Sie sind auf Seite 1von 327
1

1

A

Abazovi ći, potomci Omakalovića, grana Kosovč ić a iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksi ć, Vojinovi ć, Baöovic, Dragi ćevi ć, Golovi ć, Dukovi ć, Kočovi ć, éuni ć, Puöelja, Radulovi ć, Sandi ć, Simunovi ć, Jovanovi ć i Jov (kod Nove Varoöi). Boraviöta: Poöćenski kraj, Vojinović i, Miloöević i, Vrto č Polje, Dobra Sela, éabljak, Duûi, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na područ ju Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska varoö, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Uûice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolaöinska i Rudine Piva) Abazović i u mjestu Zatrijebač (Kuč i) su od tamoönjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazović i u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovi ća; u Ulcinju 1878. god. Abazovi ći, porodica u Poöćenju u Drobnjacima Abario, Gornja Lastva Abat, Kotor, Herceg-Novi Abadûi ć, Podgorica 1436. god Abdagi ć, Mateöevo-Kolaöin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagić ima Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari Abdejevi ć, Polica i Dolovi Kovač evića (Bjelopavlić i) i kao: Kovačević Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska) Abdiesi ć, Budva, po naho četu Abdios, Prcanj (Boka Kotorska) Abdi ć, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapić a), odseljeni u Krivaču äobotinu i Planu (Bile ća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Brötevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i ADIĆEVIĆ Abdi ćevi ć, Pljevlja (1849.god) i kod Pljevalja kao: Abdi ć Abdovi ć, Podgorica u Vranju (Zeta), ogranak Ivezića iz Gruda; Tuzi; Lastva (Tivat) Abdol, Ulcinj 1910.god. Abdomeri ć, Podgorica, porijeklom su iz Anadolije (Turska) Abdomerovi ć, Podgorica, Skadar i Sarajevo, porijeklom su iz Kuča. Bili u Ćeklić ima (Cetinje), drugi ogranak Matanović a iz Ćeklića (Cetinje) Abdul, vidi Arap Abejevi ć, Polica (Bjelopavlić i), pa se jedni prozvali KOVAČEVIĆ, lokalno prezime Abovi ć, Lastva (Tivat), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Niköić Abrae, vidi AVRAM Abram (ABRAE, ABRAHAM i HABRAHAM), u 12.v. i kasnije u Baru, Kotoru i crnogorskom primorju. Jedni su se iz Kotora preselili u Dubrovnik Abramerovi ć, Niköić Abramovi ći, negdje Avram i Avramovi ć, grana Orlovića; Bjelice (Cetinje), porijeklom s Kosova, od njih su odseljeni u: Peroj (Istra) od 1657. god. Jedno vrijeme su ûivjeli u Čarađ u (Golija); od njih su: Radinovi ć u Zeti i Kankaraö u Goliji i drugim mjestima, kao: Bjelica u Oputnoj Rudini (Niköić), a odatle su se jedni preselili u okolinu Stoca i Nevesinje (Hercegovina), vidi: Bjelica; Tisa, Duga, Granice, Rastoka i Niköića (Niköić), ovdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); kod Rijeke Crnojevića; Bijela (Boka Kotorska); Orahovice (Kotor); u područnoj Trebesini i kao: Avramovi ć; potomci Avrama iz Golije (Niköić); Stanjević i (Budva); Podgorica Abramovi ći (Radi čevi ći), bratstvo u selu Vukovu Podu Abrah, Kotor 1355.god Abraham, vidi: ABRAM Avdal, -i: vidi ABDAL Avdalovi ć, Vladimir (Ulcinj); Oputne Rudine (Niköić) 1871.god.; Stepen i Prûine (Gatačko polje), isti su iz Niköića

2

Avdija, Sukobin (Ulcinj) Avdiji ć, Crhlja i Gotuöa na Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Čelebica, doseljenici od Kolaöina; kod Bistrice (Bijelo Polje) i kao: ADI ĆEVI Ć Avdic, Zukva, Rudine i Boûurov Do (Piva), ogranak Babića doseljenih iz Zlatnog Bora (Zatarje); äaranci (Drobnjak), potomci äaranaca iz grupe Vlastelinović a, porijeklom iz Plane (Bileća). Jedno vrijeme su boravili u Plani (Kolaöin). Od njih su odseljeni u Never Taru (Pljevlja) i Gacko (Hercegovina); Berane; Sipanje i Bistrica (Bijelo Polje); Podgorica; Vranj (Zeta); Vladimir (Ulcinj); u Herceg-Novom i u Niköiću od Bileće; Plana (Bileća), srodnici Pareûanima u Zareč ju (Trebinje), vidi Abdi ć Avdi ći (sa Babi ćima), bratstvo u selu Kriva č i äabotinoj (Hercegovina) Avdovi ć, u Vranju (Zeta) i u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); od njih su u Niköiću i u područnom Busku, Podgorici; u Pljevljima dva bratstva nesrodna; Nefer Tara (Pljevlja) Avdomerovi ć, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici Avdul, -i, Braiöa (Ulcinj) Avezi ć, Podgorica 1739. god. Averagi ć, Plav Aver (i kao: Averi ć, Aferi ć, Faver, Afer), ogranak Kalezi ća iz Slatine (Bjelopavlić i), potomci Ilije, od njegova brata Boöka Boökovi ća, od Kaleze Kalezi ća i Kali ća. Podgorica, Skadar, Berislavci (Zeta), éabljak na Skadarskom jezeru, u Ulcinju kao: Averi ć, u Ljeskovcu (Bar) kao:

Afer, u Baru su se jedni prezivali: Faver; vidi Kalezi ć Averi ć, vidi: Aver Avi či ć, Bar 1874. god. Avram, Bjelice (Cetinje), jedni se preselili u Uzlup (Zlatni Bor - Zatarje). Od njih su u Pivi (Stara Crna Gora); vidi: Avramovi ć ; u Boki Kotorskoj 1349. god. Avramov, Donja i Gornja Orahovica (Kotor); Kruöč ica (Donji Banat) i kao: äinûar (= Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore Avramovi ć, vidi: Abramovi ć, u Maloj Crnoj Gori (uöće Suöice u Taru) iz Uzlupa (Bikebić i) - Fo ča; Duga (éabljak) iz Bu č ja, Kaludđ e i Go đ epnje (Pljevlja), doselili su se iz Krnjače (Drobnjak), porijeklom su iz Bjelica (Cetinje); Trebesina kod Risna; Aluge (éabljak) jesu iz Buč ja (Pljevlja) kao: Dûakovic; Trebesina (Boka Kotorska), ranije: Abramovi ć ; Niköić, doseljenici sa Oplenca (Sumadija); Gornja Orahovica (Kotor), doseljenici iz Golije (Niksic); Stanjevici (Budva); Podgorica; Preseljeni od Bijelog Polja u Lipovicu (Jasenice) u Srbiji; Ljupljoje (Valjevo) iz Pive; Podgorica; Cetinje; Cuce (Cetinje), srodni Andri ćima; Golubovci (Zeta); Baöče (Roûaje), vidi:

Garović ; Migovac (äumadija) iz Drobnjaka; od Niköića u Tuleû; u Slatini i Drlupima u öumadijskoj Kolubari jesu iz Bihora (Bijelo Polje). Od njih su u Kolu (Bar): Avramovi ć (Doki ć), Sirkovi ć i Oputi ć Avri ć, Cuce (Cetinje); u Podgorici su iz Bjelopavlića Avruz, Brajkovac (äumadija), porijeklom iz Rovaca; Ogranak Zimonjić a, kasnije Radisavljević Avruz, bratstvo u selu Dragijević i Avruzovi ć, Cuce (Cetinje) Aga Mitrov, predak bratstva Ćosovi ći Aganovi ć, Pljevlja 1869. god. Agi ć, Herceg-Novi; Ulcinj 1858. god.; Podgorica; Pljevlja 1905. god.; ogranak Zejnelagi ća u Roûaju, doseljenici iz Ku ča (Podgorica) Agni ć, Lepetane (Boka Kotorska) Agovi ć, u Herceg-Novi; Niköić ; Podgorica i Golubovci (Zeta); Vrbica, Orahovo i Tucanje (Bijelo Polje); Golubovci (Zeta), Tuzi i područna Vladnja, od njih su Agovi ći u Skadru. Agovi ći iz okoline Plava su potomci Novaka, ranije Paöovi ć, rod: Muminovi ća (Perkovi ća), Ademovi ća i Domazetovi ća (iz Katunske nahije), odakle su navedene porodice. Roûaje, jedni su ogranak Kurtagi ća, porijeklom iz Kuč a, a drugi porijeklom iz Klimenta (Albanija). (Po nekim miöljenjima oni su istorodni) Agostin, -i, Pistule (Ulcinj)

3

Agram, u Niköiću i Podgorici, porijeklom su iz Kuča, vidi: Agramovi ć Agramovi ć, Straöevina (Niköić) i kao: Agram Agunovi ć, ogranak Begovića u Zeti Adam, u Antibaru (Stari Bar) 1332. god.; Kotor 1349. god., kasnije kao: Adami u Boki Kotorskoj Adami, vidi: Adam Adamis, 15. v. u Kotoru Adamo, i kao: Adamovi ć, Kotor 15. v.; Zaton, Boturici, Kostanica i kod Bistrice (Bijelo Polje), jedni kao: Adamovi ć; iz grupe Kurepa u Drobnjacima, ogranak Veseli ća (äabovi ća), već inom iseljeni; Podgorica, srodni Mulinovi ćima Adamovi ć, Ulcinj 15.v.; u Tuleûu (öumadijska Kolubara), vidi: Avramovi ć ; Zeta, srodnici Muminovi ća; vidi: Adamo; u Grnčarevu (Bijelo Polje) jesu od Kurepa iz Drobnjaka Adarku čevi ć, Podgorica iz Kuča Adac, i, Herceg - Novi Ademagi ć, Roûaje, doseljenici iz Ku ča Ademaj, Zuos i Oblik (Resulaja) Primorska Krajina Ademovi ć, Roûaj, ranije: Bećiragi ć, porijeklom iz Klimenta (Albanija); Zatrijebač (Ku č i). Od njih su u Podgorici, jedni i kao: Bankanj; u Golubovcima (Zeta), vidi: Agovi ć u Golubovcima Adilovi ć, Kričak (Pljevlja), grana Macana; predio Bistrice i Rasova (Bijelo Polje) Adi ćevi ć, vidi: Abdi ć Adovi ć, pominju se u Baru 1889. god.; Bes (Donja Krajina); Niköić Adram, Podgorica 1435. god Adrovi ć, Podgorica, i (kao: Hadrovi ć) iz Gruda (Tuzi); drugi iz Spuûa, doöli iz Berne Lavice (Zeta); od njih su: na ostrvu Tinos (Gr čka), u SAD i Gr čkoj; Ceklin (Rijeka Crnojevića); tako đ e, od njih su u: Vrbici, Reûevicima (Paötrović i) i Sipanji (Bijelo Polje), Sjenici i Priötini. Jedni i kao:

Androvi ć. Srodnici su Pajkovi ća, Popovi ća, Tomaöevi ća i Veskovi ća u Luûacu i Petnjici (Berane); iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) i u Bjelopavlić ima; Zatrijebaču (podru čje Kuča), kod Berana i u Bihoru (Bijelo Polje); u Paötrović ima ogranak Mikovi ća Adrovi ći, staro bratstvo u Progonović ima Adrojevi ć, Luge (Berane); Ćeklici (Cetinje), grana Marojevi ća Adrojevi ći (Marojevi ći), bratstvo u Vojković ima Adum, i kao: Milat, Herceg-Novi Aćemataovi ć, Herceg-Novi, po naho četu Aûi ć, Novo Selo (Herceg Novi) Azanac (Vukajlovi ć), Luûani (Zeta), srodnici područnim Novalić ima; u Podgoricu su doöli iz Zete Azanja, -ac, iz äekulara, grana Vasojević a, u Ozriniće (Niköić), pa u Azanje (Bijelo Polje) Azariavi ć, Herceg-Novi 1701. god. Azganovi ć, Niköić ; Luûani (Zeta), pa preöli u Bijelo Polje; u Podgoricu, pa u Sarajevo, u Carigrad doöli iz Azije Azemovi ć, kod Roûaja Azimal, Bar 1853. god. Jedni i kao : Azimali Airovi ć, Niköić Ajanovi ć, Potpeće i Buč je (Pljevlja), ogranak Dragutinovi ća. Po četkom 18.v.jedni su se preselili kod Valjeva Ajvazovi ć, Potpeće (Pljevlja) Ajdani ć, ogranak Radulovi ća u äekularima i Lubnice (Vasojević i). Od njih su se preselili u Peć i Priötinu Ajdarku čevi ć, iz Ku ča preseljeni u Mahalu (Zeta); u Podgorici ogranci iz Azije: Vrani ć, Ruhonić ; Alunovi ći, Begovi ći i Kubasi či ći Ajdarovi ć, Kosić i i Slatina (Bjelopavlić i), ogranak Popovi ća; Oblik i Kosić i (Primorska krajina); Ogranak Hajdarpaöi ća u Lozni i područ ju Bistrice (Bijelo Polje) Ajdarpaöi ć, i kao: Hajdarpaöi ć, Lozna, Lozice, Ivanje, Zaton, Radulić i i Rasova (Bijelo Polje); Niköić

4

Ajdinovi ć, Donja Rûanica (Berane) Ajdukovi ć, i kao: Hajdukovi ć, Cetinje; Bar 1884. god Ajkovi ć, ogranak Mojanovi ća u Zeti i Podgorici. Doselili se ispod Mojana, a ondje "iskraj Kosova", jedno vrijeme ûivjeli u Vraki (Skadar) i kasnije: Ajkovi ć=Aljkaj=Lajko i Stano; od njih su u Zeti: Ajkovi ći, Đureti ći. Ostali su u Vraki: Ajkovi ć - Đuki ć Ajkuni ć, u Podgorici; Bijelo Polje; Niköić ; Berane Ajrovi ć, Viönjić a Do (Golija) i Niköić. Od njih su doseljeni u Sjenicu (Raöka) Ajci ć, Bijelo Polje Aj čevi ć, Suöćepan i Morine-Boka Kotorska; Herceg-Novi Akanja, Akanja (Gusinje) Aksali ć (Haskali ć), Plav i područni; Skić, Brezovice i Prnjavor, doöli iz Kolaöina 1880. god., Luge i Murino, gornje Polimlje Aköabanovi ć, Podgorica iz Gruda (Tuzi), ranije: Likovi ć, kasnije: Leki ć, srodnici Ivezi ća Alap, Niköić Alibaöi ć, Vranj (Zeta) Alabetovi ć, Pljevlja 1854. god Alaga, Bar 1907. god. Alagija, Budva Alagi ć, doseljeni u Podgoricu iz Pipera Aladin, bratstvo u Očinić ima (Cetinje) i Podgorica Aladinovi ć, éabljak na Skadarskom jezeru Alajbegovi ć, Pljevlja 1854. god.; éureni i Laho če (Bijelo Polje) Alaji ć, Ulcinj Alamango, Ulcinj 1363. god. Alamani, Alamano i Alaman če, ulcinjska vlastela u 14.v. Alamano, vidi: Alamani Alaman če, vidi: Alamani Alat, i, Bar 1907. god., Luge (Gornje Polimlje) Alac, vidi: Markovi ć = Markovac Ala čevi ć, Herceg-Novi Albanez, Cetinje; Herceg-Novi 1720.god. Alberti, Cetinje Albertin, i, Herceg-Novi Albiani, Paötrović i 1685. god. Albijani ć, Budeč i Buč ji Do u Oputnoj Rudini (Niköić). Oni su iz grupe Jokanovi ć, s podru čja Bile će. Vidi: Dutina, Jokanovi ć; iz Morače su se preselili u Gajtan (juûna Srbija) Albijani ći, sa Vu čjeg dola i Baljaka porijeklom su iz Bara Radovića - Morača i potiču od Lakićevića. Sa Vu č jeg dola su se po četkom 20. vijeka odselile neke porodice i nastanile kod Kuröumlije (Juûna Srbija), selo Zebice ( Đavolj Varoö). Od tih porodica su Albijanić i u Podujevu, Prokuplju, Niöu, Kragujevcu, Beogradu i Novom Sadu.U Zebicama viöe nema Albijanić a. Albi ć, Herceg-Novi, po naho četu Alegret, a, Kotor 1565. god. Aleksandri ć, Ku č i Aleksin, Srpska Crnja (Banat). Jedna od 13 porodica iz Crne Gore. Vidi: Arsen i Markov Aleksijev, Berane 1882. god. Aleksi ći, na Poöćenje (éabljak), doöli iz isto čnih Banjana 1612. god. kao: Kosori ć, a kasnije:

Abazovi ć (Omakalovi ć). Od njih su se odselili: 1) u Bosnu, 2) u Novu Varoö kao: Jovanovi ć; Vidne (Miruöa) i Podvrö (Niköić); kao: Aleksi ći iz Maline, Zariječ je Trebinjsko. Pripadaju grupi Maliöevaca iz doline Trebiönjice i sa Volujka, Niköić, od njih su - u područnoj Goliji (Gosliću), Kolesko (Hercegovina), Bogdaöić ima (Bileć a), Ograđ evici kod Gackog kao: Kova čevi ć, Duli ći (Gacko) i kao: Mandi ć iz grupe Maliöevci, u Bijelom Polju kao: Panti ć, Kotor i Mostar, Drakule kod Fo če, Čepelica (Trebinje) i kao: Jankovi ć, Dubo čani (Bileća) i kao: Krnja. Neki njihovi su u

5

Vratnici i Davidović ima (Herceg-Novi); a u nekim mjestima kao: Ćorovi ć, Dedijer i äupi ć; ima ih u Niköićkom Prekovo đ u, Dragovoljicima (Niköić). Posebni su u Zalazima, Njeguöima kod Cetinja, od njih su 1621. god. jedni preöli u Brajice iza Budve i Podostrog kod Budve, a jedni odatle u Kotor. U Budvi 1413. god. i Godinju (Crmnica); Cetinje; Pröno (Budva); u Pr čanj u Boki Kotorskoj, kao:

Danilovi ć, doöli iz Mokroga (äavnik); jedni Aleksi ć i su se tu doselili iz Uskoka (éabljak); äekulari (Berane); oni su i kao: äavnik iz Tuöine (äavnik); Lijeva Rijeka (Podgorica), jesu iz grupe Lopo ćana; od Plava, srodnici Radenovi ća, preselili su se u Kač arnik kod Roûaja; Podgorica; Rovca; Lalović i kod Bijelog Polja, doseljenici iz Bjelopavlića; Guberevac (Kragujevac), porijeklom su iz Vasojević a; Potarje 1688. god.; Crmnica 1504. god., jedni odatle predju u Maine kod Budve; od njih 1783. god. odu dalje; Paötrović i, kao: Paötrovi ć 1355. i 1610. god. Prvi i kao: Paötri ć i Paötrovik, a drugi su najbliûi Novakovi ćima; u Resnik (podnoûje Avale) kao: Stanojlovi ć, porijeklom od Podgorice; u Knić (Kragujevac) doöli su iz Pive; od Alekse (Damjanovi ća=Blagojevi ća) do poslije 1890. god. prozovu se Aleksi ć, preci su od Grahova (Niköić) dosli u Lokavice (Gacko), pa u Bukovo (Piva). Od Alekse Blagojevi ća iz Pive doöli su u Raökovice (Miöić i), Podrimlje. Od njegova sina Alekse: Aleksi ć, drugog: Relji ć i trećeg: Vukota, vidi: Blagojevi ć, iseljeni u: Uskoke (Niköić), äipa čno, Fo ču, Prokuplje, Pr čanj (Boka Kotorska) i Metohiju, vidi: Udovi či ć Aleksi ći, bratstvo u Br čelima Aleksi ći, staro bratstvo Cetinjskog plemena Aleksi ći, rod iz bratstva Ćetković a iz äekulara, starinom iz Drobnjaka Alempijevi ć, od Pljevalja su se odselili u Dragačevo (Srbija) Alemili ć, Rudo Polje (Plav) Aleti ć, ogranak Kovačevi ća u Vasojević ima Alefedi ć, Pljevlja Alefendi ć, Pljevlja 1869. god. Aliadûi ć, Kolaöin u 18. v. Alibali ć, (Alkovi ć) Podgorica iz Azije; Goričani i Golubovci (Zeta) i éabljak na Skadarskom jezeru, u područne Muriće i u Skadar Alibaöi ć, kod Novog Pazara su iz Kuča, jedni i kao: Suvodolac; Murić i (Donja Krajina); Golubovci i Vranj (Zeta); Sipanja i Zaton (Bijelo Polje) Alibrailovi ć, Rakuöi (Ulcinj) Alibraimovi ć, Rakusi (Ulcinj); vidi: Barjaktarovi ć, Kaci ć i Ramuöi ć Alivodi ć (Alivojvodi ć), oni su od Alivojvodi ća, od vojvode koji je doöao iz Banjana (Niköić), naseljeni u Golubovce (Zeta),pa jedni otiöli u Podgoricu (neki vojvoda doöao iz Banjana), srodni Palai ćima (ili Peri či ćima?) i Lisi či ćima; od njih su: Mustafagi ć; Berane i Novi Pazar, vidi: Seni ć Alivojvodi ć, vidi: Alivodi ć Alivoli ć, éabljak na Skadarskom jezeru Alivragi ć, Miljević i (Gusinje), doseljenici iz Ku ča Aligrudi ć, Balabani (Zeta) porijeklom su iz Grude (Hercegovina) i doselili su se u Ćepetiće (Ljeöanska nahija-Podgorica), a odatle su se prije 1700-te godine preselili u Zetu. Njihovi ro đ aci su äikmanovi ći u Ponarima i Bojani ći u Ljeöanskoj nahiji od kojih su Bojinovi ći u Vranjini na Skadarskom jezeru. Aligrudić i su se bratili sa bratstvom Vuković a iz Balabana. Navedeno je objavljeno u knjizi BRATSTVO ALIGRUDI Ć A IZ ZETE Alijagi ć, Ulcinj; Pauč ina, Roûaj, doseljeni iz Gaöa ( Đakovica), ovi su iz Hota (Tuzi) Alijaj, Podgorica Alijeri ć, bivöe bratstvo u Dupilu Aliji, Roûaje Alijki ć, vidi: Alij ć Alij ć, Ulcinj, ogranak Vučkovića iz Kunje (Bar), tu su doseljeni iz područnih Mikulić a, jedni kao:

Aliki ć ; Aliki ć, vidi: Alij ć Alikinovi ć, Herceg-Novi, po naho četu

6

Alilagi ć, Spuû (Bjelopavlić i)(u 18.v.). Oni su iz Bosne; Zeta Alili, Niköić ; Herceg-Novi Alilovi ć, ranije: Mican i kao: Boökovi ć, iz Pive u: Prenćane i Vergaöeviće (Pljevlja); Podgorica; iz Cuca (Cetinje) preselili se u ätitarice (Kolaöin) i jedni odatle u Gornji Sutivan, Bijelo Polje, Dacić e i Ibarac; Roûaj, ogranak Dacića, porijeklom su iz Kuča Alilujev, ogranak Lazina, srodnici: Gajin, Mijin, Martinov, Pavlov (u Kikindi), Markov i Ivin, vidi: Markov Alima, u Podgorici Alimetaj, oblik u Donjoj Krajini Alimehmeti ć, Ulcinj 1861. god Alimovi ć, Crnogorsko primorje Alimodûi ć, Ulcinj Alimpi ć, Piva (18.v.) jedni su se preselili u Tuđ ine (Valjevo), pa odatle u Srem, drugi u äehoviće (Zvornik) kao: Udovi či ć od kojih su u Bečeju (Banat): Lazić starinom iz Prizrena, vidi: Udovi či ć Alimujov, Ulcinj Alimuhovi ć, Podgorica Alinin či ć, Sijer ča (Ulcinj) Aliosman, Donji Oblik, uz Bojanu su se doselili iz Kravara (Ulcinj) Alispahi ć, Bukovice (Pljevlja) Ali ć, Kunje (Ulcinj), u Ulcinju begovska porodica; u Podgorici su iz Anadolije (Turska); iz Kuč a odseljeni u Oseč inu (Srbija); Cetinje; Voljanici (Pljevlja); Metanjac (Bijelo Polje) Ali ći, izginuli muslimani iz Bajica Aliferovi ć, Podgorica Alihasani ć, Ulcinj 1883.god. Alihodûi ć, podru čje Sipanje (Bijelo Polje) Ali č kovi ć, Podgrađ e (Ku č i), srodnici Beganovi ća, preselili se u Pobretiće i područ je Sipanje (Bijelo Polje) Alkovi ć, Podgorica, vidi: Alibali ć Alovi ć, Tuđ emili 1863. god., odseljeni u Bar, pa Kartkolu, Rastiö i Vladimiru (Ulcinj); Bar 1863. god.; Srodnici Đurđ evi ća u Gornjim Ku č ima, odakle su doöli u Podgoricu Alomerovi ć, Lipova (Kotor); Roûaje Alori ć, Potkovac (Pljevlja) Aloö, Kravari (Ulcinj) Aloöevi ć, Kravari, Aloöević, Rastić i Vladimir (Ulcinj) Alti ć, i kao : Halti ć, Rudo Polje (Plav), doselili su se iz Morače (Kolaöin) Altomanovi ć, u sjevernim djelovima Crne Gore, i öire, vlastela u srednjem vijeku; u Herceg-Novom 1372. god Alunovi ć, i kao: Ajdarku čevic, Mahala (Zeta); u Podgorici i kao: Kubasi či ć (Ajdarkučević) i Begović; ätoj (Ulcinj), doseljenici iz Bjelica (Cetinje) Alunovi ći, muslimani u Maloj Zeti Alferovi ć, Bar i područno Sutomore oko 1855. god. Alfirevi ć, u Podgorici i Kotoru Alfirovi ć, Bar 1858. god.; u Podgorici i Niköiću Aljinovi ć, Baoöić i (Boka Kotorska) Aljovi ć, Bar 1867. god.; Brezojevice (Plav) Aljuca, vidi: Aljucović Aljucovi ć, i kao: Aljuca u Martinović ima (Trep ča), Gusinje; porijeklom su iz Vukli (Albanija) Aljuöevi ć, Jablanica i Rastoke (Roûaj) Aljuökovi ć, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili su se od Kolaöina Amanovi ć, Herceg-Novi Amarlus, Kotor 1331. god. Amatbaöi ć, od Ljeöa (Albanija), doselili su se u Donju Goricu (Zeta). Jedni i kao: Ahmetbaöi ć.

7

Najbliûi su: Bolević ima, Vučković ima i Milić ima u Ljeökopolju; jedni su u Podgorici Amatbaöi ći, muslimani u Podgorici Amatovi ć, Podgorica, Tuzi, Skadar, Sarajevo, jedni od 1906. god. u Carigradu, porijeklom iz Anadolije (Turska); u Zeti (Luûani) od 1529. god. Ambrozovi ć, Kameno (Boka Kotorska), doselili se (1692. god.) iz Hercegovine; Đenovici, Herceg- Novi, porijeklom iz äkofje Loke - Slovenija Ambulija, Srbina i Igalo, Herceg-Novi Amemujovi ć, Dolje (Plav) Amemuli ć, Ko će (Ku č i). Od njih su u Rudom Polju (Niköić); kod Plava i Gusinja Ametaj, Sukobin (Ulcinj) i Gorica uz desnu obalu Bojane, porijeklom su iz Albanije Ametovi ć, Kosić i (Bar); Gusinje, doseljenici iz Albanije Amet čelebi ć, i kao: Androvi ć, Bihor (Bijelo Polje) Amzagi ć, Niköić Amzi ć, Ćemovsko i Donje Gostilje (Zeta) Amidovi ć, Zaton (Bijelo Polje) Amidûi ć, Podgorica i Sutomore (Bar) Amovi ć, Mokro (äavnik). Od istih su u Bosni; kod Plava i Gusinja u Podgorici i Skadru Anadolac, Bar 1837. god Anamal, Ulcinj 1874. god.; Donji i Gornji Oblik na desnoj obali Bojane Anamali ć, Ulcinj Anas, Bakla, Vukli i Nikče (Tuzi) Angeli, Kotor 1430. god., vlastela, kasnije: An đ eli ć Angeli ć, Bijela (Boka Kotorska) Angelinovi ć, Bijela (Boka Kotorska) Andabuka, Lever Tara (Pljevlja) Andeseli ć, ogranak Laketi ća (iz grupe Novljana), grana Mili či ća, nastanjeni u: Komarnici (äavnik), Opasaonici i Krkarima (Pljevlja); Andesili ć, u Drobnjacima, Virak (Zabljak), pa jedni se preselili u Niötice (Golija), Niköić Andiseli ć, ogranak Milini ća u Drobnjacima Andi ć, Danilovgrad; Donja Lastva (Tivat) Andovi ć, vidi: Androvi ć Andra, Bar 1859. god. Andram, Podgorica 1435. god. Andreji ć, i kao: Raöi ć, Korita (Bijelo Polje), odatle su se jedni odselili u Kamendol (Smederevo) Andrekovi ć, Sutomore (Bar) Andrizo, u Zetu 1252. god. doöli od Skadra Andrijaöevi ć, iz Drobnjaka (potomci Drakule Mandi ća), preselili su se u Viluse, Grahovsko polje, Keöeljevu, Gradinu i Grahovo (Niköić), odatle jedni u Koleöko i Gornje Selo (Nevesinje), od njih i:

Peri ć ; Gornji Riječani (Niköić), ogranak Mandi ća iz grupe Novljana; Niköić i Niköićko Prekovo đ e; srodnici su im: Gojkovi ć u Mokrinama, Herceg-Novi, Lero i Kurajica u Zupcima (Trebinje) i Graovac u Lukovcu (Nevesinje), Hercegovina Andrijevi ć, äestani uz Skadarsko jezero, kao: Obradovi ć, pa u Virpazar, a (odatle Andrija) u Vraku (Skadar), kao:A. i u Dobri Do (Metohija) Andriji ć, Pjeöivci Andriji ć (=Andrić), vidi: Herakovi ć Andrj ć, Pjeöivci Andri ć, Slatina (Bjelopavlić i). Preselili su se u: éanjev Do (Njeguöi), Herakoviće i Bjeloöe (Cetinje), a odatle u Dubrovnik kao: Andriji ć; u Bajicama (Cetinje) ogranak Stijepovi ća; Niköić ; Limljani (Crmnica); Bukovica (Zeta); Paötrović i, ogranak Su đ i ća; Pasji Potok (Nova Varoö), ogranak Lazovi ća iz Kuč a; Gornja i Donja Lastva (Tivat) 15. v., Kotor i Pr čanj (Boka Kotorska), doöli iz Hercegovine; Mojdeû (Boka Kotorska) od Nevesinja (Hercegovina); Perast (Boka Kotorska) 17. v. iz Ljubomira (Hercegovina); Baoöić i, Kubasi i Krtole (Boka Kotorska); Dobrota, Lepetane,

8

Pr čanj i Rataöevina (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine; Muo i Perast (Boka Kotorska) u 17. v. doselili se iz Ljubomira (Hercegovina); u Kotor i: Andronenos; Perast 1436. god.; jedni su se iz Crne Gore odselili u Vrpolje (Trebinje) pa odatle u: Trebeöu (Nevesinje); Herceg-Novi; Visoko i Uprale (Bosna); Perkov Do iznad Velestova (Cetinje), odatle u Gruûe (Primorje); Prediöi (Bjelice), Cetinje, grana Orlovi ća (od vojvode Bjela), predak Andrija prozove se Kankaraö, srodnici:

Vukovi ća, Crvenica i Mrvaljevi ća. Od njih su u Peroju (Istra), Prokuplju, Lebanima i Leskovcu (Srbija), sa tim prezimenima su i u Goliji (Niköić), a u Hercegovini kao: Damjanac, Lalovi ć, Manojlovi ć i Tepav čevi ć u Kazancima (Golija), Goranovi ć i Stanjevi ć. Vidi: Orlovi ć i Martinovi ć, Bajice (Cetinje) i kao: Stijepovi ć; ogranak Bulaji ća iz Vilusa (Niköić), pa kod Ljubovije i Bajine Baöte (Podrinje); Mataruge (Pljevlja); Grdović i i Mala Gorana (Ulcinj), potomci Andrije, doseljenika iz Mikulić a (Bar); Bukovci (Zeta) i kao: Draki ć, Kovačevi ć, Radi čevi ć = Andri ć i Andri ć = Baki ć Andriji ći (Andri ći), bratstvo u Heraković ima Andri ći, izumrlo bratstvo u Njeguöima Andri ći, bratstvo u Prediöu Andri ći, negdaönje bratstvo u éanjevu Dolu Andri ći, bratstvo u selu Na Vrh Melaca (iz Prediöa) Andri ći, bratstvo u Limljanima Andri ći (Stijepovi ći), bratstvo u Bajicama Andri či ć, ispod Veljeg brda (Slavovina) Paötrović i 1557. god; Budva Andri čijev, u Kotoru iz Ferme (Italija) Androv, Bar Androvi ć, Paötrović i 1601. god.; u Ulcinju ranije, vidi: Andronenac. Peraöka naselja i Herceg- Novi, doseljenici iz Italije u 17. v.; Mikulić i (Bar) i kao: Peročevi ć ; Bar i područni Mrković i, Zaljevo i Tur č ine, jedni i kao: Marovi ć; Buljarice (Paötrović i) i kao: Nikandrovi ć, porijeklom iz Stare Srbije; Krtole (16. v.); Bogiöić i (Boka Kotorska) i Kubasi (Grbalj); Mataguûi (Zeta), ogranak Rai čevi ća, porijeklom iz Bajica (Cetinje); Paötrović i; Bihor (Bijelo Polje) i kod Plava su ogranak Đuraökovica iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedni i kao: Andovi ć Androjevi ć, Krajna ( Ćeklić i) Cetinje, i kao: Androjevi ć (Dûakovi ć) 1442. god. i kasnije:

Sinanovi ć u Vojović ima ( Ćeklić i) - Cetinje; Bijelo Polje Andronenas, ac (= Andrenonos i kasnije: Andri ć ), Ulcinj 13. v. Andruökovic, bratstvo u Boljević ima (Crmnica). Od njih su odseljenici u Mačegaj Čako (Argentina) An đ el, i, (Angeli) Kotor 15.v.; Herceg-Novi; u Podgorici An đ eli ć, potomci Vlastelinovi ća sa Podru čja Plane (Bileća). Njihovi su srodnici äaranci u Plani, Kolaöinu i podruöju éabljaka (Drobnjaci), a od ovih su An đ eli ći i od njih: Bileća, područje Kolaöina, Mojkovca i područne Bistrice, pa u äljivansku, Gotovuöi i Gracu (Pljevlja), jedni su se preselili u Kestenjevac i Buöeviće, kod Ličkog Lapca, drugi kod Prokuplja (Srbija), pa u Zagrađ e (Hercegovina) i Dubrovnik, treći u Petroviće (Niköić), pa odatle u Anđ eliće i Dubo čane (Bileća). Iz Plane (Kolaöin) preseliöe se jedni sa äarcima (äarancima) u äarance (Drobnjak); äekulari, Berane; Kolaöin, porijeklom od Niköić a; u Muöović a Rijeci (Kolaöin), ranije: Jelić u Bratonoûić ima (Podgorica); Rovca; Niköić, od njih su u Rovcima i Cetinju; Morinje (Boka Kotorska); Pape (Bijelo Polje); u Kotoru i kao: Angeli; u Dubo čane (Bileć a) iz Petrovića (Donji Banjani) An đ elini ć, Kruöevice (Boka Kotorska) An đ elov, Salč (Ulcinj) i kao: An đ elova An đ elova, vidi: An đ elov An đ elovic, Budva 1650. god.; Suvodol i Gradina (Ku č i) i kao: An đ elovi ć - Miloöevi ć An đ i ć, Zlatica (Kucč), stari rod, preselili se u Pipere; Gornji Medun (Kuč i), ogranak Drekalović a; iz Cikota (Kuč i) jedni se preselili u Budimlije (Viöegrad) i kasnije se prozvali: Stani ć; Kaludra (Berane), srodnici: u Vesković ima, u područnim Kostić ima i Boûović ima u Zagradama (Bijelo Polje); Pobrisijević i (Mojkovac); u Fojnici (Hercegovina) i kao: Gluöac iz Crkvica (Oputne Rudine), Niköić

9

An đ i ći, bivöi muslimani u Dobrskom selu An đ ici sa Zlatice kod Podgorice, pleme Kuč i, a jedan dio se preselio u Kaludru kod Berana An đ ovic, Kotor, po naho četu An đ us, Paötrović i, u 6. v. doselili su se od Kosovske Mitrovice; u Brajić ima 1883. god. (Budva); Kotor; Tivat; preselili se iz Kuč a u Pipere i Niköić An đ usic, Golubovci (Gornja Zeta), doselili se iz Graha (Podgorica); Oćevine (Pljevlja); u Podgoricu iz Oreha (Ljeökopolje) Anerbek, Herceg-Novi Anûujski, Ulcinj 13.v. Anzulovi ć, Budva, starosjedioci Ani ć, Herceg-Novi, po naho četu; äkaljari (Kotor) Anifi ć, u Podgorici, Tuzima i Skadru. Ogranak Ljulj Đurovića iz Gruda (Tuzi) srodnici Lambura, Popovića, Tripč ić a i Katanića Ani čin, i, Herceg-Novi Ani či ć, Vu čji Do (Niköić), ogranak Janič ić a, ranije: Ateljevi ć iz Korjenića. Ima ih odseljenih u Kruöevac (Srbija) i Trst (Italija); Herceg-Novi; Vijenac (Pljevlja), starinci, Oćevina (Pljevlja) i kao:

Grujič ić ; Rasova (Bijelo Polje) i kao: Krajinovi ć Ankovi ć, Podgorica Anodelac (Anadolac), Bar Ano či ć, Herceg-Novi Anta, Bar Anteljevi ć, Herceg-Novi, područni Suöćepan i Topla, doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1692. god., njihov je ogranak Anteljko kod Mostara Anteljko, vidi: Anteljević Anter, i, Kotor Antin (Miökov), ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji. Porijeklom su iz Crne Gore Anti ć, Piva, od njih su u Nađ arima (Sarajevo); Podgorica; Rasova (Bijelo Polje); Donja Preönjica (Podrinje), kasnije: Tadić. Doseljenici od Pljevalja Anti čevi ć, Herceg-Novi Antovi ć, Pjeöivci (Niköić); Klenak u Banjanima i kao: Klen čanin. Iseljeni i u Plav, Crkvine (Nova Varoö), Raču i Bajinu Baötu (Srbija). Od njih su: Ba ćevi ć u Dabru (Hercegovina) i u Sjedinjenim Američkim Dûzavama. Vidi: Antonovi ć. Krimovica i äiöić i (Grbalj). Jedni su starinci, a drugi iz Hercegovine; Krtole (Grbalj) 16. v., doseljenici iz Hercegovine; Danilovgrad; Gluhi Do (Crmnica); Darza (Ulcinjsko polje); Golija i Gacko, Ozrovi potomci iz Velestova (Cetinje); Vojno Selo (Plav) Antovi ći, bratstvo u Dolu Antovi ći, zagranak bratstva Jovovi ća u Gluhom Dolu Antokol, a, Sutomore (Bar) Antonijević, Topola (Aranđ elovac), doseljenici iz Pive, istorodni su u Podgorini i nekim mjestima u Srbiji, Dupljaj (Valjevo), a jedni su 1897. god. doöli iz drugog kraja Crne Gore u Treönjevik (Lepenica); Orlja i Danić i (Pljevlja) Antonio, ije, Bogovine (Bjelopavlić i) Antoniol, i, Budva Antonov, Kotor iz Kremone 1416. god. Antonovi ć, Pjeöivački Do (Niköić). Ranije: äulenda. Od njih su u Darzi - Ulcinjsko polje; Brezojevice (Plav), ogranak Rajkovi ća. Iz Pjeöivaca su se jedni preselili u Sjedinjene Američke Drûave. Krtole (Tivat) u 16.v. i područne Krimovice. Vidi: Antovi ć; Radović i i Ninković i (Tivat), doseljenici iz Dapca (Albanija) Antonjolovi ć, Paötrović i (Budva) Antuno, Kotor Antuni ćevicć Zupci (Bar) 1856. god.; Budva Antunovi ć, Nudo Grahovski i u Niköiću, Kreček i Dabar (Hercegovina). Potiču iz Kuč a (Podgorica); Golija (Niköić). Iz Golije preseljeni u Kazance (Gacko); po predanju iz Velestova

10

(Cetinje); Dobrota (Kotor), a u podru čni Perast, doselili su se iz Konavala (Cavtat) 1692. god. An čin, na, Pr čanj (Boka Kotorska) An či ć, Kumbor (Boka Kotorska) Andûovi ć, Kozice (Pljevlja) Anji ć, Herceg-Novi Apalonio (Apolonio), Pr čanj (Boka Kotorska), doseljenici iz Istre Apostolovi ć, iz Pipera se preselili u Pivu. Odatle su se jedni (preci Uzun Mirka) preselili u Srbiju Aprcovi ć, ogranak Gardaöevića iz Ubala ( Čevo), Cetinje, doselili su se u Orah i Miljkovac (Piva), od Aprcović a su: Č ipek u Osijeku (Visoko) Arabelovi ć, Kunje u Mrkojević ima (Bar) Arambaöi ć, i kao: Aranbeöi ć, Krûanja (Kuč i), ogranak Lalevi ća - Mili ća, a kasnije jedni i kao:

Arambaöi ć - Mrkuli ć, iz grupe Mrnjavči ća (Mrnjavčevi ća); iz Bara u Herceg-Novi kao: Juri ć - Arambaöi ć ; Kunje (Roûaje) Aranbeöi ć, Bar, vidi: Arambaöić Arangul (Arangulio), Lepetane (Boka Kotorska) Aran đ us, Tivat Aranûul, Kostanjica (Boka Kotorska) Aranzul, o, Herceg-Novi Aranitovi ć, Niköić ; Kr će, Rajičević i, So čice i Kneûeva Rijeka Arap, Risan; Zaljevo (Bar) iz Spuûa (Bjelopavlić i); Ulcinj, vidi: Abdul Arap (=Adalov), kasnije i kao: Arap. Arap=Abdul, podru čje Ulcinja i Bara Arapaj, Zatrijebač (Ku č i); vidi: Arapovi ć Arapovi ć, i kao: Arap, Odûa, doseljenici iz Turske, ûivjeli u Boûurovom Dolu (Piva) 1739. god.; Bratica (Bar); éabljak na Skadarskom jezeru; Pljevlja 1884. god.; Rudine (Tuzi); vidi: Arapaj Arbah, u Kotoru Arbanas, Kotor, jedni su iz Polaga; Pr čanj (Kotor) Arbanaöanin, Herceg-Novi Arbanovi ć, Kotor Arbari ć, u Kotoru su iz isto čne Hercegovine Arvoevi ć (=Hrvojević), Paötrović i Arvovi ć, Pastrovici 1798. god. Ardal, Podgorica Ardanj, vidi: Ardolaj Ardolaj (Ardanj), Oblik, Zuos i uz desnu obalu Bojane. Potomci ilirskog plemena Adrejeja Ardoli ć, Mali Ostros uz desnu obalu Bojane, pri Skadarskom jezeru. Doseljenici iz Gusinja Ardul, Niköić Arđ ak, Kotor 1441. god. Ari ć, Herceg-Novi Arjovi ć, Niköić i Viönjića Do (Golija), Niköić Arka čevi ć, Ulcinj 1890. god. Arkocevic, Golubovci (Zeta) Arkulin, Risan (Boka Kotorska) Arman, do, Buljarica (Paötrović i) 1853. god. Armelin, Budva Armenac, ogranak Midûora u Paötrović ima. Od njih u Kotoru kao: Rmljenc; vidi: Armenko Armenko, Buljarica - Paötrović i, ogranak Tomi ća. Označavani i kao: Armenković (Hrmenko - Rmenko i Hermenac - Ermenac) u viöe mjesta, Kneûevom Selu (Paötrović i) Armodi ć, spila Grahovska Armuö, u Podgoricu iz Peć i Arnaut, od Ulcinja su se preselili u Kor ču (Sarajevo); iz Vasojević a preseljeni u Ratare (Donje Dragačevo), istorodni sa Stijovi ćima u Beranama Arnautovi ć, Bihor (Bijelo Polje), preselili se u Struganik (Uûička Crna Gora); Pljevlja 1874. god.

11

Arovi ć, Berovo (Kuč i), ogranak Paljevi ća, iz grupe Mrnjavči ća. Preöli u Podgoricu Arsa, Kotor 1349. god. Arseanovi ć, Metanac i Boljevac (Bijelo Polje) Arsanljuković, Gusinje, ogranak Radonji ća, iz grupe Vujoöevi ća, sa Oraha (Ku č i) Arsen, Srpska Crnja (sjeverni Banat), oko 1690. god. doselili se kao: Miljani ć, iz Zombolja (pokraj puta Temiövar - Segedin), kao jedna od trinajest porodica doseljenika u te krajeve iz Crne Gore. Vidi: Arsenov, Zari ć i Savin (kao: Miljani ć). Od njih ima u: Vranjevu (Novi Beč ej) i Bo čaru (Banat). Ogranku Miljani ća pripadaju: Aleksin i Arsin, vidi: Markov Arsenijevi ć, grana Dabeti ća, ogranak Proti ća u Vasojevicć ma, vidi: Arbanas. Od njih su u Beranima i Jabu č ini (Bijelo Polje). Gornji Miljak, kao: Jelovac, kod Nove Varoöi; Bobovo (Pljevlja) i kao: Lu či ć, porijeklom iz Drobnjaka; Ogranak Baki ća iz Zabr đ a (Berane), preseljeni u Tubroviće i Azbukovicu (Lepenica) Srbija; Opletac (Bajina Baöta), potomci Domazeta iz Crne Gore Arsenov, od njih: Raborov u Srpskoj Crnji (Banat), i kao: Neökovi ć iz Crne Gore Arsin (Perin), Srpska Crnja (sjeverni Banat), i kao: ätudent, Neökovic, ogranak Ivinih. Vidi:

Markov Arsi ć, ima ih u mjestima: Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Risan, Niköić. Dosta pripadnika crnogorske dijaspore nosi ovo prezime. Potomci Arsa Abramovića (starinom iz Bjelica), selo Ranilug, opötina Kosovska Kamenica. Kraj nastanjen doseljenicima mahom iz Crne Gore. U 19 vijeku ta oblast je nazivana Letnička éupa Crna Gora, Turci su je nazivali Karadag öto u prijevodu znač i Crna Gora, stanovniötvo je bilo i pravoslavne i katoličke vjere. Katolici su bili pod jurisdikcijom Barskog Nadbiskupa koji im je slao i svjeötenstvo iako je u Skoplju postojala Nadbiskupija koja im je bila teritorijalno bliûa. Potomci Arsa Abramović a ûive öirom Srbije, Bosne, Hrvatske i svi imaju svijest o crnogorskom porijeklu i svake godine se okupljaju u Crnoj Gori. Arslan (Begovi ć), u Ulcinj doselili su se iz Trebinja Arslanagi ć, Niköić Arslanovi ć, Mide i Vladimir (Ulcinj); Pljevlja 1874. god. Arsovi ć, Vojno Selo (Plav) i Gusinje, ogranak Drakulovi ća, porijeklom od Nikezi ća iz Bezjove (Ku č i). Jedni su se preselili u Police (Berane) Aruz, Anamali i äiroke, uz juûnu obalu Skadarskog jezera Aruc, äiroke (Primorska krajina) Aru čevi ć, Vladimir (Ulcinj) Aru či, Ckla i Zagonje (Primorska krajina) Aru čovi ć, Boboviöte (Primorska krajina), porijeklo iz Peć i Arhilupis, Zeta (15. v.) i Kotor 1434. god. Arčan, Podgorica Arčilupis, Kotor 15. v. Ardûi ć, Podgorica Asali ć, Plav (1855. god.) i kao: Haskali ć Asanagi ć (Asanovi ć), Zatrijebač (Ku č i) Asanbegovi ć, Vranjeö i Mahala (Bijelo Polje); Ogranak Papovića u Goliji (Niköić) i Gacku; Trebinje (Hercegovina) ogranak Zindovi ća - Velimirovi ća iz Duûi (Piva) Asan đ eki ć, Martinović i (Trepča), Gusinje i Murina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Vukli (Albanija) Asanlukovi ć, i kao: Analjukovi ć, Komorača (Plav), a kod Gusinja su ogranak Radonj či ća iz grupe Vujoöevi ća, sa Oraha (Ku č i) Asaljukovi ć, vidi: Asanluković Asanovi ć, Bar; Risan; Niköić ; Andrijevica; u Podgorici: 1) ogranak Popovi ća i kao: Vuli ć; 2) iz Rovaca; 3) iz Pipera, ogranak Ravnoloûana i 4) iz Donjih Kokota, grana Mujkovi ća; Brskut (Bratonoûić i); Piperi, grana Ravnoloûana; Ljeökopolje, ranije: Popovi ć iz Stanisaljića; Botun i Donji Kokoti (Zeta), pripadaju grupi Miranovi ća iz grane Mujkovi ća; Rovine u Cucama (Cetinje), od kojih su Spahi ći = Đuri či ći, pa su se jedni preselili u Grab (Trebinje); Stijepo (Zatrijeba č);

12

Grana Novakovi ća u Vasojević ima; Herceg-Novi, a drugi po majci; Grab (Popova äuma), Trebinje, porijeklom iz Rovaca Asanovi ći, negdaönji muslimani u Stanisaljić ima Asanoj, ätoj (Ulcinj) Asi ć, Podgorica; Herceg-Novi i Risan Askevi ć, Bar 1861. god. Askov, Laniöte (Mojkovac) Askovi ć, Bar 1874. god. Aslanaji ć, Niköić Aslanovi ć, Kravari (Donja Krajina) Asmanagi ć, Podgorica Asovi ć, Ibarac (Roûaj), iz Jasića kod Junika (Metohija); äekulari, pa siöli u Donju Rûanicu (Andrijevica), porijeklom iz Tuöine (éabljak), ogranak Cerovića. Od njih su u Novom Pazaru i Podgorici; Danilovgrad; Niköić; Velje Selo i Dapč evici (Ulcinj) Aspiot, i, Baoöić i (Boka Kotorska) Astafovi ć, Vladimir (Ulcinj) Astiot, i, Kotor Atanasi ć, Perast (Boka Kotorska), u 15. v. siöli iz Banjana (Niköić) Atanasijevi ć, preselili se iz Pive u Srbiju Atanaskovi ć, Podgorica Atanasovi ć, Niksić Atanackov, iseljeni iz Crne Gore u Crepaju (donji Banat) Ateljevi ć, Suöćepan (Boka Kotorska), od njih su u Niköić u i Johanesburgu (Juûnoafrička Republika); u Korenić ima kasnije kao: Jani či ć (Ani či ć), i u Vuč jem Dolu (Niköić) Atlagi ć, iz Podgorice su se odselili u Tursku Atovi ć, Boljanić i (Pljevlja) Aćimi ć, Mrke (Piperi) i Danilovgrad Aćimov, vidi: Arsen, najbliûi: Markov iz iste grupe Aćimovi ć, Sasović i (Boka Kotorska) 1692. god. iz Ljubomira (Hercegovina); Ćeklić i (Cetinje); u Podgoricu su doöli iz Pipera; Bioska (Uûička Crna Gora), ogranak Kneûevi ća iz Pive, grana:

Banjanin u Petrović ima (Niköić). U Riječanima (Niköić) ogranak Vuja či ća, ogranak Staniöi ća iz Dragomi Dola ( Ćeklić i), Cetinje Aurbauht, Budva Aufental, Kotor Aferi ć, vidi: Aver i Averi ć, ogranci Kalezi ća iz Bjelopavlića, ima ih u područnom Spuûu, Podgorici, Ulcinju, kod Bara Afini ć, ogranak Lambuli ća u Vukovcima (Zeta) i Podgorici Afraskata, Kotor Ahmatovi ć, u Podgorici, vidi: Ahmetovi ć Ahmetaj, Valos (Primorska krajina) Ametbaöi ć (Ahmatbaöi ć=Amatbaöi ć), od Amat i kao: Ahmet, porijeklom od Vuč itrna (Kosovo). Jedno vrijeme su boravili kod Ljeöa (Albanija) i odande se preselili kod Podgorice, gdje se razvijaju kao Ljeönjani. Najsrodniji su im: Vukčevi ći, Mili ći i Boljevi ći u ljeöanskom području. Iz Boljevića su se preselili u Podgoricu, Skadar i dalje; Ahmetagi ć, Niköić Ahmetbeg, Ulcinj, 1679. god. Ahmetljui ć, Plav Ahmetmuli ć, Plav 1899. god. Ahmetovi ć (=Ahmatovi ć), 1601. god. u Podgorici; Herceg-Novi, po majci Danilovgrad; Niköić ; Podgorica 16. v., srodnici Aliagi ćima; Klanac (Roûaje), ogranak lokalnih Muri ća Aci ć, Draginja (Crnogorsko primorje) Acovi ć, Tuzi

13

Ačkovi ć, Tuzi i područne Grude, odakle su preöli u Podgoricu Adûajli ć, Niköić ; Krakačevo, Bistrica i Lozna (Bijelo Polje) Adûagi ć, Goričani (Zeta), srodni Osmanagi ćima, ogranak Martinovi ća iz Bajica (Cetinje). Vidi i kod Martinovi ća i Raji čevi ća u Zeti Adûagli, u Goričanima, vidi: Adûagi ć Adûakovic, kasnije Bjelojevi ć, na području Mojkovca Adûamanovi ć, jedni kasnije kao: Adûimani ć u Niköiću i područnim Muûevicama. I jedni i drugi su ogranak Jovovi ća iz Kuča. Ostros (Krajina) Adûemovi ć, ranije: Kovač u Ulcinju 1860. god. Adûialovi ć, u Podgorici Adûiablahovi ć, Podgorica Adûiajvanovi ć, Niköić Adûiajevazovi ć, Niköić i Boljanine (Bijelo Polje) Adûialagi ć, kod Roûaja iz grupe Mulalića Adûiametovi ć, Podgorica iz područnog Graca; u éabljak na Skadarskom jezeru Adûiasanovi ć, Podgorica iz Zete, odseljeni u Sarajevo i Ameriku Adûibulic, Kolaöin i Boljanine (Bijelo Polje) 1907. god. Adûivukovi ć, ranije: Hadûivukovi ć i Tufen či ć. Oni su od Baloti ća (Tomi ća) iz grupe Novljana u Banjanima (Niköić). Odselili su se u: Niköić, Fo ču i Sarajevo; Previöi (éabljak) Adûijaj, Podgorica, Niköić i Vilgare (Crnogorsko primorje) Adûijatovi ć, kod Gusinja, kasnije: Radoi či ć Adûiji ć, Ubla - Kuč i, ogranak područnih éivkovi ć a, jedni se od njihovih preselili u Podgoricu Adûijli ć, Niköić Adûijusufovi ć, éabljak na Skadarskom jezeru 1523. god. i Gornjim Duöić ima (Rijeka Crnojevića) Adûilebi ć, Biöevo, Gusinje iz Zatrijebača (Ku č i) Adûimanat, Zuos (Ulcinj) Adûimani ć, Niköić, iz Kuča ogranak Jovovića iz grupe Boljevi ća, vidi: Adûimanovgi ć Adûimanovi ć, Nedajno (Piva) i Niköić iz Kuča; Ostros uz Skadarsko jezero Adûimetovi ć, iz Gračanice (Gacko) doselili se u Podgoricu. Srodnici su im: Đuriöi ći, Rai čkovi ći u Momiöić ima i Pavni ći u Zeti Adûimuseinovi ć, Grude (Tuzi) i Podgorica Adûimuratovi ć, Mali Ostros, uz Skadarsko jezero; u Pivi i kao: Hadûimuratovi ć, pa kao:

Barjaktarevi ć u Debeloj Krajini Adûimusi ć, Niköić 1801. god. Adûimuhovi ć, Podgorica Adûiomerovi ć, Tuzi, Podgorica, Berane i Budva Adûisali ć, Čauöević i (Pljevlja) Adûisimonovi ć, u Podgorici iz Tuzi Adûiuseinovi ć, u Podgorici iz Gruda Adûi ć, Đ inovici (Cetinje), predak doöao od Bara. Jedni se upute u Donje Banjane (Niköić). Odatle prema zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji, a drugi u Pivu: Pluûine, Stabna (Marina dolina), éupa pivska, Goransko, Mratinje, Nedajno i Vojinović. Od njih su Adûi ći u Ostinji (Derventa), Ton či ć u Maloj Crnoj Gori (Pusto ostrvo) na zapadnim padinama Durmitora, sa donjim naseljima na uöću Suöice u Taru, zatim: čumli ć (ranije: Ze čevi ć) u Gunaču, Nedajnom i Donjim Bistricama (Piva), Niköić u i Retkoceru (Medveđ a, juûna Srbija), Boûovi ć kod äavnika, Vasi ć u Lukavici, a u Lokvicama i Prosjenici kao: Moćevi ć (Sarajevsko polje), Demir u Uûičkoj Crnoj Gori; Kokorine (Gacko), od A. iz Lisine (Piva); postoje miöljenja da su tamo iz Petrovića (Banjani, Niköić), od "tamoönjih" Rajkovića, srodnika Nosović a u Koritima (Bile ća). A. i Rajković i u Kosijerima (Cetinje) ne iznose (nije evidentirano) da su istorodni; u Pjeöivcima ranije: Breökovac; Krivač a i Borje ( Čajniče) - Fo ča, zvano Borilo i Osojni Orah ( Čajniče), jesu iz éabljaka; u Niköiću su iz Rovaca (Podgorica); potomci Marka Adûina (Mića) Bulatovića; Duga i Milo čani (Niköić) iz Markovine (Cetinje); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) pripadaju plemenu Vasojević i iz grane

14

Novaković a. Od njih su u Trebaljevu rovačkom, Bjeloöevini (Mojkovac), Beranama, Gusinju, Dio i Kruöevo (Bijelo Polje) i nekim mjestima u Srbiji; Gornje Polimlje, ogranak Ćulafić a; Bar i dotič no Zaljevo; Ubli i Savina, Herceg-Novi; od A. iz Pive jesu: Pivči ć i Perin u Miljevcu (Nevesinje) Adûi ći iz Pive (Lisina, Pluûine, Milösevici, Brljevo, Sedlari, Goransko i Vojinović i) doseljenici iz Metohije preko Banjana Adûi ći, bratstvo u Kosijerima Adûi ći ("Breskovci"), bratstvo u Bogmilović ima Adûovi ć, Tuzi (Podgorica), siöao iz Hota, a od njih su u Podgorici; Danilovgrad; Niköić ; Kozice i Boljanić i (Pljevlja) Adûopulos, u Rijeku Crnojevica doselili su se iz Gr čke Aöanin, imena po lokalitetu Has - As (promjenom u Vranjeöi, pa Tomaöevo) - Bijelo Polje. U Pavinom polju zabjeljeûeni 1720. god.; Bare (éabljak) iz Asa u Vasojević ima; Bijelo Polje; Vinicka (Berane) Aöik, Bar i Podgorica Aöini ć, Boljevac (Bijelo Polje) iz äalja (Albanija) Aöper, Kotor Aötd, Bar Aöti ć, Bar Aöujan, Sivac (Kosovo) u 17. v. doseljenici iz Boke Kotorske Aöun, Sivac kod Lipljana na Kosovu, doselili se iz Boke Kotorske

B

Sivac kod Lipljana na Kosovu, doselili se iz Boke Kotorske B Bab ( Babal = Babalevi

Bab (Babal=Babalević), Rijeûević (Paötrović i) Baba, iz Boke Kotorske preselili su se (1521.god) u dolinu Tare Babaje = Babanja, Ku č i; u Podgorici, u Niköiću, kao: Ibričević Babaji ć, Bijelo Polje Babalj, Podgorica Babadriz, Ulcinj 1884. god Babanja, vidi: Babaje Babarovi ć, Budva; Dobrota i Perast (Boka Kotorska) Baba či ć, u bjelopoljskom području u Tucanima i Gornjem Bihoru su iz Njeguöa (Cetinje). Srodni su Zekić ima, kod Roûaja i Obradović ima u Gornjim Selima (Vasojević i); Niköić Babi ć, Plana i Meka Gruda (Bileća), Hercegovina, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje, ranije: Krivokapić. Jedno vrijeme ûivjeli u Planjskom polju (Hercegovina). Njihovi srodnici Babić i preöliu Seliöte, Meku Grudu i Trnovice (Bile ća); Koöute i Fatnica (Hercegovina). Busak (Banjani), Niköić, njihovi bliûi srodnici, od pretka K. iz Kobiljeg Dola (Cuce), jesu: Avdić u Plani, Panduröi, Podosoju, äakotić ima i Krivaöu (Bile ća), Zimonjić u Gacku, äarenac u Bijelim Rudinama, Vlaović ima (Ljubinje), Davidović ima, a u Bijeljanima, Fatnici i Mostaru (Hercegovina) i području Drobnjaka (éabljak sa okolinom), u Paniku (Bile ć a) kao: Pareûanin; Zagora (Gornji Ceklin), Rijeka Crnojevića. Oko 1730. god. jedni se odselili u Srbiju. Ogranak Maraöa u Donjoj Zeti; Pr čanj (Boka Kotorska); iz Kuča jedni su se preselili u Pjeöivce; iz Niköića (oko 1884. god.) preselili su se u Otiloviće, Prenćane, Bukovicu i Mao če (Pljevlja); Dobrilovina, Mojkovac (matronimik) po babi iz Banjana (Niköić); Mokro (äavnik), ogranak Nikitovića iz grane Milutinovića, potomci Novljana; Crkvičko polje i éeička (Piva), doseljenici iz Banjana (Niköić), iz Stabna (Piva) i kao: Babić (Filipović) pređ u u Beč (Austrija); jedni su se iz Niköića preselili u Novi Pazar; u Pjeöivce su se doselili od Niköića; u Niköić doselili iz Č eva (Kčeva); Cetinje u 13. v. kao: Toljić, razgranati; iz Vrbice (Bijelo Polje) preselili su se u Berane, gdje ima posebnih Babića; u äekularima, sa ogrankon Tomović ; i u Kaludre (Berane); Dumezić i (Bar); Budva (u 17. v.) doselili iz Stare Crne Gore, a jedni su po majci; Zupci (Bar), porijeklom od Bile će; Spič (Sutomore), Bar (u 16. v.) doselili su se iz Stare Crne Gore; Vitasojević i (Pjeöivci), ogranak Gupkovića; Ulcinj, starinom iz Hercegovine, doöli 1901. god.; na području Niköića: Grahovo, Viluse, Gornje Polje, Dragovoljić i i od njih u

15

podru čno Oblatno; u selu Brajović i (Bjelopavlić i); Martinić i (Bjelopavlić i), ogranak Stojković a. Od njih su u podru čnim: Gostilju, Laću, Jelenku, Bjelovoj Glavici i u planini Bukovici. U Gostilju Brajovića posebni; Golija; 1) Krstac od Nevesinja i 2) Gosliću (Niköić) iz Bjelica (Cetinje) Babi ći, bratstvo u Pjeöivcima Babi ći, u äekularu (bratstvo Ćetković i, öekularski Drobnjaci) Babi ći iz Pive (D.Crkvica), starosjedioci iz Babića Babica, Bar Babi či, Podgorica Babo, Kotor, porijeklom su iz Venecije (Italija) Babovi ć, grana Novakovića u Konjusima (Vasojević i); äuöanj (Bar); Gusinje; Radanović i (Tivat); Ogranak Bajramovića u Herceg-Novom. Od njih su u Fatnici i Zauöju (Hercegovina); Brguli, Herceg-Novi, od njih su u Trebinju i Prijevoru (Bileća) Babun či ć, Babunci i Klinci (Grbalj) u 15.v. Bavadi, Kotor 1227. god. Bav či ć, u Kotoru, porijeklom su iz Padove (sjeverna Italija); Bavč ić i (Pljevlja) ogranak Jaukovića, grana Meleöević Mandića iz Drobnjaka Bagaö, Budimlja (Berane) i kao Bukumir, jedni su porijeklom iz Kosovog Luga (Bjelopavlić i), a drugi su srodnici Furumdûića iz Rasove Bijelo Polje. Ovi su porijeklom iz Kuč a; kod Berana i kao:

Milanović ogranak Novakovića u Vasojević ima; Jablan i Brijeg (Plav), porijeklom iz Bratonoûića Bagdov, Brgule (Boka Kotorska); Bar Badglava, Budva 1650. god. Badeli ć, Pljevlja; Bijelo Polje Badi ć, od Bijelog Polja preselili suse kod Novog Pazara Badnjakovi ć (Hadûiomerović), Cetinje, odakle su u Tuzima, Podgorici, Sarajevu, Skadru i Carigradu Badnjar, grana Radulovića, iz grupe Trep čana, koji su se preselili iz Niköićkih Trepača u Drobnjak; Podgorica Baûisko, Donja Lastva (Grbalj) Baz, i, Ulcinj Bazan, Baćan = Bačan, kasnije i kao Bacianović, barska vlastela 1417. god., tako i u Ulcinju u 13.v. Bazdan, Grbaljska naselja Bazilija, Bar Bazilio, Kotor 13 - 14.v. i u Baru Bazovi ć, Mojstir (Bijelo Polje) Bail, Rabrovac (Drobnjak) Baile, nadimak bratstva Joveti ća-Radojevi ća Bailovi ć, Vranovo i Bobovo (Pljevlja); Podgorica Baipovski, Kotor, po naho četu Bai ć, Niköić Baica, Baice (Cetinje )u 16. v.; Bar Baja, Niköić, jedni su se odselili u Pilatoviće, Donje Dragačevo i éitni Potok (Srbija), a u Ivanjicu i kao Bajagi ć, grana Branilovića u Pivi. Od njih su na Glasincu (Romanija) Bajagi ći, bratstvo iz sela Zukve, pleme u Pivi Bajar, Podgorica; Donji Stoliv (Boka Kotorska) Bajatovi ć, Pljevlja Baja č, Bogdaöić i (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bajadûi ć, Pljevlja Bajevi ć, Stijena Piperska i u Rovcima, potomci Bilatovića Bajezi ć, Drobnjak Bajer, Herceg-Novi i područni Podi Bajilovi ć, iz Pive su se preselili u Vranovine (Pljevlja)

16

Baji ć, od Kolaöina su preseljeni u Pljevaljsko polje, razgranati. Od njih su u Mao ču, éidović ima, Mraović ima i Grevu (Pljevlja), pa jedni kasnije kao: Cvijović ; Police (Berane), ogranak Mijomanović a; kod Gusinja; ogranak Martinovića u Komaima, porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Ku ča u Podgoricu; Bjelice (Cetinje), ogranak Mrvaljevića, preseljenih u Gostilje brajovićko

(Bjelopavlić i), posebno bratstvo Bajić ; Od Niköić a odseljeni u Ivanjicu (Srbija) i oko 1487. god. preselili se (Radovan Baja) i kao: Pilatović u Pilatović ima (Donje Dragačevo), vidi: Baja; odseljeni

u Srbiju, nakon pohare Kuča; äkaljari (Boka Kotorska) 1557. god.; u Pljevljima 1895. god.

Baji ći (Martinovi ći), bratstvo u Komanima Bajica (Bajo), predak Martinovića Bajica, Bajice (Cetinje) 1597. god., ranije: Bajič ić ; vidi: Baja; Niköić Bajica, Komnen, predak Samardzica Baji či ć, Bajice (Cetinje), vidi: Bajica; Kotor Baji či ći, staro bratstvo u Bajicama Bajkin, vidi Bajkov Bajko, predak bratstva Bajković a Bajkov i kao: Bajkin, éitiöte (Sent đ uraö) i I đ oö (sjeverni Banat), porijeklom iz Stare Crne Gore Bajkovi ć, Zalupe (Cuce), Cetinje, ranije: Orlović. Od njih su u: Građ anima i Rije čanima (Rijeka Crnojevića); Dujevu i Sotonić ima (Crmnica) 1552. god. Od ovih su u Metohiji kao: Banov; Kavač i

Glavati (Grbalj) i kao: Balković. Porijeklom od Rijeke Crnojevića i kao: Banović ; Bigovo (Grbalj) 9

- 14. v.; Baoöić i, Srbina i joö neka naselja u Boki Kotorskoj, porijeklom sa Bajkovih Kamenica; Krivoöije; Kotor (1551. god.) i kasnije u područni Mide; vidi: Balković Bajkovi ć, bratstvo u Sotonić ima Bajkovi ći (Krivokapi ći i Preobreûani), grupa bratstava u Cucama Bajlovi ć, äestani (Primorska krajina) i Bratica (Ulcinj) Bajmak, Zaljevo (Bar) Bajmakovi ć, Bar

Bajo, Pr čanj (Boka Kotorska) Bajovi ć, éidović i, Mao če, Mrzović i i Gvero (Pljevlja), pa jedni i kao: Cvijović. Porijeklom su od Kolaöina; Radulić i u Bihoru (Bijelo Polje); Rudinice i Bezuje (Piva), pa od njih jedni pređ u u Dubrovsko i Rudinice (éabljak), pa jedni kao: Čepur; Vilanj i Pelev Brijeg (Bratonoûić i), vidi:

Ratković-Bukumir; Crnci (Piperi); Rastovaci Gornje Polje (Niköić); Njeguöi (Cetinje) i u područnim Brajilović ima (Bjelice) i kao: Pravilović ; Jugović i (Niköićka éupa); Komani (Podgorica), grana Bezdanovića i kao: Pejović - Bajović Bajovi ći (Pravilovi ći), bratstvo u Ublicama Bajovi ći iz Pive (Rudinice, Bezuje), starosjedioci u Rudinicama i neposredni potomci Baja

Pivljanina

Bajor, Podgorica Bajra, Podgorica Bajr, i , Kravari (Ulcinj) Bajraili ć, Babića Brijeg (Bijelo Polje) Bajraktarevi ć, Plav i okolina 1875. god.; Bar; Kod Vladimira (Ulcinj) Bajrami ć, Ulcinj 1865. god. Bajramli ć, Bijelo Polje, jedni su preselili u Novi Pazar Bajramovi ć, Lagatori i Mojstir (Bijelo Polje); Pljevlja; Kunje (Ulcinj); Bar; Pečurice, Kosić i i Velje Selo (Bar); Herceg-Novi, zvani: Stolica. Od njih su na Plani (Bile ća) Bajramspahi ć, Bijelo Polje

Bajri, Kravari (Crogorsko primorje)