BROJ 35 - BILTEN SREBRENICE - Strana 1

UDRU@ENJE GRA\ANA Filipa Kljaji}a 38

»@ENE SREBRENICE« 75000 Tuzla
Bosna i Hercegovina
T U Z L A
Tel./Fax: ++387 (0)35 251-498
UDRU@ENJE GRA\ANA
E-mail: office@srebrenica.org
»@ENE SREBRENICE«
TUZLA www.srebrenica.net

B I L T E N
SREBRENICA godina 7 broj 35 septembar 2005. godine

U ovom broju

• Uru~ena povelja UG “@ene Srebrenice” • Obilje`ena 10. godi{njica genocida u

Srebrenici • Ma{ovi}: Ovo nije masakr, ni kr{enje me|unarodnog prava, ovo je
genocid • Mesi}: Smrtna kazna za po~inioce i idejne tvorce genocida u Srebrenici
• Nova masovna grobnica nedaleko od Poto~ara • Dostojanstven ispra}aj 610
nedu`no ubijenih Srebreni~ana • Mar{ smrti - Put slobode • Ne boj se sine
• Trg `rtava genocida Srebrenice u Tuzli
Strana 2
SAVEZ RVI
URU^ILI POVELJU
UG «@ENE
SREBRENICE»-
Tuzla
Savez ratnih vojnih invalida,
Republi~ka organizacija poro-
dica {ehida i poginulih boraca
i Organizacija demobilisanih
boraca BiH 2. septembra 2005.
godine posjetili su Groblje na
Starom Gradu u Srebrenici potom
Memorijalni centar u Poto~arima
sa dvadesetak autobusa iz Fed-
eracije i tom prilikom klanjali
podne namaz i prou~ili Jasin za
`rtve genocida koje su poko-
pane u Memorijalnom centru u
Poto~arima.
U Fabrici akumulatora prika-
zan im je film o Srebrenici gdje
je predsjednik Saveza ratnih
vojnih invalida Safet Red`i}
uru~io predsjednici Udru`enja
gra|ana «@ene Srebrenice» Hajri
]ati}, Povelju za borbu o is-
tini i po~injenom genocidu nad
Bo{nja~kim narodom Srebrenice
i Podrinja. Poslije prikazanog
filma udru`enja su povratnicima
u Srebrenicu podijelili skromne
pakete.
- BILTEN SREBRENICE - BROJ 35
POTO^ARI 11. JULI 2005.
Kad bi stabla u jesen plakala {to im umire li{}e butum svijeta bilo bi more.
O~i majke Srebrenice kada bi zaplakale u jednom danu cijelom Bosnom bi tekla
Drina. Neka Drine kolika jeste njoj }emo se ponovo vratiti.U Memorijalnom
centru u Poto~arima 11. jula na Desetu godi{njicu genocida u “za{ti}enoj zoni”
Srebrenica obavljena je d`enaza i ukop jo{ 610 identifikovanih `rtava.
Transport jo{ 610 identifikovanih do Poto~ara je stigao 9. jula u 10.00 sati
relacijom Visoko-Sarajevo (Alipa{ina ulica- Vije}nica), Sokolac, Han-Pije-
sak, Vlasenica, Bratunac. Dolazak u Poto~are je predvi|en za 14.00 sati.
Do sada je u Memorijalnom centru Poto~ari ukopano 1.327 `rtava iz
Srebrenice i Podrinja.
Za u~esnike “Mar{a smrti-puta slobode” od Tuzle do Srebrenice osigu-
rane su dvije cisterne vode, dva sanitetska vozila s malom hirur{kom ambu-
lantom, dok su na dan d`enaze i ukopa ubijenih Bo{njaka u Poto~arima bilo
anga`irano 17 medicinskih ekipa, pet cisterni s vodom i dvoja vatrogasna
kola. Tako|er, 11. jula u Poto~arima organiziran je i prijevoz 221 autobusom,
a akreditovano je 463 novinara iz 111 redakcija.
DELEGACIJE VI[E OD 50 DR@AVA I ME\UNARODNIH
ORGANIZACIJA PRISUSTVOVALE SU NA
KOMEMORACIJI U POTO^ARIMA
Delegacije vi{e od 50 dr`ava i me|unarodnih organizacija prisustvovale
su 11. jula na komemoraciji povodom 10. godi{njice genocida.
Komemoraciji su prisustvovali predsjednici dr`avne zajednice SCG Sve-
tozar Marovi} i Srbije Boris Tadi}, Hrvatske Stjepan Mesi} i predsjednik
Albanije Alfred Mojsiju. Ministri vanjskih poslova iz Turske (Abdullah Gul),
Velike Britanije (Jack Straw), Holandije (Bernard Bot), Francuske (Philippe
Douste-Blazy), [vedske (Laila Freivald), Slovenije (Dimitrije Rupel koji je
ujedno i predsjedavaju}i OSCE-a), Makedonije (Ilinka Mitreva) i Bugaske
(Salomon Pasi).
Niz ostalih zemalja tako|er je bio zastupljen na nivou ministara ili zamje-
nika ministara te na nivou ambasadora, dok je Sjedinjene Dr`ave predstavljao
ambasador za pitanja ratnih zlo~ina Pierre-Richard Prosper, a Poljsku biv{i
premijer Tadeusz Mazowiecki.
Od me|unarodnih organizacija bili su prisutni zamjenik predsjednika
Ha{kog tribunala Theodora Merona, Svjetske banke Paula Wolfowitza,
direktorice Me|unarodnog komiteta Crvenog kri`a za Evropu Beatrice Me-
gevand-Roggo, komesara za pro{irenje Evropske komisije Ollija Rehna, {efa
kabineta generalnog sekretara UN-a Marka Browna, zamjenika generalnog
sekretara Vije}a Evrope Mauda de Buquicchio, {efa kabineta generalnog
sekretara Organizacije Islamske konferencije Celalettina Karta i pomo}nika
generalnog sekretara NATO-a Martina Erdmana.
BROJ 35
NEDALEKO OD POTO^ARA NOVA MASOVNA
GROBNICA S VI[E OD 100 TIJELA
U naselju Budak nedaleko od
Memorijalnog centra u Poto~arima
11.jula na 10.godi{njicu genocida
u Srebrenici otvorena je jo{ jedna
sekundarna masovna grobnica.
[ef tuzlanskog odjeljenja Feder-
alne komisije za nestale Murat Hurti}
je rekao je da je ovo jedna u nizu
sekundarnih masovnih grobnica koje
poti~u iz 1995. godine.
«U pripremnom radu smo otkrili
izme|u 30 i 40 posmrtnih ostataka.
Tijela su u prili~no dobrom stanju,
kako se radi o sekundarnoj masovnoj
grobnici, o~uvana, ima kompletnih
DOSTOJANSTVEN ISPRA]AJ 610 NEDU@NO
UBIJENIH SREBRENI^ANA
Visoko je ponovo, dostojanstveno
i kako to zaslu`uju, ispratilo posmrtne
ostatke 610 nedu`nih Srebreni~ana,
koji su ubijeni u julu 1995. godine,
samo zato {to su bili muslimani.
Vi{e od hiljadu Viso~ana i gra|ana
iz ostalih dijelova BIH, te pre`ivjelih
Srebreni~ana, okupilo se ispred
Gradskih grobalja da jo{ jednom
isprati `rtve srebreni~kog genocida.
Me|u prisutnim gra|anima, te mno-
gobrojnim televizijskim, novinskim
i drugim ekipama iz BiH i cijelog
svijeta, bio je i ~lan predsjedni{tva
BiH Sulejman Tihi}, te prisutnim se
kratko obratio Munib Alibegovi},
na~elnik Visokog, koji je zamjerio
svim Viso~anima koji nisu bili na
ispra}aju, a nisu imali razloga za
nedolazak.
Dostojanstvenu ti{inu na grads-
kim grobljima povremeno su parali
jecaji majki i porodica koje su izgu-
bile svoje najmilije u ovom stra{nom
srebreni~kom masakru.
Nakon prou~ene Fatihe, dove i ila-
hija povorka je krenula put Poto~ara,
gdje ju u ponedjeljak 11.07. bilo cen-
- BILTEN SREBRENICE -
tijela», kazao je Hurti}.
Imamo saznanja, dodao je on, da
bi moglo biti vi{e od 100 posmrtnih
ostataka i znamo iz koje su primarne
masovne grobnice dovezena tijela.
«To je primarna masovna grob-
tralno obilje`avanje desete godi{njice
masakra i genocida i gdje je uko-
pano svih 610 `rtava ispra}enih iz
Visokog.
Prisutnim se kratko obratio Munib
Alibegovi}, na~elnik Visokog, koji je
zamjerio svim Viso~anima koji nisu
bili na ispra}aju, a nisu imali razloga
za nedolazak.
Dostojanstvenu ti{inu na grads-
kim grobljima povremeno su parali
jecaji majki i porodica koje su izgu-
bile svoje najmilije u ovom stra{nom
srebreni~kom masakru.
Nakon prou~ene Fatihe, dove i ila-
hija povorka je krenula put Poto~ara,
gdje ju u ponedjeljak 11.07. bilo cen-
tralno obilje`avanje desete godi{njice
masakra i genocida i gdje je uko-
pano svih 610 `rtava ispra}enih iz
Visokog.
Kolona vozila sa 610 tabuta sa
posmrtnim ostacima identificiranih
`rtava genocida u Srebrenici stigla
je u popodnevnim satima u Poto~are.
Kolonu je u Poto~arima do~ekalo
nekoliko desetina ~lanova porodica
nastradalih, ~lanovi Organizacionog
Strana 3
nica Glogova. U Glogovoj je bilo vi{e
primarnih masovnih grobnica i ova se
grobnica ve`e za Glogovu kao primarnu
masovnu grobnicu», kazao je Hurti}.
Dodao je da su radovi po~eli
prije dva dana, te da se ova masovna
grobnica nalazi u muslimanskom
mezarju.
Ovu masovnu grobnicu je pos-
jetila ve}ina stranih delegacija,
u~esnika komemoracije u Srebrenici
11. jula.
Do sada je u Memorijalnom cen-
tru Poto~ari ukopano 1.327 `rtava iz
Srebrenice.
odbora za komemoraciju i veliki broj
predstavnika medija.
Ispra}aju kolone koja je krenula
jutros ispred Javnog komunalnog
poduze}a Gradska groblja Visoko,
u Sarajevu su prisustvovali ~lan
Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine
Sulejman Tihi}, koji su odali po~ast
srebreni~kim `rtvama. “Sigurno je
da nema rije~i ni utjehe koje se mogu
uputiti porodicama zbog ubistva nji-
hovih najmilijih, niti im iko to mo`e
nadomjestiti. Jedino {to mo`emo
uraditi je da u~inimo sve da nestali
i ubijeni budu prona|eni i dostojno
sahranjeni, a da odgovorni za zlo~ine
budu procesuirani”, kazao je Tihi}.
^lan Predsjedni{tva Sulejman Tihi}
jutros je u Visokom prisustovao
i ispra}aju tabuta identificiranih
srebreni~kih `rtava.
U Memorijalnom centr u u
Poto~arima 11. jula bit }e ukopano
607 mu{karaca i tri `ene. Najmla|i
ubijeni je imao 14, a najstariji 96
godina. Dosad je u Memorijal-
nom centru ukopano 1.327 `rtava
genocida u Srebrenici.
Strana 4
U MEMORIJALNOM CENTRU U POTO^ARIMA JE
OBILJE@ENA 10. GODI[NJICA OD MASAKRA
OKO OSAM HILJADA BO[NJAKA
U Memorijalnom centr u u
Poto~arima kod Srebrenice obilje`ena
10. godi{njica od masakra vi{e od
sedam hiljada bo{nja~kih mu{karaca
i mladi}a, u julu 1995. kada su snage
bosanskih Srba zauzele tu enklavu
u isto~noj Bosni. Komemoraciji u
Srebrenici prisustvovalo vi{e od 50
predstavnika dr`ava i me|unarodnih
organizacija. Dolazak su potvrdili
predsjednici Srbije Boris Tadi},
Hrvatske Stjepan Mesi} i Albanije
Alfred Mojsiju. U Srebrenicu su
doputovali i ministri inostranih po-
slova Turske, Velike Britanije, Holan-
dije, Francuske, [vedske, Slovenije,
Makedonije i Bugarske. Sjedinjene
Dr`ave u Srebrenici }e predstavljati
ambasador za pitanja ratnih zlo~ina
Pierre-Richard Prosper, a Poljsku
MA[OVI]: OVO NIJE MASAKR, NI KR[ENJE
ME\UNARODNOG PRAVA, OVO JE GENOCID
Dio predstavnika stranih zemalja
i me|unarodnih organizacija koje
prisustvuju komemoraciji povodom
10. godi{njice genocida u Srebrenici
posjetio je masovnu grobnici na
lokaciji mezarje Budak u neposred-
noj blizini Memorijalnog centra u
Poto~arima.
Kako je strane goste upoznao
predsjednik Komisije za tra`enje
nestalih Amor Ma{ovi}, radi se o
sekundarnoj masovnoj grobnici
gdje su `rtve najprije sahranjene 15
kilometara dalje u selu Glogova, a
jedan broj ovih `rtava je iz skladi{ta
u selu Kravica.
@rtve su bagerima prebacivane
iz primarne grobnice tako da je u
ovoj masovnoj grobnici vrlo malo
cjelovitih ostataka, a dijelovi tijela
nekih `rtava jo{ se nalaze u drugim
grobnicama.
- BILTEN SREBRENICE -
biv{i premijer Tadeu{ Mazovjecki.
Dolazak u Srebrenicu potvrdio je i
predsjednik Ha{kog tribunala The-
odor Meron.
U Memorijalnom centr u u
Poto~arima do sada je pokopano
1.327 `rtava iz Srebrenice. 11. jula
bio je ukop jo{ 610 ubijenih, me|u
kojima najmla|a osoba ima 14, a
najstarija 94 godine. Nakon masakra
u Srebrenici koji su po~inile vojne
jedinice kojima je komandovao gen-
Ma{ovi} je kazao da raspola`e
dokazima da je tijelo jednog tijela
~ovjeka iz Srebrenice prona|eno na
tri razli~ite lokacije u rasponu od
30 km.
-To je zlo~in nakon zlo~ina.
Zlo~in koji traje i danas, kazao
je Ma{ovi}, dodaju}i kako je
nezabilje`eno u povijesti da su se
zlo~inci obra~unavali sa svojim
`rtvama na takav na~in.
On je tako|er rekao da su foren-
zi~ari ustanovili da su `rtve u ovoj
BROJ 35
eral Vojske Republike Srpske Ratko
Mladi} u julu 1995. godine, vi{e od
15 hiljada djece ostalo je bez jednog
ili oba roditelja u Srebrenici i okolini.
Obilje`avanje 10. godi{njice zlo~ina u
Srebrenici pratilo je oko 500 novinara
iz cijelog sveta. Policija Republike
Srpske u saradnji sa me|unarodnom
i federalnom, osiguravalo je oko 50
hiljada ljudi, koliko ih je najavilo svoj
dolazak u Poto~are.
U Poto~are su, kasno poslij-
epodne, stigli u~esnici “Mar{a smrti
- puta slobode”. Njih, oko 600,
pje{a~ili su tri dana od Crnog vrha
preko Konjevi} Polja do Poto~ara.
Taj je put 1995. godine predstavl-
jao bijeg od smrti. “Mar{ smrti na
Srebreni~ane ubijene u julu 1995.
godine.
masovnoj grobnici bile od 20 do 60
godina, te da su prona{li dokaze o
masovnoj egzekuciji.
Iako je pravda zakazala, kazao
je Ma{ovi}, porodicama `rtava je
jako va`no da ono {to su visoki
zvani~nici danas vidjeli, nazovu
pravim imenom, genocid.
«Ovo nije masakr, ovo nije oz-
biljno kr{enje me|unarodnog prava.
Ovo ima samo jedno ime. Genocid,
kazao je Ma{ovi}.
Prema Ma{ovi}evim rije~ima,
u julu 1995. godine zabilje`en je
nestanak 8.300 `rtava. Do sada su
prona|ene 43 masovne grobnice sa
srebreni~kim `rtvama iz jula 1995.
koje sadr`e vi{e od 7.200 posmrtnih
ostataka.
Dvadeset i dvije grobnice s tije-
lima Srebreni~ana su otkrivene, ali
do sada nisu obra|ene.
BROJ 35
MESI]: SMRTNA KAZNA ZA PO^INIOCE I IDEJNE
TVORCE GENOCIDA U SREBRENICI
Predsjednik Hrvatske Stjepan
Mesi} izjavio je u Poto~arima na-
kon obilaska masovne grobnice na
lokaciji Budak da iako je on pro-
tivnik smrtne kazne smatra da oni
koji su po~inili zlo~in u Srebrenici
kao i njegovi idejni tvorci zaslu`uju
BROJNE DELEGACIJE NA NOVOOTVORENOJ
MASOVNOJ GROBNICI
Mnoge delegacije su od 09.30
sati obilazile novootvorenu masovnu
grobnicu u naselju Budak nedaleko od
Memorijalnog centra u Poto~arima.
Posjetu je obavio i visoki pred-
stavnik Paddy Ashdown koji je razgov-
arao s Amorom Ma{ovi}em, predsjed-
nikom Federalne komisije za nestale.
ZAVR[ENO OBILJE@AVANJE DESETE GODI[NJICE
GENOCIDA U SREBRENICI
Klanjanjem d`enaze koju je
predvodio reisul-ulema Islamske
zajednice u BiH Mustafa ef. Ceri} i
ukopom 610 identifikovanih `rtava
Srebrenice iz jula 1995., u Memori-
jalnom centru u Poto~arima zavr{eno
obilje`avanje desete godi{njice
genocida nad Bo{njacima “za{ti}ene
zone” Srebrenica.
U prisustvu oko 50.000 ljudi,
porodica `rtava i ~lanova mnogo-
brojnih delegacija me|u kojima je
60 dr`avnih, odnosno iz BiH i dru-
gih zemalja, s musale je do mjesta
ukopa preneseno 610 tabuta, s ruke
na ruku. Imena `rtava, me|u kojima
je najmla|a imala 14 a najstarija 96
godina, ~itana su naglas.
Komemoracija u Poto~arima
po~ela je u podne himnom BiH i
izvedbom multimedijalnog perfor-
mansa “Srebreni~ki inferno”.
- BILTEN SREBRENICE -
Rije~ je o masovnoj grobnici za koju
se saznalo prije dvije godine.
ICMP vr{i trenutno obradu
posmrtnih ostataka i smatra se da ih
ima oko 100.
U pripremnom radu otkriveno je
izme|u 30 i 40 posmrtnih ostataka.
Tijela su iz primarne masovne grob-
Prvi se obratio i porodicama
`rtava uputio izraze sau~e{}a ~lan
Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine
Sulejman Tihi}.
“Zarad istine o pro{losti, koja
je temelj boljoj budu}nosti, ovom
prilikom i na ovom mjestu moram
re}i: Ujedinjeni narodi nisu uspjeli
sa~uvati stanovnike “za{ti}ene zone” i
prepustili su je srpskim snagama koje
su po~inile genocid, ubiv{i pri tome
najmanje 7.808 Bo{njaka”, kazao je
Tihi}. On je naglasio da je Srebrenica
najve}i zlo~in nad stanovni{tvom
u Evropi nakon Drugog svjetskog
rata, ali da su “na`alost pored Sre-
brenice po~injeni i drugi zlo~ini
{irom BiH”.
“Ne}emo i ne mo`emo zaboraviti
pro{lost, a to je va`no zbog budu}nosti
kako se Srebrenica ne bi vi{e ni-
kada i nikome ponovila”, poru~io je
Strana 5
smrtnu kaznu.
Mesi} je rekao da je zlo~in u
Srebrenici najve}i poslije Drugog
svjetskog rata te da od predsjednika
Srbije Borisa Tadi}a o~ekuje da na
adekvatan na~in oda po~ast `rtvama
Srebrenice.
nice Glogova. U Glogovoj je bili vi{e
primarnih masovnih grobnica i ova
se grobnica ve`e za Glogovu kao
primarnu masovnu grobnicu.
Du`ina masovne grobnice je oko
20, a {irina oko pet metara.
Masovna grobnica se nalazi
neposredno uz mezarje.
bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH.
Predsjednik Me|unarodnog suda
za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji
Theodor Meron ustvrdio je kako je na
tom sudu odgovornost da osigura da
se ljudima koji su u Srebrenici izgu-
bili `ivote dodijeli pravda, kao i da se
onima koji su odgovorni za te zlo~ine
sudi i oni kazne. Naglasio je kako
je @albeni sud jasno okvalifikovao
zlo~in u Srebrenici nazvav{i ga
genocidom, ali je dodao da }e napori
Me|unarodnog suda na provo|enju
pravde i davanju doprinosa pomi-
renju u regiji ostati nedovr{eni, a
njegov bilans nepotpun sve dok su
optu`eni s najvi{ih polo`aja jo{ na
slobodi.
Po~ast srebreni~kim `rtvama
do{ao je odati i predsjednik Svjetske
banke (World bank) Paul Wolfow-
itz.
Strana 6
On je srebreni~ki genocid nazvao
najgorim genocidom koji se desio
u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Priznao je kako me|unarodna za-
jednica nije uradila dovoljno da ga
sprije~i.
“Ovdje smo i da potvrdimo
rije{enost da ne}emo dozvoliti da
se tako u`asni zlo~ini ovdje ikada
ponovno dese”, obe}ao je predsjed-
nik Svjetske banke.
Ministar vanjskih poslova Velike
Britanije Jack Straw smatra da je sra-
mota za me|unarodnu zajednicu {to
je dozvolila da se desi “srebreni~ko
zlo”. Izrazio je i ogor~enost i `aljenje
zbog toga, te naglasio “u`asavaju}u
~injenicu” da su, deset godina nakon
masakra u Srebrenici, odgovorni za
zlo~in - Radovan Karad`i} i Ratko
Mladi} - jo{ na slobodi.
“Niko ne bi smio da ih {titi
od suo~avanja s transparentnim
me|unarodnim procesom tra`enja
pravde”, dodao je Straw.
Ambasador za pitanja ratnih
zlo~ina Pierre Richard Prosper, koji
je na komemoraciji u Poto~arima
predstavljao Sjedinjene Ameri~ke
Dr`ave, poru~io je kako je razlog
dolasku na komemoraciju u Poto~are
“i u jo{ jednom obavezivanju na
pobolj{anje `ivota svih ljudi”.
“Na ovaj dan sje}anja svi mora-
mo shvatiti da zlo zbog kojeg se sve
ovo ovdje dogodilo i dalje vrijeba u
ovim brdima i mora biti uni{teno”,
kazao je Prosper. Dodao je da del-
egacija u kojoj je on predstavlja
dugogodi{nju predanost i odlu~nost
SAD-a da bude uz BiH i da BiH
postane punopravni ~lan evroatlan-
ske zajednice.
Specijalni izaslanik generalnog
sekretara UN-a Mark Brown kazao
je da }e tragedija Srebrenice uvijek
proganjati historiju UN-a. Naglasio
je da je krivica na onima koji su
planirali i izveli zlo~in.
“Ali, ne mo`emo izbje}i i vlas-
titi dio odgovornosti”, dodao je,
upozoravaju}i kako “sve dok glavni
krivci, Radovan Karad`i} i Ratko
Mladi}, ne budu izvedeni pred Sud,
ne mo`emo re}i da smo porazili
- BILTEN SREBRENICE -
neka`njivost”.
Prije komemoracije je u Tvor-
nici akumulatora u Poto~arima, gdje
je u periodu stradanja Bo{njaka
bio stacioniran holandski bataljon,
po~eo vi{ednevni rad Me|unarodne
nau~ne konferencije “Genocid
nad Bo{njacima sigurne zone UN
Srebrenica jula 1995., lekcija za
budu}nost”.
Na konferenciji se obratio, me|u
ostalima, reisu-l-ulema Islamske za-
jednice u BiH Mustafa ef. Ceri}, koji
je Srebrenicu nazvao te{kom istinom
za dana{nje ~ovje~anstvo.
Ceri} je prenio rije~i bh. pisca
Isaka Samokovlije koji je kazao kako
“ima ne{to {to se ne da skidati kao
maska, a to je – istina o ~ovjeku”.
“O kojoj ili ~ijoj istini treba da-
nas da govorimo? O istini o ~ovjeku
koji se usudio da za`eli za sebe vi{e
prostora i vi{e slobode na ra~un
drugoga i koji se drznuo da odlu~uje
o `ivotima nevine djece i ljudi. O
istini o nevinim `rtvama ~iju }emo
istinu morati `ivjeti i njom preplaviti
~itav univerzum da bismo sa~uvali
na{e dostojanstvo. O istini majke
~ije srce je toliko sraslo s bolom i
tugom da ih je nemogu}e odvojiti, jer
bol je postala njena konstanta, njeno
mjerilo ovozemaljskog `ivota, njena
istina, njeno pravo i njena borba. I
nema tih vremenskih i prostornih
paradigmi koje se mogu suprotstaviti
ja~ini ovog bola i veli~ini tog dosto-
janstva”, kazao je Ceri}.
Obilje`avanje desete godi{njice
genocida u Srebrenici, “za{ti}enoj
zoni UN-a” koju su jula 1995. go-
dine zauzele snage srpske vojske i
pri tome izvr{ile masakr nad vi{e od
8.000 Bo{njaka, po~elo je u 09.00.
Nedugo zatim, prve delegacije
koje su stigle u Poto~are posjetile
su otvorenu sekundarnu grobnicu
Budak kod Srebrenice, gdje ih je
predsjednik Federalne komisije za
nestale Amor Ma{ovi} upoznao o
dosada{njim rezultatima te institucije
na ekshumacijama i identifikaci-
jama `rtava. Grobnicu je posjetio
i visoki predstavnik za BiH Paddy
Ashdown.
BROJ 35
GLASOVI
SREBRENICE
^itav jedan narod sjenki iz
mra~nih bosanskih {uma silazi u
mu~eni~ku legendu: kolone `ena,
djece, staraca, nedu`nih pravednika
ujedinjuje zajedni~ki san o vezanosti
za zavi~aj, za tradiciju u kojoj se
pravda podrazumijeva kao oblik i
razlog postojanja.
U svojoj uro|enoj ~estitosti na zlo
su gledali kao na ne~astan izuzetak,
a na nepravdu kao na podvalu. S
tim uvjerenjem su `ivjeli dok im
zao ~in i zlo djelo ne ugasi{e u krvi
i posljednju nadu. Svijet zatvoren
u prostore nasilja gubi obilje`ja
ljudskog postojanja i pretvara se u
bezdani vrtlog zla.
Grobovi nevinih `rtava nas prisi-
ljavaju da govorimo; to je na{a
moralna obaveza i na{e ljudsko pra-
vo. Ne mo`emo }utati pred najve}im
skandalom evropske istorije poslije
Drugog svjetskog rata. ]utanje je
sau~e{}e sa zlo~incima i uvreda
`rtava. U na{em eti~kom kalendaru
datumi se ra~unaju do jula 95. i
od jula 95. Te godine pravoslavci
su, uz blagoslov svojih sve{tenika,
proslavili Petrovdan u krvi nevinih
`rtava. Srpski vojnici ovjekovje~ili
su slavu svog oru`ja pucaju}i veza-
nim maloljetnicima u le|a. Masakr u
Srebrenici je na{a moralna i politi~ka
vododjelnica, linija razdvajanja `rtve
i krvnika, slobode i nasilja, ljudskog
i animalnog. Ko nije na strani `rtava,
prekora~io je granicu ljudskosti i
ogrije{io se o svete i nepisane zakone
- zemaljske i nebeske.
Gdje prestaje dijalog
Na strati{tima Srebrenice prestaje
svaki dijalog: nema nijednog razum-
nog argumenta koji bi omogu}io
njegov nastavak. Na ovom svetom
mjestu, dijalog ne mo`e krenuti s
mrtve ta~ke kao {to ni mrtvi ne mogu
ustati. Nema te rije~i ni autoriteta iza
BROJ 35
kojih se mo`e sakriti d`elat. Ovdje su
i izvinjenja besmislena: ireversibilni
~in stradanja je definitivno tragi~an.
Ovdje je svaka rije~ suvi{na i djeluje
kao uvreda: ~ak se i sau~e{}e svodi
na protokolarnu formalnost.
Sve `rtve su u na~elu izjedna~ene
svojom tragi~nom sudbinom. Ali
`rtve umorene nasilnom smr}u, u
masovnom pokolju izazivaju na{u
moralnu indignaciju; pored bola
dok ih oplakujemo, u nama narasta
pobuna i nepomirljivi otpor protiv
nasilja. Prirodna smrt, iako tragi~na
sama po sebi, nije isto {to i smrt
od ruke nasilnika i po njegovom
nare|enju.
Indiferentnost prema `rtvama i
nesre}i nanesenoj drugima nije samo
rezultat pukog politi~kog cinizma,
nego i izraz duboke eti~ke krize
kolektivnog bi}a naroda. To je simp-
tom poreme}aja u sistemu vrijednosti,
znak agresivnog pragmatizma koji tr-
ijumfuje nad humanim principima. U
takvoj duhovnoj situaciji kolektivne
zaslijepljenosti i feti{izacije la`nih
idola, u sredini u kojoj nije izvr{ena
masovna dekriminalizacija, pitanje
krivice ne mo`e se zaobi}i: `rtve
su neoborivi dokaz zlo~ina, one ni s
onu stranu groba ne prestaju da vape
za istinom o zlo~inu i zadovoljenjem
pravde. Taj nedostatak politi~ke volje
da se, makar i simboli~no, pru`i
otpor nasilju, kao i odsustvo elana
solidarnosti sa `rtvama kvalifikuje
kao moralnu krivicu.
Naprotiv, priznanje zlo~ina ne
mo`e se tretirati kao puki politi~ki ili
pravni ~in, ostvaren na osnovu ukaza
ili direktive; ispit savjesti i prihvatanje
krivice za zlo~in zadire u najdublje
slojeve ~ovjekovog moralnog bi}a.
Odnos prema zlo~inu je konkretan
pokazatelj koji svjedo~i o tipu i kara-
kteru dru{tva, njegovog javnog mni-
jenja i njegove kolektivne svijesti...
...Masakru u Srebrenici prethodili
su brojni apeli, molbe, upozorenja
doma}ih i stranih zvani~nika i or-
ganizacija. Jo{ od maja mjeseca
1995. francuski general Bernar
@anvije (komandant vojnih snaga UN
za biv{u Jugoslaviju) zabranio je gen-
- BILTEN SREBRENICE -
eralu Rupertu Smitu (komandantu
UNPROFOR-a za Bosnu i Herce-
govinu) da tra`i podr{ku vazduho-
plovstva. U toku zavr{ne ofanzive
protiv Srebrenice, general @anvije,
ili njegovi pot~injeni, u pet mahova
su odbili da zatra`e podr{ku avi-
jacije NATO snaga, koju su zahtije-
vali pripadnici nizozemskih “plavih
{ljemova”. Dana 8. jula posmatra~i
OUN zahtijevaju da se prona|e
“na~in za{tite od sveop{teg ma-
sakra”, dva dana kasnije oni ponovo
insistiraju: “Ako se ovako nastavi
mogu}e je da }e do}i do masakra”.
Istoga dana, uo~i pada Srebrenice,
koja je neprestano granatirana od
5. jula uve~e, general @anvije, koga
neprestano obavje{tavaju posmatra~i
UN o napredovanju srpskih je-
dinica, informi{e svoj {tab da ga je
general vojske bosanskih Srba, To-
limir, uvjerio da nema namjeru da
zauzme Srebrenicu i da on vjeruje
njegovim rije~ima. Nakon toga je
@anvije oti{ao na spavanje. Tog istog
10. jula, dok NATO priprema svoje
pilote za vazdu{ni napad, @anvije se
suprotstavlja oficirima svog {taba
koji predla`u intervenciju, navode}i
sljede}e “argumente”: “Ako nas neko
bude pitao za{to nismo intervenisali,
uvijek mo`emo odgovoriti da je to
bilo odve} opasno za na{e trupe”.
Nakon {to je iznevjerio svoj polo`aj
komandanta i izdao oficirsku ~ast,
general @anvije je svojoj ne~asnoj
misiji dodao i cini~no obja{njenje
svog nemoralnog postupka.
Strana 7
Trajna i neizbrisiva mrlja
Srebrenica je trajna i neizbri-
siva mrlja na moralnoj savjesti
me|unarodne zajednice. Jer, maso-
vna strijeljanja nisu bila rezultat
nekontrolisane osvete srpskih vo-
jnika, nego planiran i organizovan
pokolj tokom ~etiri dana u ~itavom
srebreni~kom kraju.
Istina o Srebrenici, me|utim,
ne}e biti potpuna ako se istra`iva~i
i politi~ari zadovolje samo pravnim
~injenicama i materijalnim do-
kazima. U traganju za istinom o
Srebrenici treba i}i mnogo dalje od
utvr|ivanja ~injenica: ta istina mora
da postane izraz dubokog moralnog
suo~enja sa zlo~inom, ~in preuzimanja
odgovornosti za po~injene zlo~ine,
~in prepoznavanja istine kao logosa
- eti~ko razgrani~enje izme|u dobra
i zla, izme|u nasilne smrti i prava na
`ivot. Zato sud i sudanija nisu jedine
instance koje mogu okvalifikovati
zlo~in i kazniti po~inioce: pitanje
nasilja, njegovih izvora i obima, pre-
vazilazi okvire pravosu|a i zadire u
prostore individualne i kolektivne
savjesti; nasilje se mo`e sankcioni-
sati formalno-pravnim mjerama,
ali ono ostaje kao nezaobilazno i
nerazrje{ivo egzistencijalno pitanje
svakog pojedinca i svakog naroda -
bilo da je po~inio zlo~in ili da je bio
njegova `rtva.
Istina o Srebrenici, kao i o svim
strati{tima u istoriji, ne mo`e biti
artikulisana samo kao sudska pre-
suda, kao svr{en ~in istorijskog ili
politi~kog bezumlja: ona ponire u
najdublje slojeve izvornog govora
bi}a kao trajni nemir koji se obnavlja
upitno{}u, kao slika koja tra`i svoj
oblik “u`asa rata”. Istina o zlo~inu
je uznemiruju}a misao na{eg posto-
janja i na{eg moralnog bi}a: ona
se ne smije svesti na pravosudni
normativizam i zakonske sankcije,
jer njen ponor prekora~uje okvire
formalnih zakonskih odredaba; ona
nije prispodobljena ni duhu zakona
jer mu prethodi i hronolo{ki i vred-
nosno. Zakonska sankcija ne mo`e
biti ni nadoknada ni satisfakcija za
Strana 8 - BILTEN SREBRENICE - BROJ 35

po~injeni zlo~in; istina o zlo~inu
nema i ne mo`e imati formalni
zavr{etak (bez obzira kako zakon
sankcioni{e zlo~in), jer nas stalno
vra}a na po~etak, na izvornu poziciju
pojedinca i kolektiva suo~enog sa
opasnostima od nasilja.
Sve dok ostaje u domenu pravnih
normi, zlo~in je sastavni dio modela
racionalne apstrakcije, tj. zadr`ava
svoj kodifikovani vid i prakti~no
rje{enje u obliku sankcije. Zlo~in
se tako svrstava u “pojave koje se
de{avaju”, koje imaju svoje uzroke,
po~inioce, predvi|enu kaznu. S
pravnog stanovi{ta sankcionisani
zlo~in izlazi iz kruga pravnog razma-
tranja, odlazi u arhivu i zaborav.
Samo u pravnoj logici zlo~in je u du-
bini na{eg bi}a i na{eg pam}enja on
traje i ne prestaje da nas uznemirava,
jer za zlo~in nema i ne mo`e biti
kona~nog razrje{enja; zlo~in se ne
mo`e korigovati. Tu pravne sankcije
u biti ni{ta ne mogu izmijeniti.
Zato se knjiga mrtvih srebreni~kog
kraja ne zatvara, niti se na{ u`as
pred zlo~inom ubla`ava i umanjuje
sve~anom i tu`nom ceremonijom sah-
rane i podizanjem spomen obilje`ja.
Srebrenica ostaje kao trajno i tjesko-
bno pitanje na{e moralne savjesti i
kao obaveza nauke da utvrdi istinu, da
pronikne u izvorne pokreta~e zlo~ina,
ali i da upozori na mjeru moralnosti
ispod koje se ljudski postupci pret-
varaju u animalni ~in.
^ak i kad bi se utvrdila istina
o zlo~inima u Srebrenici, pravda
ne mo`e biti zadovoljena, osim
simboli~no. Pravda je satisfakcija za
pre`ivjele; ona samo fragmentarno
pokriva na{a osje}anja i svijest i ne
mo`e potisnuti sje}anja na `rtve.
Tu vrijeme ne lije~i rane jer ovakve
rane nisu u logici prirodnih zakona:
one ostavljaju trajne o`iljke u na{oj
du{i, one su neprebolne jer su zadate
jednom zauvijek, protuprirodno,
mimo svih zakona i obzira. I kao {to
su rane neprebolne (jer su trajne),
tako su i zlo~ini neoprostivi (jer su
ireverzibilni). Zato se bol za `rt-
vama ne mo`e vremenski ograni~iti;
zlo~inu ne mo`e iste}i rok trajanja.
Zahtjev za ka`njavanjem zlo~inaca
ne mo`e zastarjeti; zlo~in ne smije
ostati neka`njen.
Njihovi glasovi dozivaju
Kako me|unarodna zajednica
mo`e `ivjeti sa svije{}u o neka`njenim
zlo~inima? Monteskje je vjerovao da
se ne mo`e ni upravljati neka`njivo
(tj. bez svijesti o odgovornosti za
svaki javni ~in), a danas su i zlo~ini
stavljeni na, odgo|eni - do kada, zbog
~ega, u ime kojih zakona?
@rtvama pravda nije potrebna:
u svom mineralnom spokoju one
~ekaju na dostojanstvenu sahranu.
Ali njihovi glasovi dozivaju nas `ive,
upozoravaju, mole, zaklinju da se
njihova sudbina ne ponovi, da zlo
“nikad vi{e” ne stane iznad zakona,
da smrt ne bude mjera `ivota nego
njen prirodni i sastavni dio. Njihovi
glasovi kroz vijekove odr`avaju kon-
tinuitet stradanja koje je, zapravo,
tragi~no lice istorije svijeta, bolna
hronika bi}a izlo`enog }udljivim
tokovima nasilja.
Srebrenica je predana na{em
sje}anju, a mi smo du`ni da ne zabo-
ravimo. Srebrenica izlazi iz okvira
zemaljskog vremena i stupa u zonu
za{ti}ene vje~nosti; mi nosimo stig-
mate njenih `rtava. Kao produ`ena
sjenka njenih mu~enika i daleki odjek
njihovog glasa, na{ svijet je izmijenio
svoje lice: poslije Srebrenice on je
naseljen du{ama stradalih koji su na{
san i na{a java.
Glasovi `rtava {to odjekuju kroz
istoriju obavezuju nas da nasilju
stanemo na put, da zlo~ini ne ostanu
neka`njeni, da pravda bude zado-
voljena. To su postulati univerzalne
etike koja od pamtivijeka u~vr{}uje
pojam ~ovjeka u njegovoj borbi protiv
zla; na ta na~ela pozivamo se i mi kako
bismo u tragediji Srebrenice osigurali
dostojanstvo njenih `rtava.

POHODOM “PUT SLOBODE” PO^ELO

OBILJE@AVANJE 10. OBLJETNICE SREBRENI^KE
TRAGEDIJE
Kolona od pribli`no hiljadu u~esnika krenula je u petak
ujutro na trodnevni pohod dug vi{e od 70 kilometara koji je
organiziran u znak sje}anja na proboj Bo{njaka iz Srebrenice
prema slobodnom teritoriju unutar Bosne i Hercegovine nakon
pada srebreni~ke enklave u ruke srpskih snaga u ljeto 1995.
godine. Pohod nazvan Mar{ smrti -Put slobode” po~eo je na
podru~ju Crnog vrha kod Kalesije, a dolazak u Poto~are gdje
je Memorijalni kompleks posve}en `rtvama masakra o~ekuje
se 10. jula u ve~ernjim satima. Zbog te{kog i nepristupa~nog
terena kojim se kolona kre}e i za koji se vjeruje da je jo{ do-
brim dijelom miniran, poduzete su posebne mjere sigurnosti,
a osigurana je i pratnja lokalne policije.
BROJ 35 - BILTEN SREBRENICE - Strana 9

»MAR[ SMRTI – PUT SLOBODE«

Planinarsko dru{tvo »Vla{i}«,
povodom obilje`avanja 10 godina
od genocida u Srebrenici organizuje
pohod pod imenom »Mar{ smrti-put
slobode«. Na put su krenuli MIRZA
A@DEROVI],MIGALO ENVER i
BALI] ISMET-PIKE.Cijeli pohod
je potpomognut od strane Op}ine
Travnik i Turisti~ke organizacije
SBK.Polazak je zakazan (07.07.2005)
u 16.00 iz Travnika prema Tuzli gdje
}e planinari no}iti. 08.07. u 05.30
planiran je polazak na Crni vrh
iznad Kalesije odakle bi pje{ice
trebali krenuti prema Kamenici,oko
25 km udaljenoj. Tu }e planinari no} ran polazak za Memorijalni centar novootvorenu masovnu grobnicu
provesti u {atorima,odakle su u ra- »Poto~ari« gdje im se obratio Nijaz nedaleko od Poto~ara u naseljenom
nim jutarnjim satima krenuti prema Ma{i}, u~esnik u koloni, a koji je mjestu Budak. Ina~e ,va`no je
Konjevi} Polju,gdje su proveli jo{ isto tako iz Srebrenice do{ao u napomenuti da je ovo prvi ovakav
jednu no}.Naredna destinacija bila julu 1995. godine. U~esnici mar{a pohod i da bi mogao postati tradi-
bi Srebrenica odakle je 11.07 plani- smrti put slobode” su posjetili i cionalan.

NA MAR[U SMRTI SMO - DA SE NE ZABORAVI!

Da se ne zaboravi, jedan je od os-
novih motiva koji su nam istakli neki
od u~esnika trodnevnog Mar{a smrti
- puta slobode, koji su danas krenuli
sa Crnog vrha prema Poto~arima.
Pre`ivjeli u~esnici proboja iz jula
1995., no{eni svako svojim motivom,
svjedoci doga|aja, aktivisti nevla-
dinih organizacija i planinari krenuli
su, jedni da se prisjete puta sa kojeg
mnogi nisu stigli, drugi da osjete
djeli} pakla, tre}i da na taj na~in
odaju po~ast `rtvama, svi zajedno
sa porukom da se ne zaboravi. Mar{
smrti - put slobode, kako je slu`beno
nazvan, vodi ve}im dijelom trase
kojom su se Bo{njaci Srebrenice pro-
bijali prema Tuzli. Me|u pre`ivjelim se mo}i stvoriti neka slika realnija od ~uvam kao uspomenu.”
je i Veiz Šabi}, koji danas hoda uz svih dosada{njih koje su bile.” Nurija Turkovi} iz okoline Mili}a
pomo} {take: Alija Bekti} je 10 dana putovao do razgleda kartu puta. Primje}ujemo da
“Normalno, imam tremu koja Crnog vrha, odakle danas kre}e, ali mu je put kojim kre}e dobro poznat:
je prisutna i malo je te`ak osje}aj, u suprotnom smjeru - u istoj odje}i “Devedeset pete ja sam pro{ao
znate. U svakom slu~aju, volim {to kao i prije 10 godina: ovuda ba{ preko Crnog vrha, samo
se ovo danas de{ava, da to ipak ne “E ovako sam do{ao, vidi{, stojim. ni`e dole jedno dva kilometra.
bi palo u nekakav zaborav, da ljudi Ova jakna je do{la iz Srebrenice u Otuda sam nai{ao, pa sam i{ao na vrh
imaju priliku da vide put koji smo Tuzlu i sad opet ide za Srebrenicu. Baljkovice, pa sam se vratio lijevo i
pro{li. Vjerovatno }e biti jo{ ljudi koji Ove ~izme isto su do{le i sad opet idu si{ao u Memi}e.”
}e ispri~ati o tim stradanjima, da }e tamo. Isprobijan, na jakni, tako da je Sakib Su{i} je 10 godina, kako
Strana 10
ka`e, ~ekao priliku da obnovi
sje}anja, jer ranije nije bilo sigurno
zbog minskih polja:
“To je moja `elja bila - i da se
svake godine odr`i ovaj po~asni po-
hod odavdje.”
Prekaljeni sarajevski planinari
Junuz Zup~evi} i Mufid Musli} imaju
svoje, ka`u, i posebne razloge za
u~e{}e na Mar{u slobode:
“Mene je navela moja, blago
meni, ljepotica iz ovih krajeva, moja
supruga. I navelo me jo{ - u Sre-
brenici sam radio kad smo nekada
Srebrenicu nazivali kraj svijeta.
Radio sam put onaj Srebrenica -
Jadar.”
“Nisam bio nikada na ovom
terenu. Ho}u da vidim kako to
izgleda, ho}u da vidim kuda su
pro{li i ho}u donekle da osjetim i da
pretpostavim koje su patnje i {ta su
pre`ivjeli na tom putu. I ho}u da to
svoje iskustvo, vi|enje prenesem na
moju djecu.”
Mnogo je motiva da se krene
jednim ovakvim putem, kazuje nam
Nagradu »SREBRENICA 1995.« uru~ile predstavnice
Saveza srebreni~kih udru`enja
Povodom obilje`avanja desetogo-
di{njice genocida nad gra|anima
Srebrenice «Za{ti}ene zone UN-a»
Reisul-ulema dr. Mustafa Ceri} je
pokrenuo inicijativu da se svake go-
dine tj. za godi{njicu obilje`avanje
genocida Srebrenice dodijeli po
jedna nagrada osobama koji svo-
jim radom i trudom neprekidno
i nesebi~no zala`u za mir i bore
protiv zlo~ina zaslu`uju da budu
ohrabreni i podr`ani u svojim nas-
tojanjima i da poslu`e kao podstrek
ostalima.
- BILTEN SREBRENICE -
Hasiba Buhi}, jedna od rijetkih `ena
- u~esnica Mar{a slobode, koja je
stigla iz Velike Kladu{e:
“Jedan od njih je imati ~ast i
mogu}nost pro}i ovaj put, koji je
ono malo odabranih uspjelo pro}i,
da bi iza{lo iz onog pakla Srebrenice.
Drugi od motiva biti u ovom mar{u
je pokloniti se kostima onih koji su
ostali tamo da le`e.”
Trodnevni put od Crnog vrha kod
Zvornika do Sreberenice pre}i }e
i D`eri Kremer, ljekar holandskog
bataljona u Poto~arima. Do{ao je iz
Ove godine ovaj izbor je prepustio
Savezu srebreni~kih udru`enja da
izaberu one koji su svojim djelima
i zalaganjem doprinijeli, tako da
je ve}ina udru`enja predlo`ela
BROJ 35
nekoliko, kako ka`e, li~nih razloga.
Iznosi djeli} sje}anja:
“Sje}am se kako mi je nare|eno
da sjedim tu gdje sam i da ~ekam,
a mnogo je ranjenih i povrije|enih
dolazilo iz bolnice. Zadnje no}i,
11., no}io sam u autobuskoj stanici i
pomagao kome je to trebalo, ko se tu
bio zatekao. Sje}am se kako je neko
rekao da }e biti jo{ jedan vazdu{ni
udar, a potom je neko dodao kako }e
Mladi} poslije toga pobiti sve vojnike
- i uskoro sve se to tako i dogodilo.
To je tragedija.”
da nagradu koja je dobila naziv
«SREBRENICA 1995» bude
Ta d d e u s z M a z ow i e c k i i Pe d i
E{daun.
Tako da su predstavnice iz tri
udru`enja: UG «@ene Srebrenice» -
Tuzla, Majke «Sebrenice» i Udru`enje
enklave @epa i Srebrenica 10. jula
2005. godine u Memorijalnom cen-
tru u Poto~arima uru~ile priznanja i
nagrade gosp. Mazowjeskom Hajra
]ati} i Munira Suba{i}, a Pediju
E{daunu je uru~ila Hatid`a Mehm-
edovi}.
BROJ 35 - BILTEN SREBRENICE - Strana 11

NE BOJ SE SINE
Kako ti je ime Slobodanova ma-
jko? Kako ti je ime Ratkova majko,
Draganova, Radovanova, Brankova?
Nije ti ime Ru`a, jer ru`a miri{e i od
ru`e je izdanak ru`a. Jagoda ti nije
ime, ni Dunja, ni Malina, jer sve tri
miri{u i daju slatke plodove, za djecu
na{u. Nije ti ime ni Mila, jer njeno
dijete milo mora biti. Kobra, otro-
vnica, ne mo`e{ biti, jer ona ujeda,
ubija, samo kada se brani. Ja sam ti
dala ime Mr~a, jer mr~a mora{ biti.
Samo tvoja utroba mra~na, jadna i
~emerna, pogana i otrovna, mo`e
nositi i roditi dijete, pogan ljudsku,
koja ubija i u`iva u vonju krvi. Ta
pogan tvoja, ta bijeda ljudska, sin
tvoj, Mr~o, ubio je mog sina, nevino
dijete moje. O~i majki, trebaju gle-
dati svijet, cvijet, rastenje djece svoje
i njihove djece, a ne ubijanje i sliku
`ivu, kada nesoj ljudski, ubija i mu~i. cvije}e bosansko. Nijemo usnama i sretan. Sad si gazija bosanski, moj
Pucala je lubina moja, gorjela utroba {ap}em, slici govorim: „Ne boj se di~ni heroj i ponos moj.” „Ne bo-
moja, krvave suze o~ima mojim, dok sine, majka je s tobom i Bog je s jim se ja, majko, ne bojim smrti”,
sam gledala dijete moje, kako mu~ki, tobom. On sve vidi i sve ~uje”. Nije ne~ujno {ap}u drhtave usne. Plavi
kukavi~ki ubija pogan tvoja. Imao je bilo mog sina strah, Mr~o, ni glasa ~uperak na ~elo pada, mirisno od
samo {esnaest godina, tek nastao na pustio nije, ni kle~ao, ni jec’o, ni ~istog znoja,
svijet. Nevin, mlad ko rosa, ni brada molio nije. Nemo}an bio, mnogo Šta li sada misli{ ljepoto, moja,
mu nije uspjela porasti, sem ne{to ko ja~i i vi{i i ponosniji, od tvog gada dok smrt u o~i gleda{, dok tvoje
mahovina, {to me golicalo kada me sina. Tvoj sin, Mr~o, jadan, mali, tijelo ka zemlji pada. Da li je puno
zadnji put grlio. Pred o~ima mojim pucao u svezane ruke, u kosu plavu, boljelo, sine? Da li si ~uo psa da laje,
padalo je moje dijete dok ga je tvoj majicu plavu obojio bojom crvenom da te ~eka stado tvoje i frule zov. Da
sin Mr~o, hijena ljudska nogama po i ni{ta vi{e. li su breze {u{tale, sine, one {to je
glavi udarao. Udarao nesoj ljudski, „Za{to, majko, ja odoh, a htio babo sadio kada si se rodio? Da li je
djecu na{u, sinove na{e, ljubavi na{e, sam puno. Da te pazim i mazim, kao smrt, poput izvora na{eg, {to iznad
ti mene {to si. Ma{inu da ti kupim, ku}e kloko}e tiho, ili slatka kao ona
haljine da ti pere. Gospo|a, hanumica tre{nja {to si se na nju peo, jeo i ga|ao
do vijeka da mi bude{“. drugove svoje? Je li mirisna ko trava
„Ne brini, sine, kupi}e meni ~aira na{ih? Ne boj se, sine, Fatihu
ma{inu ljudi, mogu ja i ’vako. Rano u~i, Bogu se moli. Majko, mene je
moja, radosti majkina. Ko }e majku ipak, malo strah. Mi~u hladne usne,
u mezar spustiti, mezar praviti, Fatihu plavog laneta mog. “Ne boli, sine, ne
prou~iti? Ne boj se, sine, tu je majka. boli ni{ta. Ko p~ela kada ubode. Ne
Ne bojte se, ljiljani, na{i. Cvije}e boj se gazijo, dova je moja sa tobom
mirisno, djeco na{a. Ne boj se, sine, sine. Melek je tu, glavu nasloni na
d`enetu se pokloni, tamo svega ima, njegove ruke. Hurije }e te napojiti
nagrada hiljadu. U ba{~e d`enetske, sine, D`enetske ptice oko tebe poz-
sine da {eta{. Mirisi cvije}a, rane da dravljaju umiranje tvoje. Ljep{e je
vidaju tvoje. Hurije d`enetske kolo tamo, nego ovamo, kune ti se majka.
da ti igraju. Da majku svoju ~eka{ Ne boj se, o~i, moje, rahmetululah.
i do~eka{ pod drvo hurme radostan Boli sine, boli i majku. Šehade u~im
Strana 12
{apatom svojim. Bo`e dragi tvoji smo
robovi. Ti nas prihvati, nau~i, sabura
daj. O~i da sa~uvamo, da gledam
zlotvoru kraj. Da gledam kaznu tvo-
ju, za du{mana mog. Pameti mi daj
da pamtim zlikovce na{e. Da na|em
kosti moje, da grije majka u krilo
svoje zave`ljaj mili. Da nosi majka
u zemlju hladnu, suzama da zalijem
bosiok mladi, {to }e ni}i iz taze
mezara. Fatihu da u~im djetetu mom,
sinovima na{im, djeci bezgre{noj.
Pameti mi daj Bo`e, moj dragi, da
mogu i}i i kleti.
Kibleta moja svuda bi}e gdje raste
cvije}e na{e, krvi i patnje bosanske.
Bo`e moj mili ne}u da umirem.
Ho}u gledati zlotvora, na{eg, da se
trese, znoji i mu~i. Da gledam gada,
kako je mali, sitan, pogan bez pu{ke
i sile. Bo`e mili ti si mo}an, jedini
na{ sudija i svjedok. Za zlo ne kopa{
o~i kada treba nego kada boli. Na
ku{nju stavio zlotvore crne, da biju i
kolju, da pale i mrze. Silu njihovu, ti
slama{ polako.
Da li si znala {ta doji{, Mr~o,
pogan ljudsku, zlotvora crnog? Je
li tvoje mlijeko ~emerno bilo, ko
guje ljute, pa mozak pomutilo jadu
tvome? Je li i on pionir bio, je li
pjevao pjesme cvijetu, Zmaju Jovi. Je
li pravio latice za praznike tvoje? Da
li je poslu{an bio, kom{iji pomagao,
pa sad ubijô? Zar nisi vidjela, tu
pogan svoju, kako bazdi na vonj, na
rakiju briju i krv usirenu, {to kapa sa
pogane dlake? Ne boj se sine, tu je
- BILTEN SREBRENICE -
majka. Radost si moja bio. Rodila te
u ku}i u maju kada sve miri{e. Pla~
tvoj bio je nagrada za muke moje.
Kako si samo dojiti znao, a babo tvoj
se smijao i re~e:”Bi}e to heroj, babin,
Bosanac pravi”. Pa prvi zubi} ko u
ze~i}a, sa ~uperkom plavim, radosti
BROJ 35
moja. Prvi koraci, tvoji, livadama
na{im. Unio si radost u ku}u na{u!
Strepjela ti majka kada si vreo bio,
masirala, ljuljala, lije~ila, brinula.
No}ima bez sna. Gajila majka janje
za d`elata, tvog sina Mr~o. Ponosna
majka bila, u {kolu vodila za ruku
prvaka. Stezala me znojava ruka.
Strah ga od u~itelja bilo. Od smrti
ga strah nije bilo Mr~o, vidjela si.
Gordo je hodao i gord mrtav u travi
bio ispred onog tvog poganog sina.
Ne boj se sine. Ponosna je majka,
{to si mrtav, {to nisi ubica, {to majka
krvnika rodila nije, {to sam danas
ve}a i ja~a, sna`nija i ponosnija, no ti
Mr~o {to si. Ja nemam sina, al obraz
imam, nema{ ni ti vi{e sina, Mr~o, a
nema{ ni obraz.
Ne boj se sine, sokole moj, mirisa
tijela tvoga, majka se sje}a. Ruku
drhtavih, {to nje`no grle. Smije{ka na
obrazu tvom. Ne boj se sine, do}i }e
majka, uspavanke da ti pjeva, u krilo
grije. Odavno Mr~o, ja nemam sina,
nema{ ga ni ti. Danas ja imam sina,
ponos je moj, ovaj mezar svje`i, kosti
skupljene u mahramu malu. Ja znam
mjesto mezara dragog, a gdje }e zna{
li biti jadova raka? Danas Mr~o, ja
nisam sama. Vrele suze liju niz lice
moje i sunce kroz suze sija, ponos
je moj. Vidi{ li Mr~o, ~emera tvog.
Danas su sa mnom sve dobre majke
iz svijeta cijelog. Pljuju tebe i tvoje
tijelo i utrobu tvoju.
Danas sam ja ko brdo jaka, u ovom
{arenom parku {ehidskom, mirisnom.
Bosiok dragi nje`no miri{e, uz tihi
{apat sina mog milog.
“Evo sam majko ja ovdje dolje,
spokojno le`im i spavam. Slagala
nisi, sve je d`enetsko lijepo nest-
varno. Šerbeta pijem, ba{~ama {etam,
krila me nose, hurije hlade, Bo`ija je
pravda milost na{a. Ne pla~i majko,
suza me davi, Fatihu u~i, to mi prija
i sladi”
Spavaj mirno voljeno moje, evo
do{lo svijeta pola, da ispjeva pjesmu
ponosnu, da obi|e krvavu Bosnu.
Evo svima sija osmijeh s lica. @iva je
sine i `ivje}e za navijek moja, tvoja i
na{a Srebrenica.
Majka
BROJ 35
TRG @RTAVA GENOCIDA SREBRENICE
Povodom obilje`avanje Deseto-
godi{njice genocida u Srebrenici
09.07.2005. godine Ahmet Bajri}-
Blicko – fotograf iz Tuzle je na trgu
Gradska ~esma u Tuzli izlo`io svoje
fotografije pre`ivjelih Srebreni~ana
koji su prelazili iz Srebrenica do
Tuzle u julu 1995. godine i iste ih
do~ekivao na slobodnoj teritoriji
u Nezuku i tom prilikom slikavao
onako jadne iscrpljene, bolesne,
ranjavane, gole, bose, gladne.
NAKON POLITI^KE RETORIKE U POTO^ARIMA,
KO SE SJE]A 10. GODI[NJICE
GENOCIDA U SREBRENICI?
^lanovi Kluba intelektualaca
Srebrenice danas }e u Tuzli prisust-
vovati mirnim demonstracijama `ena
Srebrenice i na taj na~in dati podr{ku
njihovim zahtjevima i ciljevima.
Tim povodom oni upozoravaju da su i
danas, mjesec dana poslije obilje`avanja
decenije genocida po~injenog u Sre-
brenici, opet sami.
-Nastupila je o~ekivana ti{ina
koja je iz godine u godinu te`a. U
Poto~arima smo prije mjesec dana
bili svjedoci politi~ke retorike i
licemjerstva Me|unarodne za-
jednice za~injenih ve} istro{enim
frazama «mi moramo», «mi
ho}emo», «mi trebamo». Istina
je da “oni” niti moraju, niti ho}e,
a trebali bi. Ko se jo{ sje}a Desete
godi{njice genocida u Srebrenici
od onih koji su ondje na taj dan
imali glavnu rije~, koji su lili kro-
kodilske suze i po ko zna koji put
dali krupna obe}anja u koja unapri-
jed nisu vjerovali? Ko od njih ima
ikakva interesa da se sada prisje}a
Srebrenice, pitaju ~lanovi Kluba
intelektualaca Srebrenice.
U dana{njem saop}enju oni
navode da se svijet ne `eli sje}ati,
jer ga Srebrenica podsje}a na njegov
nedopustivi grijeh, nemirnu i uprlja-
- BILTEN SREBRENICE -
Fotografije su zaista bile stravi~ne
i potresne i iste su bile pore-
dane oko gradske ~esme u Tuzli
na mjestu gdje se svakog 11. u
nu savjest, a bh. politi~ki du`nosnici
ne haju za njom, jer im sje}anje na
Srebrenicu trenutno remeti njihov
politi~ki mir i “kredibilitet” kojeg su,
uglavnom, stekli, na krvi i kostima
`rtava srebreni~kog genocida.
Nema adekvatnog povratka, nema
o`ivljavanja privrede, nema hap{enja
ratnih zlo~inaca. I deset godina posli-
je Karad`i} i Mladi} su na slobodi i
jo{ mnogi «Karad`i}i» i «Mladi}i»
odgovorni za genocid po~injen u
Srebrenici, upozoravaju iz Kluba
intelektualaca Srebrenice.
Dalje isti~u da je Srebrenicu
ponovo prekrila nepodno{ljiva {ut-
nja, da su istina i pravda jo{ jednom
pora`ene i iznevjerene. S njima za-
jedno i `rtve srebreni~kog genocida
i njihovi pre`ivjeli svjedoci.
- Srebrenica jo{ nekako pre`ivljava
u svom samrtnom ropcu, sa om~om
Strana 13
mjesecu okupljaju porodice ~iji su
~lanovi nestalih iz «Za{ti}ene zone
Srebrenica» u julu 1995. godine i
tom prilikom je na~elnik op{tine
Tuzla Jasmin Imamovi} i Sadik
Ahmetovi}, potpredsjednik op{tine
Srebrenica i «@enama Srebenice»
otkrio plo~u na kojoj je pisalo «Trg
`rtava genocida Srebrenice», tako
da je od tog dana taj trg i dobio
naziv «Trg `rtava genocida Sre-
brenice» u Tuzli.
na vratu koju su joj stavili kreatori
“mira u Daytonu” i nedopustivo i
nepravedno je smjestili u samo srce
“vje{ti~ijeg jajeta” zvanog “Repub-
lika Srpska”, koja se rodila iz krvi i
smrti deset hiljada nevino ubijenih
Bo{njaka iz Srebrenice.Nakon svega
sti~e se utisak kako genocid u Sre-
brenici nisu `eljeli samo planeri i
kasapini milenijskog lica bosanske
dr`ave, njega su, ~ini se, jednako
tako `eljeli prepoznatljivi politi~ki
centri i mo}nici u svijetu, navode
u obra}anju javnosti ~lanovi Klu-
ba.
Intelektualci Srebrenice navode
da rezultati Daytona o tome bjelo-
dano svjedo~e, jer su legalizirali
rezultate genocida u Bosni, a
Srebrenicu su, kao nagradu ubo-
jicama, gle paradoksa, ostavili
u smrtnom zagrljaju “Republike
Srpske”, dok milenijsko lice bo-
sanske dr`ave jo{ uvijek unaka`ava
aparthedna linija na kojoj pada
svaka pri~a o demokraciji i ljudskim
pravima, a s njom zajedno i maske sa
lica Washingtona, Londona, Pariza
i Brisela, koje raskrivaju njihovo
nepodno{ljivo licemjerje u njihovu
odnosu prema srebreni~koj tragediji.
(Fena)
 Strana 14
POLETJELE TU@NE
PTICE
Poletjele tu`ne ptice,
preko Drine pa do Srebrenice,
Da obi|u sve na{e {ehide,
da ih opet ako bog da vide,
Kad su bile iznad Poto~ara,
crna zemlja po~e da se otvara,
Pla~e zemlja a i tu`ne ptice,
Izgibo{e borci Srebrenice,
Pobi{e ih srpski zli du{mani,
samo zato {to su muslimani,
Poru~uje slavni komandant UNPROFOR-a,
bra}o Srbi Srebrenica pasti mora,
U Bratuncu u hotelu Fontana,
sastala se tri velika du{mana,
Da proslave bitke izgubljene,
kolju djecu i siluju `ene,
To je slavna bitka Jugovi}a,
Neke od njih zauvijek su zaklopile o~i
Karemansa, Mladi}a i Krsti}a.,
Ne znaju}i dal’}e pravda ikad za njih do}i,
To je bilo 11. jula,
kad je srpska vojska u pokolj krenula,
Da o~isti sve {to srpsko nije,
i da svoje pobije kom{ije,
U prisustvu snaga UNPROFOR-a,
osvanula je Julska crna zora,
Na sve strane zaklani muslimani,
jer UNPROFOR ne htje da ih brani,
Kad vidje{e da se mrijeti mora,
jadni ljudi tra`e spas kod UNPROFOR-a,
Tra`e ljudi a i jadne `ene,
samo da ne bi bile pobijene,
A Unprofor ni{ta i ne vidi
jo{ se samo zlikovaca stidi,
Pa stade na stranu du{mana
da pobiju {to vi{e muslimana,
Sada {ute i Aka{i i Gali
jer su Srebrenicu ~etnicima dali,
Eto tako moja bra}o draga
kako jedan nevin narod strada,
Tu`ne li su sada majke ove
{to sad svoje kopaju sinove
A jo{ tu`nije bi}e majke one
{to svoje ne prona|u sinove.
Karda{evi} Hidajet-Hido
- BILTEN SREBRENICE -
MAJKO SREBRENICE
Poletite ptice, ra{irite krila,
Jer tu je nekad livada bila.
Sada je livadu, prekrilo cvije}e
Pokopane kosti nevine mladosti.
Poletite ptice, ne ~ekajte mraka,
Tu prisutna bi}e Srebreni~ka majka,
@elja je njena sve dok je `iva
Da obi|e mezar svog dragog sina.
Srce im se otkida od jada
Godi{njica sve im te`e pada.
Skupile su one, ono malo snage
Da sahrane kosti svoje djece drage
Za njih vi{e nema zore niti sunca,
Jer njihovo srce jedva i da kuca.
Mnoge su `ene ostale same,
Neke bez djece, neke bez brata
I rijetko im neko otvara vrata
I niko ih vi{e ne zove majka.
Pro{le su mnoge godine od tada
A ubice slobodno {etaju i sada.
I koliko }e jo{ vremena pro}i
I da li }e svi zlikovci do Haga do}i
I da li }e majka sve to izdr`ati mo}i
Selimovi} Mirsada
MAJCI SREBRENICE
Do kad ti }e{ majko
Suze svoje liti,
Zar }e{ ~itav `ivot u tom bolu biti
Lice ti se zgr~ilo od jada i
Kad sunce sija tebi ki{a pada,
Tama ti se navukla na o~i,
Sve ti isto i dani i no}i
I izvor bi majko presu{io u gori
Do kad li se du{o s pravdom da se bori
Ti ne mo`e{ majko vrijeme da skrati{
Niti svoje mrtve u `ivot da vrati{.
Sve {to sada mo`ete
Srebreni~ke majke da otkrijete bi}e
Da prestanu bajke.
Skinite im maske s lica
do|ite do traga
Po{aljite zvijeri
Što prije do Haga.
Selimovi} Mirsada
BROJ 35
PJESMA
SREBRENICI
Nikad nisam bio u prilici
Da napi{em {to o Srebernici
Kamo da je dragi Alah dao
Da joj nikad nisam ni pisao
Nema toga pisca ni pjesnika
[to bi mogo opisat krvnika
[to pobi{e sve toliko ljudi
Brojka koja svakom razum gubi
Dvanaestog jula toga dana
Srebrenica sva okupirana
Goloruki narod Srebrenice
Nisu znali da }e nemilice
Pobijeni biti hiljadama
A od ruku doma}ih du{mana
Oni {to ih kobajagi `ale
Pomogli su da kolju i pale
Kao prvo slagali su glavni
Za koje smo mislili da brane
Kako su se mogli usuditi
Tolko ljudi odjednom pobiti
Nek sram bude svjetsku zajednicu
[to prodade tako Srebrenicu
Dogovorom u jelu i pi}u
Preda{e ih na klanje Mladi}u
Siro~adi Srebrenice grada
Poslu{ajte {to }u re}i sada
Ovaj zlo~in morate pamtiti
Nemojte im nikad oprostiti
Jer su svoje o{trili no`eve
Da vam kolju bra}u i o~eve
Oj Mladi}u nebila ti prosta
Kolko majki bez sinova osta
Bez sinova i svojih mu`eva
Od vasija ~etni~kih no`eva
Va{e du{e grijehova su pune
Svaka majka od srca vas kune
Tebe Ratko pa i Radovana
Ne imali lijeka ni imana
Za sve `rtve u Bosni ste krivi
Pratila vas tuga dok ste `ivi
BROJ 35 - BILTEN SREBRENICE - Strana 15

A njihove posljednje su nade

Svi u Hagu i na sudu pravde Prvi Senadov stipendista zavr{ila
Bol u srcu a du{a im prazna
Svjesne toga da to nije kazna
Ne za takvo djelo kao va{e
Medicinski fakultet u Tuzli
[to bez svojih najbli`ih osta{e
Deli} Mersa iz Srebrenice ovih dana je diplomirala
Za tolika sva krvoproli}a
na Medicinskom fakultetu u Tuzli koja je bila stipendista
Na hiljade nevinih mladi}a
Fondacije djeca bez oba rodielja «Djeca Srebrenice»
Kako barem ne `aliste malo
- Tuzla. Danas je do{la u udru`enje da nam saop{ti
[to je staro nejako i malo
tu vijest koja nas je zaista mnogo obradovala, mada
Nego redom {to vam pade s ruke
nismo nikada ni sumnjali u njene sposobnosti, jer je
Na velike gledali vas muke
bila izuzetno dobar |ak u osnovnoj, srednjoj kao i na
Za nedjela sva va{a neslavna
fakultetu redovno polagala ispite uz visoke ocjene.
Ne imali lijeka ni derhmana
Do{la sam prvo vama da saop{tim ovu vijest, jer
Molimo se jedinom Alahu
ste mi vi i najvi{e pomogli u svoj ovoj mojoj borbi kroz
Da usli{i na{u molbu svaku
koju sam pro{la, ka`e Mersa.
Sve najgore {to se mo`e zbiti
Mersa je svakog dana putovala iz [pionice do Tuzle
Ne mogli se ~udu na~uditi
i nazad i u vo`nji je provodila po tri i vi{e sati dnevno,
Da su Srbi ko nacija znali
ali je ipak uspjela sve to da prebrodi i da na vrijeme
Vi ih ne bi nikad predstavljali
zavr{i fakultet.
Vas dvojica zlikova~ke klice
Direktor Doma zdravlja u Srebreniku joj je obe}ao
I Srpskoga roda izdajice
da obavi sta`iranje poslije toga slijedi specijalizacija.
Jo{ ne vidjeh hinsanskog hibreta
Naime Mersa je u tragediji Srebrenice ostala bez oca, nakon nekoliko godina umrla
I bez du{e i bez merhameta
joj je i majka, tako da je ostala sa bratom. Po{to je bila izuzetno dobra u~enica i po
Jo{ mi i sad pred o~ima slika
zavr{enoj srednjoj medicinskoj {koli u Tuzli upisuje se na Medicinski fakultet u Tuzli
Kako glumi{ na{eg za{tinika
i u roku zavr{ava. Njen mla|i brat Almir zavr{ava gimnaziju i upisuje se na Pravni
Male du{e ogladnjele slabe
fakultet u Tuzli. Isto tako dobar student i nada se da }e upisati u oktobru tre}u godinu
Dijelio im svoje ~okolade
Pravnog fakulteta.
Mnoge od njih nisu se pojele
Preko Udru`enja gra|ana «@ene Srebrenice» i on je dobio stipendiju od
Da rodbinom svojom ih podijele
Energoinvesta Sarajevo.
Mnogima su u d`ep istopljene
Ne slute}i da su im posljednje
Za: Udru`enje gra|ana “@ene Srebrenice” - Tuzla
Mo`e suho procvetati cvije}e
Al vama se oprostiti ne}e
Drage majke,
Za sva va{a nedjela i bruke
[to ste mnoge stavili na muke
Molimo vas da u ime Udru`enja “27 april 1999-Meje” primite na{e duboko sau~e{}e
Do{lo vrijeme da sad svako vidi
za 10. godi{njicu masakra u Srebrenicu. Ovim putem bi vas molio da primite na{e
Srebreni~ki kunu vas {ehidi
izvinjenje zbog nedostatka mogu}nosti da budemo prisutni u Srebrenici, 11. jula 2005,
Za zasluge va{e i po{tenje
ali vas uvjeravamo da svim srcem Albanske porodice su tugovale zajedno sa vama.
Nek se stidi va{e pokoljenje
Na kraju molimo vas da se dr`ite dostojanstveno kao i do sada, nadaju}i se da }e
Da ste i{ta imali od toga
uskoro svi odgovorni kriminalci biti gdje im je mjesto.
Ne bi nikad do{lo do ovoga
Za sve na{e majke i {ehide
Primite iskreno sau~e{}e od,
Pokoljenja va{a nek se stide
Udru`enje porodica “27. april 1999” Meja, Gjakova, Kosovo
A za tako ne{to {to im treba
Lush Krasniqi
Odre}i se svoga ~ukun djeda
[to im te{ko ba{ i ne}e biti
Nemaju se ~ime ponositi “DUBIOZA KOLEKTIV” ZASUT FLAŠAMA PUBLIKE ZBOG SREBRENI^KE
Nema vode {to bi vas oprala PJESME “CANNOT FORGIVE”
U goste vas ~eka tetka Karla
Pi{e pisma i markice li`e (08. juli 2005.) Prve ve~eri “EXIT 05” festivala dogodio se incident kada je ~lanove
Veseli se ko li joj to sti`e zeni~ke grupe “Dubioza kolektiv” publika zasula fla{ama. Oni su zasuti fla{ama po{to
Jo{ kad vidi Ratka generala su, nakon pjesme “Cannot Forgive”, posve}ene masakru 8.000 Muslimana u Srebrenici,
Najsretnija bi}e tetka Karla pustili kola` izjava srpskih politi~ara, kao reakciju na zahtjev osam nevladinih orga-
Stara pri~a govori istinu nizacija da se u Skup{tini Srbije usvoji rezolucija kojom bi se osudio zlo~in u Srebrenici
Nema ni|e dobra u Srbinu 1995. Po{to su i u nastavku koncerta ~lanovi grupe bili izlo`eni uvredama, prijetnjama
I ja ka`em `iva je istina i fla{ama, koje su stizale od dijela posjetilaca, pjeva~ica benda se na kraju nastupa
Nema boljeg od mrtvog Srbina obratila publici rije~ima: “Ljudi, ovo nije bilo namijenjeno vama, ovo nije bila va{a
borba”, prenosi Fonet. Organizatori “EXIT 05” festivala su najavili da }e u nedjelju u
Ado pono} obilje`iti 10. godi{njicu zlo~ina u Srebrenici.
Besplatan primjerak Strana 16
- BILTEN SREBRENICE -
UZ DESETOGODI[NJICU SREBRENI^KOG MASAKRA
BROJ 35

Ova publikacija je {tampana uz pomo}: Me|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP). Ovdje izneseni stavovi su autorovi, i ne odra`avaju neizbje`no stanovi{te ICMP.