INFORMACIJE, FOTOGRAFIJE, BIOGRAFSKI PODACI, DJELA…

PETAR LAZIĆ

(Kosjerić, Srbija, 1960.)

Jedan od najuglednijih satiričara današnjice, prevođen na tridesetak jezika. Zastupljen je u
preko pedeset svetskih zbornika i antologija.
Za svoj književni, publicistički i novinarski rad, kao i za radijsko stvaralaštvo dobio je
desetak uglednih nagrada, i isto toliko puta je privođen, u periodu pre i za vreme režima
Slobodana Miloševića. Podizane su i krivične optužnice, uvek sa istim
obrazloženjem:"Vređanja imena i dela predsednika države".
Karijeru počeo u studentskom radio programu "Index 202" kao redaktor (od 1982. do
1984.)
Od 1984. do ukidanja, 1996. bio je autor tekstova, reditelj i "doživotni" urednik
"Indeksovog radio pozorišta".
Od 1996. do 1998. bio je glavni i odgovorni urednik satiričnog lista "Naša krmača".
Od 1999. do 2004. bio je direktor i glavni i odgovorni urednik satirično-političkog magazina
"Bre!"
Od 2004. do 2005. bio je direktor i glavni i odgovorni urednik dnevnog lista "Glas javnosti".
Pisao je stalne kolumne za "Književnu reč", "Nin", "Crtu", "Marku" i "Glas javnosti".
OBJAVLJENE KNJIGE: Zaustavite planetu hoću da siđem (1982), Na zubatom suncu
(1988), Heroji Bulevara revolucije (1990), Opelo za mrtvo more (1994), Godine zapleta
(1997), Izabrana satira (1998), Kratka istorija duše (2001), Nema malih uloga (2002),
Breleške (2002), Mali veliki ljudi (2004), Carstvo zemaljsko (2005).
 IVO MIJO ANDRIĆ

Tuzla (Bosna i Hercegovina, 1948) pjesnik, prozaist, esejist, satiričarr i pisac drama.

Osnovnu školu završio je u Lipnici, srednju u Tuzli, a Fakultet političkih znanosti i

poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je radio u
gospodarstvu i državnim ustanovama. Uz književno stvaralaštvo bavio se i znanstvenim
radom. Do sada objavio preko 50 stručnih i znanstvenih radova u časopisima i
zbornicima, te tri stručne knjige. Od sredine 2004. živi i stvara u Zagrebu. Osim poezije i
stručnih radova, piše recenzije, književne prikaze, eseje, priče, romane, drame, aforizme i
epigrame. Književne radove objavljuje u listovima i časopisima u BiH, Hrvatskoj i
drugim državama (Hrvatska misao, Most, Motrišta, Republika, Riječi, Književna Rijeka,
Hrvatsko slovo, Etna, Žikišon...). Zastupljen u više od 30 zajedničkih knjiga i antologija.
Priredio je i uredio oko 40 knjiga drugih autora. Radovi su mu prevođeni na više stranih
jezika. Član je Društva pisaca BiH i Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice
samostalnih umjetnika.

Djela
• "Podnebesje" (pjesme, 1974.),
• "Poniranje" (pjesme, 1982.),
• "Sindikat i radnička kontrola" (priručnik,1989.),
• "Slovo o Mostu" (pjesme, 1997.),
• "Pisma iz opsade" (pjesme, 1998.),
• "Tužni radijator" (pjesme, 1999.),
• "Kad ptice zašute" (pjesme, 2000.),
• "Zanavljanje svijeta" (pjesme, 2001.),
• "Sindikatizmi i radnikalizmi" (aforizmi, 2001.),
• "Sendvič, kruška i salama pili" (pjesme 2002.),
• "Izabrane i nove pjesme" (pjesme, 2002.),
• "STANIĆ - Poduzetnička obitelj iz Kreševa" (monografija, 2003.),
• "Tužni radijator i pjesme iz česme" (pjesme, 2004),
• "Majci, ocu i životu" (pjesme, 2004.),
• "Vijeće zaposlenika" (priručnik, 2004.),
• "Samostalni sindikat PPDIVUT BiH 1905.-2005." (monografija, 2005.),
• "Čaj s pjesmom" (pjesme, 2005.),
• "Sonetne zvijezde" (pjesme, 2005.),
• "Velja" (monografija, 2005.),
• "Pisac na djelu" (eseji i književni prikazi, 2006.),
• "Bosnom do Hercegovine" (pjesme, 2006.),
• "Kapitalne misli", (aforizmi, 2007.),
• "Pročitani pisci", (eseji i književni prikazi, 2007.)
• "Bosanske ode i druge pjesme" (pjesme, 2007.),
• "Zagrebačke godine" (roman, 2008.),
• "Pasje vrijeme" (priče,2008.),
• "Ulomci od slova" (aforizmi, 2008.)
• "Ovo je Hrvatska" (drama),
• "Kamatari" (drama),
• "Odbačene stvari" (drama).
 SABAHUDIN HADŽIALIĆ

Mostar (Bosna i Hercegovina, 1960)

Književnik (pjesnik, esejist, satiričar, autor dramskih tekstova) i freelance novinar.

Uvršten u Antologije poezije u Bosni i Hercegovini i Francuskoj kao i u Antologije
satire u BiH i Balkana. Član je Društva pisaca BiH i IFJ (International Federation
of Journalists).
1. Pjesma «Testament» je dobila treću nagradu na Festivalu mladih pisaca
Jugoslavije «Majsko pero» (medju 214 autora sa 480 radova) održanom 1987.g. u
Svetozarevu. Ista pjesma je uvrštena u zajednički Zbornik- Knjiga pjesama
«Majsko pero 87».
2. Knjiga poezije «Amanet», objavljena 1996.g. u Bosni i Hercegovini.
Izdavač- KDB «Preporod», Bugojno
Recenzenti: Mesud Duvnjak i Dinka Šečić
Štampa: Bosnagraf- Visoko
3. Knjiga poezije «Testament» objavljena u Francuskoj 1998.g.
Izdavač- Promethee/Grenoble; Artootem/Annecy...Francuska
Predgovor: Abbe Pierre
Štampa: Artootem/Annecy- Francuska
4. Pjesma «Galeb Jonathan Livingston» je uvrštena od strane Maison de la Poesie
Rhone-
Alpes u Zbornik pjesama «Paroles de Paix»- Svjetsku antologiju pjesama o miru
(odmah iza pjesama Bertholta Brechta i Federica Garsia Lorce), objavljenu juna
1999.g. u Francuskoj.
5. Časopis za kulturu «Ariadna» iz Španije je u oktobru 1999.g. preveo i objavio tri
pjesme:
«Galeb Jonathan Livingston»; «Testament» i «Sizif».
6. Knjiga poezije «Šapat u tami», objavljena 2000.g. u Bosni i Hercegovini.
Izdavač: Autor
Recenzenti: Milan Pekić i Mustafa Smajlović
Štampa: Bosnagraf- Visoko
7. Knjiga poezije «Prosjaci uma», objavljena 2003.g. u Bosni I Hercegovini
Izdavač: Autor
Recenzenti: Alija Kebo i Amir Brka
 Štampa: Bosnagraf, Visoko
8. Pjesma “Gledati i biti” iz Knjige poezije “Prosjaci uma” uvrštena u Antologiju
svjetske Ljubavne Poezije (Izdavač “Besjeda”, Banja Luka, 2003.g.).
9. Pripremio i objavio naučnu tezu- “Novinari kao medijatori demokratske
participacije građana” u knjizi “Demokracija-Mediji u multinacionalnim sredinama” u
izdanju Saveza novinara BiH, 1998.g. Dramski tekst (satira) pod naslovom „Vrijeme je
za“ objavio BZK „Preporod“, Bugojno, 2004.g. u svom Godišnjaku. Objavljen je i jedan
broj pjesama u istom Godišnjaku.
10. Knjiga eseja „Organi(zirana)zovana anarhija“. Izdavač autor. Bugojno
2004.g.recenzenti Milan Pekić i Ante Zirdum. Knjigom eseja obiljezeno 25 godina pisane
riječi. Štampa: Bosnagraf, Visoko, Bosna i Hercegovina.
11. Knjiga poezije „Alter ego“ (The best of). Izdavač NIK Kujundžić, Lukavac.
Recenzenti Ivo Mijo Andrić, Atif Kujundžić i Kristina Mrđa. Urednik: Atif
Kujundžić.Štampa: „Mimens“, Lukavac, Bosna i Hercegovina, 2006.g.
12. U knjizi „Balkanska antologija aforizma“ (dvotomno izdanje od više od 1000
stranica), autora Vasila Tolevskog objavljeni su i aforizmi Sabahudina Hadžialića.
Knjiga je objavljena u izdanju IK „Alma“, Beograd, 2008.g.
13. U knjizi „Protesti moždane mase“ autora Jove Nikolića (Antologija BH aforizma)
objavljeni su i aforizmi Sabahudina Hadžialića. Knjiga je objavljena u izdanju IK
„Alma“, Beograd, 2008.g.
14. Knjiga aforizama, peckativa, crtica i satiričnih drama „Abecedna azbuka“.
Izdavač DHIRA VERLAG, Zurich, Švicarska, 2009.g.. Urednik i recenzent:
Aleksandar Čotrić. Recenzenti: Ninus Nestorović, Ivo Mijo Andrić, Atif
Kujundžić, Zlatko Dukić i Ekrem Macić. Štampa: Štamparija Fojnica, Bosna i
Hercegovina.
Objavljivao poeziju, tekstove, prikaze, reportaže, komentare, aforizme, crtice i
eseje u slijedećim novinama i časopisima:
Džuboks (Beograd) - 1979.g.
Glas željezničara- 1983.g.
Viteški vjesnik (Vitez)- 1986.g.
Večernje novine (Sarajevo)- 1987.g.
Potez (Bugojno)- 1990.g. (Vlasnik i direktor prvih privatnih novina u SR BiH)
Travnički ljiljani (Travnik)- 1993.g. i 1994.g.
BH journalist (Sarajevo)- 1997.g. i 1998.g.
Kult (Sarajevo)- 1998.g.
Oslobodjenje- 1998.g.
Divan (Travnik)- 2003.g. i 2004.g.
Profil (Vitez)- 2004.g. i 2005.g.
Most (Mostar)- 2000.g.-2008.g.
Marulić (Zagreb)- 2006.g.
ETNA (Beograd)- 2003.g.-2009.g.
NOSOROG (Banja Luka)- 2008.g.-2009.g.
OSTEN (Skopje) – 2008.g.-2009.g.
ŽIKISON (Paraćin, Srbija)- 2008.g.-2009.g. (Zamjenik gl. i odg. urednika)
CRNJANSKI (Bijeljina). 2009.g.
AVANGARD (Sombor, Srbija)- 2009.g.
BH MAGAZIN (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)-2009.g.

Samostalni je umjetnik i živi u Sarajevu.

 JASMIN MRKALJ KADMUŠ
(*10. maj 1945,), aforist, satirik, humorist. Študiral je v Mariboru. Ukvarjal se je z
raziskovanjem. Objavljal je v odobnosti, Dialogih, pokojnem Pavlihi, P.Ježu,
Kerempuhu, Čičku, na RTV Slovenija, Radio Slovenija 1 in 2, Radio Trst state 1, Aritas
in še vedno v Večeru (Toti list). Prejel je dvakrat nagrado Mladine, na festivalu Ribnica,
Aritas in drugod.
 VASIL TOLEVSKI

SKOPJE (MAKEDONIJA) 1956

ПИШУВА АФОРИЗМИ, ХУМОРЕСКИ, МОНОДРАМИ,

СКЕЧОВИ И САТИРИЧНИ ТЕКСТОВИ.

ОБЈАВЕНО:

ЧЕТИРИ ЧЕКОРИ ДО ВИСТИНАТА (1988)

МУЗИКА ЗА ГЛУВИ (2006)
ИСУСЕ, ЛУЦИФЕР НЕ ВИКА (2007-македонско-српски)
НАШИТЕ ПРИЈАТЕЛИ (2007)
AНТОЛОГИЈА НА МАКЕДОНСКИОТ АФОРИЗАМ (2007 –двојазична)
АНТОЛОГИЈА НА БАЛКАНСКИОТ АФОРИЗАМ (2008 – двојазична)
НАШИТЕ ПРИЈАТЕЛИ 2 – Афористичари од Б и Х и Србија

ВО ПОДГОТОВКА И ПЕЧАТ ВО 2008 година:

ВРЕЛИ МРАЗОВИ - АНТОЛОГИЈА НА МАКЕДОНСКИОТ АФОРИЗАМ

МАКЕДОНСКИ АФОРИСТИЧАРИ
МАКЕДОНСКА САТИРА
АНТОЛОГИЈА НА БАЛКАНСКИОТ АФОРИЗАМ.
БИСЕРИ НА БАЛКАНСКИОТ САТИРИЧНИОТ АФОРИЗАМ
НАШИТЕ ПРИЈАТЕЛИ 2 – Афористичари од Србија и Босна и Херцеговина

БЕШЕ УРЕДНИК ЗА ХУМОР И САТИРА ВО

СТУДЕНТСКИ ЗБОР (СКОПЈЕ)

ЗАСТАПЕН ВО АНТОЛОГИЈА НА МАКЕДОНСКИОТ АФОРИЗАМ

(НОВИ САД, 1989)
АФОРИЗМИ И АФОРИСТИЧАРИ
(БЕЛГРАД, 2007)

ДОБИТНИК Е НА ПОВЕЌЕ НАГРАДИ ЗА ХУМОР И САТИРА.

ОБЈАВУВАНО ВО ОСТЕН, СТУДЕНТСКИ ЗБОР, ЈЕЖ, ЈЕЖЕВ ХУМОР...
МОМЕНТАЛНО ОБЈАВУВА ВО:
ЈЕВРОПСКИ ЈЕЖ www.jez.co.yu
ETNA www.etna.dencic.com
НОСОРОГ www.nosorog.rs.sr
ЖИКИШОН www.zikison.net
САТИРАРТ www.artija.net
ЗОНА САТИРЕ www.donstalens.com

ОСНОВАЧ НА ЕДИЦИЈАТА СВЕТСКА САТИРА и ЕДИЦИЈА МАКЕДОНСКА

КНИЖЕВНОСТ во Белград

Главен и одговорен уредник на МАКЕДОНСКИ ОСТЕН

ЖИВЕЕ И РАБОТИ ВО СКОПЈЕ

 VELJKO RAJKOVIĆ

Dujevo (Crna Gora, 1954.g.)

Rođen 1954. godine u Dujevi (rodnom selu majke), Rijeka Crnojevića, Cetinje. Završio
je pravni fakultet. Živi u Podgorici.

Piše aforizme i epigrame. Objavio je knjigu aforizama U ZNAK(U) UZVIKA (1999).

Jedan je od autora Antologije crnogorskog aforizma RIJETKE ČESTICE (2006).

Više puta je nagrađivan na Crnogorskom festivalu humora i satire u Danilovgradu – gdje

je proglašen za satiričara godine u Crnoj Gori (2005). Na Prvom međunarodnom
konkursu u Crnoj Gori, za karikaturu i aforizam, dobio je prvu nagradu za aforizam
(2005). Zastupljen je u više antologija i zbirki aforizama.
 ALEKSANDAR BALJAK

Crvenka (Srbija, 1954.)

Objavio je pet knjiga aforizama: Ubedili ste boga u meni, U granicama demokratije,
Krvavi provod, Sumnjivo okupljanje reči i Rat je prvi počeo.
Autor je dvije antologije srpskog satiričnog aforizma: Istorija afokalipse i Vek aforizma.
Zastupljen je u više domaćih i stranih antologija satire. Prevođen je na dvadesetak jezika.
Za književni i antologičarski rad dobio je više nagrada i priznanja: Branko Ćopić – 1986,
Miloš Crnjanski –1987, Radoje Domanović – 1993, 1995, 2000 i 2008, I nagrada na
Crnogorskom festivalu humora i satire u Danivgradu – 2000, Jovan Hadži Kostić – 2002
i dr.
Živi i radi u Beogradu.
 ABDURAHMAN HALILOVIĆ AHIL

Koraj (BiH, 1958)

Objavljuje aforizme u ETNI, NOSOROG-u, OSTEN-u, ŽIKISON-u kao i u

časopisima: Humor, Seksi humor, Erotika humor, Čvorak, Potepuh, Mali list i
Smokvin list. Živi i radi u Rijeci, Hrvatska.
 BOJAN BOGDANOVIĆ

Požega (Hrvatska, 1951)

Satiru, prozu i poeziju objavljivao je u "Našoj riječi", "Koracima", "Međaju", "Povelji",

"Trnu", "Artu", "Mogućnostima", "Motrištima", "Ostenu",
"Bosanskoj vili", "Životu", "Mostu", "Licima", "Jutarnjim novinama", "Oslobođenju",
"Nosorogu",
"Ježu", "Glasu", "Slobodnoj Dalmaciji", "Etni",
na radio talasima...
Zastupljen u enciklopedijama i antologijama.

Dobitnik nagrada:
- "Slovo Gorčina", Mak Dizdar, za poetski rukopis,
- nagrada za najbolje književno djelo u Ze-Do kantonu,
- nagrada za najbolju priču lista "Naša Riječ",
- nagrada za seriju aforizama na festivalu humora i satire "Šabačka čivijada" u Šapcu...

Objavio je knjige poezije "Vajar u kući" i "Večera sa varvarima" i dvije knjige aforizama:
"Kolaž demokratije" i "Provjetravanje srca".

Živi kao slobodan umjetnik u Zenici, Bosna i Hercegovina.

 SAVO MARTINOVIĆ

Begovine (Danilovgrad, Crna Gora, 1935.g.)

Gimnaziju je učio u Podgorici (ondašnjem Titogradu), a maturirao u Beogradu, gdje je

studirao pravo.

Humorom i satirom, novinarstvom i šahom bavi se od rane mladosti.

Objavio je knjige aforizama: NIŠTA IZMEDJU, HAZARDNI RJEČNIK i PUNA KAPA,

knjigu epigrama MRTVI UZAO i autobiografske romane od priča – SAGA O SAGU i
NOVELA O NOVELJI, o istoimenim mitskim ličnostima crnogorskog duha.

Objavio je i knjigu o šahu, a, u ovoj igri dubokog uma, ima titulu majstorskog kandidata i
zvanje učitelja šaha.

Piše jezgrovitim, sažetim, metaforičnim, aforističnim stilom, pa mu je jedan kritičar dao

titulu doktora ekonomije riječi.

Više puta je nagradjivan na Medjunarodnom festivalu humora i satire “Zlatna kaciga”u

Kruševcu za satiričnu poeziju i za aforizam. Dobitnik je nagrade za aforizam godine.
Najznačajnije priznanje – Domanovićevu nagradu, za poseban doprinos u oblasti satire
i izražajnost u književnom delu, dobio je od Udruženja književnika Srbije, u okviru
Domanovićevih dana satire DODAS, za 1999. godinu.

Na Prvom crnogorskom festivalu humora i satire u Danilovgradu – 2000.godine,

dodijeljena mu je specijalna nagrada za rječitu potvdu djelom o posebnosti crnogorskog
duha i jezika.

Zastupljen je u antologijama humora, satire i poezije.

Prevodjen je na ruski, italijanski i nekoliko balkanskih jezika.
Član je Udruženja književnika Srbije.
Živi u Beogradu i Danilovgradu.
 ALEKSANDAR ČOTRIĆ

Loznica (Srbija, 1966.g.)

Od 1984. godine objavljuje aforizme u NIN-u, "Politici", "Večernjim novostima",

"Danasu", "Književnoj reči", "Studentu", NON-u, "Dugi", „Stavu“, "Beogradskim
novinama", "Vremenu", „Ježu", „Mladosti“ i drugim novinama i časopisima.

Humorističko-satirične priče piše od 2003. godine.

Čotrić je u "Srpskoj reči" od 1992. do 2005. godine redovno ispisivao kolumnu "Peta
kolona", na dve novinske stranice. Nije prestajao da piše ni za vreme režimskih pritisaka,
represije i ratova. U "Petoj koloni" objavio je preko šezdeset hiljada aforizama i
satiričnih komentara. Retkost je u srpskoj štampi da jedna autorska kolumna traje 13
godina. Aforizmi iz ove rubrike prenošeni su u beogradskoj „Našoj borbi“, novosadskom
"Mađar sou", skopskom "Ostenu", splitskom "Feralu", banjalučkom "Reporteru",
ljubljanskoj "Tribuni", zagrebačkom "Danasu", sarajevskoj "Nedjelji" i drugim listovima
na prostorima bivše države.

Čotrić je objavio knjige aforizama "Daćemo mi vama demokratiju" (Književna omladina

Srbije, 1993, drugo izdanje Srpska reč, 1995); "Peta kolona" (Srpska reč, 1997);
"Nedozvoljene misli" (Srpska reč, 2000 ); „Kratki rezovi“ (Srpska reč, 2004); „Aforizmi“
(Alma, 2007), „Izabrani aforizmi“ – „Izbrani aforizmi” (2007) u Makedoniji, „Brzi
rezovi“ – „Incizii rapide“ (2007) u Rumuniji, „Gola istina“ (Aurora, 2008), „Aforizmi“
(bibliofilsko izdanje 2008) i „Postrežimske misli“ (Plato, 2008).

Aleksandar Čotrić je koautor knjiga sa mr Radovanom Kalabićem „Spomenica Draži“

(izdanje autora, 1995. i 1996.) i Milenom Popović „Sabrani u rasejanju“ („Srpska reč”,
2002.).

Knjigu humorističko-satiričnih priča „Obeležene priče“ („Aurora“) Aleksandar Čotrić je

objavio 2006, a knjigu „Priče pred buđenje“ („Alma“) 2007. godine.
Godine 2007. priredio je knjigu anegdota „Tako je govorio Vuk“ („Alma“).
Aleksandar Čotrić dobitnik je priznanja "Radoje Domanović" Udruženja književnika
Srbije za najbolju knjigu aforizama (1993) i za satirične priče (2004); „Zlatna kaciga“ za
aforizme (1994), za priču (2009) i „Vitez od Čarapanije – ser Hardi“ (2007)
Međunarodnog festivala humora i satire u Kruševcu; „Živojin Pavlović Žikišon“ lista
„Golać“ (1993); "Dragiša Kašiković" „Srpske reči“ (1995); godišnje nagrade satiričnog
lista "Ošišani jež" „Braća Ormai“ (2003.); "Vibove nagrade" lista „Politika“ (2003);
nagrade „Jovan Hadži-Kostić“ „Večernjih novosti“ (2006); nagrade „Excellence Award”
na Međunarodnom festivalu „Zlatna jabuka“ u Rumuniji (2007); nagrade za najbolju
priču na Festivalu crnogorskog humora, satire i karikature u Danilovgradu (2007);
nagrade „Stevan Sremac“ (2007 i 2008); Milivoje Ilić, lista „Danas“ (2006, 2007 i
2008); „Čivijade“ – za satiričnu priču u Šapcu (2007); prve nagrade na Festivalu humora
i satire „Milovan Ilić Miminamaks“ u Novom Sadu (2008), „Zlatne značke“ Kulturno-
prosvetne zajednice Srbije (2008) i „Zlatne plakete“ za aforizme na Festivalu aforizma i
karikature u Strumici (Makedonija) (2009).

Zastupljen je u antologijama i zbornicima satire: „Istorija afokalipse“, A. Baljak, 1987;

„Die Chameleons sind zur Zeit rot“ („Kameleoni su trenutno crveni“), W. Eschker,
Tibingen, 1989; “Irren ist menschlich. Und patriotisch“ („Ljudski je grešiti. I patriotski“),
M. Dor, Beč, 1994; „Nadmudren bol“, D. Jakovljević, 1995; „Ukrštene misli“, D.
Jakovljević, 1998; „Vrag i šala“, V. Teofilović 2000. i 2001; izdanje na ruskom jeziku:
„Čert i šutka“, Moskva 2003; „Antologija savremene srpske satire“, M. Egerić, 2001;
„Postludus“, S. Pavlović, 2001; „Izvajane misli“, S. Vasić, 2002; „Misli srpskih pisaca“,
S. Ristić, 2003; „Stradija danas“, V. Denčić, V. J. Jov, 2003; „Enciklopedija aforizama“,
Đ. Otašević, 2004; „Ošišani jež“ („Ostriganiot taralež“) - antologija savremene srpske
satire, K. Krstev, Sofija, 2004; „Srpsko tajno oružje“ - antologija srpskog antiratnog
aforizma, S. Simić, 2005; „Antologija mudrosti“, V. Šojher, Moskva, 2005 i 2007;
„Slučajni uzorak“ - antologija savremenog satiričnog aforizma, V. Teofilović, 2006;
„Sve, sve, ali za inat“ - antologija aforizama za decu i mlade, M. Đuričković, 2007; „Naši
prijatelji“ („Našite prijateli“) – antologija aforističara iz Srbije, Crne Gore i Republike
Srpske, V. Tolevski, Skoplje, 2007; „Antologija srpske satire“, Đ. Otašević, 2007;
„Geary's guide to the world's great aphorists“, J. Geary, New York, 2007; „Antologija
aforizama – klasici i savremenici“, V. Šojher, Moskva, 2008; „Antologija balkanskog
aforizma“ („Antologija na balkanskiot aforizam“), V. Tolevski, Beograd, 2008.

Aforizmi, priče i pesme Aleksandra Čotrića prevođeni su na engleski, poljski, nemački,

francuski, slovenački, mađarski, rumunski, španski, makedonski, ruski, albanski,
slovački, češki, švedski, bugarski, rusinski i italijanski jezik.

O Čotrićevoj satiri pisali su, pored ostalih, Aleksandar Baljak, Ljiljana Šop, dr Mirjana
Matarić, (SAD), prof. dr Alisa Kulihova (Slovačka), Rastko Zakić, Milovan Vitezović,
Milan Beštić, dr Slobodan Simić, akademik prof. dr Nikola Milošević, prof. dr Ratko
Božović, dr Jovica Stojanović, Predrag Marković, mr Radovan Kalabić, prof. dr
Miroslav Egerić, dr Đorđe Otašević, Vesna Denčić, Vitomir Teofilović, Goran Mrakić
(Rumunija), Ljubinka Perinac Stankov (Rumunija), Belint Levent (Rumunija), Milo Dor
(Austrija), Jan Hrobar (Češka), Mirko Mlakar (Hrvatska), Ljudmila Mindova (Bugarska),
Dan Bilefski (SAD), Vasil Tolevski (Makedonija), Veljko Rajković (Crna Gora), Jovo
Nikolić (BiH), Raša Popov i Vladimir Jovićević Jov.

Čotrić je bio saradnik elektronskog satiričnika „Etna“, humorističko-satiričnog časopisa

„Nosorog“ iz Banjaluke, „Ježa“, „Makedonskog Ostena“ iz Skoplja, kragujevačke
„Svetlosti“ i satiričnih rubrika u „Politici“, „Reviji 92“, „Večernjim novostima", „Užičkoj
nedelji“i „Danasu“.

Gostovao je na književnim susretima u gradovima Srbije: Aleksincu, Vlasotincu,

Kovačici, Kovinu, Sremskoj Mitrovici, Kragujevcu, Beogradu, Pančevu, Novom Sadu,
Nišu, Užicu, Šapcu, Leskovcu, Prokuplju, Vrnjačkoj Banji, Loznici, Ubu, Jagodini,
Paraćinu, Zrenjaninu, Somboru, Lebanu, Medveđi, Velikom Gradištu, Požarevcu i
mnogim drugim mestima, kao i u inostranstvu u: Parizu, Londonu, Temišvaru, Beču,
Gmundenu, Insbruku, Frankfurtu, Pečuju, Mohaču, Banjaluci, Rijeci, Bijeljini,
Vukovaru, Danilovgradu, Pljevljima, Skoplju...

Čotrić je član Udruženja književnika Srbije.

Jedan je od osnivača Fonda „Radoje Domanović“i predsednik je Skupštine Fonda.

Pripadnik je Beogradskog aforističarskog kruga i član je Upravnog odbora ovog

udruženja.

Bio je predsednik Upravnog odbora Radiotelevizije Studio B, član Gradske vlade

Beograda i zamenik ministra za dijasporu u Vladi Srbije.

Diplomirani je pravnik.

Poslanik je u Skupštini Srbije.

Živi i radi u Beogradu.

 VLADIMIR MIĆKOVIĆ

Podgorica (Crna Gora, 1967)

Objavio je knjige:

- «Kamenopis», 1997
- «Da vidimo», 1999 i
- «Gonioci agonije», 2000.

Nagrađivan je. Između ostalog, dobitnik je prve nagrade za aforizam na 8.

Crnogorskom festivalu humora i satire održanom u Danilovgradu 2007. godine.

Zastupljen je u više antologija i izbora aforizama.

Živi u Podgorici.
Pljevlja (Crna Gora, 1950)

Milorad Joknić, novinar i publicista, objavljivao je tekstove različitog novinarskog žanra

u ˝Pljevaljskim novinama˝, ˝Večernjim novostima˝, ˝Borbi˝, ˝Prosvjetnom radu˝,
˝Oslobodjenju˝, ˝Mladosti˝, ˝Glasu Crnogorca˝, ˝Zlatarskim novostima˝, ˝Polimlju˝,
˝Savindanu˝, ˝Brezničkim zapisima˝, ˝Glasu Gimnazije˝. Objavljivao je recenzije, prikaze
i komentare. Bio je urednik ˝Pljevaljskih novina˝, ˝Soe nebeske˝, ˝Brezničkih zapisa˝ i
drugih publikacija. Objavio je knjige ˝Iskre pljevaljske Gimnazije˝, ˝U ogledalu
vremena˝, ˝Panorama pljevaljske privrede˝, ˝Stanovništvo u pljevaljskom kraju,
porijeklo i migracije˝, zatim zbirku stihova ˝Kamen svjetlosti˝ i knjige aforizama ˝Sa
dna istine˝ i ˝Domišljaji˝. Jedan je od autora Monografije pljevaljske Gimnazije
(Spomenice).
Član je Udruženja književnika Crne Gore.
Dejan Miličić(1961, Pljevlja), profesor jugoslovenskih književnosti i opšte književnosti.
(Filolološki fakultet, Beograd )1986
Glavni urednik Pljevaljskih novina.
Saradnik brojnih listova (Sportski žurnal Politike, Ošišani jež, Soa nebeska, Kart,
Prosvjetni rad, Nacionalna geografija junior, „Tuš“, Žuč...
Nagrade za karikaturu „Risto Pejatović“ (Pljevlja 1997, u saradnji sa T. Lalićem.) i
nagrade publike „Ivo Ševčenko“ za 1997. godinu Karikaturu „Reciklaža nagradila
Ambasada Velike Britanije, u SCG (Beograd) 2005. na konkursu „Srbija i Crna Gora
na putu ka Evropskoj Uniji“. Konkurs je upriličen povodom predsjedavanja Velike
Britanije Evropskom Unijom
Izložbe Samostalna izložba karikatura USA, avgust, 2007 (IOWA State Universitet,
Greenly –School Journalism)
Kolektivne izložbe: Pljevlja (1997), Beograd (Udruženja karikaturista CG ,16. novembar
1998.), Legnica- Poljska, Gencano -Italija, Limož -Francuska i Seul J.Koreja.

Literarne nagrade: Dobitnik nagrade TV Crne Gore za sinopsis novogodišnjeg

programa za 2005 godinu.
Dobitnik III nagrade Ambasade Velike Britanije, 2005. za „Evropsku humoresku“
ilustrovanu karikaturom „Reciklaža“. Nagrada je dodijeljena za novinarski prilog na temu
Srbija i Crna Gora na putu ka Evropskoj Uniji.

Dobitnik nagrade „20 novembar“ Opštine Pljevlja za 2007. godinu za stvaralački

rad i humanitarni rad, kao i za angažman u građanskom sektoru (Izvršni direktor
NVO „Opstanak Pljevlja“)

KNJIGE: Zbirka aforizama i karikatura „Crni fond“, Dalma , Pljevlja, 1999.

Zbirka satiričnih priča „Podvala ludosti“ Dalma, Pljevlja, 2007
Priredio knjigu „VUKO i VITO“ GRAFO CRNA GORA, Podgorica, 2005.,
Priredio knjigu „Boje noći Ljiljane Kovačević“, Pljevlja, 2007. Izdavači: NVO
„Opstanak Pljevlja“ i „Bona Fide“,
Zoran Raonić piše poeziju, prozu, satiru, a bavi se i sakupljanjem narodnih umotvorina.
Autor je sedam zbirki poezije: ''VILINO KOLO'', ''ČETIRI MIJENE'', ''DIOBA
VATRE'' , ''DRUGI KRUG VATRE'' , ''MJESEC U KRILU'', ''IZA BRANE'' i ,,OKO
PJESME". Pripremio je za štampu knjigu proznih radova ''ZBORNIK IZ TARANOVINE
'' .
Raonić je zastupljen u nekoliko zajedničkih knjiga, u više zbornika, izbora i
panorama, a radovi su mu uvršteni i u dvadesetak antologija, među kojima su posebno
značajne antologije svjetske haiku poezije objavljene na francuskom, engleskom i
grčkom jeziku. Poezija mu je prevođena na engleski, njemački i bugarski jezik, a haiku
na još desetak svjetskih jezika. Za poeziju je osvojio nekoliko nagrada i pohvala na
raznim konkursima, a među priznanjima za haiku poeziju izdvajaju se tri međunarodnog
karaktera, među kojima je i nagrada za haiku godine časopisa ''Ko'' u Japanu. Dobitnik je
druge nagrade časopisa ''AKT'' za najkraću priču, treće nagrade ''Milutin Uskoković'' za
pripovijetku, a za satiričnu priču mu je pripala nagrada ''Kočićevo satirično pero''. Na
Festivalu poezije ,,Smederevska pesnička jesen" dobio je nagradu ,,Zlatna struna";
Smederevo 2007. godine.
Član je Udruženja književnika Crne Gore.