gdje su već i prije toga zalazili italski trgovci (1.lato.
feijezo. so i t. d.). Kad su u Norik prodrli Cimbri, Noricima su
došli u pomoć Rimljani. U bitki kod Noreje (g. 113, mofda kod
Neumarkta u Stajerskoj) Rimljani su bili doduše pobijedeni,
ali su ipak po odlasku Cimbra pojačali svoj utjecaj uNoriku.
U prvoj polovini 1. st. pr. n. e., zbog unutrašnjih prilika u
nimu (pobune robova. provincijalaca i saveznika, grada nski rat),
)la ilirskom je teriloriju bilo relativno mirno. Zapadna ilirsko-
keltska plemena bila su čak aktivnija od Rimljana pa su Karni
i Japodi napadali Tergeste (Trst). Već rimski pothvat na Bal-
kanskom poll\otoku bio je II v~zi s građanskim ratom izmedu
Cezara i Pompeja, kada su se borbe vodile i na našem teritoriju.
Građanski je ral jako uzdrmao ilirska plemena. Ona su
većinom prišla Pompeju; ali primorski gradovi, koj i su dijelom
već imali pravo kolonija. bili su na Cezarovoj strani (Epidau-
Antlćkn kazali~le u Stobima. kod Gradskol rus-Cavtat, Salona, Issa, Tergeste, Pola-Pula i t. d.). Pošto je
pobijedio Pompeja kod Farsala, Cezar je namjeravao najprije
pokoriti ilirska plemena, a zatim napasti da&og kral ja Bure-
bistu. Protiv Dalmata je poslao svoga legata Gabinija, koga su
oni pobijedili blizu SiJoniuma (Drniš), a zatim bezuspješno
opsjedali u Saloni. Na zapadu su Japodi napadali rimska naselja
kraj mora (Tergeste). Pošto je Cezar potpuno pobijedio Pompeja.
ilirska su se plemena umirila, a neka su čak počela plaćati Ri-
mljanima danak (Dalmati).
Ilirskokcltska plemena pokorio je potpuno tek August, koji
je pri podjeli vlasti s Antonijem dobio zapadni dio Balkanskog
poluotoka. On je g. 35 ratovao protiv Kama, Japoda i Pano-
naca. Iz Senije (Senj) prodro je u un utrašnjost, u ogorčenim bor-
bama osvojio japodski glavni grad Met ulum (vjerojatno hlizu
Bihaća) ipodjarmio Japodc. Isto j c tako pobijedio Panonct i u
Siscij i ostavio jaku posadu. Osvojenjem Siscije bila j e obrana
Dalmacije osigurana savskom linijom . osobito kad je August g.
33 opet pobijedio Dalmate.

3 Biotorija ..".rod . Ju,..,. laylio I. 33


Rimsk i amlhular D Pull
Tek poslije IKlbjede nad Antonijem pole:o je: August borbu. akcije: i tako od germanskih plemena na desnoj obali Rajne
kako bi napokon obc:zbije:dio svoje: granice u tome dijelu drh ve:. ~auI'ijek otk lonio opasnost romanizacije. Ultanak je izbio II
Uporedo , nadiranjem sa zapada prodirali su Rimljani i na plemenu Dezitiata i uskoro zahvatio sva plemena 0<1 Dunava
istoku. Da bi uplalili plemena, koja su livjela sjevc.rno od Ma- do Jadrana. Ustanak se: tako brzo širio zbog toga. Ilo je rimska
kedonije:. kao i zbog stalnih sukoba s njima. Rimljani $U I'i~e l'ojsit::J tada ratovala protiv Markomana. pa lU $e pomo<:ne čete
puta upadali duboko u unutralnjost zemlje. Tako lU poznate: pod svojim domaći m zapovjednicima priključile ustanicima.
njihol·e borbe. sa Skordiscima (156. U5. 114 i 109). koje Su sc Prema izvorima. iznosio je broj ustaničke vojske 200.000 pjdaka
vodile 1 promjenljivom srdom. Vjerojatno g. 85 pobijedio je: i 9.000 konjanika. USlanak je vodila plemenska aristokr ...cij... :
I'ojskovođa Scipion Skordiske, a njihovi 5u se razbijeni onaci dva glavna zapovjednika bili &11 Baton iJ. ple:mena .Dcziliata i
razbjciali i naselili po dunal'skim otocima i na lijevoj obali Baton iz plemena BreIIka. Vojne: su sc operacije ratvijalc u tri
Dunav&. U doba cara Augusta Rimljani 5U g. ~ preko leritorija pravca: prema granicama Italije_ prema gradovima na Jadranu
Tribala. u dandnjoj istočnoj Srbiji i zapadnoj Bugarskoj, pro- i prema Makedoniji, a u unulralnjost; pre:ma rimskim koloni-
drli na istok do Dunava. Cijeli laj teritorij pripojio je August jama . osobito prema Sirmiumu.
provinciji Makedoniji. Na taj način povezao je savsku liniju U Rimu je od provale Ilira u Italiju zavladao SIrah. kakal'
I linijom. koja ide od ulća Morave u Dunav do uića Vardara u ni,u pamtili od Hanibalovih vremena. Odmah je pOIlana protil'
Egejsko more. Panonija je: postala pristupačna Riml janima i s tc ustanika vojska. koja sc borila protiv Markomana, a poduzet je
strane. Posl ije lU oni pokorili T rakiju i pretvorili je u vazainu i niz I'anrcdnih mjcra. U vojsku su pozl'ani 51'i ve terani i oslobo-
kraljevinu pa su nuzeli IKKlručje is t očno od Tribala izme:đu đen i robovi. koje su veliki posjednici morali dati u ral Cak se
Dunava i Balkana. j sam August preselio u Akvileju. kako bi bio hlilC' ratištu; rat
I poslije osvojcnja tih krajevu starosjed ioci $U sc bunili su vodili vladarevi posinci Tiberije i Germani!:..
protiv Riml jana. Pol obj ilirskih plemena. koja su se nalazila na .. Rimljani su napadali sa sje:vera i iz Makedonije preko Me-
stupnju raspadanja prvobitnog druJtva, jako se pogodao zbog zIJe. Rim5ke čete: , koje su iz Mezije prodrle u Panoniju. morale
pohjede robov!asničkog Rima. Prvi ustanak buknuo je g. 16 pr. $U sc povući poslije prvih uspjeha. Tibcrije je sa sjevera prisilio
n. c.. Poslije tog ustanka Panonaca i njihovih saveznih plemena. Batona. vođu Dczitiata. da sc povuče k Breucima. Zajedno $3
kada su upali u htru, August je uvidio. da savski! linija nije breučkim Batonom. on jc zatim pobijc:dio rimsku vojsku na rijeci
najbolj:l granica. Zato su Rimljani prodrli u istočne Alpe:. za- Vuki . Ali. kako je Baton iz plemena Breuka izdao Ivojc i predao
uzeli Reciju, pretvorili Norik u I'ua lnu kraljevinu. a kad $U sc st" na rijeci B:atinusu (Bosna?)_ dczitiatski sc Baton ubrzo morao
Panonci. kujima su le pridružili i Dalmati. opet pohunili ( 12 povući u dalmatinske planine. gdjt se horio joi čitavu !ooillu
pr. n. e:.). do g. 9 pr. n. e. Rimljani su osvoj ili svu Panoniju do dana. Rimljani lU morali osvajati tvrđavu za tvrđavom. il glavni
Dunava. Ali ilirska plemena jo! nisu bila potpuno pokorena. je otpor bio slomlje:n, tek kada IC Baton predao u Il"rdavi Ande-
Uskoro je izbio oov ustanak. triumu (dandnj i Mut, sjeverno od Splita). Ali su pojedina ple-
Dalmati05ko-panonski ustanak g. 6-9 fl. e. oajl'ainiji je mena i dalje pruula otpor. U tim borbama odlikOI'ale lU I :
ustanak ilirskih plemena protil' Rimljana. Priliku za ustanak svojim junaJtvom i lene. koje su voljde da 5 mufcvima i dje:-
prufile lU borbe protiv Markomana. koji su se zbog rimsko!! eom nađu smrt pod ruševinama tl'rđava nego da padnu u ruk::
nadiranja preko Rajne povukli otudO! i naselili u Cclkoj. a poI'od Rimljanima.
za ustanak bil o je pojačanje. prisilne regrutacije za rat protiv Borbe protil' Rimljana prestale su poslije tri sodine junaČ.
njih. Rimljani su namje:ra,'a li proširiti u tim horba ma svoju kog otpora. Tek tada, poslije gotovo 2.;0 godina. naii su krajevi
1·last do Lotbe.. ]la im je taj ustanak onemogućio zavrJne vojne pokoreni i otpor iliukokcltskih plemena zauvijek slomljen.

35
Na donjem Dunavu rimsku lU vlast ugrožavali DaČani. uređena je provincija Trakija (Thracia). Dok su S~ Rim ljani
osobito u doba novoga plemenskog saveta pod dačkim vodom borili protiv Dačana, car Domicijan je podijelio Meziju na
Dc:cebalom (87- 106) . Da bi učvntili svoju vlast i dolli do rud- Gornju i Donju (Moesia Superior i Moesia lnfeTior). Dadja jc
nog blaga, kojim obiluje Dacija. Rimljani su počeli da osvajaju g. IOi postala rims kom provincijom
jedan dio danaJnje Rumunjske. Ratovi Rimljana protiv Da čana
PoUo je Panonija za vrijeme cara Trajana podijeljena na
započeli su jo! za vlade cara Domicijana. ali su Ollali bezuspje.
Gornju i Donju (Pannonia Superior i Pannonia Infcrior), nai
šni. Tek Trajanu je pollo za rukom da u dva pohoda pobijedi
dana!nji teritorij pripadao je ovim provincijama: Noriku, Gor-
Dačanc i zauzme njihovo središte Sarmisegetuzu. Kao Ili ri. isto
njoj i Donjoj Panoniji , Dalmaciji, Gornjoj Meziji, Daci ji. Ma -
su tako i Dačani pružili filav otpor, a Decebal je izvršio samo-
kedoniji i T rakiji: najzapadniji dio, s pokrajinama Histrijom i
ubojstvo, kako ne bi pao II ruke osvajačima. Osvojenjem Daci jc
Venecijom, bio je priključen Italiji. Podjelu na provincije Ri -
Rim ljani su dob ili bogat plijen, što je znatno pridonijelo. da se
mljani su nastojali da prilagode geografskim cjelinama: na pri.
poboljša njihovo financijsko slanje poljuljano ratovima i veli-
mjer. Norik je obuhvatao uglavnom teritori j Istočnih Alpa. Pa-
kim rashodima u vlade cara Domicijana. Tako su Rimljani
nonija - Panomku nizinu do Dunava. Dalmacija - Dinarski
izvukli iz Daciie mnogo zlata. srebra i I. d.
sistem i t. d.
Kad su osvojili Daciju. možda su Rimljani osvojili i Banal.
Tak o je gotovo sal' naj teritorij potpao pod vlast Rimskog car- Točne granice izmedu poj~dini h provincij:! nisu poznate.
stva, koje je za vrijeme. cara Trajana imalo najveti opseg. T im Granicom obiju Panonija na sjeveru i istoku bio je Duna\'. na
se svrhva rimska e.kspanzija. i Rim prelazi na obranu dr!avnih zapadu je granica illa prema Noriku linijom, koja od Beča preko
graniea od barbara, polto je najzad organizirao limes. To se Ptuja vodi k jugu tako. da su Poetov io (Ptuj ) i Emona (Ljublja.
pokazalo II borbama protiv Markomana i Kvada. kao i protiv na) pripadali Panoniji, a Dravska dolina do r/anaJojeg Mari-
sarmatskih plemena Jaziga (u Bačkoj) . Markomani i Kvadi su hora. Savi njska dolina s Cclejom (Cel je) i sva SIO\'enska KOTli-
g. 168 u zajednici s drugim plemenima prešli rimsku granicu na ~ka bilc su II Noriku. Juina gra nica Panonije išla je juino od
Dunavu i harali IVe do Italije. Tek poslije dugotraj nih borbi Save, tako da je obuhvatala teritorij od Risnjaka i obiju Ka-
u nijeme cara Marka Aurelija (161-180) njegov je sin Komod pela. Bosansku Posavinu i Mačvu. Dalmacija je južno od Pano-
(180- 192) sklopio 5 njima mir. Rimljani su sačuvali svoje gra- nije obuhvatala sav teritorij od rijeke Raše do Ljcia, na istoku
nice i jedan dio Markomana presel ili na svoj teritorij. je preko Drine prelazila u zapadnu Srbiju uključujući Cačak. a
\·jerojatno i Rudnik. T u je Dalmacija graničila S Gornjom M~ ­
7:, Organitacija rimske uprave u doba principata. - Ilirik zijom. Granica izmedu Dalmacije i Mezije išla je od ušća Save
(Ill yricum) je bio upravno podijeljen na provinciju Dalmaciju preko Kosma ja na Kur§umliju i Koso\'o polje. Gornjoj Meziji
i Panoniju (Dalmatia i Pannonia: g. 10 n. e.), a na teritoriju da- je pripadao i jedan dio Po\·ardarja. a na istoku je ona obuhva-
nal nje STbij~. koja je bila odijeljena od pro\'incije Makedonije tala još i dio današnjeg bugarskog teritorija do rijeke Cihrice.
(Macedonia), bila je ustanovljena provincija Me7.ija (Moesia : Istočno odatle bila je provincija Donja Mezija. Od naših kraj"';}
g. 9 pr. n. e.). Usprkos tome, rimska je vlast joJ uvijek bila slaba Trakiji je pripadao samo teritorij oko Pirota. Julno od Mezije
u ovim dvjema oblastima: u vaui nim kraljevinama Noriku i i Trakije. prufala se provincija Makedonija. Njena sjeverna gra-
Trakiji. Zbog taga je car Klaudije (45-54) obje kralj~\'ine pre- nica išla je od Jadranskog mora. julno od Ljda, na Sar-planinu .
tvorio u provincije. Teritorij kraljevine Korika postao je pro- zatim izmedu Stobija i Skupija na Osogovske planine. odakle !~
yincija Norik (No ricum ), od kraljevine Trakijc dio sjeverno od spuštala prema Egejskom moru do ušća rijeke Meste: ju!na je
Balkana prikl jučen je Mezij i. a od dijela julno od Balkana išla linijom, koji! julno od Apolonije vodi na Lamijski zaliv.

37
tako da je Makedonija obuhvatala T elaliju. a Epir je ostao umirene. Na naJem su teriloriju sve provincije. osim Makedonije
itvan njenih granica.. i Norika.. bile card:e. Na čelu carskih provincija bio jt . Iegatw
Zbog ,'dnosti na!cg teritorija i nesig urnosti ~voje vlasti na AUKwti pro praetorc ... U senatsk(' provincij(' postavljani $U sena -
njemu, kao i zbog njegove ido!ene granice prema sjeveru. Ri· lori za propretore. Namjes.nici u provincijama bili .u odsovol'ni
mija ni su po provincijama II našim krajevima dda li više od če· Augustu. odnosno senatu I imali 5U svoje kancelarije I činnv ­
Ivrtioe svih svojih legija. Sjedišta lih legija bili su vojni logori: nHtvom (officium).
oni su se čestu mijenjali i oaposljetku su. polto se granica utvr- Provincije su bile uglavnom podijeljene na ..gradove .. (civi-
dila. preneseni na Dunav. Iz istih 5U razloga Rimljani na Dunavu tates) $ većim teritorijem. koji su Rimljani odredivali na osnovu
izgradili jak obrambeni sistem, takot\'an; limel; sačinj avao ga )"tarih plemenskih sranica. ali takva podjela nije isključivala
je čitav niz manjih i većih ulndenja 5a stalnom posadom. Taj i l)Ostojanje nekih oblika plemenske samouprave. Civitates su
$ U sistem početi izgradivati uglavnom vet u I. stoljetu. Rimljani imale ~,' oja uedi!ta II starim domatim naseljima. koja su dobila
su II početk u od Itarosjedilaca sastavljali pomome čete, a kako l'ravn rimskih kolonija, odnosno lOnnieipija, ili \I novooS!lol'<lnim
IL njih nisu imali povjerenja. slali su ih da slule u tudini . Tek kolonijam;:.. Kolonije )"U bile gradovi. koji su imali rim~ko gra-
poslije Hadrijanove rdl'!rme uvrstili su te čete u legije, u kojima dansko pral'O. Stanovnici kolonija (civu Romaoi) imali su ista
su dOlle sluiili samI'! rimski dria,'ljani. pra"a kao i stanovnici Rima (ius conubii ct commercii . • kt;\'no
Da bi Ito uspjdnije eksploatirali naJe zemlje. kao i iz voj- i I)asiv"o izborno pravo i I. d. ). Municipiji su imali samo . Iatin-
ničkih potreba. Rimljani su provincije i vdoije gradovC' pove- .sku prav" ... L j. autonomnn uredenje i o~rani~ conubium cI
zivali novim putovima. a stare putove popravljali. b Akvileje. commercium. Til razliku izmedu kolonija imunicipija ukmula
koja je na zapadu bila polazna t očka prema ndim provincijama. je g. 212 »Comtitutin Anloniniall;u. koja je slobodnim Manovni -
illlo je put preko Emone. Celeje. Poctoviju do Dunavu (Deutsch- tima II carstvu dalu rim~ko grad a n~ko pravo. Grado"i su bih
alte nburg kod Beča ) . Od njega su le prema istoku do Sinniuma uredeni po uzoru na Rim, Na čelu grada stajali !u .dumlll·iri
odvajala dva "aina puto.: jedan od EmonC' preko Siscije. drugi iure dicundo ... koji lU imali i sodsku vlau. Pomoćnici $U im bili
od Poclovija preko Mu~ (Osijek). b Soluna vodio jt pul doli - clva edila. blagajnik (kvcslor) i članov i gradskog \·iječ. (orclo
nom Vardara i Morave preko Slobi ja. Skupija {Skoplje}. Nai,- decurionum). koji su .,·ake godine iz svoje sredine birali i spo-
susa (Nii) i Sinsidunuma (Beograd) do Sirmiuma. od toga St menute gradske činovnike.
puta kod Viminaciuma (Kostolac) odvajao put. koji je ibo doli- Na onim plemenskim teritorijima. gdje isp""·. nije bilo
nom Ouna"a. imao čisto sirateški značaj i vodio u Daciju. Ostaci gr:\(!ova. osim spomenutih uprav ni h jedinica postojale su deku-
toga puta. uklesani u tti jtne. sa~uva l i 5U sc na "ile mjesta u rije (decuriae). kojima su upravljali članovi domać.eg plemstva
t)erdapu. Kroz Dalmaciju je vodio pul od Akvileje. preko Ter- (principes) s prcpozitom na čelu. T ako 51:. oa primjer. na jednom
sesta. Arse (Raia). Senije. Salont. Epidaurusa do Epidamnusa. natpisu it okoline Bihaća spominje T. Loantius Rufus. praepo-
Od grado\'a u tom području treba spomenuti još Dokleju (kod $ilus )apodum, a ima vik natpisa. gdje se spominje načelnik
Titograda). Unutraj njost je povezi,'ao pUl, koji je od Salone dckurije i kao princeps i kao praeposilUS.
preko Andctriuma. Burnuma (Supija Crkva). vodio do Siscije. T akve dekurije postojale su i na području JHljedinih civi-
j od Salone preko municipija Bistue NO"a (Zenica) do Sinniuma . tales, ali su pre~ladivale ondje. gdje nije bilo mnogo kulonija
III municipija. Tc su dekurije bile pod nadzorom prefekta. koji
Od tih glav nih putova odvajali su se mnogi sporedni.
Provincije u našim zemljama bj ]t $U pl'!dijcljenc na carske je bio neposredno podreden legalu. U dekurijama su starosje-
i senatske. Carske su bile one. u kojima se joA morala drhti dioci fivjeli l)ridrla\'aju6 sc svoga pra"" i običaja: samo II
vojni~ka pouda: senatske pak ooc. koje su bile već potpuno $lutaju krivice. za koju jt bila predvidena smrtna kazna. pot -

3S 39
padali su pod nadlc:inost rimske uprave. P rema rimskim drbv-
ljanima oni su bili .. slranci .. (peregrini). Rimljani su osnovali
i narobla prov incijska vijeca (convenlus provinciae ). u koja su
ulazili predstavnid gradova i domacib plcmena. Uljecaj l ih
,'ijeca na upravu nije bio ve1 ik: vijc:l:a su imala sarno pravo
zalbe. Glavni im je udalak bio da njeguju kult Augusla i boiiee
Rome. Pomocu lib dviju ustano,·a. dekurija i konve nla. Rimljani
su predobivali domace plemstvo. koj e im je sluiilo kao uporihe
isrcdslvo.daucvrstevlaSluprovincijama
Namjesnik u provincijama imao jc: u svojim rukama i finan-
eije. a bio je i zapovjednik vojnih mlreda. odnosno leg-ija, kojc:
su se nalazile u provincijama (razumijc se, sarno u carskima).
Glavn; prihodi bili su porezi i carino:. Porc:mu upravu vod io jt
prokurator, koji je bio podredtn Icgalu. Redovni porez nn zemlju
i g\al'arinu p!ata!i su samo starosjedioci , i 10 je bio znak ojihove
podlozno~ti . Teme1j rimskoga poreznog sistema bio je opc;
cemus (popis imovine). Porez su rauezil'ali prema prihodu. a
kod poreza na zem!ju uzima!i su u obziT povrsinu i kvalitetu
zemlji!ta. Tako je u Trajanovo doha zemlja u Panooiji hila
pooijeJjcna \l pet kalegorija: oajboJje njive (arvum primum).
ostal e njive (arvum secundum). livade (pratum). hllna SOl zirom
(silva glandifcra). obi~n a l uma za paSu (silva vulgaris pascuae).
Sve ostale poreze platali su ; rimsk; driavJja ni II provincijama:
vanre.dne poreze oa,'ali su u zakup. Od Augusta daljc cijd; jc
na~ terllor;j sa~jnja"ao jedno carinsko podrucje. U po~etku su
carine dava li u zakup ~ak i zakupnitima it redova starosjedilaca
Poslije $U ih naplaCivali driavn; cinovnicl (p rocuratore! Augusti
publici portorii).

!I. Privreda i dndtveni odn05i. - Rimljani SII na naI teri-


torij proliirili svoj privredni i socijalni sinem. Rezultat toga bila NASA lEMLJA POSLIJE
je velika eksp\oalacija domate/( stanovniHva i prirod nih bogal- ZAVRSETKA RIMSKIH OSVAJANJ:
stava naSih k rajeva i prcvlad ivanje robovlasnickog drultveno£"
• GvotOE
poretka. ® OIOVO
Za vrijeme rimske vladavinc naglo se mijenjala privredna 111 ZlATO _ _ _ .U.NJC(
i socijal na struktura nasih zemalja. Zemljoradnja je, doduse, cD SIIEUO PflOVIIICI.IA
zadrlala svoj znataj u svim ravn;cama - u Panonskoj nizini.
u J adra nskom primorju, kao i u \'ei:im i pristuparnijim do!inama
CJSOl --cr,,,
'~ '"
40
NA~A ZEMlJA POSLIJE
lAVRSETKA RIMSKIH OSVAJANJA
• GVOtOf GRAHICE
@ OlOVO ArMSKO G CAftSTVA
f!lZLlITO &IIANICE
<DSREEIRO PAO\l'INCIJA
C SOL
'0·, ,
brdskih krajeva nil Balkanskom poluotoku i u Alpama. U goro·
vitim krajevima Dalmacije, Makedonije i Nori kn prevladival(,
je stoča rstvo.
h. Mezije su već u I. st. izvozili vdi ke k oličine: žita u Rim.
a poslije se Mezijil spominje ka o i itn ica Ce~e:re:. Upotrebom
SiI\'r.kni jih oruda i agrotehnike. Sto su donosil i kolonisti. a orl
njih primal i starosjedioci. zemljoradnja je brzo nupn:ciovala.
Vet:. tl I. st. počeo se !iriti plug. koji je potiskivao ralo i mo tiku.
Tada se i kod na$ raši rio dvopoljni sistem. 1 Osim toga počelo
se Iiirili i napredoyati vinogradarstyo, uzgoj masline i novih vrsta
yoća (južno voće. tmnje i t. d. ). U primorju u Dalmaeij i uzga -
jali $11 vinovu lozu, maslinu i julno vob: vjerojatno vec prije
pod Uljecajcm grlkih kolonija, ali u manjem opsegu, a tada su
se te kulture jako raširile. Da na;j krajevi ne bi mogli k onku ~
rirati Italiji. car Domicijan je zabranio. da se kod nas uzgajaju
bolje vrste: vinove loze, masline: i vota. Tek kad su te grane
poljodjelsl\'a nazadovale u Italiji. car Probo (276-282) je uki-
nuo gornje zabrane. Te su grane poslije toga dostigle \·rlo visok
slupanj proizvodnje. narolito na obali Dalmacije:. Kdje su lj udi
prdli na vrtl arski na čin obradivanja. Osim rudnih bogatsta\'a.
ti 5U poljodjelski proizyodi i stoka bili g lavni izvozni artikli iz
n;dih krajeva u Italiju. O stoča rs t vu sačuvalo se malo podataka.
Na Balkanskom su poluotoku. osim goveda, magaraca i konja.
u~gajali prije sveg:J ovce j koze, a u Noriku uglavnom jednu na~
rnlito dobru vrstu goveda. Ljeti su iskoriUiyali i visoke planin-
ske pa!njake. od kojih Sl1 oni u Noriku bili veoma 1-godni za
uzgoj goveda. Osim ostaloga pravili su mnoge vrste sira. knje: su
izvozili u Italiju.
U \'ezi s razvitkom zemljoradnje naglo su se: mijen.iali i
zemljišni odnosi. Tolnu sliku Ilflvih odnos.:. (broj. veiičim: i
rasprostranjenost latifu nd ija: rasprostranjenost kolonata. sl()~
bndnih seljaka i t. d.) nc možemo dati zbog nedostatka izvor::..
Kad su Riml jani osvojili naie: krajeve. zemlja je pnl\'no
postala careya svojina, odnosno driavna. Ali osinIonog dijel::..
koji 5U uzeli kao _ager publieusw. Rimljani 511 ostavili zemlju
d<.nnacrm stanDvniJh'lI. koje je za nju placal u zemljiJni porez. 1.lic.ima i ve1i~ i m radioni~a~ a . Kasn ije i sporije. medutim. razvi.
Pritom au. \'CĆ prema dr ta nj u pojedi nih plemena prema njima. Jal! Su sc pr!"alnovlasntčkl Qdnusi na teritori j u. koji je OSlao
radi ~ito postupali. ali su im uvijek oduzimali najbolju zemlju. ~ ru~ama onth plemena i to su bila van područj a kolonij AI"
koja se nalazila na prikladIlIni mjestima. Tu su olli. naročito II I tu Je, II.o~oe sel jakc. koji 5U propali. čekala ista .udbi~~
unutrasnjOsti pak. po stočarskim krajcvima dj dom'čn .
J
I. st.. osnivali mnoge kolonije i municipije. kojima lU ustupali
velik dio okolnog zemljiita. Kolonisti. rimski driav\jani. vetillolll sačl~vali stari vlasn ički odno~i vjerojatno d~ kraja r;m:kes:I;~
veterani, dobivali su dijelo\': lemije razli ~ite vc:li~i ne. i to prema dav me. U LOI.nc proc.esu .ple,~ e nska sc aristokracija većino m 1rl:- .
5vom pololaju u vojKi. Dakle su v« usamum počedtll zemljiIni tvarala II vel ike posJedmke I prdazila u klasu latifuodista. I
posjedi bili razlil:ite \'c:Ii~ine. Pribin.njem i otimanjem zemlje od ~ciko j~ uh·rdili. koliko je bilo slobodnih seljačkih' .
veterana i starosjedilaca. od pojedinih vdih posjeda naslali su ~ kO!lk~ lat l ~u.odija. Nije pozna l ni broj ni veličina lati;:~~j:'
latifundiji. Nj ihovi su vlasnici pripadali najviioj druitvennj ~OI .~ 15U bll.1 .~~vno~jer~o. rasprostranje n! po cijelom naše~
klasi u Rimu (senatori, ,·jtuo\·i) i u pro"intijskim gradovima ~erltorIJu. BrOJ niJI su I vec~ biii latifundiji II nitinama. Na n'iln:!
(dekurioni). I legije su za Ivoje izdrb.vanje imale pojedine lati-
fund ije. Srcdiha latifundija. kojima je. umjesto "lunika, koji
!~d~~Ć5::g~_" ' st. prevladl\'ao kolonat i poliski\'ao fObo~5ku
je stanovao \I gradu. nc:posrednu up ravljao naro~i t up ravni k b'l ~ed n a od n ajva~ n i j i h grana za eksplontaciju u nn&oj zcml "
("ill\cIIs). r~lovno rob, bile su .. \·iI\ae". Ali $Vc arheoloiki zabi-
Ijdene .vi llae ... nisu dohz da je lU postojao latifuodij, jer III s;e~r~~ ~~~a:.5~Ve~je~~~!~:~i 5U s našeg tc ritorija dobi\'llli zlal~:
takva srediita ima!i i manji posjedi. Kao radnn snaga na la.li -
. ZhHo su dobivali naroči t o u Gornjoj Mezij i i II Dalm ...
fundijima su II početku bili robovi (u vrijeme pobuna ili na
t:'d Jc.sc produ~cija II doba careva od Nerona do T ra'ana ea~T'
dru gi način l.arQbljclli Iliri. Kelti i Tračani). a djelomično čak
i;k I. dOl 3.0 kilograma na dllll. Zlato su is pirali i Norfk:Jiln ~
j
ra "' l. NaJvečI rudnik srebra bio je u Domaviji (kod S b'. a
i slobodni ljudi iz redova starosjedilaca, i to privremeno ili
u . Bo.ni). a s~~bro su vadili i na Kopaonik u i u Bosni. ~cll rn~~~
stalno. Zbog nedostatka robOvIke radne snage. ; to sc u našim
krajevima osjdilo već u I. sL, uskoro 'u se počeli razvijati kolo-
natsh od nos;. Kolonima lU postajali prije svega starosjedioci -i:e,~. to_ku n Jeke. V.rb~sa i na rijekama Fojnici, 2.cljezni~i i
.a~ \ I. Uglavnom IZ Istih rudnika dobi"ali su i olovo V f cl
mk o.lova ~ala~io sc i oa Kosmaju. 2:elje7.o su dobi ~al t ~ ..~~,.­
u duba kri1.e. kojo. je nastalo. pri prelasku !tare rodovske zajed-
nice na nove privred ne i dru!tvene oblike. zalim barbari, koje
nom n 5lanh rud ni ka. Zdjcznu rlldaču kopali 5\1 u No 'k ., k ~
su Rimljani nasclja\"ali n!!. rimski terito rij. i naj~d robovi.
T aj prijela! na nove druitvene oblike nastao je najprije kod
Bu.ovače na Savi. u Fojnici. Varešll i t. d. SO .u ·do~~,.~ii ~a
starosjedil aca. koji 5\1 fivjeli na teritoriju pojedinih kolonija. ~~:f~kom moru i ispirali je u naselju Ad Salinns u Bosni
jer su i na nerazdijeljenom zemljištu. koje je kolonija kao eje-
lin... zadrfala pri osnivanju. i na zemljiitu. koje je bilo razdije. Većim. rudnika kod nas bila je careva ili drlavna ..
ljeno kolonistima. ostala starosjedilal:ka sda. Njihovi su sta- a ~a~: ~anj ilrudnici pri padali su i privatnicinIn. Drfa," j;:!:n~.
novnici morali ,Ia\'ati nar oči tu odštetu gradu. odnosno kolonislu. ru ~I e a,'a n u zakup. Zak upnici (publicani) S\l često re o~e
U tim odnosima su zameci kolonata kod nas. Pod utjecajem ~~.It u Jakup ~ve rudnike iste \'r$te it više provincija Rud~' ~Zl_
novih prilika, medu sta rosjediocima 5U se vec u I. st. brie razvi- I I po nadzorom specijalnoga drfavnog IlTokurato;a (p ICI su
jali privatno,'lunički odnosi. Slobodni seljaci. koj i $U na taj lor metallo~um per Illyricum). i njemu .u na nakm t;~c,::-a-
način propadali. postajali iU koloni na svome zemljii!u. ili su ih r~~I~~;e:~ :~~::i~~.ika; ~a ~Iato u Saloni. za srebro u Doma\.~~~
plik ilkori~ćh'ali kao radnu snagu na velikim posjedima. U rud-

43
Rudari su bili robovi i starosjedioci , koje su Rimljani često (Ii~te bi la Akvilcja. Preku nje, a djelomično preko jadranskih
primoravali, da rade u rudnicima. Da bi te starosjedioce. doduše grado\":!. (Salona), trgovali su s italijom, preko Soluna ~ Grčkom
slobodne ljude. joJ čvršte vezal i za rad u rudnicima. za njih je i Bliskim Istokom i obratno. U vezi s trgol'inom razvilo sC' i
i kod nas kovan naročit novac. Takav je na pr. bio novac, koji ~ih.~ars~\· o. Lihvari ~~ pozajmljivali novac pri"atnicima, a poslije
je kovan u rudarskom basenu danalnje sjeveroistočne Srbije oko I CLlaVJln korporaCiJama. I\a pr. gradovima; zatim su uzimali
Pincuma (Veliko Gradište). Pololaj rudara je. dakle. bio vrlo u zakup državne poreze i nabave te ulagali novac u razli č ite. na-
sličan polo.faju robova. rO~ito ze~!j.i.šne !pekulaci!e. Poslije veleposjednika. vlasnici trgu-
Mnogobrojne kolonije i municipiji bijahu Hedište zanatstva \'ackoga I lihvarskog kapltJ]a bili su najvalnija društvena klasa
i trgovine. Iako je zanatstvo u tim prilikama napredovalo, ipak u gradovima.
je za cijelo vrijeme rimske vladavine prcteini oblik obrtničke . Trgov ačk a središta u na .~;m provincijama su bila Virunum
djelatnosti bilo sitno zanatstvo. To je bilo u vezi s malim brojem (~llz ~ Gospe: Svete. u Koruškoj), Poetovio, Ernona. Siscia. Mursa.
potrobča kao i produkcionim odl\osima i nivoom proizvodne Slrmmm, VlminaclUlIl, Naissus, Skupi. Salona i drugi gradovi
tehnike u rimskom robovlasničkom društvu. Glavni su zanati bili ~a Jad ranskom moru. Trgovački promet obavljao se putovimJ
kova čki, stolarski, zlatarski. tesarski. l ončarski i t. d. Obrtnici I plovnim ri jekama Dunavom. Savom. Dravom, Moravom i dr
su sc po strukama udruživali u kolegije. koji su u gradskom . Kad su do.! !i Rimljani, prestao je u na§im zemljama opije :
fivotu igrali \'ažnu ulogu, a u kasnijoj periodi Rimskog carstva ca~ domaćega I drugog starijeg novca. i brzo j e prevladao rim-
odgovarali su državi za plaćanje poreza svojih članova. Velike ~k, nov~e. Zbog sve veče krize robovlasnič k e privrede, zlatni
radionice prevladivale su samo u nekim granama zanatske pro- I srebrni novac prvih vjeko\'a ustupio je mjesto kovanom novcu
izvodnje. kao na pr. u izradbi opeka (Poetov io, Siscia. Skupi ma~~e \' rijednosti. To opadanje vrijednosti novca takoder je pri-
i t. d.), oruija (Naissus, Sirmium. Salona i t. d. ), poslije i u izrad- domJ~lo , dJ se razviln lihvarenje. Rimljani su u početku novac
bi tkanina (Salona. Basianac - kod Petrovca u Srijemu i dr. ). kovali u Rimu ; poslije, kako se novčana privreda sve više razvi-
Vlasnik tih velikih radionica bio je u prvom redu car. Radionice jala, ~ vojn<" potrebe u pogranič nim kraje vi ma postajale sve Yett.
su radile, da podmire potrebe stanovni!lva svoje provincije, a p()čeh. su da kuj u novac i u nalim provincijama. II Sisciji 511
samo djelomično za izvoz. Ka o rad na snaga iskoriU:ivani su kov~l ' ~ovac od cara Galijena (253-208) do Hon()rija (395--l23}.
robov i. J i slobodni starosjedioci. koji nisu smjeli napuhati svoj (3i~I~;~;;.u od Konstantina Ch!ora (293-306) do Teodozija
posao. kao ni oni u rudnicima. U tkal ačkim radionicama bile $1,1
zaposlene prije svega žene (gy naeceum-lenska radionical.
Vainija od vanjske bila jc unutr ali nja trgovina izmedu po- 4. Ku lturn e prilike. - U uvjetima rimskoga robodasničko ~
jedinih kraje\'a provi ncija. Veći dio te trgovine ddali su u sist.emJ, dom~će se ~tano~ni!tv,o postepeno romaniziralo. 'Gornji
rukama domaći tr govci, medu kojima je bilo i mnogo oslobode- sl.oJ ~nšao Je z~voJev~črma I br.že se ro mani zirao. Slitno je
nika (libertini). Svu vanjsku i manji dio unutrašnje trgovine b'l~ ~ sa slo~o? n'm, pnyredno zaVisnim starosjediocima. koji su
imali su u svoj im rukama stran i trgovci i trgov ačka udru!enja radrb u r.u~~lClma, yelikim radionicama i na latifundijima. Mno-
(Zidovi. Sirci. Grci i t. d.; medu trgovačkim udruženjima poznata go zna~aJmJa uloga II procesu romanizacije pripala .ie rimskim
jc porodica BarbijS iz l. st. n. e.), koji su kod nas imali svoje gradOVima i vojsci. Kak o je službeni jezik bio latinski. domaće
zastupnike, pa čak i radionice (za keramiku u Poetoviju. Sisciji stanovnihvo u kolonijama i municipijima buo se roman iziralo.
i t. d. ), Predmeti za izvoz bili su robovi. stočni proizvodi. drvo, Zbog toga .S~ se o~i kraj.~vi, u kojima se upra\'a oslanjala prije
smola. poslije vino i ulje. rudno blago i t. d. ; a uvozili su prije s:ega na ~Ivltates I u kOJima se: diferencijacija domačeg stanov.
svega lukSUlinu robu Za nak kmjel'c glavno je trgovačko sre- nlJtva vd.la brže (na pr. Norik), jače i prije romanizirali nego

44
oni krajevi, u koj ima se uprava oslanjala i na dc: kurije (na pr. BasSOI nte. Drine. u to doba Drinus. Nere tve. II to doha Naru.
goroviti krajevi Dalmacije). Mlavc. u Iračko doba Malua. Lašve. Il rim~k" dob .. Lellsaha.
Proces romanizacije najviše je ubrzavala rimska vojska Bojane. Il rimsko doba Bobanua. Cak i mali pritoci (l,;u\'uli su
Starosjedioci regrutirani u prol'incijama sl užili su II tudini, gdje pokatka d starinske. po svoj prilici ilirske nazive b o Mnu nja
su usvajali latinski juik, pa bi se po svom udpuštanju iz vojske knd Broda. rim~ka Marllonia.
nasdjavali u blizinu mjesta. II kome su $lufbovali. gdje su sc Imena velikih otoka uz jad ransku oha hl. ka o Krk. u rimsko
brzo sami roman izira]i i onda utjecali na ubrzanje romanizacije du ba Curicum. Osor Apsorus. Bral: Brattia. K orčula (starohrvat-
domaćeg stanovništva. TOlko su se na seljavali kod nas i veterani ski Krka r) Knrk yra. Mljet Mdite, pripadaju medi teranski m. pred-
vujnih odreda na slulbi u našim provincijama. koji su pripadali indoevropskim jezicima. Od ime na predrimskih gradova II na!im
tudem e tni čkom d('mentu _ Grcima, orijenta1ci ma, t račkim ple- z(mljama t reba spumenut i Noviodunum. što znači .. Novi gr ad ~.
menima izvan naš('g teritorija i dr. danas Drnovo kod Krškoga. Sing idunum, "grad nekoga " elta (?)
U istočnim je provincijama grčki elemenat. koji sc ut vrdio imenom Singosa_, danas Beograd. zatim Siscia, danas Sisak.
prije svega u doba makedonske drfavt. zadržao svoju p remoć. il tc su riječi očevidno keltskog porijekla.
Grani ca izmedu grčkoga i latinskog jezičnog područja išla je Imena predrimskih gradol·a. koja se svršavaju na -ona kan
preko naših krajcva linijom od .Jadranskog mora kod Ljda Emona. danas Ljubljana, Aenona, dana~ Nin, Scardona. danas
k sjeveroistoku do Prizrena. Zatim je izmedu Skupija iStobija. Skradin. Salona. danas Solin. smatraju se ka o ilirska. iSlo tak o
koji je imao potpuno grčki karak ter. linija skretala k sjeveru. i ona, koja se svrhl'aj u na -e5le, ka o Tergeste. da nas Trst, isto
obilazila Naissus i Remesianu (Bela Palan ka). koji su bil i latin· ta ko i Doden. da nas D uklja II Crnoj Gori.
ski, a Pirot i krajeve istočno od njega ostavljala u područ ju g r č­ Osim grčkoga i latinskog jez ika. svi drugi strani je"ici naše
kog jezika. zemlje. kao ilirski. trački , potpuno su na m nepoznati. Od tih
Nasuprot romanizaciji u gradovima i s pomoćo vojske. sta- jezika očuval e 5u sc samo pojedine riječi i li č na imena. Nji ho"i
rosjedilački clemenat van gradskih područja održan se dijdom toponimi sačuvali su se do danas prem" srpskohrvatskum. slo·
do propasti Rimskog carstva. O tome s l'jedoče imena na nad- venskom ili makedonskom izgovoru. a on se osniva na onom
grobnim spomenicima. kao i mnogi elementi materijalne i du- obli ku, koji su mu dali Grci i Rimljani. prilagodiv;i ga svojim
hOI' ne kulture jel icima. Zbog toga mi ne !nožemo točno da znamo ni njihOI'
T ragovi starosj ed ila čkog stanovnihl'a očuva l i su se u ime- prvobitni oblik ni značenj e
nima rijeka i mjesta Duna\' se zvao latinski Danubius. Ta je Kao što sc u kulturi i religiji lijepo mole pratiti postepena
riječ keltskog porijekla, ali sc tako tvan sam(l go rnj i tok te romanizacija. isto sc: tako u njima \lidi , da se st .. rns jedi JaČk o
rijeke. a donji se zvao istros. To je pil svoj prilici tračka riječ. stanovni!tvo i dalje odriava. Cak i u grado\·ima. u kojima je
ali je ta veli ka rijeka imala i starije ime Matoas. riječ. koja prevladiva la rimska kultura. utjecaj domaćeg clementa se ogleda
možda pripada prethiSlorijskom, ncindo(vropskom narodu. Ime- u mnogim pojavama specifičnima za tu provinciju. T ako sc: rim-
na rijeka Save i Drave, oko kojih su takoder stanovali i ~~lti. ska kultura provincijaliz;rala. Domaća kuhu ra nije utjecala na
podrijetlom su keltska. Isto se tako smatra. da je im c nje ke grade"nu djelatnost. što dokazuju mnogobr(Jjni rimski gradevni
Krk e, Sav ina pritoka, postalo od keltskog Kerk oras. Tako s( spomenici (amfiteatar u Pul i. Dioklecijanova palaca II Splitu.
tum ači i naziv Korane. pri toka rijeke Kupe, a možda su porije- mnogobrojna kazališta. od kojih je najljepše u Stooiju. rimski
klom ilirske il i tra čke riječi imena Kupe, koja sc zvala II rimsko vodovodi i t. d.). Zilavost slarosjed ila čkog elemema pokazuje Sl'
doba Kolapis. pa Une. u rimsko doba Oeneus, Vrbasa. u rimsko osobito u manj im objektima materijalne ku lture. u obrtnički m
dDb .. Urpanus, Bosne. Savina pritoka Bosuta, u rimsko doba rukotvorina ma, domaćim nošnjam;: i t. d. Za mnoge predmete

46
KART A I II

NAŠA ZEMLJA PO SLIJE


DIOKLECIJANOVIH REFORMI


I ,
KARTA iJl

mattrijaIne kulture, koji su se sačuvali još dugo u periodi rim -


ske dominacij t, možt se tražiti porijeklo u vrijtrne prijt rimskog
.osvajanja
Mnogo domaćih kulturnih ostataka sačuvalo se u religiji
Romanizirano starosjedilačko stanovni$tvo identificiralo je s\'oja
b ožanstva s rimskima. Il irski bog il:vora Bindus izjedna čen je
s Neptunom. Sedatus s Vulkanom, Medaurus bi odgovarao Mar-
su, Bellenl.ls nas podsjeća na Apolona i t. d. Kult mnogih lokal-
nih božanstava romanizirani stanovnici i rimski kolonisti očuvali
su u cjelini, na pr. kult cdjskog božanstva Adsalluta, u Nišu
su poštovali stara božanstva Hercules i Mercurius Naissati, bo-
iici Noreji su prinosili žrtve uNoriku, keltsku [ponu, 1.1Ištitnicu
konja, i "Iračkog konjanika« poštovali su za sve vrijeme Rimlja-
na. I u poštovanju Nutrices i Malrones, iako su bile mnogo f(}-
manizirane, nailazimo na tragove domaćeg kulta.
Rimljani su pak prenijeli k nama prije svega svoja, a zatim
orijentalna božanstva. Tako su uglav nom rimski vojnici donijdi
II nabe krajeve s istoka kult boga Mitre, koji je u JII. st bio
naručito jak, o čemu svjedo/:e svetišta iskopana u Ptuj u, Ko-
njicu. ko{1 Cavtata i na drugim mjestima.

5. 'Naše zemlj e u dob a opće kri.:e rimskog društva. _ Od


JI I. st. robovlasnički poredak u Rimu zapada u sve veću krizu
Zbog nestašice robovske radne snage brzo se širi sistem kolonata,
pri čemu se položaj kolona i robova sve više izj ednačuje. Iz razli -
čitih uzroka zaduženost kolona neprestano raste. i oni sve više
zavise od vlasnika zemlje. Vlasnici sve više zahtijevaju, da sc
nameti plaćaju u naturi, i nastoje vezati kolone za zemlju. Po-
goršanje društvenog položaja kolona u vezi je i s opadanjem
trgovine i zanatsb'a, a to je posljedica sve većeg osamostaljiva-
nja provincija, koje same podmiruju svoje potrebe. Tako sistem
latifundija dobiva još veće znače nje. Jedan od važnih uzroka te NAŠA ZEMLJA PO SLIJE
krize bili SIJ i stalni napadaji barbarskih plemena na teritorij DIOKLECIJANO VIH REf ORMI
Rimskog carstva. koji u lU. st. postaju sve češći. Da bi se obra-
U A"IC! R IMSK~CIdiSl"VA
nila od naval{: barbara. kao i da bi se održala na vlasti, koju su
iznutra ugrožavale česte pobune robova i kolona i sve jače sepa-
ratističk e tdnje pojedinih provi ncija. rimska je dadajuća klasa
morala li prvom redu da se osloni na vojsku. Tako je utjecaj

48
Rekonstrukcija Dioklecijanove palaće u Sp litu

Reljef bOKa Mlin l'l njeKO,"a hram a u Konjicu


(Zemaljski mu zej u Sarajevu)
vojske i njenih zapovjednika znatno porastao, pa se već od polo-
vine III. st. ddavalo, da 5U pojedini zapovjednici pomoću svoje
vojske stjecali i carsku vlast. Nastajal e su česte promjene n:l pri-
jestolju i g rađanski ratovi, šiO je samo pojačalo unutra!nju krizu
carstva.
Iz te je krize privremeno spasio carstvo Dioklecijan (284
d o 305l, rodo m iz Dokleje u provinciji Dalmaciji, koji je uguJio
bune robova i kolona, obranio granice ireorganizirao drhvu.
Dioklecijan je pokušao da spasi Rimsko carstvo od propasti time,
!to je učvrs tio neograničenu carsku vlast. Vladar j e postao _do_
minus ac deus", a gradani njegovi podanici ; taj sistem vladanja
na zivamo dominatom. Zato je izveo čitav niz reform i u vojsci,
u upravi i financijama. Vojsku je podijelio na s taja ću pogra-
ničnu (limitanei), čija je dužnost bila da čuva granice. i na
operativnu (comitatenses). S obzirom na upra vu podijelio je
carstvo na 4 prefekture, 12 dijeceza i preko 100 provinci ja. Uveo
jt tla tan novac i raz rezao poreze na o.o;novu novog katastra.
Dioklecijanove refo rme su usporile propast Rimskog car-
stva, ali je nisu mogle zaustav iti. Uzroci propadanja robo\'la sni č­
kog sistema samo su privremeno otklonjeni. Posli je Dioklecijana
kriza se o č itovala u još ošti-ijem obliku. Sve češći napaciaji bar-
bara učinili su, da je I'anredno porasla važnost i utjecaj vojske.
Da bi obranu pojačao, Rim je uzimao sve više u vojsku barbare
Tako Su čitava barbarska pleme~a stupala u rimsku vojnu službu.
Bližim dodirom s barbarima koloni i robovi su upoznali njihOI'
ekonomski i socijalni sistem, u kome su oni tada vidjeli izlaz
iz teškoga društvenog stanja, u kome su se nalazili. Stoga su
pobune rohova i kolona sve čdće, a napadaji barbara nalaze
u njima oslonca. Sve je to znatno ubrzalo propadanje Rimskog
cantva.
T o ekonomsko i socijalno propadanje teklo je brle u za-
padnim nego u is točnim provincijama. Spomenuti proces i po-
treba da se carstvo brani na različitim, medu sobom vrlo uda-
ljenim granicama, morali su uzrokovati podjelu Rimskog carSh'a
na zapadno i istočno. T u je podjelu izvršio T eodozije (3;8-395)
pred svoju smrt, držeć i se uglavnom granice izmedu područj a.
u kojima je bio jači grčki ili latinski utjecaj. Granica izmedu la
Br onl:an . I:t~ v~ c~r. "" '~ s'~nt'n ~ il Nit.. dva dijela ina je od Budve do go rnje Drine, zal;m Drinom do
I Nw rudn i mu ... ~ , . B I"'l:r~d )

49
njezina u!ta i najud Savom i Dunavom. Pod pritiskom barba- Dunava, Dardania i Macedonia. Sve te provincije bile su podi-
ra, ko~ su pomagali robovi i koloni, Zapadno je carstvo kao jeljene u dvije dijeceze: Moesia i Pannonia. U vrijeme Teod o-
ekonomski slabije propalo u drugoj polovini V. st., a Istočno , ma zijeve podjele carsll'a mezijska dijeccza postaje prcfekturom
da jc i ono stradalo od barbarskih navala, održalo ~ do sredine Iliri k i podijeljena je na dijeceze Daciju i Makedoni ju. U prvoj
XV . .s t oljeća. S~ tada bile provincije Moesia Superior, Dacia Rip<:nsis i Me-
T a podjela Rimskog carstva, koja je rezulta t njegova unu- d ltcrranea, Dardania i P racvalitana, a drugoj je od nalih oblasti
trašnjeg razvitka i vanjsKopolitičk e situacije na prijelazu iz IV. pripadala provincija Makedonija. Panonska dijeceza bila je pri-
u V. st., bila je po svojim posljedicama traj ni je prirode. Ona je pojcna prefekturi Italije pod imenom Ilirik. Di jecezama su
sačuvala svoje značenje i poslije propasti Zapadnorimskog car- upravljali .. vicar;i«, u či jim je rukama bila samo upravna vlast.
stva sve do svršetka seobe naroda i stvaranja novih dr!a va u Njima su u provincijama bili podredeni pracsides. Vojni m jedi-
s~d nj oj Evropi i na Balkanskom poluotoku. Iako su se Slaveni nicama u pojedinim provincijama za povijedali su duces.
naselili s obje strane te linije, ona se poslije u mnogim stvarima Gubitak Dacije bio je veoma vaian za rimske provincije u
du boko odrazila na raz vitak ndih na roda. isloč nom dijelu nale zemlje. N(kadašnja Mezija postala je opet
U III. st. , u početku velike krize rimskoga robovl aJ;ničkog pogranič n a oblast izložena neposrednim napadajima barbara. U
poretka, kad su se zbog te krize vladari neprestano mijenjali. vezi s time Rimljani su nanovo p ojačali svoja pogran i čn a utvr-
naše su provinci je imale značajnu ulogu u obrani i odrlanju denja na donjem Dunavu. popravili stara i podigli nOl'a
jedinstva Rimskog carstva. Prvi ear, koga su na prijestolje dovele Privred no propadanje, koje: je obuhvatilo sve dijelove car-
ilirske legije, bio je Septimije Sever (193-21 l}; on je raspustio s(va, od početka IV. Sl. brzo se širilo i u našim provincijama
p~torijanee i njihovu slu!bu povjerio Ilirima. Od sredine Il l. st. Znaci propadanja pokazi,'ali su se u svim granama privrede. U
preko Dunava su nadi rali Goti, i u borbi 5 njima pao jc car gradovima su slufbe, p~ij e počasn~ , postajale prinudne. Oni, koji
Decije (251), koji je bio rodom iz Sirmiuma. T ek Dardanac Klau- su službu vd ili, gornjI sloj gra dskog d rultva - kurijali (kako
dije II . (268-270) potukao je Gote kod Naissusa , tako da se su se sada nazivali dek urioni ) nisu smjeli napustiti mjesto, u
dugo nisu mogli oporaviti. Njegov nasljednik Aurdijan, sin ne- kome su se rod ili, i morali su j amčiti , da će naplatiti po~ez. koji
kog kolona iz okolice Sirmiuma, prepustio je, istina. Gotima Da- se. zbog neprestanog opadanja vrijednosti novca, sve vik p laća o
ciju. ali je pobijedio germanska plemena, koja su nadirala u ~ natur.). U mnogim se mjestima za to starao prokurator. koga
Itali j u, i na različitim stranama carsh·a ugušio separati stičke Je postavljao vladar: to je wačilo kraj autonomije gradova.
tendencije. Uskoro poslije njegove smrti vojska je i~vikala za Obrtnici su bili vezani za kolegije, i njihova su djeca morala
cara Dioklecijana. naslijediti oca u zana tu. Isto je tako bilo i s ljudima, ko ji su
Izmedu ostalih svojih reformi Dioklecij an je sve nale pro+ rad ili u rudnicima i velikim radionicama. Koloni su bili prive-
vinci je, osim Histrije i Venecije, sjedinio u prefekturu Ilirik zani za zemlju, koju su vlasnici otada prodavali zaj edno s ko-
(Illyric um ), s glavnim gradom Sirmiumom. Obje Panonije dije- lonom. U toj periodi koloni po SI'om poloiaju na govjelćuju bu-
l ile su se na četi ri provincije: Pannonia Prima, Sal'ia. Valeria dućeg a feudaln og kmeta, a vlasnici lati fundij a dobivaju već neka
i Pannonia Secunda ili Sirmiensis. Na! te ritorij, Koji j e pripadao prava karakte ris ti čna za buduće feudake (kl ijentela. libu1. oru-
Noriku. tada je d jelomično poslao provincijom Noricum Medi- iana pratnja i t. d. ). Proces propadanja ubrzavali su i sve češ ći
terraneum. Od Dalmacije je odijeljen istočni dio i od njega je napadaji barbara preko Dunava
stvorena provindja P raevalitana. U istočnim oblastima nak ~rop~da nj e se ogledalo i u opadan j u broja stanovnika. Zbog
zemlje bile su provincije: Moesia Superior, Dacia, koja je stvo- toga Je R un u sve veće m broju naselj avao na svoj teritorij, pa
rena na teritoriju Mezije poslije gubitka Dacije 5 one strane i u naše provincije, barbare, kako pojedine grupe, tako i čita\·a

.50 51
plemena. Dodjeljivao im je zemlju pod uvj etom, da će obavezno
ti. Seobe Huna i Germana i propast rimske vlasti. - U raz-
služiti u vojsci.
dohlju od IV. do VI. st. kretanja barbarskih plemena b ila su
U vezi s privrednim opadanjem, privrednim separatizmom naročito intenzivna, pa se zbog toga to razdoblje naziva ~seoba
provincija i sve većim brojem barbara na rimskom području, narodil«. Ta su seljenja zahvatila či tav niz plemena od centralne
kultura se provincijalizirala. To dokazuju mnogobrojni ostaci Azije do granice Rimskog carstva. Plemena. koja su neposredno
iz toga doba. prije svega nadgrobni spomenici, žrtvenici. ostaci graničila s carstvom, nalazila su se na stupnju vojne demokracije,
građevina, natpisi i t. d. I u jeziku sc pojavljuju provineijajizmi, a bavila se pretežno poljodjelstvom ili stočarstvom. Seljenja tih
naročito u stilu. Zbog jačeg italskog utjecaja elementi provinci- plemena su nastala zbog nerazvi jenosti poljodjelstva, koje je
jalizma manje su se osjećali u Dalmaciji, ali su bili izrazitiji u zahtijevalo za obrađivanje veće površine zemlji~ta. nadalje zbog
Panoniji i drugim pograničnim provincijama, jer je tu bio jak relativnog povećanja broja stanovni§tva i zbog višeg stupnja,
tuđinski vojni elemenat; II Makedoniji je kultura bila pod grčkim koji su ta plemena dostigla u svom društveno.političkom razvit-
utjecajem. ku. Na teritorij Rimskog carstva privlačilo ih je veliko bogat-
U doba dominata prevladalo jc kršćanstvo nad ostalim kul- stvo tilI krilj eva. U borbama s Rimljanima, kao i u međusobnim
tovima i religijama. U početku se širilo sporo, a u d ru goj polo- borbama ta su plemena stvarala saveze, koji su trajali duže ili
vini III. st. bilo je već veoma rašireno. Progoni, koji su ubrzo krać e . Tako se pod imenom vodećeg plemena u savezu krio
nastali, dali su prve mučenike, kao na pr. Venancija u Dalma- ustvari čitav niz drugih e tni čkih elemenata.
ciji (257) : mnogo više ih je bilo za vrijeme Dioklecijanovih pro- Već u sredini IV. st. počelo je novo seljenje germanskih i
gona (na pr. Domnius - sv. Dujam u Saloni, mučenici iz Sinni- drugih plemena, a pojačalo se zbog pritiska nomadskih Huna
uma i Ulpiane - Lipljan na Kosovu). Kršćanstvo je potpuno koji su još od I. st. živjcli u krajevima oko Aralskog jezera. U
prevladalo tek onda, kad je g. 313 postalo dopuštenom religijom to su doba kroz naše zemlje prošla ili su se djelomično u njima
Najkasnije u IV. st. bila je dovršena crkvena organizacija i sa- nastanila različita germanska (Vizigoti i Oslrogo!i, Gepidi, Lan-
građene mnogobrojne bazilike (Salona, Stobi, Parencium - Poreč gobardi i t. d.) i druga plemena (Huni i t. d.). Odnos tih pie.
i t. d.) Gotovo u svim gradovima osnovane su biskupije, a u mena prema Rimu bio je veoma različit, od savezničkoga do
većima nadbiskupije. Najvažnija među njima bila je u Sirmi- osvajačkoga.
umu, pod koju je potpadao velik dio našega današnjeg terito- U početku ~seobe naroda « kod istočnih su Germana glavne
rija (Panonija, a možda i \·e6 dio Ilirika) i na koju se poslije. privredne grane bile poljodjelstvo i stOčars tv o. T dište je pre-
u sporu s njemačkim biskupima, pozivao slavenski misionar lazilo s jcdnc grane na drugu, što je zavisilo od toga. da li sc
Metodije. Akvilejskoj nadbiskupiji bili su podredeni naši kra- or-i nalaze II pokretu ili su se za neko vrijeme ustalili. Zemljišni
jevi u Noriku, Histriji i Veneciji. Crkva je postala važan .poli- su odnosi bili zbog toga veoma različiti i kretali su se od diobe
tički činilac. U gradovima, gdje su se nalazila sjedišt~ bIsku- zajedničk e zemlje po rodovima do privremene diobe po velikim

pija. biskupi su došli na čelo gradskih vijeća. porodicama. Od vremena »seobe naroda«, kad je plemenski
savez postao stalan oblik organizacije i kad se produbljivala
Najveća ličnost, koju je kršćanstvo dalo u našim kraje.
dru.1itvena difere ncijacija, starješinska vlast prelazi u ruke jedne
vima, je sv. Je ronim, jedan od najvećih crkvenih otaca. Njegov
porodice i postaje nasljednom.
prijevod Sv. pisma na latinski jezik primila je rimska crkva kao
Germanska su plemena bija prema Rimljanima II odno.su
služben (Vulgata). Važan historijski izvor za naše krajeve su
saveznika (foederati). Rimljani su im ustupali zemlju na grani-
njegova pisma Hel iodoru, iz kojih možemo upoznati slanje u
cama carstva (na pr. Vizigotima u Meziji i Trakiji, Oslrogotima
našim pokrajinama u doba seobe naroda.
u Meziji, Langobardima \i Panoniji i t. d.) pod uvjetom , da

52 53
obavezno vde IIojnu sluibu. Sva su ta plemena trafila pravnu njiho\' pohod završio porazom kod Troyesa g. 4!.il ). (I r~eko
osnovu za naseljenje i zaključivala 5 carstvom savezničke ugo- Ljubljanske kotline - daleko u Italiju (452). Pri svojin'! prova-
vore, a njihovi su vode tdili za različitim rimskim počasnim lama i duž putova, kojima su išli, Huni su pustošili mno{!:o "ore
naslovima. Carevi su. u neprilici, na to pristajali, jer su na taj od Germana i razorili su mnogobrojne rimske gradove u našim
način formalno vezivali ta plemena uza ~ i tako se koristili kraje\,jma (Si rmium, Singidunum, Naiuu!, Puetovio. Ccleju,
njihovom vojnom snagom za borbu protiv drugih barbarskih, Emonu, Vjrunum i t. d. ), a takoder i Akvileju.
najčelče srodnih plemena. Poslije Atiline smrti raspao se hunski plemenski 5avcz. i
Saveznički su se odnosi često raskidali, i tada su germaoska germanska su plemena opet postala samostalna. Gepidi su OSIIO-
plemena istupala ka o o:;vajači. Kada su poslije Teodozijeve \'ali svoju državu u središtu hunskog teritorija kraj Tise. Kad su
smrti ukinuti saveznički odnosi. Vizigoti su harali po cijdom Ostrogoti otim iz Panonije, gdje su se doselili u doba hunskoga
Balkanskom poluotoku, naroči t o po Panoniji i Dalmaciji. zatim plemenskog saveza, i kao federati naselili se u Meziji , Gepidi
su pod vodstvom Alariha prdli u Panoniju, dijc:\om i u Norik, su osvojili Srijem i prenijeli prijestolnicu u Sirmium.
upal i u italiju, osvojili Rim (410) i najzad osnovali samostalnu Dok j e Istočno carstvo više ili manje dr!alo u s,'ojim ru-
drlavu u južnoj Galiji. Vizigotska država bila je prva german- kama naše istočne pokrajine, vlast Zapadnog canh·a. koje je u
ska država na teritoriju Rimskog carstva. ovo vrijeme izgubilo Afriku, Hispaniju i Galiju. kod nas je
Kretanje germanskill plemena II istočnom dijelu Evrope gotovo $asvim prestala da se osjeća. Po odlasku Ostrogota Pa-
privremeno su zaustavili Huni. kO.ii su se u početku V. st. nasta- nonija .sjeverno od Drave iivjela je vjerojatno samostalnim ii-
nili izmedu Dunava i Tise, šireći se južuoevropskim stepskim po- vo tom. U Dalmaciji pak vladao je neko vrijemc, nezavisno od
jasom. Tu je. u utvrdenom logoru, bilo središte velikoga hun- Rima, bivši car J ulije Nepot (4i4-480). Zapovjednik german-
skog plc:menskog saveza, koji je u doba Atile (434-453) obu- skih četa u Italiji Odoakar, koji je svrgnuo posljednjega za-
hvatao teritorije od Volge do Rajne i u koji su bila okupljena padnorirnskog cara Augus tula Romula (476). zavladao je u Rimu
mnogobrojna germanska. slavenska i druga plemena. ' Nosioci kao kralj Germana pa zatim priključio Dalmaciju, II Obahki
toga plemenskog saveza bili su vojnički organizirani nomadski Norik uz Dunav (Noricum Ripense) prepustio je barbarima.
Huni, a ostala plemena bila su prema njima u ra-zličitim save· Odoakrovu vlast u Italiji istočnorimski car nije priznao.
zničkim ili podredenim odnosima. Knde\'ska je vlast bila več u Nagovorio je Ostrogote, koji su svojom blizinom značHi opa-
rukama jedne porodice i nasljedna, a oslanjala sc na plemenske snost za Bizant, da u njegovo ime zauzmu Italiju. Teodorik, pod
5tarjdine i na brojnu vojničku pratnju. Jedan dio sudske vlasti čijim su vodstvom tada bili Ostrogoti. prdao je preko naših
još uvijek su vršila plemena. k rajeva, gdje je usput pobijed io Gepide, upao II Itaiiju (~90},
Takvim odnosima, kakv i .su postojali izmedu Germana i osvojio je u tri godine i vladao u njoj potpuno samostalno.
rimske dJ !ave, kod Hunil nema ni traga. Oni su primali novac, OStTogotska je dr!ava osim Italije obuh"atala i Dalmaciju. ju!ni
kojim je rimska država htjela da kupi mir, pogadali se oko loga. dio Norika i Panonije, gdje je Teodorik g. 507 oduzeo Geri-
ali nikad nisu bili federali. Njihova nomadska ekonomska dima Srijem.
struktura nije to dopuštala. Iz Panonske nizine Huni su napa-
dali i pustošili oba dijela Rimskog carstva. Kad su oplja~kali 7. Ostrogotska driava i obnova bi~a n uk e vlas ti. - Poslije
Balkanski poluotok, zauzeli neke dijelove Mezije i pri\'Tedno go- dolaska u Italiju, pod utjecajem rimskih privrednih i $ocijal nih
tOllO uninili evropski dio Istoč n orimskog carstva, krenuli su na prilika, gotsko rodovsko društvo se ubrzo raspada. Kralje\'a Illast
zapad. Oni su se nastanili u podunavskim dijelovima Panonije. sve više raste. Vlada r je vrhovni zapovjednik vojske organizi·
nadhaii krot. Norik i Reciju i duž Dunava do Galije (gdje se raoc po .tisučama O( na plemenskoj bazi. Oslonac kraljeve vlasti

54 55
bila je plemeIl.'lka aristokracija, ko ja je sačinjavala kraljevo vi- Taj su uspon privremeno prekinule borbe Bizanta protiv
jeće. Pod utjecajem rimskih privatnovl asničkih odnosa Goti su Ostrogota (535-555), koje su se djelomično vodile i na našem
na osvojenom teritoriju raspodijelili trećinu zemlje po porodi- teritoriju. Ostrogoti nisu mogl i da se obrane od Grka, koji su
cama kao pravu svojinu. Na posjedima plemenske aristokracije, bili u svemu moćniji. Justinijan je u tim borbama potpuno
kojoj su često pripadali cijeli latifundiji, zadržani su stari kolo- uništio Ostrogote. Pod Bizantom, koji je proširio svoju vlast nad
na tski odnosi i ropstvo. velikim dijelom Sredozemlja, bili su tada svi naši krajevi osim
Sto se uprave ti če, Goti su svoju državu podijelili na veće Srijema, koji su Gepidi zauzeli već oko g. 540, j Panonije prepu-
upravne jedinice pod vodstvom comesa, koji su stajali na čelu štene g. 546 Langobardima, čije je središte bilo kraj Bl atnog
gotske vojske. Teritorij , na kojem su poslije oduzimanja jedne jezera.
trećine zemlje živjeli Rimljani, zadržao je stari upravni aparat Naše su pokrajine proživljavalc posljednju periodu antike.
s rimskim činovniŠtvom. Sudstvo je bilo podijeljeno tako, da su Germanska osvajanja na našem tlu, koja su imala samo pro-
Gotima sudili po njihovu pravu, a Rimljanima po rim~kom. Po- lazan značaj , nisu ostavila za sobom većih kulturnih ni kakvih
rezi, koje su plaćali samo Rimljani, jer nisu bili vojnici, zadr- drugih tragova (na pr. kršćanstvo se očuvalo samo u rimskom
!ani su u starim oblicima. 1 razlika u vjeri je povećavala su- obliku, b ez ikakvih tragova arijanstva). To nam ' dokazuju i
protnost. koja je postojala izmedu Rimljana i gotskih osvajača, arheološki ostaci. Nalazišta, koja pripadaju germanskim pleme-
iako arijanski gospodari nisu bili suviše nesnošljivi. nima, rijetka su i nalaze se većinom na sjeveru našeg ter itorija
(Kranj, Srijemska Mitrovica). Rimski provincijalci, medu koji-
Naše oblasti, koj e su pale pod njihovu vlast, Ostrogoti su
ma je bilo još znatnih ostataka starosjedilačkog stanovnBt"a
podijelili na više upravnih jedinica ; jedna, sa središtem u Sa-
loni, obuhvatala je cijelu Dalmaciju i Saviju, druga Srijem sa i rimska kultura, iako u opadanju, očuvali su se na našem teri-
središtem u Sirmiumu, tr eća Norik sa središtem u Teurniji (na toriju sve do dolaska Slavena.
gornjoj Dravi) i četvrta Veneciju s Histri jom. Uz (omesa naj- Stare rimske institucije bile su opet obnovljene. No\'a ~ ca-
važniji činovnik bijaše princeps officii, koji nije bio samo ruko- reva Justina i Justinijana, koji je u našim krajevima pronaden,
svjedoči, da sc pri.v reda djelomi čno obnovila i trgovina opet
vodilac kancelarije, već i sudac za Rimljane. Od nekadašnjih
gradova sačuvali su svoju autonomiju vjerojatno samo oni, razvila. Ali stanovništvo, koje se oslobodilo ostrogotskog jarma,
koji su za vrijeme gotske vladavine bili sjedište biskupija (Sir- mnogo je ~tradalo zbog bizantskoga fiskalnog i upravnog sistema.
mium, Salona, Siscia, Poetovio, Emona i t. d.). Bizantska vlast u Italiji i u našim pokrajinama nije bila
dugog vijeka. U susjedstvu gepidske države i Avan. koji su
Broj Ostrogota na našem teritoriju bio je razmjerno malen. zajedno sa Slavenima prodirali tl Podunavlje. položaj Lango-
Veći su dio sačinjavale vojničke posade razrnjdtene uz glavne barda nije bio zav idan. U savezu s Avarima oni su pobijedili
saobraćajne putove j u pograničnim krajevima Gepide, ali su se ipak povukli pred Avarima i otišli u Italiju
Za vrijeme četrdesetgodišnje, relativno mirne ostrogotske (568). Langobardi su biLi posljednje germansko pleme, koje je
vladavine naše su se provincije oporavlja]e od pustošenja, koja prdlo preko naših krajeva.
su počinili prije svega H un i. Rimsko stanovništvo, koj e se za
barbarskih navala bilo povuklo iz najugroženijih krajeva, sada
se polako vraćalo natrag. Opet su obnovili mnogobrojne poru-
šene gradove, i veći dio njih je doče kao dolazak Avara i Sla-
vena. Privreda je oživjela, a osim rimskog novca kolao je u
našim krajevima i ostrogotski kovani novac.

56 57
Rav e ne (iz VIJ. St. 0\ , e.; izd. Pinder i Parthey, Ravenn ati Annonymi
Cosmog raphia, 1860). Mnoge silnije, ali valn e podaik e ~a poznnv"n.i~ 101:'"
dob a kod nas daju 1 rimsk i pjesnici, kao n. pr. P. P. Stacije (,ztl. Klol z,
191 1), M. V. Mareijal (izd. Gilbert, 1896). C. i(laud ijan (izd.
Koch, 1893) i dr
U vrlo zna~ .jne pisane izvo re pripad aju rrčki i lalinski nat pisi
Glavn a r rčk a epigrafska Zbirka U ndu zemlju je I. B r u n ~ m i d, Die
In sch rift~n und MOnzen der I:'riechischen Stildtc Dalma ti ens. Ablwlldlun·
IZVORI I LITERATURA ,ren des arch . epigr. Se minars X!I!, 1898 (usp. i Brun!mid u VHAD, N. S.
V, 1901, i VIII, 19(5). Latinski nitPisi $U skupljeni u lbirkama: Co r " u~
Itl' o r i: Za historiju ndih zemalja u StlTom vijeku pOstoje mnori Inseriptionum L.ti narum l- XVI (sa sup lementim a), 1863 i sl.,
arheološki n~lui, koji pružaju podatke o mat erijalnoj kul turi, privred i, la na~e kUJe"e ptije syega CIL [lJ (1873) i Supl. [!I, 1-2 (1902), ojelo·
umjetnO$li. vj eri I t. d., ~ osim tor a ima razmjerno dO l ta pisanih izvora. mi/:n o CII. V (l872) i XVI (1936): V. Hoffiller_B. Slr[a, Antik ~
Najstarije, Si mo sporadične vijesti o narodima na n.se m teritoriju ln sc hrift~n aus Jugoslavien, 1938: H. De ssa u,In1eriptionu Lalina ~ se leetae
daju Herodot (0.484 -0.425pr. n.e.),Tuki d id (0.460_poslije 403 1----""1,1892-1916; li. BY"H'" _ A. npe .. e peT e HH, AHTH~KH en o·
pr. n, e.). Ksenofont (o. 430 -0. 354 pr, n. e.), Te opomp (372- >l eH H'IH y Cp6HjH, Cno .. eH HK CA H XXXVI1J (1900): Fr. L a d e k. A. P r~·
poslije 320 pr. n. r.; izd. Jacoby, Fragmente der r riechiseh en Historiker U, m e r s t e i n i N. V u I j t, Antik e Denkml ler in ~rbien, Jahreshefte
1926) i P se udo· S kilak s (u drugoj polovini IV.st.pr.n,e.; izd. Mill1u, des Oste rreichi sc h~n ar~ha co lo gi!ch e n Institut es IV (1901), Be;blott 158-
Geol:' raphi Gra eei minores I, 1855). _ Za I:'rčku kolonizaciju na jadran. 160 (usp. CnolleH~ K CAH XXXIX , 19(1); J. B r u n ~ m i d, Kameni spo·
skoj oba li služe več $'pOmenuti P se udo.Skl la ks, zatim P tie ud o . menici hr\,. nar. mUlej~. VHAD VII (1903·04 ). Vili (1905), IX (1906·07) i
Skimnos (0. 100 pr. n. e.; ild. Muller, o. c), Diod o r (u druroj X (1906·09); H. B)'" II II. AHTH41o'K enoweKHUK KaUle ::JeW.be;Cllo"~KItK CAIi
polovini I. St. pr. n. e.; ild. Vorel, 1888 sL) i Strabon (o. 63 pr. n. t. XLI I (1905). XLVII (1909), LXX I (1931), LXXV (1932), LXX VII (1934) i
- Hl n. e ,: izd. Meinecke, 19(7) XCVJlI (1 941·48).
Najl'atniji pisani izYori za doba rim skor osvajanja i rimske vlasti Zo vrijeme .seobe na ro<lac najvažniji Su izvo ri: Fl. Eutropije
u ndi m krajevima jesu: Po libi je (0.200-0. 120 pr. n. e.; izd. ( iz 2 pol. IV. st.; il<l. Droys~n, MG AA. 1879). L, D. P a k u I (živio u
Buttner .Wobst, l_V, 1893--1924), M. T. Vlron (116--27 p r. n. e: doba cara Teodozij;; izd. Ba ~h rens. Z. izd. 191 1), Prosper j~ Ak"i·
izd. Goetz, 1912), T. Livi;e (59 pr. n. e.-11 n. e.), Diodo r. Siri' tan ije (0.390--455: izd. Miene, PL 51), Pri s ko Tr ačanin (i~
b on, G. Ve lej Paterkul (0,19 pr. n. e. i sl.; izd. Halm, 19(9), G. sredine V. st.; izd. Nirt>uh r, Bonnski Corpus 1829). Z o s i m (iz 2. pol.
Plini je (23--79 n. e.), P. C. Tacit (55--120 n. e.), L. A. Flor V. st.; izd. Mende Isso hn. 188;). K omes Mar ce lin (iz l, pol. Vl. st.,
(o. 120 n. e.; itd. Halm. 1872). Ptolomej (o. 150 n. e.), Apij.n izd. Mommsen, MG AA XI. 1893), F l. K a s i o d o r (o. 490 _ prUe 583~
(o. l60 n. e.; izd. Mendelssohn, I_I!, 1905'), D i on i(a sije (0.150--235 izd. Mommsen, MG AA XI!, 1894), Proko pije (0.490 -0.562; izd.
n. e,; ild. Boisul'li n, 1/195--19(1), M. J. Ju stI n (llI. st. n, e.; ild. RUh!. Haut:-· l-Ill, 1905--1 913), Jo rd a" (0.5(1()- poslije 552; itd. Mo mmsen,
1886) i A m ijan Marcelin (o. 3JO---.4OO n. e.; izd. Clark, !- i!, 1910- MG AA V, 188'2), Al:lI ti ja Skolasti k (o. 536-pr ije 582; izd. Din·
1918). O Dioklecijanovoj upravnoj podjeli daju nljvi!e podataka Lat e r. dOT f, II Histo rici I: raeci mino res n. 1871), P av l e Diakon (o. i20-o
e u I i z Ve ron e (0.300 n. ~.: izd. Seec k, 1876) i N ot it i a digni. 800: izd. Wailz, MG Se riplor es rerum Langobardkarum, 1818). pa i tivo
t atum (lId, ~eek, 1876), priručnik za d~orske, civilne i voj ničke činov. top isi careva i djel, različitih crkyenih pisac a (k ao n. pr. E u z ebija,
nike iz poč. V, st. ()dlifan su izvor lJ geog rabko.topografske podatke Orozija, Sozomena. EU li i pij.), naročito pisma SI'. Jeronima
od l. do \ '. st. (osim Strabona. Plin iji i Ptolomeja) I t; n e r 3 r i I, (poslije 34().....420; izd. Mil:'ne, PL 22. 1848)
nap ra vljena U obliku popisa staniu $ oznakom njihove među sobne uda. L l t e r a t u r a : Podataka za naSu zem lju u doba rimske vlas li ima
ljenosti (itinerarium scriptum,·k ao II pr. Itinerar;a Antonini iz IV. st .. 11 ovim dj elima opteg karaktera: Th. Momm se n, ROmisehc Geschi·
izd. Parth ey i PIndu, 1948) iH u obliku kart e (lt lnerarium pictum, kao n. chl e l-V (za naše krajeve V. S"., s poglavljem: Die Donauiinder und die
pr. Tabul a Peutinge r iana il drure polovin e IV. st.; izd. Miller, 1916. ili i(ri ere .n der Don. u, 19(4); M. J. Ro s l ovtzef f. The Social and
Pt otomeje\'a kart i, usp. C. Jelit, Du IIteste kanog-raphische Denkm.1 Economic HigtOfY of the Romu: Empire I-Il, lm (njemačk i prij e~'od
Uber die r omische Proyinz Dalmatie n, WMBH VII, 19(0) I Anonim iz L. Wicker!. 1931; talija nski G. Sa nne. 1933). koje dosta det.ljno govor; i

58 59
GesChichte der r<'lm;schen Provinz Dalmatien , WMBH IV-IX, Xl. XII,
o ekonomskim prilikama u ndim provincijama; J. M a r q u a r d t, 189&-1912; Bosnien und Herugowina in r<'l misehcr ZelI, 1911. i Beitrpll"c
RlImi sche StulSverwaltun~ l-Il, 1881-1884., Jo! uvij~k valno dj~lo n zur VOlkerkunde YOn SiidOSleuropa, AOleie-er der Akad. d. Wi ss. in Wien,
historiju rimske uprav~. Vatnija su djela za historiju kasnije antike i phiL.hist. KI. 1924 i dalje; važni $U radovi F. Bulića i M. Abra·
doba ~~obe narodu: O. S~eek, Geschichte des Unlerganges der m ića o Saloni i Dioklecijanoyoj palači, publikovani u BASD i u VAHD;
tnliken Welt l', UL-Vl', 1909-1922; E. S t e i n, Geschichte des spltr!! F. B u I j t, Po ru~evina m a starog Solina. 1900; Car Dioklecijan. VHAD,
mischen R~ichu l. Vom r!!mi'dl~n Ium byzanliniseh~n Slaat~, 1928; drugi N. S. XIV, 1919, iStridon, Bellćev lbornik 192[; M. Abramič, Zu.
dio iZlbo na francuskom juiku pod nulovom HistOire du Bas.Empire. Geschi.:t>te Salonu, Forscirungen in Saioni I, 191-7; H. II y I. H h. npKIIO'H
19-19; I( Z e u s,, Die Deutsehen und ihre N3chbarsUmme, 19I).C'; 1.. " HCTOPHjH AaHaWlbe CpOllje y P"NCKO Ao<'Ia, ruc CAH lXXXII, 1910;
S e h m l d t, Geschichte der deutsehen StAmme bi$ zum Ausgang der HUOJIHMO nllUlba H3 pII .. c)(e CTlIpKKe, rUe CA H lXXXVI, LXXXVIII.
V!!lkerVl'anderunr, I. Die Ostgermanen, 1934'. II. Di~ Westgermanen, 1938'; CX1V, CXXll i CUV, 1911, 1925, 1926 i 1933; Hl IHTH)(He IICTOPllj~ Hawe
Ct. CtaHojellllh, BII" Hntja II CpOIlI, 1903, i G. Ostrogorsky. seNAoe. rlllc CAH CLX, 1934; BojsoAHHa Y PIINC)(O Ao<'la, u BOjsOIlHH'
Geschichte des byuntinischen St~ates, 194'l (p~ev. HCTopllja BII3IK1"Hje, l. 1939; M. H 11. r. p I W a H H H, ApxeOJloW)(1 KUUHWT.I y CpOIlPt
1947),I95zt. (anlički dio); J. B r u n l m i d, Colonia Aeloa Murs •. VHAD, N. S. [V, I~, i
Sinteličkor djela It histo riju (ijdor teritorija FNRJ prije nlseijenja Colonia Aurelia Cibalae, VHAD, N. S. VI, 1902; G. Novak, ToPOrTlfija
Slavena nema, , Ii u manjem ili vettm op~ru rovore o tom vrem~"" i etnorTlfija rimske provincije Dalmacije, NVj XXVIl. 1918. i [sejsh l
opta djcla it na~e nad onalne llisto rije: I( Jirel:ek, Gucllichle der rimsk a Salona, Rađ JAZU 270. 1948; B. S a r i a, Doneski k Yojl~ki z~o·
Serben I, 1911 (prev. J . R,doni~ l, 1922 ; 1952'); F. Si~ it, Povijul -dovini natih krajev ~ rimski dobi. GMS XX. 1939; E. Swobod~. For·
Hrvata u vrijcme narodnih yladara, 192;), 5 vrlo mnogim izvorima i lile· schungen im obtrmoesischen Limes, SChriften der Balkankommision X,
raturom; B. nOPOIIHh, X"c1"op"ja SOCH C l, 1940; M. Kos Zgodovinu 1939; mnogo podalaka ima nadaljt u zbirc; ArchDolorisehe I\arte ,'on
Slovencevod nutlitve do reforma cije, 1933. Jugo$lavien (J. Klemenc-B. SBria, Blatt Ptuj, 1936; N. Vuli!,
Vdniji članci za historiju ndih kraj eva u antikno doba nalaz e St u BI.II Prilep-Bito\j. 1937, i Blati Kavadarci, 1938; B. Saria-J. Hic·
enciklopedijama antikne I,i sto rij e: Ch. Daremberg-E. Sarlio. m e n c. Blatt Rogatec, 1939; i J. K I e m e n e, Blatt Zagreb, (939). O
Dictionnaire des BntiQuit~s ~recq ues et romai~es l-V (u 10 sv.), 1 87~- ekonomskim prilikam~ značajne Su monografije ' M. l. R o S lov t z e f f.
1919, i Pauly-Wls80va, Real.Encycloptidie der classischen Alter L. vie ~conomiq uc des Balkans dans r.ntiqutt~. Re\·. inicrn. de~ Elude ,
lumswissenschafl, l. Reihe l-XX' (A-P). ll. Reih e I-V1I A' {R-V} i balkaniClu es l. 1935, i G. NO\'ak, Pogled na prilike radnih slojev. u
Suplemmcnt» l-VII, 1894-1948 (jo' nije 1;8vr~ena) rimskoj provinciji Dalmaciji, HZ l, 19-48. Z. pokrštenje na~ih zemalj.
Za osvajanje ndih krajeva do cara Augusta još je uvijek važnoJ J. Zeiller, Les originn Chrt!liennes dans la province romaine de Dal·
djelo G. Z i P P e l. Die r!!miscbe Herrsehaft in Illyrien bis auf Aue-ustU$, milic. 1906, i i.esorij1"ines chrttiennes daosles provinces danubiennes de
1877. O tom usp. jo; raspravc G. P a t s c h, Lika in r!!miscber Zeil, ]900; I"empire romain. 1918; F. Bulić, Sv. Venancije, prvi bi skup solinski i
Zbirke rimSkih i e-rlkih starina u bos.·hHC. zemaljskom muuju, GZM mučenik duvanjski, VHAD XV, 19"..8. Za propast rimske vlasll kod nu
XXVI (19U, I posebno), i Historische Wanderungen im Karsl und an A. A I f <'Il d i, Der Untergang der ROme rherrschafl in Panno~ie n 1-11.
der Adria J. Die Hcnero ... ina einSI und jetzt, 1922; H. By.')! h, OKTlIIH' 1924-192ti, i J. Klem e nc, Plujski "rad v klsni .nliki, 1950.
jaHol 'I.IKPCKH PIT JI H,.H ....e CKOPII.HCKa H3 r oplbt MUK.k, r.nc CA H Olim navedenill dj~la posioje za historiju ndi h zemalj i u rimJko
LXXI!, 1907; G. Ve i I h, Dit Feldziige des C. Julius Caesar IXtavianu. dob. mnogobrojne monografije od spomenutih i drugih l utO U u doma·
in lItyricn in den Jahrtn 35--33. Selltiften der Balkankommision, 1914, i čim i stranim publikacijama, kao na pr. u Spomeniku SAN. Clsopisu u
Zu den KImpfen der Caeu rianer in Illytien, Buliće\' zbornik, 1924; E. 2Jodovino in "arodopisje, Na rodnoj sIarini, Stuohn'atskoj prosvjeli,
Swoboda, Octavian und Illyricum, 1932, j f . "'iltner, AuguSluS' Glasniku Skopsko~ naučnog dru!:lva, Jabruhefte des !!sterreichiscben
ar(lIliolo~ischen Institutu. Jahrbuch ru r Allertumskunde i dr.
t :ampf um đie [)onluj! rt"tlU, l\lio XXX. 1937. Opširniie pišu o r.dim
zemljama pod rimskom videu; J. J u n r, R<'Imer und Romanen io den
Donaul'ndero, 1877 i 185;>; H. e o n s, La province romaine de Dalmatie,
1882; M. B . c IIII, nHIIK)'M IIJ1H BCJlHKO rp8AIIWTC, CUPHH3P XI, 1894, i
KO}lOHHjl BHNHHIUHYN, CnplIHap XII, 1895; C. Pa\5ch_F. Fi ,l a,
Unlersuchungen r<'lmi scher Fundorte in der Hcrzegowioa. WMBH m,
1895; C. P a t s e h. Archlolori sch·epi~raphische Unle;suchunren zu'
61
60
, , I

D l o D R u G l

Ill. POGLAVLJE

NASELJAVANJE SLAVENA NA BALKANSKI POLUOTOK.


RASPADANJE RODQ\'SKI.H ODNOSA l POtECI
FORMIRANJA KLASNOG DRU!lTVA

l. Najstarije vij esti o Slavenima. - Potkraj V. i na po-


četku VL st. počinje nova, posljednja etapa borbe harbarskih
naroda protiv antiknoga r oboviMničk og s,·jjela. Zapadnorimsko
carstvo. koje jc dugo prožidj;l\'J!o teško unutra~nju krizu. bilo
jc već palo pod udarcima germanskih plemena. No njegov u teri:
torij u javljali su se prvi temdji nov ih barbarskih dda\"a: van-
da h ke u sjevernoj Africi, vizigotske na Pircntjskom poluotoku
i u južnoj Galiji, f ranačk e i burgu ndske: u Galiji , ostrogot!kc
u Italij i i na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. S,·d avaju
se seobe germanskih plemena: u VI. st. zn a čajnija je jol samo
seoba Langobarda, koji se iz oblasti Karpata spu!taju u Pano-
niju i poslije kračeg boravka u njoj (546-56S) prelaze u Italiju.
a Gepidi, koji su u prvoj polo"jni VL st. gospodari II jugois\Oč­
nom dijelu uo:d njeg Podunav lja, bili su o. 56i razbijeni od Lan-
gobarda i podvrgnuli A"arima pa su tako nestali. biSlorijs ke

pozornice kao politički činilac.
U loj situacij i Istočno rimsko carstvo nastoji da ~e obrani
od sve ieltih i opasn ij ih nava la Perzijanaca u Maloj Aziji. pa
čak i da Opel okupi pokrajine nekadašnjeg Zapad n orimsk o~
carsh·a. Ali baJ u to ,'rijeme nova barbarska plemena sve tdte
,
na valjuju na en opske pokrajine caTlh'a, i to na centralni i
is tofni dio Balkanskog poluotoka. Nosioci tih napadaja bili 5U

63
Slaveni i A'·ari. a osim njih Bugari, I kojima se bijahu udruiiIi
'l)s:l!ci HUll~ r<lzhi jenih poslije Atiline sm rti. od Karpata. odakle se ona ši ri la dalje prelila iSloku. zapadu i
SJa"eni tada prvi put aktivno stupaju pod svojim imenom jugu_ Ali suvreme no proub\'anj c postanka slalIenske narodnosli
na historij ~ku po zorni cu. Svojom pojavom oni daju osno vni pe- otkrilo jc, da su stari Sbveni kak ... II jeziku. Iako i II materijal .
čat daljem historijs kom ra%vitku ovi h kraje va. Njihovi napadaji noj kuliur i vrlo mnog o nasli jedili od staroga predindoc:vrops kog
traj u više od jednog stoljeća i wršaNju se doselje njem Slavena stano"ništva iza Karpa ta. sto je "a'-an elemenat u njihov u formi·
11« Bdkanski poluotok i u h t očne Alpe. ra nju S pomoć u pos tepenog stapanja i jezičnog izjednačiva nja
Na početku VI. st. Slaveni se u kompaktnim masama nalaze slarosjedilac3. i doseljenika. Veliku srodnosl jczika ~i ndoevro p ·
na lijevoj obali donjeg Duoava. Prema s"jedočall$tvu J ordana ske~ grupe nar.ltla od Indi je do zapadne Evrope. koju možemo

i Prokopija mnogobrojna su slavenska pIcmena bila nasel jena na bar djcJomi č u o pralili dvije hilja(le god ina pr _n. c .. nemoguće je
golemim prostorima iza Karpa ta prema sjeverozapadu k rijeci objasnili s.,nlU autohtonim razvitkom. Kako je prostor. k{,ji SIJ
Visli. a u istoč n om pravcu preko Dnjepra sve do oblast i sjeverno ti narodi zaIlzimaii" starijoj hiSlOrijskoj periodi bio !:,olem i
od Bugara, koji su živjeli na teritorij u sjeverno od Azovskog raspadao se na I'iie dijelova. koji nisu uupi:e bili medu so bom
mora. Slavenska plemena oz načavaju oni imenima Slaveni i poveza"i, nik .. ko sc ne moie objasniti postojanje indocn opske
Anti ; prvo ime upotreblja\'aju za Slavene zapadn o od Dnjestra, grupe jezika bez m igracija. nosilaca . praindoevropskih .. e\lličkih
drugo za one iuočno od te rijeke. Jordan upotre blj ava ka o opće i jezičn ih elemenata i nji hOII" j akQ/; utjecaja na proces etnoge-
imc, a osim loga i kao posebno ime za trecu grupu u području neze starijeg ~ pred indoe,'rops k og. stanovni! tva. Bez obtir3 na
Visl e. već prije historijski potvrden nativ - Venetl (ime nesla- krupn e do tla nas neri jdene probleme. kakva su obli ka i kolike su
"enskoga, molda i predindoevropskog porijekla, koje su Germani po Ol)segu bil e te migracije pri formiranju Sla\'ena. ono. Š\('O su
upotrebljavali za Slavene. a poslije u različitim oblicima - naslijedilt' iz ~ )lred i nd"evropske .. fazc e t ničkog razllitb. dokazuje.
Wenden. Wind ische - za pojedina slavens ka plemena). da ~u ~e Sluveni kao takvi formirali tek u -svojoj postojbini iz"
Starija historijska svjedočanstv a , lingvistički podaci i arheo- Karpa ta i (b prelllOl lome ond j e č ine autohtono 5Iano\,ni11\·(,. Pt·
loška is trafiva nja pružaju prib1ifnu sliku o proi1osti Slavena arheolo_, kim se nalaz ima .. idi. da se nOI tom prost ranom l eril ~..
prije nj iho"a prodi ranja do gra nica Biunta. rij u od davnina pa sve do slavensk e periode nepreki dno ,' riju
P"'a I)OUldana historijska svjedočanstva o SlalIenima po- proces razvit ka IIIaterijaine kultu re. Temelj toga procesa ne·
tječu iz J. i II. st. n. e. Plinije stari j i, T acit i Ptolomej daju vrlo sumnjivo predsta vlja razvi tak autoh tonih kulturnih elemenat;:;.
oskudne poda tk e o Venetima. pod kojim imenom oni poznaju koii u I'ezi su sl'vjim unutra ~njim širenjem. priblil:a"an,ie m i
Slavene. Pod:lci sc, uglavnom. odnose na geografsku rasprostra· \Ijedinja\'anjem materijOlIne kulture na različitim podru čii 1l1 «
njenost venets kih plemena. Oz na čeni teritorij obuhvaća velik i tog tr.ritorij ~. klw i II vczi ~ mi gra cijama i preuzimanj~m el~mc .
prostor. koji se od Ka rpata basenom Vis le proteže do Baltičkog nata stranih kult"r~ - kak o istočnih. Iako i zapadnih - dajt:
mora. Zna čajno j e Tacitovo upaianje, da se venetska plemena. kOlO k onačn i rezultat ranos lavensku kulturu u prvim "jeKu"ima
i:lko ne borave stalno u jednom kraju, ipak bitno ra%likuju od nak ere. T aj h istorijs ki raz"ilak govori o slože nom hi storijs kom
nomada po tome, ! to grade ~kuce ... prvcesu formira nja ranc sla vens ke narodnosti. koj i se dOllrša"a
Lingvi s t ička istrdi vanj a potvrduju tu lokalizaeiju slaven- u početku naic cre. Time se osvje tljava ju i gen eličk e vetc iz me-
đu Slavena i starijih pl emena li onog područja . koje spomillj\)
sk~h p!c~ena , a arh eol~Ika ist rdiva nja tih podru čj a bacaju
SVjetLost l na prethodTll proces formira nja slavenskih plemena. anti kni pisci. prije sl'ega Herod otov ih Neura, a možda j Budim!.
Starije teorije tumačile su pojavu SJalIena u hi storiji obično do- !'la istoku j Lllgijaca na zapadu. Zbvg ja<':anj3 ekonomski h i dr u·
seljenjem vef formirane siallenske zajednice na teritorij sjeverno g:h his torijskih ve7." za vrijem e društve noga i ekonomskog
razvit ka. e t ni čka i kulturna šarol ikost. koj a odgovara prv()oitnim
64
65
,

manjIm drušlvcll;m formaci jama. ustupa mjesto krupnijim dru- prema mišljenju Ilekih pisaca i nek i posredni I)o(;ac;. koje nam
!lvcnim i dničkim forrna.:;jama - sl'lVcnskirn plemenima i ph:- dOl;U P risk o (oo spo m inje nehunsku slano'·niŠt"u. kuje ~"oje pice
menskim savezima. od meda naz i"a medos - medovina) i J ordan (spominje oured
Na temelju historijskih. arheolo!kih i lingvist ičkih podataka »5travo::« pri pogrebnim svečOlnostima na Alilin u t;rohu ). T;, IITV"
mole sc točnije odrediti teritorij, na kome sc taj proc~ iz\-ršio. kre tOI nj a su vje roja tn o ma njih razmjera, izolirane 5eo~ pojedi·
On obuhvata na upadu i dio istočnog porječja Odre. na istoku dinih manjih jedinica, koje je uglavnom zahvati o talas humke
srednje Podnjeprovije, na sjeveru graniči s Baltičkim mo rem. najezde.
na jugu, Karpatima. a II pojedinim pcriudama laj SC zamršeni Masovna seoba Slavena i kompaktno naseljavanje lijeve
proces osjeta i II udaljenijim pokrajinama kako na istoku. tako ob~l.e donjeg D una"a zbiva se bez sumnje u doba poslije prop:,sti
i na zapadu. Alilmc dr!ave. Prema j ordanovu izvještaj u. koji sc usni-'" 'la
Arheolo~ka istražkanja "putuju na n(ravnomjerni ekonom- situaciji iz posljed njih decenija V. Sl., proši ri o sc kompaktni
ski i društveni razvitak tog područja. ali su svuda tcmelj - po- slavenski teritorij već do Dunava u porječju Sereta. a preml
ljodjelstvo i stočarstvo. Plemena II sjevernom dijelu loS područja I'rokopije\·u. iz prvih decenija VI. st., cijeli kraj sje\'erno ud do-
pokazuju primitivnije crte u ekonomici i društvenim od nQsima. nje g Dunava ((!ana§nja Vlaška ) naseljen je slavenskim masama.
a p1emen:1 it oblasti oko Karpata, b o i basena srednjeg Dnjepra pa ga pojedi n i bi zants ki pisci nazivaju Sklavinijom. Slaveni nl!-
poodma kla su u svome ra7.vHku. na što su bez sumnje utjecale seljavnju u to vrijeme i veli k dio slare pokrajine Dacij.: (tl an a-
i njihove vete S rim~kim pokrajinam.. II srednjem Podunavlju ;njeg Erdelja), a poslije prijelaza Langobarda \I Panoniju i oh];lsl
i s Ilfčkim kolonijama na sjevernoj obali Crnog mora. Počed oko Karpata sjeve rno od Dunava (dana;nj" Moravsb i Slo\,:I<:-
llpolrebe rala II zemljoradnji. razvijeno .~tnčars tvo . relativno ka ). kao i Cešku.
jačanje zanaUtva. stvaranje krupnijih plemena i privremenih
plemell5kih saveza _ lo Sll u sredini pn'ih tisuću godina naše Seoba Slavena j e II tijesno j vezi s tadašnjim komplici ranim
ere one (TIC u razvitku slavcnskih pl emena u južnom područjU. procesom preseljavanja veli kog broja plemena na 1l"\\lcn'''lIl
koje govore. da su o na douigla posljednji stupanj u razvitku prostoni od s rednje Azije do zapadne Evrope. kao i s IInutr:.-
rodovskog dru!!va. Sjevernija plemena sporije su sc priblibvala šnjom krizom robovlasničkog svijeta. Na njezin je I(lk i r31.\"iI1l k.
tom stupnju razvitka. T a ko je kod njih još do Ieraja prvih tisuću nesumnjivo utjecao taj vanjsk i činilac. ali sc ona ne mole obia-
godina u glavnoj privrednoj grani. t emljo radnji. pre,·Jadivao sniti hcz unutraš njih uzroka. koji pr oistječu iz dru~lveno-eko­
paljevinski sistem (v. nap. str. i I ). nomskog razvitka samih Slavo::na. Primitivna zemljofadn;:!!.
Pojava Slavena na lijevoj obali Duna"a i njihove provale koja je zahtijevala ob radj,·anje većih zeml jišta. i relali"no P(I-
na teritorij Bizantskog carstva na početku VI. st.. kak o su 10 \'ećanje stanovništva bili su valan poticaj za stobu. Jo; tnača .i ­
zabiljelili Prokopije. jedan od najvalnijih pisaca o Sl;n·enima nija je činjenica, da su Slaveni na temelju ekonomsk o;:- n~pretk"
u V I. st.. i J ordan. ne odreduju i početak njihO"a kretanja van postigli i viši stupanj u svom društveno-politi čkom razvi:h.
jl;raniea njihove prvohilne postojbi ne. Početak kretanja slaven- Ju!ni dio Slavena smpao jo:: u posljednju fazlI rooO\'$I:OF" po-
skih plemena prema upadu i jugu ide u ranije doba. ali o toj ret ka. kad se javljaju začeci društve nog raslojavanj;! i jačanja
pOČ1;:lnoj elapi seobe prema jugu raspolalemo samo vrlo osku d- rodovsko-ple menskih starješina i voda. kada jačaju l'?litičkc
nim podacima. Tako na početku V. st. P~lJdo-Cezarije .Kazi- forme njihove organizacije, jer sc sivaraju krupnija I)Jemena
janski prvi spominje SlavenI:' pod nj ih ovim immom. i to u po- i privremeni plemenski savezi. koji omoguću j u borbe većih raz-
dručju Dunava. Na postojanje slavenskih elemenata u Pa nonskoj mj e ra. uspj eš ne na padaje protiv susjeda i 01\'ajall1e nO"og
nizini u polovini V. st. u tada šnjoj Atilinoj dria"i upozoravaju zem ljišta.

67
66
,•.

Uskoro ~atim ohnav ljaju Slavcn; i samostalne nu,·ale n a


Od časa, ka da Slaveni - djelomično kao .samostalan faktor, bizantski teritorij. Najprije upadaju u Trakiju Anti, a poslije
a donekle II vezi s Bugarima i, I,oslije. s Avarima - istupaju njih velik bwj Slavena (545). Dvije god in e poslije Slaveni pu -
protiv Bizanta. za njih sc počinju interesirati suvremeni pisci. stok ~av Il irik i dopiru do D rača. B i ~antska vojska 0(1 15.000
naročito bizantski. koji opisuju prilike I stočnorims k og carstva ljudi samo ih je slijedila. ne usudujući sr d3 ~ ]lji",~ stup i u
II lo doba . Uza svu svoju fragmentarnost tt: nam vijesti omo- horou. Pri tom napadaju. kak o bilježi Prokopije. Slaveni dob,."
gućuju. da II osnovnim crtama pratimo glavne faze lc borbe, pripremljeni iznemldnim jurišima osvajaju vec i utvrdena mjesta.
• koja počinje na početku V I. st.. a svda,-a se konačnom slaven- U sredini VI. st. napadaji Slavena dostižu svoju prvu kul-
sk om kolonizacijom B<llkamkug poluotob II prvim decenijima minaeion" točku. Godine 5·19 oni najprije pustoše !lirik i Tra-
V IL stoljeća. Premda T.:ltni događa j i 7.;l.u zimaju prvo mjesto u kiju , nekoliko puta razhijaju bizantske odrede, dopiru do Egej -
svim tim vijestima, one nam ipak pružaju i dosta elemenata. skog mora. gdje owajaju grad Toper na u';ću rijeke Meste, !lJ
koji osvjetljuju dru';tl'cno-ckO!l<.)]nski i kulturni život .slavenskih sc vracaju S velikim plijenom. Iduće godine (550) prelazi prek<"l
plemena. Dunava »vclika m nožina Slavena ka o nib do prije> i puslU;i »ll
punoj slobodi « po bizantskoj državi , kako u Dalmaciji. tako i II
2_ Borba protiv Bizanta pr voj polovini VI. stoljeca. -
II Trakij i. T o je prvi put, da se Slaveni nisu kao dotad od ln ah
Prvi napadaj na bizantski teritorij. koji je zabiljden kao na- vratili s dobivenim plijenom. već su prezimili (.~50-551 ) n a b i-
padaj antskih plemena. ide u doba cara .lllstina (5 18-527). Su- zantskom teritoriju »kan u svojoj zemlji. nimalo sc ne bojeci
zbio ga je bizantski vojskovoda German i za nekoliko gotIina ncprijatelja~. ka k o to kaže Prokopi je. Kod AdrijanOl'ola oni
presjekao dal jc samostalne pokušaje Slavcna. Nesllmnji,' o je, opet potpuno pobjeđuju bizantsku vojsku i prodiru sv e d r.
da su Slaveni i prije toga sudjelovali u borbi protiv Bizanta. Dugog zida ispred Carigrada. Potkraj iste godi ne, 11 isto vr ijem ~
iako ih ne spominju pod njihovim im enom . Oni su to .:;inil i u s velikim napadajem bugarskih Kutrigura na Trakij" i Gr[kll.
drugom deceniju VL st. Ll zajednici s drugim barbarskim pleme- Ilirik j e hio izložen duf.im napadajima jednc vece slavenske
nima, a osobito s napad aj ima Bugara. i upravo zbog toga suvre- vojske. Poslije kra ćeg predaha, Anti i Slaveni sc sl)(}minju tek
meni pisci nisll označili napadače kao Bugare (ili l·lune), već kao potkraj pedese tih godina (558) kao uče~niei u vd ikom kutri g u]' -
"Gete., Tim imellom OZ IHlčllje Komes M::rcelin sav e ze raznu - sk om napadaju kroz T rakiju do Carigrada i Ga1ipol jskog IK>-
rodnih plemcna sjeverno od donjeg Dunava i Crnog mora. a ka- luotoka i kroz Gr';; k u do TenIlopila ,
sniji pisci upotrebljavaju ga izričito 1.a Slavene (Teofilakt Simo- Iz opisa tih pohoda jasno proizlazi njiho,· pljačka~ki ka -
kata ). rakter. Osnovna je njihovo svrha dobivanje plijcn~ tl zaroi>lj c-
Prvih godina Justinijani)ve vlade (:j2 7- 56,~) pOMvijaju se nicima, stoci. dra gocjenosti ma i drugim stvarim<1, »Barba~; Sll
_ opet lJ zajednici s Bugarima - slave nsk i i ants k i napadaji i vodili sohorn vel ik plijen ljudi i stok e i golemu k o ličinu sva -
pustošenje bizantskih provincija. Posli j e poraza hllgarsko-sla- k akva blaga«. kaže Prokopije o pohodu g. 550. To jc k~"tka
venskih napadača \I Iliriku i Trakiji. trački je 7.apOl'jednik Hil- slika i wih ostal il, pohoda. S dobivenim plijenom Sia"cn; sc
v).ld tri godine (530-533) uspjdno bl·anio granicu na Duna'·u. ~e vraća li u svoju zemlju prek o Dunava - II Sklavinij l!. Možd a

prelazeći čak i na slavenski teritorij. Njegov .. propast u borbi se ipak u sredini VI. st. pokazuje i dublji interes Z<1 bizantsko
sa Slavenima ponovo otvara "rata prova lama. koje medutim II zemljište, kako bi to moglo da proizlazi iz gornje l)rokopi,ieve
prvo vrijeme k oči medusobn i rat Slavena i Anta. Ali v e ć na konstatacije o pohodu iz g. 550-551 .
kraju tridesetih godina Slaveni .~ Bugarima opet sudjeluju u T eška vanjska politička situacija Bizanta prubla je p o-
nal)adajima na Bizant , a najvcći od njih (540) dovodi ih I)n·i voljne uvjete za uspjeh prvih slavenskin pohoda. Pokuša j Ju -
pu! pred vrata C3rigrada.
69
6s

I,
stin ijano,·, da od barba ra dobije natrag zapadnt provincije bi" šeg lima. na či nu iivota i kulturi Sl~"cna . A rh eološka ist rai ivanj a
Rim skog ca rstva , u"u h o je Ui zant, poslije dosta brzog uspjeha
, nisu gotovo ni obuh" at i!a lu p·eriodu na naie m teritoriju. pa za-
proliv Vandala II Afr ici i djelomičnog uspjeha prl>liv Vizi gota , ada ntma takVi! arheološ kog mate rijala. koj im bismo tc "ije, t;
\1 Spaniji. II dugotr ajan i tdak rat s O strogotima II Italiji. koj im p rovjeri li i dopunili.
je tek poslije dvadeset godi na iscrplj uju6h borhi Italija I)ri. Frag mentarn i I){)daci o privred i Slavena UI) ućuju na to, da
ključcn<l Bizantu na kratk o ni jeme. Teške je borlJ<, mora o je kod njih za vrijeme "oba na lijevoj o bali Duna va I)a zatim
Bi7.anl isto ta ko voditi na istukli proliv Perzije. Rat na istoku i Ila Balkanskom poluoto ku. temelj l'rivrtdnog života bila ,."mljl' _
zapadu g utao jc golema finan cijska srcds t\"a j veziv ao najveći radnja sn sloČ arstvom. kOj l! s u oni prenijeli ovamo il. prvobitne
dio vojnih sna,!:" ba! II momentima slave nd.ih i d rugi h napa- domovine. I'~e ud o-M :!urikije iz rič i t o go vori o ~ mnoi in i razl i.
daja na sjevern u gra nicu. Osim toga. II cijelom V I. st. sv(' sc č ite stoke i plodo .. a složenih u ham barima, osobito prosa~. Me-
više smanjuju prihod i bizantske države. II kojoj, II t o vrijeme naIl dar sl)ominje, kako su /\\' a ri 5iS pustoiili slal'e nsku zemlju
krize robovlasnič k og drušIva , n~turalna priv reda sv~ višc ~u­ osim ostalog i tak o. da su uni šta"ali usjeve. O pos tojanju sto-
luje opseg novlanug optjecaja_ Već u druguj polovini VI. st .. ča r stva d:!je poda tke i Prolwpij c. N a ročito ovainosti poljodjel-
pri kraju Justinijano"e ,·l ade. bizan tska dTia"a ne raspula!e IIva svjedoči s tari sla vens ki kalendar sa 51'ojim imen ima za po-
vi še dovoljnim nov čanim srel1stvima za uzdržavanje pOlrebne jed ine mjesece prema raSl,oredu poljodjelskih radova. zatim
vojsk e b k ni u relativ no mirnije doba. Jus tin ijan je pokusao da oboža vanj e Jlrirodnih sila u sla vens koj reli giji. a starinu tih po-
nedos tata k vojske na Balkanskom po luotoku na doknadi podi- lj odj elskih gralla dokazuj u zajedničke slavenske rijc č i za pol j-
nnjem gustoga, a zbog velike zu rbe većino m slabo iz radenog ske radove i plodovc, kao i za domaće !ivotinje.
pojasa u tvrđenja duž sjeverne gr anice i da taj pojas prOlegne Slaveni su stano"ali Ll ze m unicama. a "eti broj ti h zemu-
dublj e u un\ltra~ l\jost. Zbog nedovoljnog broja vojske, a naro - n ka bi (l je medu sobom IlOvczan pokrivenim hodnicima, što po-
čito zbog njene ,unutrašnje detorgan izadje. koju je uzroko,'ao kalu je, di! je u n jima boravili! jedna »velika porod i ca~. ~St a ­
raskoš ni livoloficira na račun voj nika. taj se ušli!ni sistem nuju . .. znatno udaJ jeni jedni od drugih. mij enjajući s"i česlu
Il tvrdenja (Prokopije spominje oko 80 utvrđenja duž g ranice, a mjesto na sel j a ~, pri ča Prokopije. Arheo loJki nalazi na antskom
oko !liO u unutra$nj o.sti do južne Grčk e) pokazao ka o bezuspje- području govore. ria ~ U brojn ij:! bila vrl o mala nasel ja (pro-
ian i nije mogao da spriječi provale Slavena. Anta i Bugar a. sjecno 004 5-0.5 ha. ~ t o odgovara površini kva dra ta sa stra-
koje su sc nizal e, dok j c god vladao J ustinijan. Osi m lOga za n icom 6i- 72 m).
vrijem e stalnih sukoba s Bizant om usavriavali su Slaveni i os tali Slaveni su o brad ivali zemlju na paljevi nsk; na či n .' Ipak.
barbari svoj na čin ratovanja, usvajaju Ci postepeno bizantsku lJ srcdini pn' ih tisu ć u god ina n. c. počinju u južnim slavens kim
ratnu tehni ku. i os poso bl j a"aH se za opsade i oS"aj;wja utv rde- oblasti mJ uvoditi i poljudjelski sistem. za koji su k ara k tcrist ičnt
nih mjesla. Taj na predak opala I'ro kopije već u nj ih ovim po- jo~ ncu slal jene njiv<! na otvore n u ili sasvi m I'rokrčen u 7.c ml jištu?
hodima oko sredini: Vl. sto!jeća.

3. Eko nomsko-drulitveni odnosi kod Slavena u doba na pa-


l

,,' Ze.",lju: ~oj~. je .n~ "' i~nj.na . n njiV'U. najp. ije bi ;'ko č i! i. a nl;",
. ~IJllle 11.0,:16\'&11 n aJ.~'i. PN to.dln a (l-3 ,odinc kao njivu. a dvije (O -
<l,n •. kao ~d"Jak ): ..:mIJ,;t. >u .aI m, n.noy" propu hai. lumi .. l.i jli "i l,
!a h l.h .~"'od,' (oko 15 rodin~ i.li jo.l ,"~ie) . a po.lii_ opet potinjali d~ ,.
d aj a na Bit.a nt. - Vijesti bizantskih i drugih suv remenib pi-
saca o Slavenima u VI. i V I!. st. nam ijenjene IJg!av nom samo
"koo"dcuju. Kod ""'''0,. l>:"iJev,n.k", ~!'H::na ...... I,il!e .$0 obra du)<: mOli _
hma;. a ralo x "" upol,. bljua. Je, kotl,"'J. d.v.ta o.la,< u ocrnIj,.
, ~. I lu ,ac u .&"naci'n ~ <Hl 4 _,~ ,odina obrodi.anje prono,i n. nnvo
njihovim p!ja čkaškim napadajima na bizantski teri tori j. suko- ''''~IJ ' ~'< ' k nJ~ •• zbo, 'o,,, iz"",,:. dijeli cJan" .. im, opčin<:. Za .... Ii ku od
bima s biza ntskom vojsk om i ns\'a j anjima bizantskih zemal ja, p'!J ev,~~og '!Slo ma " D 1<,,,, IC .i""mu uvod. ; drvono ralo (koj. acmlju ' ... _
~uJ~. al , JO !'. "".'TC<. ka .. lt .. lo bi,.. kod pl u,.). Pa ipak i u lion ol.v~nu..im
!lružaju samo uzgredne !,odatke o drultveno- ekonom skim od no_ kr'Jc~ , ma lora upot.eb.. tala potinj< .d u VII. ili VIII. >!olj.tu.

70 7J

- I
KART .... IV
!

U uba ta sistema zemljoradnje zemlji;tt jc još uvijek kolek-


tivno \'Jasni~lI'() či t uvc općine _ Njena sc prava pukaz uju naro -
Čilo II zajedničkom isknrišćivunju neobrađenog zemljišta
pašnja ka i šume - i pri su kobima sa so;jcdnim općinama oko
pojedinih dijelova zemlj i;ta. II kojima op':;na kao kolektiv za-
stupa svoje interese. Buduc; da sc i ~cmljištc. koje jc priv remeno
obrađeno. upotreblj"v,1 ZH njive samo nekoliko godina, a 7.atim
sr: opet za duhi periodu priključuje neobrađe nom zemljištu, sa-
ČUl'llJlo jc i nad njim" krajnjoj liniji vrhovno vlasništvo općine.
Međ lItim. jer jc kolektivno obradil'aoje i iskorišćivauje zemlje
zamijenjeno privremenom podjelom medu pat rijarh alne »vc-
like porodice _ r"di obrađivanja i uživanja. stvoren jc tcmel j za
raslojavanje društva; opadanjt rodovskih odn06a.
Prerađivanje metala Slaveni su poznavali još u staroj do-
1ll0vmJ. S.. mi su izrađivali oružje, orude i raz l ičite UkraSIH;
predmct~. U domaće proizvode pripadaju i tkanine i lonČ<lrija.
Ali obrtnički rad kod Slavena u to ''rijeme II golemoj jc ve-
ćim kucni rad člalH)va veli ke porodice. Samo sc u obradbi mc-
taja pojedinci ogranil:avaju prij<:: sv<::ga na laj posao, iako još
živ<:: u svom kolt:ktiVll. O tom nas izvjdćlIjc i Dimitrijeva lc-
gcnda. koja u vezi s opsadn im spra'-ama pri~a o Slavenima. koji
su vjdti drvodjdskoln poslu. o drugima. koji obraduju željan.
i o trećima. koji izrad uju strijele. Mnoge vijesti iSliču vještinu
Slavena u izradbi l:amaca od jednog drveta (monoksi la ).
Bizantski su pisci svoja zapažanja o ne kim pOJ,H'ama l
formama drustvenog života kod Slavena davali kroz prizmu
nazora pripadnika robovlasničkog društ'-a I pod,mika jedne -
,,,
organizirane rooovlasničkc države , U~prkos tome vide sc iz njih, o
! 'e"

iako malo zamagljena. rodovsko -plcrnenska obilježja društv e nog
poretka kod Slavcna. Prokopije je uočio. da kod njih nc vlada
jedan čovje k . nego da žive ~\I demukraciji~ i da sve poslove
.~
z.< ,,
,
, ,,,-

,
!
I
obavljaju zajedničk i . Pseudo-Maurikijc istiće. da Slaveni žive ,
, ~ ,
, ,, ••
<• ,,
" slobodi i da sc nika ko nt daju u ropstvo ili podaništvo. da
kod njih ima mnogo pog lavara. koji su često nesložni )11~clu so-
bom, da sc odluke plemens kih i narodnih skupština često krše,
- I,• •,
oo • lj I
da je krvna o~veta čuvar ljudskog života. Sve su lo elementi, < ,
,
!
I
koji u vezi s ekonomskom strukturom pokazuju druhveno-po!i -
tič k e for me rodo\'sko - plemenske organIzacIJe. t. j. slobodu i - ~O l, ,l 1
, ,"i I
-,,.
i :>:
O
~ -, ~ ,-
~
~ •

\
~ • ;S
- ".-
~

'"
~

I
I

ravnopravnost svih članova lJ rodo\'s koj demokraciji, oba\'ljanj~


svih poslova na temelju zajedničkih odluka ",<lovskih j plemen-
skih vijeĆ<! i zajedničkog rada " l'atrijarh<llnoj velikoj poro-
dici. starješinsku vlast II rodovima, plemenima i pktnemkim sa-
v(mna. Na narodnu skupš tirlU direktno se protcže Prukopijcl'
podalak o sastanku svih Anla radi rješavanjil pitanja lažnog
Hilvuda_ Na starjdinsko vijeće plemenskog saveza odnos i sc
Mcnandrov podatak l) Davritasu i narodnim ])ogl"v;cama. ko-
jima jc "varski kagan slao prije g. SiS svoje poslanstvo.
Za vrijeme ratova. koj i su trajali više od jednog stoljeća,
I" jc organizacija sve viie gubila prvobitne čiste forme rodov-
skih odnosa j dobivala oblik vojne demokracije. »Ra t i organi -
zacija l" rat postale .su redovne funkcije narodnog života _
(Engels). Na veliko značenje pljačke u sla"C"nskOj ekonomici
tvga vremena. najbolje podsjećaju Menandrove riječi. da je
"varski kagan 5iS nap"o Sklaviniju i zbog loga. šIo »se nadao,
, toaći zemlju punu bogatstl'a. jer su Slal'eni mnogo puta opljač ­
bli Rome.isko carstvu«. P lijen. koji so Slaveni godinama
izvlačili iz Bi7.anta stalnim pljačkaškim pohodima. sn'OrlO je
imo"in~kll nejednako st i dao jak" ekonomsku podlogu rodov~ko ­
plemenskim i vojn im slarjciiinama. Na tom je temelju postajao
~ve jači njihov polohj. brh se razvijao proces socijalne dife-
renc!JaC!Je i postepenog st"aranja kndevske <'lasti iz redova
r;,tn ičkih voda. po javilo sc ropstvo.
Ćini se. da ro]>Stvo nisu još mogJi primjenjivati nad suple-
mCniCmla. Na to nas upućuje Prokopijcv poda tak () la7.nom
Hilvudu, koji je zapravo bio Ant. Njega su u Tatu zarobili Sla-
veni. poslije ga ka o roba otk upljuje neki Ant. aJi 1'0 povratk u
u antsb, ?emlju nj egov mu je gospodar morao l)() običajnom
pra"u kan Antu vratiti slobodu . U ropstvo su dakle padali samo
tudinei zarobljeni u ratnim pohodima. Pl! čak ni lu nije bilo
osnovnom svrhom dobivanje robovo. kao radne sna!;~. nego ,
prema Pscudo-Maurikiju. dobivanje otkupa za zarobljen ike.
Sloviše. on i. koji nisu htjeli rla ~e !JZ otkup \'fate u svoju z~1ll1ju.
• Illogli su poslije odredenog vremena robovanja »ostali ondje
slobodni i ka o prijatelji". Nema sumnje, da je u medu"remenu
ipak iskorišćivo.n~ radna sna.;a robova. ali se sve to odrialo u
početnoj fa~; patrijarhalnog ropstva , bar do kraja Vl. sl.. iz

73
kojega doba potječu podaci. što ih daje Pseudo . Maurikije u Simokat:l u vezi ~ knezom Pirogastom, ! ustrojstv o vojske po
$Vom opisu. Tek kasnije, kada su se naselili na Balkanskom polu- deset inskom sistemu. o kome govoTl Dimitrije"a legcnda.
otoku. rOI'stvo je dobilo širu primjenu i stalnije oblike. Ali vcć karakteristil'no je ;.a plemensko vojnu organizaciju, S laveni su
ta početna faza svakako je znak raspadanja rodo\"skih odnosa. bili vjdti i u prelaženju prcko rijeka. U svojim monoksilima
Sačuvane vijesti daju nekoliko primjer.. moćnijih starje- opsj edali so Carig rad i Solun. spuštali se u Egejsko more. pljač.
šina, koji su vjerojatno predvodili plemenske s;:veze . .Jedan ka li po tamošnjim otocima i plovili sve do ma[oazijske obale.
podatak čak upućuje. da su sc čitave starjdinske porodice iz- Pseu<lo_ Maurikije\"i podaci o slavenskoj vojnoj taktici pot-
dvajale iz redova običnih čJ:.nova plemena. To se može zaklju- kra j Vl. st, niso potpuni. Oni se ograničavaju samo na opis sla-
čiti iz Menandrova i7.vj<::štaja o Me,.amiru, o kome se naročito vensk e obraIlc od bizants kih napadaja, protiv kojih su se Sla-
ističe. da je to sin lIarizijev. a brat Kelagastov. vcni ustvari složili istim načinom obrane kao nekada Ski ti proti,'
Podaci o velikom broju Sla\"en~. koji sudjeluju u pojedinim Perzijanaca na iMom terituriju. a čcsto i Goti protiv rimske
napadajima. iako su često uveličani , svjedoče i sami o okuplja- vojske. Prema iz,'jdtajima drugih hiz<ln tskih pisaca o slaven-
nju slavenskib i antskih pJemen<l II pojedine plemenske savezc. skim pro\'alama preko Dunava na jug, koje su bile dje!<l mnogo-
Ipak plemenski savezi u početnoj fazi socijalne diferencijacije brojnih i za borbu spremnih jedinica slavenske iantske ,"ojske.
zn .. če j o; llvijek privremeno udruživ<lnje pk1nena s konkretnom lIlož~n'" pratiti, kako je od prvih slavenskih napadaja pa do
svrhom napadaja ili obrane. a ne sIolInu političko fonoaciju . To početka VII. st. postepeno napredo\"al~ njihova ratna vjdtina.
vrijedi u prvo vrijeme i za Slavene. Slavenska plemena. koj<l. Već II sredini V l. S:. bizantsh: tvrdave počinju padati pod
često udrožen<l, napadaju Bizant. moraju još potkraj VL st. da 5C udarcima Slavena, koji su se II početku složili prepadima (547 ,
bran" svako za sebe protiv bizantskih pohoda na Sklaviniju, kad s u im pomugle uhode) ili lukavstvom (549 Toper ). Ali već
Njihovi su plemenski savezi tek privremeno prikupljanje snaga g . .14; bizantska sc vojska u jačini od 15.000 ljudi plaši da ih
za napadaj (tako o. 550. o. 580, poslije (02 ). ali je njiho\" o]>sta- napadne. Godine 549 oni nanovo pobjedujo bizantsku vojsku,
nak uvijek ugrožavala opasnost. da se raspadnu na pojedina a 550- 551 vec bez straha prC1.imJjoju na bizantskom tlu. Go-
plemena. i to zbog unutrašnjeg neslaganja ili II vezi s ratnim dine 5;9-583 slavenski se napadači zadržavaj o na Balkanskom
nellsp)eSnna, poluotoku pune četiri gorline: pri opsadi Soluna g. 586 i 61;
Toj ekonomsko-društvenoj strukturi odgovara i ustrojstvo upotrebljavali su i opsadne sprave. Pa i konačno osvajanje Bal-
slavenske vojske. koja je svakako samo opća plemenska. t, j. kanskog poluotoka u početku VII. st, i pohodi morem do ]\1:<le
narodna vojska. O lome svjedoči goJem broj boraca, koji bi Azije i Krete svjedoče, da su Slaveni u stogodišnjoj borbi S Bi-
inače bio posve nerazumljiv. Kod slavenskih napadaja naila- 7... ntom napredovali U vojnoj vjdtini , To nisu viie on i barba~i .

zimo <:dć ... na žene i djecu. a g. 62(; žene sodjeluju i o napadaju koji ~ prije nisu opsjedali gradove niti sc usuđivali boriti na
1Jlonoksilima na Carigrad. Sve do kraja VI st., po izvjcštajima ravnom tlu ... niti ih je tko vidio, da s vojskom prelaze preko
hizants kih pisac<l. slavensko je oružje skromno: koplje, luk sa rijeke Dunava ~ . kao iilo opisuje Prokopije prve njihove napa-
strijelama, !;tit, osim toga. bez sumnje, i još neko oružje za borbo daje. Usprkos svome skrolllllom oružjll Slaveni Sll u to vrijeme
izbliza. Protiv bolje naorožane i izvježbane bizantske vO,jske _ u prvom redu zbog svoje brojnosti i iskostva u borbama s bi -
najradije su pribjegavali ratnim lukavstvima. iznenadnim napa - 7.antsko m vojskom - postali prvorazredna vojna sib;, Tu trebz.
dajima. borbi po šumama i tjesnacima. spomenuti , da jačanje slavenske vojne snage nije samo zasluga
Većinu slavenske vojske sačinja\"ašc doduše pješadija. ali Slavena. nego i posljedica njihova saveza s Avarima.
I'rokopijc S" jedoči. da su Slaveni i Anti služili u bizantskoj ko- O slavenskoj vjcri U to vrijeme sačuvao se samo jedan -
nJICI lJ [taliji. a slavcnsku kOlljicu spominje još T eofilakt vcoma oskudan - iZ"jdtaj od Prokopi ja, koji navod,. ua 1

i5
I
SJa\'~ni kau i Anti »"jcrujll. da je jedan njihov bo"" tvorac
m~nJ': (po nekim mi Jljcnjima Perun). jedini gospoda r ~ve­ svoju pomoć protiv drugih barbarskih na roda i zbog toga $ U do -
m.l,ra •. 05im toga ,·jcruju Ll riječna božanstvu ; ,-ile. Sv;m<l bivali od JusIinijana ,.godiŠnje darove... Qui su d oisla ukrotili
~Jlma irtvu~u živ~linjc i pritom vračaju, T aj izvjdtaj. II kome .barbare. koji su neprestano pustošili Tra kij\l~. pok.orili O$talkc
JC autor. fdlO da '~ takne samo opće crlc. koje su .pajale sve H una i bugarska plemena na sjevoernoj obali Crnog mora. razbili
Slavene, I Ante, ne može sc dakako u1.im<lti bo potpun opi.< nji- antski plemenski savez i neprestano pljačkali Anle, d ošli najzad
~:ve vJ.~re .. S~oviše ..in~a i razloga sumnjati \I njegovu točnost. do \lića Dunava. gdje su podvrgJi vjerojatno i Slavene. Provale
nafnJI, VISCI oslanJaju sc zbog tnga na mnogo kasnije iZ"on: tih Slavena preko Dunava proestaju poslije 55S l!:a nekih d"a-
-. polemIke crkveno~lavenskih i zapadnih pisaca protiv slaven- de5et godina. Budući da Bizanl nije htio da A,-arima dodijoeli
skIh po~a~a. pa i na sm'rem eni folklor _ i na lom temelju mjest o, na kom e bi se jufno od donjeg D unava n<l stanili, oni dva
konstnl1ra Ju davensku religiju s mnoštvom bogova : Perunom ili puta odlaze sjeverno od Karpata na zapad protiv F ranaka (562
SvclQvidom kao gos podarom munje j vrhovnim božanstvom i okt) 565). ali se oba pula vraćaju na donji Duna,'. U lO vrije me
Da!bogom kao bogom sunca. Vtlesom kao bogom stoke. Vesnorr: - kako kaže Ivan Efeski - Avari su sc ,.naroči t o brojnu pove-
~ ao b~g.injom proljeća i mladosti. Morano m kao boginjom zime ćali i ojačali mnogim sjevernim narodima. koje su pokorili i 05"0-
I ~mrtl I t. d. Ali treba n:lpomenuti. da nij e si8urno. da su kod jiJi~. pri če mu je sigurno mislio prije svega na Slavene. L~ngo­
s"lh Slavena postojali isti oblici vjere. a i izvori O tome su b.udi $ U o. 56i zaključili s Avarima savez prOli,· (.epida i za-
veo~a nepOU7,da~i . Kr~ćans.ki .SII polellličari u Srednjem vijeku jedno, uz prećutni pri5lanak Bi13nla. koji je prisvojio gepidski
uopce sla~o razl~kov~JI P?Jcdme "rsle 1)Og-anskog vjcrovanja i Sirmiull\, uni§tili njihovu državu. Avari su se naselili n~ gt1)id-
lak~o .razllkovanJe '1]SU n , smatrali ka o I)o trebno; dokazano je, skom teritoriju u Panonskoj nizini istočno od Dumll'a, :. kad su
d~ Je I stara grčka i ge rmanska mitologij<l utjecaJa nil tc l)ole- se Langohardi iduće godine odselili iz Panonije II Italiju, A,':lri
mIke. U folkloru bi IH: I'jerojalno moglo naći tragova Slare sla- su postali gospodari j tc pokra jint..
vens.ke vjere. ali je to istrafivanje "eoma teško zbog ntustalje_ Kad su d oUi u E,·rOI)U. A'·ad su imali oko W.O()O vojnika.
nos t i folk.l or~ i. seobe n jegovih elemenata. Zbog toga o st<lroj Kad su im se pridružila hun ska i bugarska plemena. nji ho\" sc
sl.ave~skOJ vJen postoje vrlo proti\' urječna miii1jenja. il čital'O broj pO"eća o na oko 50.000. Već sam; ti nomadi predstavljaju.
~ltanJe n,ij~ jo~ rije~eno .. Na temelju Prokopijev:l izvjdtaja. kao dakle, save z ra7.norodnih plemena, koj:. su i poslije bil .. svijesna
l dosadasnJ.eg lslraill'anJa pouzdano je samo lo. da je kod Sla- svoga različitog porijekla. J{)~ dok su bili na donj~m Dunavu.
:ena ~stoJalo .neko politeist i čko oboiH'anje prirodnih sila, pri Avari su poko rili razli čila slavens ka plemena. koja su sc ~ njima
cemu Je pol obJ boga groma bio vrlo istaknut. bar jednim dijelom selila i II l'anonsku ni7.inu. Tu su oni osim
Gcpida podvrgli pod svoju vlasi joli i one Slavene. koie su tu
4. Avari i njihova ul oga u slavenskim osvaj a njima. _ Avari zatekli. Zbog lOga su odnosi izmedu A"ara j Slavena i uloga
su plem~ tur~kog podrijetla, koj e je l)Od pritiskum zap'ldnih Tu- Avara II kasnijim sl<lvenskirn napad~jima na Balbmk i poiu-
raka sa srediJtem u Turkoestanu vct u sroedini VI. st. kTC-nulo i% otok jedno od najvdnijih pilanja u hist uriji Južnih Sla,·tIIa u lu
coentraln~ Azije II Evropu. Ono je l,reko terit ori j a sjeverno od doba_
Crnog .~ora I~~dlo u srednje Podunav lje i tu se ustalilo u naj- K ao i ostala barbarska plemena. koja su sa sjevCI"': oa.dirala
ta~~c!OlJem dIJe.l~ 5tepskog pojasa. koji sc protde od ce ntral ne prema Billl ntu. i Avari su vet dostigli stullan j vojne demokra-
:'-l.IJe do Panonije (kao prije njih H uni. a poslije njih Mallari ; cije, koja zbog njiho" a noma d~h'a ima i neke naroči , e osobine.
IstIm p~tem su u X II I. SI. krenuli i Mongoli). Godine 558 Avari S:l ~vojim čoporima konja oni ~U l.ivjc1i j(l; uvijek podijeljeni
su upali II pod~učjoe sjoeverno od Kavkaza i Bizantu I)Onudili -u rodove i plemena_o Plemena su ži'·jela I)od svojim sta rjd i-
nama i Ivorila posoebne jedinice u avarskoj vojsci. koja je bila
76
77

-
, I' I,

raspo ređena po dc:sctinskom sistemu u jedinice od tisuću i deset madskim plemenskim sa'·ezima. II kojima je samo jedno pleme
ti suća ljudi (tumen; )_ Obilni plijen i~ ratnih pohoda i danak Bi- bilo punopravno. a druga su mu bila podredena. Taka\' podre-
lanta, a takuder i danci ud podređenih naroda ~ t\' aralj su čvrst deni polotaj Slavena pokazivao se u tome. što je kagan raspo-
tem elj za imovins ko izdvajanje ka ga na i rodov sko-plc mcnskih lagao slavens kom plemens kom vojskom i slao jc na "ojne po-
starjdina. Patrijarhalno ropstvo dobiva kod njih već stalnije hode: šIO su sc Slilveni često mo rali boriti u prvim redovima
oblike, ali ropstvo još nije opći lcmc:l j privrednog iivota. To nam avarske vojske i da "ati Ava rima di o svoga plijena ; Ito su A,'ari
dokazu je i postupak sa zarobljenicima iz ratova na Balkanskom zahtije"al; od slavens kih plemena danak i Jto su poslije napa -
poluotoku II početku VII. SI .• od kojih jc po legendi sv. Dimi- dali i pljačkali naselja podredenih Slavena.
trija !3 nek oli ko dCS1:taka godina nastalo novo pleme sa svojim Ali takav savez izmedu avarskih i slavenskih plemena ne
plemenskim glavarom. ,.kao .što je kod njih (t. j. A"ara) običaj«. isključuje ni dalji samostalni ruvitak sla.venskih plemen~ u
Na joi jake oblike rodol'sko-plemenskog uredenja podsje- avarsko-slavenskom plemenskom savez u. Dl samostalne vOjne
ćaju i d rugi momenti. U VI. st. uglavnom plemenski starjcšine akcije pojedini h pograničnih jedinica u tom savezu. Ruumije
još donose odlu ke o "anjskim odnosi ma. a bar du sredine VI!. sc. da su biza ntski pisci, koji su na taj plemenski savez gledali
st. još uvijeK svi članovi plemena odlučuju o postavljanju nO"og izvana i opisivali ga sa sta novi~ta bizantskoga monarhijskog
kagan a. Sve do druge polovi ne VII. st. iznova se ja"l jaju su- uredenja. I,ri kasnijim ujedničkim a"arsko-slavenskim ili čak
protnosti između nomadskih plemena različitog I,orijekla. koje pretc:ino ~lavens k im napadajima govorili samo o .A"arima.,
~u viie pu ta uzrokom pra voga međusobnog rata. Avari, (lakk. kao što su za vrijeme A tile govorili o njegovoj vojsci. koja je
jo! nisu bili jedinstven narod. nego pr;wi plemenski savez. bila sas tavl jena od Huna i njima podredenih germanskih ple-
Zhog toga koncepcija o "a"a rskoj ddavi«. II kojoj bi no- mena. sam~, kao o »Hunima«.
madi bili gospod ari razdrubljcne i porobljene mase Slavena. Kao nigdje u plemenskim slll'ezima. tak o ni II avarske-sla-
na kojoj IiC osnivala d05ada~nja historiografija, ne odgovara venskom savcz u nisu odnosi izmedu plemcna bili uredeni IlO je-
historijskoj istini. 'Slavcni su mogli biti uključeni u sa"cz dinstvenom sistemu, jer su sa,'ez sačinjavala plemena različite
s Avarima, o~im ogra ni čenog broja pojedinaea , iamo u obli ku ekonomske stru kture. Zajednički fivot zemlj oradnički h plemena
kolektiv nih jedinica. plemena; zajedno s nomadima oni su č i­ s nomadskim stočarima. koji u granicama mogućnos t i eksploa-
nili avarsko-slavenski plemenski savez. Ali u tom plemenskom tiraju i s,'oje savewike i - kada im nestane drugo~ plijena -
savezu Avari su iz više razloga doista bili odlučujući faktor. idu k njima čak i u pljačku. kao što priča t. zv. Fredegar o 1110-
Njihuva je vojska, usprkos SVOm plemenskom sasta vu, bila ra\'skim Slavenima i niska legenda o Duljebima. predstavlja
čvrsto ujedinjena pod kaganovim vodstvom. Pokretljivost dobro njeg-ovu osnov nu prot ivur ječnost. Zbog toga je podrel'lenost
naoružanog konjaništva davala je Avarima znatnu prednost nad Slavena bila to jafa, što su bili bliže Ava rima. dakle , prijc
slavenskom pješadijom. a to je situacija. koju u historiji mo- svega u Panoniji i u ravnim krajev ima. koji graniče I njom , i
žemo često naći (H uni, Mada ri. Mongo li). Budući da slavenska lo blib pravom savezništvu. lto 51.1 bili nastanjeni u udal;enijim
plemena u svom unutrašnjem razl'i lku još nisu bila stvorila ; gorovitim krajevima kao na primjer u I st očnim Alpama i pla-
stalnije, borsto povezane pl emens ke saveze. ta je vojna p remoć ninskim oblastima Balkanskog poluotoka. a osim toga je ple-
Avara bila još veća. U doba kad .. rat ... postaje stalna grana menski savez kao cjelina bio nuino ograničen na kra':e vrijeme.
privredc" (Engels), ta se činje n iea morala u avarsko -slave nskim Kad zajednič k i napadaji protiv Bizan ta udružu ju ,""ar~
odnosima odru iti na različite načine. Prije svega je ona prubla i Slavene, rodovsko-p!emenski oblici. još ll"ijek jaki, sprečavaju
zgodan temelj za neravnopravne od nose medu plemenima, ka kv; postanak velikoga trajnog i samostalnog plemenskog saveza Sla-
su dotada već nekolik o vjekova postojali u sredn j ouijskim no- vena. jer oni nisu jedinstve ni; kad kasn ije Slaveni. zhog veli ke

78 79
l
uloge $I OČol nh' a II vrI jeme preseljal-anja. ne priy ]at c mnogu tiv jednog dijela neprija telja. a kamoli protiv sv ih zaj edno. i za-
av a rske pljačkak, koj i upadaju II Biza ntsko carsh'o, Avari $ U is ta nije sam mogao poći pro lil' neprijatelja, jer su snage Rome -
na oso bit način nad oknadi vali društ-'cnu nedondos! Slavena. oku- jaca bile upravljene pmti\' istočnih nep rijatelja .. - Perzijanaca -
p lj aju či pod ' \'oj im \'ods1vom veli k dio slavenskih plemena za obraća sc lada za pomoc avarskom kaganu. Taj potiv odgovarao
zajednički napadaj na Balkanski poluotok i Istočne A lpe. či jem je n amjerama sam og kagana , koji je nedavno prij e toga bio po-
su kon ačnom us pjehu oni sami najviše pridon ijel i. U tome je slao svoje poslanik e k Slavenima u Sklaviniji sa zahtjevom . neka
vdika utoga Avara II historij i Južnih Slavcna. Ali je II novoj mu plaćaju danak. Slavenski poglavica Davnlas odbio je ta j za -
domovi ni kod Slavena opel nap redo vala zemljoradnja. a poslije htjev. a al' a rs ki su posbmici bili pobij eni. Kagan se na dao, da će
propasti bizantske vlasti na Balhnskom pol uotoku uvelike sc u slave nskoj zeml ji naći bogat plije n ... ju s u Slaveni mnogo puta
smanjio a varski plijen. zbog čega su AI'ari stali sve vi~c pljač­ opl jačkali romejsko područje, a njihovu zemlju nitko od ostalih
kati podređ ena slave nska plemena. Kako se II ,-cz; s naselja- naroda •. G rci su prevedi na svojim la đ ama A vare iz I)ano nije.
vanjem ubrza Ja II no\'oj domovini drU5\vcna di(.:rcncijacija m~du sproveli ih demom obalom D unava preko svoga teri t or~ j a i u
Slav~ni ma - olnov ~a posta nak !tajnih ~amosta lnih slavenskih blitini ušta opet prebacili pre ko Duna\'a l j slavensku zemlJII. Sla-
p l~llIen ski h saveta - S 3 v~t Slav~na s Avarima počco j e slabiti. veni su sc povukli II Jurn e. a Avar i su un ištil i napu štena seJa i
Počelc su bunc protiv Avara, koje su u trećem dece niju VI! . st. polja. i na kraju im je pošlo za rukom da oslobode viie t;wća
sru;i1e avauku vlast. tak" da se ona u starom "psegu nij e \"i k n robljenih Gr ka iprimoraju Slavcne, da obećaju, da će im r ia -
nika d ob novila. ćati godii nj; danak. T o jo! ipak nije hio konačn i rezultat. j er go-
d inu dana poslije kagan ponovo govo ri o tome. kako mu Slave ni
5. Prvi uspjc5i Slave na u 7.aut imanj u Balkan5kog poluojuka. ne plaćaju danak.
- Pošto Sll se Avari nas el ili II Panons koj nizi n; , koja za neko -
li ko decenija postaj e glav ni cen tar navala prolil' Bizanta. prvc Godine 579 kagan odlu~i da k onačn o osvoji Sirmium . Poho
njihove akcije bile su uperene protiv Sirmiuma. koji je Bizant je podigao dva mosta preko Save, jedan više. a drugi nile grada.
zaU1.eo II vezi s propašću Ge pida. a na koji su Ava r; polagali on ga je sasvim izoliran i poslije trogodiš nje opsade i rata JHoli\'
pravo kao na bi vJ i gepidski posjed. On hi u njihovim rukama Biza nta prisil io na predaju (582). Time je dobio \'a1.no I'ojno
bio pola7.na točka za naval e na Bizant kako u pravcu Egejsk uga. uporište za kasnij e pohode protiv Bizanta. U " rij eme opsade Sir-
lako i u pravcu Jad ransk og mora. Pn'i po kubji Avara da gil miuma nanovo sc izlila na sve bi zant ske pokrajine vdika sla ven-
osvoje ni su lI!;pjd i. ali je Bizant. koji je zbog obnove raw s Per- ska poplava (579-583). Na udaru su bili Trak ija . Ilirik, T esa-
zijo m (~ I o se olegao 20 godina) prebacio svoju vojsku s Duna va lija i cijela Grčka. Cin i se. da je ta najezda već poče t ak traj nog
na istok, pos lije poraza morao o. 574 da ustupi Avarima dio naselja"anja Slavena po pojedinim bizantskim oblastima. Iva n
Sri jema i da im plaća godišnji danak u iznosu od 80.000 zlatnika. Ercski isti~e kako s u oni opustošili sve pokrajine. zauzeli mnoge
Polotaj. koji je nast ao prehacivanjem bizantske vojske na gradOl'e. OS"ojili svu zemlju i .četiri godine u njoj fi'jeli sasvim
is tok , iskoriSlili su i Sla veni u Sklav in iji. koji su se poslije g. 567 slobodno i bez SIraha ka o u svojoj vlastiloj ~. Oni 5U tu ra dili.
opet osamosta!il;. Potkraj scdalOdesdih godina obnov išc on i ~~IO 5U h tjeli •. prod rli sve do Carigra d~ i op[jilčkali na catska
svoje napadaje II "rio široki m razmjerima. N~ samo Trakija i stada i drugo blago. Kak o sc čini, tek stu palIje Bitanta II vez u
Il irik. nego i G rčka bili su izloženi 578 jakim sl avenskim na\·3 . $ ob novljenim antskim plemens kim savezom i na pad aj Anu na
lama. U tom pohodu sudjelovalo jc, puma Menandru, o ko S klaviniju pr imorali su Slavene, da se pr ivreme no vrate preko
100.000 Slavena s lijeve obale Duna'·a. Tiber i;e, suv!adar cara J u. D una va (583), ali su oni na to odgovo rili stupanjem II savez $
sti nijan a. koji .nikako nije imao dovolj no snage za borbu ni pro- Avarima.

sl
,"
J,
U po lovini g. 584 Slaveni II save zu s Avarima opct pre- !, do danas. Od Jadranskog mora do Al pa gra nica izmedu alpskih
laze I)Teko Dunava, i otada pa do kraja osamdesetih godina nizu Slavena i langobardske Italije naslanjala sc na pravac, koji di -
sc gotovo 'vake godine bilo avarsko-slav.::nski bilo ,Iall(n$k; na- jeli Di narske planinc i Julijske Alpe na istoku od "'urlanske ni-
padaji, koji II viie mahova dopiru do Dugog zida. U to vrijeme
ide j prvi ozbiljniji poku!aj Avara i Slavena, da pomoću mnogih i zine na zapadu. Ka is t očnom r ubu tc nizine Langobardi lU izg ra-
dili či ta v niz uh' rdenja (» Iimes-o ) sa srediitem II Cedadu i pomoČl;
ratnih sPTava osvoje Solun, ali sc laj pokušaj poslije sedmodnev- njih zatvorili alpskim Sla"enima prijelaz iz gorovitih kraje,'a u
ne: opsade: Ivriio neuspjehom (586). plodnu ravnicu. Etnografska granica, koja sc ul:vrstila na tome
Pojedini porazi Slavena (Ardagasia 585) i Avara (58i) u mjestu, ostala je sve do daoM nepromijenjena. Sjeverno odatle
Trakij; bili su samo pri"remc:ni i razmjerno mali bizantski uspjesi. slal'enski sc teritorij prostirao uglavnom do razvoda izmedu
kojima su Grci uJpjeli da oslobode: samo Astiku, pokmjinu izmedu Drave i sjel'ernih talijanskih rijeka, a zatim sc granica nula-
Adrijanopola j Filipopola (Plovdiva). Pokraji na izmedu Duna"" I njala na Visoke i Niske T ure, po kojima sc prema istoku prod u-
i planinc Balkana ostade: vise godina II posjedu Avara i Slavc:na živala do Dachsteina. Od Dachsteina skretala je prema sjeveru.
izvan domašaja bizantske vlasti. ,

gdjc su sla"cnske naseobine dopira le do rijeke T raune , pa i preko
I Dunava, na koji se granica dalje naslanjala istočno od ušca
6. Naseljavanje Slavena II Istocne Alp e, opse!;" i !;"rani e.:: na - Ani7..:: · pa do Bečke Sume. Na liniji od izvora Drave do Dunava
!;eljavanja. - U vrijeme tih borbi na Balkanskom poluotoku alpski Sll Slaveni graničili s germans kim Bavarcima, koji su sc
vrli sc i doseljenjc Sl3vena u Istočn'" Alpe. koje je u vezi s laga- kratko I'rijeme pri je njih naselili u Alpama. Na toj su sc granici
nim skretanjem Avara prema zapadu potkraj VI. st. U najsj e- oni su kobili sa svojim najopasnijim protivnikom. Bal'arci sn bili
verniji dio Istočnih Alpa. u podunavsku oblast (dana~nju Donju nosiuci njema<'kog os vaja nja prema jugoistoku i od njih je po-
Austriju ) počeli su sc Slaveni useljavati v.::č o. 550. ka d jc ondje teklI! njemačko-austrijsk o stanovni~tv o. Oni su oduzdi do XV. s\.
nestalo franačke premoti. U sredihe I stočnih Alpa počinju sc Slovencima pre ko polovine nji hova prvobitnog etničko!> terito -
ooi uselja"a ti o. 568. Godine 593-595 alpski sc Slaveni bore rija (o ko 36.000 od oko 60.000 km": današnji slovenski teriwri j
protiv Bavaraca I'eć na gornjoj Dravi. u današnjoj zapadnoj ima oko 24.000 km2 ). U Panonskoj nizini, koja je po ~I'om slep-
Korulkoj. a o. 600 prodiru kroz .. istarski p r j)az ~ u gornju tali, skom karak teru idealan prostor za nomade i u koju potkraj
jansku nizinu. U tim vremenskim granicama predi Slovenaca za- VI. st. Avari 5,'e više prenose s\"ojc·td.iŠle, slovenska su nasel ja
I)Osjcli su svoju novu domovinu (do o . .580 Panoniju. doli nu hila u to vrijcme razmjcrno rijetka.
MUfe. Celjsku kotlinu. Ljubljansku kotlinu. ist očnu Korušku, Ta 7.emlja nije bila naseljena ni gusto ni jednako. Kačin na -
o. 58~·585 Ziljsku dolinu, o. 590 gornju Dravsku doli nu i doli- selj3vaoja upradjao sc djelomično vet prema njezinu prirodnom
nu Soče ). kar3kteru. Velike alpske masivc. močvarne kraje,'e u nekim ui.
U "iše iirokih kolonizacionih tokova, koji imaju isti pra"ac zinama i oblasti nizinske !ume nisu u to vrijeme uzimali u račun
od istoka prema upadu, a koji su sc oslanjali na stare rim ske za kolonizaciju. pa su oni r3zdvajali pojase naseljen og zemijišta.
putove i v",like rijeke, Sla"eni su zaposjeli Posavinu. Kras i Po- Pr; svom doseljenju slavenski su došljaci odabirali u p"'om redu
socje. čitavo porječje gornje Drave, M ure, juinu obalu Dunava st3ro kultivirano zemljihc, naseljeno več u antik no doba. Karo-
izmedu Bečke Sume i T raune, pritoka DUDa"a, i dio Pan onije. čito su voljeli da se naslane u brdo\'itim i brcfuljhstim kraje-
I Na području. koje je Bitant pri prol'ali Langobarda u Ital iju .. ima. jer je plica zemlja više odgova rala njihov oj primiti,<noj
zadrlao (Istra $ Trstom i TrUan~ k im Krasom ), alpski Slaveni su poljodjelskoj tehnici nego suviše ,.Iažna dublja zemlja u ram i-
naselili zalede Trsta. a gradsk'" su naseobine ostale roma nske. cama blizu rijeka ( n aročito u Koruškoj). pod uvjdima p.dje-
U~prk05 kasnijim promjenama taj če odno~ ostati_značajan sve "inske zemljoradnje i poljodjelskog sistema nestalnih nji"a na
!
I

vet pr okrčenom zemljihu. kako su u to nijeme radili alpski Sla-


I Dun;:'v, Pris ko je izvojevao nekolik o pobjeda i vralio. s~ s veći~1
brojem zaroblje nika, od kojih su go tovo polovina bih S~aven1.
ve ni, na djelom ter itoriju, koji je u to vrijeme bio na seljen, I Vojnička pobuna, koja je izbila pri ponovnom pohod~ protiV v.la~
moglo je da fivi samo 150-200 tisuća sta novnika. I• ških Slavena, jer je Maurik ije opet zahtijevao, da VOjska ~ r.e.ZH~1
u Skla"iniji, uništila je potk raj 602 sve te uspjehe. Maunk.IJe. Je
7. Osvajanje Balkanskog poluotoka i nj egovo naseljenj e I bio zbače n f prijestolja, a za cara se proglasi voda pobunJ.e nlk~
Slavenima. - Svr§etak rata s Puzijom (591 ) omoguCio jc Bizan- Foka (602-610). T ako se svršio potpunim neuspjehom Jlo$IJeduJI
tu da svoju vojsku s isto ka opet prebaci u Evropu. i iduće go- pokušaj Bizanta, da sačuva granicu na D unavu.
dine Bizant počinjc rat protiv Avara i Sla,'cna. To je posljedn ji Pobuna podunal'ske vojske proti,' Maurikija bila je odraz
pokubj bizan tske drb"e, da svoju dast nad Balkanskim polu- duboke kri ze, kroz koju je prolazil., robovlasnič k o dru hvo Bi-
otokolll obnovi nepOSN!d no pred završnom fazom slav cnskog na- zanta. Prom jena na prijestolju bila je praiena mnogim ustan-
seljenja na tom području. Rat je s prekidima voden deset godi- cima i gradamkim ratom, ŠIO je oslabilo otpornu snagu drbvc
na (592-602) uz promje nljivo s reću. Na pohod cara Maurik ija • prema va njskom neprijatelju. U is to je nijeme opet buknuo vrlo
I
(.';S2-602 ) u oblast sjevcTllo od planine Balkana (59 2) kagan tcški ral s Peni jom. koji je zao ku pio Bir-ant do 630. još dva de-
odgovori mi rom $ Langobardima; provalom u Trakiju pa pro- ce nija I.oslije doluka na vlast cara Heraklija (6]0-6~] ) . kad a
••
dre sve do Dugog zida i primora cara na sklapanjc nejasno for- je unutrašnj a kriza bila već uglavnom prebrođena ..Sva je .biza~t­
muliranog mirovnog ugovora (593). Avari su ga tumačili b o
bi zants ko priznanje njihove vrhovne vlasti nad vlašk im Slave -
I sb. vojska p rebačen~ ponovo na istok. i sjeverna Je gr~n~ca . hlla
opet otvorena slavensko-a"arskim navalama. T ako počmje I za-
nima i pok rajinom izmedu Dunava i planine Balkana, a Grci kao
ograničenje avarske vlasti na avarski te ritori j iz 582. Poslije tog
I vršna etapa II toj vje kovnoj horbi. Do pribli žno 6]5 proširuju
sc Sla veni gOIOvo preko ci jdoga Balbnskog poluotoka , na~e·
uspjtha kagan Je opet okrenu prema zapad\!. gdje jt idutih go- ljavaju ga, kako to proizlazi iz nekoli ko opisa položaj.o e~.r ~l:­
dina ratovao pro tiv Fra naka i Bavaraca (o. 595). a sukobio se skib pokraji nll Bizanta u to vrijeme. Tako priča lvon JZ Niklja
i s Langobardima. U to vrij~me poči nje Bizant nav aljivati na pod g. 609, "da su kral jevi toga vremena porušili gr,ado,'c krŠbn.3
Slavene \I današnjoj Vla§koj. Bizantski vojsko"oda Prisko i d3 su barbari. tudi narodi i Avari odveli zarobljeno ~tanovn,­
s U$I.jebom je 594 preni o ral na teritorij samih Slavena, ali sc itvo. J<:dino je grad Solun bio poš tcden, jcr su n~ego"i ~idovi
potkraj godine izvukao od avarskog pritiska samo pod uvj e- bili čv rsti, pa ga. blagodareCi zaštiti božjoj. 5~~anl nar od,l msu
tom. da vrati %arobljene Slavene. Uspr kos ca revu zah tjevu. da
vojska prezimi na slavenskonI teritoriju. hio je primoran da se
II mogli osvojiti•. Prcma Tcofanu" ,.ear 1-lerak l.IJC našao. Je . s:~
stva ri bizantske drbvc srušene. Evropu su nalmC AvaTi uč,nlh
vrati u Trak;ju. I duće godine pri ponovnom napadaju Slavcu; llUstinj01ll, a I'ertijanei sn pokorili čitavu Aziju«. Izid~r iz &~
su sa mi potpuno razbili bizanuku vojs ku pod Maurikijevim bra- vine pod g. 615 priča, (la su »u njezi nu početku Slavem od '~1,ch
tom Petrom. A kad a se 596 Prisk D pribliiio pravom al'arskom Riml janima Grčku .. (ev ropski dio biza ntske drbvc), U ".eZl s.a
teritoriju. kagan po drugi put sklopi mir s Langobardima i objavi slave nskom opsad om Soluna iz istog vremena (o. 6]5) daje 0,-
ral Bizantu. Avarsko-slavenska vojska upadoe najprij~ u Dal- mitrije"a legenda i kratku skicu tadašnjeg 05,·ajanja. Sla,'eni
ma ciju (59i), a potkraj 599 u Trakiju, gdje poslije opsade To- upremiše "lade izdubene iz jednog drveta. ,'ojnički . ih. na oru-
mija (na CrnOlJI moru kod Konstance) razbijc bizantsk.u vojs ku žaše na moru i oplijeniše čitavu T esaliju i otoke oko nJc I Grčku.
(6(0). Ali kuga, koja j~ desetko"ala A"are, primoTa kagana da čak i Kikladskc otoke i čitavu Ahaju. Epir i najveci dio Ilirika
sklopi mir, kojim se od rekao teritorija južno od Dunava i prc- i dio Azije«. Po legendi, Slaveni su došli pod Sol,nn za,iedno 5 1'.0-
t~o?'ije. da vlada nad vla!kim Slavenima. Iako je bio sklopljen rodicama i stv!lrima, namjeravajući da se u nJcmu nasele. ~ I m
mir. Grci su odmah poduzeli veći pohod proti v Avara. Prelav; i
85
"
, ,

ga o'vo~e..' ko? opsade Ca~igrada 626 imali su napadači sa


so bom . 1 djecu I žene«, čvrsto ,>j crujući u uspjeh. " ili su sc Stmml jan;, a joi dalje, islocno od rijeke Mesle, Smo-
ljani,
, Pkfocesk n.:ud}a\'anja ne~ogućC jc podrohnije izložiti zbog Ndto prije toga Slaveni S l! ru oriH bizantske gradove na
ivc I e os . uđlce
S Izvora - kOJ, poči nj" b,'
~. u
, o vrijeme
" ,lOJa
k ' sjeveru centralnog di jela Balkanskog polootoka i naselili sc
to ~C .hče Ja.vcna na Balkanskom poluotoku, traje sve do IX . st.' , ondje Oko 61 ~ zauzeli su zajedno s Avarima veći dio rimske
- il I . s toga,. ~.t o ~,C u dosadaJnjoj h~storiogra{jji malo pažnje Dalmacije i ra1-ori li više grado"a, medo njima i Salon\l. Jedan
poklanjaJu pri jašnjim etapama slavenske kol onizacije (do XV dio gradana Salone i ostali h razo renih gradova izginuo je o hor-
st.). i'otna!c su. samo ~pćc crtc tog procesa. Prducći UD OOTUdž; : bam a iH jc odveden u ropstvo, a drogi ' o sc povokli na susjedne
~?d ~orOStola.1 ~ ok.olmi Vidim donji Dunav iz Skla"inijc, a kod otoke. Ali gra dovi na otocima od Krka na sjeveru do Ml jeta na
Jn~ldunuma I S,rmiuma Duna" i Sa,·u iz Panonske mzme $la- jugu ostali su pohedeni, a Trogir. Zadar i ut v rđe na Dioklecija-
~Cnl su na BaJ~anskj poluoto k prOI':llj ivaJi II vik pravaca': do- no"a palača (Aspalaton-Split) na sjeveru i Drač na jogu odoljeli
Inom tobra"e I Va rdara u zaleđe Soluna gd" . su naletu Avara i Slavena i ostali i dalje sastavnim dijelom Bi-
vale sk retao prema Cari radu S l , Je Je sm jer pro- zantskog carsh'a ,
,>,,) Ir , o unu, u Grčku (kroz Termo-
I k , u E".plT '"I I prema Drat "O ,
u, pa tovIse l morem na Egejske N aseljava nje Slavena zahva tilo je čak i Grčk u sve do Pelo-
oto e s,,'e ~Io Male Azije ; iz među Dunava i Balkanskog gorja poneza. Upravo u vezi s Peloponezom zapisao je Konstantin I)or-
prc~a Is to u ~o Anhiala na Crnom moru i uz njegovu obalu do firogenCI: ~poslav en ila sc cijela ta zemlja i postala je barba r-
;a,ngra da; naJud tl Dalmacij u preko danaJlJje BosIJe i Klisa do ska., a u dodacima Strabonavoj Geog ra fiji iz približno is toga
:;neSIU poče,tku"vrr" st. najjače sc pokazuje bitna ra zlib iz- vreme nO! kaže se, da još U vrijeme nj ihova pisca _Slaveni nase-
m u,. ave,na I nJIhOVIh $avezn;ka Avara tl odnosu na Bizant , ljavaju čitav Epir. gotovo či tavu G rčku i Peloponez i Makedo-
AI'arl I. dalje vri e samo pljačka!ke pohode, a slavenska plemen~ ni ju .. , Nije, dakako, m oguće . da sc na osnovu takvih pretjeri-
po~az~~u t~i~ju da sc ~ajzau nastane na osvojenom biuntskom vanja u iz"o rima, koje negira već kuniji historijski razv itak i
teritoriJu. VI slavensk i pohodi imaju taj karakter i uglavnom , pretcfno grč k i karakter toponomastike na dana~ njem grčkom
;u sam,o etape slavens ke kolonizaci je na Balkans kom poluotoku, etni č k om terito riju. pomi§!ja na potpuno .. pos1avenjivanje. Grč­
dlav,,'", 1 su u masama preplavili sve pokraj in<: od Save i DUlla,'a kc. Obala kao i gorovita p odručja u unutra!njos!i ostali su etnički
o coponeza. grčk i, kao i gradovi, koji južno od Makedonije nisu toliko stra-
V, ~C' .pot k raj'Vl " st. Slaveni su sc po~eli naselja,'ati u don '\I dali pri slavenskim nava lama kao oni na samom Balkanskom
poluotoku, J05 viie vrijedi to za Egejdce otoke, iako i u njihovoj
MUlJU ~zmcdu ?on~~g Dunava i planine Balkana. Do o, 61 5 sl~- današnjoj toponomastici ima tra gova slavenskih naselja, Kasnija
v,en.s k~ Je kolomzacIJa obuhvatila Trakij'u i Mak" " Z, h
l JuJ Uć D' 't" . omJu, a va- ponovna grecizacija Grčke. kao i dovoljno kompaktni teritorij
d' l I~I TIJevoJ legendi, položaj U široj okolini Soluna i s ostacima staroga ilirskoga stanovnihva u da na!njoj Albaniji
~n. J,e, nasdJena sI~v,enska plemena ncšto su bolje poznati, Na '_ jasno dokazuju, da inte nziv nost slavenskog naseljavanja nije
JuzmJe su se spustil, Dragllv;t; ili Dragov ići, koji su se naselit
bila na cijelom zauzetom teritoriju jednaka. v eć je popuštala
zapadIlo od Soluna do Bera - uz tok rij'e ke Bi . t~·", D "h
se
n
' T V , ' , . ,
smJesI! I e egezl l!, ah su om poslij" prešli tl
d D ".
T,o.,"
., , o nJI su
S'
.... IJU, Jever-
idući od sjevera prema jugu,
A li taj konačni rezulta t etn i čkog miješanja i razvoja u Grč­
o ~, rago"IC~ I ~m~~u Ohrida i danaJnjeg Titova Vdesa, na-
koj ne IOoie ipak prikriti či nj enicu, da su jo~ du boko u Srednjem
stantl',s~ s.e Br5Jacl, čIJe sc imc i danM čuje u narodu. Blizu So-
vijeku sve do PcJoponeza postoja le jake slavenske kolonij e i da
I~n~ žIVJeh su Sagudati. a istočno od njega, prema Strumi i Hal- su Slaveni u pojedinim oblastima Grčk e bili čak brojniji od do-
kI d Itkom poluotoku, Rinh ini. U dolini $lrume iStrumice n,u ta-
ma ćeg stallovnii tva, T ako i danas joJ u okolini Srbice (feulija)

86
87
prevladuju toponimi slavenskog porijelda, ko ji svjedoče o nase-
I KARTA V

ljenju jednog dijela srpskog plemena, a sve do Atike i Krete


nailazimo na toponime izvedene iz hrvatskog imena, koji upu-
ćuju na ndr.adajnje postojanje manjih grupa Hrvata. Vajuni t;.
koje spominje i Dimitrije" a legenda, nasdili su vd ik di o Epira.
a MHinzi i J ezerci kompaktno područje na samom jugu Pdopo-
neza. U početku VIIJ. st. njegov južni dio. oko Monemhasije. a
naziva .sc u jednom izvoru _slave nska zemlja .. , a bizantskim ca- <;:, Q.
revima je tek u sredini IX st. pošlo za rukom da pokore Slavene
O a"
u tom kraju.
" .•
8. Odnos Slavena u novoj pouojbini prema s usjedim a. - Od
svog dolaska do treĆeg decenija VII. st. alpski su Slaveni iivjeli
po-d avarskom vlaiću. Odnos izmedu A"ara i Slavena nije bio
isli u svima pokrajinama. i\ajtdi je bio poloiaj Slavena u Pa-
nonskoj nizini. središtu Avara. ukoliko ih jc tu bilo. Avarska se
vlast po svoj prilici isto tak o jače osjećala du! puto,·a. koji su
'"
vodili prema zapadu. u Ital iju (prd.o Ptuja. Celja, Ljublja~ i
Postojne) i u srednju Evropu (U1. Dunav). U planinskim kraje- '""'"
~

vima izmedu tih putova, u dandnjoj Koruškoj i Slajerskoj. nji-


ho,' OdnN mogao se pribliia" ati jo. pravom savezničkom odnosu.

I '"" •

S Bavarcima. koj i su sa upada nadira1i u gornje Podravlje I '"


u isto vrijeme, kad ga Slaveni !3.posjedaju s istoka, alpski su
Slaveni vel:. od početka bili u sukobu. POlilije poraza u gornjoj
'"'"
Dravskoj dolini (593), Slaveni su za duže vrijeme suzbili bavar- .,
'"
ski pritisak. kad su ih pomoću Avara na istom mjestu potukli pri
njihovu ponovljenom napadaju 595. Avari. alpski Slaveni i Lan·
gobardi II početku ( 599-60~) složno 5U navaljivali na Grke u •-
,• •
••
•l ~••

,
Italiji i Istri. A kad su se Lango bardi u početku VI I. st. izmi- "- !
ril i I Grcima, rasplamsale su se !.oorbe i na slavensko-langobard-
·• . -.
O

skoj granici. One su dostigle "rhunac za vrijeme velike avarske .
provale u Furlansku i u hIru o. 611. · "
· ••



• ••
• ·
" "'
. ~ ! •
Savez 5 A"arima nesumnjivo je u prvo vrijeme korist io Sla-
venima pri njihovu prodiranju u Alpe. S njihovom pomoću lakše -•• ,• •·• - -• ~~-.D2
• • o
• •
su negdje lomili otpor, nego 110 bi ina če mogli. Ali su sc o. 6~ >
•• -• I
• ~ ," •
• •• ~
počeli mijenjati odnosi izmedu alpskih Slavena i Avara. jer ~u
i same slavenske naseobine počele postajati ciljem avarskih
pLjačkašk ih poboda. U isto vrijeme čitav niz oko1no$ti om 0-
" • • ••
I

I•
<
· - oz
Đ

. ~
:~
~
,
I : < < ~

88
i l

gućuje ;lIpskim Sla"~ nima da St poslije 623 oslobode avarskt


premoći i (la st udruže sa zapadnim slavens kim plemenima li
nov slavenski plemenski savez pod vodstvom Sama, Slaveni na
gornjoj Dravi i Savi. koji .~U poslije Sa move smrti i poslije pro-
pasti njegova plemenskog saveza (o. 660) do kraja VJI[, st. bili
podijeljeni izmedu slavenske kndevinc Karantanije j Avara. II
IX. SI. nano"o su sc našli zajedno II sklopu Karanta nije, a kako
, Su ih Germani porobili. njihova st sudbina bitno mijenja II uspo-
redbi sa sudbinom susjednih balkanskih Slavena. Tc d"ije tinje-
nice ~ine ])olaznn točku II formiranju posebnoga slovenskog na-
roda poznatog do XIII. st, obično pod imenom Karant anci, iako
se II izvo rima p<>tkraj IX. sl. ponekad upGtrcbljavajl.l i nazivi
Slovenija i Sloveni. koje su ime oni sami zadrlali u obliku Slo-
venci (nastalo iz ..Sloveni .. preko ženskog imena ,.Slovenka.).
Slaveni na Ba lkanskom poluotoku imaju samo dva susjeda
_ Avare i Bizantsko carstvo. Nesumnjivo je, da su nasclj.:wanje
Slavena na Balkaruki poluotok uvelike posredno i neposredno
potpomagali .n-arski pohodi. M olba makedonskih Slavena ka ga-
nu, da im pomogne pri osvajanju Soluna. dokawje , da ča k ni ti
od Avara vrlo udaljen i Slaveni nisu potpuno prekinuli vnu s nji-
ma. U osvajanju Dalmacije i Pomoravlja Avari su neposredno
sudjelovali. Istočne i najjužnije oblasti Balkanskog poluotoka
Sla,'eni su osvajali veći n om sami. ali su ih i u tome pomagali
avarski pohod i u Trakiju do Carigrada, koj i su lomili bizantsku
obranu_ Sirenjem slavens kog teritorij a i udalja,·anjcm Slavena
od avarskog cen tra u Panoniji vCIe izmedu Slavena i A'-ara sve
su više nestajale, premda ddinitivni slom saveza A"ara s ,-di-
kim dijelom balkanskih Slavena nastaje tek II vrij e me poslije
neuspjele opsade Carigrada 62(;, Sve do tog vremena Avari. bar
kod svojih na,-ala. l,ahvaćaju i cijel i istočni dio poluotoka (60.3.
(jli, (26), a u tome sudjeluju i balkanski Slaveni.
Bizantsko carstvo je drugi_ mnogo "ainiji susjed Slavena na
Balkanskom poluotoku. U prvoj ~eh'rtilli VI I. st. bizantske je
vlasti nad poluotokom golovo nestalo. Na zapadu jc bila ogra-
ničcna samo na Istru, dalmatinske o toke i nekoliko primorskih
grado,·a. u koje su se sklonili o!taci gradskog stano\,nišl\';' u
Dalmaci j i. Za vrijeme avarskih i slavenskih napadaja ti su ro-
manski gradovi i privredno i kulturno znatno oslabili. ali su sc

89
poslije opet podigli tc su svojim zanatima, poljoprivredom, trgo- Svi ti neuspjeli napori avarskih snaga, da sruše ono. Ito je
vinom , pravnim i političkim ins titucijama, crkvenom organizaci- od bizantske države u Ewopi jos bilo ostalo. pokazali su nemoć
jom i kulturom mnogo ut jecali na dalji razvitak Slavena, a na- avars.ko-slavenskog saveza. čija je stvarna podloga - Ujed ni čka
rocito Hn' ata . pljačka i os,'ajanje bizantskih prO"incija - sve \·iše nenajala .
Uza sve slavenske napadaje i kolonizaciju u Grčkoj $C sa.- kal:o sc taj zadatak ostvarivao. t\ i sam je ka gan okrutnim
čuvalo tako jako grčko stanovništvo. da je ono u nekoliko sto-
postupanjem I'Tema SJa"enima :eOOg neuspjeha navale s mora
I ječa uspjelo asimilirati dosc.ljene Slavene. Bu obzira na to Bi-
tciko narušio sa" ez, kome je v eć slavenski ustanak na zapadu
tant nije II Grčkoj imao tada mnogo prave vlasti. Tek pri kraju 623 fadao oz biljan udarac. T ako je neuspjela opsada Carig rada
VII. st. obnavlj:. sc ond je bizantska vlast u vezi s organizacijom potakla balkanske Slavene, da definitivno raskinu savez sAva·
novih vojnih provindja-tema. r ima. zbog čega su nastali i krvavi sukobi. Osim toga. kao po-
s:jedica toga neuspjeha izbile su unutra!nje borbt ifmedu sa-
U primorju Makedonije ostao jc u bizant.skim rukama samo mih Avara. a i Buga ri sjeverno od Crnog mora postal i su samo-
Solun, koji su Slaveni više pula uzal ud pokubvali osvojiti. Go- stalni. ito je za nekoliko decenija potpuno srušilo avarsku snagu.
dine 609 napala je Solun manja slavenska vojska. Vjerojatno U X. st. zabilježio je bizantski car Konstant in P orfi r08enct
g. 615 Slaveni ga napadaju 5 kopna i s mora. Ali petodnevna II 'VOIlIC djelu De administrando imperio. da su H rva ti dolli
opsada nije imala uspjeha . a slavenski starjciina Hacon, koji jc u svoju današnju domovinu pod vodstvom petorice braće (Kl u-
u navali prodro" grad, bi o je uhvaćen i pogubljen. Slaveni po- kas. Lovclo!. Kosences. Muhl o i Hro" atos) i dviju sestara (fuga
zvak II pomoć avarskog kagana. koji tek poslije d"ije godine- i Vuga ) iz Vdike ili Bijele Hrvatske. koja sc nalazi ;7.a Karpata,
u vezi s pokušajem da iznenadnim prepadom zarobi Heraklija .la su protjerali Avare i naselili sc u njihovim zemljama. a
i zauzme Carigrad - dolazi sa slavensko_avarskom vojskom, ali djc!omično ih i pokorili. Oslanjajući se. po miUjen;u nekih hi-
ni ta opsaila nil .~.'1 dana nije USI)jda. ia ko su napadači upotrebili ~Ioričara. na hrvatsku tradiciju i susjedstvo Srba i Hrvala iza
različite opsadne sprave. Ka rpat~ i na Balkanskom poluotoku. Konstantin P orfir ogenet
U bizantskim rukama ostaje i Carigrad s jednim dijelom j)ik da i Srbi potječu od »nekrštenih i Bijelih .. Srba i1.~ Karpata
istočne Trakije. J tamo više puta upadaju Avari udru!eni sa Sla- u kraju ~ Bojki", odakle su došli u doba Heraklija ]lod vodstvom
venima. Buduči da ni iznenadni prepad 617 nije uspio, kagan jednoga od »dvojice braće. koji su naslijedili ,.ja!1 u Srbiji od
sklopi mir s Herakl ijem 619, ali kad je Heraklije otpočeo ofen- oca •. Car im je odredio najprije kra j ..Subiiju. u Solnnskoj
zivu protiv Perzije. kagan već 622-623 pripremi novu navalu temi. a poslije _ na njihovu po novljenu molbu - oblasti u za-
na Carigr:.d. !ito Heraklije otkloni diplomatskim pregovorima. padnom dijelu Balkanskog polootoka. koje 5U bile 7.apu~tene tbog
Najveći ra tn i pothvat ir. toga doba protiv Bizanta jest opsada avarskih nal'ala.
Carigr:.da 626. za koju sc prema sklopljenom savezu ujedinjuju Na os novu tih dviju vijesti mnogi hist oriča ri smatraju, da
slavensko-avarske sna ge s peuijskima. Pcrzi.iskz je vojska doprla SlI postojale d" ije seohc S!a"ena na Balkanski Jloluotr>k: jednll
do a7.ijske strane Bospora nasuprot Cuigradu, a avarsko-sla- seoba velikih slavcnsk ih masa II zajednici $ Avarima j druga
venska vojska od 80.000 ljudi prodrla je kroz Dugi zid i opsjela ka.\ nija seoba r atničkih i dobro organiziranih slavenskib ple-
Carigrad $ ev ropske strane. U op.sadi je sudjelo"alo i ''Tlo mnogo mena Srha i Hrvata. U Konstant inovo je I' rijeme zaista posto-
lakih slavenskih ta maca za na padaj s mora. Ali su svi poku- jala jedna H rv ats ka i na sjeveru oko Krak ova u GaJiciji ; jedno
!aji. da prodru u grad, ostali bez uspjeha, a perzijska vojska nije pleme Hrvata u Cdkoj. kao sto je bilo i srpskih plemena med u
mogla bili p rebačena na evropsku stranu. Poslije ndto viJe od polapskim Slavcni ma. Ne ki su his t oričari !!ovile smatrali. da su
mjesec dana opsada je prekinuta. Hr-'dti i Srbi sta rino m kavkas ka ili ira nska plemena. koja su sc

91
j
!
I

tek iza Karpata s!avizirala. i poz;vali su se pritom na filološke


razloge i "Qjnu o rgan izaciju lih plemen.:. Ali svi biza ntsk i iz- dalmatinskih Slavena pod vodstvom Hrt·ata. a podatak o veli -
vori ~r!j e Konstantina prikazuju Slavene U01:>« ka o vojnički kom broju plemena i pokrajina. koje on za svoje vrijeme navodi
~~ga mz'rane grupe u stadiju vojne demokracije. koje ili !.lrne kao $Tpske. nesumnjivo se osniva na tome. što je pr ije pos tojao
,lo u savezu s Avarima lome otpor Bizanta i zauzimaju biza ntske ,·eli ki plemenski sav ez pod vodstvom Srba. u koji su bila udru-
I)okrajine. Raskidanje saveza Sl;wena i Avara kao i stvaranj e .~a­ žena plemena od jadranske oba te do duboko u unutra! njost za-
mosta!nih slal'enskih plemenskih saveta na Balkanskom poluotoku padnoga i eentraln og dijela Balkanskog PQluotoka, Medutim. ti
i.1l Al~all1a osn;"a se na zaoštravanju unulra~njih protivu- plemenski savezi nisu vi§e kratk ot raj ne formaCije. ne80 obilje_
rJečnas!1 u avarsko-sbvcnskorn plemenskom savezu s jedne i na !avaj\, ,"eć prvu etapu puta. koji kroz postepeni ekonomski raz-
~konom5ko-drušll'enom razvi tk u Slavena s druge SIrane. Iako vitak i društveno raslojavanje vodi k stvaranju ddava i hrvat·
Je moguće, da su se Hn'a!; medu dalmatinske Slavene l,aista do- .skog, i s rpskog. i makedons kog naroda.
~elili jz oblasti ;1.a Karpata deseta k godina poslije pada Salone Na kraju tr eba još spomenuti i velik utjecaj Slavena na bi-
l ,da. su ti Slaveni pod vodstvom nesumnjivo slavemkih Hn'a ta zantsku ddavu i njen raz"itak II Srednjem vijeku . P ri"remeno
dlgl! ustanak protiv Avara. ipak nije potrebno za slom a va rske propadanje Bizanta u početku VII. s t. bilo j e uuoko\"ano i te-
vt:uti na B.a~kan~ko~ p~luotoku i za specifični razvoj hn'atske škom unutndinjom krizom robo"lasni čkog drušlvu. Ponovni
driave Irail tl o~Ja~n}enJe u nekom ratničkom pkmenu. koje jc uspon Bizanta u VII. sl. vezan je ta druJtvene temelje nO\'oga
S!~vene oslobodIlo od Avara. Slom avarske vlasli na zapadn om feudalnog društva u njegovu specifičnom oblikU. Slobodn~ se_
dijelu Balkanskog poluotoka nika ko nije rezultat loga. lito su ljačku općina - koja je karakteri stična za prvu periodu SInuanja
Avare potukli neki novi _gospodari Slavena_. nego su to učinili feudalnog društva - postaje temelj nove bizanlskr "ojne i
dalmatinski Slaveni okupljeni II nov slavenski plemens ki savez drlavnc organizacije i snage. Ako ne postanak. " 'akak o je vdiko
pod vodstvom hrvatsk o8 plemena. koje s<!: dO$CliJo zajedno l)fo~ irenje tog oblika u bi7.antskoj ddavi uglavnom posljedica

Ii $ njima ili poslije njih.

Sto se liče podataka o petorici braće i dl' jema sestrama i o


n jihol'im imenima. oni !aci jelo odraiavaju staru hrvatsku Ira-
slavenske kolon izacije na Balkanu i slavenskoga dru!tvenof ra z·
vitka u lo vrijeme. Tako stJ Slaven; pridonijeli. da se sruši robo·
v!3linički sistem i u Istočnori ms k om ca rstvu. h o 510 Stl f;" ger·
~Ii~iju . koja je bila još li\"a u Kons!antinovo vrijeme i koja upu- manski narodi srušili na 7,apad u.
cUJe samo na 10. da su H rvati u doba seobe i borbe s Avarima
sačinjavali rdati"no tvru plemenski savez. Ni nestal'enska ime na 9. Odnos Slavena prema na rosjedio(i ma. - Staru p,-ed.la.
tih legendarnih Im'atskih starj ešina ne mogu biti temelj za neke vensko sta no"niš!vo II Alpama (Roma ni. "ećinom romaniziran;
zaključke o njihovu ncsl:l\'enskom porijeklu. jer je sla" ens ki Iliri i Kelti) mnogo je trpjelo i prije dolaska Sla'·en~, ook su
je,zi~:. nar~či~o. u, .~azl.iči~im .imenima. zadrfao mnoge clemente sc različi t i germanski narodi smjenjivali kao njego" i političk i
starIJ~h. pnmlt~vmJlh Je7.1ka , )7, kojih se raZl'i o. Kak o na zapadu. gospodari. Ni Slaveni ga nisu poštedjeli. Ono se II vc~em broju
lako. Je. dak le, l na Balkanskom po luo toku, pod pritiskom Slavena nčuvalo samo II pogr~ n ičnom teritoriju na zapadu i u nekim
raskmut avarsk o ·sla'·en~ki plemenski savel. Tridesetih godina zabitnijim krajevima (Gornja Koruška . okolina Veliko\·c;: U
VII. st. Slaveni stvaraju samostalne plemenske saveze. Već II Kor uš koj , Gorenjsko. Laško korl Celja). Slaveni su zad rlalj neka
drugoj polov ini V IJ . st. u vczi s obnovom bizantske vlasti u za- njego"a pokrajinska (Koru!ka. Bohinj. med. Kras i t. d.) i mj-=--
ledu Soluna bizantski i~vori spomi nju plemenski saVel make- sna imena (Pt uj. Celje. Kranj, Beljak i t. d. ), a naročito imena
domkih Slavena pod imenom .Sklal'inije«. Kons tant in Porfiro. vetih rijeka (Zilja, Glina. Krka. Mura. Drava. Sava. So~a. Ku pa.
genet je u X. st. sačm'ao narodnu tradiciju o plemen!kom savezu Tima,·a ). r\c!to guUa su romansklI. imena mjesta lek u pojasu
• s o\'e strane slol'ens kc etnografske granice (Slovensko Primorje .
.2
93

-
• •

zapadna doli na Zilje i Dral'C, T n.!'mgau na Dunavu}. ali .u II ili razgra bljeni, pa su od in te nzi"ne zemljoradnje prdli na eks-
uspored bi sa slovenskim imenima i tu još ul-ijck II znatnoj ma- tenzivno stocarstvo i primitivn ije obradivanje zemlje.
nji ni. Odmah s one strane slovenske: zapadne gran ic(' tragovi sta- U teš kim borba ma Sla veni su sta rosjediocc l>O liskh'ali s plod-
roga romanskog ili romanizira nog stano\' n i~t\'a sve $U leiti na nih ral'niea u pla ninc, ali su se pone kad i povezivali s njima,
langobardskom i ba" a rskom teritor iju. Kod alpskih se Slavena tako da su sc. usp rkos veom a ošt roj suprotnosti u vrijeme mno-
opafaju samo sla bi tragovi starosjedilaca. a II Furlanskoj sc Lan- gih napadaja i nasel j avanj a Slavena. i s tarosjedioci, bar djelo-
gahanl; g ube mcnn Roma nima. II Bavarskoj pak tragove ro man- Inicc, nes umnjivo uk lj uč ili u proces etnogeneze .J užnih Slavena.
ski h grupa nalazimo još dubo ko II Sredn jem vijeku , Ra zlog lo me T i sc odnosi po kazuj u i u mnogim i ra7.ličitim mjes nim nazi-
treba sva ka ko tražiti \I većoj primitil'nosti Slavena na jednoj vima. koje su Slaveni pr imi li od starosjedilaca. T akvih tragova
stran; i nekadašnjim, dugotrajni jim "czama germanskih plemena ima. dak ak o, najviše u primorskim krajevima.
s Rimlja nima na drugoj. Zbog til, momenata romanski staro- Konačn i r('Iultat dugotrajnih bo rbi sa starim da nol' nišll'om
sjedioci su uvdike bjdali sa slavenskog područj: u oblasti pod bio jc taj , da je veli k dio romans kih, iIirolfačkih i grčki h staro-
vlaUu Bavaraca i Langobarda. sjedilaca istr ijebljen ili zarobljen, a znata n sC dio naselio u pla-
Antikno i s[a"ensko doba dijeli dubok jaz u privrednom , dru- ni nama od Velebita do središ njeg i južnog di j ela Balkanskog
Jtve nom i kulturnom obziru. Osim Uf more. II Istri. nestaju g ra. poluotoka. gdje IC bavio polunomadskim s tocarstvo m ; njih $U
dovi, pripadnici krićaruke vjerI' I>oslaju pra"i izuzetak. zemljo- Slaveni nazvali Vlasima. Mnogo $C Rom a na odrfalo II preos ta-
radnja sc bi tno mijenja. rud a rstvo gotovo propada. T rag neke ;im gradovima. nji hovu neposrednom uled u i po o tocima Ja-
vez~ može se p ronaći samo na neki m o brtničk i m proizvodima dranskog mora, a Gr ka u gradovima i n jihovoj o kolici na oba-
(ogrlice, narukv ice, tal asasti ukras na lonča ri j ; . ali su tipovi lama Egej skog mora pa i u unu tr dnjOllti srednje i južne Grčk e.
d r u kčijeg oblika ) i " planin~ k um stočarstvu. P r;:vi kontinui tet Djelomič n a simb ioza Slavena sa starosjedioci ma ogleda sc
vidi sc samo II k uitiviranom zemljiš tu. I. j. II činjenici. da su i u njihovoj materij alnoj k ultu ri. Slaveni su na Balkanskom
Slaveni voljeli da sc naseljal'aju u krajeve. koji su već u a ntiknu poluo tok u preuzeli ne ke stare ilinke i tračke obli ke nakita. U ni-
doba bili naseljeni i da su izbjega"ali non: krčenj a . Osim toga štenje gradova u unutrašnjosti i bezobzirno go njenje gradskog
korist ili su sc dakako i sta rim rimskim putovima. Po svemu $C stanovnihva, o kome nas izvjcšćuje D imitrijeva legenda. ipa k su
čini. da medu alpskim Slal'enima nije bilo mnogo Vlaha (sl aven- uglav nom spriječili da Sla ven; preuzmu i tehniku zanats ke pro-
ski naziv za Romane). osim izu~etno u ne kim kraje"ima. i da su izvodnje. Bizantski ag rami zako n skraja VII . st. do kazuje i zna·
sc ti os taci posla"enili uglavnom do IX. stoljeća. Ostaci staro- laja n bizants ki utjeca j na unapredenje ttmljorad nje kod Sla-
~ jedilaca su dolaskom Slal'ena u Alpe ba r djelomično pali u ,·c na. iako je u usporedbi s nekadaJnjim polobjcm zemljoradnj~
ropstvo. š to sc vidi i po izrazu "krl:i:cnica«. koji sc u nekim slo- u bizants koj ddav i o na nesumnjivo bila na nižem nivou.
venskim krajevima još i danas upotrebljava l a sluhvku. Tako su S~ Tračani na is to k u i Il iri na zapadu (po jeziku
Ostaci starosjedilaca. koje su Slaveni zatckli na Balkanskom ih je teš ko razli kovat i, j er ne pos toje i1l'0r; ) očuvali do danas II
pol uotok u. bili su nesumnjivo brojniji od os tata ka sta rosjedi. dva obli ka kao r omanizinmi Aro mun i (naziv od lat. .rom an us. )
laca II Istočn i m Alpama . ma da su i ti od V. do V II . st. bill izloleni i kao nero ma nizi rani Arbanasi (n azi\" potječe od starosrpskoga
veliki m pus \ošenjima. T o jo~ j danas do kazuju Arbanasi. Aro- Rabl.nb < A rbaoum za anti k no AlbanOJ>ol;s. r mjesto 1 prema
mu ni i drugi potomci starosjedilaca. pa i proces grecizaeije Ila n o\'ogrčk om ili bizantsko m izgovoru: arbanaski sufi ks ·as odgo·
jugu Balkanskog pol uotoka. U Ilsporedbi s načinom iivo!a u " ara naJem - janin). I Aromuni i A rbanasi prema sl'ojim dana-
rimsko doba. njihov sc način livota znatno promijeni ... ZCll1lj o_ šnji m sjedi!tima nalaze sc na jugozapadnom dijelu one linije.
r adničko stanovništvo je prorijedeno, inventar i stoka uniš teni koja dijeli g redzi ra!)i i rom a nizi ra!)i teritorij potkraj Vl. s t oljeća.

94
, ,
nama I)Ostaju poljodjelci scleti se od upada na is tok sve do
Da je djeli vdiki teritorij sjeverno od te linije bio potpuno Ku ršu mlije i Skopske kotline. Aromu ni su danas slalnosjedioci
r omaniziran. i to upravo onako kao zapadna Romani;a, lo po- i II Kru ~ev u. Mo!oviš tu, Magartvu i t. d., a u gradovima. gdje
ka zuje razmatranje predslaven~ke toponomasti ke. Na Dunavu sc, su prigrlili grč ku ku lturu. postali su trgovci.
na primjer. održao rimski Viminadum do danas II latinskom na- Ta S\I (h'a et ni čka adstrata u unutrašnjosti Balkanskog polu-
zivu za rimsko utvrđenje c:a5tellum, prema đačkom ili tračkom otoka nastala vet u rimsko doba. Na jadranskom primorju po-
izga"DTu latinske riječi castallum. :ta Kostol(ac), Ulpijana. izve- stoje tri et n i čka ads trata iz istoga ,'remena: dahnatinsk oroman·
dena riječ stvorena pomo':u latinskog sufiksa -anus od rimskog ski u primorskim gradovima bizantske teme Dalmacije i na olO ku
gc:ntilidja Vlpius. oču\'ala sc do danas II imenu Lipljan na Ko- Krku. istrol'omanski u zapadnoj luri i Puli, Rovinju , Vod njanu
sovu. &:upi II Dardan;;i glasi danas prema latinskom izgo"aru ; Piranu prije dolaska mletačk e vlasti. i furlanski II Trstu. Ta j
Skopje, Dyrrhachium na Jad ranu očuvali su Slaveni prema vul_ I)osljednji ide dalje na sjcver i graniči na istoku ~ teritorijem
garnom l:tti nskom izgovoru Duracium Drač, južno od tc linije, slo,'e n.lk og jezika.
Vaiona. na primjer, jc grčki akuzativ od 'o:o).."'v, - <livo:; ~dolina. Ta tri primorska adstrata na Jadranu r;:di kuju sc II topone'-
jarak. ,·odovod .., baš kao usred današnje Grčke , gdje se staro- masliei znatno od ona dva kontinentalna. Vlaška pastirska kr c-
grčki toponimi govore u akuutivu. tanja ostavila su samo malo tragOl'a: tako u nazivu pla nine Dur-
DanaJnja Albanija nije u cjclini od iskona albanska zemlja. mitor. od lat. dormitorium ~poČi\·alilite. mjesto. gdje se stoka i pa·
Arbanasi su porijeklom s balkanskog kontinenta, i~ Dardanij.:, i ~Iiri odmaraju, ]llandište«. a čis to je arbanaški toponim Kruja
odatle su sc li ri li na zapad. Slavenski toponimi na da na šnjem ~izvo r .. za starosrpski RabLn" (Arbanum). Naproth . tri ro-
albanskom teritoriju dokazuj u. da su sc u "rijeme nascijavanja )!la nska adstrata na Jadranu ostavile mnogobrojnije tra gove i u
na Ba lkanski poluotok naselili s Arbanasima u znatnom broju toponomastici i u leksikonu naših jadranskih dijalekata.
i Slaveni. Elba.lan je dobio tek u turs ko vrijeme to imc. Prvo- Dubrovačkoromans ki adstrat, koji se održao sve do Filipa
bitno sc zvao Konju h. Korča je turski izgovo r novogrčkog oblika dc Diversis u XV. st" vidi se na pr, u nazivu naselja Cal'tat
Klo" :",, a lO je opet grčki izgovor jednoga od najstarijih sla- < lat. ci,·italem. u nazivu rta Kantafig < lat. Caput fici. _rt zvan
I venskih IOlx;on ima: Gorica. Berat je albanski izgovor u Bcll> Smokvica .. , u nazivu otoka Lokrum < lat. aerum ine. ~kiscl o ''O«:.
gradl>. Porades na Ohridskom jeu:ru je Podgradcc i t. d. Brdo ka o limun" i \. d" a u dubrOl'ačkom leksiko nu u riječi kimak
kod Skadra zove sc Oblik .• obl o brdo«. ..stjenica .. < lat. cimieem i I. d.
U Srednjem vijeku Arbanasi i Aromun; !ive u nestalnim, Iz spli tskoromanskoga neka posluži kao primjer imc Serm.
šatorskim selima, što ih zvahu ka tun. Ta se riječ objdnjava da - »šoma" ili Scrranda ~šumska zabrana« za uzvišicu Marjan. Zn,ian
nas iz albanskog jeli ka: izvedena je od arbandkog glagola. koji < lat_ Junianum .• Junijev fundu s •. nar-iv koji je obraw\'an na
znači HaZal)e t; btor« (kcthenj). U Srednjem su vijeku mu- isti nači n ka o gO TC Lipljan < Ulpiana: iz leksikona nazil' sudajma
ška rci govorili d"a jezika: jedan kod kuće, a drugi u slavenskoj ~svctkovina sv. Duje« < lat. festa sanct i Domnii.
>-redin;, žena pak kod kuće s djecom samo aromunski, odnosno
Iz zadarskoromanskoga nuiv nas~lja Kopranj ili Kopralj
arbanaški. Taj biling"' itet oču,'ao sc kod njih do danas u NR Ma-
< lat. eaprula , .kozieac i t d. h krčkoromanskoga nazil' naselj ~
kedoniji. U Srednjem vijeku Arbanasi imaju i slavensk i onoma-
Vanč ."Tbe" za hrvall;ki Vrbnik. Ir. istroromanskog;: nazi,' ka-
stički siuem čak i u svojim vlasteoskim kucama, kao i u ku ći
nala tal. Leme. hrv. Limski kanal < !at, lama .• moČl'an_ II plu-
S kenderbegovoj i l. d.
ralu_ Iz staroga tršćanskoroman s k oga nazi,· Scorcola .Slraia~
I jelini i drugi čine danas \I Jugoslaviji etni čk i adstrat. koji
sc očuvao iz rimskog doba. Arbanasi su postali staloosjedioei tek
< lat. seolea (možda gotska riječ).
u vrijeme turskog osvajanja. Tada silaze 5 planina i u doli- -,
, 97
96
,.

Od ta Iri adslTa!a adrtan sc do danas samo i~tr()romansk i,


a dalma tinskOTomanski ,·rlo je rano likvidirala slavenska in{i!- Ak o imamo pred oči m a današnje lingv is tičko učenje. po
tracija II [)Timorske gradove; krčkoromanski odrfao sc II ribar - kome a n tikni Makćdones nisu govorili grčkim dijalektom, nego
skoj sredi ni II gradu Krku do kraja X IX , stoljeća. Istroroman~ UJobilim !ivojim je2ikom. onda se mora uzcli. da oni predstav-
ski odr!ao se do danas II gore: spomenutim naseljima. a tršćanskI ljaju nutal, ili medu Slavenima utopljeni elnički sups trat ne
jc venccijaniziran kao i istroromanski II Poreču. sa mo II Jugoslavenskoj. nego i II Egejsko; i Pirinskoj Make-
dnnij i. Prema tome. da naln ji grčki superslrat \I Egcjsk oj Ma.
Kod T rSla Slaveni izbijaju vrlo rano na dvije. tri tolke na
kedoniji naSlao je tek od IX. st. dalje. kada se taj teritorij opet
Jadran: Skedenj. danas !T!la nsku predgrađe ScrvoJa < lat. silvula,
grecilirao. II topo n omastike Egejske Maked onije ncsumnjivo
_!umica •. kod ~abrcfi nt: _upravo na obali. i Bazovice (u sta -
izlazi. Ila je u Porfirogenetovo doba i još mnog o kun ije ct.
rom !Titanskom Bituica. od bbz L _zova .. ).
nička granica izmedu Slavena i Grka ii ia od P inda u Epiru.
Od nazil'a za Ju!nc Slavene II tim etničk i m adstratima naj-
k oji se zvao Zagorje (grčki Zagorion) kroz Tesal iju. preko da-
inte resantniji je arbandk i naz;\' Shqa, plur. Shqe < sla\'u~. pre",.a
na šnje Kardice (Gra dec) na Egej!iko more. Rijeka. koja sc u
vulgarnom lat. izgovoru Sdavus i stari arb, nazh' ~emlJe Shql-
Slaro doba zvala Aliakmon. a protječe lim teritorijem. i danas
niqe < sdavinica za Makeduni ju. Nuiv sda\'~s u nmskom plu-
sc II Kosturu love Bistrica. Porfirogenc!ova Serblia nalazi $e
ralu Schei očuvao sc i _na sjeve ru kod Rumunp u BraŠo\'ll.
oko dana~njeg grada Servia - turs k i Scrfidfe (Srbica). Bl izu
Sto sc zbilo $ predrimskim $Ups tratom na Balka nskom JX'- loga grada. gdje danas nema nijednoga Sl~vena, nalaze se Ko-
lutotoku _ na pr. s antiknim Ma kedones. koji h se ju ik danas bni, gdje da nas iSIO ta ko nema Slavena. E t nička granica i1.-
ne sma tr a da je identičan s grčkim. nego se misli. da je ])rijclaz med u G rka i Slave na ide od Hrupiha i KosIura preko Kailara
i1.medu grčkoga prcmJ tračkoili rsk om ; nadalje s mnogim dru- na J enidže- Vardar. Ostrol'sko jezero ispod K lljtnakčalana i So-
gim plemcnimll tr"č k im (Moesi. Dardani i !. d. ). i ilir~ k jm C~'ar­ Ilin. ostavljajući Ber (tursk i K araferia ) bez Slavena. i dalje na
daci. I'irustae. Dalmatac. lapudes. Liburni i t. d. ;. I da II SIl K irečk(ly (g rč k i danas Asvestoh orion), Suho_ Scr (Sc rcz ) i t. d ..
ih Slaveni još latekli II neromaniziral1Om stanju, na to jc ~i ­ gdje sc vcie s Pi rins kum Mak edonijom.
IJnje teJko odgovoriti. jer nclatins ke rijeČi. iz naŠih. dalm~lm­
skih dokumenata kao derru$ Mlcško obradIva zcmlp~. gnppa 10_ D ru štv en i tem elj i razvi tka Slaven a poslije njiho va na~e­
.hrid .. i t. d .. koje su ušle i u naš dijalekahki leksikon n~ Ja- lj enja II n ovoj p()j; toj bin i. - Pošto su se Slaveni naselili na Bal _
dranu , uJle su i II srednjovjekovni lalinski u toj o bjastI. pa kans kom poluo toku i u Istočnim Alpama. pojedina se 1)lemen~
s u ooatlc mogle ući i II na.:: jezik, a u Jugosla"iji sc nije oču~:ao nisu. dakako. odmah stalno smjestila u odredenim oblastima. Ci.
nijedan toponomastički primjer. koj i bi sc moga o neS UmnjIV O njenica. da nase lja na Ba lkanskom polu otoku. osim \I primorju.
interpretirati o nako kao hugarski P lov di v. koji tocn o pred- "isu bila potpuno usta!je na joi dugo u doba feudalizma. poka-
stavlja riječ P ulpudeva iz jezika tračkoga plemena Beui. kojih zuje. da je naknadnih preseljav anja bilo vi§e. n<:'go 110 j( 1'0-
sc jClik joj govorio u VI. ~ t oljeću. Pulpudeva znači .. Filipo\" zna to iz učuvanc grade (seoba Velegezita iz solunske Tllvnice
grad" i točno sc pokri,·a s grčkim na~i,·om Phi1 ipf'Ol'oiis (ocu- U Tesaliju. sta no" n i§t\'a u Srijemu 70-ih gooina V II. st. u Ma -
'·ano u turskom Filihe). kedoniju. vdi ke mase Slavena o. iiO iz Trakije u Malu Aziju ).
Treba spome n uti jo! itumrli sUl,erstrat grčki U Dalmacij i Tako Su .se slaven!ika plemena. k eja su sc "ct II "rijeme seobe
i Istri. dok su one bile pod Bizantom. l on jc ostavio ndto tra- na Balkanski poluotok dijelom razdvajala i u rar.lititirn poho-
gu,'a u toponomastici Ilil Jadranu: Lor ud < elaphopoda (ak uz. ) dima kretala na različi te strane. jo;; vile izmijdala. pa su na.
.jeIenova noga .. . Igalo < ";1' ~ )"'; ~obala«. . tala nova plemena u geografski 1.uokrulenim oblas tima i ona su
dobivala onda i nova. teritorijalna imena. T ab'ih plemenskih
98
I
'.
imena slavenskoga i1i ant ičkog porijekla ima kod svih Južnih !'rh'redne tehnike, a dijelom j pod utjecajem starosjedilaca (na-
Slavena. na primjer: Strumljan; Mak edoniji , T imololn; uz Du-
\J rotito u Makedoniji i Dalmaciji) ili samog zem!jiita (na pri-
nav, Dukl jani, Kona"]jan;. Trebinjan;. Zahumljani i Nerctlj:mi mjer. u kršu i alpskim doli nama), pod jela o bradenog zemlj išt<l
u Jadransk om primorju. Karantanci II htočnim Alpama. U medu- dobivala je sI'e ustaljeniji karakter. To je omogućilo pojedinim
sobnim borbama i naknadnim seo bama nestala su mnoga stara porodicama da učvrste svoj~ pravo v!asni!tva na odredeno ze-
plemenska imena. a sa mo su se neka od njih saču"al .. u svom mljište, a utjecalo je i na sve vetu imovinsku diferencijaciju, jer
• prvobitnom značenju. ponaj\·jJe imena istakmuijih plemena u su moćnije slarj ciine - po!to bi se ;~dl'oji le ;z općinske orga-
sklopu pojedinih plemenskih savua ka o. na primjer. Srba j niueije - mogle prisI'ojiti sve veće dijciOl'e obraden~ zemlj ~ i
Hrvata. Osim l ogOI se u područjima. gdje je slavensko stanovništvu na ročito vlast nad yelikim dijelom nekada općinskog 7.emlji!ta.
graničil o I neslavenskim. i dal je održalo opte imc Slaveni za 1)0- Upravo takav postepeni ra?I·itak u pravcu formiranja kl a-
jedine grupe plemena (tak o izmedu Dunava i Balkana. u Make- soog društva - negdje brli, ll. negdje sporiji _ predstavlja kod
doniji. Ircdnjovjckol'"oj Stavoniji j AII)ama). Tragovi plemen- svih Južnih Slavena dru!t\'enu podlogu za teritorijal izaciju pIc.
skih imena sačuI'ali 5U se u imenima nasdja I·rlo dugo, pa i do menskc organizacije i postanak prije spomenutih plemenskih sa-
danas, kao na primjer Glam oč po plemenu Glamočana, Srb II vcza, iz kojih su. u VCZL s daljim rasloja\'anjem društva. ponikle
dolini Une i Srbica u Grčkoj. brojni tragovi imena H n'at u slo- u OSI'ojenim pod r učjima i prve slavenske države.
venskim krajevima, IlOviše Prespanskog jnera i u Grčkoj. iUI'~1
Dudleipa kod M ure i potok Duljepska II Hrvaukoj )lQ Dulje-
bima i t. d.
T a teritorija1izadja plemend;:e strukture ima dublje kori-
jene i II porastu društvenog rasl ojava nja. ~to su ga uzrok ovale
5eQbe. Raspadanje rodovsko-l'lem enskog uredenja. koje je -
u Yezi s pl jačkom i imoYins kom difereneijadjom - upočelo yec
za vrijeme preseljavanja. znatno se produbilo zbog naknadnog
osyajanja novih p(l(!n,čja i daljih b(lrbi. Plemenski irodoyski
starješine, kao i jači i istaknutiji rodovi kao cjelina prisva jali S\I
vc':; dio plijena. a i više, bolje i plodnije zeml je. Roboyi, koji
se kod Slavena spomi nju već od VL st. u vezi s ratovima i !:t-
robljavanjem, nesumnjiv o Su radili upravo na tim imanjima.
Rodovsku organi1.~eijll za mjenjuje seoska općina. u kojoj
su obradivu zeml ju dijelili medu ~vdi k e porodice. ( kuća ili
hiža ). a neobradena je zajedno sa Ju mama i pdnjaeima ostajala
ujedni~kom svojinom općine. Sve (Iok su prev1adivali primili\'-
niji oblici zeml joradnje s neustaljenim njivama, pri pOl'rcme-
nom dodjeljivanju novoga zemljišta za njive sačuvalo se i pravo
općine na privremeno obradeno zemljihe. koje je prelazilo opet
za dule vri jeme u %ll.jedničko iskorištil'anje. kad bi novo po-
dručje oPĆinskog zemlji!ta bilo privremeno podijeljeno na obra-
divanje. Medutim, u vu; sa sve većim fJaj)redovanjem po1 jo-

100 lOi

..J
I • 1814); ?s(udo-~\a"r;k ;J( (o. 630. Lzd. Schdfer. 1664); b i 1 a tl l J); ;
a ft r a r tl i z. k <.> n (dati ran je v3.ira od k raja VII. at. du sredine \Im.

I ~I.; iul. Ashb"rn". The Journal of Hdl. Stud_ 30. 1910; p re". V. Gorl ~"
u Mjesečniku pra"n;fkot dru~tva LXVl, 1940); li o 1111 a n I i n P o' f j.
r (I ~ <" e I (umro 959). De admini stra nd o impe.;o. (itd. Gr. MurU"csik,
19-19. P"'"' N. Tom ali~ u VZA XX. 1918 ; VOA !Lt. 1928). Za naselja"uni~
Sl3Htl8 u Istočnim Alpama najznačajniji jt izvor P I V 1 e D i I k <>"
lum." o. lOJ i izd. \V.ill. "'G. Scr. rtr. Langob., 1818). Kronolo!k; sređen'
IZVORI l LITERA TURA odlomci ovih i d rui'ih manje važni h izvora, koji ~ odllo~ na na.>u hi~l o,
rij~, obj8\' ljeni Su u djelima: F. R ~ č k i, Documenta historia. Ooroa t ic"e
I z \'0 r i : Arheološl<ih izvora ta razd oblje naseljavanji Ju!nih SI~. l'~riodu", antiq uam jlius( rant ia. MSHSM VII. 1877 (I:" . fki teks!()\'i ~ latin·
vcnl do početka VII. st. rOIovo ; nema. Sv; dosadašoji sl avenski arhto· sk,"' p rij~~odom, dij~lo'" u iz .'odu n. IRtinskom juiku; uz t.k $tove histo·
lo~ki nalazi nl Balkanskom !>OluolOku i U I.točni m Alplma iz kasnijih l u riJ~ki i to))O&:rafski komtntar); Fr . K os, GradiVO za u:odo~ino Slo,en.
"remena, tako dl st moru izvodIti s.amo rnrol:radno ukljutci otomt. ~,. v ~r.dnjem ,·tku l, 1902 l. obzi rom na Slavtne zbirka ~ za \'1. st.
kak,'a je bila mat(Tijpln. kuliUrI Slavena. To!>OoomaSlika. oblic; n3~IJ3. o~vrce nJ cijeli Balltat\Sk; poluotok: »drbj odlomJI<p iz historioll"uf.kih
oblici •• ml jL'nc podjele i s li čni \>Osredni i,,·o r;. na I<oje st obazi remo koJ iz vora dan je ; ' I\a slovenskom jezik u, a sad rhj i~prav~ sa mo u obliku
i1. u1' "'·3nj. kolonizacije. samo su malim dijelom kriti~ki iS'rateni. a " e~i. op,irni,iih """esI' na slove nsl<o", jezik,,): Cf a "O j e o II ~ - Tl o II o ~" h,
Ilom Su isko ri >teni dosada samo u pitanju naselja"anja Slav.". " (J.l~Upa ~ lt 113BOP" 3a tpncl<Y IIc-TOp Hjr l. 1921 (zbirki naj\l3fnijih odlOmak.
Istočne Alpo: (M. K o s). ,. hi~tOTio$:rdskih izvora Sa srpsktn, prijevodom. nimijenjena ~\udefll im:
S obzi rom na to osobilo je "a1no istrdi .. nj. pisanih iZ \lo r3. koj in za "d u .,minaru).
;,na upravo ;ll ovo doba u ra.",,k rDO p riličnom brOju. Večinom su to L ll. r a t u r a: Najl'i!nij; opč i radovi o starim Sla,..n im ". nji hovo,
bizantSki historio&:rafski izvor!. Čiji s u pisci zli "rijem e sl~vcnsko " na di. prado""ov;ni . • t noge "eli. I<ulturi _ naroč i to maltrijalnoj - i 'C"olti jo>
ranja na Balk.,nski poluOiUk I dovoljno putnje pralili lijek d04'.daj. nJ d.na~ .u djela L. JI,' i t cl t r I e a. Slo"nn sk~ sta r01ilt,osll 1-1\', 1900-192~:
ljevcrnoj rranici bil.ntske drt ..e u Evropi , Glnni iz""ri o t im dorada livot .ll rych Slovanu l-Ul. 1911_192.5: Manu.l dc I anliqu;lt' &I..·c. I_ l!.
jima lU: Prokopije iz C.zareje (u napadaje do sredine VI. sl., 19Z3.2(i: RukovU' sIO"~n skt archeolog-ie, 1931. Ns njih se vetinom o~lanjn
umro o. 500. Izd. Haur)" l- Ill . I9I':Q.13); A" a I i j a lu po.lj~dnjih IS t,riku l>opularnog karak .. r • . H. C. !l ~ p lli • ft II H. C... autle 8 ~tB,toCTl!,

I j:'odina Juslinijanove vl.da"inc, umro p , ije 582: izd . Dindor!. U Historiti


gro .d minor. II, IS?!): M ."andar Protekto' (za rnclob)j ~
.Ju~tin. i Tibtrija, fivio u 2. pOl. Vl. SI.; izd. DindorI. HGM ll. 18il):
T ~ o I i I a k t S I m o k a t I (za rudObije M.urikij3. livio za ,'Iadu,"e
19.45. koji II sušti ni. osion doda,'anja neodr!;"ill hi!>Oteu II piianju e(no·
lI"n.ze i nekih malobrOjnih novih n~zora o .I<nnom.koj strukturi. ne
donos; u us~redbi ~ Nitdc rkom ni~ta no>'o. O problemu tI"oll'e"tz~
\rcb~ joi ~pomenuti E. S e h "'. a r z, Die Fral!'e der sla ... ischcn Lan,jnah ·
I Heraklija: izd. dt Boor, 1l1li7). Za razdoblje Fokine i Heraklijev. vlada · nltz.il in Osl rermanien, MIOG XUll, 19'19 (hipo:rk rltično i djtlomitno
vin~ up u ćeni ~mo vetinom n. kalnijeg pi~cI T e of. 11 J (umro SH: Old. te ndenciozno. a inate uspjelo rezimiranje stano"i!l, t. l". ~kr i titke'
de Boor 1883·SS). i cari.t:ndsk(l4: patrijarh~ N i k iro r a (umr(:o 829: izd. ;:kol e njemačkih hi~torič~ra) : H, C. D, ~p lli. B" ll. nPOIIC~O)Ol JleHH. ['),
de Boor 181(0). Osi m toga su joi .. ofniji izvori 13 poJedine do,.dnje u vezi <KOrO HapO.l:l , 19-1~ qtrn, ' .. B"l>i~. 1l<4B: u mnogim stva rima nek ritieno
sa slavenskim n a~lj3"anje", ili la raz voj u pojedini m !>Odručji m a J o ,. slanovi.tt Marrove ikole. u vezi $ ndtim, upra,'o f.n\J$ličnim le(:orlj a"'.
d a n luntro poslij. 552; izd. M(lmm~n u MG. AA, S, 1882): I" a n kao. na I'Irimj~r. O genetičkoj poveli nost i Sla"enl p Ski t im •. slav~n.ko m
Efeski (umro poslije 585; izd. Brook&. 1935): Com~i Ma r cel. karakleru Gol" i emornorskih Bo&:ara i l. d.); T. l e h r-S p I a'" i n S k i,
I i n u ~ (tivio u l. pol. VI. st. ; izd. Mommsen u MG. AA. 11, 1693): O I)ochodzenin i praojcZ)'znie Slow;.n. 1946 (najnc)ViJ. analiza .~ $1.no
M alal. (fivio u VI. st.: Donnski Corpu~): Ch roni t(lll Ila.chale Vi;: l ~ slavensko /iloIOllije: pradomovin~ Slavena u rll"nom id.nlitn a ~
(o. 630 : DOlinski Corpus): G e o r I:' i j e P i. i d" (živio za vrijeme Hera, isloč"on' Poljskom): n. H. T p t TR ~ o I. BOCTO~Ko·cunR "C~ K C nlle>!"l'.
klija; Donn~ki Co rpus): h o m i I i j e (_ c rk ve ne pro\>Ovljedi) iz o. (;2, 19o'S (\ipi~an r~đ u tue sovj~\skih histori~ara: p roizlazi iz Marro~e IkOl~
(izd. Sternbleh, 1900); M i, 1 e u I a S. D t m e I r j i (1. dio je ;z .... mena o ruyo;u jezika, I'I rtlpostlvlja t'enuifku vczu između Skit. ; Sl.a "tna ,
poslije 610, ll . iz 2. \>OI. VII. st~ izd. Ac ta pne!Orum Ott. IV, dj.lomitn(l trali ' di"'e slav.nsk~ el noreneze U Ukrlji,,;): K. J. t d 1 e 'O. s k t. Atlas
A, Tou gard. Dt I'histoitc pr"f~n~ daM le5 letes grets des Bollandistts, 1{> Ihe Prehi$IOT\' o f Ihe Slav., 1~~a I49. ~10 $t tiče mate rij.lne kultur~.

!O3
I
,

, potre bn o je, osim o.."ovnih Niede r leovih radovI, spomenu li JO;: Prol iv Kopila.Cl'. i Mik lo'itC\·a m i~lje "ja. da H""l i i Srbi p red ·
~tavljaju ~kl;M izmedu Slovenac~ i Bugara. doku.l i lu u dru !:,oj pok".i,,,
5. Ll. r II t ~ O B,
KJ>«TIIHC H~ Pyel! e ;U>CĐHCAwMX ~P'C .. eH )lO XVII B,
XIX. $\. D ii m m I e r i n.rotit o F. R a č k i (OQe'" SIarij ih ilvora za
19.16 (uvodne ilavc); B. A. P hl 6. K o... P.we",o .!UW'lOlI eA Pyel!, 194~
(prvi; d.ielomirno drut; dio k njire); n . H. Tp e T . MoB, n. d.: Hn o- hrl'atsku i srpsku povijesI srednje!: a vijeka, Knji levn ik l. ]864; BijelJ
Hrv31 ska i Bijel . Srbija, Rad JAZU 52. 1880; K G rol j T. Flonnskij o
pMa K)'.1typW JlpuHd Pyell I, 1948; J. K o s t r l e ..·• k i. Les ori!:'".'
Konslantil1u Bapcno rod nom, Rad J AZ U 59, 1881), da naKij~nj, SI"'e n:l
de la e;l'ills.tion polor.. iR. 1949. Prii, no s,mo donekle uspjeli sistemi-
u upadnom dijelu Balkanskog poluotoka id~ " i5l0 dobi, k.d i njihovo
l ifk] pok ..... j na tOni podrlK'ju k od n*f je M. r a p a ul. H 1\ H_J. K o .. I'
naseJjenj~ u istočnom dij~lu Balkanskog poluOIOh i " iSIotn im Alpa ma.
~ e I II h, npe r.'i(.1 JoI lnpHju llt . ~'JlType j>"lI!lllI~ C .. Utll. Y p .1I0K cpeA-
Ibe .. ItICy. 1%0 (usp. kritiku J. "oroka ; K Gr~fen ..... era. ZC V. L95l. I. j. " drugo polov;nu VI. i pO« l ak VIl. 51.; V. J a ri t (Ein Klpn~I ...'
i ;tvjdl_j O diskus iji II P(lvijesno m dru!tvlI Hrvahke, HZ IV, 1951. kiD i dok,uo je USto. d a Hr... ati i Srbi čine ! juične ,I r.n e pr.ro:lan mOM
;,mI'.du Slo"enaca ; Bu~a ra i d a su prem . lOme n Uumnjivo i<1o~ po r; ·
odrayo. M. Gar";.",", i J. K o"a~e\' ita II Hr 1%1, 3--1). M. r I JI' ul l"
H 1\ H, K. H.jtnpH jH)! ,"'OBtHCK H.. " y.1TYPUIa HaUl e SeI<Jb. II npo(..,e .. .v
jekla . Na lom Su osnovu Ra čki i JaJ;:i t odlu~no " (je lin i odbm 1\0nSlln'
hno" izvjdtaj o dvostrukoj K obi "au pu ku Car(V" kombiudju. Njim.,
IIO~K." H~"ttH HX It>HX OĐlO< 06~lIu. CrapltH lp. H. C. I. 1950. Usp. i J
K o r o I e e, U~Gd vmaterialno kulturo zj!odnjej!a s rt dnjel: . vek a, 19f>2. "e pridrutio "el:k b roj hiSlo ri ča ra kao K J i r e ~ e k, S. S I a n o j e v i Ć.
S n.seljenjem SI.,·t na nl BalkanSk om poluotoku i njiho vim odno· F. S i ~ i ć (pot kraj s voga livota p ristAO j, u ruk opisu Ivo(:a Prel:lcd.
h"a l~ke povij esti na d"os lTuku seobu Hrvala). V. C or 0' i~. 1>1 E I' ;I ~'
li ma S Bizantom i Ava rim a posebno se bave: M. C. II p II II o D (3aC tMH ll t
>1'1 P (noPWHporeH II T H H31u 3 ,,"p O/Ula TPUlltlllj;i.. r", c,," ~ e AH I. 19~91.
IiUM ... c><or o no., ooCTpon CuuHa.",. 1873). A. JJ. n o r o .'I II II (l·lJ IICTO
PII~ CU"~"CX H" nepelllHlICtllllA. 1901). L. N i t d t r I e (Slo\". starof. II: Ul la dva kraj nja ~I~di~ta poja"lji"ali s u sc u nnuci i poku;;.j!. d~
POvod • počlltk~ "Slovanu jlfllich 1-2. 1906-lmO), K. J i. eč e k (Ce. ~t KonS tantino" izvjdl.j t ek djelomično p rimj ili druk či.i~ ~rol umatj
schic hle dtr Serben, 19/1." Rado nite\"u prijevodu Hm. 192'2; 195-"1); H C T.ko jc H. H o ... o r l (The Spread o f Ihe Slavt!. P . IV: Th e Dull!~rian s.
*
Ll e p a R H II. (HCTOPlI" 6 0.,rap,," l, 1945: kod Srb. e,. e
ra II o J e· The Journal of th e Anlropological InSlitul of G real Drilain "nd Ireland
"Hh (BII3al'THj. H eP<>H I _~I, 1903-1 906) i B. T\Op O Bllh (XII CTOPllj~ ll. J872) prihvali o izvjdlaj o kasnijem <In seljenju I! rv.tu. u I«)jima Je
fioc"e I. 1 9~O: kod 11"'a la V. J a l,! i {: (Ein Kapilei .,,~ der Gesc hichte dtr ~Iedao !lue-.rc. Kubralove podanike ; iSH> tezu, koja lc osni\"u n~ pOll r~·
,(i~sI3.ischcn Spra(/'en, i\fslP h XVII. Hl95, pre". M. Kom ooi u: Jal:ić, Kra čl Inoj inl e rpre l aciji izvo •• i povezivanju r31lič illh h lSlorij~k ih dOl1adaja,
izab r~n i spili, 1948); N. N od i l o IHi sto.ij. s .t ~njej:' vijeka II_ Ill, ]900 pri hva t io j e i H. G r e 1:0 i re (L'origi ne ct le !lom de l CrOD IOJ el Scrbn .
-1 9(5); F. Si'ić (Povijest lI"'at a II \"rijem e narodn ih vlada ra, ]925) i
P. S k o k (Do l ~uk Slovena n. Mediteran , 1934); kod Slovcu ca Fr. K O r
°
Brza nl ion )(VII, 19(4·4 5). F. K s (I z l,&:odov;ne Jugoslo "anol l' IUlem
slol~l ju po I\r., lMI\ 2. 1893) i V. K I a i {: (Hrvatska plemena 0<1 )(1 1. do
(]l 19odovine JUl:oslO" 3nov ,. ~eslem s Ioi el ju po Kr. , IMK VIII , ]898): XVI. sIoIjeca . Rad JAZ U ]3(1. 1 897~ PovjeS! Hrval 8 l. 18991 odbili Su
L. li a u p I m . n n (Lu rapports des Byull1;ns avec les Slaves tt lu Konstantino" iZl'jdla j o mjc~tu pradomovine, a p rimiH njeg-ovt podaIke
A" arel pelldanl ). seconde moili ~ du Vl, s iecle, Brzalllion [V. 1917-1 928; O d rul:oj $tOb i i njezinu vremenu. SI.vlj.) ufi j.e u Vtlu SI Samovom
19'19) i 8 . G raf e n. u e r (Nek.j "pra.\anj iz do,", n aselje,"~nja juinih drh vom, odakle Su 1>0 njihovu miW enju doi li i o slobodioci d,lm .tinskih.
Slonnov, ZC IV, 195(1). SI.ven~. L. K i e d e r i e je naprotiv primio podatke o p r800movini. ali
Pod.l ke i~ vjd laj . KOm l.nlina Po rfirogcncl3 o dosdjenj u Hrvat . i ie povezao h"'a ls ku i s rpsku seobu snaseljenjem 8 . lkan sko/: poluotoka
Srb. nauk . jc do sredine XIX. It. p rilIlala u cje li ni kao v~ rodostoiM Slavenima u Vl. s lolje6,. L. G u m" I o '" i t 1 (Di e I>olil,sche G:$=hiehlt
(Iako J. K opil.r, E. Dii mmlcr, p . S af a r ik i F. Mik ioli t i der Ser,",n und I\roalen. Polit isth ·antropoloe-; selle Revue 1, 19(3). ~ "el;
U suitini iSlo Ilanovi!le uUl imal; st! u tom pit3nju i ne k i k asniji pisci, sa svojom leo rijom O J>O" tanku drhve k ao rnuh.lu t ora. da je jtdan
n. pr. K. r p o r (1-1.38eCT HJI KOI1CTI HTHH, 6arp'''opo.llllOl"o O Cep6ut. n.,od I>oko rio d rugi, prihl"a lio je poda Ike o p radolT\(lvini ; " .e menu dost-
- II Xpourulo. ]880,. T. <fl .,
O P"" e K H A (~ ocjeni Grol o", rad a. )!{MH Il Ij.e nja Hrvala . •]i ih Smat ra ~Ol$k;m plemenom. koje Je u O,lm a d j i po.
213, 1881), N. N O d i J O (Histo riji Hcdnjeg vij.ek, 11!, 19(5), M. B . r • d a l uklo Avare i pokorilo Slavtne; Jagitcvoj argumentacij i stavlj. prigO"or,
(~ob. Hn'au ; Srb •• NVj XLII. 1933 34: medutim je autor u posljed , d. razmje rno malobrojni doseljeniti nisu mOI!1i utjeca l i nl ju;čn! razvOJ
nje vrijeme t o mi!ljenjc napustio i danas lIstupa tezu o j ed noj ICObi otprije do.eljeni h Slavena. Dok jt leoriju o I:ot!kom porijek lu HrulI
Slavcu na Balk. n, ki poluolOk . usp. tCl e Hrl" lSka dijaspora i Ava ri, l j . R II S, Kralji dinaslijt- S,·evla dičt\·, 1931; Slov.n stvo in vislans k i H"'al;
Su ro hrvatsk. prosvjeta. 111. st r .. ~v. 2, 1952) i G. L I b u d a (p ic ••'sz,·
p.~ stwo slo.·lat\skie, P.(, stwo Samona, 1949).
,, 6 do 10 ~tol., Elnolog Vl, 1933; J. K t I e m i n I. Goli nl D.lk an u. CZK
XXVII. 1932) h isto rijska krilik . potPuno odb_tila, n l OSnol'U GumpIo·

104 105
, "

1"_") odbi,' . polaznu totku II.ul't, nonno,'ih "Otiolo~ ill


" 'i(ltve teo rije o PO$t.nku drt....e pokuSao je ~. t u p, n i t (Bel. Srbija, I li rvaIJ, HZ .,..,...
kon~lrukcija "u vui $ druj!(lm stobom. dokazujUĆi. da .'" I~\'en' ."
S . bT
Narodna Starina I, 1922: Srbi Plinijn i PtOlomejo, UBllj"hea 360p"" K J. udru te ni S Avarin'" u plemenskom sa vuu. u "e robO,'1 po~ 3\'a~skLII:
1924, The Sett lcments in the M~ttdonian Town 01 Srpti'tc. EI11(l\o, ll. t(lspoda rima. p remda prihata njelr(lvc ruullalt o d"o,st rukOJ seob •..~'
1928: Prvi nO!iQd elničkih imen l Srb, Hrv .t, Ceh i Ant. na i. m.J da tanje stQbe lirvata i Srbi je p rem. to mc JO! i dana~ ,st~ on,ako ne nj~ '
obrani Kon st antinov i,vjeUaj o doseljenju Srba, I da u Srbi ma ; Hrva· .enO. kao Mo je bilo u vrijeme kad je dao p~elrled ovoo: p,tanja D. A" a ·
t,m a pron,de pn'obi tno k avkuka plemena. koja su .ok doselila med" ~ I 3 S i j e v i Ć, koji je i ~am bio sklon da j)t1llU dvostruku SO'obu (Seoba
SIJVene. Njemu se " pitanju itvjdloi" o doselje"ju Srba pridružiQ , S rb~ i Hrnta. Nn. cnc. IV. Im).
P. S k '-' k (KonslantinO"I Srbica n. Bistriei u Grčkoj, rJ!ac CAti li6,
1938). Kod SrbJ l H r\"3U koncent riralo so' nMutno prou~IVlnje na~ljav •.nia
Slavtn~ "a pitanje jedlle il; dviju .~oba. a historiji kolonludje poklanj~h
M~duljln. o tkad Su l. B. B ur." (TIle Treati s De ~dminislra"do impe- se do m;e-radJ ~ u "ezi s Turcima 11I"0!,0 m."ja patnja. N.p rol;v. 1\~.'O~'.I.O
rio. Dyz"n t. Zeitschr. XV, 1006. pre". II VZA X, 19(8) i G. ManojlO"ić de u1j an studij koloniudje, pon ajviSe u "ul I problemo~ ll"ermlnlUC'~'
(Studije o sl)i~u D~ adminis\rando imperio tira Konu~nlina VII Porr; · k.ddnjeg $Iovenskoll" etni~koe- (erilorija karakteriz,r. p,ouf.,.anJe
rOl!enila, Rad JAZU 182. 1910. 186, 1911, 187. 1912) dall analizi KOII.<l3n. ~:5eljenj" Sla"en~ u ISlofnim Alpama. Najznafajuije starije r.don. O Ion:
l;nO'"8 spisI u cielin i ~vrstu podloru, jadj.lo .sc s ve ,-iSe pilanje krlti~ko.<:
pret rua poglavlja o Hrvatima i Srbima. Toga se udatka pri h "a li o II
- pil"nju dali s~ O. K ammel, F, Kronc s i J, Strnn. dt, al, SI' .SV:
stariji radov; () naseljenju Sla"cn a u I st(lčnim Al pama ,'(č,no m las tITJe!'
nizu raspravI L j. H a II II l m a n" (P rihod H",.10,', 8u1ičrv zbornik 1924.
;$\0 II hr". prije,", Zbornik kralja Tomj$lav~. 1925; 1\0nS\311I;n Porfiro.
poslije duto&" niza rado,.a M. 1\ O. I (prrll"le~. ruult~ta do 1933. u Z~~
dO"ma SI""ence" od nase lit ve do reformitIje 1933, .ttt ~ nlY.ed e,,,,
I!"eni! O porijeklu sla no"ni'I"n dubro"ačl\o~ zaleda. RektarU\" zl>awik, slnriji rodovi d ru gih pisacu, I<no i sa mug KoU; među njtll',o,',m pnjašnw o
1931; Kroatcn , GOlen und SarmDlcn. GHmanosl3vica IH. 1935: SCQb3 \H,bH k acijam. O tim pitan ji ma oaj vatnije su rasprave: K j)ostal1~u ~In­
Hr-'au i Srbi. Jie 111. 1937: Podrijello hrvatsko!!" plemsw3, R.d HAZU "enske zar>.dne meje. Rnpr3ve ZD 516. 1930, i Slo"ens ka n aselI le" no
m 19-12; HrvaIsko pup!t:mSlvo. Razpr.,.., SAZU. razr. 1.1 ze-od. in drufh . I\oro.kem, Geol\'. ,·e~l. 6, 1932, • medu ka !Jlijima Vlahi m ,·la.;ka. 'me.n ~
"~(If: l. 1950) I odbacio Kon~13ntillOv izvje>taj o seo~i Srba, ~ II njegovu " " GMS ''""X
mc d SIO\iCnCl. '93'" , SIO"cnska n a selile" na Ko rO:lkem,, Koro,lu
.
izvjdtaju ostobi Hrv.ta upletanje HH31<1ijo u te dogadlje: scobu H"'atu zbornik. 19-16. s op~dnom bibbo~nr;jom; O s tarej.i slo vcnsk, kolon~za ·
(od 1935 daljt lakoder i Srba) !"'atT~ hi storijski opravdanom. jer jc 'i " Jst ri RIl"ran SAZU. T321. 11 zgod. in dru!b. ,'ede I. 1950: "ajno
'J • v L' l . .. . er
il,'je;l.j o nJOj u 30. IrIavi ":orutantinO"a rada p rema njegovu mi .ljenju ""iju si nlezu njeIrovih p routavln;1 predstavlja ~rilo~ " o .0n,uc'J~ • g ~
l' cjelini preuzet iz tradicije 11n·a ta. kOjo bi. prema tome. u ma j!o,·oril., mnniucij. slovenske zcmlje, Hl·JV. 1951), O S11" 1\0S(lv,h., rado'" treb,
o d'jemo .tOba mo . avarsk,,·slaven .• lwj i I<.s nijoj h,,·at skoj. !-I"'ati _ o da k ao po~ljc<l"ju sin tt!u Sa sITane njcmafke h;sto"Q~r.f'Je ~ro,nen~m, ,
kojima kao i O Srbima od 193[. dalje. last upa na nesi"lIrne izvore osi.,· _ u mn(lglm st.-arima tendenciozni i net otni - rad E. K I ~ b e l a, S,ed -
njenu leoriju Ilaruko·kal'ka~kog POrijekl. _ pobijedili su PO njec o,"u lunll'!geschichlt des deulllchen Sildostcns. 1940. . .
mi'lje" ju u "rije,ne Heraklija na zapadn(lm dijd" Balk."sk(lg f10Iu(llok~ Odn(lsi Slave nn S8 starosjcd;(lci ma do sad su jol I'r~"oal(l ,strden,.
Avnre i Mmi '" namelnuli kao '[.(Osl'odori Slave na _ (Sk l.barhontu). t. j. Za ,ornju P(lsnv inu i Podravinu dosad su najvi,. radil i na tim proble'
~I",'usko p raplcmstvoc u I' rijeme dom ~ tih vlad.ra. Hauplmannove rezul . mlmn M. K o ~ (u vez; I koloniu(ijom) i J. e raf t II a u. r. (u ~ur> ra.
t "le o dvo.lTukoj ~obi •• narofilO o pt.I rijeklu HrI'au i Srba. klo i u "ama o pokr. luv.nju SIQ"enaca i histo riji s10vcnskih n",odnlh rJuamn.
I)O$I.nku hrvatskog a plem,,,·. odbijali su ~z detaljnog (lbjl~ njenja Y. ,,~,'ode ut pogl. V). n na BaU<anskom ~Iuotoku ~ . .)ircte lc ~~i'
8Ijrdbt,,;d Ratl(og ; Ja/riča. roziv~ju"i ~C n~ njihovu _ nesumnji,'O <lije· R(lmanen in de" SI~dten D~lmatiel1 s. Denkschrorte n d, \\ ,en, ,o\l<ad . d. \\ "'-'.
lom 1.asta rjelu i manjkavu - argumentaciju," M. D a . a d a (Po~tanak Phil..hist. KI. Xll!l i XLIX , 1903-1905; Dit Wlachen und Mauro"'l ac~,e "
hrvaukor pIems Iva. CHP l. 1943) Iup.ouluio ~ naPOst n;"~Qvu m;:;lje. !II ckn lnnkmftlern ,'(ln Rag u"",. S. Btr. d. k ,!. CeKlbc~afl der W.ss..
nju O [>Qstanku hrv31$k(le- ple.n ~tvn. dclkaluj učl neodr!ivu ttlU . dn ZJ Pra!:" 1879). i P. S k o k (Ool~zak SIn.-e" •... ; SI(l".nSl~·o , romlMlvO n.
vrijeme domatih vladora nije uopt( bilo hod Hrval 8 piemsh'., Tezu C! dahnaunskim os trvim a l- ll. 1951. i u nizu manJ,h prolo!'n), " do(\i(!1ui i
dvo~trukoj seobi Slavena na BalkBn~ki poluotOk br i ni nD osnovu prob'e· 5u Ih n~ vlie mjesla u svojim rupravama i <lrugi pisci (,.... , Budin,i,. F.
m.titne elnolo;:ke gradf. _ ne ulazeći u konkrelni "istorijsk i ratvilait Ra,nov;;' K Oil ir. J. Kelemina i dr.).
- lakoder B, B. a t I n i t (Uz r>roblem do~ljenja Jutnih Slavena. Zbor· O odnosu izmedu Slavena ; Av~ra u novijoj ~ l1istor,iQ~.rafij~ ,·e,-,~.~
nlk radova Filozof, rak ., Zag re h 1951). B. G raf e " o u e r (Nek Dj vr>ra nllwgQ raspravljalo. POlkr~j XIX. ~t. jataju u njemačk O j h;~I(lroO((Tn"l'
;:.nj ... ; Prilog k rilici izvjdtaja I\o,mantin. Porfirogeneta o dosclJeniu
10i
)06
,i'
leorije (I "eđr!ivo[vornom, anarbit"om ka rak tuo sla"enski~
naroda po_
I tove; F. $i.ič (Povijut) je na osnovu fabuloznol: opi •• a"ar~k"l: hrinJ: ~
taknutc sk ret.njem njemafkih im[lf:rijlliSlil'kih Idnji p rema ;s10fnoj i iz kuja IX. SI. postavio teoriju o lome. kako Su A,ui. naselJeni u hrin·
juroi510~noj Evropi, • j~,r.dene na osnovu op~ iduli~ti/:ke koncepciie j;'o vuna mrdu Sl ... ensk im sel ima. ugnjeta.-a!i Slavcu" i dob,v.1i od njih
nJcmal'ke hi~I Orioa:tJrije o u rođenom, neilmjrnljivorn karaktuu !>Ojed:nP, pol)opm'rrdne p roizvode, a J. M a I {Nova pota 11o"enslle h,storiog .. fij.,
narod. j na st. rijim !(orija m. iz doba romantih (i kod Sla"cna) o neu- Cas XVII. 1923; P rObleme a uS der FriillgtsChichte der Slo"'enen. 10091
1obQ.OOlll Slaven. II uspo redbi s Gl:rmanim._ Budu!,i da je ipak trebalo je mislio. da se mole ob ra niti od Haupt mannO"ih ukijllt~ka O lorm:
prou~i objdnjenje .1 velik. slaven.ka OiS\"aj.nja II r anOm Srdnjem odnos. izmedu Au ra i SI."ena sa mo ntgiranjem bilo k.kn podred~no"i
voeku. n,km.l'kl ~II 'I hi5lo riear j pronall; II Ava rima. tobo!njim gospo- Slovenaca A"ari ma, pa jt odbacivao; Haut'tmannove potpuno ~,g um " r.·
darima i orC'ln'u\orima sla" en~kor robij._ Sve do Dru&'Q,a .vjetskoi' zultate O .Iovrnskom poli t ičkom razvitku. To:k je mark5ist itka kriti k.,
r.t. ]l(>ja,'IJuju !C' II njemačkoj historior.lfiji raspra~. kOje bi trebalo di$lousijc izmrdu Hauptmann. ; Mala (D. Z i" e r L. pitud. A. P o l j I n e c.
da dokalu, klko Su SI.ve n; napreda" ali s.amo pod "odstvom A"ua i do Nrkaj bu"d k t' rllvd i o starih Slovanih. Sodobnost VI!, 1939) poknab
tranka. oo kojih lu ih oni tjo:ul; (u$p. E. Seh,,·a r z. Die Frate d~' potrebu tla sc izvr;i anabu laze ekonomsk(o·dru~t,·e"oJ.[ razvitka Aura
sl ...·isch~n Landnahmneit; E. K I r b r I. Langobarden. Baju,,·a ren. SI...·~e. i SI3\,.na " konk retnom razdoblju kao jedini mogući nar,n. da sc djd;
Milto:il. d. Am,op. Guell. in Wien LXIX. 1!I39. i t. d.) i kako večin3 taj p roblem. Ta je a naliza (B. G •• It n" uo: r, Kekoj .. praianJ. ZC IV.
slavenskih <l rbva (RUSija. Poljska, Hrvatska. "arantanij a) inoa Ge rman" 1950) dOista dala potpuno no,'r .aultale. :-.i. d r ugi. veoma problematičan
kao svoJe osniva~t . Pod utjreajem tih teza. trO rija o ođlu~nom lnaČenju način pok ušava da rijdi te problt rne M. B a r a d a (Hrvatska dijaspora:
I:'eol:rafske uedine na formiranjr kon ačnog karaktera pojrdinih narod~ H,,'at.l<i '- I'~teo.k; frudalizam. Djela JAZU 44. 19521
i yije'li o Slavenima u "ajranijOj ptriodi njihove his tori je. koje 'u
pogrdno u~ett nt kao svjedohnSI\" o od re<lenom s t u p n j o slavenskoI:
razvi tka. već kao svJe do~ans"'a O opče m k a r a k t e r u Slaven •. sli<'ne
~u se teorije pojavi le i kod poje din jJ, slavenskih histo ričara. U k rajnjoj
fo r mi UStupao ih jc I:~~ki h istoričar J. P e i S k e r (usp . p rije svej;'o Die
~ I te ren Uel.ich urtl:'rn der Slawen zu Tu rl< ol a la ren und Ge rma tlen. 19:).;;
The E~pansio" of the Slo "s u Ca mbridge Medic,'. l l lis tory n . 1913. 1936'
(p re". R a_~irenje Sl ov~na. Sta roh rvat,ka Pros\'jet J. NS l. 19Zi). p ri
t~mu se mnogo oslanjao i na s"oje pogre~nc t ~ori.k " n~i ~ kasnijom
periodom ~Iovensh his torije (". lite raturu uZ pogl. V). I<ritika je dodu~e
odbacila njefov" arg"mentaciju i~ kasnijeg ra~doblj. (A. D O P Ich. M.
K O 5). • illO t lko i njel:o'-c ~I;molo~kt "'I!umentc (J . J. n k o. L. N i e·
d t r I t ). Ipak jc L H a u p t nl 3 n n (Le! rapports: POli t iKhe Um ...·lil·
zunlrcn unte r dtn Slowcn~n '-om Ende d. 6. Jahrhdt. bis zur Mitte d. 'l.
MI6G XXXVI. 1915; Stlroslo"enska dru~b8 in nje stlno"i. eJK? 1. 1915-
1919; S18,OIJOYlnska in sta roslo,·ensk • • !voboda~. (;as XVl1. 1923: Slaven
i Gum.n na po~tku SVOI: d.-tavnog tivota. H'\"3 tsk3 revija. IX. 1929) za
drulru polovinu Vl. i početak VII. .t. ni.ta dokazao vrbovno gospodstvo
A'·a,. nad velikim dijelom Jutnih Slavena. Iz same te ~injeni«. medut im.
on k btz dovoljne .n.lize ~od'hja " .. a",ko·.I,,'ensk ih odnosa, na temelju
Pe,sktr()vih shv"'anja OOino do POrreSnog zakljutka o ropskoj pod re
denost i SI..-"n' i u suit ini primio i P"iskc ro,·c tue o karakteru Sl.ven.
i njego"u fo rm>rnju, i.ko uZ vrfmensko ograni~nje do VJI. st. i pro·
Storno oa-ran itenjt n. Jutne Slavene. Grada nska historiografija POkaula
K i u otpo ru p rotiv tih teza nemočnom: St. Stanojevit je (B M3all.
TMj. i (pOli ll) bu ik.kva osno", postavio teoriju o feudalnom kar.k .
teru avanke drhve. uzimajući A"are kilO leudake, a SI3\'cnt kan kmt

109
108

J
I D l o T R E ć l

IV. POGLAVLJE

UVOD

t . Ekonomsko -društven i razv itak Evrope do X II. ~ I o ljt(a.


-
Na početku ranoga Srednjeg vije ka pOlitoja!e s u u ekonomici
Evrope znatne razlike ;.,medu pokrajina. koje ~ll pripadale Rim-
skom carstvu, i onih. koje 5U bile van njegovih granica i II kojima
su živjcl .. barbarska plemena. Osim toga. osjetljive ra zlik e održale
Sll sc \I prvo vrijeme i medu samim plemenima. koja ~\I bila na -
seljena na bivšem rimskom teritoriju. pogla"ilo •. bng togi!. što su
oni! prije II različi t o vrijeme dolazila u neposrc(inijc "CZ ~ s ra-
zvije ni jim carstvom i stu ni intenzitet tih vcza nije bio kod svih
njih jednak. a zatim i stoga, šIo sc njihovo naseljavanje \I obla -
sti Rimskog carswa događalo II dužem raunaku, od pn-e pol o-
vine V. do sredine V II. stoljeća.
U ~emlj;:ma oko Sredozemnog mora potpuno je vel: II rim_
sko doba prevladao u poljoprivredi d"opoljni sistcm. koji $C
ondje. ~Z bitnih promjena. S1!ČllV,,<> i poslije seobe naroda.
Ali, to razdoblje preds tal"lja II tim krajevim a velik 13.~ l uj na
drugim područjima ekonomskog i;'·ola. Već II do ba kame antike
pu č inje opadanje zanat~t"a. trgo,·inc i novčane privrede: kako
su ba rbarska plemena osvajala poj edine ob lasti. sve jt' viie na -
zadovala novčana pr i'Tcda. a proširi\"alo sc " odrllčje naturalne
privrede. oa kada su (o. 700) Arap i zavladati yelikim dijd om
sredozemnih ("Ihla!t;. pn:stalll je goto,'o potpunu tr,ovma na

I

Sredozemnom moru osim II bizlln!s ki m oblastima.

111


,n.
I
Još su sc Z<lllčajnije promjene: ekonomskug livota dogodile I ljačke I)osjede ko lona i prija!n j ih rooo,'a omogućila je post~nak
II sjevernim i is t oč nim područjim:l Evrope:, I)Tij(: svega II poljo- I kmetskih odnosa tl onim pokrajinama Rimsk og tarst .. :!. kOJe su
I privredi. Do pn·ih vjekova nde ere kod Germana. a kod Sla- u doba seobe naroda manje pOSlrad a1e. Km etstvo se takoder po-
vena ndlo duže. nji,'e jo~ nisu bile ustaljene. nego su sc odrb- ·ln.ljuje kod Germ ana i Slavena i u onim pokrajinama carstva,
"ale na i~tom mjestu n~j\'išc neko liko godina, Sada sc njiv e, .I,dje su sc oni nase li li u većem broju. To jc bila posljedica unu-
najprije II vezi s uvodenjem dvopoljnog siste ma, ustaljujll. a ~r;:..'nje diferencijacije u s(oski", optinama i plemenima ..koja se
II VL ili VII. st. javlja sc II sjevernoj Galiji iropol;n; siste m vcć ponegdje prije seobe javljala i kod pnvremene podjele Z~­

(I. j. naizmjen ično $<: na s" ak oj treCini obradil·t zemlje sije mljiba. il za vrijeme seo be na roda i kasnije u2rok~va.13 formI-
prve godine o~imi usjev. druge jari uSjCI", a trete ostaje zemljii ranje velikih zemljišnih posjeda u ruka ma rooiovsk.'h I plem~n­
n<l ugaru), i taj se sistem do kraja X. st. proši rio po čitavoj ~ k ih prva ka. naroči t o vojnih voda. koji se !,,·~tvaraJu u ~ kraIJ~­
Evropi i os tao II Evropi, izuzim ajući Srcdot<:mlje. glavni način
obrad ivanja zemlje sve do XV J[!. stoJje~a.
I, ve~ i oko sebe okupljaju naorufa nu pratnJu ...d fu!mu~. Na
taj ~e način u fano feuda lno doba stvara pri:il(gira~a .. sve-
mOčila klasa feudalaca -velcposjedni ka. a ~Iobodnl sc seljacI pre-
U vezi s napredovanjem l)oljopriv rede formira se selj ačka
tV<lraju u km eto\·e. Tim se procesom svršava i ranO feudaln.o
privatna ~vojina, koj a za nekada .! nje pokr;ljine Rimskog carstva
doba, t. j. prelalna perioda od rodovs koga do potpuno razVI-
zna či c!ro!Jl jenje latifundija u seljačka imanja, a kod G ermana
i Slavena prijelaz od kolektivnog vlasništva seoske o pćin e. koja jenog feudalnog drušl\'a.
je pO\"Temeno dodjeljivala porodicama zemlji~te, da ga obra - Do kraja XI. st. na Zal)adu prevladuje naturalna pri~reda.
duju i uživaju. na zeml jiinu svojinu pojedinih porodica. Seoska l ~eljačb gospodarstva. bili! ona slobodna ili zav~sn~. kao '. \"l~­
OI)Cina (m arka ) postoji uglavnom i dalje. iako u vezi s razvitkom std a proizvode uglavnom za. ~VOjll ličnu pMrOŠtlJu I p(,dmlruJu
feudalnog veleposjeda dob iva kao cjel ina podreden položaj pre- s\'oje potrebe uglavnom vlastitom proizvodnjom. odn"sno isko·
ma feudalcu. Selj a č ko privatno vlasništvo. naime. ustaljuje sc ri;ćivanjem radne snage i podavanja kmct.wa.
samo na njivama. Sume i painjaci. naproti,', ako ih ne bi pri- T o vr ijedi i za obrtničke proizvode. pa.sll za l ~.obrt i Irgo-
svoj il i feuda!ci, ostaja!i su svoji nom seoske općine, a osim toga vina u prvim vjekovima ranofeudalne peTIode blJ, I·.rlu slabo
su seljati i njive poslije ietvt ili one na ugaru zajednički upo- fal.vijeni. Na Zapadu s<;o obrt nička proiz~odnp o~a.-1 .ta ugl~\'­
trebljava li ka o pašnjak. S tim u vezi primjenjivan je j ujed- nom u seljačkim gospodarstvima. a samo IZlnetno Ima profesIO-
nički plodored na grupama njiva svih seljaka. a seoska općina na lnih obrtnika i proizvodnje za tržište. Razm jena dobara po-
ilna i neka druga [)rava (s obzirom na isko ri ićiva nj e Ju rne. po- stoji. naročito na granicama izmedu pojedinih. z~malja. ali pred-
negdje i u seoskom sudu i t. d. ). U tom izmijenjenom obliku sa- meti stranog porijekla u arheološkim nal al.IŠt,ma toga. dob~
ču,'ala se seoska općina do kraja feudalne periode. Ba! zbog mogli su onam o doći i kao pO$lje~i<:a .r~lnih ~ohoda .•. pIJačkc I
,•
toga. ho sc tim ra zvitk om intenzivnije iskori šćiv alo već prije darivanja. a ne samo razmjene. SaJmol'] 1 trgov ma. ~~lIh su ru-
i obradivan o zc mlji!;te, u prvo se vrijeme joi ne javlja potreba.
da !c II većem oJlsegu proširi povr!ina obradivog zemlji!ta. Tek
mjera. ali je trgovi na veći nom u ruk ama p~ t uJuelh .stranaca
(Sira ca. Arapa. Zidova i t. d.) .i ugla.vnom Jc osramče na .. na
I kasnije, od lX. i X. st. daljc, nastaje doba velike srednjo\·je-
kovne kolonizacij e.
luksusne predmete ili je u vezI s pljačkom (na pr. I TtO' ma
robljem).
Na os novu toga ekonomskog razvit ka izgraduje se j feudal- Neki gradov i u unu trašnjos ti sačuvali Sl1 se k a~ nase~ja ~~
no druitvo podijeljeno u klase feud alnih velikih posjednika i iz rimskog doba; oni su crkvena sredi šta ili utvrdenja. a OlS~ JOs
zavisnih seljaka. Raspadanje latifu ndija. nj iho,'a dioba na se- naselja ob rtn ika i trgo,'aea ka o naročite društvene klase l n~-

112 li3
maju nikakav naroliti pravni položaj. Nešto je drukčiji polob;
I liv prcv l ađuje utjeeaj zapadnih , ilalskih i franačko-njema~ldh
Venecije i nekih primo rskih gradova na Zapadu pod bizantskom I,, oblika II ekonomsko-druitvenoj st ru kturi i političk om razvitku.
vlašću, premda i oni žive tada više od nekih gra na poljopri- ;; Rima i latinaša u crkvi i kulturi. Premda mn ogi momenti u
vrede (maslina , vinova loza i t. d.), ribantva i soli nego od razvitku - na1"očito Bosne i Srbije - pokazuju. da ta franica
obrta i trgovine. E"ropski zapad ekonomski zaostaj e za Ara- nije bila kruta , nego da je utjecaji s obiju 5trana i prcla1.e. pre-
pima. a pogotovu za Binulom. Carigrad je u to doba naj- plećući sc medusobno. a da prije svega odlll~uje o njima i vJa-
, vain iji grad i po obrtnič k oj pro:zvodnji i po trgovini. Tek II , sliti r azl'ilak Ju!nih Slavena , nesumnjiva je čin j enica. da sc u
XI. st., kad su se na zapadu poleli razl'ijati gradovi kao sre- srednjo,'jekovnom ra.ZI·itk" ju!noslavellskih narod<l duboko od-
dišta obr ta i trgovine. lla~t<lj e u njima građanska klasa obrtnika r<lzuju is l očni i zapadni utjecaji, kojih su začetn i ci i nosioci do
i trgovaca, I'afna i u ekolJ!Jll1skom i u pditičkom život u. koja se , IX. st. bili Bi1.ant i franačka država.
okuplja u lloI'im naseljima s naT!J~itim pravnim položajem i
uskoro nadmašuje i Bizaot i Arape.
i Bizant je II vrijeme dosel jenja Slavena. upored o! gublje-
njem vlaSI i nad veli kim oblaSlim<l u Evropi i Aziji. prolivljavao
i dubok unutrašnji preobražaj. Preživjeli robOl'lasni čki poredak
~.J uf.ni Slaveni izmedu Bizant a i Franaka do IX. 5tolj«.a. kasnoga Rimsko!; ca rstva srušio $I': najzad pod snažnim udarci·
- U vrijeme konacnog oSI'ojenja i nascljenja Balkanskog l)oJU' ma perzijske i ar:lpske invazije s jedne i avanko-slavenskog na -
otoka i !stolnih Alpa od strane SJa vena na kraju VI. i II početku dira nja s druge strane. kao i pod pritiskOlII ugnjeta\"anih narod-
VII . s:. formira le Su se u Evropi dvije osnol'ne sile izg rade ne na nih masa u ~alllulll Bizamu, iako SI: taj unutrašnji pokret _ za
donekle različitom društveno·ekonomskom tem eiju. a na bitno razliku od razvoj;;. na Zapadu - nije nikad ujedinio ~ vanjskim
razli čitom politič k om i kulturnom naslijeđu - Bizant i fruna,;ka napadačima, nego su njihovi uspjesi saTllO posrcdn(l prido"ijtii
drlava. Pn'o. predstavlja na novim temelj ima preporodcn!Jg na- njegovoj Iwbjedi. U VII. st . nastaju u Bizanlu omo\": n(lvoga
sljednika Istočno r imskog carstva. a druga postavlja zah tjev na dru,tvenug poretka, nil kom e st: osniva i nov i vujnoupr;"'ni si·
nasljedstvo Zapadnorimskog earsh'a i mnogo se duisla koristi steUl. t. ZI'. lematsko ureden;e. !'\"slajt: širo:': sll); slohodnih sitnih
njegovim tradicijama. p<l!jed nika, nelal'isnih selja ka i vojnika-stratioti>., kCljimll sc Ul
Neobil:no veliko značenje la dalju historiju Ju!nih Slavena
ima činje ni ca, da ~ granica uljecaja tih dviju sila na raz"ilak ,, obavezu platan;a poreza. odnOSilO ,"rienja voj"e sl ufbe dodje-
ljuju zemljiI ni »Osjedi p<l 1I0voo rganizira ni m vojnoupr:lv nim
susjednih naroda u politil:kom, ekonQms ko- socijalnom, uprilV' l I)okrajinama, temama. Značajnu ulogu u izgr<:u.1ivanju novoga
n om i vje rsko. kultllrnom obzi rll sve do propil!!i Bizanta ugla ,'- poretka odigruli su i Sia.cni. jer je i medu slobodnim seljacima
nom poklapala s nekadašnjom granicom izmedu oba rimska car· i među novim Slraliotim<l bilo nesumnjiv" mnogo Slavena. koji
itva, koj a jc iii;; preko kasnijega ju!noslavenskog teritorija. Bez su preplavil i balkanske prol'incije carstv;'! ; koje je i sam Bizan1
obtira na to, Ito su se ~ obiju strana spomenule granice u VI. u VII. i ViII. sl. u većim masama naseljavau u svojim maIoazij-
i VII. sL naselili Slaveni. oni p<ltpadaj u na istoku više pUla pod skim temama . U "ezi s kasnijim ponov nim jačanjem ekOl1omsko-
vlast Bizanta. a na zapadu pod ,' Iasi Franaka i zatim nekih dru- dru Š\veno{; rasloja,·anja tematsko je uredenje bil o polawom
gih arbl'a. Ek onom~ko·dTuš t vena st ruktura na istoku uvelike je Io(kom ta razl'itak feudalnih oonosa u Bizantu.
rezultat uza jamnih bizan tsko-slavenskih utjeuja. U državnom Tematsko uredenje. prvobitno stvoreno u halij i i Maloj
uređenju i političkim težnjama Slaveni sc ugledaju na Bizantsko i Aziji. tek je poslije moglo da bude uI't:deno j II nek im obl astima
carstvo, a u cr kv eni m stva rima šire sc kod njih manje kruti oblici Balkanskog poluotoka, jer je tu seoba Slavena za du!~ vrijeme
h točne cr kve. sto je zbng slavenskog jezika u bogoslužju potpuno slomila bi1.ants ku vlast. Tek poste peno uspio je Biza nl
;
bilo vrl o valno i za njihov kulturni razvitak. Na Zapadu napro- da se - od kraja VII. rio početka IX. st. - ponovo uhrsti i na
j

114 , 115
'I '

Balkanskom poluotoku, u oblastima bliže Carigradu. i osnuje ,




Pojedi ni fran ač.k i kraljevi pokušavaju \lec u Vl. i VII. st.
oT)dje nove teme. :di bo r~ s Bugarima sprcčavahu ga da obnovi da osvoje bašti nu Zapadnorimskog carstva iproilire fr:mačku
svoju vJast nad čitav i m poluoto kom. ~!asl do granice Biza nta. Ali, poslije privre menog slabljenja fra -
T eritorijalno. Bizant je u ranom Sn~do jem vije ku pretrpio uačke moći u \IH. st.. ona je nanovo ojač.ala. kad su majo rdomi.
, goleme gubitke i u Aziji i u EI'rupi. Ali je IIjegol·a unutrašnja upr;!vnici kraljevskog dvo ra, iz po rodice Karolinga lKX:eli da
snaga porasla . Stoga je On mogao da ~e odup re brojnim neprija- prisvajaju sve veću vlasL Vec se majo rd om Pipin 1-,·lal;. ! papi-
teljima i da sc obrani If tdkim borbama protiv Arapa s jedne. nim pri stankom, proglasuje ,5 1 za kralja. NajveCi uspon 1)(I$life
il Hugara s druge Urane. P olazeći ~ nOI'o ulvrdenih pozicija na franačka držal'a za vrijeme Karla Velikoga (i6S- SI4 ). koji 1'0-
morskoj obali. pre tendira Bizant već potkraj VII. sl. na \I IaSI koral'a po bunjene Bava rce. a 1'00 svoju \ll ast pod,·rga,·a i Lan-
nad s!a\lenskim pleme nima na Balka nskom ])oluo toku i dopire
u ratn im pohodima sve do Dunava. a do kraja VIII. st. obnavlja
, gobarde. Sase. Ava re i slave nska plemena na Labi. u h tocnim
Alpama i na zapadnom dijelu Balka nskog poluotoka. Kru nisa-
s\loj u \' rh O\l nu vlaS I. iako u lab,lIIim fo rmama. nad I'elikim di- nje la (aTa u Ri m u g. 800 treb alo je da i fo rmalno izraz i nje-
jelom loga poluo toka. gOI'e d otada~nje uspjehe.
Franci zauzimaju pod kraljem Kludovikom pri kraju \I. Za vrijeme karolinške države dovrŠil"a sc formiran je Ida-
i u početk u VI. st. cijelu Galiju. a do sredine VI. st. porlv rgal'aju ,ičnoga Ial)adnoev ropl kog feudal nog dru~lva . Normalni obli k
j germanska plemena od krajcI'a oko Ma j ne do Alpa (Alama ne. veli koga zemljišnog posjeda postaje fc ud (beneficiuru). koji fe u-
T iringijce i Bal·arce). Njihova I"last dop ire tako do granica Za- d:Liac do biva kao va zal od svog seniora u 7,:amjeuu za o bećanu
pad nih i .J užnih Slavena. vjern ost. Tak o se II obliku va zaIni h veza itgradujt pir:lmida
U vrijcme k:.d(, S\l Franci osvajali Ga li ju. kod njih su još fcudalnug druii tva. na koje vrhu sr nalazi kralj: pojcdine SlC -
.iloki bi li ohliei rotlovs kog(' plemenskog ure den ja. ~iro k e m:l~C Ill- pero ice tc p ira mid e bile su medusob no oštro odijeljcne. Najšira
~tojc se od sl hbod nih selja ka. koj i sc naseljavaju u sievernu Ga- porlloga fe uda lne pira mi de su polit i č k i be.!p rav ni seljaci. kuji II
liju u seos kim ol)ći n ama. Pod utjecajem nj ihova pol~f,:a j;! vcoma to doba u franačk oj državi postaju defi nit ivno km elovi. Prvi S\I
se sužu je obr:ad innje latifu ndija po m oću roho'·;;. a ,njesto log~ Karolinzi dodjel jival i feude doiivo tn o, pa je zbof:" loga kral j
prevjaduje Ll juinoj Galiji diob:a latifundija u obliku koJona ! .~, jako utjecao Il:a za visne feudalce. Ali ubrzo poslije Karll'v e sm rt i
Aji slom ro l){)\'lasničkog sisle ma u Galiji nije ni bko mog:a o t,rodiTe sl'e više bašt insko pravo na feud: feudalci sc tak{o osa-
znači t i i slom klasnoga druitva. koje se osni"alo u prvom rcdu mostaljuju u svom odnosu prema kralju. a feud I)ostaje gO tOVU
na velikom urnl jišnom posjed u. l kod Franaka Su naime za I'ri- ..dr!ava u dria,·i«,
jeme os,'ajanja postojali dosta jaki počeci klasne podjele. a i T o razdoblje - do IX. stoljeća - predsta,·lja u histori ji
roma n, ki veliki posjednici podriavali su. zajedno $ erh ·o rn . po- svih j uinoslavenskih na roda jednu od najznataju ijil: prek reI-
Ilije pokrllava nja Franaka širc nje njihovc ,·Iasli. mea u njiho l·u razvitku. Na os nol'u društ\lene diferenCijacije.
Zbog svojih osobitih UI·jeta raz,·itka. fT(l. n ačka je ddava koja je priličn o napredovala za I'rijeme doselja va nja i borbi
bila ona drlavna tvorevi na. u kojoj se najbrže potpuno formirao posli je doselje nja, i u "ezi s nO\li m eko nomskim razl·itKom po-
atlaj tip feudalnog društva. koii postaje karak teristican t a ta- stepeno se formiraju a n tago n ist ičke dru!tvenc klase. Ustal;iva-
pad nu i centralnu E\lTOPU u cijelo feudalno .-Ioba. T aj oblik nje njiva i usa" rŠ3l"i1nje pol joprivred ne tchni ke omoguću.i u
feudalizma . koji se do VII I. SI. razvio najprije u Gajiji. bitno je uČl-riCiI'anje pri'·atnog vl asniš tva na zemlju. najprije kod veli-
utjecao na razvitak feudalnog druš tl'a na cijelom te rit oriju ka - kih. a zati m kod ma lih porodica. Ta j ekonomski razvitak u,·jc-
rolinike drža,·c. a u kasnijem razvitku j daleko preko njezinih tu je i pos tepeno formir anje Velikoga feudalnog posjed;:. b o i
granica. padanje dotada slobod nih suplemenika II zavisnos!. p;: tak i II

l!6 I li
o
l
I
ropstvo rodovskog plemstva. knez.a ; njegove pra tnj e, koji sc II
lo vrijeme izdvajaju iz. plemena. K lasno druŠlvo. koje ~e _ sa
Il Mnogo je tom razvitku sl ičan i razvitak Slovenaca . Slo-
"cnd sc na početku VIlo sl. uključu ju II slavenski plemenski
svoj im unutrainjim suprotnosti ma ; polrebom pokora,':!nja sve ; savu pod Samom. koji sc formira izmedu Labe i Jadranskog
veće mau ugnjetavanih i ek..s ploaliranih suplemenika _ sve vi}e mora. da sc obrant protiv Avara s istoka i Franaka sa zapada.
izgrađuje, kao i polreba da obra ne osvojena područja i neza - Poslije njegova raspada II !sIOč­
sredini VII. sl. pojavljuje sc II

visnost od neprijateljskih susjeda. spajaju plemenske savetc tJ ,•l nim Alpama pn"a slovenska drbvna formacija. Karantanija. II
čvrJće ,jeline, zah tijevaju j aču ttnl ralnu v l a~ t i stvaraju temelj kc>joj jc. doduše. veči na stanovnika bila jolllobodna. ali sc spo-
za l}Osla nak prvih drla .. a kod .J užnih Sla,·ena. U 10 doba pol- minju "prNe;« (primorcs) i patrija rh alni robovi, knez uhrićujc
puno prevladuje i kod Jufnih Slavena naturalna privreda po-
o v\ast pomoću svoje l ične vojske (kost!a). II narodna skupština
vezana tJglal'nom s proizvodnjom za vlastite potrehe i veom~ I gubi svoja pra"a II korist nove feudalne klase. ko ja je tada na -
ogr aničenom razmje nom dobara. pa su se odrbli samo g rad o"i
na Ja dranskom primorju, od Trsla do Uk;nja. a i oni ni su bili
I, stajala. Ni tu se. medutim. proces feudalizacije nije dovršio na
domaćim osnovima: II sredini VIII. st. pada Karantanija pod
o

na prvom mjeSlu trgovački i ob rtnički centri. U cijelom sc tom


o
o Franke. a na kraju VIII. st. pok orili su oni i o~tale Slovence.
ral.vitku. medutim. jasno odrazujc i položaj J užnih SJavC nl! ,
o

o
koji su od ~redine VII. do k raja VIII . n. bili opet pod vlašću
Av a ra. Po~lije nego su Slovenci sudjc:\ovali u uslanku pod vod-
izmedu dvije spomenule velike sile, koje su u pojedinim obla-
stvom Ljudevita Posavskog (o. 820). njihovo ponovno pokorenje
stima neposredno utje,ale na njega pa ga i bitno modifkira1c.
Njihov je uljeeaj bio prirodno n ajjači kod Makedonaca i Slo-
!• imalo je za posljedi'u. da j e uvedena potpuna franačka organi-
l ucija; slovenske su pokrajine podi j elili u groffwije I)od nje-
venaca. koji S ll bili nepos rerlni susjedi Bizanta, odno~ n o franačke
države. i 1000čkim grofovima. slovensko zemlj ište dodijeliH frana~kim feu -
<lakima . koji su apsor birati i počet k e domaće fe udalne klase, a
Ubrzo po doseljenju stvara sc kod makedonskih Slavena II i
o ~Iovenske selja ke brzo i nasilno potisnuli u km etstvo. l tu p o-
z~leđu S.olun.a p~emenski savez sa svrhom. da osvuje taj grad. činje u IX. st.. iako ne sistematski i na početku u ma njem
BizantskI utjecaj poka7.uje sc II napredovanju poljoprivreile i opsegu, takoder dosc:\javanje njemačkih kolonista. Ali na čel u
u~lal j iva n ju tcritorijalne seoske općine. a time i privatnog v!a- feudalnog društva, koje se u slovenskim pokrajinama najr.ad
sni! tva, ka o i u izdvajanju plemenskih prvaka i učvršćivanj" polpuno u~v ršćuje, stoji u preldnoj većini njemačka klas a
vlasti knezova (arho nata ) u Sklavinijama. slavenskim knež e, .i- feudala,,," o osnov na kOČIli,a za dalji ratvitak slovenskog naroda.

nama sjeverno od Soluna. Ali prije no šIo je na tom osnovu sa · Hrvati su u D al ma,iji na poče tku V II. ~t. bili stvorili pk-
uel~ jedna čvrsta državna formacija. Bizant ih povremenim po- o mcnski savez proliv Av a ra i ostali ustvari sa mostalni do kraja
hod Ima (658. ~SS. i58) l}Odvrgava pod svoju vrhovnu ,'last. koj a VI II . st.. kad su ih u isto vrijeme s Panonskom H n'aukom po-
u to doba dopire molda formalno i do Srba i H rvata na zapadu. korili Franci. Medutim, i D al m atinska i Panonska Hr"aulca
Slaveni na seljeni u Grčkoj i uz sjevern u obalu Egejskog mo ra ostaj u do kraja rranačkoga vrhovnog gospodslv<l. podređene tek
p~dl~~~~; .u pr~ kraju VIII. i na početku IX. st. temal5koj orga- o
u obliku polu,'atalnih ptemen~kih kne!evina. koje sc u unutra-
mzaclJI I upravI. a da bi slomio njihov otpor, Biza nt ih dijelom l njosti sa mostaln o razvijaju. Najkasnije u nedini IX. st.. kao
prebacuje u Malu Atiju i uz njih na seljuje na Balkanski polu- rezulta t un utra!njega društvenog ra z,·i tka. nastaje najud. iak o
otok ka o s{ratiOle Grke i doseljenike iz Prednje Azije. Nešto ne polpu no nezavisna. hrvatska d rbl'a. Spominjan je robo\"!!.
dal je od Soluna bio je odnos Slavena prema Bizantu laba"iji: u (serv a) u VI I. j IX. st.. Ime!eva ..druži nac, stva rna na51jednost
Sklavinijama vladaju jol d o m aći knezovi, iako su i oni pod kneiev ske vlas ti u IX. SI., formiranje kndevskog dYora , sve
uhovnim gospodstvo m Bizanta. l to dokazuje, da je i kod H rvata napredova la dru!lvena di feren-
i
118 ,

o
119
,·1
o
I
CIJaCl]a. koju je juino od Vdebita već otp~ije znatno ubrzao sve jeziku, a kod Slovenaca su osi m toga i crkveni centri os tali van
tjdn;i clodir s romanskim gradovima ' u bizantsko.i Dalmaciji. 1
, 7.emlJe. Sv':: jc \o uvelike kočil o njiho,· razvitak n~ slavenskom
Pocl fran1l/: kim sc utjecajcrll \I IX, st. laj razvi tak nesumnjivo osnovu. ~ kod Slovenaca jos II većem opsegu zhog wdinske ,·la-
jo!; ,·iJc ubrzava; slobodni su seljaci potisnuti u kmetstvo i kolo- dr:j\lćC klase.
na tski odnos. učvr!;ćuju sc feudalni društveni odnosi. izdifu ple- I medu Srbima i Makedoncima liri se kršćanstvo vec nd \'11.
mensk i prl·aci. ll. prije svega postaje sve jačom kn eževa vlas t. st. iz bizants kih gradova na Jad ranskom i Egejskom moru. Ipak.
O Srbima se doduk saču\' alo iz te pe riode veoma malo po- ,, njiho"n l>()krltii.vanjc pr ipada uglavnom u drugu polovinu IX.
dataka. al i oni pokazuju isti smjer razvi tka_ koj i moiemo vidje ti , st. i u vez, je $ radom Cirila i Metodija. koji su s\I'orili bogo-
i kod ostalih Južnih Slavena. iako je on kod Srba bio nešto spo- , služje na slavenskom jeziku i tako udarili jedan od temelja za
riji. Od svih Južnih Slavena samo su Srbi do kraj .. Ol'og r:lZ- bsnije formira nj e samostalnih slal'cnskih crkava. Slavenske ~u
dobIja " ..ddali sh'arnu nezavisnost. Polazna toč ka o njihovoj crkve u daljem razvitku jak oslonac ~la\'ens k im drhl':lma na
historiji je srps ki plemenski savez. č i ji razvitak ne možemo po Balkanskom poluotoku. a slavensko je bogoslužje PQdl oga za
izvorima pratili, a obuhvatio bi područje od da lma tin skog Ilri - rl::lj; kul turni i književni razvitak . koji II obli ku glagoljaštva u
morja na jugu od Cetine do Ra~ kt' i srednje Bosne. Na lom se H rvatskoj i slavenskog bogoslulja u Bosni prodire da leko preko
, granica pravos1a,'nih crkava u područje katoli čk e crk,·e.
područj u u IX, st. jal' lja nekoliko više il i manje sam ostal nih
i
oblasti. od kojih kasn ija Raška postaje driavna jngra. Od kra ja
VII I. SI. kne!el'ska vlast u RaUwj je nasljedna. spom inju sc i
, 3. Propadan je bi.zan tske i frana eke ,'lasti nad J ui ni m Sla-
robovi. a neki podaci govure i o formiranju klase feudalaea. I tu veo ima o IX . i X _ 5t.; po ja" a nO"ih sila u susjedstvu J užni h
se I)rema tvme fonniralo klasno dru~tvo . čijim je rezultatom Sla vena. _ Bizantsko-franačka p revla~t u Evropi ne~ta .; c u srt-
Mpska drfava IX. sl.. ko ja s uspjehom odbip napadaj., Bugara. dini IX. sl. u vCli S unutrašnji m ratvitkom i navalam a sa strane.
Specijalan polobj dobile su s vremenom na raskršću srpskih Moć Bizanta nad Balkanskim poluotokom u~ro.hvaju tad a !'c-
i hrvatsk ih utjecaja Paganija ili Neretljanska oblast izmedu Ce- lika osvajanja Bugara. koj i su se iz oblasli sjeverno od AW"sbg
tine i Neretve. i Bosna oku gornjega i srednjeg toka istoi men e mora. uzmičući pred naletom Ha zara, naselili lO-tih g<ldi na VI!.
rijeke. U tom se razdoblju jače isticao samostalni razl·itak Ne-
rctljanske oblasti negoli podacima os kudna historija pn·obitne
»zemljiee_ Bos ne u Idko pristupačnoj unutra ~njosti .
I,

st. na Balkanskom poluotoku izmedu Duna va i planinc BalKan::.
Nastaniv~i ~ najprije sje"emo od uica Dunava u Crno more -
u ja čin i od nekoliko desetaka h iljada kon janika - Bugari. po-
Na zal)adu od DaIrnalinske Hrvatske. u susjedstvu Slove- rijeklom vjerojatno turanska I)leme na. počeli su pod vodstvom
naca. a pod neposrednom I'lašću njemač k ih feudal:lea. Hrvati II kana Asparuha uskoro prelaziti Dunav i pljačk ati prije doselje na
Istri su sc razvijali u naroči t im historijskim uvjetima. slavenska plemena, kojima dijelom nameću svoju YThol'llu d::s',.
Ka kraju loga doba formiranja kl asnog drultvu i nastaja- a dijelom sklapaju s njiho"im starjdinama savez. d:l se obrane
nja drfav e putinje i pok rštavanje Slavena_ Ono kod svih J užnih vd Biza nta. T ako se dast kana Aspar uha proširila i na slavenska
Slavena zna či učvr!;ći,-anje vl adaj uće klase. pa prema tome i plemena. To je bio temelj . na kom e se podigla pn·a buga~sb
drb\'n e organizacij." ali kQ(! pojedinih od njih, zbog osobitih dTŽa'·a. slavenska l>() masi svoga sta novni šIVa. a do IX . s:. s pre-
prilika, njego vo je značenje razl i či to. Slovencima su k ri;ćanstvo težnim uče!tem Bugara u vladajućoj klasi. Oslabljeni Bizam nije
!
namelnuli Franci. kako hi u ~v rstiJi svoju "last nad njima. a to uspio da je silom pokori; poho je pretrpio poraz. biuntski ca r
isto vrijedi ugla vnom i l.a Hrvate. iako se kdćanstvo širilo među
njima i prije iz dalmatinskih gradova. Zbog toga kod Slovenaca
! Konstantin I V. morao je da pristane na mir i plaćanje godisnje g
dank a. Tako je 6S2 Bizan t stvarno pri1.ll ao bugarsku državu iz-
i H rvata prevlađuje Zapadna erha s bogosluijem na latinskom

120
I medu Dunava i pIalline Balkana.

! 2!

Na.;li uspon Bugarske počinje na početku IX_ SL kada se Kod pod jele franačke drža"e Ludovik N j ema č k i dohio je 845
«l na. pod KTlllnom. proširuje prema sjevuozapadu o buh vatajući njene i~očn e pokrajine. a zajedno s njima i slavensk ~ pol uva-
teritorij propale avanke dri.wc istocno od T ise; kan Krum. osim . zal ne kneževi ne na istoč noj granici. htočnofranačku drJ:avu sv~
toga. oS" aja i najsjeve rn iju bizan tsku t.-rdavu u Bugarskoj, .. i§c je I)()tkopavao stal ni antagonizam njczini h sas ta"n ih d ijelov"
'Serdiku , pa prodi re zuim i do ca rigradskih zidina. potican plemenskim tradicijama o nj ihovim naroči t im prav ima i
Vdi k utjecaj na dalj i razvitak Bugarsh imalo je krUa nsh·o. nekadašnjem samostalnom političkom životu, kao i lokaln;: pove-
koje sc u IX . st. potdo nagl o da širi iz Biunta. Poslije dugog za nost i cenlrifus"lne težnje feudalT)()g plemst,'a. Osim loga sla-
ko lebanja izmedu Rima i Carigrada. kan Boris jc pristao najzad bila je njenu snagu i borha slavenskih plemena du i istocne gra -
865 da krUa nstvo primi preko Carigradskc crkvc. Tada je pro- nice za oslobođenje od frana čke \'Thovne vl asti, u kojoj jc do -
ši rio i gra nice bugarske države u Makedonij i do Prilepa i Ohrida. duše uspjela poslije dugih napora samo veli komora..5ka dr!"" a
al i nije uspio pokori ti Srbe i H rvate. pod Rastislavom i Svatoplukom po$!ije 869. U toj situaciji napa -
Bugarska je bila na vrhuncu svoje moć i za vlade cara Si- daji Madara, koji su pokazali svu nemoć centralne driavne vlasti.
meona (893-92i ). Simeon je podvrgao pod svoju vlast cijeli i smrt posljednjeg Karolinga. Ludovika Djeteta (911 ). bili SLl UtrO-
istočni dio Balkanskog poluoto ka do Adrianopola i Soluna, u kom. da sc raspala i stočnofranačka država u više SI..arn o sa-
njegovu centralnom dijelu pokorio Epir i Rašku , a bez uspjeha mostalnih plemenski h vojvodina (Svap! ku. nav a r ~k a s Kar1l11 ta -
napada o Hrvate. Ali ubrzo poslije Simeonove smrti, za njegova nijom. Franačka. SaJ;ka s Tiringijom i Lotaringija).
nasljednika Pet ra (92i-969) snaga Buga rske počinje da opada. Slom fr"na č ke vlasti nad srednjim Porlunadje.n \I najužoj
Srbija sc oslobađa pod Caslavom. a 969 izbija i u Makedoniji je vezi s nasel jenjem pljačkaških nomadskih plemenn l\ b dara II
ustalwk protiv bugarsk e vlasti. Panonskoj nizini. Osnovna etnička podloga. na koj oj sc ! vremc-
Na tako oslabljenI! Bugarsku nav alio jc Bizant i potpuno je nom ral"io mađarski narod, sastojala se od ugro-finskih plemena.
poko rio (9; 1). Ali već f)7(; usta nak m"k edon.\kih Slavena pod koja su živjela u porječju gornje Volge i Kame. T a su sc ple-
vodstvom Samuila. koji za viie decenija proširuje svoju " last nad mena već rano stopila s nekim tur~kim plr::me nim a. a kad su sc (I
gotovo či tavim teritorijem prijašnje bugarske države, nanovo rwi doba seobe naroda poma kla u kraj eve izmcdu Don ~ i D njepra.
njenu premo.! na Balkanskom poluotoku. turska je jezična i ci n ička komponenta u njima još višc ojačal:! . ,
Go tovo u isto vrijemc, kad nestajc bizan~k~ "lasti nad vc- Od nje potječe i slavensko imc za MadOIre - Ugri - ko je su Sla-
likim d ijelom Balkanskog poluo toka. raspada sc i franačka veni it .. cli od imena hunsko-turskih Onogura. a koje su preuzeli
država. Zemlje udruien~ u njenim granicama za vlad e Karla Ve- i drugi narodi.
likoga nisu 03tale dugo na okupu. Već je Karlo" sin Ludovik po. Potisnula od Pečencga. mada rska su sc plemena naselila u
dijel io upra vu drla"e izmed u s"ojih sinova. Verduns kim ugovo- rlrugoj polo"ini IX . .st. duž Crnoga mora i zmeđ u Dnjepra i uUa
rom (845) oni su izvriiIi d iobu države na tri dijela, od kojih su se Dunava. T u su sc, pod utjecajem razvijenijih Hnara. udružila u
po,li je razvil e Francuska. Njema čka i Italija. Do kraja IX. st. jol plemenski .savez, II kome su dodušc odlučival i sta rješine pojedinih
sc oču"a1 a svijest o povezanosti lih dijelova, a zalim su napadaji plemena, ali koji su od top vremena nad alj e predvodili zajed-
Normana, Velikomoravljana i Madara kao i sve jača reudal iza- nički knezovi iz plemena Megeri ( Mađar). Prvi od njih bio je
cija toli ko potkopali kra ljevsku ,'lasi. da su sc dijelovi. na koje sc A rpad. osnivač kasnije kra ljevske dinasti je.
u polovi ni IX . st. raspala karolinška država, od,·ojili u niz samo- Vc, od 70-ih godina IK n. Mađari su se kroz karpauke
stalnih feudalni h pokrajina i voj vodina. iz kojih se u X. st. po- klan ce sve čeUe zal ijetali u Panonsku nizi nu. gdje su w;!o;o ro od-
ste peno stvaraju drfave po nikle na etničkoj povezanosti svoga IUČT)() u:jeeali na lok borbi između velikomoravske i istoč nofm ­
stanovniJIva. načke države. T c $U im prilike SO-ih godina [X. st. om ogućile da

J22 123
;

I ,~ nasele il porječju T ise. gdje su još u Xl . st. živjeli uglavnom



l U 10 doba. u IX. i X. st.. razvIJa sc grad na Riahu. koji sc
I kao munadi. Pod ijdjeni u osam plemena s preko stotinu rotIova,
koji Stl - prema jednom arapskom izvoru - mot!"Ji podići oko
, II potetku naz;l'a civitas Riaiti. a poslije civilas Venet iarum. U tJ.
d"a stoljel:a razviJa se Venecija Kao gr.l.d i kao država. \·ct od
20.000 konjan ika. Madari su se od kraja IX . do sredine X . $(. 8~ O dužd istupa kao samostalna ugo,·aračka strana prema fra-
zbog pl j a čh: zalij.:!al; prije svega tl Ita liju i ""jema čku, a i dalje načkom kral ju Italije u nizu ugovnra. kojima sc utvrduje samo-
na u llad. pa su ponekiput prodiral i; do Pircneja. Oni ru o. 900 stalnost Venecije i njc~i ne trgovačke povlastice II 5jcvernoj
U1J1osjdi Panoniju s desne strane D unava i do 908 unilti1i "cli~o­ Italiji. U dobrim O<inosi ma $ bizamskim carevima. s kojima
moravsku tIrlavu. Tako 5\1 njemačke gospodare u sInvenskim po- ! sc tajednički bori pratil' Arapa. što provaljuju i u Jadransko
krajinama potisnuli na neko "rijeme u Alpe. tavladali velikim
dijelom slovenskog teritorija i raslavili slavenska plemena na sje- I,, mOre. izgraduj( ona svoje trgovačke brodove i proširuje sl'oju
trgovinu preko Jadranskog mora na zcmlje u istočn om Med it (-
v:ru jugu. Njihovim pljačka!kim pohodima na zapad u činio jc ranu. U vezi s tim polaganjem temelja ekonom!kog 1;1'01."1. koj e
j
kraj tck katast roraln i poraz kod Aupburga 955.
, je V~n(cij;: zadržala sve do svoje prOI)aSI1. jest i njen o upletanj~
II livot Sla"ena na istočnoj obali .Jadrana. ponajprije zbog nji -
U "rijeme žestoke borbe Bizanta protiv Arapa u Aziji i na
hO"a gusarcnja. a zatim. od kraja X. st .. i ~bog vlasti nad dalma-
moru. a proliv Bugara na Balkanskom poluotoku u sredini IX.
I st. pojavljuje sc na Jad ranskom moru nova sila. Venecija. koja ,
• tinskim otocima i gradovima _ koji I)ostaju sve "aini;i II vczi
~ porastum trgol·ine na Sre..-1ozemnom moru" X l. st. - i zbog
od svog osamostaljenja mnogo utječe na razvjtak Južnih Sl~,·cna.
napos~ H rvata.
"siguranja svojih trgovačkih veza.
U tijesnoj vezi sa spomenutim razvi tkom u širem susjedstvu
Usprkos franačkim nasrtajima na kraju VIII. i početku IX. !'aste kod Južnih Slavena tclnja za političkom .\amostalnoMu. Ko-
~ t .. poslije I>ada Ril\'e nskog egzarhata (iS I), Venclski dukat. po- liko su je stvarno I)ostigli. ona je znatn o pridoni jeli! i sauijt,-
sljednji "slal~k bi~antsk~ vlasli u sjevernoj Italiji. ustaje napo- vanjtl domacih elcmcnat~ feudalnog dru.itl'a i ko č ila utj ~'c;:jc s;:
kon II IlOsjedu Bizanta na osnovu mirovnog ugQvora u Aach~nu stra ne. Medutim. buduci da rezultat borbe nije bio s"uda j::lin;]k.
(SI2). Ali upravo II to doba. kad Bizanl teško odoli j el'u Arapima i osnO"ni pr"l"ac feudalizacije pokazao se u razli či lim oblicima.
i Bugarima. Venecija sc naglo razvija u samo§talnll državno čiju Knez Kocelj pokušava u drugoj ])oiovioi IX. st.. rl~ na reu-
I ekonomsku p.odlogu či n i sve jača trgo\'ina ;zm~du Istoka i Za- dalnim h~Ule1j;lI1a osnuje sa mosta lnu slovensku dria\'u L1 Donjoj

I pada. Centar Vcnctskog dukala prelazi na otok Rialto , na koji su


g. 812 llrenijcte jz Aleksandrije moći sv. Marb. Tu su sc skupile
najmocnije porodice, koje su, ostaj ući formaln o pod vrhovnom
I

Panoniji (8G!J-8H), ali je taj pokuhj ubrzo propao. Ipak 5C u
udruživanju slovenskih pokrajina u voj"odinu Karan taniju pol-
kraj IX, SI. odražava - za duga stoljeća posljerlnji put n;: ])oli-
1'la1ću Bita nla , birale na skupštini stanovnika (publicum placi- tičkom podru čju - osim općeg razl·itka franačlte d rlave i nj iho,'
Ium ) duxa (doge, dužd). Iako je duB bio biran. njegova je vlasi , zajednički etnički karakter. Madari pak O. 900 podvrga\'a ju pod
bila spočetka u su(l$kim i vojnim Sll'arima vrlo velika, a njegova svoju vlast slo"ensk~ zemlje os im gOTlljeg Podrav!ja i razbijaju
blagajna nije uopte bila odijeljena od državne. tu cjelinu. a njihov pritisak i na teri to rij. koji ostaje II l\jemačkoj.
US])n05 ograničenju od strane skupštine stanovnika. kao i znatno sprečal'a napredo,·anje njemačke kolonizacije i j a ~anje
ufeg savjeta (curia), koji je bio sastavljen od članova imućnijih njemačkog utjecaja.
porodica. d.uMev je položaj bio ,'rIo sličan položaju monarha, I)a ! U :sličnim su prilikama na Balkanskom poluotoku samo pe-
sc. hoviJe. pojavljuje kod pojedinih porodica tendencija. da zadrl e
d"J.devu 1·lart u ~vojim rukama. Ta tendencija nutaje tek pot- I loponeski Slaveni ostali pod bizantskom vlašću, a veći je dio ma-
kedomkih Slavena II sredini IX . st. potpao pod Bugarsku. Ali time
kraj X. st" poslije ies toke bo rbe izm edu tih I)orodica.
, nije u Makedoniji bila prekinuta linija unutra!njeg razvitka II

124 125

l,
..
• •

pokušavaju da preko pojedinih člano"a vladarske I)()ro~ie~ pot!-


pravcu dru!tvcnc diferencijacije. propadanja slobodnih seljaka
i iulvajanja boljara i klera, niti je nestalo tr.ldicije o nekada- II vr!,'TIu Srbiju pnd svoj uljecaj. i naj~ad je on~ . 92~ pTL~IJučena
lnjoj urnostalnosti \I sklopu Sklavinija. Na tim osnovima javlja Bugarskoj. T ek poslije smrti cara ~imeona, SrblJll sc. ~~ e?,.,O ~a
I 5r<:danjon, Bosnom. opet osamostalIla pod Ctslavom (9. 1 ,1 ,1.8
sc II prvoj polovini X. sl. II Makedoniji otpor proti>- feudalizacije
II obliku bogumilstva. il II vezi s napredovanjem feudalizacije:
stvara se 976. poslije- uspjelO!; ustanka Makedonaca. makedonska
! _ n. 960). ali poslije pada Bugarske došla je i o na pod vrho\'1l\1
vlast Bizanta, a zatim ca ra Samuila.

driava pod Samuilom. U svom najvećem opsegu la sc drlal'il bilil
proširila po cijdom Balkanskom I'0loo\oku _ iZUZCI'ši primonk; 4. M akedonci i Slovenci pod v la š ću Biunta i Nje~ačke:
pojas ud Carigrada do Soluna. srednju i juinll Grčku i I-'irv.lIsku borba Srba i Hrvata u u čvI"ŠĆt;nj e svoje državnI:: nelav isnosti. -
- pa jc prema tome osim Ma kedonaca obuhvatala i Srbe i E::pr.rc:. U drugoj ]lOl lovini X . i u počdku XI. st. Bizant j c k o na čno
Njena organizacija sI'akako sc oslanjal.. na mjesne feudainc cle- svlada o svoje neprijatelje i za kratko vrijeme dostigao nhunac
mente, kojim3 jc bilO! !)(I"jerena uprava pojedi nih p,,\c:rajilla. Ali
])()slije propasti Samuil ove drZavc lO IS. Bizantu je opet po~lo ta
!

svoje moti. On znatIl<) proširuje granice l j Prednjoj Ati);: poja·
t ava svoj položaj na l\loru. daje time 110" zamah svoJoJ trgo-
rukum da nad Makedonijom obnovi svoju vlasl. koju vcć prijc
jelino,!; stoljeća i 1'0 bijase il/)ubi o.
i, vini i najzad. poslij~ tdkih borbi, uništava i SamUilOI"Ll t~~žav ...
Bizant postaje izno"a posredni ili neposredni gospodar CIJelO!;""
Dalmatimka Hrva tska. već od 82& u dosta IabavlI obliku nc- ! Balkansko/) poluotoka. pn'i put od vremen a slavenske se.ohe.
posre(lnQ podreden;: fnlnačkom kralj u Italije. imaia je - osim Njegov sc teritorij tad .. protc!e od Eufrata do Dunava I od
Makedon ije - najviie koristi od slabljenja franačke j bizantske ,

Zi,kavkazja' do zapadne obale .Jadrana.
moći. U I'rijeme borbe za Italiju izm eđu članova karolitlšk c <linn - , U lo vrijeme najvećega vanjskog poleta Bizanta. raste \I
stije oslob"d~ sc ona franačke vrhuvnc \"lasti (o. 87i), a poslije njemu v<;liki feuda.lni posjed. koji sc širi na račun sitno.;: jlos)ed.a
kratkotrajne vrhol'ne .-Jasti Bizanta (871l- 879) izgrad uje se pod slobodnih selja.ka i stratiota. potkopavajući 1ako sam tcrnelJ b,-
kne1.om Branimirom II potpuno nezavisnu drhvu, koja II X. 111.
])Ostaje kraljcvinom. Raspadanje franačke države na početku X.
I zantske moci. Carevi makedonske dinastije pokuš.:l\"aju u X . i na
po1:eku XI. st. zakonskim odredbama spriječiti prijdaz seljačko~a
st. omogućujc Tom islal'u da u borbi s Mađarima pridruži svojoj , i vojničkog posjeda u ruke feudalaea. Ali se uza 5\'U strogost tih
drbvi Panondm Hrvauku. a budući da jc pomogao Biz:mtu u ,,I od redaba borba izmedu centralne vJasti j veleposjedni~kog plem -
l)Orbi proti,· Bugara. dobiva na upravu i dalmatinske gradovc. , stva 5"rŠllva pobjedom feudalnih snaga. U Xl. st .• u doha "Jada-
Tako je H rvatska u prvoj polovini X. s:. ut Bugarsk .. najjača vinc č inovničkog plemsIva u Bizantu. veliki posjednici nesm etano
slal'enska dr!a"a na Balkanskom poluotoku. koja s uspjehom 000- apsorbi raju zemljišne posjede slobodnih sdjah istratiot a. prt-
lijc"3 n3"3Ia",a kako Madar-a, tak o i BugiHa. Ali već u drugoj (varajući njihovc vlasnike u svojc kme love-parike. Tako ne-
polovini X. st. Hrva tska slabi zbog unutra~njih borbi i pono\'nog staje gJavn~ os novice kako vojne. tako i ek onomsko-financijsk~
jača nja Biza nt;:. a g. 100(1 Vco~cija pr>' i put osvaja dalmatinske snage bizantske drža,'e, a prema novim neprijateljima. koj : sc po-
gradovc. Uvodenj~ feudalnih url::daba na dvoru i uredenje javljuju na njegovim granieama. Bizant sc u drugoj polo"in; X.I.
drla"ne organ izacije s oslanjanjem na dvorsko plemstvo. kao i 51. pokazuje potpuno nemoćan_ Mala Azija, jezgra eantva, kOJU
• poja,'a serva -kmetO"a na kral jevskim i prh'atnim posjedima do- je Biza nt u vjekovnim tcškim borbama uspjdno branio i obranio

I kazuju. da s.c reudalni način proizvodnjc bio ve/; jako učvrstin . oo arapskih navala. sada brzo i lako postaje plijenom Seldžuka. ,
• Nala~e/;i s.c II neposrednom susj~dslvu Bugara u doba pora- i• U isto ,'rijeme Bizant gubi; svoje posljcdnje posje<le ujuinoj
sta njihove snage II drugoj polovini IX. st., Srbi u Raškoj tdko Italiji. Nj~gov položaj na Balkanskom poluotoku slabi. Najzad.
su IC odupirali njihovim ponovnim navaiama. Bizant i Bugarska •• izgubiv!i $voj dominantni Jl'l1daj na molu, Bizant prcpuha M Je-
••

126 12i
,
'I

tač.kojrepublici vodeću ulogu II trgo"i ni na Sredozemnom moru. nas toja njima oko vece cenlrali zac ije ca rske vlasti.i oko :rutbija~lja
a to je za dalji eko nomski i fJolitički razvitak carstva imalo fclldalno'p:LTtikularističkih te nd encija. ea.r H C.nn k ~ V. sc. dOIs::!.
dalekusdnih posljedica. oslanjao na njih , ali kako jc on u borbi za Lnvesttt~TlI .'zgubl~
Kn.jnj;m naprezanjem svih snaga i sredstava slaooYni~lva. ugled i vlas t nad crlc.venim feudaleima, o~emogućen J~ bIO daljI
uzimanjem II službu stranih najamničkih odreda i dodjeljivanjem razvita k u lom pravcu. Ta ko je nestalo 5Vlb brana, kOJe su sp~­
pruni;a (feudalnih veleposjeda) za službu II "ojsei - Bir.an! uspi- tavale. da potpuno prevlada ftuda!ni partik~larizam. ~ d.a .5:
jel-a da pod dinastijom Komncna OJ kraja XL do kraja X]], st.. drbva podijeli u velike feudalne posjede. kOJI su pOlitičkI bIh
II doba vlad.wine "ajnog plems!\·a. jui jednom njača svoju
vojnu snagu. Tak o postile niz novih vanjskopolitičkih uspjeha.
podiže privrell"""o USled carstva i u(:"riću jc njegu" ]lOlu!aj
I,
,
gotovo samos ta lni.
Poslije svoga strahovitog poraza kod Augsbu rga Madari pre·
stajll s pljačkaškim pohodima na zapad i p~laze .postepeno. na
prema pokorcnim slavenskim namd ima.
Franačka ddava, suparnik Bizanta II prvim vj ckuv;ma fcu-
dalne periode. nije sc II cjelini nikad vii( obnovila, Ali nju u
,
(

sjed il ački način !ivota. Neposredni dodir s pokoremm S!ave nlma
u Karpa tskom basenu mnogo im je pom~gao. da ~apuste no~~.d­
ski fivot. jer su sc pom ntu nji h Madan upoznali s r3.zv'JetllJlm
srednjoj Ewopi u Hedini X. st. nasljeduje njemačka drb .. a: Oil;!
!
obli<:ima ekonomskoga. društvenog i političkog livota.
je nastala na teritoriju istočnorra n ačkc ddal'c. koja sc "poectku ;,
X . 51. dois ta raspala u titav niz I. ZI'. plemenskih vojvodina. Iak o Poste peno napu!tanje nomadskog načina livo!a i klasna .di~
ih je i dalje spajao lajednički \'ladar. on II prvo vrijeme nije fere ncija cija. koj"IJ je ono zna tno ubrzalo. bili 5\1 prvi predUVjetI
imao nikakve prave vlasti. T ek organizacija obrane od madarskih ~a postanak drla,·e. koja se kod M.ada~a POČel.a. stvarati od sre.-.
napadača s\Vorila je postepeno novu osno"iell la ujedinjenje
dim X . stoljeća. Bin je to dugotraj3n I komph~lTan proc~s, kOJ'
države. POŠlO je Oton I.. pobjedom nad Madarima kod Augsburga je 5vOje završne oblike dobio pri kraju Xl. st. I u kon;e je zna·
i ča jn u ulogu organizatora imao Stjepan I. (99i- I038).
(955), vratio kra ljevskoj "lasti njen ugled. htio .ie da s"ojoj " Iasli
udari čvršCc lemeIje. Da bi sc oslobodio stal nih buna i Olpora po-
jedinih voj"OO;} i slomio otpor velikih fcudalaca. on je vojvodine
pa(:eo dodjeljivat i "lJ feud u prvom redu svojim srodnicima. Osim
toga oslanjao sc i na episkopa!. kome je dao prostrane oblasti.
I
I
Uz pomoc strani h viiezova, uglav nom njemačkih. on je slo·
mio otpor posljednjih plemenskih starješina ~ prisvojio velike
komplck1e obrađen e i još više ncobraden e zemlJc; osnovao prtnl;:'
franačkom uzoru županije (comitatus, varmegye) kao ekonomsko-
Polpora crkve bi la je naročtto "ažna slalla. SlO "diki c rkveni do- unravna područja s\'oga patrimonija sa sredi!tem II utvrd e no,:,",
stojanstveni<:i nisu ostavljali svoje funkcije u naslijede porodici. g~adu (castorm. ci"itas), za koji je veliki dio po.dloin~t;: .s:ano\"nt-
Utv rslivš i tako svoju vlast. on je (962) pokorio sjevernu l\.al iju ltva vuao kao kmetove (castrcnses) ili slu! benl kc-voJmke (i oba-
i predobio papu. da ga okruni za cara. Usprkns priHemenom giant! castri); počeo stvarati no" sloj "kr aljevskih 51ugu~ (s.e r-
učvrlćenju carske vlMti. u daljem ran-itku do kraja XI. st. po.
! , ,.ienles regis , mili-tcs), daruju':; im zemlju kao nag radu ta "oJnu
~tel)eno napreduje feudalni partikularizam. Medusobno povezi- slulbu, čim e je udario temel.ie feudalnom sistemu i bu dućem ple-
vanje jačih ftudalnih porodica u pojedinim pokrajinarn:\ ima 7,a mićk om stalclu; priveo Madarc upadnom kr!ćansh'u i stekao u
posljedicu IlOno"no samostalnije istupanje vojvodina. I veliki <:rhi. U1 svoje vite1.:o\'c i vojni ke. glavnu po~poru monarhi.i.ske
sc fcudalei Ilvelike oslobadaju. naral ilo" sudstvu nad svojim ,'a- i driavn e vlasti. Svojim krunisanjem za kral ja I organlza<:IJom
zalima (a pogotovu pak .seljacima). od clOlada!nje podrtdcnO$ti naročite crhene provincije. u kojoj IlIU je papa pri1.:nao izuze~~a
vojvodama. U drugoj polovini Xl. 51. počinju sc doouJe ja"lj;lIi prava. osigurao je političku nelavisnosI wojoj državi, a S,"Ojlm
novI elementi drus!\'enog razvitka - državni ministerijali i gra- financijskim i ekonom~kim odredbama (kovanje srebrn~g novca:
dovi u Rajnskoj oblasti - koj i su mogl i pru!iti potrebnu potporu unapredenje trgovine i dL) nastojao je da je ekonomskI oslobodi

128 129

J
• •

od inozemstva. Pro iirio jc najzad njezinI: granIce do gorovitog nuinn koncentrirala oko vlasti nad velikim crkv<:n;!\) posjedima.
ruba Pan01lsh nizine na sjeveru i istoku . , koji su, prirodno. bili u isti mah; kudi ili bili p-od u prav~ml

,
Stari oblici rodovsko-plemenskog uredenja nisu odjednom
nestali. nego su, ~ toviie. bili matno obuhvaćeni novim pol<tičkim
,i ~"j~ t o"nih feudalaca II obliku ~za!titnika« (Vogt, advocatus). "ec
latcranski koncil I05!l zabranjuj~ laičku invcstiturl1. l j. podje-
! uredenjem. Uza svc 10 su oni s vremenom svc ,-iše slabili. Posl ije , lji"anj e crkvenih -službi. odnosno s n~ima !>Ov~nih p~jeda..
posljednjeg velikog ustanka pro lil' kr~ćanskog sveće nstva 1046.
Beli I. (l060-63) pošlo jc za rukom da uhrsti novu "jeru. Za-
jedno s njom razvila se i haJjcvska vlast tl neograničenu , pa jc
I /I. kako je to bilo pravo vladara. obnavlja se teonp o moć I . ]lape
nad s'jelovnim vlada rima oslonjena na fahifikat e il IX . st..
k"ja jc dobila najdosljedniju primjenu \I tezi pape Grg ura V II..
vladavina Arpadoviča zadrfala ob ilježja patrijarhalnog ap$Olu -
titma sve do onog vremena. kad jc njczina m3 icrijalna podloga,
I da samo p;:pa ima pravo ra spolagati carskom i kralje"skim kru ·
nalfla. Ta .se borba najjal:e ispoljil a u "dnO$"U izmedu l)<Ip e i n je.
oslabljena brojnim donacijama, omogućila politički uspon novil,
druhvcnib snaga.
.. U sredin; XL ~t. rojavJjujc sc tl zapadnom svijeIll nova po_
I
i
mačkog cara iz dva razloga. Oton J. j~. naim~ , donekl~ oslohodio
papu od utjecaja medusobnih borbi aristokratskih porod ica II
Rimu. aJi je taj utjecaj. prirodno. zamijenio s"ojim utjecajem.
Iltu!k ... snaga. katolička crk va na čelu $ papom. U vezi $ reform- Upravo taj \){llofaj rimskog pape bijaše jedna ocl osO{)l'nih spor- ,
nim pokretom pape nastoje da se emancipiraju od svjeto\'ne vla-
I "ih točaka u toj homi. Kjema čki su carevi bili - u feudalnoj

,
sti i dobiju vrhovnu vlast naG svim državama kako u crkvenim.
tako i u svjetovnim stva rima. ho bi odgovaralo položaju crkve
kao najja~c snage m<:du feudalnim vd iki m posjednicim.l. Re -
I, d n lštv enoj pi ra midi - najviši s,'je!ovni I'ladari na 1.:31);l(lu. ]Ja
sc čitava 1coretska borba o odnosu crkvene i 5\"jdol' ne vlasli svo-
dila zapravo na odno~ izmedu pape i cara. A na druboj sIrani.
formni pokret. doduše. počinje prividno na crkvenom području Oton jc oslonio carsku vlast upravo na velik e crkve ne feudalcc.
boroom za poboljbnje crkvene disciplin<:. protiv kUI){lVanja pa je borh .. oko ca rel"a pra,·a. da potvrđuje fcude n(l\'oizitbrani.h
crkvenih polobja i svećeničkog braka, koj i je tada bio zabranjen. prdata. i oko utjecaja na njihov izbor bila horh a za temelje
Z~ poboljšanje prilika u sa mostanima. kao i za papinu univer. carske vlasti u Njemačkoj. Kak o sc crkn oslonila i na fe",IIIl! Hl -
zaLnu vlast nad čitavim kršćanstvom i _ u vezi s bomom pat3' partikularističke 'tendencije velikih feudalaea. koji ~U nast~jal~
rije. ši rokih slojeva u talij a nsk im gradovima proti v vlasti ari-
stolcracije - za emancipaciju papa ispod utjecaja kako rimskog
l da osla be carsku vlast. ta je borba imala n;uavno velik utjecaj
i odjek II sv im pokrajinama njema~ke drhve.
plemstva . tako i njemačkog cara. Već IC tdnje izazl'ale su g.
I 05 ~ konarni raskol izmed u Istočne i Zapadne crkve. jer cari _
gradski patrijarh. predsta\'nik istočnih crka"a. Istočnog carstva
i,, Medutim. poslije golovo I'jeko\'n ~ borbe, koja Je v i~e puta
bila uzrokom. da se zapadno hšćans!\'o pod ijel ilo izmed u pro·
t ivničkih papa, konačnu pobjedu nije papi donijela neposredna
i bizanL!ke k.,.1turnc tradicije. nij<: nikako mogao da se pod"rga"a borba u Njem ač koj. nego to. što je u vezi s krilarskiOl ra tO"ima
po- etencioznim zahtj<:vima pap~. Raskol j e imao svojih političkih mnogo porastao utjecaj crkve. Prenoknj e ideje o borb i proti,'
posljedica : uz podriku pap<'. Normani oS"ajaju u s redini X l. st. Arapa iz Spanjolske u zapadne krlćanskc zemlje ; njezino pv-
bizantske posjede II juinoj Italiji i osnivaju ondje SI'oju dria,'u, "Cl;vanje s borbom za Palestinu, koju su osl"ojili Sddžuci. osi-
jedno od jakih oruda papinske politike prot;,· država na Balkan_ guralo j e najzad papi pn'o mjesto u zapa(lnom kritan stl'u. a
skom poluotoku. naročito radi pokoravanja Bizanta i !stočne
crkve.
,I ~cTl\ljama fla Balkanskom poluotoku don ijelo nove potrdC i opa-
I snosti. jer su križari redovito prolal;li preko tih zemalja . ,
Mnogo ši re razmjere imale su posljedice izazvane rd orm.
nim pokretom na Zapad u u obli ku borbe izmedu sacerdocija i
I U pravo u vezi s navalom Normana na Bizant potk raj XI.
st. Venecija izgrad uje svoj e konomski rol ofaj pomoćll uo,' ih po-
I
imp<:T1Ja. vrhol'ne crkvene i ,vjdovne vla:sti. Ta se na ime borba "lasl;ca za s"oju trgovinu. koje je stekla na području Bizantskog
i
130 131
!
i
.,, "
l

carstva. jer jc Biza ntu ])Qmog!a proliv Nonnana. Ona dobiva tako hovu utjecaju podli jdu postepeno i pojedini osa mlj eni SlovenCI
!iroku b:11u ta svoj kunij; teritori jalni razv itak u istočnom Src- u njihovim redovi m a. Od kraj a X , st. poči nju u slovenske pokra-
doumIju i prenosi it Carigrada u Veneci ju tdište trgov inc između jine tve jace pritjecati nj emačk i seljaci, koj i u krajevima Ut
Istoka i Zapada. Raz.ličitim ugovorima ona olakšava i svoju kon- Duna\' ubno potiskuju slovensko stanovništvo. U ve:ti s borbom
kurenciju s drugim najvafnijim pomorsko- trgovalkim {!"radQvima za investituru - osi m tnatnih promjeoa" m oti pojedinih is tak-

J
loga doba, Pisom i Geno\·om. K onačno se u prvoj polovini XII. i nut ih feudalnih porodica - izgra d uje se dokrajll cr\::l'e nll or-
K z.natno mijenja i unutrainje uredenje Venecije. U lo doba
pojavljuje sc ..com una Vcnccianrm... zajednica trgovačkih L
i zemJjo posjedničkih pat ricijs kih familija Rialta. a gotovo u is to
I ganizacija i odstranjuju posljednji tragovi m isio narsk og razdo-
blj a. U to "rijeme nestaje najzad i spominjanje s]a"enskog pra"a
osim u5tol iča vanja koruških vojvoda.
vrijeme i savjet mudrih (s apienta), iz koga se u drugoj polovini • MakedolIci su, zajed no sa Smirna i H f"atima , po tpa li l OIS
X II . st. razvija Vd iko i Malo vijeće. Ti organi gradskog patri- pod vl ast Bizanta . ali sc ona ispolji!a Irod njih neusportdivo jate
cijala prcuzdi 'lU funkciju nekadašnje skup!tine stanovn ika kao i nego kod Srba i H rvata. Makedonija j e postala tema, i u nju
i mnoga duideva prava. n aročito u unutrašnjim poslovima. Pri- uvo de bizan tsku upravnu i crkvenu orga ni zaciju. Neke kon cesije

I jelazom vladars kih prava na Malo vijeće dužd u suštini postaje


samo njegov izvršni organ.
Kod Ju žni h Slavcna u tom sc razdoblju približava kraju
I u tome uhn.o su ukinute, i već u sredini XI. st. potpuno sc "vodi
bizan tski porezni sistem. Ustanci prOIi I' Bizanta (1040- 41. lOi~-7S)
bili su ugušeni. i poslije više puta ponovljenih navala i~l'''na (pc-
dugi proccs na stajanja feudalnog društva. I. j. pretvaranje se- čen ezi, Kuman i, Norman i, Srbi , križari ). koje su zahv atile i Ma-
ljaka u km eto ve i formiranje i sve čvr;;':e međusobno povc1.ivil nje kedolliju. bizantski sc sistem u Makedoni ji po tkraj Xl. sl. pol·
k la~e feud,daea , bo i učvršćiv anje vladarske vlasti, koja se puno u čvršć uje. Od početka XI. .~L Bizant dovodi nOi odlučuj u ća
oslan ja na fcudalnu kla su. Ali, bu dući da je snrijevanje fcudal- up rav na mjesta grčko plems tvo. a makedonsko vezu,ic liza sc i
nog dl'lJštva na domaćim osnovima ograni če no sa mo na Srbe I podupire njegovu grecizaciju. Dok Sl;lveni u GrčkoJ podlijd.1I
H rvate. a kod Slovenaca i Mak edonaca se uvod e obl ici sazreli II uopće jakoj grecizaciji, Bizan l na selj uj e u Mak edoniju tu di
inozems tvu. ni sll sa mo konkretni oblici nove društvene strukture C'tnički elemenat, od kraja XI. sl. postizava veli ke usp jehe u gre-
djelomično različi ti. nego SII i tempo i na čin sazrije" an ja feu-
I cizaeiji crkv e. a do kraja XII. st. i u grecizacij i stanovništva u
J
dalno!:, društva uvelike vezani i s vc': izloženim razv it kom u su- bliloj okolici SoJuna _ U to vrijeme. II ve:ti s izgradnjom proni-
sjedstv u .J uinih Sla ven a. ,
J
j arskog sistema" Mak edoniji, veoma se proJirujt ~\' jet')\' ni i
••
Ponov no jačanje N jemačke na zapadu J Bizanta na istoku crkveni feudalni veli ki posjed. a slobodne seljake osirn rijetkih
ulječe prije svega na historiju Slovenaca i Makedonaca i po. • izutetaka pretvara j u u parike, pa ih čak i prodaju kao roblje u
kazuje se u mnogi m stva rima na sličan način. U 70-i m god inama hizantske gradove.
X . st. Slovenci opet potpadaju pod njema čk u vlast. a njihovu Drukčiji nego kod Slovenaca i Makedonaca bio j:.- razvoj
zemlju dijele u feuda lne grofov ije.marke. koje još samo do po- kod !-If\'a la i Srba. l H rvati su 1018 priznali \' rhll\'nu \·Ias! n;.
četka XI. st. o.staju udružene u feudal nim granicama vojvod ine zanta, afi ona nije imala nikakv ih p ra kt ičn i h posljedica. pa je
Veli ke Kara nta nije, a zatim sc razvijaju odvojeno kao histor ijske i lI.:sta!a već nak on neko li ko godi na. H isto rija H rvata do po-
po kra jine. Oko g. 1000 fe ud alno je društvo napokon izg ra deno:
slobod ni h seljaka gotovo više nema, a s postankom nifeg plem-
stva u Xl. st. pof inj e i propadalIje posljednjih ostata ka vladaju-
I

~etka X I I. st. is punjena je borbo m s Ven eci jom oko vlasti nad
dalmatinski lO gradovima i IJčvršći,'a nj ern fe1JClalnih odnota i bor-
bom za i to samostalniji razvitak u erko·i. hvori ,,·jedoČe o raspa-

':ega dru itvenog sloja iz drža" e karantanskih Slovenaca _ ko- danj u unutra šnjih veza u seoski m opCinama i osiromašcnju se-
S~:ta. Više plemstvo sačinj avaju v~i nom njemačk i feudalci. a nji- ljaka. kao i o porastu velikog posjeda. Poslije prvih POJIt,·;: u
I

,
"2 ,, 133

sredini X I. st.. da kraJj pokla nja feudalne posjede za službu . za feudalizma !]loraju ma nje ili vile priz nati tudu vrhovnu vlasI. U
vlade kralja Zvonimira poja,·ljuju le već da rov nice veoIn a ve- procesu drUSIvenog rasloja,','!mja. koje nije bilo _ kao kod Slo-
likog opsega i i>.r:l!ito feudalno!> karaktera. Ubrzo pooli je Zvo-
nim 'n.>Vc smrti u Hrvatskoj izhijaju horb~. koje su iskoristile i venaca i Makedona ca - ub rzano neposrednim nametanjem t udih
oblika feudalizma. sve do kraja ranofeudaln e periode postojali
Ve necija i Ugarska. Venecija je ponovo ])rigrabila vlaSI nacl i su neki ostaci rod ovs kog uredenja, ma da ~u sc u novim prilikama
dalmatins kim gradovima. a uga rski kra lj Koloman priključio i oni "cC dosta izmijenili. Tako su sc u Dal mati nsk oj H rvatskoj
JIM Hrvatsku kao posebnu cidavnopral'nu cjelinu svojoj drlavi. sačuvale j a če unut ra! nje veze u seoski m opći nama. a naročito
T im činom ni je H rv auka samo presIala da se razvija kao neza- hri':a povezanOSI srodnika. što sc tiče imovine. dijelom u velikim
visna drb"a, nego je zaj ed nica s Ul"<lTs kum mn ogo utjecal a i na porodic:l ma. a d i;'~lom i poslije njihova razb ijanja na "iše malih .
njezi n dalji društveni raz,·i ta k. Tek potkra j tc periode nes taju uglavnom slobodni seljaci _ II
Zajedno s padom Makedonskog carslva pOlpll li su i Srbi p~imor5kom dijetu Dalmatinske l'ln'atske potpunije nego dru-
IOJS pod BiZant, ali su oni - 7.a razliku od MakerloIlije - oču­
"ali svoje unutrašnje uredenje. U borbi za ostoLad enje od b izanl-
ske vlasti vodstvo II XI. st. preu zima Zeta. gdje je pod Uljc ca jem
I gdje. Tragovi sla rog uredenja očuval i su Je veoma dugo i kod
klase feuda laea.
Ul dvor.;ko plemst'·o o<:u"alo sc sve do kraja tog razdublja
primorski h gradova kla sno drušlvn nesu mnjivo brie sazri.ieva]o rodovsko plemstvo. koje se do du k znatno vilie spomin jl" II op-
nego II unutrašnjosti Balkanskog poluolaka, u brdovi tim kraje - sd nij im izvo rima o Hrvatima nego u oskudn ijim izvorima o Srb i-
vi ma, koji su bili m;'"je izlofeni vanjskim utjecaji ma. Uspjelim ma. ela no,·i dvorskog plemstva. kojim a vladar dajl" pojedi nl"
"stank om u sredi ni SO-tih godi na Xl. st. Zeta sc, zajedno s T ra- ,• oblasti. odnos no iupa nije na upravu. a ne II feud. glav ni su oslo-
,"unijom iZahumi jem. oslobllda od biza ntskoJ; gospodsIva. a nac vladara i njegove vlasti. pa sc lek na kraj u lc pulo.!e _ kod
80-ih godina. po.~ln ie iskoristila pa pinske pretenzij .. nll svje- Hrvat a ~I sred ini . kod Sr ba potkraj XI. Sl. - pr"i put spominje
lovnu vJas t i postaja kralje"sh'om ( 107i ). uključuje na nek ... vTi- p ~avi ,·azal itet. Rodo\'sko plemsh·o. koje sc odrialo do kr:.ja lOg

I jeme u svoje granice: i Ra.šku i Bosnu. A ji vec I)otk raj XI. st.
Rašb pr~uzima vodstvo u borbi protiv Bizanta, II Zela se II
X I I. st. prelvara II područje bor be i7.medu Ra ške i Bi 7.ant~. Osla-
razdoblja. na proti,·. glavna je kočnica razvit ku ~Iada rske "lasti
i gla.,'na društvena podloga za unutrašnje bor be. pa i nosil;1C tra-
dicija - što sc prije svega pokazuje II razvoju Srba - ovećoj
njajuCi se na Ugarsku. Haška sr nalazi u stal nom sukobu s Bi- il i manjoj samoualnosli. čvrUoj povezan ost i pojedinih ohlast; .
zantom, i tek II sredi ni X II. sl. I)()k or:wa je privrc:mc:no car Ma- a prema lo me - u ra.ZI·itku Srba II toj pe riodi - ; nj iho"a dužeg
samOSIainog razv it ka ili ponovnog odcj.!pljivanja.
nu el Komn en. ali mu Ile polazi la rukom da za dule: vrijeme po-
ti sne nasIojanja Raške. da sc oslobodi i proiiri I'rema istoku i , Osim uprav nih funkcija dvo rskog ple msl"a i izgradnje dvora
jugo~apadu . U Zdi. kao i u RaJkoj obiJjeien je: \lnutrašnj i raz -
"itak II tO Il1 razdoblju sve j ači m \l~talji\"a njem feudalnih odnosa . I u centar driavne upra"e - u Hn'alskoj od IX . st .. u Srbiji S\'a-
kako nešlo kasnij e - gl"vflo $U podru čje vladareve "Jasti nj ~_
O I,olofaju seJjaka ne: zna se, doduk, goto,'o nis ta. al i se II
i7.,·ori ma odraiava čvrUe formiranje feudal nog ple mstva i nje -
, govo pra\'0 sudenja. zapovjedniš"'O II vojsc i i odlučivanj e l) vanj-
SKim drfa\"nim vezama i odnosima. Usprkos lome ograničuje nje-
govih velikih feud alnih posjeda. koje: kralj dod jeljuje za ril"lne i , govu vJast osim ,·ije':a feudalaca. koje sc uskoro _ uporedi' s iz-
druge zasluge, a od kraja Xl. st. već sc pojaVljuje pra,·i odnos gradnjom dvor;! - s~stojal o od članov" dvonko...: I'Jcmslva. i
r vazaliteta prema kralju. narodna skupš ti na. ali i u njoj udlučuju. najkasnije u Xl. s: ..
Kao i historija Slovenaca i Makedonaca. tako se u lom raz - stvarno fcudalci sa "'ojom orufanom pratnjom kao jezgrom ,·oj.
doblju razvi ja na sličan nači n hi!; lorija Srba i Hn·ala. Oni II ske. Medu najznačaj n ija prava narodne skupi,i ne ide j njezi no
\o doba žive u samostal nim drbvam a, ali potkra j periode ranog
I• sudjelo"anje u (;dr~tti,,:mju novOJ; vladara. Pre mda kndC\'ska.
I
134 135

- I
F
rI,
·
,
; KA~TA Vl

i odnosno kraljevska ,'lasI već od VIII. st. postaje nasljedna II ,
I
1

pojedinim porodicama, prin<:;p nasljedstvu nije bio utvrden. pa
su sc kod sukoba izmedu I·iš.: pn:tcndcnata uvarak !irokc mo- , /
gu~nosti za raz1ititc utje<:ajc grupa feudaJaca. okuplj!'.llih II na·
rodnoj skupll;ni ili "anjskih sila. I,,
Prema tome jc kod Slovenaca i Makedonaca već II loj lloe-
r iodi potpuno satreo feudalni poredak ubrzan utjecajima iz\'ana..

I 'c
Ti su utjecaji, medutim. za mnogo vjeko"a zaustavili domaći or- ,,
ganski druJlvcni i politia; razvitak, il II daljem razvoju uZTok()- ,
vali čak i vidljivo smanjenje njihova ctničkog teritorija. Kod
Srba i Hrvata naprotiv neke prelazne fonne traju doduše svc do
kraja toga razdohIja i nestaju potpuno tek tl XII. st. - kod
I-Irvala dlmckle pod stranim utje(ajem, a kod Srba prije svega
,
u veti s ponov nim osamostaljenjem i razvojem srpske drlave I
pod Nemalljičima. Ali upravo čilljenica, '\:to se feudalno društvo I,
izgradivalo u prvom redu na domaćim temeljima - iako je to
1
donekle usporilo njihov ekonomsko-društveni razvitak - omo-
!plĆila je. da sc u čvrste države i njihove tradicije, ka o i da sc
izgrade čvrsti temelji, na koj ima te se u idućoj periodi mnogo
brle razvijali la dva naroda. a prije svega S,.bi u svojoj samo-
$talnoj drlavi. Upravo taj doma':i, neprekidni razvitak je temdj, I
na kome tc sc razdoblje od VII. do XII. sl. historij e ju~nosla ­
vCll5kih naroda izdvojiti kao rano feudalna perioda. Završavanjem i
, procesa fcuđalir.aeije u XII. st.. II usporedbi s prijdnjom pe-
riodom, ne ustalju je se samo feudalna druš\\'ena struktura. vd 1
II 5e bitno mijenja i karakter društ,'enih suprotnosti i klasne borbe.
jer dotadašnji olpor rodovskog plemstva postepeno potinju da
I
I,
zamjenjuju pojav<:, feudalnog partikularizma. a bune kmeto"a
dotada!nji olpor slobodnog selja8t~·a - iako tek u kami joj
periodi. KI S LAVENL
, DOSE.L J E NJ A


, I



136
,
, • .o.
I
w
;
,

I
,
••

V, POGLAVLJ E

SLOVENCI U RANOFEUDALNO DOBA


(OD VII. DO XII. STOLJEĆA)

I. Slavemki plemenski ~avu pod Sa mom. Kara nla ni;a.


Zbog obrane o{l a"ankog nas il ja slavenska su plemena OS1)O -
"ala o. 623 no'- uvez. koji St Jir io od PoJapskih Srba do Slove-
naca. Jet-gra toga plemenskog sa"Cla bila $U ccška i moravska
pleme na. koja SIJ sc pod vodstvom Sama pobunila protiv Avara.
kad su sc oni upeli iz sve snage. da zauzmu Bizant. Najkasnije
poslije poraza Avara pod Carigrado m (626). kada 5~ avarski •
plemenski savez zhog unutrašnjih tTvenja ra spao za čet i ri dece-
nija (626-0. 660). ako ne već i prije, slavenskom picmcl)skom
savezu pod vodstvom Sama pridru!ili su se i Slovenci II Karan- •

taniji . II Istočnim Alpama i 1,17. gornju Savu. •


Samo, čovjek nepoznata porijekla, koga t, zvo Frtdega r, na
osno\'u pričanja, prikazuje ka o f ra načkog trgo' ·ca. stajao je na
čelu savo::za slavenskih plemena .35 godina (62.3-658). Kad a je
priv.ro::meno oslabila moć Avara. najopasniji no::prijatc1ji toga sa-
veza bijahu go::rmansb plemo::na na čclu s Francima. OkQ 625 Ka -
I rantaniju su napali Langobardi i oleli joj »kraj Slavena. koji
sc Zl1 j Ol naz iva .. (Kanalska doli na i dolin a Zilj;eo::); tek o. 7.30
Ka ranlanci su ga pono" o oslobodili. Oko 628 Kar antanci po1ti~­
duju Bavarce i najzad utvrduju svoju granicu uZ izvo r Drave.
Pod kraljem Dagohertom f ranci odlučiše da Slavenima zadad u
odlu čan udarac, al i je njihova vojska bila 6S] potpunu Ta1.bijena

kod W ogastisburga ("jerojatno Uholt' II zapadnoj Ccškoj). Taj
jo:: poraz doknlj či(l franačke pokušajo::. da podjarme one Sla-
vene, kojima jc na čel u stajao S.:mo. U vezi s lim napadajem

137

-
!'T-
.-

I
svrš io sc bez llspjcha po ku šaj franačkog mr$lOnara
Ii
Am an - sPQfninju Slovence medu sla"enskim narodima kroni čari Neslor
da. da pro~ id kri cans h 'o medu Slovencima (o. 630). (X II . st.). H elmold (XII. st. ) i gario lomej Engleski (XHI. 51.).
. Sa~'u slavenskih plemena pod Samom je pn'u sa mus! lllno Kada ~e o. 660 obnovio plemenski savez A vara i "I' ct po-
Istupanje Slavena u obrani od nomad skih , av ars kih plemena u rnsla njihova snaga. pOI'oljni geografsk i poloiaj Karaotan;oc;o i
I'a~ons k oj nizini, a osi m toga i prvi pokušaj nezavisnog r;uvit ka. nji hova ekonomska i socijalna struktur a omogu,;ili ~u im rla
o čuvaj u svoju ne7.avi,no51. VlaSI Avara širila se olad iz Pa-
I kOJI treba da im osigu ra slo hodu i od lIerma nsk;h susjeda. Taj
plemen,.k; savez ima. dakle. tri napredna obi!jdja , ~Prvo _
~bruo Je unulra.mji raz" itak ilavenskih plemena ; drugo. I)()digao
I
!
nonske nizine sa mo uz prirodne pu tove prema srednjoj Evropi.
ltaliji i Biza ntu. U z Dun"v dopi ral a je do rijeke Anile (E nn~). a
~e hranu barbarskom pr iti sku s isto ka; i trece. zaustavio je oSI'a- prema Italiji do same Furlans ke nizine. AI'ari $U dodu~~ OSIgII-
]ačke napadaje gnmanskih knezova « (Ka rdel; ), rali te putove svojim utvrdenjima. hringovima (u gOTllJcm r o-
saviju dan puta od furlanske g ranice. a IIZ Duna\' u blizini
. Poslije Samove smrti (65S) raspao se Iiroki savez slaven- Beta). ali samostaln i sukobi Slovenaca s Fu rl an ima u I'osočju
s~~ h pJem~na. kome jc un stajao na čelu, jer kod većine njcgo"ih n .. poče tk u VB I. Sl. dokazuju. da je i tada to bio samo 1)lemen-
~'J~I~va msu još sazreli ovjeti za državnu organizaciju. Kao vcća
JC(hmca oču"olla se samo Karantanija. U njoj je za. vrijerne
plemens kog 5av.:z~ pod vodstvom Samovim " ladao knez Valuk
, ski savet. a ne ropska poJlo!nost.
Već o. 603. i lO najprije pro" alom Avara. nanol'(o pučinju
bo rbe za osvajanje plodne Furlanske nizinc. Al i kad SI: o. 664
I
(o. ~30). Qna je postala za čet i ri stoljeća naj"ai nija politička Ivo- Slov<':nci prctrpjcli po raz. borbe se izmedu Slovenaca i Furlana
reV!fla na slovenskom tcritoriju u Istočnim Alpama. U početku vode opet tek II početku V)(L st . (705-i20). U tim borbama i
kao dio Sa mova plemenskog saveza (o. 625-658), 1.atinl bo zbog naseljenja Slovenaca u Ikndkoj ( Mletačknj ) Sloveniji slo-
sa mos ta lna slovenska knežel'; na (ot prilike do iH) i vazaina kne- vensko-furlanska granic:! se definitivno utnduje izmedu mor;: i
ž.ev!fla u franačkOj drlavi s ullu\raJnjom nmoupravom (otpri- Alpa na langobardskom limesu. Poku.aj Slovenaca da prodru u
- ll~e do 820). naposljetku kao franačka grofovija i voj"odina
- - njemalke države - KaranIanija je do svoga defi nit;l'nog ra s-
~ada ~ XI: SI. okupljala većinu Slovenaca. Njeno sredi!lc bi-
JaJ~ Kms.kl gr~d na Gosposvelskom polju u SloI'enskoj Ko ru-
I bogalu rav ni cu nije uspio. ali etnografska granic;, održala ~~
na toj liniji sve do danas.
Karantanski Slovenci upleću se o. 664 u unll lrasnje sporove
u Furlaniji. na kraju Vit i u jXlčetku VIII . st. I1Jpaciaju Ba-
š~oJ . .a nJen.a Jczgra. koju je za lo vrijcme uvijek obuhl"a~ala. v;orce, o. i 30 oslobadaju ~kraj Z ilj u _ i II ~vojim su kobima $ Fur-
b,ja Je planIIlskim lancem za-Štitcna kotlina uz gornju D ravu; lanima spuštaju se u Furlaniju.
Muru. )~to~o i jufno od tc j ezgre leže pogranime pokrajine. koje
se od !lJe VIše puta odejepJjuju. Kada na ime u Panonskoj nil.ini. 2. Ekonomska i dru štvena s tru ktura Ka ra ntan;j e. - )'a1 j e-
na~lapadl~ ijoj stepi II Evropi. borave jaki Mmadsk i na rod i. I
vinska zemljoradnja odnosno sisIem ~ncstalnih_ n ji,'~ _ 1.~­
oni vladaJ~' ne samo. Pa~onijom. nego i prirodnim putovima. koji I jedno sa stolars tv om - ostao je do IX. st. gl a vni m obiljcžjem
uZ.D.unav I preko Ljubljanske kotline vode prema zapadu (Ava ri ekonomskog fivo ta Slol'enaea. O njihovoj mat erijal noj kulturi
,
,
pTlbl~ino od 660 d.o 790; Madari pr ibl i.fno od 900 do 970). Sta-
nov mJII'o sc s uSpJehOfll branilo od njih u planinama izmedu ta
dva puta. Zbog cent ra lnog polobja Karantanije u tada~njem
I II lO doba sl'jednče L ZI'. kesleijski gro bov i (po llal ni~t\l Keszt hc-
Ir knd Bla tnog je~ra) . koji su p rona đeni pn cijdoj Pa nonskoj

slovell~kom teritoriju i u hi storijskom razvitku. imc Karan la nac


!, , nizi ni i u Istočnim Alpama (od svega ~i "ažnijih nalazi h:: bilo
je 12 nekropola na slove nsk om terit oriju. a od toga i" na pod-
up?trebljal'a se .vec u fra na č k o doba 1.a Slovenca u opće. U tom ! mčju uže Ka rantanije ). Njihova sadr!ina nije b0E-'ata: neš to
snllslu poznato Je ono Sve do XII! . stoljeca. Pod tim imenom I ukrasa (sljepoočni koiuli s pri\"je~ k olll, različite na~! s n ice) . ndto
• I
138
139
I 1
I
. d' su Slovenci graničil i $ tud im narod ima (na pr, u
vile oruda i oruija (kose, sje kire, škare, "jedra , bojne sje kire. ondje. g je
st rel ice i t. d, ) nego u kas nijim slaveru;kim grobovima i mnogo Slovenskom Prim~ju). . Karan ta-nci, koje se već do dru gt:
lončarije, Preradba metala i lončarija nisu se od oslobođenj a Medutim, zaJed~~č~o LIId "K k , ,rada (civita~ Carantana),
do sredine VUI. st. naročito usavršili, Kes u:ljska ku ltura svje- . VII ,t prosInio o ms o ",' lo
IlOlovLCe .. . ' I' ..
na CIjelu kne eVInu . ' KarantamJu I pollsnu
.. ć
doči o jakom utjecaju bizantskih proizvoda, a neki ukrasni pred. kndeve prijesto mce, .' .......t~,'J·u nesumnJ"'O vC
, meti, na ročitn II karantanskim grobljima, i o trgovačkim od no-
k . na na nJezmu I'V'.' "
sva d rog a plemens a "me I bl' nj u plemenske razdrobljenosti I
, '

sima s Langobardima. ..... kazuje nov stupanj u s, a, Je ,novu dalJ'c drultvene dife-
"- ' ovu eJdmu na o " I
Iz vo ri ne daju jasnu predodžbu o svi m obiljc!jima društve- njihOVO stapanje II n ' I k·h imena novi m, teritoflj3 -
.. Z ' stari h P eme ns 1 k
nog poretka II Karanlaniji, ali 5e na oS nOvu izvora mole izves ti reneij:tClJe. amjena " '\0 n a vlasti karantans og
.' • e bez sumn je OSIllV
z a k ljučak. da je polama točka karantanskoga društvenog raz- IlIm Imenom:,st~ s roč'em kn eževine, govori o tome, .d :t na-
voja isti stupanj rodovsko-plemenskog društva kao i kod drugih kneza nad Cl Jchm pod j k d l vi Doista se osnn gore
.. I d \emenskog Silveza r a ' , ... ,
J užni h Slavena, Osnovna jedinica slovenskog društva u lO doba staje p rije al o p , l ·h b·IJ·"J'a sve više ,sIlL,..
, " h l Ih dru tvenI o I
je jo! uvijek patrijarhalna _velika po rodica_, što kao _u _ spomenuti h patn jar a n St kršćansko stanovništvo da-
d rugao< zajednički obrađuje zemlju, koju joj je privremeno do- nove osobine klasnog drottv,a, ~~o h I ·h 'obova V dina slo-
. ' I faJ patT1]ar a nl . ' ,
dijelila seoska općina (srenja ili soseska, sastavljena od više -vc· bi-.'a, ba r dJelo~ lce, po ,o . l I b d, u seoskim Ol)ćinama, ah
Ilva uill'a JO s o o ,. , .
li kih porodica..) i zajednički uiiva njezine plodove. Sllmu, pa- .-cnskog stanovm " k . društvene diferentlJ3C1Je,
f proces lmOVlnS e I
je i tc ve Ć za h va 10
. '
šnja ke i vodu iskoriituje seoska optina kao cjelina, Kod dije- ," t d 'dvojili ~prvaci- (?TlnelpeS,
ljen ja zemlje za obra đ ivanje među _velike porodice .. ili kod spo- iz n jih su se II Karantaniji ve ~al a I~ ",.b·" J'e slooodu (robo\'i,
. d d' stanOVni tva 1%,,-
rova o granicama teritorija, seoska optina ističe kao kolek ti" svoje pri moreS), a je an 10 •. n,,-"ilo karantanskog kneza
od .) P Ila' _prva .. a~ - .....
vrhovno vl asni!tvo i na obra đenu zemlju. Ostaci i trago"i toga Jl{!lu~lo,b n," o O) \'č 'a koruških vojvoda. ho nam omO-
stanja očuvali su ~e još duboko u doua feudalizma , Rodovsko _ "IdI se IZ obreda usto, enJ , brko m dru,tvenog ure·
dru!itvo proživljava. dakle. već svoju pQsljednju fazlI , neposred- gućuje, da se upo.z,~amo s konkretm m o I
no pred konačnim raspadom u male porodice s punim pravom denja \l KarantanIJI.
vlasništva na obrade nu zemlju, Njegovi tragovi očuvali su se . . oda _ Kneževska vlas t
takoder u narodnim pjesmama (krvna osveta, pravo oca da sudi 3. Ustomava~j c k~ruškth d vO : k~cte"skoj porodi ci, ali
J
članovima porodice). u Karan taniji ~i1a J~ vec n~sbJ'1 II~ II \lviJ'ck potrebno da no-
,. uZimanja vlaSII 10 JO , k
Veće jedinice bile su lUpe, S .. slovenskog teritorija potječe je pTlJe pre, l'$ko vi 'etc iupana, velmob I . o-
najsta rije spominjanje slavenskog župana Uopan qui voca lur vog kneza llabere zema.J J « kod Kmskog grada sIm·
Physso, 7ii), Pojan istih starih plemenskih imena u krajevima, $Cza, koji su mu .. knelev skIm ka~c:nom ~n' ,lobodne Karan lanijc
, I t Premda IZ \' r cm~
koji su medu sobom vrlo udaljeni (D udjebi u srednjoj Slajerskoj bol ički predava l 1 V ~.' , k "etlili način izbora i sam
• • > ' kOJ' h, potan o OSVI) , ..
i zapadnoj Koruškoj, Stodorani na Ani!i i u Bohinju i t. d.) do- nema IzvJes taja, . , . , , obreda najstaT1)1
, ' k . društveni zna aj o '
katuje, da su sc stara plemena kod preseljavanja vrlo mnogo r u- obred ustohče nja, ao I 'h . d (,metak u Svapskom
·, . ko ru lik l vOJ"o a ,
padala i miješa ja, U oo,'oj postojbini nastaja bi i is takla se nova izvo r o usto I I avan J ~, i'e s)isa iz XL sL) opiSUje
ogledalu na osnovu Izg ubljenog star J g '~va upleten je u obred
plemena, razmjerno vrlo mala u lIsporedbi s plemenima kod i stoč­
nih Slaven.. i Poljaka. Pritom su jače utjecali susjedSIVO i pri-
rodne prepreke zemlji!ta negoli slare kTl'ne veze, Plemenska je
u suštini stari oblik obreda. K:o noč:a r
već u srcdioi VII L st. vl ad, "d ',~na e P~ara lllanij'i poslije 820
j
slije njemačke) drlave,
. , Iko, cu a Izma u . k ··
ze mlja bila osigurana utvrđe n im mjestima. ~gradiŠČima .. (upotre-
bljava se također naziv _gradec«). koja $u bila naročito brojna
,, a uvođenjem rana
odslranJt ,n', su'IZ zema l jS
,. ć • ,n·,·' d",i velika il, OJI
' ko, "je a zup
141
140 i
1
su sc. bar djel<.>mice. uključili u franačke feudalce. Tek i1, toga Sve dok voj "oda nije zemlju primio u feud ~ strane feudal.
vrem~na , kada kar<lManski grofovi, a poslije vojvode postaju no)' gospodara. vlaciara njem~čkc ~rža\' e . ,o~ JC u Sud,SIVU biO
{ranackl feudakt , potJcče ~vakako i oblačenje "ojl'ode II seljačko u klj u čen mcdu koscze. pa mu Je SU(iJo koseskI ~zcmalJsk l suda.:".
ko~eško ruho. koje treba da simbolizira "riv~emeno stupanj: Kori preuzimanja {"wla vojvoda jc mora.o izaĆi pred cara u k,,-
vOJl'ode u stalež kosaa. Oni mu. naime, mogu povjeriti vl<lst ' kom "diJ'clu i donijeti mu kao poklon Jelena. U tOllle Je I pre-
se' I I
u pokrajini samo po domaćem pravu kao j ednom izmedu sebe. "zimanje fcuda oču\'alo poklonstvene .crtc po usamosla,noga ,'a:
a davanje vlasli u feud zadržava. dakak o. prem;; feudalnom aill<''' kncza u ranofcudalnoJ držav!. rek s preuzimanjem feud~
pravu frann.čki vladar. Seljačko odijelo kneže vo dobiva. dakk :':' \'i iIC voj voda II sudstvu opel preuzeo i prava kudaIca,
svoj smisao tek s dolaskom tudinca za VOjVOdll. a ne U vrJJcmc
domaćih kn ezova.
Obred n ~ Slllnnjivo potječe iz vremena prij~ IX . st.. jer nj,e .
ma čk i stalci feudalaca. koji se tada proširio i na. KarantalllJu .
. • Odlučnu "~o~u.,, .tom obredu imali $U otada koscz;, na koje nem" s njim nikakve vezc. Kod normalno.!;'a nepr ekmllto.!;' ra:pa-
lOS .danas P?dsJc.eaJu Imena 18 sela s imenom Kosae ( njemački !unia r(ldovs ko-plemenskog društva prava narodne ~kllpstme
Edil~gen). KosczI . 6U osobit drustveni sloj u Karantaniji, koji je :"ulla sc svodt na sve uži kru g najviših pripadnika vladajuće
du XIII, st. zauzimao posebno mjesto izmedu {eudalaca i kme . klase. iz koje sc ko sezi od IX st. dalje odstranjuju. Samo 'u na·
tova. Od feudalaca rm:likuju sc po tome, što nemaju vlaslelin- roč;ti "vjcli slovenskoga historijskog razvitka omoguć.' li . da sc
S1va: od kmetova. šIo nisu uključeni u vlastelinstvo a Qd slobod. ohred II KaranIaniji očuva u starijem obliku, sve dok niJe bIO za·
nj~k~, Šio imaju svoje posebno pravo i sudstvo. kao i posebne biljden. U IX . st. prekr io Je naime 610vensko dMlš tv~ : i~ i sloj
VOjničke obaveze i šIo su lijesno povezani s vojvodom. Njihova ludih. njemačkih feudalaea. Oni su sc II po~etku moral , JO~ oba~
uloga kod obrcda dokazuje. da su u staroj KarantaIliji olli bili ziral ; na zametke slovenske feudalnc klase. pa su zbog toga l
brojem najjači i međusobno čvrsto povezani dio društvene klase održali taj starinski ohičaj. ali su onemogu<ili da!j.u unutrašnj,u
feudalaea, koja se tek stvarala. diferencijaciju među kosczi ma i tako opet usponI, propadanje
~ Xl. ~t. bio je. izbor novoga vojvodc još uvi.id praĆl:n u samog ohreda, '
KoruskoJ oVim obredlma, pO$lije smrti starog vojvode. kosezi Su Osobine koseza podsjdaju na ~ družin ik e~, vOjnu pratn.1",
na svojim sudskim zborovitna hirali povjerenike (,.dobre Ij udc «)
za . ,kosd~o zemaljsko vijećc i vezivali ih zakletvama. Vijde bi
kuju S\I ima li knel i prva-ci kod Istočni}, Slavena . Karantanski e .i.
knez. dakle. osig"rao već svoju vlast naročito.m vo~skom d rUZI·
najprije Izabralo svoga »zemaljskog suca", pod čijim je rukovod- nika. koja je bila odijeljena od plemcnske, što JC zm.~aJ n(O za f?r.
stvom kosdko vijeće, kao predstavnik zem ljI:. raspravljalo i gla . miranJ c ranofeuda lne države uopće. Pr.aVJ plemcns~e skupstme
salo o primanju novog vojvode, koga je vladar njcma čke driave prcil" ~u II ruke rodovskih i plemenskIh » prvaka~ '. ~ ,-,seza. to
prt:dložio. Ako ga je vetina uH'oji la, cijeli bi .~e narod okupio na
jest vladajuće klas e, koja ~e post er.en~ ~h·ara, SkuP'lma..~ stao
Gosposvetsk om polju, gdje bi kod kneževskog kamena kraj Km . rom sastavu (cijeli narod ) Istupala JC JO' sam~. kao pubhka, kod
skog grada predao novom vojvodi vlast.
kndcnkog kame na. Društvena jc diferencijaclJ~' dakle. vcc t.o.
Vo~vodu bi obukli II ~cljačko odijelo (sive hlače, siv koporan liku napredovala u Ka rantaniji, da ona predstavlja drianl ~ OV'lm
s crvenim pasom, crvena torba, siv šdir sa sivim gajtanom i sc- bitnim obil jdjima: većina stanovništva uživa još slo~odu u. seh·
Ijač~e cil:~le priveza~e ,uz noge crv eni~ oputama). digli ga na skim općinama , koje sc raspadaju , ali ropstvo P0S10JI:. a p.", r~­
konja. kOJ I dotada lOS nlJe biO upotrebljen za rad. j vodili ga Iri spadanju rodovsko-plemenskog porctka i seos~e opc:ne }acaJu
puta ~ko kncževskog kamena. On i. koji su stajali unaokolo , pje- sve više i feudalni odnosi. Neprekinuti raZVItak bIO h l uveo
valI bl pritom slovensku pjesmu· zahvalnicu. kose>.\: u kla su feudalaca , ali dolazak franačkih fcudalaca . prije

142 143
j
, ,
nego što sc dovršila domaćOl dru ii tvena diferencija cija u tom
pra vcu, utroko\'ao je: od IX . st. daljI' njihovo postepeno pro-
padanje.
Osi m umetka II Svapskom ogledalu obred usto1i čavanja ko-
I ruških vojvoda opisuju i kasnij i izvo ri (naročito štajc: ~ ki kron i-
čar Otokar iz GojIo: na početku XIV. st. i korušk i kroničar h-an
Vetrin jski u sredini toga stol j eća, pa i više drugi h pisaca), Usto-
li čavanje koruških vojvoda bilo jc: u običaju do početka XV. st.;
posljed n ji vojvoda u s t oličen je !.fJ4 . Da se taj elemenat, tak o
lud fe udalno m klasnom društvu mogao tako dugo olu"at;, prido-
nijela jc či njen ica. što ga je za svoje klasne in terese isko ri stilo
takoder koruško plemsh-o: u XL st. koriste sc njime najjači fcu -
dalei u borbi proliv priz na nja vojvod a iz tud ine. koj ima vladar
daje Korušku II feud , a u XIV. st. prisiljen je novi vojvoda da
kod obreda potvrdi prava zemaljskog plemstva.
Medut im. od sredine XII. SL ob red se znatno m ijenja: voj -
voda prima zemlju u feud prije ustoli čenja. a vijeće postaje zhog
toga suvišno i ukida se. Obred kod knde,'skog kam ena pretvara
sc u puko formalno poklonilvo novom vojvodi. Jedan od koseta ,
ljedeći na kndevskom ka menu, poos!a"lja pT3 tiocima ,'oj vode pi _ ,
tan ja na slovenskom jeziku (da li je doba r sudac i da li je kr'bn-
ske vj ere). a oni mu odgov ara j u potvrdno na istom jezik u. Zatim
mu uz otkupninu (kobilu. bika i 60 pfenniga- peneza) ustupa svoje
mjesto. Obredu kod kn devskog kamena pridružili bi se zatim
vjerski ob redi u crkvi Gospe Svele i feooalni obredi kod vojvod-
6kog prijestolja na Gospoosvc\skom polju (davanje feuda). Kada -•
j e plenulvn dob ilo u zemaljski m staklima Ivoju vlastit u korpo- ">
e ;
radju. obred konaolO propada poslije 1414 . Pravo uSloličavanja
postaje o. 1300 nasljed no u porodici _vojvodskog kmcla « (Her- '"
•" =
zogsbauer). ito j e fi " jela u Blafnji Vesi kod Celovca do 1823.
kad je Iz umrla ; ona j e dokra j a tlfivala naroči le povlastice zbog
svoje nekadanj e uloge II tom obredu.
Habsbu rgov3c Fridr ik III., koji j e smatrao. da taj sc.l jaČk i
obred sU"iše po nizuje njcgovo carsko dostojans tvo. i koji IC ,•
nasto j ao oslnbodit i sličnih pokrajinskih povlastica i tako što vik -
uČl'rsliti svoju vlast, poslije duže; pogađanja I koruikim stale-
lima. oslobodi o $e 1443 obaveze da se pridržava tog obreda. Tako

"4
-
fl "
t:
"
,l, T AnI...,< VJ

If
,'
II,'
,
,,
, .
--
~
- je on i definitivno uklonio posljednje osta tk e obreda kod kncfev-
skog kam ena. ali sc feud al ni obred kod vojvodskog stola primje-
n jivao jo; ponekiput i do XVII. stolj eb.
& Otkako je vec u XVI. st. ČU"eni francuski pravni teor et ičar

= J ean Bodin upozorio na jedi n~tveni obred ustoličavanja u Ko-


rnikoj kao osobitos t u drfavnom uređenju, taj jc obr ed postao

,
,.•
t, .

i
predmet naročite pažnje i u modemoj literaturi. Naročito Sll ga
proučavali histor i čari na pocctku ovog stolje':a, jer su nil njemo
osnivali da!c koscfnc teorije o ranoj slove nskoj historiji. Mno;::-i
' O problemi kako u ve l.i s obredom (problem izvora, povezi"anje

I
a s druš tve nim razvitkom ). tako i u vezi ~ kosezimn (i mc. i%l'or
• i t. d. ), ostali su do danas nerijdeni. i u naučno j literaturi zastu-

~
pana su najrazličitija mišljenja.

~ 4. G ub ita k politi čke sa mostalnosti. primanje kršćan s tva i
I • napredovanje feuda lizma. - U prvim dccenijima Viil. 5t.

.-,

o
Karanla nci još uvijek napadaju Furlane i Bavarce. Al i u sredin i
VII I. SI. njiho,' sc odnos prema zapadnim susjedima potpuno
mijenja. U to vrijeme, naim e, itnova ras te moć Avara . .:L s njome
i njiho\' pri tisak na K~ranlaniju. Ugrofeni Ka rantanci sklapaju
vojno - političk i sa"cz s Bavarcima, koji su i sami tra::ili !,omoc
za borbu protiv Franaka. protih kojih su digli u ~tanak ,S; . Uza
, sve lo, B.:L,'arci nisu mogli da Ol;uvaju svoju nezavisn ost. II bitki
, na Lechu, u kojoj su na bavarskoj strani sudjelovali ~ KMan -
ta nci. Franci su HS svladali Bavarce i nanovo ih podvrgli poe
s,'oju vrhovnu vlast.
Ohrabre ni lim porazom karantanskih saveznika. A";'!r i su
počeli da tdko pritis kuju Karantan ee. Kanntanski knez Borut
(?-H8) obrati sc stoga Ba"arcima s mo lbom za pomoć. Ba"arc;
pomognu Karantilneima 744-i45 da odbiju napadaj Avara. ali
ih odmah podvrgnu pod vlast franačk.ih kraljeva i uzmu taoce:
• medu njima su bili Gorazd i Hotimir. sin i neća k posljednjeg
nezavisnog ka rantansko& kneta Boruta, k.oj i su u Ua"arsk oj pn-
mili kr!ca nstvo.
P remda Karan tan ija mje viie bila nezavisna dd:av~. ona
je JOš uvijek očuvala unutrašnju samoupravu. Do početka IX . st.
• - Karantanei su zad rlali doma~e knezove. koje su sami birali. il
!' red metl h ra n lanslre Iruhure kad bi f r a nački kralj odobrio njiho,· izbor, sami bi im preda-

145

- .!
..., '

vali vlast u ruke. j o§ uvijek nema traga o dolasku fra načkih P r,.i usta nci proti\'ufra načke , t. j. poga nske i protivufeu-
feudalaca. uvodenju franačkoga vlastelinskog sistema, ni ti o na- dalne nrank~. javljaju se već za vlade H otimirove (i63. iG5 ), a
scJjavanju njemački h kolonista. KaTaotanija sc još 8J 7 (u najvl':ći ustanak, koji je buk nuo poslije Hoti mirove ~mrl i
Aachenskoj ispravi o podjeli frana~k e drlave medu sillove Lu- i69_ii2).uspi.., je ugu!;ti IlOv i knez Valtunk (Vlado n?) td,
dovi ka Pobožnoga). pred sam ustanak Lj udevita P osavskog. s pomoću Bavaraca . P roIjerani svećenici. preds tavn ici strane
smat ra kao va zaina kneievina s un utra!njom samoupravom. a vlasti. l' raliJi su sc u Karan tan iju tek posl ije tri godine. Da ubrza
ne ho feudalna po krajina. Ona je bila pod redena neposred no pok.r~ l a"anje Kar antanije, podigao je i bavarski vojvoda Tanilo
Francima. j samo su za kratko vrijeme Franke zamijenili Ba- uz samo granicu pr~ma Karantan iji samostane u Innichl':nu (769)
varci, ka d su iznova Bavarci ustali protiv Franaka (763-788). i Krems m unsteru (7ii ). POkr!tavanje je zati m nap redovalo brzo
Ali . novi p olitič k i gospodari počeli su da se posred no mije- i bez prepre ka. a uporedo s njim napredovala je i društvena di-
!aju i II unutra!n;e poslove Karantanije. Uvodenje k ršćanstva ferencijacija. O tome svjedoči i sadržaj slovenskil~ ~r~blja. k?~.a
,
preko bavarskih crkvenih srediha najjas niji jc primjer takva pripadaju ketlaškom (po nalazi§lu Kottlach u DonjOj Austri JI)
upletanja. koje ča k dobiva oblik vojne pomoći kršćanstvu i ili karantanskom ti pu (na pr. Ljubljana, Mengcš, Sled i t. d.).
crkvi. K rŠĆa nstvo je trebaja da Karantaniju čvršte privele uz Materijal na kul tura. čiji su ostaci pronadeni \I tim grobovima.
fra načk u drbvu. obuhvaća vrijeme od kr aja VIII. do početka X L stoljeca. Uspo-
U po kriltavanju se isto tako odražava i domaći društve ni ~dena I kesidjs kim gro bovima, ta groblja (od 37 njih nalaze
razvitak. Sabburški misio nari lU U Karantaniji nalli jaku po t· , sc 24 na teritoriju Ka rantanije. a IS južno od nje) sadrie mnogo
poru prije svega kod kneza. njegovih drulinika·kosua i vc· bogatije luks usne predmete (djepoočoi Ilkrui. mjesci:a.ste na·
li kab-, koji su s njim bili povezani. N jima je nova nauka učvr· ušnke s ulošci ma od ema jl a , kopče iste vTste. razl ič i ti prsteni).
šćiva l a vlast Na najveći otpor naišlo je ši renje k r ŠĆanstva 1.00 nd to manje OTuda i or užja (noievi. sje kire, sq)ov i. ost ruge.
slo bodnjaka, koji su hili podjednako ugroženi napredovanjem koplja) i mnogo lo nčari;e. Medutim, ima i velik broj le!ev3 bet
fe udal nog ciemen ta. novim nametima u korist erk"e (danak, ikakvih pred meta. Za domaći elemenat značajni su sljepooČ1li
koji je Hotimir uveo 752) i obavezama prema Francima (Iudje· ukrasi od spomenutog ma teri jala i lončari ja. Predmeti iz emaj-
~ovanje u voj nim pohodi ma ). Us tanci protiv nove " jere u VII I. la u vczi ~u Sa zapadnim. a donekle i s bi~ant.skim uzorcima te ,'
st. su pri je svega odraz tc drultvenl': suprotnos ti. svjedoče o novim trgov ačk im ve zama. Tima stranim u~on::im a
Crk vl':no podredi vanje Karan Iani jI': Salzburgu (o. i52 ), pri- koristile su se i domaće r adio nice kod iz radivanja sličnih pred-
premljeno vjl':rojat no za vlade Go raz.da (H9-i51 ili i52). meta. U !tajersko PodravijI': i Ive do Savinje dopire od IX. st.
zbi lo sc us koro poslijc njezina političk og podredivanja Franci- dalje bjelohrdska kultura sa srediitima u Panoniji i Slavonij i
ma. Jača misionarska akcija počela je tck za vlade Hotimirove (u Sloveniji 6 nal az iha). Od ketlaš ke razli kuje se ona u prvom
(i51 ili i52- 7(9). naroč i to poslije dolaska rnisionaTSkog _kOT· redu po obli ku uk rasa (naročito ogrlice ispleh:ne od žice ),
episkopa .. (zemaljskog biskupa) ModestOl (o. 75i-163). kome U J)osljednjoj četvrti VII L st., za vlade Karla Veli koga
nije bila povje rena nl':ka odredena biskupija. Pod utjecajl':m (i68-8 14), Franci proši ruju svoju " IaSi i nad ostalim sloven-
irskih monaha salzburški su misionari upotrebljavali pTi pokr- skim zemljama. Kad su 77-4 pokorili la ngobardsku Italiju. nji-
!tll.\'anju me tode. koje nisu bile toli ko nMilničkc kao one. koje ho;>"u sc gra ni ca pomakla do istočnog ruha Furlans ke nizine.
je primjenjivala franačka državna crkva , i vije su pošto"ali do- U vezi s ra lOIlI II južnoj Italiji protiv Bizanta. oni su 788
mate običaje i domaći jl':tik. Ali su oni ipak do krajnos ti isko· osvojili bizantsku Istru. a isle godine je Karlo Veliki uk lonio
ristili domaće drušI\'ene suprotnost;' pa $U ih čak i nohrili bun tovnoga bavarskog vojvodu Tassila. koji je nastojao uspo-
(kr$ćanima su. na primjer, za branili da zajed n ički ručaju ne Slavili vezu s Av arima, iak o 5e je iznova bi(j zak leo na vjernost.
samo s poganima. nego i s onima, koji sc sp remaju za kdtenje ),
147
146
,
••
Tako su Bavarska i Karantanija. II kojoj se poslijI: VaItunka do njem Posavlju i Donjoj Panoniji preku Drave. avarskim kaga-
I 820 redaju kncievi PribisJav. Se mika , Slojmir i Etga r, pale pod nom u Gornjoj Pa no niji. T i &u vl adari birani po starom obi-
bju. a franačk i ih je kra lj sa mo pot vrđivao. U unutrašnje po-
neposred nu vlast Franaka. Avari s u na Ka rlov pos tupak prema
, Ta.nih.. ndgovo rili neuspjelim napadajima na Bavars ku i italiju. slo"e nj iho"ih knde"ina Fra nci se nisu upleta1i: po korena ple-
fra nCI su 791 prdli II protivunapadaj. II kome ;e sud jelo,'ata mena bila su duf.na da sudjeluju u frana ~kim vojnim pohodi-
j k.arantanska v~js k a. Kapad al; ~U II dva pravca: ' na sj everu je ma lJ susjedstvu. a vjerojatno su sva mo ra la da plaćaju i nek i
VOjska pod samItIl Karlom zauzela po granična avarska ut vrde- danak.
nja kod B ečke Sume. a iz Furlanije je Ka rlov sin Pip;n prodro U crkvenim je s h'a~ima slove nski te ritorij bio od 80.3 (1)0·
II gornju Posavinu, osvojio ondje avars ki hrillg pa tu pokrajinu (" nteno 81 1) podijeljen izmed u Oglejskog (Akv ilejskog ) patri -
pripojio f ranačkoj državi. Vec li pn·j pO r.lzi uz ro kovali su kod jarhata i Salzbur.ike nadbiskupije grani com, koj a j c išia rije-
Avara meduso bne borbe. koje su osjetljivo oslabile njihovu kom Dravom i odrlala le sve do XVIII. stol jeća. Jz ta d"a
obram benu /IlOć. T o je furlanskom markgrofu ETihu omoguć i lo sredi;ta ~irilo se k rJćanstvo medu Slovence uz pu nu potporu
da nastavi borbe i postig ne i96 odlučan \l spje h. U lom POilOdu c!rlavne \·I::sti. Tim središtima. koja 5\1 se nal azila izvan sloven -
- kak o se čini. upravo pred sam polazak _ Erihu se pridružio skog terit orija. podređe ne su bi le kasnije sve crkve ne ustanove
i " Yojnomit SJaven~, koji bi. prema tome , mo rao bi ti knu II II Slove niji. Org.mi1.~cij;l crkve imala jc jol uvijek ilTazito misio-

, go rnj em Posavlju osvojenom vec prije. f ra nci su se lada probili narski značaj. Oko 800 postavljen jc "za Karantancc_ ol,e, ,'0-
d~ samo~ sredi!ta ava rske drfave i oS"ojili kaganov u prijestol- ~eban korep iskop bez odrede ne biskupije (s prekidi m:: do 9301.
n ~ cu. "hrmg ava rskog plem e na ~. !'remo a Su sc manje borbe 1'0- a i crkve n.. sc organizacija oslanjala u pocetku sam() n~ rijetke
d llc sve do 80S. avarsku sc d ržava za uvij ek raspa la. a franllčkn misionarske crkve. p:: su tek 11 IX. st. stvorene prvc os nOV f) ~
se grani ca poma kl a do ušca Raa be II Dunav, istočne obale Blat- .iur.e kao redovn a crkvena središta. Da lli ~to više obkšali pri _

I, nog jezera. Dunava kod Mohata i fru! ke gore. T a ko 511 i Slo-


venci u dolini Du na va. II gornjem Posavlju i Pa noniji doili pod
franačk u vl ast.
jelaz u kršćanstvo. crkvena desetin a. koj u SIl sta nnvnici n;: teri-
toriju Salzbur!ke nadbiskupije bili dužni da daju od svojih
proizvoda. hila je nešto manja. Ta smanjena .~ l avenska dese-
Yec karl drugog pohoda na Pa noni ju 79G Pipin donosi na- lina •. koja je poslije uvedena i medu Zapadne Slavene. "rvi
čel n u odluku o crkv eno j i upravn oj podjeli novoosvojenih 1.e- put sc pojavljuje II slavenskoj historiji o..g. 800 u Karantaniii i
'.l.lal ja. Karlo t1,j teritorij podreduje u up ravi dvje ma pokra- Panoniji. D.! $C ona uvede. mnogo je pri,lonio Alkuin. koj i je
Jin ama: Fu rlanskoj mark i pod\'fgava gor nje Posavtje, D onju upozoravao Ka rla Velikoga. da je izvlačenje prek(lmjernih pri -
Pano~ij~ (iz med.u Save i naabc) i hn' a tske !Crnije, a lstočooj hoda od strane crkve "i~e nego išta dr ugo upropastiio n.iegov,"
mark, dm Gornje Panonije. Avars ku mark u istočno od A nife i I)olitiku prema Sasima. P rem;\. jednom mišljenju, taj S~ oblik
Karantaniju. Orga nizacija tih pokrajin a nije bila jedinstve na. crkvene desetine u naturi 05nivao i na tada!njtm ~:upnju ze-
One 5.~ bile sa~lo voj ni čki ohram l>eni organi zmi. Jezgra obi ju mljoradnje kod SI 'IVena. jer j c sistem ne us taljenih n ji"a otcš~a­
, p~ kraJJlla sas tOjala sc od pogra ničnih grofovija. "maraka sa- "~o nadzor n ad p rikupljan jem prave desetine. Posljedicom ka-
mlh«. na čelu s prcfe ktima. U feudaliziranim pokraj inama uz rolinš kog zako nodavs tva bijaše. da SIl se "cl; Iloo u stalili i prv i

•• Dunav i u italij i bili su njima neposredno podlož ni franački gro- molitven i obrasci na slovenskom jezik u.
I fuvi . a ~I~ven~ka pleme na du! istočne granice. pa ča k i ostaci PokrJtav a nje je Slovence oču"alo od opas nosti istrebljenj;\..
Ava ra bIh su ,m podrede ni ka o poluvazaIne kndevi ne s doma- teš ke sudb ine Polapskih Sla vena. jer je germanskim feudalnim
či m vl.a~ arima - hrvatskim knezovim a u Dalmacij i i D onj oj poro bljivačima izbilo iz ruku 0pMOO arulje križ ars ~ oga v j er-
PanoniJI do Drave. slovenski m kn ezov ima II Kara nlani j i. gor- skog rata. K rUa nstvo je neposredno ubrzal o razvitak feuda ·
!
I
•• )48 149
<f"
,.
,•

[~zma ka o i napr.~dak k.ulh~re II Karantanijj, nli su ra7.ličite pri- ii. Uvođenje franačkog feudalizma, ekonomske j društvene
like II vezI S njime bJle Ipak štetne za dalji ran'itak Slove- promjene, - S razvitkom feudalnog elementa, koji u strukturi
naca. Crkvena središta, iz kojih se ono širilo i kojima je biJa slovens kog društva najka5llije u to vrijeme prevladuje nad
podredena crkva II slo~enskim pokrajinama, bila su izvan zemljto ostalim elementima (premda se klasa feudalaca još nije sasvim
(Salzburg II BavarskoJ, Ahileja II Furlanskoj). P rema tome su razvila i nema još pravnih karakte ristika franačkog plemstva),
k~š.ćans~vo i crkvena organizacija, koji su naročito poslije 820 javljaju se sve jače težnje za osloborlenjem od tud inskog jarma.
b,],. ~aJui,e .povezani s germanskim reudajnim porobljivačima, Već II ~ red ini 819 Slovenci II D onjoj Panoniji sjeverno od
!ačmJava[' Ja k bedem proti\' svakog pokušaja, da sc slovenski Drave priključuju se velikom ustanku protiv Franaka, kome
narod oslobodi tude vlasti. je na čelu stajao Ljudevit Posavski. P rvi franački pohodi protiv
Kako II Sloveniji nije bilo osnovano ni jedno samostalno ustanika bili su usmjereni upravo na to područje. a svrha im
cr kveno središte, a kr.šćanstvo je II njoj bilo vezano za latinski je ·bi la da prekinu njegovu vezu sa središtem ustank a, Poslije
obred. ono jc Slovence podvrglo utjecaju strane jezične kulture. Ljudevitova uspjeha protiv Borne, ustanku su se pri kraju 819
Propast avarske države utrla je put snažnom kol onizacionom priključili i »Kranjci, koji stanuju uz Savu~ , i Karantanci. Fra -
,.,okretu .Slovenac~ u Donju Panoniju, Njihovo doseljavanje, koje nač k e vojske. koje su 820 pošJe protiv ustanika, morale su da
Je stv~nlo. temelj za razvitak Panonije u drugoj polovini IX. protivnički otpo r slome na prijelazima sa zapada u gornj e PO-
st., tohko Je uzelo maha. da već 805 ostaci Avara traže od Fra- savije, a Karantanei su im. iako bez uspjeha, pružili otpo r čak
na~.a pomoć protiv Slavena. To je bila posljedica posebnug rata , na tri mjesta. Vraćajući se s Ljudevitova područja, Franci su
kOJ' su Karantanci nastavili protiv Avara i onda. kad je ra l is te godine opet pokorili Karantanee i Kranjce. Neu spjeli usta-
os franačk om državom bio već dovden. Premda su Avari zadrhli nak imao je presudne posljedice po Karan taniju. Ona gubi zna-
• d~o Gornj e Panonije ka o poluvazalnIl kncževino )lod pokdte- čaj samoupravne vazaine plemenske kn eževi ne i postaje obična

i mm . ka ga no.m, nadiranje Slovenac~ prema istoku i dalje se na - pokrajina franačke države - grofovija. Slovenskog kneza za-
staVIlo, pa Jt franačka vojska morala 811 doista z~štititi Avare. m j enjuje franački grof, a kralj prisvaja cijeli, i ustanički i ne -
,, Prilike su se doduše za ntko vrijeme sredile. i Avari se 822 po. zaposjednuti teritorij, koji dodjeljuje franačkim fcudalcima.
Fr anačka klasa {eudalaca preslojava domaće početke feudalne ,
sljednji put spominju još kao poluvazaIno pleme, ali ubrzo za -
tim. u .v~zi s upravnim reformama 828. oni postaju kraljevski klase i tako sprečava k onačno formiranje domaćeg feudalizma,
, kmet~v ' , uglav~om ~ IX. st. nestaju medo slavenskim i nje- Kako kod karan tansk ih Slovenaca poslije 820. t~ko se i u
mačkim kolomSllma. lotpomognuta od f ranačkog vojvode (d ux ) 05talim slovenskim pokrajinama uvodi franački feudalizam, bez
u Istri, koji se pritom rukovodio franačkim pravom, jaka kolo- obzira na zametke domaćeg feudalizma , u vezi s provalom Bu-
nizac~ona struja Slavena potekla je potkraj VIII. st.' i u unu- gara u D onjo Panoni ju, koji 82i privremeno ru še ci j eli fra-
trašnJost te pokrajine. Predstavnici istarskih romanskih gra- nački obrambeni sistem u Podunavlju. Furlanska je marka u

,, dova (:r5t, Pore~. Novigr~d. Pićan , Pula ) bllnili ~ll se protiv ob rani potpuno zatajila. Pošto je Ludovik Njemački 82S protje-
fCI~d~!mh tereta., do.vodenJa Slav.ena na njihove zemlje, pozi- rao Bugare s osvojenog teritorija, on je nanovo uredio obranu
~~J~ICI se.~a.sv~!e i.blzants,ko) pravo. Naposljetku su se u skul)- d ržavne granice. Područje F urlanske marke, izmedu Furlanske
•, ~tm.' na flJec! R,zam kod Kopra (804) VOjvoda i gradovi i',mirili. nizine i Blatnog jezera, podijelio je na četiri gro fovijc, Furlan-
• VOJvoda..se mor~o obvezati, da će ukloniti ~Iavenske naseljenike sku, kojoj je dodao porječje Soče, Istru (s Tdćanskim Kraso m),
sa z~mIJlšta, kOJe mogll da obraduju sami grad ani , ali ih je grofoviju uz Savu (prethodnicu Kranjske) i Donju Panoniju . Po-
,• zadrzao na zapuštenom zemljištu pobliže neo>.načenom . koje Je ,djednje dvije bile su podredene Istočnoj marki, koja je obu-
po franačkom pravu bilo kraljevsko vla5llišt,·0. hvatala i Ava rsku markll (i zmedu Aniže i Bečke Sume, pretho(\-

150 151
,•
KA RTA VII

nicu Donje Austrije), Karantalliju i Gornju Panoniju. Cijelom

I
I
Istočnom markom upravljao je ujedni~ki prefekt (ujedno mark-
grof Gornje: Panonije). Tom JI:' upravnom rdormom slovenski
ttritorij bio pn-j put podijeljen u pokrajine, od kojih lU sc
M OR A V KA


Kranjska i KOTuJka odria1c preko tisucu godina. Ugovorom o
, podjeli uVerllunu 843 Furlanska i Istra bile su dodijeljene
Italiji. a Islobla marka Njemačkoj .
•• A

Unutrašnje reforme bile su 'odnije od vojni~ko-admini.


st rativnih. Sigurnost granice mogla sc naime očuvati samo tak o. JA
da sc izmijeni sasta" nepouzdane domaće vladajutc klase i po-
veća stanovništvo II pograničnim pokrajinama. Kralj dijeli znUI -
ne komade dosad neiskorištene ili prisvojene zcmlje fra načkim
crkvenim i svjetovnim velikaši m:., a drllg~ oni sami prisva -
jaju, i kralj im naknadno daje za to svoje odobrenj~ . Tako je
i II slovenskim krajevima nastao nov društveni sloj njemačke fcu-
.
, ,.
(bine gospode. Ta već formirana klasa fClIdalaca .~preč;lVa dalje
sazrijevanje domaće slovenske klase feudalaea. Slovenski veli_
kaši. koji se kod tog prijeloma spasavaju medu feudalnu gospo-
d'l. malobrojni S\I i manjc važn;, oni preuzimaju frana čko feu-
da lno pravo i s vremenom se pod utjecajem feudalne sredine ger-
mani~iraju. Koseti doduše ~ive i dalje po domaćem polufeudal -
nom pravu. a zadrlavaju i neka prava (ust oličal'anje, sudac). ali
,, , nisu vi~e dio prave feudalne vladajuće klase. Pa i te privilegije
N O N l J A
zadrfavaju olli zalll'aljujući vjerojatno ponajviše potrebi fra-
n.:lČkih feudalaea. da II doba najždćeg porobljavanja jo! uvijek
mnogobrojnih slobodnih seljaka. II vezi s uvođenjem frana~kog
vlastelinstva, nadu i iri dru!tveni oslonac i kod jednog dijela do-
mattA" stanovništva. Time je učinjen odlučan korak prema h- ,
snijem poloiaju u doba feudalizma, kaci su Slovenci bili isklju_
,
či vo kmetovi pod vlašću njemačkih feu dalaea. ,.Ta se či nje n ica KA
FU'LJ~)~
ne može dovoljno ocijeniti, tako dale kosežne i tdke bile su nje- POWELA
zine posljedice po dalji ra~\'itak Slovenaca ... Germansk i fell- {.OVENSKlH POKRAJ/IVA lj
dalitam uvukao je Slovence II krug evropskih kulturnih naroda. ,
, ali mu je nasilničkim podjarmljivanjem zatvorio izvore za nje- Ir. STOL JECU
gov vlastiti socijaln i i k ultu rni napredak. u pravo la činje nie.:
bila je jedna od n.:lj,'ažnij ih prepreka za razvitak slovensko!> na-
roda « (Ka rdclj).
, 152
,
U vezi s lom podjelo m slovenske /:Crni je njemački m (cuda!.
cima stoje i počec; njem ačke kolo nizacije medu Slovencima. U
, to se vr ije me nje m ačk i pril iv okreće p rije svega prema AI'arskoj
ma rk i i Panoniji. l\'jemački su doseljeniei narocilo brojni bil i
izmed u Traune i Bečke Sume. Iz medu J uf nih i Zapadnih Slo-
vena zabijen je tako na Dunavu njemački kli n. Snaž n;) n jemačka
kolonizacio na struja tekla je i u Pano niju. n aroči to Gamju. U
Ka rantaniji nastaju i prve n jemalke naseobine.
UI'odcnjc feudalnog vlastelinstva potiskuje Slovencc pre-
težno II kmetstvo. Slobodnjaci. koji su živjeli na zemlji darov;:: _
noj feudalcima ili na onoj, koju su oni samovoljno Zlll)Osjeii,
morali su sc ili ukloni ti ili postati kme tovi, kako kaže odredba
u ispravi Karla Veli koga samostanu u Kremsm iins teru (7!H ): ~A
ljudi, koji stanuju na toj zemlji i iele d a zadrie spomenuto zt-
mljišle. dužni S\I davati toj boijoj kući ddbine, ak o pal: nr fele.
neka se . .. odsele.« Veći dio isprava iz prve polovine IX. sl. go-
vori o darivanju velik ih kompleksa zemljišta. s kojim jc II vezi
takvo feudalno porobljivanje. Naprotiv , već iz druge poIO"ine
toga s toljeća prevladuju \I Karantaniji i Punoniji takve isp rave.
koje govore o kmetovima i pridvornim ili _nasadenim« ljudim:!
bez slobode, slugama (mandpia). Proces nasi lnoga feudalno::, po-
robIjivanja nije dakako bio joJ J:avr!en u lo doba, nego tra je i
dalje od X. sl., naročilo II pokrajinama jufno od Karantanije.
Ali ra1.dobl je najžešćeg porobljivanja ide svakako u IX. Sl .. ne-
posredno poslije uvoden;a franačkog sistema. Ndto bIde prilikc
"
bile su samo II jugozapadnim pokrajinama bme moru, gdje su se
i n;! vlasteli nstvima odriali l ično slo bodni seljaci i gdje izvori
spominju i kolo ne.
Mjesto paljevinskog gospodarstva i sistema nestalnih njiva
na zemljištu, koje jc već bilo iskrčen o , " na kome nije nano" o
izrasla lu ma, uvodi se sistem trogodi!njeg plodo reda (ozimo lito.
jaro žito, uga r) $a stal nim njivama u vezi s obradiva nj em za ra-
čun vlas telina ovećib komada zemlje (pridvorno gospodars tvo).
koj u je on zadrf.ao za se be. Promje na zemljoradničkog sistema
i individualni odnos vlasteli na prcma podložnicima razbijaju
na jzad kolektivno vlasnihvo obradene zemlje. Taj se sistem ne
provodi u svima slovenskim pokraji nama odjed nom, nego napre-

153

= = = =- ,-, --
,r"
(l uje 5 vremenom. a II drugoj polovini X . st. nesumnjIVO JC vel: grad), gdje je počeo da »pri k uplja .. puke i ~~ ih. na. toj zemlji
prcvla.dao na cijelom slovensko m terito riju. silno um lloial'a «. S obzirom na pOri j ekl o Pnbme I nj egove na J-
U vezi s tom promjtnom p očinju sc tl sredin i IX. st. pojav- blife okoline ()Okubvaju neki da D onj u Panoniju ukl ope u hi-
Ijh-ati nova stalna selj ačka gospodarstva (grunt, hu ba, mansus), sto rij u slOl' a čk og naroda. A li kak o su u to d oba Slovenci II Do·
medu koja su podijc:ljcna polja i livad e. a pašnjaci i lume ostaju n joj Panoniji bili veći na stanovni!lva, izvo ri it IX . 51. ne . ub~a­
, za jedničkom svojinom seosh op6nc. Selj ačk o gos podarstvo j a ju panonske Slovence hez razloga med u Karan tancc. Donja I a-
onaj c tatim za tisuću godi na os novna jedinica pr iv red nog iivola nonija pripada histo ri ji slovenskog nar oda.
na selu. Vel ičina ~g ru n ta . nije svuda jednaka. Ona sc mijenja Kao nagradu za njegoI' rad na kolo nizaciji i za potporu sah -
prema pokraj ini i vlastelins tvu. a i socijalnoj pripadnos ti vl a- burškoj c rk vi L udov ik Njemački dodijeli P ri bini j oš vece 1)0-
snika (tak o je selj a čk o gospodarstvo u posjedu m:slobodnog sl uge sjede u vlas ništvo i 84i pos ta vi ga za markgrofa D onje Pa no-
manjc od gospoda rsh'a poluslobodnog čovjek a i t. d .• jer jc ve- nije, koja sc prostirala od Dunava do Mu~ i od donje Raabe do
za no za rad vcć<:g opsega na 1'1as\dino\'u posjed u). Drave. odnosno u Srijemu do Sa ve. Pribina je vjerno sprovodio
politiku franačkog kralja. Zajedno s njema ~ k i m fl':uda\Cima u
,, 6. Donja Pano nij a, kn e~ Kocel j. - Oko sredine IX. st. po- zemlju su sc usc1javali slovens ki i njemački kolonist i. a Pribina
t~saju franačku državu sve teži unutra šnji i vanjski udarci. je usrdno podupirao i crkvenu organizaciju,. koja je dobila ja~u
Borba između članova dinastije oko podjde ddave , napa daji pomoć u mnogim novim crkvama. Blatemkl Kos tel p.ost.ade sJe.:
Arapa (Saracen a) na jugu i Normana na sjeveru slab e snagu d ištc posebnoga salzburškog arhiprezbitera (vikg S"ecenlka, kOJI
drfave. Osim toga franačka država sc II d rugoj polovini IX. st. jc po časti naj bliži biskupu ). . .
počinje raspadati u samo~talne feudaliz irane pok rajine u Fran- .J o!. prije nego što će unaprijed ili Pribi n11 . .Ll~do\" lk :".le.
c uskoj i It aliji i t. zv. plemens ke vojvodine u Nj e mačk oj. U m a čki je pokorio 84{; i Moravl jane, pa je na M ~Jr~lIrovo m~ e.sto
posljednjoj četvrt ini toga stol jeta središ te Istočne marke prenc- do"co Rastislava, Ali je Rasti slav produžio MOJ m lro,'u polIlIku
seM je iz Pa nonije u Karan tan iju. pa ' Ka ran tanija obuhvaća i vjd to jc i s k orišći\'ao sukobe il.među njema čk og ~r.al ji!.i I'el i-
, , otada cijelu njenu obl ast osim Avarske marke. Za vrijeme Ar. kda. T ak o jc 854 nanov o steka o neza,·isnol\. Pn blOa Je. na-
nuHa (8 i6-89!J ) il,vori je čak nazivaju »Karantanskom kralj e. protiv. ostao "jcran kral ju i u borbi pro ti,· ustanika (1)60-1)6.1)
vmom ... izgu bio i život. U Donjo j Panoniji ~~5Iij edi.o ga je njegoI" $ln
i N ove poli t ičke snage pojavlj uju sc i u Poduna,.lju. Franačku
graniClJ već ugrožavaju Bugari i nanovo ojača l i B izant. a mo-
Kocc1j (861-8H ). I on jc u prvo vTl Je me VjernO !JOmagao fra-
načku politiku i salz buršku erh ·u.
ravska i ,lovačk a plemena udružuju se II velikomoral·ski ple- Potkraj 6O-il1 godi na IX. st . D on j a Panonija dolui ()Od
menski savet za o branu od Franaka. Sigurnost geografski neza· uljl':caj onoga. poli tičkog Tuv itka, koji se osjećao u 'irem susjed .
It ićent' g rani ce u Pa no nij i, koja jI': išla nizinom. bila jI':. dakle. stvu. U namjeri da nanovo pokori Veliku Moral'sku. Ludovik
tda k problem na ročito stoga. što su Donju Pa no nij u pr ije 8~ O Njemački skl opi protiv nje save! I Bugarima. kojih jt vl~st do-
tri puta u 1)0 stoljeća pU$toiila d ugot rajna ra tova nja. pirala do srednje i gornje Tise. Nato je R a.st isla\' uspoSta\"lo "ezu
U to vrijeme (o. 8S5) sklonio se II Istočnu mark u P ribina. s Bizantom; on je 862 uputio posla ns tvo u Carigrad i zamolio
, knez jednoga 5iavenskog plemena, koga je protjerao Moj mi r, cara. da mu pošalj e biskupa i 5v.:ćen ik.:. kQji dob ro pu~naju 'I~­
,
- kada je osni-'ao veli komo ra,·ski savez pleml':na. S njim je doš lo
i višc njegovi h veli kaša. Oko 840 P ri bina primi u feud vlas telin-
stvo na rijeci Za li kod Blatnog jezera sa sredi5tem uBlatenskom
vens ki jezik, kako bi se mogao osamos taliti i u erkven,"": sh·ar.l-
ma. Car s.: na dao. da će II Velikoj M oravskoj na';; I)o tporu prot,,·
Bug-arn , stoga ()Osla ona mo Konstanlina i M et ~~ij a , si~ol. e , ·iso-
Ko!tclu (Mosa purch, u pr ijaš njoj hi sto riografi j i nui van Blato. k oga vojnog komandanta u Solunu. Iako ca r nIJe sasvIm isp unio

154
,
155
If'
, '

,
Rastislavlje~'u mol ,bu, šalj.u.ci mu svega jednog sycccnika i jednog "iše, i s papom o pitanjima crk:·.en~ o.rgani.zaciIe ~ cliscipli~c.
ka ludera, njegov Izbor mje mogao biti holji. Mladi brat Kon- Panonsko razdoblje II radu Metod IJa I nJegOVIh ucenlb odr~?~l~
stantin, bibliotekar Carigradske patrijaršije, nastavnik najviše se i u njihovu knj iževnom radu. To dokazuju crkvenI nUZII'1 l
šk ol~ u.Carigradu. i. iskusan misionar. odlikQ\'ao sc učenošću. 8 0 - neki slavenski crk veni obrasci i moli vi , koji su pri j" nastal! u
\'or.n.JčkJm.d~rom I Is krenim mi sionars kim za nosom, a stariji Me- Ka rantaniji. a ~ačuvali se II njihov im spisim<l.
tod 'Je, kOJI JC prije no lto ćc se zamOllašit; već upravljao jednom U to sc doba pokazuje i utjecaj franačkoga i ba"ankog
~lavensk om pokrajinom, imao jc mnogo smisla za organizaciju pra,·a. ~to se vidi u dva članka najstarijeg slavenskvg zJkonik<l.
l državne poslove. Budući da je kao Solunjanin dobro poznavao »7."kon sudnyj ljudcm« (naime o prednosti ~ b o!.ieg zakona" nad
~~a.~enskj .i:zi k, . .Konstan tin jc - prema podacima iz njegova sv jetovnim zakonodavstvom i franačke orgalJizacije sud;) sa leSl::~
zlt l)a - .I~S pnJe polaska u Moravsku sastavio prvu slavensku s\"~vdaks , koji II franačkom mjdovitom slIdu zam j enjuju po·
azbuku , glagoljicu, j - uz ev;:; za knjihvnj jezik njemu poznati ~"ćnc suce - skabinc), kao i udopunjavanju svjet(\vnih ka7n i
govor makedonskih Slavena -- počeo prevoditi prve obredne crkvenim kaznama, i to u onim člancima. koji Sll prevedeni iz
k njige. Ta ko je stvorio najholje sredstvo, kojim jc trebalo podu- ~ckloge« biza ntskog cara Leona Mudrog. P rema tOllJe j~ ta ~ za -
prijeti osnivanje po~ebne slavens ke crkve kao nužne dopune kon - po svoj prilici rad samog Melod ija - nasta o vlerOJ3~nO
političk~ sam~sta)nosti. Ali Nijemci su vcć 864 n::tr)ovo poko rili tl P,moniji, iako postoji mug ućn os t , da je nastao ili je dop un Jc n
M?ravl)anc, l ta ko je privremeno propala Rastislavljcva na- u Moravs koj. U prilog prv~ teze govore jasni utj~caji franačkoga
mJ.cra, d.a sc osamostali II crkvenim stvarima. Poslijc višegodi- i bavars kog prava. a u prilog dnrgc , možda, propis. d;:! se Sl'ab
.~n)eg ~aoa u Moravskoj. gdje su naišli oa žestok otpor njemačkih k uta. u kojoj se vrše poganski obrtdi ili 7.aklctve, zaplijeni. "
s~ećen.l.ka, Komtantin i .Metodije su htjel i da se 86i vrate preko \' la~nik proda kao rob . Propisa paralelnih tome ima u brakleri·
VenecIje natrag u Carigrad. Oni su učinili snažan misak na Ko- stičnoj Ilst~novi crkvenog ropstva II Ćcškoj . PoljskOJ i UgarskOJ.
cdja i pridonijeli nj egovu političkom odvajanju od J."ranak1!. Pu- a sličnih propisa nema ni u rimskom ni II bizantskom pravu.
tujući dalje. primili su pupin poziv, d~ dodu u Rim. U Rimu. Velika Koceljeva zaslugil kod sa,'ladivanja prije sporncnlllc
gd~~ su isp.;tali. njihov~ I~ravovjernost. umre Konstan tin (869). kri? e u radu slavenske braće našla je odjeh prije svc1!~ \1 žiliju
1:0)1 s~ ondje bIO zaredIO I dobio imc Ćiril. Iste godine digla su Metodija, koje govor i O tom slovenskom knezu toplij,im rij:-- "
ustanak proliv Franaka sva .I!avenska plemena duž istočne gra-
I 'lIre od Labe do Karantanij e i Donje Panonije. Francima je pošlo
za rukom da uguše druge lIstanke, ali su Velika Moravsk<l i Do_
čima nego () ma I:ome dru go m sla venskom knezu. IZQ".1~.lvonl
Svatoplukovim Nijemci su S~ dočepali i Rastisla\'~ (IOO). kO JI

I
umre u tam nici. Salzbur;ki kler upravi protiv Metodij;] poseh,m
nja Panonija obranile svoju slobodu. Otada pa do svoje smrti spis o pokršt;)vanju Slovenaca (Co nvCJ"sio Bagoariorum ct Ca-
Kocelj je vladao kao samostalan vladar (8G9-8i4). Na Doziv rantanorum. najopsežniji izvor za historiju Slov cn~ca d t; t(\g~
Kocelja i veli kollloravs kih knezova I~a.~t islava i SI'atopluka: Me- vremena. Sil ), dokazuju';; svoje pravo na Panoniju. Ali odiukll
, todije ~e vraća u Panoniju kao nadbiskup obnovljene pilllonsko- je donio mač: kad ic Sl'atopiuk. koji je nanovo stao na čelo Mo-
, srijemske dijeceze, a slavenskim je bogoslužjem postigao. da se
je ~alzhllr.ško svećenstvo povuklo iz Kocclj e've države.
ravI jana II borbi protiv Nijemaca, postig<lo, da Nijemci !)]"i zn: ,ju
nezavisnost Velike Moravske, i sklopio s nj ima mi r (Si4). , ..,,-
NjeltlJčki feudJki i bisku pi borili su se svima sredstvima mIjena državica Donja Panonija propade. lako je papa Ivan VIII.
za izgubljene posjede i vlast. Nadbiskupa Metodija domamili su postigao Si3, da Metodija puste na slobodu, ipa k su g~ Nijemci
~1 svoj~ ~in~du i zatvorili ga II tamnicu (8iV- SiS). Za to je vri- prognali ;z Panoni j e. kamo je najprije otišao. II Veliku Morav-
jeme ~.oceJJ očuvao i podržavao njegovo djelo. On jc učenicima sku, a knezu Kocdju su 874 zbog »vdeizdaje~ odu7.cl i posjede
MetodIja Konstantina omogućio dalji rad , a dopisivao se, što- ; na njegv\"() mjesto doveli g ro f<l Gozvina. Tako jc ne samo n~-

156 157
, '

s tal o posljednje: mogu ćnosti za samostalan poljti~ki iivo t sloven_ . . . X st organi~ i ral a se obrana protiv nji~ ;
skog nar oda II doba feudalizma. flegO je za punih ti.!luću godina O1al , II prvoJ POlOkVI", ~.~ katastrofalni pora~ na Lechu 95!1.
o
odlučeno. koji će pravac uzeli njihov kulturni život. Latinsko k da ih je td o pog ,
IC ta
.
brlO prih va tili zemljoradnJc. pa sc l
. kod njih
.
bogoslužje i kul tura na ludem jeziku uništili su pokušaj samo_ Olada su se u. " reda k i kr!ćanstvo II svome nm -
f.euda~~, r:~~~~~e:~ ~jihovih
,
stalnoga kulturn og razvitka. utvrdio prethodnika Huna i Ava ra:
Od toga je "femenO! Melodije morao da svoj Tad ograniči skom obliku. Za '1 d d', U Mađarima dobili su Slove nCI
··oguĆloascor. " 1
I na podru čje vdikomoravske dTŽave, ali je zbog Sl'at opl ukova \ 0 im Je I om . . d Pod njihovim pri tiskom išfet a Je s 0-
kole bljivog ddanja imao i da lje teških sukoba s njtmačkim sve_ ".ga posljed njeg !usJe il. . . . . D la5kom Mad ara pre-

, ćenstvom, koje je vodio biskup Viciling. Da sc opravda od njc-


govih kl eveta. on je 880 nanovo morao da ode II Rim. ali se
'
.
enska ko Io"'taelJa
". u PanonskOj
..
n m",. o
.
' cl d š ter itonjaina ve za Izmc u
kinut a)e r o . u M e . k
da lina pošlo ta ru om
đ J užnih i Zapad",
da razb iju
.
njernae
'h
"k'
'1

I odanle vratio s odobren jem za ra d i dopuJtenjem u slavensk u Slal·cna. ~. I Je a r k slovenskog terito rija, i da svoji m na-
bogosJufje. Ubuo utim, 885. Metodije j e umro. a za svoga je obruč. kOJI s(; stva~ao O? ke za "iše od PO stoljeća zaustave
nasljednika ime novao ucenika Gorazda. Ali njega naslijed; \"I la ma u unut ra1nJos t Njemač I k~ ze mlJ'e, Olhko su .sc
' , 'prili" u s ovens ," .
njemački ko omzaclO",
I
,,
I V;ehing, pa su Melodijevi učenki hi l i priJnQrani da n;' pUSle Ve -
liku Moravsku. Usprkos svemu taj neuspjeh 1lI0ra"~ke misije
Mat'1ari ustalil i pa sve do 1918 ~amo J~/
_ Prekomurje - ostao u g raOlcama gaTS e.
. 'edan mali di o Slovenl)e
k

I nij e zallsta vio dalji razvoj mlade slavenske pismen osti. Bjdeći ,
uglavnom na jug - samo su neki učenid Cirila i Metodija po_
, traiili skloniite u Ccškoj - on i su sobom po nijeli glav ne leko_ 8. Velika Kuant a nij a. -
."
Karantamp. Je za)~
.. Za vrijeme mađarskih provala
k
. dno s Bavan om I a r -
' b'l ""d is tim "ojvo-
vinc svojih učitelja i na temelju toga u j užnoslav enskim zemlja_ . đ d Mađarima 955 Bavarci i
dom. Vec prije velIke pobje ~ na
i ma osnovali novo žarište slave nske pismenosti.
.
Karan talIcI su zapo
.
teli s ofenuvom protIV n jI.
..
"h al i ,la\'no na-
]" ' 970 Njemačka je "OJ-
.

, i. Dolazak Mada ra i njegon posljedice. _ Po tk raj IX. sto- predovanje pripada te~ u t,~en~e P~~e~: Lcithe i sredn je Ra abe ,
ika iO-ih god ina OSVOjila r~\o? ~J pc Ddavna g rani ca. koja
I ljeća Karantanijom je vl adao Karl ović Arnulf. Glavn i pro-
hlem njegove "anj5ke poli tik e na istoku hila je borha $ Ve_ do Radgone. Ptuj a . Sutle, r e 'd'l" cl ' k a'a XII . st. (slo\'c n-
d " čJ'u po tpuno utvr I a o r J .
I likom Moravskom. U vezi s tom horhom sti gao je u Panonsku se na tom po r ..' . J teritorij izmed u Mure \
nizinu već BO- tih godina IX . st. nov nomadski narod _ Madari. skim pokrajinama pnkl ) uču J e ~e JOd cl . K ke iGorja naca
· . Drmola ,zmc u onje r
I
On i su u početku sudjelovali u toj borhi kao savez nici Svato- Drave do L Juto mera l ..: k stan ovni ke u 1stočnim
pluka. ali POslije 892 boril i $U sc na Arn u](ovoj sirani. Godi ne i Bela Krajina) i .do 1:1 ~ d~~~~:!:vC~Sor~ glavni temel j ctnitke
89·1 od j ednom su izno"a udarili na svog sa"eznika i prdli Du- Alpama od ostal!h Juzmh. JI 'J tak u tome čini Prc ko-
, d SI e naca 1 . rvata zute
nav. Oko 900 P(lčelj su zbog plj a č ke upada ti u It aliju. ~ neho grani ce Izme u ov .
' g d'Je Slovenci prelaze g ra. l1l ee nj
'ema t ke države i Istr a.
'
murje.
poslije i u južne njemačke pokraji ne. Kad su 90i II hitki kod
Bratislave po tpun o uni!tili ba"arsko-ka ra ntansku vojsku. koja je gdje upad no od n je ~iv~ :·l rv~~l.. . o da brani jugoistočnu
pokušala da im prepriječi put uz Duna v, Madari su zaposjel i Novoosvojeni tentotlJ ..koJ.' Je ~~.al' 'ik pogr a nii:nih
Panoni ju do alpskih ogranaka i uništili nj emačku vIM! nad pr i- gra ni cu njemačke dr!ave .. ~IO JeDP~a:~e t:~a~t:nska mar ka oko
,,
' rodnim putovima. koj i Dunavom i prek o Ljllb!janske kotI int mara~a. T u su ~!I~r~.~~t;'J~i U~tuj:ka. 'Savinjska (porječje. Sa-
, vode na zapad. Od slovenskog teri torija ostala je samo Ka ran- srednje M ure. o . k (G . ko okolina Lj ublpne.
tanija u sklopu njemačke države. Mađari su po stoljeća pl j a č­ \'inje i Dolenjsko). KranJ$ a .. o renJ~a do ire do kral kih pri-
kali go tovo bez otpora po tapadnin, ttmljama. Tck malo 1'0 istočni dio Notr,anj~~og). Fur!~IlIJ.'\ ~oJ' (Ist:a i Trlćanski Kras).
j elaza j o buhvaca Cl Jelo Poso Je. I s ra
,
158
159

,
" ARTA \Im
,
-,
, U sredini XI. st. Istra se proširila k istoku ~Meranijom". t. j. <lg l
teritorij em izmedu Raše i Kvarn era s Rij ekom. Kad je Karan - "'")0 ! •••
tanija. zbog separatističkih [cžnjOl bavarskog '·ojvocie. carskom
odlukom 9i6 odvojena od Bal'arske, ona je II obliku Velike Ka -
<
,
.
~ o---
..- ..- •
I
ramanije udru žila .\VC tc marke osi m Austrij e. a uz njih i Vc -
rOfi5ku marku. Ponovno osvajan j e slovenskih zemalja praćeno
• ;z; o
je bogatim darovnicama krune, koja je do kraja XII. st. uglav_ ~
• <liš
•• ,,l ! I
~~
nom sve raSj)o ložive zemlje razdijelila njemačkim cr kvenim i
z ••
••
svjetov ni III fClIdakima.
l' • \
,
l, •i , •
SlOvenski teritorij II Velikoj Karanlan;j; nije bio ujedinjen
II pravu administrativn u cjeli nu ni toliko, koliko druge su vre_
mene vojvodine II njemačkoj dr!avi. U doba, ka d su se poslije
,q ·U

~
« :'";
~~ !•• ,i•• •
••
ras ula karolinIke države te vojv odin~ formirale i kad 5u njihovi
o
< ....J ~ •
••

• • ••
vojvode zbog slabosti držav ne vlau i prije 950 mogl i da prisvoje
5:~ I ,,
I
· •• I
,· II .'

kraljevska prava i (eudalnu višu vlast nad grofovima i velika _
~ima, Karantanija je bila udružena s Bavars kom. Ona postaj~
~
-
•,
I
samostalna, pa i znatno sc proširuj e prisvojenim teritorij ima,
gdje carska zeml ja jo. nije bila podijeljena, lek u vremenu, kada
je vojvods ka vlast već opadala. Osim toga, kruna je lestim mi -
- ~

jenjanjem vojvoda iz T31,!i čitih porodica namjerno !,odriavala ,
činovnički karakter vojvodske časti u Karanta niji. Kru pni fe u_
dalei i markgrofovi II Karantilnij; nisu ka o vata!i zavisili od voj _
I

voda. nego su biJ i podvrgnuti neposredno krulli . Zato sc t u nije '1
nikad izgradila pr:lVa feudalna piram ida. U doba porasta feu .
I>- ~s
dalnog partikularizma druge se "ojvodine dijele tek poste:peno.
a Karamanija je raskomadanil već onda, kad je bila obnovljena. '" ,I r 't'lI l(
,
Stoga je okupljanje: navedenih zemalja II Vc:li koj Kara nta.
niji bilo kratka vijeka. Već na pocelk u X l. SI. spomenute marke
postaju samOSIaIne osim italskih. il i te postepeno otpadaju _ ,
posljednjil (Veronska) u poleiku XII. stoljeća. Ca rev otpor
proliv u~'r;ćc:nja korušk e vujvod~ke "Iasti u posjedu jedne od
I
I, domaćih \·dikih feudalnih porodica i lično suparništvo ~bog Ko.
ru~h izmedu kralj a Kunrada i vojvode Adalberona. koji je:
imao i čast ma rkgrofa u Karantanskoj marki. potakli su 1035
Adalbc ronovu pobunu protil' halja u vui $ H rva tima i _Mir.
II • , ,
midoneima • . t. j. Mada r ima (a ne Bi~:lIltu podložnim Slavenima .
kako neki misle). Adalberon je bio osuden i prognan, a veza i2_
medu njegovih dviju pokrajina, koja je uspostavljena 1011 , biJa

160

-
'r... UL ... VIII

je tako opet prekin uta. Pokrajinska pocijepanost slovenskog le-


rit orija u XI. st. pO~lala je joi veća; kad se ru pala Velika Ka-
rantanija. ratbio sc i ujed ni čki feudalni okvir slovenskog terito-
ri ja. Ali već u sredini X I. SI. spajaju se Kranjs ka i Savinjska
marka u Veliku Kra njsku. Karantanska marka. koj a sc po svojim
rnarkgrofo"ima zove Sbjerska (g rofovi T raungau od Sterera).
dobila je oko g. 1000 na raču n Karantan ije porjcčje gornje Mure.
a 1147 priključila je sebi i Podravsku marku. Samo u uJ.oj Ka-
ranta niji (Koruškoj) uspijeva još tdnja domaćih velikaša. da
" ojvodska "last postane nasljedna i da je u svojim rukama drii
neka njihova porodica (Eppenstein. od IOii). Tako se "cć u S~­
dini XII . st. nazi ru osnovne crte glavnih historijskih pokrajina
\I Sloveniji za vjekove (Kranjska. Stajerska. Koruika).

Zbog velike vainosli Karantanije za vezu s Italijom . II njoj



je vrlo jako odjeknula borba ])apinstva i ca rSh'a za investi turu.
U prvoj fazi tc borbe (do 1100) odlučno je prevladivala carska
stra nka. kojoj su pripadale gotovo sve istaknute velikaške po-
rodice. kao porodica Ep penstcin (I07i nagradena koruškim voj-
vodstvom), najjača feudal na porodica u Sloveniji - Viš njegor-
ski (nekadašnji savinjski ma rk grofovi); pa i akvilcjski patri jarh
(koji jc zbog toga 10ii dobio naslov ma rk grofa II Kranjskoj.
Furlanskoj i Ist ri ). Kada je o. !lOO car pretrpio poraz, ne 51L1110
• Jlo sc u prilog f eudalno-partik ul a rističkih snaga pokolebala cen·
tralna drhvna vlast. nego su sc izmijenili i odnosi izmtdu po-
jedinih doma6h porodica. Najznačajnija je od tih promjena ..e-

-
~
• •


liko oslabl jenje Vil njegoraea u prilog po rodice Spanhcim, koja
postaje prva ])orodica u Koruškoj; po pobočnoj liniji srodstl'lI
(lobiva ona Podra"sku ma rkgrofiju, a po glavn oj liniji naslje-
duje 1122 porodicu Eppe nstein kao ko ruš ke vojvode.
~ I,•
",, 9. EkonODllika i druitvcna struktura od lX. do X I. I tal jeta.


-~• I,
!
- U priv redi Slovenije, koja je II tom tal-doblju polpuno natu-
ral nog ka raktera, daleko pretcic ra tar$tvo sa Slota ritvom. Se-
ljačko gospodars tvo samo pokriva svoje potre~ . Proil-vode
,,• Tal-ličite vrste žila (raf. pšenicu, ječam, proso, zob). sočivo i
vote. ' uzgajaju govedo (lo je i seljačka legleta stoka), ovce.
~"injc i živi nu. Važno je i pčelarstvo. Selj ačko prebiva!i! !e
na većem d ijelu teritorija je .. dimnica ". kuta s jednim pro-

16 1
..,...
l i'
o

slorom i otvorenim ognjištem; ,·laste!a žive II dvorcima (utv r_ f\.na]lI :aIllJ( ~I"aka k o još do XII. st., pa je suvremenici lato 1
den; zidani zamci podilu se prije g. 1000 samo izuzetno). Obrt ubrajaju medu slovenske zemlje.
nije jo! samostalna privredna grana. nego jc is k ljučivo spojen l'\a slMensko-furlansk Qj granici nije bilo više nikakvih
sa zemljo radnjom. Samo koci kmetu'-il. koji rade za potrebe \·101- bill1ih promjena. Ne 5;:mo što tu nij e bilo talijanske kolonita-
stde. obrt sc donek le oslobada tc zajednice. U lo sc doba više cije. "ec je od X. st. dalje nastalo u Furlanskoj čak oko iO slo-
razl'ilo rLlda~t\"o (s rebro. željezo) i prerađivanje željezne rude ,.enskih sela. gnje je p:alTijarb naseljavao slovens ke kmetol'e, da
(fufinarslvo), ali je promet slab. a va njska trgovina nunatna i bi podigao kra jeve opusto~ene od Jo.ladara. Ta slovenska koloni-
uglavnom II rukama tuđinaca (Bavara ca, Zido,'a i Arapa). Ba- zacija ima sam o privremen zna čaj: na seo bine su na jkasnije u
vare; su ufiva!i na Dunavu naroe;la pra"iI. XV. sl. bile već romanizirane i o njima svjedoče j o! samo slo-
U zcrnljoradnji jc sistl:m trogodišnjeg plodoreda potpuno vensk;; imena mjesta (na primje r Skl;:\\'oos. Belgrado i t. d.).
istisnuo palje";II!k; sistem, koji se pod naročitim uvjetima za· G (5 1)odarSlvn vlastele oslanja se II tO " rijeme na njihove
drian samo II nekim brdovitim kraj evima. Intenzivnije obradi_ dvoro,"c. uz kuje ona obraduju radnom snagom svojih kmetol"a
vlmje i iskori;ćivanje njiva. kao i preokret li zemljoradnji omo- vete komple b e zemlje ili uzgajaju stoku (pridv orno gospodar-
gućivali !1I. da sc prchra ni mnogo yeti broj stanovnika i za ko- liVO). Zemlja je ponegdje izmijdana s kmct.skom . il ponegdje
lonizaciju prepudi <.lovoljno prostora čak i " ravnicama. Zbog odijeljena od nj e II većim komadima. Tlaka je još uvijek glavni
to ga je kolonizacija u tom razdoblju potpuno usmjerena prema oblik uobičajene zemljišne rente.
ravnim područjima. isključivo jI' agrarnog karakter~ i podi!c Visina llake obilježava u to "rijeme gla vnu r a~liku izmedu
mn os" nova sela. pojedinih kmetskih slojeva i njiho\' najveći tereL Dvorske ~lllge
Osim šIo upravljaju unutrašnjom kolonizacijom (I pomo"'u i služavke vrlo se m<Jlu razlikuju od robova; oni rad e samo za
domaćeg stanovni;tva). njemački feuda1ci dovode II slovenske $I'og 1·laslrl;I"'. Gospodar ih može prodati i slo bodno im povi-
krajeve takoder njemačke koloniste. kako bi iskoristili ;10 siti t~rete. bez njegov<J odobrenja ne mogu oni stupati u brak.
veće površine obradive zemlje. Njemački priliv usmjeren jc ali ih on ne smije ubili. Veći broj prelaznih oblika dijeli ih od
o
(lo sredine XII. st . u pn'Oln redu prema starim naseljenim 1'0- poluslo bodnih ili "praznika« ("prazni «. bez tluke). koji ~u I'euni
dručjima. gdje se već nalaze takoder Slovenci. u središte: slo- za grudu. ali je mogu i oporukom ostaviti potomcima bo na-
venskih pokrajina; krčenj e sc osranilava sa mo na šumu u ral- sljedn u imovinu; zato. što uživaju seosko gosponarsh·o. da.i" gu-
nici. Najjači kolonizacioni talas zahl-atio j e Austriju. gdje $L1 spodaru danak II naturi. Povoljniji se oblici kmcIslv~ poja"ljuju
slovens ke naseobine propale već do kraj a XIII. s toljeća. U Ko- naroč i to u vezi s koloniza cionim nastoja nj ima od X . st. da.l je.
ruJkoj ide glavna njema čka kolonizaciona struja prem;) Celo- Na d i .... mjesta kmet je bio d užan da mjesto tlake. zbo::- struk -
I'ačkoj kotli ni. dolini Krke i Labodnie<:. \1 štajerskoj u I)od ručje ture vlastelinstva. <.laje vlastelinu samo podal':anja u naturi, lla-
Gradačke kotline i doline Muricc. U Kranj skoj i donjoj Stajer- r~ito kad se vlastelinstvo nije sastojalo od jednoga za okrulenog
skoj nastaju njemačke naseobine samo na Dra\"Skom IlOIju iz- kom pleksa. nego od "iše odi jelj ~ nib manjih dijelo""". Km eto,·i
medu Ptuja i M:aribora i na Sorškom polju izmedu Skorje Loke u udaljenijim krajevima nisu dakle mogli vditi tlaku.
i Kranj:a. P rema tome se u unutrail njosti slovenskog teritorija Speci jalni porez. ko ji seosko stanol' nii\vo mora da placa
stvaraju li roka područja 5 etnički pomiješanim stanovniitvom. crkvi. jC5t desetina. U drugoj polovini X I. sl.. za vrijeme borbe
koj e ne dijel i nikakva jasna etnografska granica. Pograničn:a po- oko investiture. II Salzburškoj nadbiskupiji uvode već pravu de -
dručja. osim Austrije, j oš su <:Vrsto u slovenskim rukama. Uze,,;i setinu: u isto vri jeme desetinu uv ode i na području Ab·ik-jskog
II cjeli ni. slovensko je stanov niitl' o brojnije na području cijele p:atrijarhata. gdje JI' dotada nisu uopće prikupljali.

162 163
"r '·
,,
) I '

,
S,lobodni ~e.ljaci nisu II to VTJJcmc još potpuno nestali, aJi
burški je nadhiskup zadržao za se be pravo da utječe na postav-
~U vcc na raZIJČlt.e načine lJ pretdnom broju pali Ilpoluslobodu
ljanje biskupa. Oko 1100 podižu se i prvi samostani (S\·. P~vla
l kme,tstvo, Jcr n,'su ~ogli da ispunjavaju slobodnjačke obaveze
II Laboškoj dolini. D obrla Ves i t. d.). Usprkos svemu lome ostaci
s ~b.mom n~ vOjsku l sudstvo (sudjelovanje II vojsci i na sud-
sk,m zb orovIma). poganstva i pogans kih vjerskih obreda očuvali su se u zabitni-
j im krajevima sve do kraja XIII. stoljeća .
. ~aročiti sl.~j s.lovc~s k og stanovništva su jo~ uvijek kosezi;
om žIve na SV,o.Jlm ImanJlma. kojima slobodno raspolažu. i imaju HI. Kultura. - Cinje nica, da vi!a društven~ klasa mje
p~avo na oruzJe, U X. i XL st. izvor; viile puta nazivaju poje- bila po svojoj jezičnoj pripadnosti uglavnom slovenska i da
dIne kOSCI C "plcmcnitima~. i to one, koji još lJ to vrijeme doista u slovenskim krajevima nije biJo domaćih kulturnih središta.
prelaze lj picmstvo. bila je za kulturni razvit~k Slovenaca vrlo nepovoljna. Zbog
I k ' plemićima ima od X ' do XII.•.
Medu "' ,' , a",
k 'h , k' OJl lmaJu
oo. • toga se kulturni živol ograničava u tom razdoblju ligiavnom na
s.~v~ns"a Imena Ali se germaniz<lci ja piemsh'a slove nskog po" demente narodne kulture , prije svega narodn e pjesme, a na
rlJekla nastavlJ"a i već l l
• oo •
XII, .. '
. s. gotovo I~čezal'aJu slovenska drugim područjima, osim umjetničkoga , samo na formulare mo-
,me?3 medu. n!una. Vel~ka S," .vlast.ela na slovenskom teritoriju litava. "
u XII. "h'
. st.. Jedinstven njemaeki siOl . ,I'I me d II nj! oVlln ma Iim Postoji očigledna razlika u kulturnom razvitku Slovena<:a
vazal!ma }ma Slovenaca .. i to u znatnom broju. do prijelaza iz X. u Xl. st. i poslije. Iak o su ih Fran~i porobili.
Do XI. st. prevladuJc za slobodne ljude načelo personalno'" iako su došli franački kudalci i bio uveden franački feudali-
prava (slavensko pravu - institlltio sdavenica _ ;.0. Slovence" zam, kultura je u to vrijeme imala šinl društvenu podlogu. s po-
a bava;sko .la .Bavaree). za kmetove vrijedi pravo njihove vla~ četka II d omaćim knezovima i velikašima (u Karantoniji do 820.
stele. I ostoJanJ~ posebnoga sl<lvemkog prava dokazuju još II \I Donjoj Panu niji do 874 ). a kasnije u kosezim~ i nekim "eli-

XI. st..»svJ:docl po slavenskom praVIl«, ali S~ već tada sve više ka' ima. kojima je pošlo za rukom da se održe mc"du njemačkim
ulvrdu!e nacel?, da u pravu ne odlučuje porijeklo. nego društveni feudaleima . T c su se prilike promijenile tek o. 1000. kad je feu-
poloi~J. OS.laCI sla:enskog prava sačuvali su se _ osim obreda
~,.stohcavanJa koru~kih voj"oda _ u prvom redu II seoskom, op-
da ln o porobljivanje slovcmkib seljaka završen o i kad su sc po
p!cmitkim dvorcima namnožili naoružani sluge, od k ojill se II
.,
eInskom sudu (veča) i II neki m manjim pravnim običajima. sredini Xl. st. počelo razvijati niže plemstvo. Tada, naime. nje -
v . U X. st d.ovršava se i crkvena organizacija, koja je u uskoj mačkog feudaka "iše ne interesira, podržava li ga bar jedan
eZI s .~vodenJem feudalizma. Broj crkava znatno je porastao uio domaćeg stanovništva, pa tako uloga njegova posljednjeg
u to .vnJemc s ~ovim.ktit?rskim crkvama, koje su podizala vla- vi~eg sloja, koscza. počinje da gubi svoje značenje.
s~ela,. on~ su bl.~a nJihov! vlasnici, posiavljala u njima sveće­ Te sc društvene promjene lijepo ogledaju i u l--. ulturnom
!lJke I už~vala nJihov,' prihode. Za vrijeme borbe oko investiture ran·ith:. Sve. što je do sredine XV. st. zapisano na slovenskom
(u dr~g?J ~olovml Xl. st: u. Salzburškoj nadbiskupiji, a II prvoj jeziku II rukopisima, koji S\I sc sačuvali. uglav nom je nastal o
polOVini XII. st: u ~kvlleJSkom patrijarhatu) prava i prihodi još" doba karolinške države i tadašnje misionarske. akcije. Vet
feud.alaca od kt,torsk,b crk,n'a ogran i čeni su još samo na pa- potkraj VIII. st. prevedeno jc apostolsko vjerovanje i očena~.
tro~at. ~ to doba uvod e takoder sistematičniju i samostalnu or- koji ~ll ~e saLlIvali te k II celo"ačkom rllkopisu, otprili ke iz 143(1.
gamzacIJu crkvenih župa, i crkva postaje tako najnb snag' U vezi s crkvenom organizaci jom II Karantaniji pojavljuj u se
feudalne klase. u prvoj polovini IX. st. slove nski formulari za ispo"ijcd i tebI
U slovenskim je pokrajinama pn'a stalna biskupija osno- propovijedi o pokajanju i ispovijedi. sastavljeni po ugiedu na
vana 1072 u Krki" KOTll§koj. Ali jc on~ bila vrlo m;!a. i salz- latinske i starol,..avarske primjerke. Oni su upo trebija"ani l II
"
164 165
} . .. rve monumentalne arhi-
Donjoj Panoniji i ondje su utjecali na knj ižev ni rad solu nske Vrlo se malo oču~a1o od ~:!:l.an~:~re liSI;ne i drugi pisani
braće i njihovih učenika II doha kn na Koedja. O~cvid no , taj tekture medu Slove~ellna. o .. J JT g. vrs ti arhitektu re je "jero-
,i, veliki rad nije ostao bez utjecaja na oblik crkvenih formulara. , K " o'Ju I PanoIlIJu. OJ .
;zvon 7.:1 aran .. . l eza oltara iskopana SjC-
II Ka rantan;j;. Samo malen trag toga razv it ka sa.ču"uo $C II bri . . d I uništcna masIVna rp k . .
jatno pripa a a p . ida ostatak tgrade. Oja Je
fi nskim ((reisinškim ) spomenicima, sa tri slovenska teksta obred_ \'erno od župskc crkve u , IU!U. miXo ,,0IJ·CĆu. Na Krnskom gra-
noga i Pfopovjcclnog sadriaja (d\'a formulara za ispovijed i tckst , b·l osve~cna II . k
na tome mjestu , I a p.. . k mne karolin!ke cr ye,
propovijedi o grijehu i pokajanju), koji su o. 1000 bili prepisani du iznad ee ovca, o
tknvem su ostacI s ro
l" 'd žene trobrodne zgra e
d
II latinski kodeks freisinikog bis kupa (natl'anog tako prema mje. . . .. k d Zalavara tc me J' IZ U d' ,
a u P a n o m j l a k ' k', ,·e Pribina u sre ,m
Uu Freising II Bavarskoj) na njegovu posjed u kod Spittala na
Dravi. T i su spome nici najstariji tekstovi zapisani na sloven-
, 'd
sa l Tl apsl e; to Jc j
,
. ·cdna od cr a\3, oJ
. , ' '
'oJ' prijesto mCI.
U",· . k
arhitcktuTl po azao
k
IX . st. pod'gao II s.voJ. . . vaki na svome misiun .. rs ·om
skom jeziku i uop~c najstariji slavenski tekstovi zapisan i latin _ se salzb urilk; i akvlkjSk , utJ~~aJ .. Sk' k ,·c sa\zburšk; nadbis kup
,, skim slovima. Osim njih, iz vremena do kraja XII. st. sačuvalo
podrU ČJU.
'O
tomc .
,,',·cdoče VIJestI. a o
če i tesarc da podignu cr vU
k
I
se samo nekoliko popisa slovensk ih imena. poslao Pribin; zida re. sItkarc. ~ova I . kak~ je nekoliko dcee-
Plod crkvenog rada u VI II. i IX. .st. bila je pojava nekih sv. Hadrijana II BI~~tnlsk?m to~t;:· ;ortunat poslao Ljudevit.u

l' kraćih crkvenib narodnih pjtswna, t. zvo " ki r ielejsona«. koji II


sažetom obliku sadrže pojedine molitve. Njemački prijevod ta-
kve pjesme, koju je narod pje\'ao kod ustoličenj a koru!kog voj-
o"·" prije toga patnpr ' ~7. ra T' k , mo!' ob,·asniti. da Jc
"
nasta Ia l lua
. ·k . z dare
'
a u e
l'osa\'$kom um jetm e I , k ' k . (čnom ornamentikom trD-
db, kamena s ara tens I
I
', ',. kod ,. an or . 'b ,Moo,obrojnl
.. h
oSla-
vode. saču\' a n je u predlošku opisa tog obreda za Svapsko ogle- t slO, pletera u S, I\m, ... d'.a frag-
dalo u XI. s t oljeću. T ako su u vezi s pokrštavanjem i neke le-
pruakaa te ornamenh.ke .,m ,a naročito II Karanta . n' )l, II
gendarne narodne pjesme (na pr. pjesma o Grdniku-pokajniku, ' . . Krasu u Batujama. .
menla pronadena su .' na . . .tivni jeg figu~alno-hko\'-
koja sc oslanja na trad iciju Vlaha-sta rosjedilaca u Al pama) Poseban spomemk ranoga. naJpn.ml \ oči s k onIUrom Kristo-
i koledne pjesme ta nDH obrede, koj e su imale da timskim. pro- nog $!Varanja o~u\"ao se n~ ka~ke;.oJl ~o je tak o primitivan po
ljetnim i ljetnim praznicima oduzmu njihov poganski značaj. \"a U) lika .u. Hod.išama u. o~u~e ~·adriinc na fasadi crb'e sv.
-, , Pravll narodna poezija, u koju se naročito od X l. st. pre- cnutc erkvc oču\'a13 sC II
,

nos; tdišle slovenskoga kulturn og života, sastoji se prije svega


od karaktuističnih ranosrednjovjekovnih balada. One pokatuju
svojoj tehmel rel jef ncob j a n!e
6
Jurja na Svetim Goral~a·a eS::Vas~~m Martina.
lom kraju i predromam~k d · · čkog doba propao jt u
razmjerno malen utjecaj viših dru~lvenih slojeva: nji hov; su Veliki dio spomenika iz k Pre rOI~.aOlprodirali prema upadu
motivi is k ljučivo istočnjačkog porijekla. Zapad, koji je neogra- k d "preko slovens e zem Jc ..
X . st.. a s -T Panonsku Sloven'JI!.
n ičeno vladao slovenskom zemljom, polit i čki nije do X II. st.
o.
Madari, koji 5U naroclto oPUStOSI l
ostavio tamo u opće nikakvih tragova. Ka o primjer neka pOllu!i
tragična balada o Lijepoj Vidi, varijanta grč ke pjesme o ma jci.
,, koju je arapski trgovac domaJnio na brod ponudiv;i joj lijek za
njezino Iwlcsno dijete. Ta jt pjesma nastala u Bizant u u VII. do
VIII. Sl., a zatim je u X. st. preko Italije prenesena u slovcnske
, krajcve. Analita narodnih pjcsama iz toga vremena, koju omo-
gućuje njihov nar očiti oblik do XrI. st. (dvodjelni dugi stih bet
rime i s cuurom u srcdini). pokazuje is t očnjač k o ili balkansko
porijeklo i mnogih drugih pje$ama.
167
166
, "
W ' J
"
,i
sk u br.ču il vremena njihova boravka u Rimu 8138 869: izd. AA SS,
M.rlii ll, 1668, i f. PaSlrn. k. Dljin>' Ilol'l nsk:ich apoUol& Cyrila i M~­
, l!toda. 1902; usp. N. va n W i j k, Ue~r die Herk un fl d. Ital. Lerende.
Su(\ostdtu lsche Forseh. 5, 19-40). Ti lu izvori prevedeni na siovenski jezik
i snabdjeveni dobrinl hlSlo riog ra fskim uvodom u F. G r i vec. Zi tja Kon.
, slantina ln Metodija, 1951' (druge Dodatke o izvorima Z' rad Ćirila i
Melodij, ,'. u bibI. Ul porl. VIII). •Zlkon sudnyj ljudem< izdao jt H.

i IZVOR I I LITE RATURA


Orosth.koff (Ein o"nkmal dn bulrlrisebtn Recbt s. Z.itsehr . I .
,·erl:leich. Rechts... i". XXXIII, 1916).
Vt~ u VIII. SI. po~inje sc mijenjali sasuv izvoro za histori ju ma l t-
I z l' o r l. Najveću I'ainost za slovensku povijest do IX- SI. imaj" rijalne kultu.e. pa $ve ve~e znatenje dobiv aj u arheološk i n.l ..i. Dosada
historioi!'rarski izvori. Glavni Su izvori u VIJ. i VUI. st.: P s • u d o . " t e" samo dl" vainija ".hcolo~ka nalaz~ slavenskor porijekla ozbiljno p re·
d. i!' a t (nnuo je vjuojtlnO 65Il 66(1, dijelom n2 bazi sta rijih spili; izd. l~ndiTaju na l'ctu $larOSI od sredine VIII. Sl., i to jcd~n dio 5181·e"sko.l:
Krusth u MG, S<: •• •tr. Mu. Z. 1888) i Plvao Dlakon (umro o. 800: g roblj. kod Bled' (;skopln 19-19; su maran p r;wtmtni iZ\'jc!~aj J. K a·
• izd_ Wailz II MG, Scr. rer. L.ngob .. 1878; usp. S. R U l. r. "ak'no vafnos1 ~ l (! i e, Arheolo.ka ;lkopnv~nj. na Bledu, Varstvo spo menlko\". 19-49)
, imajo Pavla Dijakon. knji!:. _De gest i$ Lonl:'obard(}ru'n~ za s(.'tjlo ZIt'O- ] problemaličan ohjekt na Plujskom gradu u sklopu kasnijega sl"'tnskol: •
, do,-ino Slovence\', LMS l8&'>, i M. I< o s. K po.oWOnl Pavia Diakona <)
SIO"tncil!, Cl,,' XXVI, 1931). Za Vii! , i IX. st. najznahj n iji jc histo rio-
groblj., koj i tumači J. 1\ o r o ic e (SlOVInsko .veliiče na Ptujs~om ..~ .. du.
D.I~ SAZU 6. 19-18: Odgovor na k ril iko Frana DI~' ° publlkae'J] Slo·
cubki Izvo r Conve r .io Blg olrior~m tt C,.antanorun, l'ansko IVCli~c , ZC II_ Ill. 19-49) k.o stave nsko svetilie iz vn._vlIl. s:.:
(spil nepoznatoga ~Ilbur~kol: s'~ttnlka iz SIJ; uZ Starije izd. W.Utn. protiv Ko roUt,'a tumlčenja dali lu o~biljne p. iI:Ol·ore D. B o I k o v i Ć
bacha. MC SS JI, 1854, llovij. kril ičito izd. M. Kon, 1936. s opsdn;m (P roblem slove nskOI: hum. u PI uju. Slor in.r, orl:.n arh . inst. SAN, N. S.
I histo rijskim komentarom). Osim log. spiSI vaIni S~ jo~ ra zličili fra. l, 1%0). B. S a . i a (u ree. C.rinthia t. 140, 1950), D prije "'ega F. B a.'
n a č k i a \] a I i (i.tlati " MG u različitim svescimu serije Scriptoru: pa. u recenzij i ZC ll-Ill, 19-49, i u raspra"i Mali grad V Ptuju. ZC IV. 1950.
w se. ~ kOjima so:: dodi ruje slovenska hiuorija. pre!lll mpao je o d.lle u kojoj dokazuje. d. problema l i~ni objekt p redst avlja ostatke .z/:ra~e
u cjelini. i~ko ~z kri l ičkog ap.rota. F. K o $. Grad]vo. '. dolje ). a prije plujskoC zamka jz XL-XIV. ",DIjeti. Ostali arheolo;ki nalaz] I' ''PJ~aJu
vremenu od sred ine VIII. do počeIka XI. SIoIjeti. Nljznačajnije pubhka '
svcr· Annales rern i I' r .nco r um (izd. Kun: •. Script. rcr. Germ.
in uStlm sehol.. 1895) i Annales Juvlv.nses m.ximi (izd. MG. cije Marijih nalaza l s navedenom starijom lileraturom) jtsu: P. R. eine· ,
SS 30!:!. 1926; usp. E. Klebel. Eine neuaufge/undene Sa l zhur~er Ge. ekc. Slal'ische Gr~ber!undc im kroatische n und $Io wenischell GCbiet
sehicht$QueiJc. Millei1. f . Salzburge. Lantlcskunde 61. llY.!I, i H. B r e ss. (Verhandl. d. Berlin. Gescll. !. Ethno\' u. UrgeKh .. 1897) i Studl.en U,~er
I a u. Die IIte r•. Salzbur!:er Annal istik. ,\b hand l. d. Pr.uss. Akad. d. Den km~ier du frilhen Mittelalters (Mitt. d. Anthropoi. c.:sell. tn \\]en
WiS$., phil-·hist. KL 19'23). Vdni Su i karolin!;k; k a p I t u 1 a ,i i (izd. Bo. XIX. 1899); R. L o! a r, SIa roslovensko in srednjevdko lonl.rslvo ,. Slo·
reti u. u MG. Capi lului, 1-11. 1861·83, • neki ~u preSII mpani k ao dod.l.k vrniji. GMS XX. 1939: K. D i n k 1 a li: r . Studien zur Fruh.::-ts.:b ichle d.
uZ rasl/Uvu J. G raf e n • u e r, K. ro1in ~kĐ k 'Ieheza ter izvo r Bri!in ski h deutschen SildOSlcn~ ISildOSl lo rsch,mgtn 5. 1940); Obe rkr. ins De utsch·
~pomcnikol·. 1936). Izvo ri za uSloličIvanje k(>Tu!lkih vojvoda do XV. st \ "m im Spie!:"cl d. Karolin~ischen BO<lcn fund c (Cvrin thi a 1. 131, 1941):
u cjelini Su prell.mpanl I prevedeni na Ilovenski jezik u knjizi B. Gr,. Friihdtutsthe Volkskultur der Ost mark im Spiegel d. Bod enfunde von
n. u e r. Usto!ičev.nje koro.kih vojvod in d rbn karantanskib Sloven Unterslticrmark und "rain (Mill. d. AnIhropoi. Gesell. in Witn LXX!.
ce,·. 0,,11 SAlU, razr. u zrod. in drutb. vede 7, 1952. Za veu slo venske 1941) i FrilbdeuUche Votkskultu r in }(Irnten und seinen Ma rken (l9-I3).
histo rije I radom Cirila ; Melodija nljvdniji SI] historiog rafski Izvori. Sl'e • POl:re~nom lendencioznom int e rpretacijom slave nskih nalau kao
osim SPOmenUle Conv.rsio. Z itija I\onst.nlina i Metodi j, njtm"čkih, ali "dno lbo" bogalih pod.laka o ventila predme~ a iz ~ia·
(nastalo U Moravskoj i~nledu 873 i 885, Izd. n . .nauPoB. MnTcr"a~H "') l'e" ~kih groblja sa Zapado m; R. p I t I i o II i. Dcr frUhmi tteta!lerhche Gr5·
HCTOP"H B03HH~IIOĐCHH~ APuIle;;UJtA t.,aaRHcMoj J] H<:biltHOCTH. 1930) i btrfund von KMUach, 19-13; J. K o r o il e e, Sllroslo"an~ko ~ r obi'la v
Vita (Cons lanIin i) Cu m t r , n slatio ne S. Clementis od vele. severni Slovtnjj~ 19-11 (p rika! sviju ~I'\"enskih ,.oblja iz slo~nske SII '
t r ijsko/: biskupI G.uderika ili nje,ol·. dakona J o. n e I •. , IIZ pomQf jenke; .naliza i l illOlogija p.edmeta i k ritik; Dinkl.gel·ih teu). Re·
papinskog bibliolekar. A n, I t a l i j I; ll" Su trojici pozn.v,l~ solun. zultate poslijeratnih iskapanja n. 1-'1"jskom j:udll publicirali SII J. 1\ o·

169
,

. I) 1 L.nd G6n und Gradi~ea. I~J
r o, e e (Staro$Io"~n$ko S"(liiče; Sla roslovan.sko rrobi,č< 'lJ Pluj~kern Z.' i tt t rj, 1945; C. C z o e r n I g. d· . . histori ja u seriji Slo"ensl\~
gradu. SAZU. Ocla . Ur. U ~&od. in dru~b . "ede l. 1950) i !" ! vallI te k Na osno"u pok r. J,ms~., e ,.',d,ele ,ua ena J' I d k 'e lu jo~ U"!J.k
-. "
,3 ".
( SlaroslĐ"C"sl'~ Ilckrupola u Pluju. rezultati antropoJo~kih istrativ3nj o, mija (ild. Matice SI01l(nske. 11!9?-1926):; ~J IIIr.) i F. Ko,•• tif
iSlo S. (951), kod Bled. J. K u t( lIt i B. Skerlj (Slo,·.nska nekro. le .. S R u I • r a (Gori~ko.Grad,štanska. tsl '"
knl,ge . . . )
jl<)la ". Bledu. arh eOIO.ko in .nlrOjl<)lo~ko poročilo za l. 1948. iSto 2, {Slo"c",ka Stajerska III P rekmu rje . ' . ., de r 6Sler r.iehischen
1950). Đ manji nalazi publicir.ni Su u Arh(olo!lka porotilJ, Poroc!ilo u . (\. H'l tOn scbe r "I as .
iz kopavanj ih v Ljublj.ni. ;';01lern mestu in na Panorami pri Ptuju. isto 3. Z. upra"u je osno"'" ra . ''''''' 1929 u vui ~ op sdOlm
, E d,e richtskarte."..,.,.- , d '
• U';;O AlpenlSndu, L. Abi., D '( an I dr 6SlerreiehiSChcI1 Alpcnl§n e.,
"rl~u(erunl:en zum hisloTLschen AI.' . e S' ,rk 191i' (obra(\il; E.
l~ hislOriju kolonizacije vrlo $u vahn izvoloblik nudj. (v. A. ..
, . Abi .• l. T(i ~ Salzbure-, Obe &.sterrelcb te,erm , '1
• M e l i k. Sloven lj. I, 1-2. 1935 36, I drugom lite"turom) i n.čin pOdjele r . 'H p' che!:,~erj, i 4. Tel.
l J Strnad' . lT
129 bradi!iE.J~kschiM,Wutl.,
,

• ~emljlAla medu seljake (U!ip. S, II e I i č, Sistemi I/Gljske razd.litve na
Slovc!lskem. Del~ SAZU, rau. prir. in medic. ved 2, 1950), kao i nIZiv;
Rich l er, A. Mc . .
Ktirnl.". Kra;n . G()n und !stTlen, 9 lO
,

. L liauPlmann, A ,
M II H. P i r e h e r g e fl,
(, P' h ••

i,
naselja {usp. J. l a h n. O rt$llamenbllch d. St.icrma rk im Mitt.I.ller, 1893)
ot! kraj8 VIII. SI. postaje ipak najvatniji izvor u S". pod ru čj. ,.z.
A. Ka lp ' f l ' .
Upr"""i raz" oj erh'e obradUje u 'S~J
, e r {ll. Abi .. Die Kirchen· und.. ~a$c.,
t
. . ' bircl za $taJ.rsku H. Ire e l:
laftskartc. l. Sleie rm.rk 1940,.
d A M(IL G rundr;$!; du
• voj. sve bogatije dokumenta rno gradivo, obJ.vljeno u obliku regula za ."" S . .ske namijenjen le ra .
:! "
~vu slovensku umiju dO 1246 u Fr. K o s, GUdivo U zgodovino Slo.
veuc.,' " srednjem veku l-V, 190Z-1928. u eijelost i p.k u tiltu diploma.
Upravnoj histOTlI' IIJ( r
Verfaslunl:s, un d
Verwaltun r,guc ,e e
b' b' Slele rmarks, HIJO.

d počeika XIX. st .. S I
dglem 1\ ' knji.
Iloven~ke". 1<Iov~t"a od
,I I. rij a U pOjedine hi5\or;jske pokrajine. u koje if Slovenija bila podije - HiSlo riju slo venske kuliure , o d'-
. F K ' doč Zgo o"n~ , SI
ljena <kt 1918. Najznahjniji izmed~ l ih diplomatarij. jesu: F r. Sc h u m i, levnosli, obndio le ~. ~193s' h'sto r iju književnost; koru ~k~h n.:
Urkundcn, und Regeslenbueh des Jie,z ogthum s Kr.;n l -II (do (269). 1882 začetk. do Zoisov e smrt" 19_ 'k . lovstvo na Koroi kem . Koro~k'
- 1884: J, Z a h n. Urkundenbuch dn Herzoe-Ihums Steitrrn"k l-IH (do ,~n.ca 1. Gr, fe n. u e r. Slovenl.o t:koder p regled historije narodnf
I IZOO). IBi5-- 1903, sa dodatkom, koji Su 1949 itd al; ~l. P i r e h e g !!" • r i
O. D u n g e 'n; A. J a k 8 e h, Monument8 historic i ducatus Carinthiu
zbornik. 19-16. I. G r af e n a u e r dao !(. Slovence\' II, 1952, i I'O S. )9451
,jcsme (Narodno l'e."i~'vo. N. rQd o!''"d'' ', • • ~ .Iovensko 07.emije <. 1935,
I! I-.I\' (do 1269), 1896-1915; V. JOPIII, DocumenI: Goriziani (A rcheoJ::rafo
Trie5(ino, N. S. Xl-XIX. IS&: 11193); P. K . n d I e r. Codice diplomatiro
.'M. D o I e n e je n~I"UO •
. Pr" 'na zgo ov,
..
~
"
f"' do sa da lO. ne • ,. -
mo' "'" stor i)ih
Slovenske histo rijske hlbllo!!, ra 'Jt . . . a izda l~ je ]\I, P i "e c-
,, Istri.no. 1~6-18S2; W. ]-! a u t h a I ( r _ F. M a r t i n. Sa lzburger Urkun .
bibho!:, rafskih publikacija po. pre.~met:'~1i:~Sr~~j( CZ"": XXXI\', I!HO) oo
,• denbuch l-IV. 189S--1931. U Kos·ow Gradivu objl\'ljeni Su u cij(loSli
i on i Odlomci hisltnioe-r.fskih izvo ... koji se odnoR na his toriju slo. S i e I e, (Stanje slo.ven~k~ .ht~t~~~I~el!r:f'kC p"b likacije u GMS xx\, 1940
uključiVO 1939; dalje ",d, JO. _ (944)-1950,
venskih pokr.jina.
( Za 1938 i (939) i ZC l_V. 1941_1951, za . d'e samo n.;nu l nij~ .
.' bleme Mvod,mo ov J
L II fra t II r •. Prvu nautnu h'StOTij u Slo,·cuc. u Srednjem vijeku Od lite rlture za jl<)ledllle pr~ " sta rije publikacij~, ObjAvlje ne" dO
diO je M, K o I. ZlOodovina SIO"en eev od na selitve do refurm aCije (1939), prije sve g a nO"ije r.dove (sve ;a:;~:;n . Slovence", a u još polpun'Je",
U popuIQfrlo·n.u/:ni prikaz ukupne slovenske historije J. G r u d e n i J. , ,.,..~ nnetkne su u M. Ko s. g • 'ku iziJIe do o. 1910.
-. brk "e na njema~kom Itl' , .
,.1 a!. Zgodov;n. slo,'enske!!"a narOda, 1910--1939. Prije ner. kas nije rn_ opseru, pTlJe svega pu '3C1J , . l Reichs, und R ech\SIi'Uch,ch'~.
doblje Obuhvata rad S p. r . "S S (E, K. r d e I jj, Rozvoj slo"enskega i U E . Werun s k y, Outerre,ch, se,e
Ila rodnelt. vpra!anjl, 1939, koj i ipak sdrži vdne upllle ; u sloven.ku § 12-18, 1907-12). . O Samu dao je G. L . b II d ~
histo riju do IX. stoIječI. Osim lih rado,', postoji t akoder v;;e ng'ionalnih Pregled KOlOVO tjeIO~uPI.,e .hl'f~~~r.C O Samu; njegovu plemensk om
hislorij a (iscrp nije podatke o s tarijoj literatu ri n.,·odi M. K o s II go re u uvodnoj rla~i dosada nIJOI'.'~n>Je~ P~olstwo $a mona, 19-19; on je. me·
spomenu tom ra d ul. od kojih su najvdniji: A, D i m i t l- GeSChichte sa"uu; PicnI'su P8~st.XI 110.·'3~'kle~ II ~ (Sa mO und die !i:3fantan; ~fhen
• Krain s I-II, lBi4-18i6; A. J I k S e h. GesChichte Klrnten s bis 1335. dutim. prih"atio pOl1 re ,nu lau J. G k' !a"U uopte nije obul,,'al3o

!
l- JI, 1928--192<); H. 13 r I u m fi Ile r, Geschichle Karntens, 1949 (usp. k rio
tiku B. Grlfenluer. u lt V. 1951): H. Pircherger, G.sch;chl~
der Slfierm. rk bis 1282. 1936>; A. T a m a fO, Storis (\j Triute I_Il, 1924:
U. BenU Jsi , L'lstri a nei sui duc milleni di Sio ris. 1924; F. Cu s;n.
I Sla ...·eo. MIO(; Xl, (890). da Samo\' ~,!e~;n SL' H . u P I m I n n. Polil i s~he
.Ipske Sla,·ene. Go\lo\''' tUu oboT1h E.ie des 6. Jhdl. bi S ~ ur M,tte
Um",~lzun ... en unter den Slowcnen ,'om .n asp r8"a U to ,a~(kIbije s\o·
d 9 /Io\IOG XXXVI, 1915 (do danlS osn~vn l, :'< • ",,,mentaciJU t..oude
I , , " K o s. Co,,\'eI"510, """'.
-,
Appun l i , uUa $Ioria d i T rieste, 1930; Oko Tm a (red. V. N o v a k i Fr. ~'cnske hislorij.j. i •.
,
170 "
l
,
le konstrukcije odbIO B. O • a f t n a u ~ r, D.taya
LXVII!. 1938. i dr .• ali jt
Ko.o! ki zbornil'. 1946, i Ultoli~cvanjc ko.o~klh
B. G r a r e n ~ u e r, No.ejSa li terat u.. o Samu in njen; problem;, ZC rv, ka.amansl\ih Slovence".
1950. SuprOInu tuu J M i k k o I e. Samo und sdn Reich. AfslPh XLII, voj\'od (y. dolje). . , ' k m drt,,·. karant anskih Slove-
1923. d. je središte Samove drh,·t upravo u Istočnim AIJ'ama, obo rio jt U nep01fednoj je VUI S p rob em.L!. o ' voda k.o i pilanje kostU.
M Ko s, K zgodovin; kralja Sama;n njerove dobe, CJKZ VIJ, ]928. Pita· naca i problem~tika L1stoličavanj . koru~kl.h V~l k . 'J:a P p u n t s e h a rta.

,i nje Sa mo" a porijekla nije do danas rUdeno. F r. P. I .. c k S', F. K o s i


medu nO"ijim piscima nar<.>tito ~!. r p a <.l" a II e ~ Illi (e"~B."c.:Ot <.lapaso
_ O uSloli~"vanju je sve do dana s osn~ YIll ra "~.',, ,' e' dalje iSHaliv"njc
.
HeT?ogse,,'S(:IZl1ng
..
" v. ' , , )'bez .obz " " na
tum.Čenl<' sa nlOg pos
, "nka obred. uspjelom .
.
e.>lO, HaOp"'IeCHIIA '*YPIIU 1(43) i G. V t r n a d S k ). (Tht Degitmini"$ 01 ubno odhaCllo njerOVo . I Č a U nzi s. zaoštravanjem
i the Cuh Statt, Bj'untion XVII. ]9014--4[') pokuhH $U dokazati njegovo pobunoO\ zemljoradnik. proliV. l~an~: ~~ku.layali su nek; njetn3čk i
?
51"'cnsko porijeklo, ali osim nje mačke histo.iogra fik, P i r e n n c a i dr .. nacionalne borbe u slo"enskoj o.~ OJ sekundarne etnog •• "lle ele'
i H.uptmann, Mikkola, M. J{o s, i O. L . bud~ p .ihvaČlju iz~jdllj n;sci d~ raščlanjivnnjen> obreda n "J".gove "",' ,bred,ma iz s\"lko·
,. . d'. njem s bllno rat I I ,m
Pseudo·f reMa:.r. O njerovu po rijekl u ir, Galije; kako arj,'umcntaeij~ mente i njihov,m u.po.'e "a tu OItanak obreda nB osnoVU !:e.man
pn'ih nije u,·jerlj;va. niti je Pseudo·F.eMra.O\" iHješUj sigu.an. pilanje dnevnO!!" n •• odnoI=3 lIvola doka P Id Die EinfUh .ung der
T f čkota (E Go mann.
oSIoje Oll·o.eno (Il. G. a' e n a u t r, Novejb lileratur.). skog prava - I l rnn~ . ~,slo"cn;sChtn St amm" $,·crb ~nd. 1903:
,, R'zn,jerno .anu poja ,'u drbve karan tanskih Sloven~ea poku~o je deut schen He rzoJ!~!l"tschlechte. 111 d I J{§ nlen am Fnnt~nSlein ZU
J. P e i l k e r (Zur Soziala:uchiehte Bllhmen s. 1891; Die ~he .en Utziehun· G. G r ~ b ~ r Dt r l'.in .• ill dci H.e~Zc~g~kv~~n Ph~ .hist. KI. 190, 1919; A. H •. •
gen de. Sla""en zu Turkotall. en und Germanen. ]905) objasniti kao rezul. K. rnburl):. Silzuna:sbcnchle d. Wie ., Brauch und !1erkommen
tDt vlasti sločarskih lupan' nad poljo privrednim $lInovoill"om; kOI1.~ni lJ t r I a " d l. VOlks~undl!che ,Bemcrku~'l:enl ~:~';;;Che fo rschungen ~. 193i;
svoj obbk ona bi bila dobila u vm. st, uspjelom ,'obunom pok o.enih zem· de. Iler>.ogseinsel7.ulll1 111 J{~rnlcll .. ~udOS .. A J. k s e h Pie "Edlin\:e
me"laelJOm. brani' . . .
ljoradnik. proli,· pasIirskih rosPoda.a. Usprkos k. itici (A. Oopsch. Die istu IUu. s~ mo drugo"' I.!;U f - lenslein und Ze.emonien bel
~11t(e Soz;al· und Wirlschaftsvtrl3$sung der Alptn slaven, 1909: 1>\. K O!, in Klnn lanit'" de. Heno!l"sbane: .m Ak""d ,.',' _"'ist. KI. 2(1[" 1927). ili
. ... • . "'Ie d W,ener a.."" "
U.bl . ji i.lzhu rške nad!kolijt, 1939), koj. jt uvjerljivim razlozima odba. dem.cli)(:n, S,llUI1j,'s"" n c " . . I"d Einril! am f ii.~lcn·
~ b e r Schw.bensPlege u..
eil. tezu o slovenskom stobrsko·zemljoradničkom dualizmu, P. Pun· i~ngobarrlsl;og a ,C . C • . k (E K r a n l m I)' e r, De.
t I e h a • t ju je b.anio do najnovije),: vremena (Hen.oKstinsetzung uncl stc;n. C • • inlhin !. 132. ]9-:2). ~li OSv!TOg.olsd ,o~a Ca;inthia I. ]41), 1950; usp·
M '1 be und semt er",.n e .., .. olT
Huldigu nI: in I\ ~rn len. 1899; Einigc E.g:~n7. u ng:e!l zur kriti seMen Literatur Orstn.me. e' s rll"_ e v 195]). Drugi, koji 'u več pnJe u l'
Ube r die b~uerJiche Hen.oKicinstlZUnt '" I\3rnten, Ze;lsc]! r. d. Sa,·. Slih. ret. B. ? r .ltnIUcra.. z a ·sta . iiim oblikom ob.eda, pokulav.h su ,
r. Rec hUgesc1i., germ. AbI. 65, 19-17; u~p. rtc. B. O r a r e TI a U • t a " Tlt~l'i!"an le lakva lumačtllJH s S k,m "lcdalu na SI30 lek u sr~'
,• kako )t ume l ak II ""PS ...
ze v. 1951). L. H a u p t m a TI n (politisch e Umd lzun J:en; Kafanl.nska kritikom do k .1.• I . . It lo~ ilYOra obO re; SUr1J'
Hr~llsk •• Zbornik kraljft Tom;sl.va, 1925) doknli\'ao je. da je kndt"illA dini XIV. sl_ i da njdno $ "JerOdoSI.Ol~ ~trichl iiber die Rechte des
Ka . antlnij. Ivore" ;na jednOJ: dijeli Hn·ata. koj i .11 sc nnsclili u Alpam~ oblik ob rcd.a u cjcHni. (H .. vo~ t ~I ':.:i-I(n 'des Schw~be nsP;cl!"els, Aus Po·
i name!nuli Slovencim" kao gospoda .i mjUIO prornanih Avara, ali je H'Tlog~ von J( §rntcn ln zweI all .sc 'ft r O Below ]928: K. T orl:'
M. K o S (Slovenska nas elite .. na Ko . o~kcm, Geogr. "UL 8, 193!!. i Con. 1iIik und Oesch;eht e - GtdfiehtnlSseh: , , ·.~.~... " ....s Ober die Rechte des
d Sch ..,.bensp,el:e el .. ~" "" OO
"ersio, 1936) doknao, da Je po~rdna njeguva nrgumentacijP oopseru !l"le., Zur Au~l~gunl: e~ Sa~. Stil!. I. Rtchts.gesch_ germ. Abt. ,
naseobina HrvalI u Alpama, a B. G raf e n I u e r (Nekaj ,·p .abnj. ze Henors von I.Irnltn. ~tllscbf. d. H seinscuunJ: n.ch .Ieman" chen
IV. 1950) doveo pOslanak lih naseobina u ,'nu s prvom fuom naselja. t9-W; K. R a u e h, DI~ K~rnl~crCh ~ erl~~~). L. H • u P I m ~ n n (Potiti$C~"
"~njA SIHena u Alpe. Nj~ma~ka jt histo.iorr.lij. u nOyijt ,'rijeme. " Handsch.illen. feslSchnlt f. A. Zy ) t p(lsun.k obredB " IIn'atsklm
suprOlnOSli s hi1(o ' iogra'skim ,z,·o.iO\. I čitavom sta.ijo m historijskom Um""51~uogen, Knamans];a Hn'~ISkl .ve ~ 'n koroDlo usloličenje, GMS
literatu rom, pokulal. doknati, da je Knrantanija bila <lo počelk~ VIII. ooileljtnicima. I J. M.l (SCh .... abenspltge k '" k" "" iSIO XXlll. 19012;
" . karantans e ~,
st. IMnroblT<I$k. vazaina knele,·in. (E. K • • n l m a)' e •. Elymologisch~ XIX 1938' Osnov~ USlO I enja 1939) , l1ra"onl
., f -h h'chtt de. Slowenen.
Beitr5gc wr EntSlehuoJ: <iu J{arantlniS(:h~n HUloglhums, Ca. inlhia l. Probleme a\lS de. ru' I:""se 'S. kom ogled.lu ; slavtnsko po.ije];lo
115. 19'2[,; E. K I e b e I. Die mlttel altcrlkht deulsche SitdlunJ: lm deutsch, brln; vjerodOSlojnoSI pmelk~ u ~:ps . ovu &lovenlku osobitost. Novu
mal:ya . i)'Chen und deulS(:h·sloweni'-Chen Grenuaum. u zbornik" W u· $uUine obre(la, ma d. isuv;k i SI~ t n.Jel: slanka i r3Zvitk~. dao jt B.
e h t.· H t; ss, Die siioosldculSehe VOlkSI:,en .. , ]Q3~; isti. Sledlungsge· kriliku vrela i analizu obreda, 'oJero'.~ pO. od in drian karanlanskih
sc hichte d. deutsehen SUdostens. 1940; f . Jan l ,ch. Die spll.ntiken und G . a r e n a u t r, Uslo\i~tVanJe kO~Šk,! ';nV~l,Vulb vede 7, H.5~.
1angob•• dischen Burl:en in J{5rmen, Mitle ll d. Anlhrop. Gesell. in Wie" Sloven",", Dela SAZU. rlEf . 18 1.!; o'. .
,
)73
••
ln

:
• >
,
h
o porijeklu kouu POStoji ~I . '.
S i • k IEdlinl:t.Kal3ze, CarinH,i. r lI;;sn ~;n lh o k~' rn ~h leorija; P. L. I_ tei!. d. Anth ropot. GeItil in Wien XXVIll, XXIX i XXXV, 1800-19Ci.S; L.
I H ~ II If I m a II II (politist~~ Un)w~l% " J3), PO\~%U)C ,~ 5 AV3.ima . L. II a UP t m a n n, Staroslovenska dru!b l in nje Slanov i. OI\Z l. 1!11S-1919:
H~tkllnn der KJ rnlncr Edl;n un~en. l\aranlansJ;a H ..-au;k a, Dic
o. ::; 1 ~rosIOl'ansk a in staroslOl'cnska ,"svobod ac. eas XVIl, 1923; H"fen g rllsse n
~uch. xxr. 19'18) • firv"tim a~·j ":~~rI.IJa~>r'Chr. r. Sozi.1. u. \VinSC hafu. iIII b3}, rischen St .m mu· und 1\ 010n l.l~ebiel, Vierleljahrschr. r. SOzi.]. u.
fije, Cal XVII 1""'3' P '" . : . ~ I (No,-a POI.1 Slovens"" hislo rio,,,, \virt.d,"l!sgcsc h. XXI, 1928; i J. M I I. ;-';01'3 po la slOl'enske hj$lOTio::r~·
, ~~ , tOu e'lle: ~"obOda ar t , "
Osnov," ustoličenja) I k3snijim re d t. I lu nost. a. XXXIV, 1939-40; rije. eas XVII. 19"..3. te Problt rn e a us du r.iih ~tsdlichle der SJowenen ,

I povel.IIju S Gotima ili '''n,o~ ~. a n,m pOretkom: na ratlit'l~ ih nnčin.


ČUlO s langoba rdskim,
~ r~ F.
....
'-d" "Uu"" a iJi II 'il II ,"
"..
. Janlle h (",r"n'~anma
gO t.). 1'.- atim'''ima, ",
, , .
> , ,,,n IIISlltuc'Jama ("aroči lo

""d, G. G r a. e " ' ..


lO"~
U Donjoj Panoniji u IX, st. o~ novn i su r3(\0I'i: L. !-l. u P t III a II TI.
/>Icjna Il'rorija spodnjtpl!l(Insk., RUI"avc ZDHV l. 1923, Ul o!.'. I'eliko·
_Ed))n" •. R~lpr~ve Ztl.n" tl' dr .., 19:/ ~' O ~) (Pras/ol'ensk o ku~g.' mora"skt držaue u slal·e nsko·njemačkoj borbi za Podunavl~. Rad .IAZe
C60I'HH~ b Bb 'Ie(T'l,. HI ,:"'.' ~ M · ' , . a s m e t (Ed/in ge ·K 3w7.c. 24 3. 1932: /II. 1\ O s. (onvcTs;o. 1936. i Pi~n'o papd" H.dri au;1 Jj, lmuom
• ,.- , " . H.IUH" .... 19;(l . ,,_ .
I /!"ermamsehu bci den ,"-"", Z . . t """'man"ebe~ ulld Un Na",~I~lu, SvetOPOJku ln Kociju. Nall>r;"'t SAZU, !ilot.-folol.·h;stor . azr.
, " ven, ertuhr fl/a' Ph'] XIII
nt , n n ( K ~zaz, I\ Osel, Sln o,s!. rel'ija III 19sO ." . ,. .
! geJ. P.Puntsc h ar l (Eini,.eE"
1936). J. Ke I e·
»)ldr .. A.J.kICh(DieEdl in.
:r
d. Edlinger, de r K~rnt"er P(all:r.:~:un,-en! i l . \v II 1 l e (lu. Geschichte
2.1 944 ; f. GrIl e c. Slo,·tn~k i kne7. Kucelj, 1938; H. F. SChOlid. L~
IC!!,islniollt hi7.;")(;"" e la p ralica o:iu\lizluri;I occidentak IIet pilI nlltieo
codice slavo , Atti de l rongresso inte rlluiollaie di di.itto romano e d i
• 139. 1949, usp . rce B G,
. .
l'O t ijeklo sa Slu/!"am3 n.orulan'
ta enaue.a
.
I 1'-,
n U. . etZOi'stuhlel. CatintJlia I.
lC V
.' "J vuuju njihOl'o
SIO .i o dtl di riIto, Verona 1948. I. 1951; nsim tog" i li leratu ra o KonSI.n,
linn i /Iletodiju i O pOčed m n sto.oc . kl"ell osloven skc književnosti ("~I!.
jX)kr~t""anja pod Fra n,', m, u'· ,prOIII .,POgansk.h pobunjenika u dob. bibI. Hl !>Og!. VHl.), • takQdu i surije ta~l'r3ve o stoven~koj hi sto riji
. spr OI nJ ,hol'o) ".", ,
argument aciji Ilijed". o' "', ,. ,. raz '" oJ vr,jednoSl, PI) (osobilo radovi Fr. K osa).
U\'jerljiv3, da bi je biJo " mOt I'uteOtl;a. n'J e. .u dosada ."nJem o",.,'Ik u dovolj." , O "tlikoj I\aran t .niji vidi prijt $vega oPĆu literaturu o pol"n j'n~ m n,
.. Itku kosua i njiho,'oj rnJ' ~ e pn"~elll':.O kasnIjem dru~tvenom raz. " arotilo Erllillle rungcn lOm hisIO ri sc hen Atlal (napose L. H I II P I m a n ll.
t . (Herzo/!"S<!in se tzun,j L Ife,~osl' "aJ\'a!n 'JI Su radooi P. p u n t I e h" r. cmslehllng ""d Enlv.'kklunl,[ lirnins). usto /0\. K O S, POSI~nel; in ro~V(> '
L' ' • • • uptnlann. J M I J Z
(
" zg-odovlni prel'edbe kose';čin . . ' .. ,. • a. . o n t ft r ~ I\T~"jske, GMS X. 1929, O borbi lD inVeS1i!u.u nn slo.'cnsH oj zemlji ViD I'n i
19010) E 11:1,. , (V • ,kupna z~mIJ"Č3, Sloven. pravnik LIV ~U .a\lol'i f . M. /0\. )' e r. Dit us!lichen AIr-enl511der lm In,·e$Iihlf~!reil< .
• . vC ~ on \leu Ed!"n . J\ '
Geseh. u. Topo~ r. XXVJ1l HI.!:?) M' ~ern on 5~nlen, A'(h il' r. vater!. 1$83. i LJ. H n u D t m 3 II n. G.o fovi Vi!lnjel/"orski, Rad JAZt · 2;;0. tOO-;. ;
(Ullolifel'Jnje' tu je n~v~den '. d' !lultea , B. Gr~(enaue,~ Hema i S\'~toJllul;. isto 256, 1936
• k ~rukte r" K3r~'1I~nije i ust n~ ~ ,ruga, ,vf"(Im. oPSC!na liter~tu T3 i n ZI historiju kololliz~dje v rijede navodi lite ra ture .., n~scl)a"anju
O ,enJu o ' u'; l"h "(ljl'od •• i o ll osezima)
Sto ,'cnnco po I ~ to",,"n Alp,"" a (HSp. bibI. ut pO!!'1. 11tl.
O l: ubHku slobode pOdl'rgal'anju ,....1 I .
vidi napose lo' L' C' • ....,... I' U t F.anaka i POl;t,ta"anju O nk" enoj dCl'e1in i i or::-~niuci.ii crkve "idi 1·1. F. S e n m i ... Die
, " o S, onvers,o 1936' B G r
KUtanlaniJe nn zapad hronolo~k' , ' . ' ć •• e II a u e r. Priklj u či t el' G","dlu!!,e und Grundl~{!en tler Ent".. k k lunl:" oe< k i.chlichen Zfhen! ' eet,·
Zu. GeSChichte \le r Pfarren ~ v~'hatlJ~. OI XXXV, !9012; E. K l c b e l, ' es auf 1''''3ti ~cl 'em BOden w~hr.nd de s Mittelalters. :>i;;ićel' 1.bornill. I!t..'!J;
J925--1928 (.Ulor Oth';;;e Pte~~'~li~~:.~htnt' K5r.nt~ns, C3" nl hl, I. ll5-llfl. D;" E"mebun.or d el kirchlidlen Zthentreeh lC$ aul sl" "'i <chcnl Bode,,-
Lanl.!obard;,) i (3 S,).a"e 'G ," u Jecaj \ lah~·sI3 ro~jdilac" Ilao i I\si~I!";1 pa!lli~!ko"'D ku etci W. 1. A br nh3n'~ , 1930: Oic reeMliehen Grun(.
.
vanjU Slo~e"cel' in uče t kih slov
. '8 c n auer. (",)važ'" O
. n'Je,
.,
1l01"' UJ~nJQ' lar~1\ der prB r .or::-n ni ~ation nuf wUI<lnwischen fioden. Zdl~~h' , <:. Snv;·
193~ . i J\",o(in,k o katehuu ,,_ "' '""'B"'~ p'smellsiI'a. Dom in Ivet XLVII, Il'"I··Stiftun::- r. RC[ht$J1"c.ch .• kan. AbI. 15. li-19, 192C-1931: 1S3f. ; "
.. ' VOr "'llsk,11 s,)omr 'k , __
p'e tll'elJtnl'a n cuĐsil n OSl misio k' I . n, 01' . , .. ~"" ; nutor nbliku knji!!e ~ nckim dodadm~; zatim E. K 1e b e I. Die I\i. ehenverfo$.'lun:;
i n3 sup rOtna SV;,"_'"" nars e trs<e mtto;ode.ne ob.zi re ~ dovoljno dc. MjHelnhcr~ in KHfIIlCII UIl.1 il'~ i3u'chung:en til l3a)"ern n, $in wCII .
• """ U 'zvora) O U' d . ,
O~"Ol'ni liu radovi: I' T 1\ SI ' . 'o enjU ranačko!: ((udaJiI ma C..inlhia I, 120, 1930; J. -:2 O" I a r, Probl~ n' lasl nl'kill ce . I"·~ in <am('·
Zvon II 1882' /1\ p,' , ,' ~ os. o~~ne, za Karla Velikeg3. Ljublja~~ki
, . . ' •. ' " e I: g e . "a.anla ui en
li aTOhni'trlti l. MIOG XXXIII, 1912' L
z"n"cn. i Postallek ;n r~
.. U
unu nler~ ~nno",~n Zur
k' ..111 UP I m J n n. Poloulche Um"'~I.
' I It .nOl' , pral·"i 7.!!'odO\·ini JUj;i'oslo"n<lo,'. Sloven. 1""I'nik XUX. 19~. ,
F. Tr c m e I. nas ZchenlweS<!n in Ste! e r marl, nn d K ~ rnle" von O~1l
. f Anf:llll:en bi. ins IS. J hdl~ Zeilsehr. d. Hi sl0r. Ve t , f. Steit tmark XXXII!.
19.20; za priv red"odru't :.:;~J ',3'.' ~VSk'I.' mark ob sredlIji DOII,vi,Olill!. 1939.
jo~ f' e i s ~ t r o l' t publik ~ lj~d,~e I',d, OS'nI hterature o uSlolil'al'Jnju O ~Iovenskoj knji~el'no!ti. osi", 0116h radol'~ rKidr;č. l. Grafenauer),
aC'Je, . evec, Pett. uu Studien I_ II!, Mi:.
vidi jo. M. Kos i Fr. R amo\'I, Btitinski SjX)menikl. 193:" {~opšir'
!i4
ii5

.,
nom literatu rom) i J. Gr .. ren.u. . _ ·l
(I o~j rn om literaturom) 1943 ZI '~P' VIda, Der. AZU y Ljubljan:
(nav. uz "~'O X',y) ". c.'h um.,etnost usp. Q1,i m op~e lite . alure
. . n. ln . rt " r .
Denkm~lu in Kirn, •• "O,. ,3~O ,oI,'Isd•• und Yotromni$ch~
n. " n en 8, 1932- st " D" I .'
.. t.ksUine in Hlmle n Ca r" Ith" I • " , IC l\~ro!ingischen Fltch!_
ornament i~ Slovnice, 'R np ~~ve,a Ai.uI3~, I~Z;. F. ,S I t ~ e, P~ed rom.nSki
J944 ; E. Ceve. P redromanski I ' . ~ubll, ,fllol .. fllol..h'SI . • aIr. 2,
A. R a d n 61 i, Une ~i:llle du h~,,~t enml IZ._ B3tUI: ArheoI.. vesI. l. 1950,
n y i, L'eglise de Pribio n ~ Zalavi m:~n "Il'C A Zalavh, , O, O e r e I~.
l , 1948 (usp. ocjenu M. I( o s a Z ,r,vo !~ u .e:tudes Slavu et Roumaine~ VL I>OGl.AVLJE
Zal,,-•• u in njihova I,,,, ' " e . 1901), T. B o gy" y, Izk opava nja v
D ~OJ~ - vlns • uzla!!n ZUZ n . ~ 19'~ E
zgodnjcsrcdnjevdk;h III'O<Io1) -t . ' . - ':.' .... ; . e e v c. HRV ATSKE ZEMLJE U RANOFE UDALNO DOBA
3. 1952. ,~, na slovenskIh !Ich. ArhOI. ves:.
(OD V II. DO xn. STOLJECA)

i. H rvati u VII. i VIII. st olj eću. _ Zbog oskudice iZ"ora


ne možemo da rx:što sigurno recemo o o pćim crtama "01nj-
, ,
~k"g razvitka hrv atskoga plemens kog saveza. koji sc form irao u
Im·im deceniji ma V II. st. u jednom dijelu nekad aš nje rim ske
provindje Dalmacije. Medu tim, či tav ka sniji ra z,·i tak hrvatsk.e
ddave, koja je u nauci nazv;ma Dalmatins kom Hr"at~ kom, ipa k
p"ka7.lIj~. (la ~ C jC1.gra toga plemenskog ~av(; za nalazila II pri_
morju izmedu Gdine i Velebita. gd.ie je i ekonomsk()-d~u!aveni
ra zvita k bi o I.od utjecajem susjednih dalmatinskih g rad ova ne-
sumnjivo najbrži. Ti kraje"i predsta vljaju prema lome - \:ako
te ritorijal no, tak o i drustveno - I'olawu t očk u II formiranj u ,
h rv ;).!!ke d rla ve. Taj je razvitak obuh vatio poslepellG i d ruge
oblasti u bl iže m susjedstvu. iako 5e ne mole reći, d2 ii sc već
u VII . i VII!. st. hrvatski pleme nski sayez proii rio ponekad i na
nek u od njih i koli ko je ut jeca!> na njcl,in dalji razvitak.
Nek.i podaci o području izmedu Velebita i Rast u Istri (po-
!cbno ime Libur nia u franačkim itvorima o. SOO; istupanjc ~ Gu­
dllskan a_. t. j. Gača na protiv hrvatsko ga knua Borne 819; ban,
ko ji još II sredini X. st. upravlja župa nijama Krbavom , Li kom i
Gackom) govore o njegovu samostalnijem razl'itku do uklapa -
nja u Dalma tins ku H rvatsku , vjerojatno II po~etku lX. st.. koj a
I na taj način dostiže na sjeverozapadu granicu na Raši i Gvozdu .
• Kerctljanska oblast ili Paganija, koja je osim kopna izmedu
Geti ne i Neretve obuhatala u polovini X. st. i otoke Brač. H ,·ar.
K orčulu i M ljet. pripadala je. kako se čini prema K onstantinu
; Porfiroge netll, prvobitno srpskom plemcaukom savezu, ali je
176
177
.U?rlO p05taJ .. samostalnom j za tim svo'u samo J • bivali pomoć od B izanćana iz Ravenskog egzarhnta. kom c $U
JI, JI1ltll~crn. Ol)segu, saču'-a!a do II dru:u POlo\.:~: ~~t. s~ V~C~~'
, ~~\~iv~ tJc~Jc I'ovczuj~ ~ H rvatskom i najzad sc II nju uk·l.:ap~. Kar;J.~
~'lašć)zr~c II Gvold~. ',Drave. koji su do kraja VII L st. bili "od
s obzirom nn upral'u pr ipadali sve do njegove p ropasli .,:. ;51 .
Romani su u svojim g rado vima razvili u VII. i VIII. st. isto
unutarnje uredenje. kah'o su imali i d rugi bizantski gradovi u
ske II vara. raz.vlJa Ju sc II to vrijeme odvujeno od Dalmatin _ susjednoj Italiji i htri. Na gradsku upravu dobil'~ svc vcii
lirI-Ol u ke. p a I II doba franačk e vl a davine čine do lo: .' IX utjecaj gradska milicija, čiji Su članol'i mali lXIsjednici, na l:t.1"
SI. posebnu kneie"lnu (rc,num ). Prc,"d' P f' T•• p. .
k' u Or IrO"O: IIo:t livre sa zapovjednicima . .. tribunima .. , koje postavlja biranuki ca r ili
melIS", neodrede rIOm podatku. govori II nasel "CI' o. . ..- I)ogla l'ar pokrajine u n jegovo imc. U većim g radovima ima i
daIrnatinskih Hrvata ~U Il iriku i Pa nA,' J, l~.uh J~dnkog dl J,' "
... 'J'., OJI JC nu sao
oo

d k vile tribuna, koji su zapovjednici pojetiinih jedinica. a vrhovnu


ta':O\'O: ~c.t~ Dalmati nske !-ln-atske. prije svega jc dalji ralvi- komandu u grad u inJ;"J .. dux'" U VII. st. preuzima gradska mili-
.~red ~Jo\'~ekovllc S.lavonije izmedu Grozda i Drave p<'takao cija i svu gradsku uprn vu. a koma ndu nad mi licijom do bil'aju
nOYJJc hJlt un čarc. da JO:: - za razliku .d D I ,. , vdiki I)osjcdnici, koji posta ju t~ibuni i zatim p redaju istu čas:
l' k . a ma ms O:: - nalOl'U
allons om di Pos 3 yskom Hrvatskom. . svojim sinovim;!. Tribun~i.~ Čas: i naslov l!Ostaju t.. ke nasljedni
On"scodX . II l'ojcG inim !Iurodicama. Potvrdeni od carskc vl a sti. ti su tribuni
i narod .. i~ k (l : (/$\ lraJn~) uk!~l'a u razvitak h rva tske držaYe
njeni prcds:::v"ici u pujcdinim gradovi ma. Prvaci trii:mm:. su
u spomc;'i~ima s~'V J.. J~~~z" .a Slavonijom (Sd .. "oni ..), odnosno. ~suci~ (iud ices); on; S" prav;:. grads ka uprava. Potk ra.; YI!. st.
Stoviit hrvatsko ." .. st: ll;, narodnom jCl,iku Slovinjem.
. ." " III1 C pohskuJ e s vrc menom imc SlavoniJ'e ili
grads ko se stanuvništvu ne dijeli v iše na četiri .klase~, s l'ečen ­
S". "'"Ja - ' .. 0 OI""'" , - pa sc već u XV t ' k . . SIV<l. plemstvo. vojs k o i puk, flego samo n~ tri: svcCenstvo. pkm-
, ~ .. vo::ns·o
sJcverno "d Gvo7.da do ri 'ck K . . ' s . I raJe"1 stvo i puk. ko me sn na čelu trilllmi.
litič k i ....1 c upe n,I7,I\'a)U Hrvatskom. Po-
potpuno ,,,llleJJcn(l "d hrvalske države ,.
zapadu od l' - '. . .
L,. '
ZIVC r Ivali na
U k~ls n ;j;m hislori[skim izvorima zabiljcženo jc nekoliko
tin ';,~e. li JuznOt i nednjoj htri. kojc .~ o.~talim IJrvn _ ]lodataka i•. povije~t; Hrva tske" 10 doba. Vijest. d~ .ie papn
la u nepos rednom susjedstvu povezuju ~'. k I . poslao o. 641 opato Martina d;, o tkup; rvbljc ud Slave na »U
., vo::ze 1I1)olrei> I !:. . priJO:: svega ' u tum e Istri i u Dalmaciji ... sasvim je vjcruj:llna. jer udgo"ar:: tndainjim
služba- '. . ~ b ago. JIC~ u w .. kidasnjem životu i sla"e nska
D I bOžja ... - • I kolonlZa C!Ono struJ" " J"~. U",,' . 1 "
I. JO "ISe nc"o
prilik.m:o i odnosima izmedu Romana i Slavena. !z"jcltaj II n~­
u a maCI)I. Val n i .'lU ta l:odcr ostaci "
.
.··
,omana. nnJc SVC,. " -
...
"
padaju Sla"cna s ish'čne uba Je Jadranskog mora na langohardski
I ,. ;;,,-
I doVima as'
odaklc - jCsver~a ..~tra .. užc po~~z"lla sa sjcvcrnim kraj el'ima. posjed II južnoj Ita liji u okolini Siponla g. 6~2 nesum njivo do-
su sc IaIeni ondje naselilI. ulazi trajno U hj~to riJ'1J 510_ katuje. da je znatno porasla moć njihodh plemenskih s~"cza
vcns kog naroda. poslije pobjede nld Avarima. Ke može se sigurno reCi. do li je
\!' . ć: taj napadaj bio samostalan pf'lth\"a! Sla"cna ili liU oni raluI'aJi
k' ec taj ?J) I pregled I)okazuje. d~ je oonos prema roman-
kao bizantski savelOici te sc možd a p rcvozili u It ali ju na biu nt-
,• s 1111 gradm' lrn a lj O;"!lmaciji 1)00 bizant~kom "I;"!;(u b'
i n ' at e u VII i VII[ I ,.. 10 za skim brodovima. Ali dr ugc djes:; $ .. mo su nategl>ute kombina-
' . ' . . s .. pos IjC sI'rgnuća I'rh(wne "lasti Avara. cije iz kasnijeg \"remen::. Taki'" je h·rdnja. da je ca: Heraklije
lIstvar> Centr;"!l", I)roblcm njihol'a spoljaimjcg razvitka.
poslao rim ske svećeni k e. koji su pokrstili Urvate. ili djeS! , da j e
Rizant je ~"C do liO-ih god ina VII t b' I" h'an iz Ravenc na kraju VII. ili na početku VIII. Il. obnovio
ba ma s A . rl .. . S. 10 to l o zauzet bo r-
, ko'; l r3~m)~:. a _"IJ: .. IJ)O~ao nista poduzeti proti v I-I n'ata. Salonitansku nadbis k upiju. prenio je II Split i I)ostall SI)litski
J u se ." e ' ,se u(\"r~CI\' ah u zaledu dalmatinskih d . nadbiskuI). pokrstio Hn'atc i osnov a o I' i!e l>iskupij .. \I Hn'al-
Torna. a rludak on spli tsl:i. priča da su se R ' . grado,a. skoj , ili vijest. da su Hr"ali 1'0 ca rcvoj zapov ijedi ~klol'ili m ir
ovukli k' . omaru lt gra o,'a
P na oto e I ot uda napada li Slaven~~. Om' su 51'a ' ka o do- s Romanima i ugovor s papom. da ne će višc nik oga napadali.

178
179
mw, •

ir
·, '
• lj )
• })rcv!ad ;ova I1l jš!ic n j~ da sark f I s Bizantom. Ek sploatacija ra da robov a i k olona. trgovina s t očar­
tek it druge polovinI': \ 111 1 , ; o a~ ta.na
CO
Rav~ll~anina potjeh- skim i po lj ol'ri,' rednim produktima. a d ontkl e i robljt m , sve
s kih gro bova nesulI1n ji v o d'ok~'t a ,a r d o~k t na laz,' IZ ~ta rih hrvat. ,·iJe jt izdizaia roo ovsk c i p lemenskt starj e1i nt iz mast' slobod-
gani j oi potkra' VII, I: . uJu~ a su hn'a tsk. vdJka;i bil i p'"
VII . i VIII st J l ' ~t ~ Jeca. l rema tome. k oć Hn·::!:: jc II nih ljud;. Starješine sve više tr oše na dobro o rufje. nakit i Orugt
vanja. pa j~ sa~,.~;gn~,.~JII .samo .spor~dič~ih .slučaje,·a pukrlla.
p redm ttt i:lizanlskog porijekla, k oji dolau iz da lma ti nskih gra'
skoj j H JcroJatno l osmvanJe bl~kupija po Hrvat · do,·a. i zato vtle S tim grado-vim;l i s Bizanto m posta j u sve uk .
. ug ol'o: . T\';!:3. s pap om o nenapada uj'L U to vrij eme Hn'ati 511 još pogani: ili spalju;u mrtvact (,Iosad

mira B;':~:tSkt h.lstončari zauiljdili su. da $U s(' ')Oslije uspj ešn u"'- jedin i nalaz groha u Smrdeljima k od Skradin a ) ili ih $;Ihranj uj u
•·, .. du BIzan ts kog carstva i Arapa "G·~' • "I· , II ze mlju s o ružjem, posudam a. kre menom i ogn j ;lom. n aki tom
.
"h, '.

l _dru,i arhoni' d k" '" I . pozu n I Avan
i drugim predmetima. Oružjt i nak it su st ran og porijekl a. a
naroda k" ' .'-, .o n osno • raijeVI .: o u c. lIp~a"mcl i J)rvaci
• OJ I ~t.muJu za!Jad no od !lJlh «, ; Zatra žili mir od car', p os ud e su lipično slavenske. Hrva tsk i g robovi VII I. ~t. puka-
pa ć'!1aB'~a k prizna li. i za 5Vo,a b"<.>s,><.>d~~ ,.k. ', .,' Je. d o bil. rcI ·'
atlvne
zuju, oa su hrvatski vdika ši toga vrtrnena b il i bngat i i dobro
mo , , I tan t~l. pa Je vj erojatno. d a ~U "'O"",. , ~ .
hm;: _!"'Jadnim naQf ub ni i da 511 sc društveno to lik o izdvojili. tc ~t i posl ije
naro d Ima ~ !lol atili i Hrvati. smrti t;] iZd vojeno st naglašavala naroči ti m uređa jem njih o,';] ,
! O eko non.,5ko m i drušlv,",norn razvitku nrvat;! u VII i VI!!
st. !lema
grobi!. U jednom ženskom g robu našE s u 5.9 gra mu da l1Hlg'a hi-
. .dru
. .."',h podatak' • ' vrelim;:! osim "0"." ... , 7.antskQ g nakita, pa nam i to p{)k:::.zuj e, dn je II dr ugoj pol o,' ini
1 d ene v, j '" I O "n
6~ I P
'
. . Oman]lllll
.
", u sa(uva
"
mm
.
ka o nJlho\']Jn rohm-im 2 17.
~-
. "r~ l1I cn~ ~O.
"", VilI. st. kod dalm atinskih Hrvata znatn o napredova lo drllslventl
rasloja"anj ~ i dn S~ pojavio moćan sloj boga te plerucnskc a ri-
k'l' o5\OJlIIIJe Jcd l~ogn plemenskog savcz;: lJ zdedll dalmJ~in,
s II gradova od p rvJh deccnija VI! ~t dol,' e k . I, . stokracije. čime Sll ostvareni UI' jeti 'l a prijela z u k lasn o cirIlsIvO,
'e n' bl ·' kl '. ,ao I (OS a razVI _
J':1]'10 ICI asnog dru!;tvo II IX st __ k ',-1 " _ I· ' t. j. Zi! s t varanj ~ države.
.. k ! , . a.~ se lJ \rClma P" -
J v .'uJe I Il e .ev,* dru~ina (819) i ~ es joo()dn;.· I' Poš to ~u u (Iru1;oj polovini VIII. st. osvojiti hali j\! i iZ110va
skom) 'd (8" ' .. ervI na (neze'-
. ! oSJe II 5. ) - govore o Istom prOCC~ll ':fllš('1cno" ]"Islo_ pokorili Bavarce i KaranInn CC, Franci SIJ I)Os taE ncposred n i
JavanJa.,.' kroz: kOJ'i s II prI) I a1.1'I a ., o, ruga shwensk~: pi::men~" n<l' ne- $usjedi ihar" i Hrvata. Godin e i91 zaratili su Sl.' s Avar im a
k adasn)en\ rnn$lwlO području, i d o 796 \Ini it ili uglav nom ava rsk u mot II Podunavlju, Nekoli ko •
Na na,lm:~lov;mje unu~r a š nj c direrencijacije upu,:uju i al - ustan aka Avara u glut lm godinama nijt vi;;e moglo prumije n iti
heoloiki na au. U slavtnsklm grobovima iz VII' t ' ' polobj. U to "rijeme bjesni o je II avarskoj l.emlji grad:l1Jsk i rat
od Save d . .' . . ~. ni! $J ~Vtru
, na e~, ~ u uz OfllZ.1e I različ iti predmeti. koj i jo. b - , izm edu sam ih A va ra, ~ slavenski podani ci iskoristil i SlI napadaj
zUJ u karaktcnstlčne c rt e a"auko-s!avcnske k l' I· "" Frana ka i t~ ntrtde. da st oslohodt. U franačkoj vojsci od li-
,I"o"m k' . B ,t! u~. a I St n ~
" na Jtu ll; restovca k d P , .. ' .. kovao 50:' knez Vojn omir. N e može se pou zda llO rtt i, oa li j e Oil
VIII " ·d', o o e" e - mljra n 'Jt sk raj',
, . - VI I vc sa mostalno .,. .. bio knez u gornjem Posavl ju ili u Panonskoj Hr... atsk oj. gdje je
vensk'h ' . , r a z " I JanJe stanJih aVi!rsko -51~_
' I. m ot~' a. l II nalaZIma gro bo va jz VlIl . st. ,',,'oo , .• V, tek 7% napustio A,'a~ i prHau Frallc;m:t. Zemlja izmedu
I e b Ita Jm a oJ t ' .
, .jn k' k ~. II Jtc~J3 ~vars k o-slavens ke kul ture, a ntki ko-
' ou · Save. Dra"c i Dunava postala jt post bna uprav na oblast poć
~.' U ra SI Jot su Jzrazlto n:lrsko-slavtnsk; ali $ . I' d omacim kntzom, a stavljena j e pod nadzor furlanskog mark-
d 06 ćJ trgovi nom 'II P anonlJc... ll' . u OnI m0E!_l grofa. li crkv en im sh' a ri ma .-lošla j e ta oblast pod AkYilej5ku
.t du ti m, n a zlatnom na ki tu vidi
i. vc nc:sumnj ;vo bizan tski utjtCaj, a možda je i sam na kit iz
I, patrijadiju, k oj a je počela privoditi narod k r;tansh'lI.
Iza~ta,..HrVal$ki grobovi pok a zuj u, d a je i tu drušlven;: dire - Vec Z3 "rijeme a va rsk og roU napadnuti su i H rval i u Dal-
~:~~~~:CJ j~1 Vtć. zna~no napr~d~\'ala, Na rasl ojavanje hrvatskog J matinskoj Hrvatskoj, k oji su priznavali b iz antsku vlast. SredisIe
Sl no Jt ut,lt;;~Ja bl,zma dalmatio,k",o ,ra< Iova I. v(Ze tc oblasti bilo jc oko Nina. Ondje :le iz v reme na prijt 800 sa-

180 181

,)
čuvala krstionica s imen om SUl're m •
drugo m se Spomen ik u n avod i i ten og kncl a \ · j'<:S13'·3. II ll:: pl od n u zemlj u v an grad skih zid in a. a H"'ati i Fra nci su na~to­
hvaj. Već ;99 udario J- r I m,c. upana Godesla"a (i li Godo:' _ jal; d a posjed gra d a ni! ogra nite gra ds k im zid ina ma. Pregovori
r . ~ ur ans,,-, markg ( F. "h
a , JC pogi nu o. Jl<> jednom iZ"oru k od T ro '.n n a i-lrvOl!s ku. " granicama "odili s u !t up ra vo u vrijeme, kad je počeo pok ret
Lov ra na. Ra t s H n.atima . .. rsata. a po drugum ko-: Lj ude,·ita Posavsk oga. pa jc i to utjecalo n a st a v kn eza Borne
. I" . a " Is to I'nJeme i s B" II Da lma tinskoj H rvatskoj p rem a Fra n cima.
JC nas )cdnik Erihov Kad al I l. . • 'ta nto"'. n ast:lVj"
b"1
I<a I a u (rantlčk oJ" I ,"
' o l. ta l< o da JC I'e' '03
~
"" I
CIJC a H n'al
"g ra( Io,. j j otoci os ta li, vaslrpodredcl)a K dl1 [) "
'. '- .. II II o HI a im a rins k i 2. Ustan a k Ljud evila Posa vskoga. _ Pos lije smrti cara
"
II l I su sc 80(; l~J"-" '"
II 10$ n el< O VflJ'"
\ , ' .. mc II b·IZ.UIIskoJ" vJa,, " KarJa (814) osla b ila je u franač k oj d rb .. ; {_cntralna 1'1:1-'l.
... ~U o s ' cncc,)O' Ir "
II ratu , k oji je pos li j " h ,Il. prt( II I ca ru Karlu M edutim a osil il i sc veli ka ši. osobi to ma rkgrof!. H rva tski k nnol'l su
., B"lUnta, pa se K og::.
/Ij u<; I . II 11 110 poka zala
' sc IJOmors ka pro:-. U7. pom oć F ran aka i kdca nst va j ača l i svoju vJ a st t e su zbog
vo IJ""II ", 1strom i !. n. ~ tsak r· o IllJrom
k
II Aad'cn Rl "
u ~ mnrao zado- toga bi li vje rn i f ra n aa i va za li. A li je PO$tojala znat na radika
S 1'" " m opnom ~ Vene' - Z I
PIt, vehki sjel'trll i oto<:' t ' r ' ,e'JOJ.. a car. Trogir. izm edu D alm a tinske i Pa no nske H rva lske. Pn'a j e bila pretd n o
,., U/ ,... .
vn IVS I sVoJ " dast
I os a , su " l'I a$tI Biza n ta
F ' . p!anins ka zem lja u nepos red noj blir.i n i b izantsk ih g radova. p.a
, pok ritav anje i crkveno
o po Č eC lloa crk vene 0 "
.
'
u. l l',·.a.tskuj. "-raO(;i su i tu provel i
orgaZlllaCIJtI
_. .
O J>ok', "
rs a "anJ u I'lrva t~ i
sc Fra nci ni su ni mogli ni bt jeli mnogo mi jdati II njui nc un u-
Ira.~ njc poslove, a k nez h n 'ats k i. bo reć i se za pJodnu zemljo II
I . amzacIJe II D I (. k .
~ I Oje d"a Suprotna lIl i'Jjen'a p . ,a ma JUS oJ Hrvatskoj pu_
'
za ledu grad o .. a, bijaše ta k o đe r " išc u p u če n n a lo' rank e. d a po-
i" l VIII. st. nastoja njem Bi;~;t o J~Onollle.su ,:,rv~te j oš tl VI I.
,
,
i
Ii n'atska što se t i če crk b~Ja po rs td, Timsk i svećenici. pa j I'
skop ija je osno va na teJ' 1':64 I a podrcđena Splitu, a "'· inska bi-
,tigne I ~ ciljeve. P anonsk a H rvatska. nap rot;.·. bila je otvore na
ra vn ica uza Sa v u i D ravu. izlože na utjeca j u Biza nt a i nepo-
srednom pr it is ku Bugara. Fra nci so stoga nastojali da svoju vlast
Ii rvata prolle!i teJe F ' .;, po d rug~llle su lIl aSC"'nn krštenj", II njoj u čvrste ne sam o ši ren jem krJćan s t l'n ; pod upirnnje m do-
, N" .aTlc. 10STlova l.
II J m u. k Oj a jc hila [Iod redc n a k 'I ,~a
~':t.-<eTl id u P a nonskoj Iin'atsko' aS VI ~.Js ·o.m p.atrij a TJtu. kao;
/-I k .
n 'ats u bIskupij I; maćih fe udal n ih elemenata. nego i vojs kom. A Kadaloh j ~ -
s udcći po njegovu rarin \1 jedno m dijelu Ka ra nt anijc _ zaci-
~ Iza nt n as tojao da p o m oću k .. J. č a$,.,m Je "Jeroj a tno. da j e jelo iskorišći" a o k p rilike. d n II Panonsku H n'ahku uvede fra -
" "
tlm a i da s u se po'cd' cr. ' y~ II VTstl SVOJU vlast m eđu H n'<I _ na čk i fe udaliza m i d a se llp lC(-c II n jezinu un utrašnj u upral'll_
. . J .ne star)eslf)e pok r't I
s toj a h i nominaln a vlast s llits k ' . s .ava e. a /l]ol-"a je 1)0- Sirenje kršCa Tlsh'a i feu d al n ih od nosa bilo je, uze\"Ši općenito. u
arheo l o~ki naJazi Iloka . J d og blsk up" nad Hrvatskom. Ali int ercsu kn eza i pleme nske aristo kra cijc, ali im je smelao Ka-
zUJu. a su H rvati bT ' . . k
SI. ugl a vnom pogani ~ . I I Jm. pn raju VII !. dalo ho,' rad. koji je ug ro!a\'ao njihov u vl a st itu mot. a i narod
. I.. ' .. ZlI masovnI' I>o k rital'" C I
moguce I)CZ potl>orc sile u raun ' -" il ll.1 na r o( o. nij ~' je leš ko pod n osio na silja Fra nak a, T ako su se II I'Itpo ru prntiv
pa je zolto "J'croJ'a tniJ'A "1' J.erno IZdlfere ncir.:mom dru-š tvu. oSlIajača Fra naka našli zajedn o i i irok i sloje" i na roda i doma će
H r~a ta i o stvara nJ'u N' k JenJc Lnlls o k č
b' 1. •• ona no m po krhav anju ple mstvo n a čd u s kne zom Ljude\'i tum. tj udc.vit se SIS požalio
·
CItavo lOS e IS" UPIJ~ u početk IX I
područj e Hr"atsk b' ] , u . sto jeĆol . ca ru L udoviku n a Kadaloh a. a li kak o n ije dob io zaš tite, d ižc
mar kgrora a li je sač . J e 1 0 Je pod n lld7.o rOIll furJlI nsko!, se ~ narodo m p roti\' F rana k a. Ka daloh krene 8 19 na njega, a li
zov im a k ~je J'e ca t UVll o sd~mostaJnos t na čelu s iz bornim kn e_ bude poraftn. Ljudcvit se opet o br ati caru traleći po svoj pri-
,
caru vojskom i s lati m o d
potvr Ivao I\ nezo'
• arove.
.
I"
VI Su mora I pomag a ti I li ci j alll sll'o p ro l il' mar kgrofo\'a miješa nja. aji ka d ga je car
odb io , poče organizirati ustana k na širokom osn ol' u te predo-
. . I POsl ije mi ra II Aachenu bil'
l RIJ:ant a, naročito zhog -t . (I Je ro.7.mlnca Izmed u Fra na ka
grado" a I H rvats ke B'z ~I ~nJa gr~ n ica izmedu d aj mati nskih
".
!' .
bi Slallcnee u Dun joj Panoniji i ple me T im oČ3 na. k oje je u lu
\'fijeUl e n a p ustilo svoja staniš ta oko T imo ka i p ri ma k lo se L ju-
. l an Je nastOj a o da osigura gra d anim a aelli tu. Ali knez Borna osta I' jeran Fra ncima, i to je imalo ve-
182
I'"
,
- •
wr - , .
h' "
,, I
:.
liko značenje za ustanak, jer je on uvijek ugrolava o uslanih
. '
je do k~aJ,a .IX. S.I:. za.d
riala lolaj polu,' azalne kndc\'ine
'i ~ o. 845 opet orluzet BIlgarima,
"
s boka, Na to krene j oJ iste godine Kadaloh ov naslj ed nik Bal . ali je nJczm IstofmJI dll>, ;~J. J b ' d 57 4 uključen II ma rk-
dcrih protiv Slovenaca. Ljudevit im priskoči u 1'01110':, ali ga 'l a jedno s jellnim dijclo~~ TlJcma lU o
• Baldcrilr suzbi na Omv;. Ljudevit krene zatim protiv Borne grofovij u Donju Pa noniJu.

l i potu če ga negdje na Kupi. Za vrijeme bitke prdli s u 11,1 Lju.


devito"u stranu GaČani . ali Bornu obrani njegova dmžina, 1):1 3 U on Dalma tinske H rvats e
, sp J"'
k oo pOl p u ne drlavne n CTa-
.'
d 'a Bugara l'rancl su raz l ,t~ II
11'''1"1

I on iznese iivu glavu. il Ljudevit provali opet zimi " njegovu


1.cmlju i opustoši jc. Poslije tog uspjcha pridruži k sc LjudevillI
visnosti, - Uskoro pOS.I.JC na~a aj a 'e Dalmali oska Hrvatsk a
Furlansku markgror"v'JlI (8 _8)'1" l J "
od " last ba J2I ta l lj e .
Kako su se viie OIl
.
i Slovenci II gornjem Posavlju i Karantan iji. a čini se. d<l ga jc dul l;:, lleposre d.,no P n b "
l or e IZIIICUU K-.'l~"ića
"v •
nep05 r<:d n,
i Bizant pomagao. jer ga je bizan tski podanik, patrijarh iz n1:"- j~dnog dcccmJ~ "Ul' e ~. b' je sve slabij i. Zbog unu-
tačkog G radela. poticao na otpor i ]>0$1:10 mu vjdlt lidar .. za uljtCaj franal'~' u H:\"ats ll)~d Ivao. Bizantsko ~arsh'O. pa su
gradnju utv rda. tr aln ~ilt bll~a. ' ,nereda, ;isc~ i .'uo i J~)Olče\i na padali j " žno il.~1sk~
l Bo rn a je, medutim, opet pokorio Galane, a u ratnom vije ću Arap' OSVO)l], Kretu I J, U to se "n Jcm ~
. l· · . · Jadrans'o more. "' oo
franačkom 820 pomagao pri izradivan;u ratnog pla na , Te gudi n\: «rado"e , za IJelall $C " .v .. 1'1 Ve neciJ'a (Mle CI ).
I udaril e su na lIs tanike u isto vrijeme tri vojske, Poslije vi še su-
koba l a Slovencima i Ljudev itom sastale sc sve tri vojske II Pa-
..
11;\
k
Jadrans 0111 IIlUTlI
Venecija je trgovala po. CI.Jt om ~
SVt vIse razvI Ja,
.' l h'zantskom carstvu, ali najvI~(
til a a proda,'ala jt i Aro;,.-
.

nonskoj Hrvatskoj, Narod sc ponI kao u šume, a Ljudevit se til - I}() jadranskim obalama I .51 no se o~a, k' otlio J'e pokmj na , ih
.' . n)b! Jc P ut za IS o v .
tvo ri o u neki tvrdi grad. Franci su poharali i popalili sda pa sc pima rlrv o. oTlJZ)e I . , kl" d o za bro-dove i tq;:ovmu
\ pod jesen povukli. ali su na povratku pokorili Slove nce. id ule go- obala i oloka , pa su Mlelani tu sJe J . ~v b'la uskn pnvC7,ana
' T ,ovina J'c u lo vr'Jelne I ,.
t dine opet su tri franačke vojske jedna ta d rugom upadale orl i hvata l i ro bl JC. r , l ,;l OlO ono. šio se lill e
, . ,. č' ~m pa sc ' upova u .
proljet a do jeleni u teml;u Ljudevita i njeg ovi h saveznika. ali ! ralovanjem • o mIa lli" , . Hrva tsko ; i NI:-
. k'm obalama pa. u J
vojnički uspjeh nisu mogle postići. Kad je 822 krenula na Lju- moglo olcti. Na s"lma mo~ s l .' t sc iz VIH. sl ll a~lo
bl l' c\'alo Je gusarstvo, 1 vC k l·
devita de$Cta franačka vojska, po,'uče se on s jednim dijelom rctljans oJ o as I, . , ,l, it ne rctlja lls og P \-
. 'h k . a kOJe S\l poe •
vojske k Srbima (valjda negdje u Bosni), pa su Franci pokorili "
više skupocJ.em MI
aCI!; č na i na;ih primoraca doluzilo s"~
cijelu Panonsku Hrvatsku, Videći, da je ustanak propao, pošal je jena. Zato Je IZmed,o '. e :tih odina k arl su mlela~ku trgo-
Ljudevii poslanike k frana čk oj vojsci u Panoniji i po ruči. da (;e češće do s."~?ba, 0.:1 t~:~~~1i su ~1Iečall'i da uč;n~ kraj gusaren)u
sc pokorili caru. Kako jc u lo vrijeme Bo rna bio vet mrla\' , a vinu ugrouh. Arap •. o r su o miru s Nt-
naslijedio ga Vladisla". krene Ljudevit u Dalmatinsku Hrv at - uz dalma tinsku oba~u. Već o.
,' č·" J', Jedall prva
,",O dugo;;:rap~kršten u \'en~ciji.
a a
sku, leleti valjda st upiti u pregovore s Franci ma. Tu sc nastani rcl l ]anlma, lj' ,. k , ..,~ Mislavom i nerc-
T . s hn'ats ' lm n ~V
kod VladislavJje\'a uja ka Ljudemisia. ali ga ovaj, po s\'oj pri- a SS9 sklopI' su mlf r ' 'du će god int na nov o su
"

lici na zahtje,' F ranaka , dade iz potaje ubiti (82S). tijanskim knezom Dr,ui~kol]l . A ~ vec I roe sklopiše Mlečani
·l· Nc rctlJamma. a ISte go< 1 ., ".
Usprkos svemu bila je vlast F ranaka u Panoni j i ipak tnatno sc SU', Ob ,I S , . ,Shvcna za clJ cl .. I' C-
. I k' k ,1 ' m Lotarom pro'" .
uzdrmana. Ubrzo su u Srijemu i u ravnoj Slavoniji zavladali ug ovo r s Ila s 'Im ra Je. b'! 1 kk poslići mirne odnose: prvo
Buga ri (827 ), a u ostaloj Panonskoj Hr"atskoj knn Ra tiOlir ,, rclljana. S Hn'a tsk om Je, ' o a. ta vet dosla jak:! i što je bio
(829-8S8) ka o bugars ki vazal. T omu su int u prilog boroe zato. JIO je \'last k~eza b'~: t~li~:~~ti njegovu politiku, a druro
l medu flanovima franafke vladalafke kute. Kako su Bugari I'nal Lotarov te Je . m?r
zato, što su Mlečani 1Z~Jegka\'a I ~u ~
r k b s \"ualima moćnog kra lja,
I SO-ill godina biH zabavljeni osvajanjem Makedon ije, uspjd o je
Fra nci ma da prOI jeraj u Ratimi ra (8S8). Panonska Hrvaiska ip:lk Osim toga, u Neretlpns om faJU IllJ
"e bilo bi1.a ntskih gra-

185
184
pa su p oslije i on i njego\·i sinovi bili u vrlo dobrim od no-
do'
r, k'I·a.. II koje bi se ;\11-'"
oloci 0<1 Brača do
J
MI' t l1,,-,gh
""am d
. s
:'ra t".
,I, ploveći na Ist ok a v Jima i s Bizantom i s gradov im a. Kao franački vazal t apleo se
H k" JC a ,I\"al, Su dob kl"O . e-
l' rvati I k nez Mislav (o. 835 _ Ta s .~OL~la gusarillla. Trpimir u ral s Bugarima. al i je i iz log suk oba iziiao kao po-
o ,NInu, Ilego II Klisu iznad S rt KO. 84~) "'.IC vik stolovao bjedni k. Tako je o n sa ,\.iI,
stra na osig urao sv oju drb\·u.
Uvid u dru~tvene odnose H l"\·atske u lo do ba daje njej;ova
, mje ne. ni j e p<llna to ali', . Pl:'!.
"" II t Ta l nJ"h .
I sukoba k .. J vjero j a
" tn o
a ko JC došlo tlo le l'"
d·a JC
~
. to re w lta l nck'h- isprava od 4. Ill. S.5~. u k ojoj se na ziva "knewm H r\,al a - (du'"
,, • OJI 5c': na osno\
ne nlogu ut vrdi li. U Kliš ko' . . 'lI, sa uvane iz\'omt ~r~dc
I
Ch roatorum ). To je prvi spon'efI hl"\·atskog imena u saču\'anoj
. .. ~~umnJ'vo ,.Iad k ~ ve,
II m:di n i I X. st n _ .,J lu p. b, la Je gotovo sva 1.em l)'" tfadi. Nekoli k o godina prije loga bora.. io je na njegO\'u ne dvoru
,
', regale •. Ali je p0/l:rdno za kl" . a:s o dobro .1, _terri toriu m
.. .
u~rni be nedi kt inac GottschaI k. Benediktin ci su u to \"Tije. b ili
J uČ!vat,. da su la kvi otlllosi h', I' , najjači crkven i red . raširen po cijel oj zapa dn oj Evropi. p ozna t
I, II os talim h rva tskim'
nJ~mca, J to jt II H rva tsk .. I:d I o (,a Jt od mOr:!o BOlj ta Iti.I
. . upama osob'! I r
a , o na je samo manjim d~~ I I o u~pce mal o o brad ive zemljc
po '\'ojoj ek onomskoj snazi i kultu rn om ra du. Kao jah
nomsk a. ({rušt\'ena i kulturn:l snaga mogli SII ,nnog
o ek o-
pomoći
spori razvi ta k fcudal n 'h lJde om p:lpadala \·Iada ru. obja;;n ia\'; T rpimiru u uč\'dići\'anju vlas ti i jačanju feudaln ib odnosa. Bo-
\ m'e
~. rno ma log posjeda 'Iloklan'ali
o nosa U H n'atsk' Od
.uJ.
.
tog-a raz-
r:l.\'ak G ottscha lku" u H rvatskoj morao je sau.o učvrstiti Trpi-
p nJe svega crkvi K",' M' l J Su knezo\' , pojedi ne diJ'e1o,', mira u o.tl uci. da ih pOZo\'e II svoju zemlj u. on je poz\'ao neke
" ~ - jn'
o Soit. na crkvu .daro\'ao
d Is a v sag. ~a d'10 J. C u l'uta iju nedaleko člaoO\'e toga reda iz jednog samosta n a u !taliji i počeo in, zi-
privezani za zemlju i bd J .pos!e S~ ~~rv;lIla". k oji $1.1 b ili gat; samO$lan s crkVOln na k ndevsk om posjedu k od Klisa. !\c·
u Klisu. . o .lTI O jC d ueti nom sa sYO~ posjeda r.mjuć; d ovoljno srebra ta izradbu crkve ..og p osuaa. pozaj m!
jedanaesl libara (ok o 3.5-0(.5 k g srcbra) od splil'ikol; n ad!>i-
. Neš to više I'od at~ka o Hr .
njegoya nasljed n ika Trp;mi ra (va~~k.OJ sačuvalo ac iz vremena sku],:!, a O\'aj sc za to odmah n aplati. Z alra fi. d a mu sc: pOH'rdc
Arapi su $e S~O um"" d' .0 . . . . . - o. SrH). posjedi. koje je kupio ili dobio na hT\· a tsk o.n zemlji;'lu. a isto
]lUI po tuk li bizanlSko_~n;:;:č~h ~ r~re~.tu i idućih godi na dva- takO d a mu se !)reda i Misla..!;e .. a zaduibi n a 5 desetinom od
dO\'a na Jadra JUkalIl 11\0'" ~?1~0,' Je. opljačkali
".0 " iše ,ra- Klisa. Medu ".jedocima n ;n·od i sc: pet župana bez ozn ak-e žup!:.
Z
a \'r'Jeme ~ra]lskih provala
"" .~ IYOJII grad B '
l
. knde\' upravnik. d\'ora. pet običnih svjedoka i dva ih·orska 5\'e-
5vc~nik
an II Ju!noj h aliji.
ma tinski g ra d ovi no\'o vo'n II • ~~r~ nsk" more d ob ili S II dal - i;erlika, a jedan je n apisa o isp ra \'u pa je prem::. tome '
Ravelle (iSI ) b ., J o-političko uredenje
T su 0111. gotovo' ' P o 5 r' bio kne!c\' k ancda r. Na osn ovu tt isprave moicmD sl\·orili \"i!ie
vainih zaključaka: pr\'o. da je kneit':ya vl ast bila ,'eć prilično
. . Ije pada
VCZI s BiZantom. i svaki 'e b' 510 1ll\ U g odma lJ dosta slaboj nak
uskoro pos lije S4 ~ sh'ore,!:! . 'o r~bna ~pravna jedin ica. Td:; jaka; d rugo. da je za da rov ni cu bio ipak potreba n prisu iu-
(Cresa i LošinJ',) , R b ' Je o SJcve rn.h oto ka Krk a Osor rana; ueće. da je u H rvatskoj postoja o sloj zavisnih. ta r.eTlllju
I a a I grado\'a Z d T ' " vezanih l judi. ne samo Romana. Ilego i Slaven a , a lo upućuje vcć
četvrto.
u ro\' n ika i Kotora tc ma D a l mac'Ja.. s bara.
' k' Togira. Splita '
D b na tnat Llo ras\oja\'anje u rodovi m a , i da h r\· atsk.i knez
novčanih
a. ru . a sni)', J', ,I l b .tan ls ,m s trale,.m
nl'k)l U Z
Z Ka d ru. u II $trate,a ..ma o ~ad5k.. prior (načel- u nije imao \'e1ikih prihoda. k ad je morao ?Onjm;ti
odreći
:'\ra pski napadaji osl a bili
~u ~'tuaciju iskorist ili i T rpim ir 5."
..
r-!
Blz.a nl. i Veneci ju . pa su
I srtbra otprilike za 60 zlatnih solida i la to se

zadužbi
Mis\adje\'e

Kadne.je 863 došlo d o erk\·cnog ra sk ola itmedu Rima i Cari-


rl, do grad a Ca DrIa pred V l:. ue lljalll. Neretljani su pro-
tova~ s bizantskim namjesnik::ecl~om. a TTl'i~lr je sretn o ra-
,
j
~rada i k ad je no"; p::'lrij arh t-olije podv rgao d almatin,ke b i-
lom .utvale su vjeroJ'alno r .. Z a dru. T aj SUkob s Bitan- sk upe Ca rigradsk oj patrija ršiji, n ije u H rv a tsk oj p lanuo gra -
mal"" kOh gradov a. Su kob a ZlIllTICC
.. s. 'e ".. OkO p. sJe ' d a II zaleđu d al- danski rat zbog d\'ostrukc crk vene orijentacije, slO S\I tohoie
J TlJcscn u kor ist T rplmlrO\'U,
. .
ISi
\ 186

J . ~----.- ---- ,. ,. "


. ,· , ,
rt
·


,.'
"

i
, T rpimirovi sino"j pristajali uz dal matinsku hijerarhiju. ;l Hrvati
ustali vjerni pa\. ;, nego je to udjelo bio pokret jednoga istak _
. da napusti opsadu Bari ja. jer
gOJa.
caru nijc illo u račun. da
I r'" koja je Ild,ada pripadal;:,
se Lud o"ik utl' rd i u južnoj ta '~'. Nc retljafle. ali jc hn·atsko
t. nutog plemićk og ruoa dalje ud mora., moida u okolici Knina. Uiza ntu . Vasi lije je doduše. pukono
I' prOliv SVe jače centralne vlasli T rpimirOll ;ća. koji su 5(' osla- brodo vl je ostalo pod B'LnK J,e m. J d •••ko more 18j"~) oslobo-
I A a pa s retc u ar .. " ,
njali na Bizant. Ali protjeriva nj e Trpim irovih si no"", P etra ,
Nova nava ~ r '.. da ' a bi7.antske fl ote j \'t'lah
ZdeslaIla i Mnlim;r;:., kao i dolaz ak D omagoja na kndcvsk o dil a je Domagoj(' od .dalJlh nabP,' J " .kill nap,d' J' a !-lr,'at a
prijestolje o. 864 nisu mug!i vra titi unazad dru;tvcni razvoj. kOlji ,. Jeopct.og us • .
ruke Mle<.:annna. pa . 1.~sredovanJ· e u~p(l -
je i dalje teka o u pravtu 5\'1' ja če fcud;:.lizacijc. . Ml f e i tek na papIllo v
i NerellJ~na n.a e an '. Car V:.sil\j ~ n ij ~ mogllO izrav flo
,, Gradanski rat i promjenu dinast ije u H n 'atskoj i~k ori­
stili su Ml eča ni i udarj li na Domasoja, lc je on muraQ liiira_
stavl je n Je p r1\'rcmeno ~lIf. k ' . bi to izazvalo rat 5 c"rc n,
udarili nll Hrvatsku, da Je po ord" Jcr k DOIII",o; a pomot.1I
iii i mir i dati im taoce kao jamstvo za slobodnu piOl.idb u (565). . .astojao lIllll! n<: •
Ludovikom, nego Jc , . . k oj;! j c b ila skl upl jena
Iduće g()(li nc pojavili SlI se opet Arapi u Jadranskom protjeranih Trpimiro\'iČf:. A.h 1.3vJcraOOnlal\"oj dade pobili SVt
moru i počeli podsjedati Dubrovnik, al i ga je od opsade spasio protiv D oma goja. bude otkn~hcna. pad k OJ· ' J'e Dodiari\'lIo car .,
86i bizantski car Vasilije 1., poslavši nlU u POnlOĆ jak o bro- ' k O' tih domatI nerc a. " ~1 1 č
zavjcrcm .~ . SIIl'. k ' l' t onet zapleo u rat ~ " e a -
dovlje. Pojavz. tog brodovlja na Jadranu lltje cala je snažno na Vasili je. DomagOj St .~l ra j IVO a . ' Ralo va o je ln ist a rski:
sve o blasti južno od Neretve. pa $U o ne opet priznale bizantsku .
n ima zb og Izn')\'
• OŽ'\'J<lo, gusarenja.
_. 1" d'l' sklopiše mir s ]\"I c-
H'
vbsl. U to vrijeme podsjedao je Arape u Bariju car Luo ovik obalU. a li sinov i. k oji su ga 8/ u nas IJC • I.
II.. ali kak o ni je im a o brodova. sklopi savn $ Vasilijem !3. zz. - ~anima. . l' d . g tra ga n hOvll c'
jedni čku ak ci ju. Medutim. bd sc 869 pojavila pod Barijem VC"- 1'a~!a je u Hrvatsko j n estalo .1 ro~ Jc nJ c L ~ '1. P. l"
lika bi za n tska flota. Il kojoj je bilo i brodovlje dalmatinski h . d' g" . mTO Je nanne caT \I<1('1\" - ,
franačke "lUli. Go me l O Uh b ·"l-ku bahinu. dok n ijt
g rado"a i pOnlocne čete SJa,'ena s j užnog pri murja. zatckla je K I 'ć' naslale or e za ' , . .
sn medu ar o\" I ~~~ Ć . Pan onsku }i n'atskn. 1)05tao I
ondjc sam o mal e fra na čke snage pa sc vrat ila k ući. Na to je Lu ·
dOl' ik podsjeo iznova Bari i uputio pozil' Doma goj u. d a dode
877 Ka rIman, k O]1 Je vc I~ao
l"· U to vnJcr.1c.
k d ' t lta1iJ'/! i ~ama hib
a a J . l
, ,
gospo darom l' a IJ~. . . h e vlas ti fr~načkogO! ,la -
II pom oć sa svojim brodovl jcm. Domagoj sc oda zva . pa pOčetkom
b" l)r:lvog vladMa. I)cst;!!oOJ'1 1 v~ "k'"
amatms CI"""'~' Hn'at~ka i~
e r ... ,.~ .
Si j bude Bari zauzct na juris.
skog kralja nad k' nclom ' k n ' ni',e bio ugodan caTI'
Car Vasili j e imašc dalekosežne planove da obnovi v last , 1 l bodna ah ta av razv " J . ,
st v arn o ro~ a.a s o. ". k . , . l ~b~ ,dcnJ' e lIn'ata od rao
Bizan ta na Balkanskom p oluotoku; Sredozcmnom moru. i zato .. ' k' " ht'" da IS ons , OSv . k1
Va s.hJu, 'OJI JC . '. . v sinu Zdes\al' u. ;to sc IHO s (1-
mu je privremcnn b io potreban mir u crk vi i savn s carem naka. Za lo pomogne lr~ l mlro. u O m.goJ· eve: sinove i pn5tadt>
Ludol'i k om. Od mah u početku svoje vlade (86/) On zbaci Fotija
i uspostavi sta rog patrijarha 19 natija, il onda predlo;' i papi.
da 5~ sva sporna pitanja riješe na crkve nom saboru u Cari-
I ·
ni o \I C angra(. l p,a ovaj prolJcra
hrvatski kne z (878 ).
" o
V T' JC nastojao u ....v
aS I Ije.
• • , ~v ršće uz B'7,;!nt. a II J
~~ H~voga kneza \
Z , ' e odredio, d a dalma-
"lO
.

Hrvate v e ze ~ o....
I
. . ' bn' atsk om knew u svemu I
gradu. Sa bor jc prividno llSI)osta l'iu jedinstv o (The, ali je tinski gradov' I OIOCI placa].". što su prijc da"ali bita n t-
ostalo jo' mn ogo spo rnih pitanja. Ka d su ~C papini poslanici solida. L1Z vino i druge namIT~l c: . d 'e Hrvatsku i u crk"e '
vraćali sa saborskim spisima. napadnu il, i zarobe. zl!<:ijdo po sk om strategu. :I neki. histor,ičar~ mlsJc. : / l.:I to nema direktnog
carevoj zapovijedi, neki gusari u južnom .Jadranu j tom prili- i nim swarima podredl.o ~a~I~;al~' ;.~:~o nnadovolj stvo. Šio j....
I kom un ište spise. Car nat o posla svoju flotu, da tobože kazni
krivce. ali je pravll sv rh.:: ekspedicije b ila da pokori j oš slo -
dokaza. U H rv atsk Oj Je
·, l b den J'jI od F rana a
pos l .Jc os o o .. .
k H
' R'
!"'la
Iska došla pod vlas t B.-
a prijetila Je opasnost
bodne Neretljanc. a pustoknjcm hrva tsk e obale prisili Doma- zanta , Ugrožcni su bdi mtcresl ,ma.

188
, lM

1
Tk t vrcmena I'rlu je Inalo I'O·
i Domagujc"iul rodllc;ma i njihovim l'rist;t~;tma_ Poslo ve Ninsh ra7.vllj. O unutni šnj im pr.l ' alila. oga imcn om kneza Branimirll
biskupije v~d.io je. dakon T t odozije, a u to vrijeme buravio je .. , snovu četiTIJo nlltp,sa s
tnat". ,~ .. o · ' k ,. . kao knez raspo·