Studija Razvoja Poslovnih Zona U ZHŽ

STUDIJA RA ZVOJA
POSLOVNIH ZONA
U ZAPADNO -HERCEGOVAČKOJ
ŽUPANIJI
MOSTAR, LIPANJ/JUNI, 2010.
Asocijacija za ekonomski razvoj
REDAH
Mostar
STUDIJA RAZVOJA
POSLOVNIH ZONA U
ZAPADNO-
HERCEGOVAČKOJ
ŽUPANIJI
MOSTAR, LIPANJ,2010.
Projektni tim:
Prof.dr sc. Darko Petković, dipl.ing., Sveučilište u Zenici

Mr sc. Nino Serdarević, dipl.oec., Sveučilište u Zenici
Mr sc.Goran Žeravčić, Kronauer Consulting Sarajevo
Jozo Bejić, dipl.ing., FMRPO Mostar
Prof.dr sc. Mehmed Behmen, dipl.ing., Sveučilište u Mostaru
Prof.dr. Brano Markić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru
Prof.dr Slavo Kukić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru
Prof.dr Zdenko Klepić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru
Mr sc. Dženana Čolaković, BSC Vlade ZDK Zenica
Dženan Kulović, dipl.oec. Sveučilište u Zenici
Mladen Kostić, dipl.ing. TP Mostar d.o.o.
Ivan Jurilj, dipl.iur. REDAH Mostar
Nevzet Sefo, dipl.ing. REDAH Mostar
Goran Grbešić, dipl. iur. REDAH Mostar
Admir Logo, dipl. ing. REDAH Mostar
Mirzo Čolaković, dipl. oec. REDAH Mostar
Ana Perić, dipl. oec. REDAH Mostar
Maja Vican, dipl. prof. REDAH Mostar
Projektni tim je koristio usluge i obavio razgovore s brojnim domaćim i inozemnim

stručnjacima za oblast regionalnog i lokalnog razvoja i poslovnih zona. To su bili
prije svih prof.Dr Slavko Dolinšek, direktor Inovacijskog instituta Sveučilištea u
Ljubljani, Bogomir Filipič, direktor Razvojne agencije Gorenjske, Mr sc.Andrija
Petrović, direktor TP Varaždin, prof.Dr Daniel Pavlov, Sveučilište Ruse, Bugarska,
prof.Dr Peter Schulte, direktor Reseca mreže Njemačka prof.Dr Gianni Guerra,
I3P Inkubator Politehnički sveučilište Torino i Slobodan Marković, direktor RARS
Banja Luka. Iskreno im se zahvaljujemo na pomoći i ustupljenim materijalima
korištenim pri izradi ove Studije.
Projektni tim se zahvaljuje svim načelnicima općina/općina Hercegovine i njihovim

suradnicima koji su uzeli aktivno učešće u izradi i bez čijeg se aktivnog učešća
Studija ne bi mogla uraditi na ovaj način.
Izdavač:
REDAH Mostar
Za izdavača:
Ivan Jurilj, direktor, REDAH
Dizajn:
Kadar d.o.o., Široki Brijeg
Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 2

SADRŽAJ
Predgovor .....................................................................................................................................5
1. ZNAČAJ I CILJ STUDIJE.....................................................................................................6
1.1. Uvod ................................................................................................................................6
1.2 Studija formiranja poslovnih zona u ZHŽ kao dio ukupnog projekta...................................8
1.3 Osnovna identifikacija problema .......................................................................................8
1.4 Metodologija istraživanja ................................................................................................10
2. OSNOVNE POJMOVNE ODREDNICE VEZANE ZA POSLOVNU INFRASTRUKTURU..... 11
2.1 Pojam i sadržaj poslovnih zona ......................................................................................11
2.2 Opća slika stanja poslovnih zona Hercegovine ...............................................................16
2.3 Značaj poslovnih zona za razvoj .....................................................................................18
3. KRATKA SLIKA STANJA GOSPODARSTVA U BIH ..........................................................21
3.1 Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju .....................................................21
3.2 Europska povelja za MSP I BiH ......................................................................................25
4. OPĆI PODACI O ZAPADNO - HERCEGOVAČKOJ ŽUPANIJI / KANTONU.......................28
4.1 Zapadno - Hercegovačka županija (ZHŽ) u kontekstu državnog ustavnog uređenja ............28
4.2 Geografski položaj i veličina teritorija ZHŽ ......................................................................29
4.2.1 Geografski i geoprometni položaj ............................................................................29
4.2.2 Priznanje kvaliteta ZHŽ u europskom kontekstu ......................................................31
4.3 Stanje gospodarstva u ZHŽ ............................................................................................32
4.3.1 Stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini ..............................................................32
4.3.1.1. Gospodarski kriteriji...............................................................................................32
4.3.1.2. Makrogospodarska stabilnost ................................................................................33
4.3.1.3. Pravni sustav ........................................................................................................33
4.3.1.4. Financijski sektor ..................................................................................................33
4.3.2 Pokazatelji za ZHŽ ..................................................................................................34
4.3.2.1. Tržište radne snage ..............................................................................................34
4.3.2.2. Mladi na tržištu rada ..............................................................................................35
4.3.2.3. Vanjska trgovina ...................................................................................................36
4.3.2.4. Industrijska proizvodnja .........................................................................................37
4.3.2.5. Struktura gospodarstva u ZHŽ...............................................................................38
4.3.2.6. Privatizacija u ZHŽ ................................................................................................39
4.3.2.7. Financijsko tržište u ZHŽ .......................................................................................39
4.3.2.8. Faze životnog ciklusa organizacije javne uprave ZHŽ ............................................40
4.3.3. Malo gospodarstvo kao izvor gospodarskog oporavka .............................................40
4.3.3.1. Potencijali malih i srednjih poduzeća: izvor gospodarskog progresa ZHŽ...............41
4.3.3.2. Struktura i broj poduzeća, stanje sektora malih i srednjih poduzeća .......................43
4.3.3.3. Struktura gospodarstva u ZHŽ po sektorima..........................................................43
4.4 Organizacija sustava javne uprave ZHŽ .........................................................................44
4.4.1 Nadležnosti županijske vlasti ...................................................................................45
4.4.1.1. Zakonodavna vlast Županije (Skupština Županije) .................................................45
4.4.1.2. Izvršna vlast Županije............................................................................................46
5. ANALIZA STANJA NAJZNAČAJNIJIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U ZHŽ ..............51
5.1 Uvod ..............................................................................................................................51
5.2 Pregled po općinama .....................................................................................................51
5.2.1. Široki Brijeg .................................................................................................................51
5.2.2. Ljubuški .......................................................................................................................52
5.2.3. Posušje .......................................................................................................................52
5.2.4. Grude ..........................................................................................................................52
6. TRŽIŠTE RADNE SNAGE U ZHŽ ......................................................................................53
6.1 Osnovni podaci o tržištu radne snage u BIH ...................................................................53
6.2 Osnovni podaci o radnoj snazi u FBIH ............................................................................56
6.2.1 Podaci o zaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine ............................56
6.2.2. Podaci o nezaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine ........................57
6.3 Detaljna analiza tržišta rada u ZHŽ.................................................................................58
6.3.1 Podaci o zaposlenosti u Zapadno - Hercegovačkoj županiji .....................................58
6.3.2 Ponuda radne snage u Zapadno - Hercegovačkoj županiji - nezaposlenost ............59
6.3.3 Analiza ponude i zapošljavanja radne snage prema stručnoj spremi i kvalifikacijama u
ZHŽ ………………………………………………………………………………………………..61

6.3.4. Mladi na tržištu rada u Zapadnohercegovačkoj županiji................................................66
7. ISKUSTVA U RAZVOJU POSLOVNIH ZONA ....................................................................68
7.1 Inozemna iskustva .........................................................................................................68
7.2 Stanje poslovnih zona u BiH...........................................................................................69
8. ZAKONSKA REGULATIVA I KLJUČNI FAKTORI ZA RAZVOJ POSLOVNIH ZONA...........77
8.1 Ključna zakonska regulativa u županijama Federacije BiH ..............................................77
8.1.1 Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u Federaciji BIH (2007-
2010.god.).............................................................................................................................77
8.1.2 Projekt „RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U FEDERACIJI BIH“... 80
8.2 Položaj poslovne infrastrukture u strateškim dokumentima u BiH....................................81
9. ANALIZA LOKALNOG AMBIJENTA ZA RAZVOJ POSLOVNIH ZONA U ZHŽ/ZHK –
TERENSKA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................82
9.1 Analiza konkurentnosti općina ........................................................................................82
9.2 Analiza općih podataka po općinama .............................................................................85
9.3 Sektorska analiza...........................................................................................................90
9.4 Proračun i usvojeni dokumenti za gospodarski razvoj .....................................................93
9.5 Stupanj razvoja korporativnog upravljanja ......................................................................96
9.6 Usluge općina i poduzetnička infrastruktura ........................................................................99
9.7 Mapiranje poslovnih zona .............................................................................................101
9.8 Izgrađenost poslovnih zona ..........................................................................................104
9.9 Atraktivnost poslovnih zona ..........................................................................................106
9.10 Stupanj razvijenosti poslovne zone kao proizvoda.....................................................107
9.11 Procijenjena investicija u detektirane potencijalne poslovne zone..............................108
10. OČEKIVANI UČINCI OD OSNIVANJA POSLOVNIH ZONA .............................................109
11. MODEL UPRAVLJANJA PROCESOM RAZVOJA POSLOVNE ZONE I AKCIJSKI PLAN. 112
12. BUDUĆA ULOGA AOCIJACIJE ZA EKONOMSKI RAZVOJ REDAH I LOKALNIH AGENCIJA U
RAZVOJU PZ ..............................................................................................................................113
12.1 Opći elementi i značajke budućeg lokalnog gospodarskog razvoja ZHŽ ...................113
12.2. Koncept budućeg lokalnog i županijskog gospodarskog razvoja .....................................114
12.3 Program aktivnosti i sinergijskog nastupa od značaja za razvoj poslovni zona ZHŽ ... 116
12.3.1 Plan i program otvaranja novih poslovnih zona ......................................................116
12.3.2 Rješavanje pitanja zemljišta za nove i proširenje postojećih poslovnih zona...........117
12.3.3 Financiranje izgradnje/dovršenja proizvodnih poslovnih zona ................................117
12.3.4 Sadržaj poslovnih zona.............................................................................................118
12.3.5 Proizvodna namjena u poslovnim zonama .............................................................118
12.3.6 Istraživačka i inovativna aktivnost u specijalnim poslovnim zonama-Tehnološki park
Mostar i regionalni inovacijski centri.....................................................................................119
12.3.7 Ukidanje administrativnih barijera ..........................................................................119
12.3.8 Financiranje i poticaji u poslovnim zonama ............................................................120
12.3.9 Prijedlog olakšica poduzetnicima u poslovnim zonama (uključujući i ostale
poduzetnike) .......................................................................................................................120
12.3.10 Edukacija o poduzetništvu i promicanje poduzetništva .......................................121
12.4 Strategijska pozicija Hercegovine u predpristupnom periodu u odnosu na EU fondove
…………………………………………………………………………………………………121
13. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ............................................................................................123
POPIS TABELARNIH PRIKAZA .................................................................................................128
POPIS SKRAĆENICA I AKRONIMA ..........................................................................................129
14. LITERATURA ..................................................................................................................130

Predgovor
Ova studija i njezini prateći materijali (Studija razvoja poslovnih zona
Hercegovine, Vodič za uspostavu poslovnih zona, Vodič za EU programe, Tržište
radne snage Hercegovine i dr.) te opsežna istraživanja koja su tim povodom bila
urađena imala su za cilj sagledati nekadašnji, sadašnji i budući potencijalni
gospodarski rast Hercegovine kao cjeline kao i Zapadno - Hercegovačke županije
(ZHŽ) izdvojeno. Prvenstveni interes bio je na znanstvenim osnovama istražiti
razvoj poslovne infrastrukture koji je u svakom nacionalnom gospodarstvu jedan
od pokretača rasta i razvoja. U tom smislu, za očekivati je da skladno i planski
razvijana poslovna infrastruktura treba biti jedan od pokretača gospodarskog rasta
Hercegovine i ZHŽ-a. Svakako da je bilo nemoguće zanemariti sve druge
karakteristike i posebnosti koje regiju Hercegovine čine jedinstvenom u BiH i šire, i
koje svakako trebaju biti prioritet ukupnog rasta Hercegovine. Tu na prvom mjestu
vidimo turističke, energetske, poljoprivredne i zemljišne potencijale i mogućnosti
koje uz blago klime, koja je jedinstvena u ovom dijelu Europe, čine ovu regiju
jednom od perspektivno najinteresantnijih regija Europe za život u XXI. stoljeću.
Svakako, da bi ona to i istinski postala potrebno je mnogo rada, znanja i truda, jer
bazirati se samo na onome što je priroda dala bilo bi potpuno pogrešno i utopijski.
Da ovo nije nikakva nerealna procjena ljudi očaranih krajolikom ili klimom
Hercegovine, ili zaslijepljenost domaćina koji ne vidi „dalje od kućnog praga“,
najbolje svjedoči činjenica da je specijalizirani etablirani časopis za izravna strana
ulaganja, FDI Magazin, koji je 2001.godine pokrenula Financial Times grupa,
svrstao regiju Hercegovina u top 10 južnih europskih regija u kategoriji studije
promocije stranih ulaganja, u sklopu natječaja za Europski grad i regiju budućnosti
za 2010/11.godinu. Tako se Hercegovina našla u društvu s poznatim europskim
regijama kao što su Andaluzija i Katalonija u Španjolskoj, Piemont u Italiji ili
Međimurje u Hrvatskoj. Treba naglasiti da su u konkurenciji bila 233 grada i 142
regije i da su stručnjaci koji su šest mjeseci radili na odabiru i rangiranju gradova i
regija, imali vrlo složen pristup izbora: od kriterija za vrednovanje do sagledavanja
svih elemenata svake regije.
Iako ova Studija u osnovi, kao i u samom naslovu, stavlja naglasak na
poslovne zone to ipak ne znači da nisu sagledani i drugi elementi poslovne
podrške razvoju poduzetništva kao što je razvoj klastera, znanstveno-tehnoloških
parkova, poslovnih inkubatora ili brojni drugi elementi meke i tvrde podrške razvoju
poduzetništva. Dakle naglasimo, ova Studija koja u osnovi promatra poslovne
zone kao mjesta snažnog zamaha razvoja gospodarstva na prvo mjesto stavlja
opće potencijalne regije i kvalitetu mogućeg ugodnog življenja gdje turizam čini
prvu važnu gospodarsku kariku promocije regije Hercegovine. Naime, ni u kom
slučaju se razvojem poslovnih zona, novih energetskih i industrijskih kapaciteta,
optimalnim iskorištenjem poljoprivrednog zemljišta i dr. koje držimo iznimno
važnim za Hercegovinu, ne smiju ugroziti postojeće prirodne i antropogene
vrijednosti Hercegovine. Najkraće rečeno: sve se mora temeljiti na održivom
razvoju Hercegovine.
Projektni tim

1. ZNAČAJ I CILJ STUDIJE
1.1. Uvod
U strateškim ciljevima i mjerama razvoja regije Hercegovina projekt

JAČANJE KAPACITETA REGIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE POSLOVNOM
INFRASTRUKTUROM KAO INSTRUMENTIMA POTPORE PODUZETNIŠTVU je
prepoznat kao značajan i prioritetan. On je posebno u funkciji doprinosa rješavanju
nezaposlenosti kao jednog od najvećih i gorućih problema u Hercegovini. Pored
toga, njime se stvaraju inicijalne pretpostavke za pokretanje potencijalnih,
neiskorištenih ili nedovoljno korištenih proizvodnih kapaciteta unutar kompleksa
nekadašnjih velikih poslovnih sustava ili osnivanje poslovnih zona i ostalih
instrumenata podrške poduzetništvu na potpuno novim lokacijama.
Problemi s kojima se suočava regija Hercegovina, kao što su
nezaposlenost, porast siromaštva, te zaostajanje u gospodarskom razvoju
posljedica su kako rata, tako i problema koje neminovno generira proces tranzicije.
Nekada veliki poslovni sustavi, koji su podstavljali temelje gospodarskog razvoja
Hercegovine i zapošljavali veliki broj radnika, danas su uglavnom devastirani i
nemoćni da samostalno iznađu putove svoje revitalizacije. S druge strane,
novonastali privatni sektor još nije dosegao obim poslovne aktivnosti koji bi
apsorbirao veći broj nezaposlenih, ublažio posljedice propasti velikih poslovnih
sustava, te otvorio perspektive novog, uravnoteženog, samoodrživog i dinamičnog
razvoja.
Tranzicija, kao globalni i opći društveni proces još uvijek se nije desila u
svijesti ljudi koji čine organe lokalne vlasti i menadžment propalih poslovnih
sustava. Oni još uvijek nisu spoznali svoju ulogu aktivnih učesnika - pokretača i
kreatora procesa gospodarskog razvoja. Zbog toga, razvojni potencijali
Hercegovine kao što su ljudi, prirodni resursi, energija, te objekti, industrijske,
prometne i ostale infrastrukture i dalje ostaju neiskorišteni ili se koristi u
ograničenom ili minimalnom kapacitetu.
Poseban problem podstavljaju kapaciteti bivših velikih poslovnih sustava
koji vremenom sve više propadaju. Novi/alternativni načini iskorištavanja tih
potencijala i njihovo stavljanje u funkciju gospodarskog razvoja praćeni su
problemima u čijem rješavanju je neophodno angažiranje kako javnog, tako i
privatnog sektora. Javni sektor treba biti aktivan u kreiranju stimulirajućeg
ambijenta u kojem će privatni sektor, kroz realizaciju vlastitih poslovnih interesa,
doprinositi ostvarenju općih društvenih i razvojnih ciljeva. U tom kontekstu
nezamjenljiva je uloga lokalnih vlasti koje moraju imati ključnu ulogu u stvaranju
povoljnijeg poslovnog okruženja, onog koji će, ne samo promovirati, nego i
stimulirati i olakšati osnivanje, rast i razvoj malih i srednjih poduzeća, te inicirati,
kreirati i koordinirati druge poduzetničke projekte i poduhvate. Zbog toga se u
konceptu integralnog, integriranog i uravnoteženog gospodarskog razvoja očekuje
pro-aktivna uloga lokalnih organa vlasti u procesu prepoznavanja potreba lokalnih
područja i razvoja studija i projekata koji bi odgovorili na te potrebe.
S obzirom da lokalni učesnici još uvijek nisu prepoznali svoju ulogu
inicijatora i kreatora lokalnog, ali i regionalnog gospodarskog razvoja, to se
edukacija, stručni i naučni pristup u ovoj oblasti čini ne samo potrebnim, nego i
neophodnim.

Poslovne zone, kao i tehnološki parkovi i inkubatori podstavljaju novi
koncept koji je prepoznat kao jedan od instrumenata poticaja bržeg gospodarskog
razvoja regije.
One mogu ponuditi povoljnije uvjete s aspekta prostora, objekata,
industrijske, prometne i komunalne infrastrukture čime se kreira pozitivno poslovno
okruženje koje potiče osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, te dolazak stranih
investicija (kompanija). Domaći i strani ulagači, u namjeri ulaganja u pokretanje
proizvodnje, suočeni su sa problemom nedefiniranih, nereguliranih i neuređenih
lokacija. To daje lošu sliku o zemlji, lokalnoj i regionalnoj zajednici i stvara utisak
da ista ne poduzima adekvatne mjere na stvaranju ambijenta pogodnog za
ulaganje. Domaći ulagači odustaju od ulaganja ili se izlažu enormnim troškovima
razvoja lokacija sa kompletnom novom infrastrukturom, dok inostrani ulagači
poslovne prilike traže u drugim zemljama.
Osnovni cilj realizacije projekta, uzimajući u obzir sve izrečeno u uvodnom
dijelu, jeste realno sagledavanje iskustava formiranja i razvoja poslovnih
infrastrukture iz drugih zemalja, identifikacija potencijalnih lokacija poslovnih zona i
drugih instrumenata podrške poduzetništvu na području ZHŽ, evaluacija i
rangiranje identificiranih poslovnih zona i drugih instrumenata podrške
poduzetništvu, objektivan izbor i prijedlog najpogodnijih područja i poslovnih zona,
prijedlog aktivnosti na uspostavljanju poslovnih zona, te sagledavanje uloge
županije i lokalne uprave na formiranju poslovnih zona sa prijedlogom akcijskog
plana za svaku poslovnu zonu posebno, te sagledavanje potencijalnih učinaka
poslovnih zona na lokalni i razvoj regije. Sve navedeno treba biti u funkciji
globalne ocjene samoodrživosti poslovnih zona i prijedloga organizacijsko-
upravljačkih rješenja i drugih aktivnosti kojima bi se to ostvarilo.
Naglasimo da poduzetničku infrastrukturu i mjere podrške ne čini samo
osnivanje poslovnih zona. Poduzetničku infrastrukturu čine elementi koji su
potrebni poduzetniku za početak rada, rast i razvoj. Elementi podrške mogu biti:
MEKA / NEOPIPLJIVA TVRDA / OPIPLJIVA

1. razvojno poduzetnički
centri/zone
1. informacije 2. poslovne zone
2. savjeti 3. razvojne agencije,
3. konsultacije 4. poslovne
4. edukacija asocijacije/udruženja,
5. ‘think tanks’ 5. info centri,
6. umrežavanje 6. poslovni inkubatori,
7. tehnološki centri i parkovi,
8. finansijska podrška,
Osnivanje i rad pojedinih elemenata podrške ovisi o politikama za razvoj

MSP-a u lokalnoj zajednici (regiji). Iskustva zemalja u tranziciji nam govore da je
neophodan strateški pristup razvoju MSP-a, odnosno strateško formuliranje i
implementaciju politika za razvoj MSP-a. Strateški pristup će omogućiti sustavnu
izgradnju poduzetničke infrastrukture. Iako je uloga države ključna za sustavnu
izgradnju poduzetničke infrastrukture, većina inicijativa vezanih za razvoj te
infrastrukture u Bosni i Hercegovini za sada dolazi od strane međunarodnih
institucija/organizacija i lokalnih zajednica.

1.2 Studija formiranja poslovnih zona u ZHŽ kao dio ukupnog
projekta
Studija je definirala ulogu ZHŽ, lokalne vlasti, državnih poduzeća i privatnih

kompanija u procesu formiranja poslovnih zona i drugih instrumenata podrške
poduzetništvu, identificirala probleme koji se postavljaju pod osnivače poslovnih
zona, počevši od financiranja, kompliciranih/neriješenih vlasničkih odnosa,
promocije i drugog, te ponudila odgovarajuća rješenja za njihovo savladavanje.
Studija je globalno procijenila učinke koje će uspostavljenje poslovnih zona u ZHŽ
imati na nezaposlenost, smanjenje siromaštva, kreiranje pozitivnog poslovnog
ambijenta, osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, poduzetništvo, povećanja
privredne aktivnosti u regiji, te privlačenje stranih kompanija i investicija. Ona je
ukazala na potrebu i podložila model suradnje javnog i privatnog sektora u
realizaciji koncepta razvoja poslovnih zona, naročito između županija, općinske
uprave i gospodarskih subjekata-državnih i privatnih kompanija sa prijedlogom
plana aktivnosti.
Osim gore navedenih ciljnih skupina ostvarena je potreba da ključni igrač
čitavog procesa, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, usavrši svoje kapacitete
po pitanju uspostave instrumenata poslovne infrastrukture i postane relevantni
katalizator svih aktivnosti u regiji Hercegovina po pitanju uspostavljanja poslovnih
zona i ostalih instrumenata podrške poduzetništvu. Studijom i projektima treninga
koji su je pratili te izrađenom pratećom dokumentacijom također je ostvareno
jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih zajednica (općina, županija) kroz obuku
osoblja i stvaranje sinergijskog djelovanja različitih interesnih skupina. U
budućnosti to podrazumijeva proaktivnije tumačenje zakonskih propisa, prostornih
planova, menadžment ljudskih resursa i sl., a sve s ciljem optimizacije razvoja
različitih poslovnih zona, za ravnomjeran i uravnotežen razvoj cijele Hercegovine i
ZHŽ.
1.3 Osnovna identifikacija problema
Srednje i malo poduzetništvo čine najvitalniji i veoma značajan segment

gospodarskog i jedinstvenog prostora BiH. Od ukupnog broja uposlenih u sektoru
MSP-a uposleno je 65-70% djelatnika. Struktura MSP-a je nepovoljna, premalo je
proizvodnih MSP-a, uvoz je veći od izvoza, a stopa neuposlenih procjenjuje se do
44%. S obzirom na potencijal, prirodne i radom stvorene resurse, otvara se realna
šansa za razvitak novih MSP-a,prioritetno proizvodnih.
Neophodno je dosljedno i učinkovito angažiranje svih domaćih kreativnih
potencijala kroz usklađenu politiku djelovanja:
• na povećanje vlastite proizvodnje i zapošljavanja (jačanje duha
poduzetništva praćenog socijalnom odgovornošću, jačanju samopouzdanja
u vlastite snage praćeno stručnim i postojanim institucijama, poticaj i
afirmiranje porodičnog posla)
• očuvanje kulturne baštine i autohtonog kulturnog stvaralaštva (uz podršku
države i okrenutosti tržištu kao elementu povjerenja i zajedničkog života)
• jačanju sposobnosti izvozno orijentiranog gospodarstva Hercegovine
• zamjena uvoza domaćom proizvodnjom

• jačanju institucija i instrumenata podrške malom gospodarstvu u svim
oblastima djelovanja
Temeljni prioriteti entitetskih ministarstava gospodarstva su poticanje
ozračja poduzetništva i to posebno stimulirajući domaću proizvodnju. Proizvodnja
se mora temeljiti na uspješnim velikim gospodarskim subjektima, koji
omogućavaju razvoj malog gospodarstva i stimuliraju malo gospodarstvo, na
proizvodnju većine proizvoda koje uvozimo. Navedeno se može postići uz:
• Izgrađenu infrastrukturu za poduzetništvo i
• promijenjeni odnos prema malom gospodarstvu (veća izdvajanja za poticaj
MSP-a)
Prepreke za razvoj MSP-a u načelu su:
• loše stanje regionalne i lokalne infrastrukture,
• neadekvatan obrazovni sustav,
• sporost u donošenju stimulativnih propisa i njihova primjena.
Velika mogućnost za gospodarski rast i razvoj regija/županija je u stvaranju
novih proizvodnih MSP-a, otvaranjem proizvodnih radnih mjesta te zamjeni
uvoznih proizvoda domaćim. Glavni zadatak studije razvoja jeste kreirati okvir za
stvaranje održivog, međunarodno konkurentnog i izvozno orijentiranog sektora
MSP-a i na taj način osigurati gospodarski i društveni boljitak za cijelu BiH.
Razvojne studije imaju osnovni pravac a to je: identificirati lokalne
prednosti, te razviti lokalnu infrastrukturu. Osnovna infrastruktura za podršku
malom gospodarstvu su poduzetničke zone. Konkurentnost malog gospodarstva u
odnosu na gospodarstvo zemalja iz okruženja u smislu izvoza i privlačenja stranih
ulaganja je neostvarljiva bez izgradnje infrastruktura za malo gospodarstvo.
U pogledu stanja uočen je neravnomjerni razvoj poduzetničkih/poslovnih
zona, koje prema iskustvima drugih europskih zemalja podstavljaju najbrži put
ostvarenja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. U ovom projektu postavljeni su
sljedeći opći ciljevi:
• težište zona mora biti proizvodnja
• poslovna/proizvodna/poduzetnička zona treba osigurati izgradnju poslovno-
proizvodnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu
• sastavni dio poslovne zone treba je centar za edukaciju i pružanje potrebnih
savjeta poduzetniku o financiranju, potrebnoj proizvodnji i načinu
poslovanja
• ravnomjernim otvaranjem poduzetničkih zona izjednačavaju se razlike u
standardu u cijeloj regiji
Zone u BiH još nemaju minimalni sadržaj opremljenosti. Analizom sadašnjih
zona, utvrđene su velike mogućnosti daljnjeg razvoja malog i srednjeg
poduzetništva intenziviranjem razvoja poduzetničkih zona.
Ulaganja u poduzetničku infrastrukturu (poduzetničke zone) osigurat će:
• konkurentnost gospodarstva u odnosu na gospodarstvo iz zemalja
okruženja u smislu privlačenja stranih ulaganja
• interesno umrežavanje poduzetnika
• povećan broj novoregistriranih poduzeća zasnovanih na znanju
• zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih kadrova
• brži transfer znanja i tehnologija

Sadašnje zone su pretežno nedovršene, infrastruktura je nedostatna, a
cjelokupna funkcija zona nije uspostavljena. Sadržaj zone nije standardiziran, a
sustavi poticaja nisu usklađeni. Neravnomjeran broj zona u regiji gotovo u
potpunosti odgovara neravnomjernom razvoju pojedinih dijelova regije. Cilj kojem
trebamo težiti je: stvaranje udobnijeg ambijenta za poduzetništvo. Izgradnjom
poduzetničke infrastrukture u prvom redu poduzetničkih zona, u najširem smislu,
taj cilj ćemo ostvariti.
1.4 Metodologija istraživanja
Cjelokupno istraživanje na izradi Studije realizirano je u tri osnovne faze, i

to:
a) prikupljanje sekundarnih podataka i informacija, njihova analiza i sinteza;
b) prikupljanje primarnih podataka na terenu korištenjem različitih metoda (intervju,
opažanje), prikupljenih primarnih podataka i informacija, te sistematizacija
opažanja korištenjem metoda analize, sinteze i konkretizacije,
c) prezentiranje rezultata istraživanja metodom znanstvenog logičkog promišljanja
i zaključivanja na osnovu obrađenih podataka i informacija.
Kao što je navedeno, za prikupljanje podataka korištena je kombinacija
interne i eksterne metode, odnosno “desk method” – istraživanja za stolom i “field
method” – istraživanja na terenu (intervjui, metode opažanja). Od metoda za
obradu, odnosno analiziranje podataka i informacija korištena je kombinacija
sljedećih metoda: analiza, sinteza, konkretizacija, generalizacija, indukcija i
dedukcija, te pravne metode istraživanja.
Ova studija sadrži i određene nedostatke. Prilikom prikupljanja primarnih
podataka anketiranjem suočili smo se s problemom nedostatka relevantnih
podataka i informacija, kako o određenim pitanjima koja se odnose na procjenu
odnosa općina prema lokalnom gospodarskom razvoju, tako i o kandidiranim
poslovnim zonama. Tako se na pojedina pitanja iz upitnika nije mogao dobiti
odgovor u svim općinama, a time ni vršiti njihova daljnja obrada i analiza.
Anketirani često nisu imali odgovor iz razloga što nadležne općinske službe ne
raspolažu sa sistematiziranim podacima koji se odnose na praćenje napretka i
učinka lokalnog gospodarskog razvoja. Uočen je nedostatak mehanizma za
praćenje i evidentiranje parametara lokalnog gospodarskog razvoja. Obavljeno je
naknadno prikupljanje traženih podataka što je zahtijevalo duže vremensko
razdoblje i dodatni napor članova projektnog tima. Svakako da će ove
manjkavosti biti ispravljene eventualnim izradama studija izvodljivosti za pojedine
poslovne zone.

2. OSNOVNE POJMOVNE ODREDNICE VEZANE ZA
POSLOVNU INFRASTRUKTURU
2.1 Pojam i sadržaj poslovnih zona
Poslovna zona podstavlja prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti

kojom upravlja specijalizirani tim profesionalaca ili neka organizacija i koja je
nastala kao rezultat organiziranog i osmišljenog razvojnog koncepta neke regije ili
države u cjelini. Svojim „stanarima“ poslovna zona nudi određene pogodnosti koje
mogu biti iskazane kroz povoljnije najamnine, odloženo plaćanje, olakšice u
poreskoj politici, lakši pristup venture-kapitalu, organizirani marketinški nastup,
pomoć u izvozu i dr. Poslovnu zona može organizirati i niome upravljati lokalna
samouprava ili regionalna vlada, putem različitih kvazi-vladinih i sl.organizacija,
može imati privatni status ili neki drugi oblik organizacije.
U osnovi opća podjela poslovnih (poduzetničkih) zona je na:
• Zanatske
• Industrijske
• Poduzetničko-industrijske
• Poduzetničko-zanatske
• Uslužne
• Poljoprivredne
• Turističke
• Tehnološke i
• Razvojne
Poslovne zone mogu biti i SPECIJALIZIRANE ZONE kao npr. tehnološki
centri, parkovi, inkubatori, centri za prijenos znanja i tehnologija, zone
specijalizirane za određene djelatnosti, čiste INDUSTRIJSKE ZONE (veća
područja sa velikom koncentracijom industrije u kojima prevladavaju velika
poduzeća) i PIODUZETNIČKO-ZANATSKE (područje sa velikom koncentracijom
ponajprije malih poduzeća i poduzetnika). One predstavljaju prostorno područje,
podijeljeno i pripremljeno tako da može biti istovremeno korišteno od strane više
poduzeća, karakteristično po zajedničkoj infrastrukturi i blizini poduzeća.
Industrijska zona je prostor namijenjen za smještaj MSP-a kao i velikih
poslovnih sustava koji se namjenski opredjeljuje za razvoj industrije u nekoj
lokalnoj zajednici ili regiji. Ovaj prostor se najčešće na komercijalnoj osnovi
prodaje zainteresiranim nema karakter upravljačke organizacije kao što ga imaju
neki drugi oblici poslovne infrastrukture. Koncept uspostavljanja industrijskih zona
u BiH započet je još u doba Austro-Ugarske monarhije i nastavljen u vrijeme
nakon II. svjetskog rata tako da je većina BiH centara imala svoje industrijske
zone.
Bez obzira kako ih nazvali, sve one moraju imati najmanje dvije zajedničke
karakteristike: zajedničku lokaciju tvrtki koje obično ostvaruju poslovnu suradnju i
imaju zajednički menadžment zone. Vrlo su bitne razlike od jedne do druge u
smislu vrste i veličine.

Pored navedenih podjela mogu se dijeliti i na osnovu vrste ulaganja,
odnosno pripremljenosti za ulaganje na:
• Green field (zelene površine) i
• Brown field (smeđe površine).
U slučaju „green field - GF“ ulaganja govorimo o stvaranju poslovnih zona
na potpuno novim lokacijama, dok je u slučaju „brown field – BF“ investicija u
poslovnu zonu ista već stvorena mikrolokacijski od već korištenog zemljišta i
objekata u urbanim/industrijskim centrima. U tom smislu, u Bosni i Hercegovini je
posebno značajno korištenje, odnosno ponovno pokretanje infrastrukturnih
kapaciteta nekadašnjih velikih državnih poduzeća (dijelovi RMK, Energoinvesta,
SOKO-la i dr.) čije stajanje i propadanje ubrzano uništava njihovu vrijednost.
«Znanstveni park/Tehnološki park ili znanstveno-tehnološki park (ZTP) je
organizacija kojom upravlja specijalizirani tim stručnjaka čiji je osnovni zadatak
povećati blagostanje zajednice promovirajući kulturu inovativnosti i konkurentnosti
udruženih poduzetnika i istraživačkih institucija. Za postizanje ovih ciljeva,
znanstveno-tehnološki park potiče i upravlja protokom znanja i tehnologija između
sveučilišta, I&R institucija, MSP/kompanija i tržišta; on olakšava kreiranje i rast na
inovacijama zasnovanih kompanija kroz inkubacijske i spin-off procese i osigurava
uslužne servisne usluge u cilju povećanja dodane vrijednosti zajedno sa uslugama
visoko-kvalitetnog ambijenta i opreme u TP.» (Definiciju za ZTP dala je IASP –
Svjetska asocijacija znanstvenih/tehnoloških parkova - International Association of
Science Parks).
Klasteri su model umrežavanja tvrtki gdje se na fleksibilan način pokreće
razvoj MSP-a i na tim osnovama potiče gospodarski razvoj na lokalnoj, regionalnoj
ili nacionalnoj razini. To istovremeno ukazuje da je konceptualni pristup razvoja
klastera relativno složen i zbog toga se može ostvarivati samo uz simultanu
suradnju predstavnika vlasti, tvrtki kandidata za uključenje u klaster, financijskih
institucija, obrazovnih, istraživačkih, razvojnih i drugih organizacija. Sustav
klastera ili „mreža grozdova“ je globalni model razvoja MSP-a. Razvijaju se tamo
gdje je razvoj malog biznisa već dosegao zavidnu razinu i gdje sustavne mjere
države tome pogoduju. Klasteri poduzeća svrstanih u istu djelatnost ili u više
komparativnih djelatnosti stvaraju organiziranost, razvoj, tržišno–marketinške
poduhvate i sl. u jednoj regiji ili više povezanih regija, doprinose ubrzanom razvoju
tvrtki, primjeni suvremenih metoda rada i pod suvremenim menadžmentom crpe
maksimum iz tržišnog okruženja. Oni stvaraju realne pretpostavke da
gospodarstvo regije dobije konkurentske prednosti u odnosu na druge. Pošto je
koncept razvoja klastera vezan za kompleks regionalne ekonomije, on se i ne
može implementirati bez učešća lokalne i regionalne vlade, i to u mjeri i intenzitetu
koji su daleko veći nego u nekim drugim razvojnim poduhvatima. Tu se prvotno
misli na stvaranje adekvatne infrastrukture, pravnih okvira i mjera gospodarske
politike. To je uvjet za pokretanje većeg broja sasvim novih tvrtki iz onih sektora
koji u klasteru mogu dati najbolje razvojne i financijske rezultate.
Poslovnim inkubatorom se smatra 'pogodan' prostor u kojem svoj biznis
započinju potencijalni poduzetnici ili svoj biznis nastavljaju jako mlada mikro, mala
i srednja poduzeća (obično od 6 mjeseci). Pogodnost prostora se ogleda u
povoljnim uvjetima za njegovo korištenje, poslovno savjetodavnim i ostalim
uslugama koje će se pružati korisnicima prostora, kao i pomoć menadžmenta
inkubatora korisnicima usluga.

Poslovni inkubator mora sadržavati najmanje tri važne komponente:
objekt (prostore za poslovanje),
poslovno savjetodavne i ostale usluge,
usluge menadžmenta.
Poslovni inkubator pruža mogućnost mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP)
da posluju na jednom mjestu i dijele zajedničke prostore na novi i originalan način.
Inkubatori se dizajniraju na način da podrže/zadovolje potrebe lokalne zajednice, i
kao rezultat takvog pristupa imaju veoma individualan stil i fokus. Smatra se da
treba krenuti u stvaranje poslovnog inkubatora ako:
1. postoji raspoloženje unutar lokalne uprave i šire zajednice (podanost
lokalnih aktera) da podrže rad inkubatora,
2. postoji razumijevanje unutar lokalne zajednice ili institucije koja osniva
inkubator o suštini rada poslovnog inkubatora i mogućnost kreiranja dobrog
menadžmenta u inkubatoru,
3. postoji potreba (od strane poduzetnika, potencijalnih poduzetnika, neke od
razvojnih institucija) za takvim instrumentom lokalnog gospodarskog
razvoja,
4. postoji pogodna infrastruktura ili se procjeni da vrijedi uložiti u fizičku
infrastrukturu koja će služiti za inkubiranje biznisa,
5. postoji opravdanost za novčanim ulaganjem (potrebno je odgovoriti na
pitanje da li bi se suma novca koja je potrebna za pripremu fizičke
infrastrukture i rad inkubatora mogla utrošiti za financiranje druge vrste
podrške razvoju novih ili postojećih biznisa, a koja bi dala veći učinak).
6. postoji li mogućnost financijske održivosti inkubatora.
Da bi neka lokalna ili regionalna zajednica uspješno razvijala poslovne zone
mora prije svega ispuniti određene preduvjete za osnivanje i razvoj poduzetničkih
zona:
• Zona mora biti predviđena prostorno planskim dokumentom
• Ulaganja u osnivanju i razvoju zone trebaju se zasnovati na objektivnim
potrebama poduzetništva (ispitivanje interesa poduzetnika sa područja
općine, regije i inostranstva koji mogu biti potencijalni ulagači)
• Sadašnje stanje i moguća izgradnja prometne i komunalne infrastrukture,
prilagođene projektnim rješenjima
• Uređeno pitanje vlasništva zemljišta i zemljišno-knjižnog stanja
• Utvrđivanje modela ustupanja zemljišta investitorima (u obliku koncesije ili
trajna prodaja) i
• Mogućnost proširenja poduzetničkih zona i sl.
Kako će poslovna zona funkcionirati i koliko će biti uspješna ovisi u velikoj
mjeri o nosiocu uspostave zone. Financiranje osnivanja i razvoja poduzetničkih
zona trebaju voditi općina, grad ili više razine vlasti putem svojih specijaliziranih
organizacija, koristeći vlastita proračunska i donatorska sredstva za:
• Izradu projektne i druge dokumentacije za zonu
• Otkup zemljišta za formiranje zone
• Uređenje zemljišta i okoliša
• Uređenje infrastrukture i opremanja zone
• Izrada promotivnih materijala za zonu

Zona treba biti opremljena:
• ENERGETSKOM INFRASTRUKTUROM (trafostanice, javna rasvjeta,
električni i drugi priključci)
• KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM (vodovodne i oborinske instalacije,
voda i kanalizacija, priključak na vanjske instalacije i dr.)
• PROMETNOM INFRASTRUKTUROM (pristupne ceste - ceste u zoni,
telefonski i drugi priključci i dr.)
Zone su vezane za onoga ko se brine o njihovom razvoju te je razvoj zona
proizvod partnerstva lokalnih uprava i privatnog sektora a studija upravljanja
zonama je različita za zone namijenjene MSP-u i zone namijenjene velikim
poduzećima. Zone se grade u perifernim područjima i predgrađima urbanih
centara, koja imaju prometnu i drugu infrastrukturu te su od interesa za pojedine
industrije i tvrtke od značaja za lokalnu zajednicu.
Poslovne zone podstavljaju infrastrukturno opremljena područja koja
odgovaraju zahtjevima poduzetnika, te su prostorno planskom dokumentacijom
određena za obavljanje određene vrste gospodarske djelatnosti. Karakterizira ih
zajedničko korištenje organiziranog i opremljenog prostora od strane, uvjetno
rečeno, sličnih poslovnih subjekata kojima se obzirom na afinitete i potrebe
"boravkom" u poslovnoj zoni otvara mogućnost suradnje i poslovnog
povezivanja, racionalizacija poslovanja u pojedinim segmentima te korištenje
pojedinih resursa zajedno sa "susjedima" u zoni.
Poslovne zone, u pravilu, nastaju kao rezultat strateške politike da se
industrija locira na prostorno planskim dokumentima i predviđenim
područjima, kako bi se efikasno planirao razvoj prostora i zaštita okoliša te
gospodarski razvoj sa svim popratnim učincima (nova radna mjesta, novi poslovni
subjekti, rast i razvoj postojećih subjekata i dr.). Osim naziva poslovne zone u praksi
se često koriste i nazivi poduzetničke zone, industrijske zone, zone malog
gospodarstva, obrtničke zone, gospodarske zone, radne zone i dr. lako navedeni
izrazi imaju različita značenja, u praksi se često koriste kao sinonimi.
S obzirom na postojeću literaturu i iskustva, poslovne zone je teško
odrediti prema veličini, odnosno napraviti jedinstvenu podjelu. S obzirom na
površinu koju zauzimaju mogu se podijeliti na:
• mikro zone - obuhvaćaju površinu do 10 ha
• male zone - površine od 10 do 50 ha
• srednje zone - obuhvaćaju površinu od 50 do 100 ha
• velike zone - površine preko 100 ha
Prema namjeni odnosno djelatnostima koje su zastupljene u pojedinoj
zoni, uzimajući u obzir najopćenitiji kriterij, zone možemo podijeliti na:
• prerađivačko – proizvodne
• poslovno - uslužne mješovite
U našoj praksi uglavnom se susrećemo sa zonama mješovitog tipa u kojima
pored prevladavajućih proizvodnih poslovnih subjekta djeluju i subjekti koji se
bave djelatnostima kao što su: servisne usluge, informatika, građevinarstvo,
grafičke usluge, distribucija, veletrgovina, transport, te razni servisni centri,
skladišta i dr. Ono o čemu bi trebalo voditi računa jest da su djelatnosti, ukoliko
je to moguće, adekvatno razmještene kako bi se izbjeglo miješanje i sukob
međusobno "konfliktnih" djelatnosti (npr. metalne industrije i proizvodnje
prehrambenih proizvoda).

Djelatnost koja će se u zoni obavljati u nadležnosti je jedinice lokalne
samouprave. Za pravilan i strateški razvoj u željenom smjeru unaprijed bi trebalo
utvrditi prioritete i uvjete za ulazak poslovnih subjekata u pojedinu zonu,
definirajući tako i glavnu namjenu zone. Lokalna zajednica, koja uspostavom
zone teži ka ostvarenju ukupnog gospodarskog razvoja pruža pogodnosti za
poduzetnike i poslovne subjekte koji djeluju na njezinom teritoriju. Uvođenjem
određenih prioritetnih skupina poticaji se kanaliziraju prema poželjnim
(najčešće proizvodnim) djelatnostima koji stvaraju najveću dodanu vrijednost, dok
se pod određenim uvjetima ulazak u zonu omogućuje i drugim djelatnostima. Osim
toga, jedinica lokalne samouprave, odnosno tijelo koje upravlja zonom, u samom
začetku planiranja zone trebali bi obzirom na afinitete, utvrđene prioritete i
razvojni plan odrediti djelatnosti koje su za zonu "nepoželjne" te se u njoj ne
mogu smjestiti ni pod kojim uvjetima.
Poslovne ili poduzetničke zone su ključni element poduzetničke infrastrukture
kojim država, regije i lokalne zajednice žele stvoriti povoljno okruženje za razvoj
gospodarstva, u prvom redu malog i srednjeg poduzetništva, stimulirajući na taj način
prije svega domaću proizvodnju.
Temeljni cilj programa ulaganja u poduzetničke zone je dugoročno rješavanje
potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom i pružanje pripremljene infrastrukture na
zajedničko korištenje poslovnim subjektima smještenim u poslovnim zonama.
Neposredno se na taj način postiže:
• rast i razvoj poduzetnika
• stvaranje novih poduzetnika
• otvaranje novih radnih mjesta
• stvaranje mogućnosti za ulaganje i ostvarenje izravnih (inozemnih ili
domaćih) ulaganja
• razvoj novih tehnologija
• stvaranje mogućnosti za izmještanje proizvodnih djelatnosti iz gradskih /
naseljenih područja
• kreiranje povoljne poduzetničke klime u okruženju
• poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva
• povećanje konkurentnosti gospodarstva
• razvoj lokalne zajednice i regije
• razvoj gospodarstva u cijelosti
• povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.
K tome, poslovna zona u završnoj fazi mora imati uređen okoliš (zelene
površine) te se u zoni strogo moraju poštivati ekološke norme i propisi, a sukladno
tome mora biti organizirano sakupljanje i odvoz otpada. Ovo je naročito značajno za
regiju Hercegovine s obzirom na uvodnu elaboraciju o prosperitetnim i realnim
prilikama Hercegovine kao jedne od 10 top-regija Europe za privlačenje ulaganja.
Svakako, za razvoj zone na određenom području neophodan je interes
lokalne zajednice i poduzimanje svih potrebnih aktivnosti usmjerenih na realizaciju
iste. Te aktivnosti prije svega podrazumijevaju ispitivanje poduzetničkog potencijala
odnosno interesa za ulazak u zonu, izradu i usklađivanje prostorno planske
dokumentacije, pripremu (otkup) zemljišta, istraživanje stupnja opremljenosti i
dostupnosti infrastrukture, utvrđivanje osnovnih preduvjeta za razvoj zone i
poduzimanje svih početnih aktivnosti za realizaciju infrastrukturnih ali i poslovnih,
logističkih i ostalih sadržaja.

2.2 Opća slika stanja poslovnih zona Hercegovine
Na području regije Hercegovina i ZHŽ-a godinama unazad bilježe se pojedini

slučajevi osnivanja poslovnih zona, odnosno organiziranog djelovanja u smjeru
oblikovanja zajedničkog prostora za više različitih poslovnih subjekata. Međutim,
sustavan pristup uspostavi i strateškom djelovanju u smislu organizacije poslovnih
zona nije prisutan.
Glavni impuls i smjerokaz došao je od samih poduzetnika, odnosno korisnika i
potencijalnih korisnika poslovnih prostora. Naime, više od polovice ukupnih zahtjeva za
kredit kao osnovnu namjenu navodi potrebu rješavanja poslovnog prostora, bilo da se
radi o poduzetnicima koji su "prerasli" svoje poslovne prostore (hale, radionice, garaže),
izmještanju poduzetnika iz vlastitog dvorišta u kojemu (najčešće zbog širenja naselja) ne
postoje ili su smanjeni uvjeti za obavljanje a nadasve za širenje pojedine djelatnosti ili se
pak radi o poduzetnicima početnicima u potrazi za prvim prostornim rješenjem. Analogno
gore navedenom, veći dio realiziranih sredstava putem ulaganja vlastitih sredstava ili
poduzetničkih kredita utrošen je također na rješavanje pitanja poslovnog prostora.
Takvi rezultati analize ukazali su na potrebu za sustavnom uspostavom
poslovnih (poduzetničkih) zona koje će biti generatori razvoja malog i srednjeg
poduzetništva te cjelokupnog gospodarstva u regiji Hercegovina.
Shvaćajući značaj postojećih problema i ograničenja, Asocijacija za ekonomski
razvoj, REDAH, uz obavljene konzultacije sa svakom od županija i općina RS koje
gravitiraju regiji Hercegovine izradila je i podložila Studiju razvoja poslovnih zona u
regiji Hercegovine te Studija razvoja poslovnih zona svake županije odnosno
zajednice općina Istočne Hercegovine. Cilj ovakvog dokumenta i programa koji on
treba da generira je da se poduzetnicima omogući postizanje trajnog rješenja po pitanju
poslovnog prostora, vodeći računa o funkcionalnosti prostora te o racionalizaciji pri
izgradnji i budućem korištenju prostora, kao i ostvarenje svih pozitivnih učinaka
ulaganja u poslovne zone opisanih u prethodnom poglavlju.
Prvi korak koji je učinjen u tom pogledu bilo je sagledavanje cjelokupne
prostorne situacije u županijama analizom postojećih prostornih planova F BiH i RS,
te prostornih planova gradova i općina. Zatim su identificirane sve lokacije postojećih i
potencijalnih zona, te je napravljena "inventura" stanja u prostoru. Izvršen je uvid na
terenu:
• utvrđena je postojeća dokumentacija
• izvršena je analiza postojećih i potencijalnih lokacija
• utvrđeno je stanje po pitanju izgrađenosti u postojećim zonama
• utvrđena je prisutnost poduzetnika (u zonama gdje postoje)
• utvrđen je interes grada ili općine za razvoj zone
• utvrđeni su osnovni preduvjeti za razvoj pojedine zone.
Detaljan prikaz ove analize biće dan u poglavljima koja slijede i koji je
projektnom timu omogućio da definira zone koje su dobile različita obilježje i
vrijednosne prioritete (npr."prioritetne“ ili tzv. rang A što bi trebalo biti budući preduvjet
za dobivanje poticajnih sredstava iz entitetskog proračuna, RS i F BiH) te zone ranga
B i C koje bi trebale da imaju dominantno učešće regionalnog i lokalnog financiranja
(županije, gradovi i općine).
Sigurno je da je interes svake regije pa tako i ZHŽ da ima što veći broj poslovnih
zona, a posebice zona ranga A, ali svakako da to nije realno i ostvarivo uzimajući u obzir
i druge relevantne kriterije o kojima je već bilo riječi.

Ključno pitanje, koje se ovdje nameće, je koje pozicije zauzeti prilikom
određivanja broja zona koje će biti obuhvaćene strateškim dokumentom određenog
prostora ili regije. Naime, kao što je ranije spomenuto, zona koja ulazi u red strateških
i prioritetnih zona udovoljava osnovne uvjete za dobivanje financijske potpore od
regije i entiteta a time ima i veće šanse za uređenje i opremanje u kraćem razdoblju.
Imajući u vidu iznimno visoku cijenu opremanja zona svom potrebnom
infrastrukturom, velikim brojem zona na određenom području znatno se produžava
vijek projekta izgradnje pojedine zone jer se regionalni odnosno entitetski novac
disperzira, a jedinice lokalne samouprave nemaju financijsku snagu za samostalno
opremanje zone. Istodobno, gotovo sve jedinice lokalne samouprave na svojem
području žele ostvariti poslovnu zonu kako bi dale impuls domaćoj proizvodnji a time i
unaprijedile i ubrzale razvoj cjelokupnog gospodarstva.
O tom pitanju, s jedne strane postoje stajališta da bi za regiju veličine
Hercegovine (površina 12 264 km2; broj stanovnika 450 768, prosječne gustoće
naseljenosti 19,96) optimalno rješenje bilo uspostava nekoliko većih zona koje bi
bile strateški pozicionirane tako da su lako dostupne iz svakog dijela regije.
Svakako treba voditi računa da ovu regiju sačinjavaju 3 županije F BiH i nekoliko
općina RS te da treba voditi računa i o entitetskim i županijskim strateškim
planovima razvoja u ovom sektoru. S druge strane, pojedina resorna ministarstva
koja u svom djelokrugu rada pokrivaju i ovu oblast imaju u svojim programima
koncept razvoja zona u blizini svakog većeg naselja.
Prostorni plan Hercegovine (F BiH i RS odnosno općina i županija koje su
predmet istraživanja ove studije) također favorizira uravnoteženu disperziranost
lokacija bez obzira na neekonomičnost zbog troškova opskrbljivanja potrebnom
infrastrukturom. U prvom navedenom slučaju, bila bi olakšana izgradnja zona jer bi se
cjelokupni poticaji usmjerili na mali broj zona te bi se unatoč znatno većim
dimenzijama takvih zona vrijeme i troškovi izgradnje reducirali. U drugom slučaju,
nedostatak je dugotrajnost procesa izgradnje i opremanja zona. Međutim, velika
prednost je prilika kojom se omogućava jedinicama lokalne samouprave da
ispravnim odabirom prioritetnih djelatnosti na taj način doprinesu razvoju na svojem
području kao i ujednačenom razvoju na području cijele regije. S tim u vezi, potrebno
je odabrati rješenje koje se za pojedino područje pokaže kao optimalno, uvažavajući
prethodno iznesene opcije.
Uspoređujući tako Hercegovinu sa Istarskom županijom, koje su u mnogim
elementima vrlo slične (npr. Istarska županija 2.820 km2; 206.344 stanovnika2, ,
sličnost krajolika, klima, pogranično područje, napredno poduzetništvo i sl.), se
prilikom definiranja strateških područja računalo kako s potrebom za ujednačenim
razvojem županije, tako i s potrebom za zonama različitih veličina i namjena. Tako
se na području Istarske županije nalaze 22 strateške zone površine već od 2,5 ha pa
sve do 400 ha gdje one manjih dimenzija omogućuju rasterećenje naseljenih područja
od industrije te izmještanje lokalnih poduzetnika iz neuvjetnih poslovnih prostora
(garaža i radionica), dok bi one većih dimenzija privlačenjem novih investicija trebale
osigurati razvoj šireg područja i većih razmjera.
S druge strane, treba naglasiti da je RS u već spomenutom dokumentu, koji
tretira razvoj poslovnih zona u ovom BiH entitetu, definirala da uzevši u obzir viziju
razvoja zona, kao realni cilj Republike Srpske za promatrano razdoblje je
pokretanje dvije potpuno infrastrukturno izgrađene poslovne zone i dvije zone sa
djelomično izgrađenom infrastrukturom, gdje će se omogućiti realna i atraktivna
ponuda prostora za ulaganje u proizvodne pogone.

Jedna od spomenutih potpuno izgrađenih zona bi trebala imati strateški
značaj za Republiku Srpsku sa aktualnom ponudom od minimalno 35 ha uz
mogućnost proširenja na 100 i više hektara, a druga zona od lokalnog značaja bi
trebala imati mogućnost proširenja na minimalno 20 ha, sa već započetom
izgradnjom infrastrukture.
Paralelno, u razdoblju od 4 godine, potrebno je započeti pripremu
prostorno-planske dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na
minimalno 6 - 8 perspektivnih lokacija za uspostavljanje poslovnih zona u
Republici Srpskoj. Sigurno je da će se neke od ovih zona nalaziti u općinama
Hercegovine. Opravdanost i izvodljivost potencijalnih lokacija za izgradnju
poslovnih zona će biti ocijenjene u skladu sa mapiranjem postojećih i planiranih
poslovnih zona, ali i identifikacijom novih perspektivnih lokacija u Republici
Srpskoj. Sličnu situaciju trebalo bi ciljano provesti i z a općine F BiH a k oje s e
nalaze u Hercegovini.
2.3 Značaj poslovnih zona za razvoj
Svaka lokalna zajednica teži uspostavi optimalnog gospodarskog razvoja

radi stvaranja visokog životnog standarda svog stanovništva, a upravo su
lokalne vlasti, uz raspoložive resurse, presudni nositelji tog razvoja. Brojne su
definicije gospodarskog razvoja, a jedna koja objedinjuje mnoge definira
privredni razvoj kao "proces dugoročnog porasta realnog domaćeg proizvoda
kako ukupnog, tako i po glavi stanovnika".
Lokalni gospodarski razvoj nadilazi važnost same lokalne zajednice jer je
u funkciji razvoja šireg područja (regije), dok je regionalni razvoj ključan
segment gospodarskog i društvenog razvoja neke države. Stoga se lokalnim
razvojem ne bi smjela baviti isključivo lokalna zajednica, već bi ravnomjeran i
sustavan lokalni razvoj trebao biti jedna od prioritetnih mjera regionalne i
državne/entitetske gospodarske politike.
Za ostvarenje optimalnog lokalnog razvoja nekog područja neizostavno
je poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje donosi pojačanu
dinamiku poslovnih aktivnosti. "Porast poslovnih aktivnosti ima potencijalno vrlo
pozitivne učinke na životni standard stanovništva, uglavnom kroz porast
zaposlenosti i osobnih dohodaka. Također, može se očekivati porast poreznih
prihoda lokalnih proračuna koji se onda može iskoristiti za nove investicije u
infrastrukturu i druge razvojne projekte."
Svakako treba istaknuti da taj razvoj mora biti utemeljen na
pretpostavkama održivosti te mora biti postignut uz maksimalno očuvanje
prirodnih resursa.
Jedan od mogućih impulsa lokalnom gospodarskom razvoju svakako su
ulaganja u izgradnju, opremanje, poboljšanje ili proširenje poslovnih zona. Kada
govorimo o gospodarskom razvoju ulaganjem u poslovne zone naglasak mora biti
na pravilnom i optimalnom planiranju i korištenju prostora.
Jedna od temeljnih postavki koju bi trebalo poštivati prilikom stvaranja
prostornih razvojnih studija jest da bi ciljevi prostornog razvitka trebali ići u korak s
gospodarskim razvitkom. Prostorni planovi F BiH i RS kao i županija regije
Hercegovina trebali bi propisati da se "prioritetne razvojne zone trebaju uskladiti s
razvojnim odrednicama gospodarstva (onim granama na kojima će se temeljiti budući
gospodarski razvoj). Prostorni plan prvi je korak u tom dugoročnom procesu".

Ulaganje u poslovne zone, odnosno poticanje razvoja poduzetništva
izgradnjom poduzetničke infrastrukture te prednosti i koristi koje oni donose, mogu
se razmatrati s više stajališta i to sa stajališta:
• lokalne zajednice
• poslovnih subjekata, poduzetnika (korisnika prostora)
• regije
• entiteta i
• države.
U nastavku se razmatraju potencijalne koristi koje ulaganjem u poslovne zone
ostvaruju lokalna zajednica, korisnici (poduzetnici) i regija. Sa stajališta jedinica
lokalne samouprave osnovne prednosti formiranja zona su:
• olakšavanje učinkovitog planiranja razvoja prostora te zaštita okoliša
• brži lokalni gospodarski razvoj u skladu s prostornim i razvojnim planovima
• smanjenje iznimno visokih troškova uređenja infrastrukture, koncentracijom
infrastrukture u planiranim područjima te organizacijom prostora (zona) u
kojima se smješta veliki broj poslovnih subjekata
• povećanje vrijednosti zemljišta
• povećanje prihoda za gradski/općinski proračun
• učinkovit instrument privlačenja željenih industrija
• privlačenje novih poslovnih subjekata i novih investicija pružajući integriranu
uređenu infrastrukturu na jednom mjestu
• sprečavanje devastacije urbanog prostora
• dislokacija industrijskih pogona iz gradskih / naseljenih područja u funkciji
očuvanja prirodnih resursa te racionalnijeg korištenja prostora u naseljenim
područjima i prenamjena u primjerenije (profitabilnije i ekološki prihvatljivije)
namjene.
Sa stajališta investitora, poduzetnika odnosno poslovnog subjekta koji ima
potrebu za poslovnim prostorom i ulaže u poslovnu zonu, osnovne prednosti su:
• kupovina zemljišta, najam zemljišta ili hale/poslovnog prostora koji su uređeni
potrebnom infrastrukturom te se na jednom mjestu nalaze poslovni subjekti
sličnih afiniteta što otvara mogućnost suradnje (poslovnog povezivanja) i
racionalizacije pojedinih troškova poslovanja
• mogućnost rasta i razvoja
• povoljniji i jeftiniji način gradnje na uređenom zemljištu
• korištenje zajedničkih prostorija za poslovne aktivnosti (npr. poslovni centri,
dvorane za sastanke, konferencije i si.)
• korištenje zajedničkih službi (održavanje, nadzor)
• stjecanje uvjeta za dobivanje povlastica od jedinica lokalne samouprave
ukoliko postoje te ukoliko se prema djelatnosti uklapa u prioritetne skupine
(npr. pojedine porezne i druge olakšice)
• mogućnost poticaja putem kreditnih linija na razini grada / županije.
Kako bi se i dalje mogao nastaviti pozitivan trend privlačenja stranih
investitora posebno u proizvodni sektor, omogućio rast i razvoj domaćih poduzeća,
bilo bi neophodno formirati određeni broj poslovnih zona. Razvoj poslovnih zona
neće biti samo mjera za privlačenje stranih ulaganja, već i poticajna mjera za
domaće ulagače i poduzeća. Na osnovu anketa i istraživanja REDAH-a, pokazalo
se da vlasnici proizvodnih poduzeća imaju najviše problema kod proširenja
poslovnog prostora jer su to najzahtjevnija ulaganja.

Nakon investiranja u proizvodne hale, često se blokira njihov razvoj za dalje
proširivanje i razvijanje strojnog parka, opreme, kadrova i drugog, koje može trajati
i do 5 godina.
Sa stajališta regije, osnovne prednosti ulaganja u razvoj poslovnih zona mogu
se sažeti u poticanje razvoja poduzetništva i ukupnog gospodarstva čime se
doprinosi prosperitetu i razvoju regije u cijelosti.
Na osnovu navedenog, može se zaključiti da razvojem poslovne zone na
svojem teritoriju jedinica lokalne samouprave direktno utječe na brži i učinkovitiji
gospodarski razvoj usklađen s prostornim i razvojnim planovima i prioritetima kako na
lokalnoj, tako i na regionalnoj odnosno državnoj razini.

3. KRATKA SLIKA STANJA GOSPODARSTVA U BIH
3.1 Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju
Brojna istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini su pokazala da na brži

razvoj poduzetništva negativno utiče nedostatak odgovarajuće poduzetničke
infrastrukture - prostora za rad i širenje biznisa, otežano pribavljanje urbanističkih,
građevinskih i drugih dozvola i nedostatak usluga za početak i poboljšanje
poslovanja.
Bosna i Hercegovina zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije,
a neki od indikatora koji to pokazuju su najduže procedure registriranja posla,
najmanji broj malih i srednjih poduzeća na tisuću stanovnika i najnerazvijenija
poduzetnička infrastruktura. Četiri su razloga zaostajanja Bosne i Hercegovine za
zemljama regije. Vrlo kasno je došlo do priznavanja značaja razvoja poduzetništva
za gospodarstvo zemlje – povijesna kategorija. Negativan utjecaj je ostvaren i
sporim procesom privatizacije i tranzicije. Složena administrativna struktura države
sa četiri razine vlasti, nejasno definirane nadležnosti i stalna politička kriza su
uzrok nekonzistentnosti gospodarskih politika i zakonskih mjera, te
nekonzistentnosti institucionalnog okvira za razvoj poduzetništva.
Niz je svakodnevnih prepreka u radu s kojima se susreću poduzetnici, a
koje negativno utiču na brži rast i razvoj. Prepreke se mogu svrstati u četiri grupe:
pravne, financijske, infrastrukturne i institucionalne. Najbliža razina vlasti s kojom
se susreće poduzetnik je općina, te je i pritisak na općinu za otklanjanje ovih
prepreka najveći. Međutim, lokalne razine vlasti (općine) u Bosni i Hercegovini
nemaju na raspolaganju značajnije resurse za rješavanje ovih problema, te su
primjeri dobre prakse (vezani za otklanjanje prepreka za poslovanje) u Bosni i
Hercegovini vezani za zajednički rad i napore lokalnih razina vlasti, nevladinog
sektora i poduzetnika.
U okviru uvodnih razmatranja dat ćemo i vrlo kratak prikaz stanja bh.
gospodarstva koji je svakako od velikog značaja za problematiku ove studije.
Osnovni izazov bh. gospodarstva je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje
konkurentne europske zemlje (v. graf III-1). Zajedno sa ostalim zemljama
jugoistočne Evrope čini najnekonkurentniju regiju Europe. K tomu, evidentan je
trend opadanja konkurentnosti bh. gospodarstva od 2006. godine.

Graf III-1. Najmanje konkurentne evropske ekonomije
(Izvor: Global Competitivenes Report 2008 – 2009, WEF)
Osnovni način povećanja međunarodne konkurentnosti i ostvarivanja

snažnog gospodarskog razvoja je poticanje međunarodno konkurentne
proizvodnje i distribucije znanja. To se može postići, prije svega, povećanjem
ulaganja u istraživanja i razvoj na minimalno 0,50% bruto domaćeg proizvoda u
2013. godini.
Istraživačko-razvojni centri u poduzećima (na koje u zemljama članicama
EU otpada preko 60% ukupnog broja istraživača) nisu adekvatno razvijeni, pa
stoga nema adekvatnog razvoja proizvoda. Posljedično, konkurentnost poduzeća,
koja su osnovni nosioci konkurentnosti zemlje, na niskoj je razini.
Postojeća OECD norma, da svaki sveučilišni nastavnik provodi polovicu
radnog vremena u proizvodnji znanja (istraživanjima), a polovicu u distribuciji tih
znanja (edukaciji) u BiH je ispunjena sa 3%. 1
Graf III-2. Benchmarking konkurentnosti bh. ekonomije
1
Izračun zasnovan na BH Universities Annual reports for 2004.

Iz grafa III-2, zasnovanog na analizama Svjetskog gospodarskog foruma,
očigledno je da su izvršenje ugovora i registracija nekretnina, s jedne strane, te
početak poslovanja i dobivanje kredita, s druge strane, među glavnim razlozima
nekonkurentnosti bh. ekonomije.
Pravni okvir za odvijanje gospodarskih aktivnosti nije razvijen. BiH uvelike
zaostaje za drugim gospodarstvima u oblasti izvršenja ugovora. Ako sigurnost
prava svojine i izvršavanje ugovora nisu osigurani, ulaganja i trgovina te time i
gospodarski razvoj bit će ugroženi. Pojednostavljivanje i usklađivanje propisa u
BiH doprinijelo bi uspostavi jedinstvenog gospodarskog prostora, što bi dalje
doprinijelo porastu konkurentnosti kroz uspostavu gospodarstva obima i
smanjivanje troškova poslovanja.
BiH ima nedovoljno obrazovanu radnu snagu (u tabeli 3.1), pa je
neophodno poboljšavati sustav obrazovanja, od najniže do najviše razine, kako
kroz porast obuhvata obrazovanjem, tako i poboljšanjem performansi obrazovnog
sustava.
Tabela 3.1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema završenoj

školskoj spremi, području i spolu, 2008. (u % )
Ukupno Muškarci Žene
R FBi B Bi FBi Bi R FBi B
BiH RS BD
S H D H H H S H D
10 10 10 10 10 10
UKUPNO 100 100 100 100 100 100
0 0 0 0 0 0
Osnovna 46, 48 45, 55 35 38, 32, 47, 57 58 62
57,5
škola i niže 9 ,7 6 ,1 ,2 8 70 9 ,8 ,2 ,1
Srednja 46, 44 47, 37 57 52, 59, 43, 36 36 32
36,4
škola 4 ,6 7 ,1 ,0 8 80 7 ,5 ,8 ,8
Viša, visoka
sprema,
6, 6, 7, 7,4 5, 5, 5,
magistarski, 6.7 6,7 8,4 8,4 6,1
7 7 8 0 7 0 2
doktorski
stepen
Izvor: Agencija za statistiku u BiH (Anketa o radnoj snazi 2008.).

Stopa upisa u srednju školu (73%) je dvostruko niža od prosjeka grupe
tranzicijskih zemalja članica EU (Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska). To
čini malim osnovu za regrutaciju visokoškolske populacije, koja je za 58% niža od
prosjeka navedene grupe zemalja. 2 Stoga je neophodno povećati aktualno mali
broj studenata, posebno na prirodno-matematičkim i tehničko-tehnološkim
fakultetima, radi jačanja baze za regrutiranje istraživačkih kadrova. To je i put za
osnivanje istraživačko-razvojnih centara u poduzećima koji uvelike nedostaju.
Veoma je mali broj poduzeća koja pružaju internu obuku za svoje
zaposlenike ili mogućnost vanjske obuke. To je posljedica nedostatka priznavanja
vrijednosti obuke ili toga što je većina poduzeća u BiH veličine mikro ili malih i
srednjih poduzeća, koja u većini slučajeva ne raspolažu sredstvima za obuku
zaposlenika.
Ideja o konkurentskoj prednosti, mada u BiH prisutna među ekonomistima,
nije prevladavajuća u krugovima koji se bave poslovanjem i/ili donose ključne
političke odluke. Poduzetnici još uvijek smatraju da je stjecanje komparativne
prednosti ključna točka oslonca uspjeha poduzeća, pa se njihovi zahtjevi
uglavnom odnosne na smanjivanje poreza, sniženje kriterija radnog
zakonodavstva, uvođenje protekcionističkih i sličnih mjera.
Kada se to ne podrži ili se samo djelomično i sporo podrži odnosnim
politikama, rezultat je gušenje lokalne konkurencije, čime opada produktivnost, pa
se izlaz nalazi u prodaji često monopolske pozicije stranim ulagačima na koje
država zbog njihove snage i vlastite slabosti ne može adekvatno utjecati.
Alternativa je stvaranje uvjeta da lokalni poduzetnici svoj uspjeh ostvaruju u
konkurentskoj utakmici.
Budući da u BiH nema adekvatnog razvoja ili transfera inovativnih
tehnologija i razvijenih vještina zaposlenika – što uz partnerstvo tvrtki čini kritične
čimbenike uspjeha u razvoju klastera – razumljivo je da klasteri nisu dovoljno
razvijeni u BiH.
BiH nema urađenu mapu postojećih klastera, niti usvojene politike razvoja
klastera. Naredna tabela pokazuje poziciju klastera u odnosu na izabrane zemlje.
Graf III-3. Razvijenost klastera (Izvor: Global Competitivness Report 2008 –

2009, WEF)
Nedovoljno razvijeno jedinstveno tržište u BiH, odnosno postojanje niza

prepreka poslovanja unutar nje, daljnja je smetnja razvoju i dodatni trošak
poslovanja, koji ima negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva BiH.

Na kraju ovog kratkog osvrta na stanje gospodarstva u BiH, sa posebnim
osvrtom na aspekte od značaja za poslovnu infrastrukturu, dajmo i prikaz
makroekonomskih parametara za posljednje dvije godine3:
Tabela 3.2. Prikaz makroekonomskih parametara za BIH

2008.godina 2009.godina
Bruto društveni proizvod (BDP) 24,7 mlrd KM 23,95 mlrd KM
BDP po glavi stanovnika 6.530 KM 6.233 KM
Realna stopa rasta 5,5% -3,2%
Stopa rasta industrijske 15,4% -3,3%
proizvodnje
Prosječna inflacija na godišnjem 7,4% -0,4%
nivou
Stopa nezaposlenosti u BIH 23,4% 24,1%
Prosječna platan a nivou BiH 752 KM 790 KM
Spoljni dug 4,24mlrd KM 5,2mlrdKM(21,7%BDP)
(17,2%BDP)
Deficit tekućeg računa 3,73 KM (15,12%BDP) 1,8mlrd KM (7,5%BDP)
Pokriće uvoza izvozom 41,2% 44,8%
DSU (procjena) 1,3 mlrd KM 790 mil KM
Devizne rezerve 6,296 mlrd KM 6,212 mlrd KM
3.2 Europska povelja za MSP I BiH
Europska povelja za mala i srednja poduzeća, koja je usvojena u Lisabonu

2000. godine i potvrđena na sastanku Europskog vijeća u Frer-u, u svibnju 2000.
godine, predstavlja strategiju prema kojoj poduzetništvo Europske unije do 2010.
godine treba postati najkonkurentnije i najdinamičnije. S tim ciljem, Povelja je
postala ključno političko sredstvo za opću promociju poduzetništva, koja naročito
ističe presudnu ulogu malih i srednjih poduzeća u razvoju konkurentnosti i
povećanju uposlenosti.
Na samitu Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana u Solunu - Grčka,
2003. godine, zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina,
Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora) podržale su Europsku povelju o malim i
srednjim poduzećima.
Povelja obvezuje zemlje potpisnice na sustavno praćenje, vrednovanje i
uspoređivanje godišnjeg napretka razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Ona
obuhvaća sva pitanja koja se odnose na problematiku malog poduzetništva, u
rasponu od zakonske regulative do edukacije. Poveljom se nastoji unaprijediti
suradnja u nizu područja ključnih za europsko malo poduzetništvo.
3
Dr Kemal Kozarić: Makroekonomski pokazatelji i utjecaj financijske krize na bankarski sektor BiH,
Konferencija povodom promocije Strategije razvoja BiH, Sarajevo, 28.04.2010.godina.

Nakon preporuka koje je dalo Europsko povjerenstvo u svom drugom
godišnjem izvještaju o Procesu stabilizacije i pridruživanja za Jugoistočnu Europu,
te nakon njenog saopćenja pod nazivom «Zapadni Balkan i europske integracije»,
šefovi država i vlada regije obvezali su se na implementiranju sljedećih 10 principa
Povelje:
1. obrazovanje i stručno osposobljavanje za poduzetništvo,
2. jeftiniji i brži početak,
3. bolje zakonodavstvo u praksi,
4. raspoloživost stručnim znanjima,
5. poboljšanje „on line“ pristupa,
6. bolje iskorištenje jedinstvenog tržišta,
7. oporezivanje i financijska pitanja,
8. jačanje tehnoloških kapaciteta malih poduzeća,
9. razvoj korištenja uspješnih e-biznis modela i podrška razvoju
vrhunske klase malog gospodarstva,
10. razvijanje jačeg, mnogo efektivnijeg predstavljanja interesa malih
poduzeća na razini unije i države,
U radu se dalje daje se presjek stanja u Federaciji BiH i BiH po oblastima
koje tretira Europska povelja i dijagramski prikaz ocjena za pojedina poglavlja u
usporedbi sa zemljama Zapadnog Balkana (procjenu je dalo Europsko
Povjerenstvo):
Graf.III-4. Ukupne ocjene za BIH u oblasti primjene Europske povelje
Rezultati BiH u deset oblasti Europske povelje
0
a b c d e f g h i j
Prosječna vrijednost ocjena u BiH
Analiza stanja domaćeg malog i srednjeg poduzetništva pokazuju da su

dosadašnji poticaji razvoja MSP-a dali rezultat, ali nedovoljan da u strukturi
proizvodnje zauzmu zavidno mjesto. Ne zanemarujući razvoj velikih gospodarskih
subjekata, kao temelja sveukupnog razvoja zemlje, poticaj malog poduzetništva
može dati u relativno kratkom vremenu dobre rezultate u proizvodnji, izvozu te
supstituciji uvoza, a time i u zapošljavanju.
Zajedničkim radom poduzeća udružena u poduzetničku zonu mogu postići
sve ono što pojedinačno ne bi uspjela. Povećanje rasta i zaposlenosti ostvarit će
se i putem aktivnosti na regionalnoj razini i to:
razvojem regionalnih i lokalnih akcijskih planova i strateških dokumenata,
• promoviranjem stvaranja poduzetničkih zona i klastera,
• stvaranjem poduzetničke kulture,
• širenjem suradnje između obrazovnog i poslovnog sektora.

Studijom sadašnjeg stanja u pogledu poduzetničke infrastrukture te
izgradnje poslovnih zona u regiji Hercegovine, koje će na znanstveni način biti u
potpunosti sagledane, utvrdit će se i definirati program ii mjere koje imaju za cilj da
stvore okvir za održiv gospodarski razvoj i napredno društvo. Studijom će se
znanstveno utvrditi:
• preduvjeti osnivanja i razvoja poslovnih zona,
• financiranje osnivanja i razvoja poslovnih zona,
• opremljenost izgradnje poslovnih zona,
• korisnici i obveze korisnika,
• kriteriji za odabir sredstava potpore i korištenje sredstava.
Kako je već rečeno, glavni cilj je stvoriti okvir za održiv gospodarski razvoj i
napredno društvo. Tako visoko postavljen cilj može se postići samo uz obimna
znanstvena istraživanja koja su provedena ovom studijom, konsenzusom o
regionalnom razvoju, te prihvaćanju cjelovitog koncepta ekosocijalno-tržišnog
modela.
Ekosocijalno-tržišni model počiva na temeljnim odrednicama: ekologija,
društvo i tržišno gospodarstvo. Cilj je ostvarenje snažne natjecateljske
sposobnosti, socijalne, društvene pravednosti i partnerstva, te obzirnog korištenja
prirodnih znanosti. Održivi razvoj podrazumijeva onaj oblik ljudskog promišljanja i
djelovanja koji omogućava i osigurava dugoročni razvoj gospodarskih djelatnosti i
društva, te mirnoga suživota uz svrhovito korištenja naslijeđenih zaliha.
Napredno društvo je onaj oblik organizacije suživota na planetu Zemlji u
kojem ljudska vrsta smisao i svrhu svoga postojanja i djelovanja stavlja isključivo u
službi stvaranja novih vrijednosti tj. koristi za sve korisnike svih dobara na planetu.
U tom smislu sveukupno ljudsko djelovanje zbiva se u sljedećih sedam
temeljnih procesa ili područja;
1. društvo-ljudski potencijali,
2. sustav vrijednosti i vrednota,
3. promjena sustava,
4. informacije i komunikacije,
5. odnos sustava i okruženja,
6. organizacija sustava,
7. ekosocijalno-tržišno gospodarstvo

4. OPĆI PODACI O ZAPADNO - HERCEGOVAČKOJ
ŽUPANIJI / KANTONU
4.1 Zapadno - Hercegovačka županija (ZHŽ) u kontekstu

državnog ustavnog uređenja
Ustav Bosne i Hercegovine (BiH), koji je sadržan u Aneksu IV Dejtonskog

mirovnog sporazuma, uspostavio je složenu institucionalnu strukturu, koja se
sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske
(RS) i Distrikta Brčko. Sama Federacija je multietnička i podijeljena je u 10
županija među kojima se nalazi i ZHŽ.
Unutar ovakve ustavne strukture, BiH je suverena država sa
decentraliziranom administrativnom strukturom. Država BiH ima centralnu vlast, ali
ona ima ograničenja i specifična ovlaštenja, dok su dva entiteta i Distrikt Brčko
politički, administrativno i fiskalno autonomni. BiH ima dvodomni državni
Parlament, uz parlamente na nivou entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske), Brčko Distrikta i županija.
Državne nadležnosti uključuju monetarnu politiku, koju trenutno vodi
currency board, vanjsku politiku, vanjskotrgovinsku politiku i carinu, regulatorne
nadležnosti vezane za međunarodne i međuentitetske krivične zakone,
telekomunikacije, transportni sistem, saobraćajnu kontrolu, imigraciju, izbjeglice i
politiku azila. Entiteti, koji imaju vlastite ustave, vrše sve funkcije koje nisu izričito
dodijeljene državi Ustavom BiH.
Dva entiteta su asimetrična po institucionalnoj organizaciji. Federacija BiH
se sastoji od 10 županija i podijeljena je u 84 općine, dok županije ne postoje u
Republici Srpskoj koja se sastoji od 63 općine. U Federaciji županije imaju
značajna fiskalna ovlaštenja.
Od kraja rata, javna uprava u BiH raste, uz lokalne i međunarodne aktere
koji kreiraju nove strukture vlasti prema vlastitim vizijama i resursima. Ovaj pristup
izgradnji institucija, iako neuređen, uspješno je omogućio državi i entitetima da
dostignu dovoljnu birokratsku masu za obavljanje najvažnijih upravljačkih funkcija.
Današnje vrijeme karakterizira brze promjene u okruženju i visoke
tehnologije. U takvim novim, izmijenjenim uvjetima na prijelazu u 21. stoljeće, sve
se javne uprave nalaze pred izazovima - kako se uklopiti u nove globalne tokove.
Okolnosti u kojima danas javne uprave djeluju potpuno su se izmijenile. Stabilnost
i statičnost kao karakteristike ranijeg okruženja zamijenjene su dinamičnošću i
promjenjivošću. Ranija zatvorenost se zamjenjuje otvorenošću, a rizik i
nesigurnost javljaju se kao zamjena za raniju sigurnost.

4.1.1. Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini
U BiH je određeni napredak postignut na polju reforme javne uprave 4.

Uprava Bosne i Hercegovine je na profesionalan način učestvovala u tehničkom
dijelu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Sve vlade u BiH su
usvojile zajedničku platformu za provedbu Strategije reforme javne uprave, koja
definira odgovornosti na političkom nivou, te na nivou koordinacije i provedbe.
Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji su središnji
element Procesa stabilizacije i pridruživanja, službeno su otvoreni u studenom
2005. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je parafiran 16.6.2008. čime
je BiH postigla dovoljan napredak u ispunjavanju svih zahtjeva.
BiH se mora fokusirati na europske prioritete i EU očekuje da taj fokus bude
vidljiv u radu Vlada i parlamenata na svim razinama, pa time i Vlade i Skupštine
ZHŽ, općinskih administracija i općinskih vijeća u svim općinama u ZHŽ.
4.2 Geografski položaj i veličina teritorija ZHŽ

4.2.1 Geografski i geoprometni položaj
Zemljopisni položaj županije sa zemljopisnom kartom prikazan je na slici IV-

1, a na slici IV-2. je karta ZHŽ sa pripadajućim općinama.
Slika IV-1: Geografski položaj ZHŽ (Izvor: www.herag.ba)
4
Izvještaj o praćenju procesa reforme javne uprave u prvoj polovini 2008. godine, Centar za
humanu politiku

Slika IV-2: ŽZH sa pripadajućim općinama
(Izvor: www.herag.ba)
ZHŽ ima centralnu lokaciju u Hercegovini, te kao takva ima povoljne

geoprometne karakteristike, s obzirom na svoj položaj, kroz nju prolazi buduća
trasa autoputa na koridoru Vc gdje se nalazi i spoj sa autocestom A1 Dubrovnik-
Zagreb što zapravo znači da se cijela Županija nalazi u zagrljaju dva EU-cestovna
koridora ( koridor Vc. i Jadransko-Jonski koridor). Sjecište ovih dvaju EU-cestovnih
koridora je u samom zaleđu luke Ploče, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj na
udaljenosti cca. 10 km od Zapadnohercegovačke županije. Ovakav geoprometni
položaj daje realnu osnovu da slobodno možemo reći da ZHŽ predstavlja „vrata
jugoistočne Europe“
Na području Županije protječu tri rijeke: Lištica, Trebižat i Ričina a nalazi
se jedno jezero: Blidinjsko. ZHŽ zauzima površinu od 1362,2 km2, odnosno 5,3 %
F BiH i 2,7% teritorije BiH.
Projekt Koridor Vc, kao do sada najveća investicija u infrastrukturu u BiH će
odigrati ključnu ulogu ne samo time što će dati financijski poticaj razvoju bh.
ekonomije, nego i što će imati značajan utjecaj na cijeli region. Osnovni cilj
projekta izgradnje autoputa na Koridoru Vc je uključivanje BiH u glavne prometne
tijekove i globalni europski gospodarski prostor. Očekuje se da će autoput biti
ključni pokretač gospodarskih aktivnosti u zemlji. Izgradnjom autoputa ostvarit će
se racionalno povezivanje bosansko-hercegovačkih prostora sa susjednim
državama i regijama i postići stabilizirajući i razvojni učinci za zemlju.
Županija ima 4 općine (Grude, Ljubuški, Posušje i Široki Brijeg) sa 88.992
stanovnika i sa gustoćom naseljenosti od 65 stanovnika po km2. Posljednji podaci
o stanovništvu u BiH su iz 2009. godine. Po broju stanovnika nalazi se na 7
(sedmom) mjestu u Federaciji BiH.
Veličina pojedinih općina u ZHŽ je prikazana tablicom 4.1. i dijagramom IV-
3.

Tablica 4.1: Površina općina u ZHŽ
Općina Površina u km2
Broj
1. Grude 220,8
2. Ljubuški 292,7
3. Posušje 461,1
4. Široki Brijeg 387,6
Ukupno 1362,2
Izvor: Federalni zavod za statistiku, Zapadnohercegovačka županija u

brojkama, 2009.
Dijagram IV-3: Površina općina u ZHŽ
4.2.2 Priznanje kvaliteta ZHŽ u europskom kontekstu
ZHŽ je članica Skupštine europskih regija od 2004. godine. Skupština

europskih regija (AER) je politička asocijacija preko 250 regija iz tridesetak
zemalja Europe. Predstavnici ZHŽ redovno sudjeluju na Ljetnim konferencijama i
Omladinskim ljetnim konferencijama, kao i Plenarnim sjednicama Generalne
skupštine i sastancima pojedinih Komiteta AER-a gdje su stekli nova znanja od
izuzetne važnosti za usklađivanje lokalnog zakonodavstva sa europskim
standardima i približavanje lokalne i kantonalne/županijske uprave strogim
europskim propisima.
Treba naglasiti da je specijalizirani etablirani časopis za izravna strana
ulaganja, FDI Magazin, koji je 2001.godine pokrenula Financial Times grupa,
svrstao regiju Hercegovina u top 10 južnih europskih regija u kategoriji strategije
promocije stranih ulaganja u sklopu natječaja za Europski grad i regiju budućnosti
za 2010/11.godinu. Tako se Hercegovina našla u društvu s poznatim europskim
regijama kao što su Andaluzija i Katalonija u Španjolskoj, Piemont u Italiji ili
Međimurje u Hrvatskoj.

Treba naglasiti da su u konkurenciji bila 233 grada i 142 regije i da su
stručnjaci koji su šest mjeseci radili na selektiranju i rangiranju gradova i regija,
imali vrlo složen pristup izbora: od kriterija za vrednovanje do sagledavanja svih
elemenata svakog regije.
4.3 Stanje gospodarstva u ZHŽ
4.3.1 Stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini
Prema „Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2009-2010.“ Svjetskog

gospodarskog foruma, od ukupno 133 zemlje, Bosna i Hercegovina se nalazi na
109. mjestu najkonkurentnijih gospodarstava svijeta, što je pad za dva mjesta u
odnosu na prethodni izvještaj, kada je bila na 107 mjestu. Svojom konkurentnošću
Bosna i Hercegovina nije uspjela podići stope gospodarskog rasta na razinu
prosjeka zemalja u Europskoj uniji, jer još uvijek ima neprilagođen zakonski okvir,
nedovoljno izgrađenu poslovnu strukturu, nestabilnu političku situaciju, negativan
ambijent za ulaganja i još velik broj ograničavajućih čimbenika.
Bruto društveni proizvod (BDP) na razini BiH za 2008. godinu iznosio je
24.716 miliona KM, a realni rast u odnosu na prethodnu godinu iznosio je 5,42%.
Bruto domaći proizvod po stanovniku iznosio je 6.435 KM. Na razini F BiH bruto
društveni proizvod iznosio je 15.632 miliona KM ili 5.487 KM/st. Službeni podaci o
ostvarenom bruto društvenom proizvodu za 2009. godinu se očekuju polovinom
2010. godine.5
Prema predviđanjima ekonomskih analitičara zbog utjecaja svjetske
gospodarske krize, Bosnu i Hercegovinu u 2009. godini očekuje pad društvenog
bruto proizvoda od 3%. U 2010. godini pad društvenog bruto proizvoda će biti
zaustavljen i predviđa se njegov blagi porast između 0 i 1 %. 6
Uspostavljanje jedinstvenog i stabilnog gospodarskog i pravnog ambijenta,
omogućit će Bosni i Hercegovini brži gospodarski i društveni razvoj, što je put za
ulazak u EU. Aktivnosti u zemlji će u narednom razdoblju biti usmjerene na
ostvarivanju jedinstvenog gospodarskog prostora BiH i uspostavljanje privrednog i
pravnog sustava usklađenog sa EU zakonodavstvom, a u cilju slobodnog protoka
kapitala, roba i usluga i povoljnog poslovnog okruženja.7
4.3.1.1. Gospodarski kriteriji

Kada je u pitanju gospodarski razvoj, u skladu sa zaključcima Vijeća Europe
u Kopenhagenu u srpnju 1993. godine, članstvo u Uniji zahtijeva postojanje
funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost suočavanja sa konkurentskim
pritiskom i tržišnim snagama u Uniji.
5
Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo, siječanj 2010.
6
Bosna i Hercegovina : Ekonomski trendovi, Direkcija za ekonomsko planiranje, Sarajevo, prosinac
2009,
7
Program Vlade Federacije BiH za 2010. godinu, siječanj 2010.

4.3.1.2. Makrogospodarska stabilnost
Gospodarski ambijent Bosne i Hercegovine je u 2009. godini bio pod
snažnim utjecajem globalne gospodarske krize. Gospodarska, odnosno financijska
kriza je utjecala na slabljenje gospodarstva u BiH, odnosno F BiH.
U 2009. godini došlo je do smanjenja gospodarskih aktivnosti. Kriza je
utjecala na manje kreditiranje gospodarstva, smanjen dotok kapitala iz drugih
privatnih izvora, kao što su izravna strana ulaganja, potražnja za proizvodima koje
BiH izvozi, prije svega u EU i regiju, je smanjena. Industrijska proizvodnja u F BiH
je zabilježila pad u 2009. godini u iznosu od 11,6% što je utjecalo i na smanjenje
stope rasta BDP-a.8
Zbog manjeg priliva sredstava u proračune na svim razinama vlasti u 2009.
godini smanjena su i izdvajanja za potrošnju u javnom sektoru, socijalnih transfera
kao i potrošnje za socijalnu zaštitu.
I pored izuzetno teških uvjeta privređivanja u 2009. godini, procjena 9 je da
će ključni pokazatelji razvoja u 2010. godini imati tendenciju zaustavljanja, čak i
blagog rasta, što potvrđuje i podatak da je u siječnju 2010. godine u odnosu na
siječanj 2009. godine došlo do porasta industrijske proizvodnje u F BIH za 0,1%. 10
U skladu s tim pravci djelovanja će biti usmjereni na intenziviranje gospodarskog
razvoja i stabilnog poslovnog okruženja.
4.3.1.3. Pravni sustav

Nedostatak usklađenog poslovnog zakonodavstva na svim razinama vlasti,
naročito u oblasti poreza i doprinosa koji opterećuju poslodavce, kao i nedostatak
preciznih i strožih propisa za sprečavanje i sankcioniranje nelegalnog rada, stvara
poteškoće i za međunarodne i za domaće poduzetnike.
Provedba jedinstvenog sustava registracije poduzeća počela je na
ograničenom broju sudova u lipnju 2007. godine. To je trebalo skratiti proceduru
sudske registracije na pet dana i smanjiti broj potrebnih dokumenata. Nije
postignut očekivani napredak u procedurama za pokretanje biznisa, dobivanja
licenci ili zatvaranja poduzeća u BiH 11. Krupne prepreke pri ulasku u posao
postoje u područjima kao što su dobivanje licenci, registracija imovine, realizacija
ugovora i plaćanje poreza. Sveukupno gledano, registracija kompanija i procedure
izdavanja licenci su nedovoljno poboljšane, ali značajne administrativne
neefikasnosti i dalje ometaju ulazak i izlazak sa tržišta i otežavaju poslovanje.
4.3.1.4. Financijski sektor

Banke drže dominantnu poziciju u financijskom sektoru i njihova aktiva je u
rujnu 2009. godine iznosila 15,3 milijarde KM, što je za 2% više u odnosu na 2008.
godinu12.
8
gospodarska komora Federacije, Osnovni pokazatelji kretanja u privredi , veljača 2010.
9
Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo 2010
10
Gospodarska komora Federacije, Osnovni pokazatelji kretanja u privredi , veljača 2010.
11
„Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2007. godini“, radni dokument osoblja komisije br.
COM(2007) 663 od 6.11.2007.
12
Glasnik Agencije za bankarstvo F BiH broj 48/2010

Nažalost, u vrijeme globalne gospodarske krize banke ne dijele sudbinu
korisnika kredita, jer su kamatne stope zabilježile rast. Komercijalne banke svoju
poslovnu politiku nisu prilagodile trenutnim uvjetima privređivanja u uvjetima
gospodarske krize, tj. nisu izvršile spremnost da dijele sudbinu gospodarskog
sektora, jer su zadržale enormno visoke kamatne stope na kredite gospodarstva
koje ona očigledno ne može podnijeti. Primjera radi, kamatne stope se trenutno
kreću iznad 7% što u konačnici obeshrabruje gospodarske aktivnosti.
4.3.2 Pokazatelji za ZHŽ

U okviru svoje nadležnosti definirane Ustavom, ZHŽ je, pored ostalog
nadležna i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje
gospodarskog i društvenog razvoja, a za većinu propisa iz oblasti privređivanja
nadležni su organi Federacije BiH i Bosne i Hercegovine.
Privreda ZHŽ još nije dostigla predratno stanje razvijenosti, ali pokazuje
vidne elemente napretka i pozitivnog rasta naročito kada je u pitanju rast MSP. U
ZHŽ postoji oko 2354 registriranih pravnih osoba, jedinica u sastavu 483 i 1922
obrta.
4.3.2.1. Tržište radne snage

Na području ZHŽ broj zaposlenih u siječnju 2010. je 14.966 osoba što je
porast od 1% u odnosu na 2009. godinu. Za mjesec ožujak 2010. registrirani broj
nezaposlenih u ZHŽ bio je 9.097 osoba, što je za 3,6% više u odnosu na isti
mjesec prethodne godine (8.784 registrirane nezaposlene osobe – ožujak 2009.).
U 2009. godini na evidenciju nezaposlenih prijavilo se ukupno 596 osoba po
prestanku radnog odnosa, što je više za 223 osobe odnosno za 59,8 % u odnosu
na prethodnu 2008. godinu (373 osobe).
Tabela 4.2: Nivo zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ13

BROJ ZAPOSLENIH BROJ NEZAPOSLENIH
2005 14.316 7.999
2006 14.581 8.657
2007 12.868 9.738
2008 13.360 8.702
2009 14.821 9.146
Veličina tržišta radne snage je ilustrirana ukupnim brojem zaposlene i

nezaposlene radne snage.14
Proizvodni sektor ima najvišu stopu gubitka radnih mjesta naročito zbog
posljedica globalne ekonomske krize koja se osjetila u posljednjem kvartalu 2008.
godine i cijeloj 2009. godini. Ovo se djelomično može pripisati i slaboj konkurenciji
u sektoru, pretjeranom uvozu relativno jeftinije robe sa Dalekog istoka kao i
porastu u produktivnosti domaće radne snage.
13
Mjesečni statistički pregled FBiH po kantonima, februar 2010.
14
Neslužbene procjene nezaposlenosti koje uključuju rasprostranjenu sivu ekonomiju iznose cca
18-22%. Izvor: (Svjetska banka 2006. procjena)
http://www.buyusa.gov/bosniaandherzegovina/en/31.html

Do velike mjere, lokalno gospodarstvo je intenzivno sa stanovišta radne
snage i uglavnom se temelji na industrijama koje su orijentirane na izvoz. S
obzirom na rastuću konkurenciju koja dolazi iz azijskih zemalja, očito je da ovakvo
stanje lokalnog gospodarstva ne može dugoročno biti održivo. Većina lokalnih
tvrtki u poljoprivredno-prerađivačkom sektoru nema posla, dok sveukupan rezultat
gospodarstva opada. Poljoprivredna infrastruktura je zastarjela, ispod kapaciteta,
slabo integrirana, te joj nedostaje kvaliteta i standardi kao što je HACCP.
Dijagram IV-4: Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u ŽZH
a) prema općinama
b) prema godinama
4.3.2.2. Mladi na tržištu rada

U ukupnoj nezaposlenosti udio mladih je izrazito visok što je slučaj i sa
ostalim europskim zemljama gdje je stopa nezaposlenosti mladih znatno viša u
odnosu na odrasle.
Mladi su definirani kao pripadnici dobne skupine od 15 do 30 godina života,
znači oni koji traže prvo zaposlenje, odnosno oni potencijalno radno - aktivni. U
mjesecu ožujku 2010. godine na evidenciji Službe za zapošljavanje ZHŽ, bilo je
prijavljeno 9.097 nezaposlenih osoba. Od tog broja 3.070 se odnosilo na mlade ili
33,8 %, od čega 1.738 ili 56,7 % žena. S obzirom na nedovoljnu usklađenost
obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada, mladima je veoma teško da nađu
posao bez obzira na dostignutu razinu obrazovanja. Udio nezaposlenih osoba u
dobi do 30 godina je 33,8% i u odnosu na isti mjesec prethodne godine bilježi se
porast od 1,2 %.

Naime, većina mladih je dugoročno nezaposlena i skoro 80% mladih čeka
na zaposlenje duže od godinu dana. Zabrinjavajući je podatak da svaka druga
osoba sa evidencije čeka na zaposlenje više od 5 godina (4.665 ili 51,28 %), dok
na posao duže od 9 godina čeka njih 2.882 ili 31,68%.
Također, veoma je visok priliv mladih na tržište rada koji prvi puta traže
zaposlenje, što u osnovi doprinosi rastu ukupne nezaposlenosti u ZHŽ. Razlozi za
visoku stopu nezaposlenosti mladih su: nedovoljna usklađenost obrazovanja sa
tržištem rada, siva ekonomija, a u manjoj mjeri odlaganje rada zbog školovanja,
nizak nivo kvalifikacije ili neodgovarajuće obrazovanje za one koji to nisu stekli
tokom školovanja, ili su prekinuli školovanje ali nisu uspostavili vezu sa tržištem
rada.
Vodeći se navedenim, reformu školskog sustava trebalo bi uskladiti sa
potrebama za radnom snagom na tržištu rada, a obrazovne programe postaviti
fleksibilno15
4.3.2.3. Vanjska trgovina

Gospodarstvo ZHŽ neprekidno ostvaruje izvozne pokazatelje sa ostvarenim
učešćem od 4,2 % u ukupnom izvozu F BiH u 2008. Usporedbe radi, u 2009.
godini pokrivenost uvoza izvozom u BiH iznosila je 46,90 %.
ZHŽ u izvozu u F BiH čini 10,81% ukupnog izvoza FBIH, odnosno 7,10%
ukupnog izvoza BiH. Usporedbe radi, Zeničko-dobojska županija je vodećau
izvozu u F BiH i čini 21,98% ukupnog izvoza FBIH, odnosno 14,77% ukupnog
izvoza BiH.
Tabela 4.3: Rezultati vanjske trgovine u ZHŽ, u F BiH i u BiH u 000 KM

Godin Izvoz Uvoz Trgovački Izvoz/Uvo Prosječan Prosječan
a deficit z izvoz po uvoz po
glavi glavi
Prosječan izvoz po glavi
BiH 6.080.08 13.625.12 - 44,62 % 1.574,4 3.528,21

2007 1 1 7.545.04 3
Trgovački deficit
0
Izvoz/Uvoz
F 4.236.90 9.607.169 - 44,10% 1.823,6 4.135,07

BiH 5 5.370.26 3
Uvoz
4
ZH 197.171 949.820 -752.649 20,76% 2148,18 10673,1
Ž 0
BiH 6.847.32 15.932.56 - 42,98 % 1.773,1 4.125,72
2008 5 6 9.085.24 1
2
F 4.726.75 10.991.71 - 43,00% 2.034,4 4.731,00
BiH 6 2 6.264.95 7
6
ZH 218.004 1.008.771 -790.767 21,70% 2213,33 11684,3
Ž 9
15
Studija Omladinske politike na području Zeničko-dobojske županije za razdoblje 2009.-2014
godine

BiH 5.634.42 12.032.12 - 46,83 % 1.459,0 3.115,71
2009 4 8 6.397.70 3
4
F 3.786.29 7.903.637 - 47,91% 1.629,6 3.401,84
BiH 8 4.117.33 8
8
ZH 207.682 854.704 -647.022 24,30% 2334,00 9604,28
Ž
Rezultati vanjske trgovine ZHŽ u odnosu na ostale županije i F BiH,

ilustrirani su u Tabelama 4.5 i 4.6.
Tabela 4.4: Udio ZHŽ u vanjskoj trgovini BiH

2007 2008 2009
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz
F BiH 69,69% 70,51% 69,03% 68,99% 67,20% 65,69%
REPUBLIKA 28,36% 24,83% 28,84% 26,17% 30,39% 29,61%
SRPSKA
DISTRIKT BRČKO 1,57% 2,56% 1,83% 2,80% 2,16% 2,56%
ZHŽ 3,24% 6,97% 3,18% 6,33% 3,69% 7,10%
Tabela 4.5: Udio županije u izvozu u postotcima od ukupnog izvoza F BiH16

2007 2008 2009
ŽUPANIJA % % %
ZENIČKO-DOBOJSKA ŽUPANIJA 21,33% 21,53% 21,98%
TUZLANSKA ŽUPANIJA 21,48% 20,41% 20,32%
KANTON SARAJEVO 17,14% 17,90% 18,74%
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA ŽUPANIJA 4,65% 4,61% 5,49%
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA 9,06% 10,01% 10,24%
OSTALE ŽUPANIJE 14,03% 14,63% 15,69%
UKUPNO 100% 100% 100%
Tabela 4.6: Udio županije u uvozu u postotcima od ukupnog uvoza F BiH17

2007 2008 2009
ŽUPANIJE % % %
ŽUPANIJA SARAJEVO 34,67% 36,68% 36,71%
TUZLANSKA ŽUPANIJA 14,61% 13,55% 13,52%
ZENIČKO-DOBOJSKA ŽUPANIJA 12,69% 13,71% 11,98%
HERCEGOVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA 12,59% 11,10% 11,03%
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA ŽUPANIJA 9,89% 9,18% 10,81%
OSTALE ŽUPANIJE 15,55% 15,79% 15,92%
UKUPNO 100% 100% 100%
4.3.2.4. Industrijska proizvodnja

Razina industrijske proizvodnje u ZHŽ je u padu od 2006.godine.
16
Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH, po entitetima, županijama i regijama
17
Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH, po entitetima, županijama i regijama

Tabela 4.7: Indeksi industrijske proizvodnje 18
2006 2007 2008
2005 2006 2007
indeks indeks indeks
Zapadno-Hercegovačka županija 116,8 104,5 96,8
Federacija Bosne i Hercegovine 107,9 88,4
Izvor: Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2009.
4.3.2.5. Struktura gospodarstva u ZHŽ

ZHŽ je jedan od nosilaca razvoja gospodarstva Federacije BiH kao i
gospodarstva BiH i BDP ŽZH čini 2,9 % od ukupnog BDP-a u Federaciji BiH i oko
1,8% ukupnog BDP-a u BiH.
Najrazvijenije industrijske grane u ZHŽ su:
• metalurgija i metaloprerada,
• građevinarstvo
• poljoprivreda
• proizvodnja energije
• šumarstvo i drvoprerađivačka industrija,
• prehrambena industrija
Oko 80% ukupnih gospodarskih aktivnosti u oblasti proizvodnje i izvoza
čine velika i srednja poduzeća. ZHŽ posjeduje značajne potencijale i za razvoj
malih i srednjih poduzeća koja mogu podržati djelatnost velikih poduzeća kako kod
osiguranja sirovina, repromaterijala i rezervnih dijelova, tako i u korištenju finalnih
proizvoda velikih poduzeća u daljnjoj proizvodnji.
Iskustva razvijenih zemalja ukazuju da je malo gospodarstvo vrlo značajno
u ukupnom gospodarstvu i zapošljavanju, i da čak dvije trećine zapošljavanja u
Europskoj uniji i polovina u SAD-u se ostvaruje u oblasti malih i srednjih poduzeća.
Značaj malog poduzetništva ilustrira i činjenica da je Europska unija 2000. godine
u Lisabonu usvojila Europsku povelju za mala i srednja poduzeća koja je postala
ključno političko sredstvo za opću promociju poduzetništva koja ističe krucijalnu
ulogu malih i srednjih poduzeća u postizanju konkurentnosti i povećanju
uposlenosti, a konkurentnost jedne zemlje je jednaka konkurentnosti poduzeća
koja u njoj postoje. BiH je dana 21.6.2003. na Samitu zemalja Zapadnog Balkana
u Solunu preuzela obavezu implementiranja principa Europske povelje o malim i
srednjim poduzećima, i u tom kontekstu od 2004. godine kontinuirano provodi
principe koje preporučuje Povelja.
Kontinuirane mjere podrške Vlade ZHŽ mogu doprinijeti unapređenju
poslovnog ambijenta koji rezultira razvojem malih i srednjih poduzeća što dovodi
do povećanja broja zaposlenih. U okviru svoje nadležnosti definirane Ustavom,
ZHŽ je, pored ostalog nadležan i za donošenje odluka, u okviru gospodarske
politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja.
Sveobuhvatni gospodarski oporavak ZHŽ zavisit će od razvoja malih i

srednjih poduzeća, te je stvaranje uvjeta za njihov nastanak i razvoj kroz
olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka za poslovanje jedan od
prioritetnih zadataka Vlade. Davanje poticaja stvaranju novih malih i srednjih
18
Izvor: Zapadnohercegovačka županijau brojkama; Federalni zavod za statistiku, 2009

poduzeća, te podrška razvoju postojećih poduzeća, predstavlja istovremeno jedan
od najkonkretnijih zadataka Vlade ZHŽ.
Većina MSP još uvijek radi u sektoru trgovine. Preferiranje trgovine i nekih
uslužnih djelatnosti u procesima osnivanja poduzeća nastaje zbog više razloga, i
to: potrebno je manje kapitala za pokretanje biznisa, potrebe za strogim
standardima i procedurama poslovanja nisu izražene kao u slučaju proizvodnje,
manji su poslovni rizici, a veće mogućnosti za sivu ekonomiju. Proizvodnja, pak,
traži veći stupanj kvalificiranosti kadrova, adekvatnu i konkurentnu razinu
tehnologije i opreme i samim time i veći obujam ulaganja. Zbog nedostatka
kapitala i zbog njegove visoke cijene postaje logično da je broj registriranih
poduzeća u proizvodnji manji nego u drugim sektorima. Taj će se problem početi
rješavati na učinkovitiji način tek kada Vlada ZHŽ u punom kapacitetu uspostavi
strategiju poticaja intenzivnog korištenja komplementarnih prednosti resursa
kojima raspolaže ZHŽ, kao što su voda, energija, šume, mineralni resursi, turistički
potencijali i sl. Takva bi studija potakla porast broja MSP i u sektoru proizvodnje.
Posebnu šansu za daljnji privredni razvoj ZHŽ čini izgradnja elektroenergetskih
objekata i infrastrukturnih objekata.
4.3.2.6. Privatizacija u ZHŽ

Privatizacija u ŽZH imala je značajnu ulogu u procesima koji će se kasnijih
godina odvijati, te je kao takva odredila smjer razvoja sveukupnog gospodarskog
razvoja županije.
Značajan dio privatiziranih poduzeća je zbog neispunjavanja ugovornih
obveza od strane ulagača završio u sudskom procesu koji je rezultirao
poništavanjem privatizacije, kao što su: Tkaonica Ljubuški, Tvornica kružnih pila
Posušje, Ukraskamen Posušje, itd.
Takva poduzeća su generirala nezaposlenost, a sama su nepovratno
izgubljena u smislu nastavka djelatnosti zbog tehnološkog zaostajanja u odnosu
na konkurenciju globalnog tržišta
Primjer dobre privatizacije u ZHŽ su kompanije : Metalac d.o.o.
Široki Brijeg Feal d.o.o. Široki Brijeg; Borak d.o.o. ( Hotel Park, restoran Borak,)
Široki Brijeg, Hotel Bigeste Ljubuški, Hotel Posušje u Posušju; Putevi Grude,
Unitrade Ljubuški, Rofix Ljubuški, Kons Ljubuški; Vinarija Ljubuški.
Preostali privatizacijski portfelj ŽZH, uključujući i onaj koji je sudskim
presudama vraćen na početak, ubrzano se priprema za finalni završetak ukupnog
procesa privatizacije u ŽZH. Najveći učinci završne faze privatizacije se očekuju
uglavnom kroz pokretanje proizvodnje i upošljavanje određenog broja djelatnika,
te izmirenje obveza prema uposlenim, bivšim i preostalim djelatnicima prema
MIO/PIO i obveza po osnovu poreza prema poreznoj upravi F BiH.
4.3.2.7. Financijsko tržište u ZHŽ

Na području ZHŽ svoja predstavništva ima 9 banaka. Od njih samo dvije,
UniCredit i Hypo Alpe Adria Bank imaju sjedište u Mostaru, dok su sve ostale
glavne filijale ili filijale banaka sa sjedištima u Sarajevu ili nekom drugom gradu. U
vrijeme globalne gospodarske krize, čije posljedice su evidentne i na području
ZHŽ, bankarske institucije, kao značajan izvor financiranja malog i srednjeg
poduzetništva, nisu efikasno djelovale u cilju podrške gospodarskom sektoru.

Zbog toga je stimulirano investiranje i to putem: vlastitih sredstava (82.963),
iz udruženih sredstava (9.789), iz iskorištenih financijskih sredstava (38.338),
financijski lizing (27.222), iz sredstava fondova i proračuna (3.533) i iz ostalih
izvora (2.164). U takvim uvjetima Razvojna banka F BiH omogućava malim i
srednjim poduzećima pristup kreditnim sredstvima pod povoljnijim uvjetima.
Potencijal Razvojne banke Federacije BiH predstavlja primarnu financijsku
podršku gospodarskom razvoju F BiH. Postotak učešća ZHŽ u odobrenim
kreditnim sredstvima Razvojne banke F BiH u 2009. godini iznosio je 6,95%,
odnosno 4.567.000,00 KM. 19
4.3.2.8. Faze životnog ciklusa organizacije javne uprave ZHŽ

Tehnološke promjene uvjetuju razvoj i promjene organizacije javne uprave
ZHŽ a u cjelini, tako da se pitanja uspješnog upravljanja neposredno vezuju za
faze rasta i životnog ciklusa. Model životnog ciklusa polazi od različitih faza rasta
kroz koje prolazi organizacija javne uprave ZHŽ sve do stepena njene zrelosti.
Iskustvo u organizaciji javne uprave ZHŽ pokazuje da su otpori svakoj promjeni
veoma izraženi usprkos tome što su novi projekti koji se predlažu perspektivni i
očekuje se izuzetna dobit njihovim provođenjem.
U novoj fazi životnog ciklusa organizacione strukture javne uprave
zaposleni treba da promijene način na koji:
1. doživljavaju rad,
2. razmišljaju o svom poslu i
3. rade svoj posao.
4.3.3. Malo gospodarstvo kao izvor gospodarskog oporavka
Malo gospodarstvo obuhvaća obrte, zadruge, mala i srednja poduzeća, te

druge oblike privatne poduzetničke aktivnosti koji imaju veliki broj zajedničkih
karakteristika po kojima se razlikuju od ostalih gospodarskih subjekata. 20 Ovaj
naziv odgovara engleskom pojmu „small business”.
Iz tih razloga zakonskom regulativom, točnije Zakonom o poticaju malog
gospodarstva („Službene novine Federacije BiH”, broj 19/06), utvrđeno je da malo
gospodarstvo čine subjekti koji:
1. zapošljavaju prosječno godišnje do 250 radnika,
2. u poslovanju su neovisni i
3. ispunjavaju jedan od sljedeća tri kriterija:
• ostvaruju godišnji promet do 40 miliona KM i/ili čija godišnja bilanca
stanja ne prelazi 30 miliona KM,
• ako druge fizičke ili pravne osobe nisu vlasnici kapitala ili ne
učestvuju u pravu odlučivanja više od 25% u subjektu malog
gospodarstva,
• ako je prekoračeno učešće od 25%, ukoliko učešće u vlasništvu ili u
pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva ima fond za
ulaganje ili javni sektor, pod uvjetom da njihovo učešće u kapitalu ili
u pravu odlučivanja pojedinačno ili zajednički nije veće od 50%.
19
Razvojna banka Federacije BiH, Izvještaj o utrošenim sredstvima .
20
„World Development Report“, World Bank, Washington, 1987.

Unutar kategorije malog gospodarstva, prema veličini, razlikuju se tri grupe
subjekata:
1. mikro (do 10 zaposlenih),
2. mali (do 50 zaposlenih) i
3. srednji subjekti malog gospodarstva (do 250 zaposlenih).
Ovi kriteriji su definirani u skladu sa Preporukama i Odlukama Europske
komisije. Pri ovakvom razvrstavanju gospodarskih subjekata, treba imati u vidu da
gotovo 90% obrtnika spada u mikro gospodarske subjekte, dok se ostatak može
svrstati u male gospodarske subjekte. Potreba određivanja definicije proizašla je iz
potrebe kreiranja različitih poticajnih i drugih mjera za subjekte malog
gospodarstva ovisno o njihovoj veličini, te iz potrebe praćenja promjena u tom
segmentu gospodarstva zbog njegovih posebnosti.
U ZHŽ postoji 94 MSP na 1000 stanovnika što je daleko ispod prosjeka
zemalja u Europskoj uniji. Mikro kompanije nude dobre mogućnosti za
samozapošljavanje, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima, i doprinose
otvaranju novih radnih mjesta. Statistički podaci iz 2008 godine govore da je oko
80,7% radno sposobne populacije registrirano kao samozaposleno. Što se tiče
vlasničke strukture oko 80% je u privatnom sektoru. Međutim postoji nepovoljna
struktura u pogledu zastupljenosti djelatnosti, jer je jako izražen učešće trgovine i
ugostiteljstva. Uz to sektor MSP susreće sa mnogim problemima: nedostatak
sistemskog pristupa razvoju malog gospodarstva, nizak stepen znanja i vještina,
nizak nivo poslovne i poduzetničke kulture, te nedostatak financijskih sredstava
što predstavlja slabo poslovno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
u cjelini. Imajući u vidu sve ovo, od presudnog je značaja potreba da se pruži
podrška malim i srednjim poduzećima koja sa malo kapitala mogu inicirati različite
oblike privređivanja i imati ključnu ulogu u ekonomskom razvoju i otvaranju novih
radnih mjesta. Opće je uvjerenje da stvaranje povoljne biznis klime reflektira
proces osiguranja uvjeta za opstanak i rast poduzeća, kao i nagrađivanja inicijative
i poslovnog uspjeha. 21
4.3.3.1. Potencijali malih i srednjih poduzeća: izvor gospodarskog

progresa ZHŽ
Stvaranje uvjeta za nastanak i razvoj malih i srednjih poduzeća kroz
davanje različitih poticaja i olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka
za poslovanje malih i srednjih poduzeća je jedan od prioritetnih zadataka Vlade
ZHŽ.
Ne postoje dosljedni izvori podataka o broju MSP u ZHŽ. Podaci
Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je na teritoriji ZHŽ ukupno
registrirano 2354 pravnih osoba, 483 jedinica u sastavu i 1922 obrta.
21
„Small Business and Society“, D. Goos, Routledge, London-New York, 1991.

Ta brojka uključuje i škole, predškolske ustanove, institucije, zavode te
velika poduzeća i sl. 22
Mala i srednja poduzeća u ZHŽ su još uvijek suočena sa preprekama koje
se odnose na:
• pokretanje poslovanja
• registraciju
• pribavljanje građevinskih dozvola
• zapošljavanje radnika
• registriranje vlasništva
• zaštitu ulagača
• izvršenje ugovora
• pristup kapitalu i
• oporezivanje.
Ove prepreke, ukoliko ne budu eliminirane, nastavit će usporavati razvoj u
sektoru malih i srednjih poduzeća. Većina prepreka koje su identificirane duboko
su ukorijenjene u sadašnjem državnom zakonodavstvu. Ovi problemi pozivaju na
bolju suradnju i koordinaciju između javnog i privatnog sektora, ali, istovremeno,
predstavljaju veliki izazov za formiranje politike malih i srednjih poduzeća u ZHŽ.
Razlozi usporenijeg rasta novonastalih poduzeća u ZHŽ su neizgrađenost
poslovne klime i pravnih okvira, nedostatak realne podrške viših razina vlasti,
nedostatak kapitala po realnim cijenama i nelojalna konkurencija. Jedan od uzroka
propadanja novoosnovanih poduzeća leži u činjenici da su ih osnovali nedovoljno
kompetentni stručnjaci ili menadžeri koji se nisu na odgovarajući način pripremili
za vođenje vlastitoga biznisa. Poduzetničko obrazovanje, kako na razini redovnog
školovanja, tako i na razini dodatne obuke, seminara i sličnih vidova edukacije išli
su mnogo sporije u odnosu na potrebe prakse.
U cilju poticanja gospodarskog razvoja, zapošljavanja i poboljšanja
likvidnosti malih i srednjih poduzeća ZHŽ je uvela konkretne oblike podrške
privrednom sektoru kroz slijedeće aktivnosti:
• poticaji od 7.000.000 KM za poljoprivrednu proizvodnju i gospodarstvo
od strane ministarstva gospodarstva;
• uvođenje raznih oblika poticajnih mjera: regresiranje kamata na kredite
komercijalnih banaka, subvencioniranje administrativnih troškova kod
izgradnje proizvodnih objekata, subvencioniranje uvođenja
međunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom i dr;
• osiguranje kreditnih sredstava pod povoljnijim uvjetima kreditiranja u
odnosu na komercijalne banke putem Kreditno-jamstvenog fonda, čiji
početni kapital je osigurala ZHŽ;
Navedeni poticaji u znatnoj mjeri su uvećali konkurentsku poziciju malih i
srednjih poduzeća u ZHŽ. Značajno je napomenuti da je najveći broj poticaja
realiziran u oblasti prerađivačkih djelatnosti (gradnja novih poslovnih prostora,
investicije u osnovna sredstva, certifikacija sistema po međunarodnim
standardima i dr.), što je imalo direktan utjecaj na rast i razvoj malih i srednjih
poduzeća u ZHŽ.
22
Zapadno hercegovački kanton u brojkama, Sarajevo 2009

4.3.3.2. Struktura i broj poduzeća, stanje sektora malih i srednjih
poduzeća
Usprkos činjenici da je Vlada F BiH službeno priznala sektor malih i srednjih
poduzeća ne postoje službeni podaci o klasifikaciji koji bi bili dostupni u vezi sa
statistikom poduzeća. Stoga se ne može napraviti nikakva pojedinačna procjena o
stanju u sektoru malih i srednjih poduzeća.
Prema raspoloživim podacima Federalnog Zavoda za statistiku u 2008.
godini u Zapadno-Hercegovačkoj županiji, postoji 2354 pravnih osoba, 483
jedinica u sastavu i 1922 obrta 23. U svjetlu činjenice da se tvrtke iz sektora malih i
srednjih poduzeća u Zapadnohercegovačkoj županiji vode kao tvrtke u privatnom
vlasništvu, pretpostavlja se da bi većina poduzeća spadala u kategoriju sektora
mikro i malih poduzeća. U svim zemljama Zapadnog Balkana, na mikro, mala i
srednja poduzeća otpada gotovo ukupan broj registriranih poduzeća, sa udjelom
koji se kreće između 95-98% od ukupnog broja registriranih firmi. 24
4.3.3.3. Struktura gospodarstva u ZHŽ po sektorima

Struktura sektora sa stanovišta registriranih poslovnih subjekata se vidi
jasno iz tabele 4.8:28
Tabela 4.8. Struktura poslovnih subjekata u ZHŽ

STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA SA 31.12.2008.
Pravna Obrti
lica
UKUPNO 2354 1922
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 66 39
Ribolov 3 -
Rudarstvo 19 1
Prerađivačka industrija 345 175
Električna energija, plin i vodoopskrba 9 1
Građevinarstvo 144 137
Trgovina 843 749
Ugostiteljstvo 18 475
Transport, skladištenje i komunikacije 115 70
Financijsko posredovanje 6 1
Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 145 88
Javna administracija, odbrana, obavezno socijalno 106 -
osiguranje
Obrazovanje 40 23
Zdravstvena i socijalna skrb 37 38
Ostale općinske, društvene, lične usluge 458 125
Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima - -
Van-teritorijalne organizacije i tijela - -
23
Zapadnohercegovačka županija u brojkama, 2009
24
Izvještaj o provođenju Povelje EU o malim poduzećima na Zapad. Balkanu – MSP Policy Index 2007, str.
38

Od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata (pravna lica i obrti)
najveći broj je evidentiran u sektoru trgovine (37,30%), a zatim slijede: ostale
općinske, društvene, lične usluge (13,70%), prerađivačka industrija (12,20%).
Pravna lica
Najveći broj registriranih pravnih lica u ZHŽ su u slijedećim sektorima:
trgovina (35,90%), ostale općinske, društvene, lične usluge (19,50%),
prerađivačka industrija (14,70%), nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti
(6,20%) .
Stopa rasta tek registriranih pravnih lica u 2008. godini zabilježena je u
slijedećim oblastima: proizvodnji (7,20%), trgovini (3,90%), transport, skladištenje
i komunikacije (2,70%) i građevinarstvu (6,70%).
Obrti
Najveći broj registriranih obrta u ZHŽ su u slijedećim sektorima trgovina
(39,00%), ugostiteljstvo (24,80%), prerađivačka industrija (9,10%), ostale
općinske, društvene, lične usluge (6,50%). Najviši rast registriranih obrta u 2008.
godini zabilježen je u slijedećim oblastima: građevinarstvo (7,90%) i poljoprivreda,
lov i šumarstvo (69,6%).
Na osnovu analize strukture poslovnih subjekata može se konstatirati
- da je struktura gospodarstva ZHŽ još uvijek nerazmjerna stvarnim
mogućnostima i raspoloživim prirodnim resursima;
- gospodarstvo ZHŽ još uvijek nije dostiglo predratno stanje razvijenosti,
ali pokazuje vidne elemente obnove i pozitivnog rasta, naročito kada su
u pitanju rast MSP i obrta.
4.4 Organizacija sustava javne uprave ZHŽ
Ako organizaciju javne uprave promatramo sa aspekta ljudi, odnosno

pojedinaca u njoj, onda možemo reći da je organizacija trajna tvorevina koja
permanentno funkcionira i koja se kao takva održava, dok se pojedinci u njoj
neprekidno mijenjaju.
Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim
građanima ZHŽ, na osnovu člana V. 1. (4) Ustava Federacije BiH, donijeli su
Ustav ZHŽ, na sjednici održanoj 26.03.1996. godine kojim je uspostavljen ZHŽ.
ZHŽ je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine a granice Županije
utvrđene su Zakonom Federacije. U skladu sa ovim Ustavom, Ustavom Federacije
Bosne i Hercegovine i Ustavom Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao
konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim i građani Županije, ostvaruju svoja
suverena prava u Županiji, Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosni i Hercegovini.
Ovaj Ustav u skladu je sa Ustavom Federacije i njime se osiguravaju
institucije županijske vlasti i zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije.
Javne institucije su ministarstva u Vladi Županije, općinski organ vlasti,
Županijski sud, općinski sudovi i Tužilaštvo. Sjedište Županije je u Širokom
Brijegu. Županija/Kanton ima grb, zastavu i pečat, kao i druge simbole o kojima
odlučuje Skupština Županije. Za prihvaćanje simbola potrebna je većina glasova u
Skupštini Županije. Službeni jezici Županije su hrvatski jezik, bosanski jezik.
Službena pismo je latinica.

4.4.1 Nadležnosti županijske vlasti
Županija ima sve nadležnosti koje nisu Ustavom Federacije izričito

povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu Ustavom Federacije utvrđene kao
zajedničke nadležnosti Federacije i Kantona.
Županija (Kanton) ima sve ovlasti koje nisu Ustavom Federacije izričito
povjerene federalnoj vlasti, a poglavito za:
a) donošenje odluka, u okviru utvrđene ekonomske politike, za poticanje
gospodarskog i društvenog razvoja,
b) financiranja djelatnosti županijske (kantonalne) vlasti ili djelatnosti pod
njenim pokroviteljstvom oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima,
c) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga, koje imaju jedinstvene
federalne uniforme sa oznakama Županije,
d) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o naobrazbi, te
osiguranje naobrazbe,
e) utvrđivanje stambene, politike, uključujući donošenje propisa koji se odnose
na uređivanje i izgradnju stambenih objekata,
f) utvrđivanje politike u svezi sa reguliranjem i osiguranjem javnih službi,
g) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje,
h) donošenje propisa o lokalnim poslovima i karitativnim djelatnostima i
njihovo unapređivanje,
i) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i
osiguranje njihove dostupnosti,
j) utvrđivanje politike u svezi sa osiguranjem radio i TV postaja, uključujući
donošenje propisa o osiguranju njihovog djelovanja, te osiguranje njihovog
rada,
k) provedba socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite,
a. ostvarivanje i provedbu politike županijskog turizma, razvoj turističkih
resursa.
4.4.1.1. Zakonodavna vlast Županije (Skupština Županije)

Zakonodavnu vlast Županije vrši Skupština koja se sastoji od jednog doma.
Skupština Županije sastoji se od 23 zastupnika. Skupština donosi Ustav, zakone,
županijski proračun/budžet, prostorni plan Županije, Poslovnik Skupštine odluke i
zaključke, deklaracije, rezolucije, preporuke i smjernice, daje vjerodostojna
tumačenja zakona ili drugog akta i utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta.
Poslanici u Skupštini imaju četverogodišnji mandat. Poslanike u Skupštini
biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijeloj
teritoriji Županije.
Predsjedavajući Skupštine predstavlja Skupštinu i nadležan je: za
imenovanje kandidata za mjesto Premijera Županije, uz konsultaciju sa
zamjenicima Predsjedavajućeg Skupštine Županije, za praćenje provođenja
politike Skupštine i propisa Skupštine, za stanje u ostvarivanju suradnje sa
zakonodavnim organima drugih županija, Federacije Bosne i Hercegovine i
organima Bosne i Hercegovine.

4.4.1.2. Izvršna vlast Županije
Premijer Županije
Županija ima premijera županije koji predstavlja i zastupa Županiju a
odgovoran je Skupštini Županije za rad Vlade.
Premijer Županije ima četverogodišnji mandat i ne može biti biran više od
dva puta uzastopno. Premijer Županije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih
razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen ili razriješen na osnovu
ostavke odlukom Skupštine.
Vlada Županije
Vlada je odgovorna za:
• provedbu županijske politike, predlaganje i provođenje županijskih zakona i
drugih propisa,
• pripremu prijedloga proračuna Županije,
• osiguranje suradnje Vlade s ombudsmanima,
• nadzor nad istragom i krivičnim gonjenjem u svezi s kršenjem županijskih
zakona, kao i nadzor nad županijskom policijom,
• osiguranje da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu
pučanstva Županije, s tim da nacionalna struktura policije svake općine
mora odražavati nacionalnu strukturu pučanstva te općine,
Na osnovu člana 26. Ustava ZHŽ, Skupština ZHŽ je na svojoj 13 sjednici
dana 23.07.2004. donijela Zakon o Vladi ZHŽ, po kom je Vlada izvršno tijelo ZHŽ
koja vrši izvršnu vlast Županije 25. Premijer županije, ministri i Vlada Kantona u
cijelosti za svoj rad odgovaraju Skupštini županije. Ministri su odgovorni i
premijeru Županije u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa Ustavom. Premijer
Županije predstavlja i zastupa Županiju, a Vlada zastupa Županije kao pravno lice.
Vlada upravlja imovinom u vlasništvu Županije zatim uređuje svoj rad, unutrašnju
organizaciju, kao i djelokrug i ovlaštenja službi koje obrazuje. Sjedište Vlade je u
Širokom Brijegu.
Vladu čine premijer i osam ministara koji rukovode ministarstvima. Vladu
Županije potvrđuje Skupština Županije većinom glasova.
Ministarstva i druga tijela županijske uprave

Zakonom o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave
ZHŽ utemeljena su županijska ministarstva, županijske uprave i županijske
upravne organizacije ZHŽ, utvrđen je njihov djelokrug i uređena druga pitanja od
značaja za njihovu organizaciju i funkcioniranje.
Poslove uprave iz okvira nadležnosti Županije vrše županijska ministarstva,
županijske uprave i županijske upravne organizacije.
Županijska ministarstva su:26
- Ministarstvo unutarnjih poslova ,
- Ministarstvo pravosuđa i uprave ,
- Ministarstvo financija ,
25
Zakon o Vladi Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke 10/04»,
broj 16/00, 7/05 i 4/06)
26
Zakon o županijskim ministarstvima i drugim tijelima uprave, Narodne novine Županije
Zapadnohercegovačke 10/04 ,ožujak 2004

- Ministarstvo gospodarstva ,
- Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša ,
- Ministarstvo hrvatskih branitelja iz domovinskog rata ,
- Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi ,
- Ministarstvo prosvjete znanosti kulture i športa.
Unutarnji poslovi
Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja upravne i druge stručne poslove koji
se odnose na: zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi, sprječavanje i otkrivanje
krivičnih djela, pronalaženje i hvatanje počinitelja krivičnih djela i njihovo
privođenje nadležnim tijelima, održavanje javnog reda i mira i zaštita određenih
osoba i objekata, obavljanje kriminalističko-tehnički poslova, kontrole i reguliranje
prometa na cestama, kretanje i boravak stranaca, održavanje javnih skupova,
nabavu, držanje i nošenje oružja i streljiva, pružanje pomoći radi otklanjanja
posljedica u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama i
epidemijama, pribavljanje prebivališta i boravišta građana, naobrazbu i
usavršavanje djelatnika unutarnjih
poslova, poslove protupožarne inspekcije kao i druge poslove za koje je nadležan.
Pravosuđe i uprava
Ministarstvo pravosuđa i uprave obavlja upravne i druge stručne poslove
koji se odnose na: ustroj i rad županijskih pravosudnih institucija, odvjetništvo,
upravni nadzor nad obavljanjem poslova pravosudne uprave županijskih
pravosudnih institucija i tijela županijske uprave, sustav državne uprave i upravnog
postupka u tijelima Županije, uredsko poslovanje, prava i dužnosti tijela uprave u
korištenju i raspolaganju sredstvima u vlasništvu Županije, izvršenje prekršajnih i
kaznenih sankcija iz nadležnosti Županije kao i druge poslove za koje je nadležno.
Ministarstvo pravosuđa i uprave obavlja i upravne poslove koji ne spadaju u
djelokrug drugog tijela uprave Županije.
Financije
Ministarstvo financija obavlja upravne i druge stručne poslove koji se
odnose na: porezni sustav i poreznu politiku Županije, sustav doprinosa pristojbi i
drugih dadžbina i igara na sreću, sustav financiranja javnih potreba, proračun
Županije, monetarno-kreditni i bankarski sustav, vrijednosne papire, sustav
osiguranja imovine i osoba, financijsko poslovanje i računovodstveni sustav
pravnih i fizičkih osoba, dugove i potraživanja Županije, sredstva solidarnosti,
obračunski sustav, sustav plaćanja i platni promet, investicije koje se investiraju iz
sredstava Županije, inspekcijske poslove iz nadležnosti Županije a koji se odnose
na poreze, doprinose, pristojbe i druge javne prihode, nadzor nad priređivanjem
igara na sreću i drugih zabavnih igara, kao i druge poslove za koje je nadležno.
Gospodarstvo
Ministarstvo gospodarstva obavlja upravne i druge stručne poslove koji se
odnose na nadležnosti Županije iz područja: energetike, industrije, rudarstva,
mineralnih sirovina, zanatstva, proizvodnje i prerade ugljena, cestovnog,
željezničkog i zračnog prometa, PT prometa, poljodjelstva, šumarstva i
vodoprivrede, veterinarstva, trgovine, turizma, poduzetništva i ugostiteljstva,
obnove i razvitka, inspekcijski nadzor u ovim područjima, kao i druge poslove za
koje je nadležan.

U sastavu Ministarstva gospodarstva je Uprava za šume. Uprava za šume
obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti Županije utvrđene
zakonom.
U sklopu djelatnosti iz nadležnosti ovog ministarstva osnovana je Turistička
zajednica ZHŽ u svojstvu pravne osobe Federalnog ministarstva nadležnog za
turizam, i ova zajednica ima svoju stručnu službu za obavljanje stručnih,
administrativnih i drugih poslova vezanih za zadatke Zajednice kao Turistički ured.
Prostorno uređenje, resursi i zaštita okoliša

Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša, obavlja upravne i
druge stručne poslove koji se odnose na: planiranje i uređivanje prostora i politiku
korištenja zemljišta na razini Županije, izradu, provođenje i primjenu prostornog
plana Županije, usklađenost prostornih planova Županije sa prostornim planom
Federacije, zaštitu prirodnog okoliša, usmjeravanje razvoja uporabe prirodnih
resursa, geološka istraživanja i izradu geoloških podloga za prostorno uređenje i
zaštitu prirodnog okoliša, građenje i stambeno i komunalno gospodarstvo,
laboratorijska ispitivanja stijena, mineralnih sirovina i voda, istraživanje prirodnih
resursa (voda,šuma, ruda i minerala, poljodjelskog zemljišta i dr.) u okviru
nadležnosti Županije i druge poslove za koje je nadležno. U sastavu Ministarstva
prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša je Zavod za prostorno planiranje.
Zavod za prostorno planiranje obavlja upravne, stručne i druge poslove iz
nadležnosti Županije utvrđene Zakonom.
Zdravstvo, rad i socijalna skrb

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi obavlja upravne i druge
stručne poslove koji se odnose na: zdravstvenu zaštitu pučanstva, ustroj, rad i
razvitak zdravstvene djelatnosti, praćenje zdravstvenih potreba pučanstva,
osnivanje organizacija zdravstva, zdravstveno osiguranje, poslove sanitarne
inspekcije, uređenje radnih odnosa, zapošljavanje, ostvarivanje prava iz radnih
odnosa, zaštitu na radu, mirovinsko-invalidsko osiguranje, socijalnu i dječju skrb,
zaštitu civilnih žrtava rata, zaštitu obitelji sa djecom, raseljenih osoba i izbjeglica i
drugih poslova iz područja socijalne politike, djelatnost društvenih organizacija i
udruga građana iz socijalno-humanitarnog područja, inspekcijski nadzor iz
područja rada i zaštite na radu, kao i druge poslove za koje je nadležno.
Braniteljska pitanja
Ministarstvo hrvatskih branitelja iz domovinskog rata obavlja upravne i
druge stručne poslove koji se odnose na objedinjavanje i usklađivanje djelatnosti:
zaštite statusa i interesa sudionika domovinskog rata; brige za obitelji poginulih i
nestalih, za ranjene i bolesne, stare i nemoćne veterane; pomoći djeci poginulih i
nestalih – odgoj i školovanje, ostvarivanje materijalnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih potreba; suradnje s drugim nadležnim subjektima radi rješavanja
materijalne i stambene problematike, radnih odnosa i ostalih prava svih kategorija
stradalnika i članova obitelji; zajedničkog rješavanja i zaštite prava u sferi
mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja i njihovog ostvarenja te općeg
poboljšanja materijalnog položaja; usklađivanja djelatnosti radi izgradnje, uređenja
i održavanja spomen obilježja, groblja branitelja i nevinih žrtava; suradnje s ostalim
nadležnim tijelima i udrugama radi obavljanja navedenih poslova.

Prosvjeta , znanost , kultura i šport
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa obavlja upravne i druge
stručne poslove koji se odnose na: predškolsko, osnovni i srednje školstvo, visoko
školstvo, organiziranje prosvjete i donošenje nastavnih planova i programa za
osnovno i srednje obrazovanje, sudjelovanje u donošenju nastavnih planova i
programa za visokoškolske ustanove, udžbeničku literaturu, inspekcijski nadzor u
ovom području, razvoj znanstveno-tehničkih informacija, inovacije i pripreme
programa znanstveno-tehničke suradnje, zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i
prirodnog nasljeđa, muzejsku, arhivsku, likovnu, kazališnu, glazbenu, filmsku,
izdavačku i knjižničnu djelatnost, razvoj športa, tehničke i tjelesne kulture kao i
druge poslove za koje je nadležno. U sastavu Ministarstva je Zavod za zaštitu
kulturno-povijesne i prirodne baštine. Zavod za zaštitu kulturno-povijesne i
prirodne baštine obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti Županije
utvrđene Zakonom.
Županijske uprave i upravne organizacije

Županijske uprave i upravne organizacije osnivaju se kao samostalne ili u
sastavu ministarstva.
Samostalne županijske uprave i upravne organizacije su:
1. Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
2. Županijski arhiv,
3. Uprava civilne zaštite,
4. Uprava za inspekcijske poslove,
5. Uprava za ceste.
Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove obavlja upravne i druge
stručne poslove koji se odnose na: premjer, uspostavu i obnovu katastra
nekretnina, katastar komunalnih uređaja, komasaciju zemljišta, imovinsko-pravne i
druge stvarnopravne odnose na nekretninama (zemljištima i zgradama), evidenciju
na nekretninama i pravima na nekretnine, davanje prijedloga za reprivatizaciju
imovine, inspekcijski nadzor nad poslovima premjera i katastra nekretnina,
katastra zemljišta i katastra komunalnih uređaja, klasiranje, bonitiranje i
vrednovanje zemljišta, kao i druge poslove za koje je nadležna.
Županijski arhiv obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na:
evidentiranje, preuzimanje, sređivanje, obradu, zaštitu i korištenje ukupne arhivske
građe i registratorskog materijala, mjere osiguranja i zaštita arhivske građe, stručni
nadzor nad čuvanjem i zaštitom arhivske građe i registratorskog materijala, odabir
arhivske građe iz registratorskog materijala nastalih u radu tijela vlasti Županije i
općina, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost
na području Županije, kao i razvitak arhivske djelatnosti na području cijele
Županije, izdavanje uvjerenja, potvrda i drugih isprava na temelju građe koja se
čuva u Arhivu, i druge poslove za koje je nadležan.

Uprava civilne zaštite obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se
odnose na: organiziranje, pripremanje i funkcioniranje civilne zaštite, razradu
plana uporabe i djelovanja civilne zaštite, praćenja stanja priprema civilne zaštite
uz predlaganje i poduzimanje mjera u svrhu organiziranja i osposobljavanja civilne
zaštite, izdavanje zapovijedi za uporabu postrojbi, službi, stožera i povjerenika
civilne zaštite na provedbi mjera zaštite i spašavanja, organiziranje i praćenje
realizacije obučavanja građana na provedbi samozaštite, organiziranje i
usklađivanje provedbe mjera zaštite i spašavanja, donošenje plana okvirnih,
osobnih i materijalnih formacija stožera, postrojbi i službi zaštite i spašavanja uz
predlaganje i poduzimanje mjera radi popune ljudstvom i materijalnim sredstvima,
donošenje nastavnih planova i programa obučavanja struktura civilne zaštite,
predlaganje programa zajedničkih samostalnih vježbi i izradu elaborata za izvedbu
vježbi civilne zaštite, izradu i donošenje svog plana obrane, poslove prikupljanja
podataka o minama i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima (NUS) na
prostoru Županije s održavanjem baze podataka o tome, izvedba stručne obuke
osoba za rad na NUS-u, ugovaranje radova, nadzor nad izvedbom i provjerom
kvalitete i prijama radova uklanjanja i uništavanja pronađenog NUS-a, te izravno
uklanjanje i uništavanje prostornog NUS-a, pripremu propisa iz djelokruga civilne
zaštite, predlaganje planova znanstveno-istraživačkih projekata iz djelokruga
civilne zaštite i praćenje njihove realizacije, inspekcijski nadzor iz djelokruga
civilne zaštite, vođenje propisanih evidencija, kao i druge poslove za koje je
nadležna.
Uprava za inspekcijske poslove obavlja poslove iz nadležnosti županijskih
inspekcija, koje su sukladno posebnom zakonu organizirane u njezinom sastavu,
te obavlja druge upravne i stručne poslove utvrđene posebnim zakonom.
Uprava za ceste obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti
Županije, utvrđene posebnim Zakonom.
Agencija za privatizaciju ZHŽ

Agencija za privatizaciju ZHŽ je posebno tijelo zakonodavne vlasti Županije,
koja obavlja stručne, savjetodavne, promotivne, edukativne i druge poslove u vezi
sa privatizacijom.
4.4.1.3. Sudska vlast ZHK/ZHŽ

Sudsku funkciju u Županiji vrše Županijski sud i općinski sudovi. Sudska
vlast u Županiji je samostalna i nezavisna i vrši se na osnovu Ustava i zakona
Federacije i Županije.
4.4.1.4. Općinske vlasti

U općini se ostvaruje lokalna samouprava i vrše poslovi predviđeni
Ustavom ZHŽ, županijskim zakonom, statutom općine i one aktivnosti koje na njih
delegira Županija ili Federacija.

5. ANALIZA STANJA NAJZNAČAJNIJIH
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U ZHŽ
5.1 Uvod
Posljedice ratnih aktivnosti, lošeg procesa privatizacije te globalne

gospodarske krize su razorile industrijsku proizvodnu sferu u ZHŽ. Novonastala
mala poduzeća koja su nastala iz propasti velikih sustava uglavnom nemaju
kvalitetnu razvojnu funkciju. Sve analize kroz ukazuju da za transformaciju iz
malog u srednje poduzetništvo moraju biti uvjetovani boljom kadrovskom
strukturom, prepoznatljivim i kvalitetnim proizvodom CE, odgovarajućim poticajima
države u fiskalnoj i carinskoj politici, te klasterskom organizacionom formom
proizvodnje i jakom vezom sa akademskom zajednicom kroz forme tehnoloških
centara i parkova. Slaba materijalna sposobnost, kroz zastarjelu opremu i
nedovoljno iskustvo kadrova u suradnji s gospodarstvom, u aktualnoj akademskoj
zajednici, istu čini slabom karikom u kadrovskom i razvojnom procesu privrede u
ZHŽ. Prijeratna aktivnost i iskustvo u suradnji s gospodarstvom su osnova za
prognozu mogućnosti organizacije proizvodnih privrednih subjekata u razvojnoj
funkciji ZHŽ. Analiza koja slijedi urađena je za sve općine ZHŽ i dana kao pregled
najvažnijih pokazatelja stanja gospodarstva svake općine.
5.2 Pregled po općinama

5.2.1. Široki Brijeg
Metalna industrija u ovoj Općini razvijala se u sistemu SOKO kroz firmu
FEAL i firmu Metalac. Buran razvoj firme FEAL sa uduplanim kapacitetom
proizvoda poslije 2001. god je osnova za pozitivan razvoj niza mikrofirmi na bazi
AL- profila u proizvodnji građevinske galanterije. Firma Metalac je u svom
programu čelične građevinske konstrukcije skromnijih dimenzija. Firma je
uspješno privatizirana i nastavila je svoju djelatnost.
U građevinskoj operativi visokogradnje postojala je tvrtka koja je nakon
privatizacije pod nazivom HERING proširila djelatnost i u oblasti niskogradnje.
Poljoprivredna proizvodnja temeljena na porodičnom gazdinstvu na
području kraškog polja Mostarskog blata bila je skromna zbog nereguliranih
plavnih voda u zimskom periodu. Rubni predjeli polja daju skromne prinose u
grožđu i kukuruzu uglavnom za domaćinstvo. Izgradnjom HE hidroelektrane i
kontrolom voda omogućit će se kvalitetno korištenje zemljišta kako u
poljoprivrednoj proizvodnji dobara tako i u uzgoju stoke.
Duhanska stanica sa Zavodom za fermentaciju (FEM) i skladištem duhana
prestala je sa aktivnošću. Firma je u procesu privatizacije i ne radi. Na osnovu
korištenja cca 1200 ha zemljišta u mogućoj proizvodnji grožđa, smokava,
aktinidija, šipaka moguć je razvoj prerađivačkih kapaciteta kroz mala i srednja
poduzetništva. Mesna industrija LIJANOVIĆI je sa svojom tehnologijom i
kapacitetom vodeća u BiH. Tržište ove firme već je prošireno na područje Balkana
i Turske. Kroz razvoj primarnog sektora može biti dobar poticaj za razvoj
stočarstva u cijeloj Hercegovini i šire. Hidropotencijal rijeke Lištice i Ugrovače u
projekciji EP HZ-HB koristit će se za izgradnju dviju mHE kapaciteta do 20 MW.

Bogatstvo boksita u podzemnoj eksploataciji (Dr Kulenović, disertacija)
otvara mogućnosti ponovne aktivnosti ovoga proizvodnog sektora. Na području
bivše Tvornice hidroizolacionih materijala investitor iz Italije realizirao je firmu istog
proizvodnog programa kao i FEAL za potrebe svoga tržišta. Sirovine za ovaj
kapacitet kao i FEAL koristi iz firme ALUMINIJ Mostar.
5.2.2. Ljubuški
UNIS-ova tvornica prstena za kuglične ležajeve okončala je svoj proizvodni
program. Firma je u procesu privatizacije i ne radi. Duhanska stanica sa FEM
zavodom i skladištem prestala je sa namjenom. Firma je izuzeta iz privatizacije i
županija je vlasnik a predviđena je za javni interes, odnosno gradnju poslovnog
inkubatora. Kroz novootvorene tvornice srednjeg poduzetništva za tržište
Dalmacije i Hercegovine realiziraju građevinsko betonsku galanteriju i drveni
namještaj i sl. Ne postoje dostupni podatci o paletama i kapacitetima proizvodnje.
Razvoj privrednog sektora uglavnom je baziran na trgovinu i vinarstvo.
Bivša vinarija Hepok zadržala je svoj proizvodni program u proizvodnji.
5.2.3. Posušje
Osnova industrijske aktivnosti je do 1992. god. bila u rudarstvu (kamen
boksit) i prerada kamena, kako u bivšim društvenim tako i u mikropoduzetničkoj
aktivnosti. Ova aktivnost je i dalje u toku. SOKO-lova tvornica kardanskih vratila za
poljoprivredne strojeve okončala je svoj proizvodni program i poslije rata
privatizirana, te radi u manjem obimu. Područje općine velikim dijelom pripada
visokoj Hercegovini, pa klima i ambijent uzrokuju poljoprivredu i stočarstvo
prilagođenu ovim uvjetima (voćarstvo, ovčarstvo, ozime žitarice). Na osnovu
resursa stočnog fonda u okviru tvrtke Lijanovići je i prerada mlijeka u paletu
mliječnih proizvoda. Na području općine je u fazi istraživanje karakteristike vjetra
(Rakitno i obronci planine Vran) koju u budućnosti mogu biti izvor energije za
lokalne potrebe ili elektroenergetski sustav BiH. Naime već sada je prisutna
privatna inicijative gdje se za vlastite potrebe instalirala mikrofarma kapaciteta
3x80 kW. Novoizgrađena komunikacija prema masivu Čvrsnice i jezera Blidinje na
lokaciji platoa Blidinje razvija se turističko naselje sa dobrom infrastrukturom za
zimske sportove.
5.2.4. Grude
Osnovu industrijske proizvodnje do 1992. god. činila je tvornica SOKO sa
paletom proizvoda za namjenu u ratnom zrakoplovstvu, te zemaljskom opremom
za civilno zrakoplovstvo. Veoma cijenjen proizvod je bio za potrebe sustava AIR
SPECIAL (oprema za montažu, demontažu i transport avionskih motora aviona
A320 i A340). Bekijsko polje sa neophodnom vodozaštitnom infrastrukturom je
idealno za razvoj poljoprivrednih mediteranskih kultura (vinova loza, aktinidija,
smokva) što je dobra osnova za razvoj zadrugarstva i mikroprerađivačkih
kapaciteta. Proizvodnja duhana orijentalnog tipa sve se više napušta pa je i bivša
duhanska stanica promijenila namjenu. Poslije 2000. god razvoj firme VIOLETA
koja koristeći reciklažu starog papira tržištu BiH i šire nudi proizvode palete
higijenskog papira.

6. TRŽIŠTE RADNE SNAGE U ZHŽ
6.1 Osnovni podaci o tržištu radne snage u BIH
Prema podacima zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine27 anketa o

radnoj snazi u Bosni i Hercegovini provedena je krajem svibnja 2009. godine,
četvrti puta, na uzorku od 10.509 domaćinstava, od čega u Federaciji BiH 6.066, u
Republici Srpskoj 3.443 i u Distriktu Brčko 1.000 domaćinstava. Intervjuirane su
sve osobe u uzorkom izabranim domaćinstvima koje su prihvatile intervju. Stopa
neodziva bila je 11,3%, odnosno prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i
ostalim karakteristikama stanovništva za 9.321 domaćinstvo.
Prema ovim podacima u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo)
je činilo 1.131.557 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.462.619 osoba. U okviru
radne snage bilo je 859.218 zaposlenih i 272.339 nezaposlenih osoba.
Slika VI-1. Stanovništvo prema spolu i starosnim grupama
Ženski Muški
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, priopćenje br. 1, prethodni

podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009
U okviru zaposlenih osoba bilo je 58.039 neplaćenih pomažućih članova

obitelji. Stopa nezaposlenosti bila je 24,1% (23,1% za muškarce i 25,6% za žene),
dok je u istom periodu 2008. godine iznosila 23,4% (21,4% za muškarce i 26,8%
za žene), što je porast za 0,7%.
Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do
24 godine. To je iznosilo 47,5% (44,8% za muškarce i 52,3% za žene). Stope
aktivnosti i zaposlenosti prema podacima ARS 2009 su iznosile 43,6% i 33,1%,
dok su u 2008. godini bile 43,9% i 33,9%. Stope su bile značajno više za
muškarce nego za žene. Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najviše u starosnoj
grupi 25 do 49 godina (69,1% i 53,5%).
27
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, priopćenje br. 1, prethodni podaci, Sarajevo, 20
kolovoz 2009

Slika VI-2: Radno sposobno stanovništvo prema školskoj spremi i statusu u
aktivnosti
(Izvor: ASBIH, priopćenje br. 1, prethodni podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009)
Podaci pokazuju da u BiH ispod polovine radno sposobnog stanovništva

čine aktivne osobe, tj. one koje se na tržištu rada javljaju kao zaposlene i
nezaposlene osobe.
Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najveći udio (63,3%)
ima završenu srednju školu, slijede zaposleni s osnovnom školom ili nižim
obrazovanjem (22,3%) i 14,3% akademski obrazovanih osoba. Nezaposlene
osobe imaju donekle sličnu obrazovnu strukturu, te ih tako 70,2% ima
srednjoškolsko obrazovanje, 24,7% su osobe s osnovnim obrazovanjem ili niže,
dok je 5,1% završilo višu ili visoku školu (fakultet), akademiju, magisterij ili
doktorat. Istodobno, podaci iz Ankete pokazuju nižu obrazovnu strukturu
neaktivnih osoba starijih od 15 godina: među njima je gotovo 62,7% osoba sa
završenom osnovnom školom ili niže, 34,1% su osobe sa srednjom školom, a
preostalih 3,2% su akademski obrazovane osobe.
Slika VI-3: Zaposlene osobe prema statusu u zaposlenosti
Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenju pokazuje da osobe

u plaćenoj zaposlenosti (zaposlenici) imaju najveće učešće (72,8%).

Udio samozaposlenih osoba je bio 20,5% (od toga 27,4% žene) a
neplaćenih pomažućih članova je bilo 6,8% (od toga 68,9% žene).
Slika VI-4: Zaposlene osobe prema sektoru aktivnosti
Struktura zaposlenih osoba prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najveći

udio u sektoru usluga 47,3%, zatim u sektoru industrije 31,5% i u sektoru
poljoprivrede 21,2%.
Slika VI-5: Nezaposlene osobe prema trajanju traženja posla u mjesecima i

spolu
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, priopćenje br. 1, prethodni

podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009
U promatranom razdoblju 15,9% nezaposlenih osoba traži posao kraće od

12 mjeseci a čak 42,8% nezaposlenih traži posao duže od pet godina, što je
posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije gospodarstva u našoj zemlji. Stopa
nezaposlenosti je ista među osobama sa završenom osnovnom školom i manje i
srednjom školom (26,0%) a najniža sa visokom školom (10,1%).
Usporedba između registrirane (prema izjašnjenju ispitanika u anketi o
prijavi Zavodima za zapošljavanje) i ILO (anketne) nezaposlenosti pokazuje da
postoji značajna razlika između ova dva podatka. 88,0% od ILO (anketno)
nezaposlenih osoba je također bilo i registrirano nezaposleno. Broj registriranih
nezaposlenih osoba u Zavodima za zapošljavanje je veći 108,9% od ILO
nezaposlenih osoba.

6.2 Osnovni podaci o radnoj snazi u FBIH
6.2.1 Podaci o zaposlenim osobama u Federaciji Bosne i
Hercegovine
Prema podacima federalnog zavoda za programiranje razvoja u 2008.

godini u F BiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 430.745 što je u
odnosu na isti razdoblje prethodne godine više za 4,1% ili za 17.069
novozaposlenih.
Stupanj zaposlenosti stanovništva u Federaciji BiH u odnosu na aktivno
stanovništvo iznosi 56,0%. Broj zaposlenih i stupanj zaposlenosti stanovništva po
županijama - županijama dat je u sljedećem pregledu:
Tabela 6.1. Stupanj zaposlenosti po županijama u 2008. godini28

Stupanj zaposlenosti u %
Radno
Radno
sposob Aktivno Aktivn
Stanov Broj sposo
Županija 1 no stanov 2 o
n. zaposl. Stan. bno
stanovn n. stanov.
stanov 4
. 3
n.
1 2 3 4 5 6 7 8
USŽ 287.998 34.634 199.349 70.911 12,0 17,4 48,8
POŽ 40.513 5.362 28.234 10.798 13,2 19,0 49,7
T Ž 497.813 82.993 342.839 168.704 16,7 24,2 49,2
ZDŽ 400.848 73.267 275.371 134.796 18,3 26,6 54,4
BPŽ 33.225 4.778 22.286 8.942 14,4 21,4 53,4
SBŽ 255.648 37.974 170.999 74.456 14,9 22,2 51,0
HNŽ 226.632 42.531 150.802 71.934 18,8 28,2 59,1
ZHŽ 81.833 13.112 54.786 21.814 16,0 23,9 60,1
SAŽ 421.289 118.418 282.373 180.893 28,1 41,9 65,5
H–B Ž 81.396 9.676 52.681 18.140 11,9 18,4 53,3
Federacija 2.327.1 1.579.7
BiH 95 430.745 20 769.388 18,5 27,3 56,0
1)
Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim
subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji. Broj
zaposlenih u obrani (8.000), nije razvrstan po općinama i županijama.
28
Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled FBiH
10/08, za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po županijama u FBiH
3/09.
(Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja).

2
) U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH, stupanj zaposlenosti se
izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa nazočnim stanovništvom i
pomnoži sa 100.
3
) Stupanj zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno
sposobnim stanovništvom (stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100.
4
) Stupanj zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa
aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa
100.
6.2.2. Podaci o nezaposlenim osobama u Federaciji Bosne i

Hercegovine
Registrirani broj nezaposlenih osoba u F BiH sa stanjem na dan 31.12.2008.
godine iznosilo je 338.643, što je manje za 28.927 osoba koja traže zaposlenje ili
7,8% u odnosu na 2007. godinu. Stupanj nezaposlenosti u odnosu na radnu
snagu u F BiH u 2008. godini iznosio je 44,0 %.
Registrirani broj osoba koja su tražila zaposlenje i stupanj nezaposlenosti po
županijama dat je u sljedećem pregledu:
Tabela 6.2. Stupanj nezaposlenosti po županijama u 2008. godini 29

2)
Stepen
Aktivno
Županija Nezaposleni Broj zaposl.1) nezaposl. u
stanovništvo
%
1 2 3 4 5
USŽ 36.277 34.634 70.911 51,2
POŽ 5.436 5.362 10.798 50,3
T Ž 85.711 82.993 168.704 50,8
ZDŽ 61.529 73.267 134.796 45,6
BPŽ 4.164 4.778 8.942 46,6
SBŽ 36.482 37.974 74.456 49,0
HNŽ 29.403 42.531 71.934 40,9
ZHŽ 8.702 13.112 21.814 39,9
SAŽ 62.475 118.418 180.893 34,5
H-B Ž 8.464 9.676 18.140 46,7
Federacija BiH 338.643 430.745 769.388 44,0
1)
Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim
subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji.Broj
zaposlenih u obrani ( 8.000), nije razvrstan po općinama i županijama.
29
Izvor podataka za zaposlenost i nezaposlenost: Federalni zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled
po županijama u F BiH 3/09.
(Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja)

2)
Stupanj nezaposlenosti se izračunava tako što se broj nezaposlenih podijeli sa
aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži
sa 100.
6.3 Detaljna analiza tržišta rada u ZHŽ
6.3.1 Podaci o zaposlenosti u Zapadno - Hercegovačkoj županiji

Prema podacima federalnog zavoda za programiranje razvoja 30 u 2008.
godini u F BiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 430.745 što je u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine više za 4,1% ili za 17.069
novozaposlenih. U ZHŽ zaposlenost u 2008. godini iznosila je 13.112, što je u
odnosu na prethodnu godinu više za 439 zaposlenih ili za 3,5%. Broj zaposlenih u
ZHŽ sudjelovao je ukupnom broju zaposlenih u F BiH sa 3,04%.
Broj zaposlenih i stupanj zaposlenosti po općinama u ZHŽ u 2008. godini
daju se u slijedećem pregledu:
Tabela 6.3. Stupanj zaposlenosti u ZHŽ u 2008. godini

Stepen zaposlenosti u % 2
Radno
Aktivn Radno
Broj sposob
Stanovništ o sposob Aktivno
Općina zaposl no Stano
vo stanov no stanov
.1 stanovn v. 3
n stanovn n.5
.
.4
1 2 3 4 5 6 7 8
Grude 15.558 2.227 10.510 3.617 14,3 21,2 61,6

Ljubuški 23.951 3.628 16.274 5.708 15,1 22,3 63,6
Posušje 16.072 2.653 10.881 4.376 16,5 24,4 60,6
Široki
Brijeg 26.252 4.604 17.121 8.113 17,5 26,9 56,7
ZHK 81.833 13.112 54.786 21.814 16,0 23,9 60,1
Federaci 430.74 769.38
ja BiH 2.327.195 5 1.579.720 8 18,5 27,3 56,0
Izvor: Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2008 godinu - Analiza,
Federalni zavod za programiranje razvoja
Na području ZHŽ broj zaposlenih u siječnju 2010. je 14.966 osoba

što je porast od 1% u odnosu na 2009. godinu kada je bilo 14.821 zaposleni.
30
Makroekonomski pokazatelji po županijama za 2008. godinu - Analiza, Federalni zavod za
programiranje razvoja

6.3.2 Ponuda radne snage u Zapadno - Hercegovačkoj županiji -
nezaposlenost
Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja 31 u 2008.

registriran broj nezaposlenih u F BiH sa stanjem na dan 31.12.2008. godine
iznosio je 338.643, što je manje za 7,9% u odnosu na 2007. godinu. Registrirana
nezaposlenost u ZHŽ u 2008. godini na kraju prosinca iznosila je 8.702 osoba koja
su tražila zaposlenje, što je manje za 1.036 osoba ili 10,6% u odnosu na
prethodnu godinu, tako da broj nezaposlenih u odnosu na F BiH iznosi 2,6%.
Stupanj nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u F BiH u 2008.
godini iznosi 44,0 %, a u ZHŽ 39,9%.
U tablici 6.4. dan je pregled nezaposlenih po općinama u ZHŽ u 2008. godini:
Tabela 6.4. Stupanj nezaposlenosti u 2008. godini u ZHŽ

Stepen 2
Aktivno
Općina Nezaposleni Broj zaposl.1 nezaposl. u
stanovništvo
%
1 2 3 4 5
Grude 1.390 2.227 3.617 38,4
Ljubuški 2.080 3.628 5.708 36,4
Posušje 1.723 2.653 4.376 39,4
Široki Brijeg 3.509 4.604 8.113 43,3
ZHK 8.702 13.112 21.814 39,9
Federacija BiH 338.643 430.745 769.388 44,0
Izvor: Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2008 godinu - Analiza,
Federalni zavod za programiranje razvoja
Za mjesec ožujak 2010. registrirani broj nezaposlenih u ZHŽ bio je 9.097

osoba, što je za 3,6% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine (8.784
registrirane nezaposlene osobe – ožujak 2009.).
U 2009. godini na evidenciju nezaposlenih prijavilo se ukupno 596 osoba po
prestanku radnog odnosa, što je više za 223 osobe odnosno za 59,8 % u odnosu
na prethodnu 2008. godinu ( 373 osobe ).
31
Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2008 godinu - Analiza, Federalni zavod za
programiranje razvoja

Tabela 6.5. Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ
BROJ povećanje/smanjenj BROJ %
ZAPOSLENI e NEZAPOSLENI povećanje/smanjenj
H H e
200 14.316 - 7.999 -
5
200 14.581 + 265 8.657 +658
6
200 12.868 - 1713 9.738 +1081
7
200 13.360 +492 8.702 -1036
8
200 14.821 +1461 9.146 +444
9
Izvor: Mjesečni statistički pregled FBiH po kantonima, veljača 2010 uz osobni
izračun autora
Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ prikazana je po godinama na slici

VI-6.
Slika 1 Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ od 2005. do 2009. god.
Veličina tržišta radne snage je ilustrirana ukupnim brojem zaposlene i

nezaposlene radne snage.32
Na slici VI-7. prikazana je struktura zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ
prema općinama.
32
Neslužbene procjene nezaposlenosti koje uključuju rasprostranjenu sivu ekonomiju iznose cca
18-22%. Izvor: (Svjetska banka 2006. procjena)
http://www.buyusa.gov/bosniaandherzegovina/en/31.html

Slika VI-7. Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ
6.3.3 Analiza ponude i zapošljavanja radne snage prema stručnoj

spremi i kvalifikacijama u ZHŽ
Analizom ponude radne snage prema stručnoj spremi prikazanoj u sljedećoj

tablici vidljivo je da je duži niz godina najveći udio među nezaposlenima onaj KV
radnika a u 2008 godini iznosio je 43%, nakon čega je udio onih sa srednjom
stručnom spremom sa udjelom od 29%, te nekvalificiranih radnika sa udjelom od
19%.
Zanimljiva je činjenica da se već nekoliko godina stabilizirao broj
nezaposlenih sa nižim kvalifikacijama, dok se povećava broj onih sa srednjom,
višom i visokom stručnom spremom. Tako je udio onih sa visokom stručnom
spremom u 2008 godini bio 2,8% dok je udio onih sa višom školskom spremom
bio skoro 4%, te se od 2001 godine značajno povećao uz blagu stabilizaciju
posljednje dvije godine.
Tabela 6.6. Nezaposlene osobe prema stručnoj spremi u ZHŽ
UKUPNO VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

godina
2001 6.828 118 168 1.789 0 5 3.298 107 1.343
2002 6.707 110 166 1.813 0 8 3.203 105 1.302
2003 6.597 118 193 1.780 2 6 3.176 113 1.209
2004 7.371 113 240 1.929 2 7 3.578 144 1.338
2005 7.999 159 269 2.078 2 7 3.851 153 1.480
2006 8.657 205 355 2.357 1 9 4.088 176 1.466
2007 9.738 264 373 2.646 29 76 4.294 177 1.897
2008 8.702 251 346 2.521 13 28 3.741 142 1.660
2009 9.146
Trend kretanja nezaposlenosti osoba prema stručnoj spremi u ZHŽ vidljiv je

također na slici VI-8.

Slika VI-8. Trend kretanja nezaposlenosti prema stručnoj spremi u ZHŽ
Međutim, poznato je da sva zanimanja nisu jednako zastupljena na

evidencijama za zapošljavanje, tako je zanimljiv prikaz nezaposlenih osoba sa
visokom stručnom spremom prema zanimanjima, a podaci su iz travnja 2010.
godine i dobiveni su od Županijskog zavoda za zapošljavanje ZHŽ.
Vidljivo je iz sljedećih tablica (Tablice 6.7.i 6.8) da je najveći broj
diplomiranih ekonomista koji je nezaposlen u županiji i to njih 118, što predstavlja
40,69% od svih nezaposlenih sa visokom stručnom spremom, dok je nezaposleno
42 diplomirana pravnika, što predstavlja 14,48%. Nakon njih slijede 29 profesora
hrvatskog jezika sa udjelom od 10%, mada je broj nezaposlenih profesora
hrvatskog jezika i veći ako se pridodaju profesori hrvatskog sa različitim drugim
strukama poput profesora hrvatskog i književnosti, hrvatskog i njemačkog itd..
Značajan udio u nezaposlenima imaju i dipl. inženjeri agronomije sa 4,14% a
nezaposleno je njih 12, te diplomirani novinari i profesori razredne nastave kojih je
po 10 tj. udjeli od po 3,45%.

Slika VI-9. Nezaposleni sa VSS u Županiji Z-H po zanimanjima na dan
6.4.2010.god.
Izvor: Podaci dobiveni od županijskog zavoda za zapošljavanje uz osobni izračun

autora
Tabela 6.7. Nezaposleni sa VSS u Županiji Z-H po zanimanjima i po

općinama na dan 6.4.2010.god.
Zanimanje - VSS Š.Brijeg Ljubuški Posušje Grude Ukupno %
dipl.ing. prometa 0 0 1 0 1 0,34
dipl. arhitekt 0 1 0 0 1 0,34
profesor hrvatskog i njemačkog
jezika 0 0 1 0 1 0,34
Pedagog 0 1 0 0 1 0,34
profesor filozofije 0 1 0 0 1 0,34
dipl. socijalni radnik 0 0 1 0 1 0,34
doktor medicine 0 1 0 0 1 0,34
dipl. med.sestra 1 0 0 0 1 0,34
kriminalist 0 1 0 0 1 0,34

inženjer tekstilne tehnologije 0 1 0 0 1 0,34
dipl. inženjer grafičke
tehnologije 0 0 1 0 1 0,34
inženjer prehrambene
tehnologije 0 1 0 0 1 0,34
inženjer poštanskog prometa 0 1 0 0 1 0,34
dipl. ing. strojarstva 1 0 1 0 2 0,69
profesor kemije i biologije 0 1 1 0 2 0,69
dipl. politolog 2 0 0 0 2 0,69
diplomirani sociolog 1 1 0 0 2 0,69
dipl. veterinar 1 1 0 0 2 0,69
slikar grafičar 2 0 0 0 2 0,69
prof. fizičke i zdravstvene
kulture 1 1 0 0 2 0,69
dipl.ing.računarstva 1 0 0 1 2 0,69
dipl.teolog 1 1 0 0 2 0,69
dipl.ing. građevine 2 0 1 0 3 1,03
dipl. fizioterapeut 3 0 0 0 3 1,03
profesor likovne kulture 2 2 0 0 4 1,38
profesor engleskog 4 1 0 0 5 1,72
profesor povijesti i zemljopisa 1 3 1 0 5 1,72
dipl.inženjer elektrotehnike 2 1 1 1 5 1,72
dipl.prof. predškolskog odgoja 6 0 0 0 6 2,07
profesor hrvatskog i
književnosti 0 0 0 7 7 2,41
profesor razredne nastave 8 0 0 2 10 3,45
dipl. novinar 5 4 1 0 10 3,45
dipl.ing. agronomije 6 2 4 0 12 4,14
profesor hrvatskog jezika 19 8 2 0 29 10,00
dipl. pravnik 13 19 4 6 42 14,48
dipl. ekonomist 48 30 16 24 118 40,69
UKUPNO 130 83 36 41 290 100,00
Izvor: Podaci dobiveni od županijskog zavoda za zapošljavanje uz osobni izračun
autora
Primijećeno je da određenog kadra na tržištu radne snage po pojedinim

općinama nedostaje: dipl. ing. elektrotehnike, dipl. ing. građevine, dipl. ing.
računarstva, magistara farmacije, liječnika, prof. matematike, doktori veterine,
defektologa, logopeda, pedagoga, psihologa, računovođe s iskustvom, a od
iskazanih potreba za stručnom obukom javlja se potreba za kuharima,
slastičarima, pekarima, raznim građevinskim radnicima (armirači, rukovoditelji
gradilišta sa iskustvom ), tesari, stolari i sl. Potrebno je naglasiti kako se u svim
zanimanjima stavlja veliki naglasak na posjedovanje radnog iskustvo, a često i na
poznavanje stranog jezika.

Analizom zapošljavanja u ZH županiji može se uočiti da je najveći broj u
2009 godini zaposleno od nezaposlenih sa VSS diplomiranih ekonomista i to njih
62 što predstavlja 38,51%, te nakon njih 16 diplomiranih pravnika što predstavlja
gotovo 10%, pa nakon toga 14 profesora razredne nastave što čini 8,70% i
profesora engleskog jezika sa udejlom od 6,83%. Dakle, najveća potražnja i
mogućnost zapošljavanja je što se tiče visoke stručne spreme za dilomirane
ekonomiste, mada ih najviše ima i na tržištu rada kao nezaposlenih.
Tablica 6.8. Zaposlene osobe sa VSS u ZHŽ po općinama u 2009. god.

Zanimanje - VSS Š.Brijeg Ljubuški Posušje Grude Ukupno %
dipl.ing. prometa 1 0 0 0 1 0,62
profesor geodezije 0 0 1 0 1 0,62
dipl.ing. rudarstva 1 0 0 0 1 0,62
dipl. arhitekt 1 0 0 0 1 0,62
dipl.ing. građevine 0 0 0 1 1 0,62
dipl. arheolog 1 0 0 0 1 0,62
profesor engleskog 0 1 0 0 1 0,62
profesor likovne kulture 1 0 0 0 1 0,62
doktor stomatologije 1 0 0 0 1 0,62
prof.rehabilitator 1 0 0 0 1 0,62
slikar grafičar 1 0 0 0 1 0,62
profesor športa 0 0 1 0 1 0,62
profesor kineziologije 0 0 1 0 1 0,62
inženjer metalnih materijala 0 1 0 0 1 0,62
dipl. kateheta 0 0 1 0 1 0,62
dipl.teolog 0 0 0 1 1 0,62
dipl. ing. strojarstva 2 0 0 0 2 1,24
profesor hrvatskog i filozofije 0 0 2 0 2 1,24
profesor kemije i biologije 2 0 0 0 2 1,24
dipl. novinar 2 0 0 0 2 1,24
prof. fizičke i zdravstvene
kulture 0 2 0 0 2 1,24
profesor hrvatskog i engleskog
jezika 0 0 3 0 3 1,86
profesor hrvatskog i
književnosti 0 0 0 3 3 1,86
profesor povijesti i zemljopisa 4 0 0 0 4 2,48
doktor medicine 2 1 0 1 4 2,48
dipl.inženjer elektrotehnike 0 0 2 2 4 2,48
dipl.ing.računarstva 5 0 0 1 6 3,73
dipl.ing. agronomije 3 4 1 0 8 4,97
profesor hrvatskog jezika 5 1 5 0 11 6,83
profesor razredne nastave 4 3 5 2 14 8,70
dipl. pravnik 6 4 2 4 16 9,94
dipl. ekonomist 31 10 7 14 62 38,51
UKUPNO 74 27 31 29 161 100

Slika VI-10. Zaposlene osobe u Županiji Z-H u 2009 god. sa VSS po
zanimanjima
Ako bi se nastavio trend zapošljavanja u narednim godinama tada bi se svi

diplomirani ekonomisti kojih ima najviše na evidenciji nezaposlenih zaposlili u
nekih 20-tak mjeseci, diplomirani pravnici i profesori hrvatskog jezika za nešto
manje od 3 godine, pod hipotetičnom pretpostavkom da nema novog priliva na
evidenciju nezaposlenih, što je samo teoretska postavka kako bi se dobilo
prosječno vrijeme čekanja na posao.
6.3.4. Mladi na tržištu rada u Zapadnohercegovačkoj županiji
U ukupnoj nezaposlenosti udio mladih je izrazito visok što je slučaj i sa

ostalim europskim zemljama gdje je stopa nezaposlenosti mladih znatno viša u
odnosu na starije tj. odrasle.
Mladi su definirani kao pripadnici dobne skupine od 15 do 30 godina života,
znači oni koji traže prvo zaposlenje, odnosno oni potencijalno radno - aktivni. U
mjesecu ožujku 2010. godine na evidenciji Službe za zapošljavanje ZHŽ, bilo je
prijavljeno 9.097 nezaposlenih osoba. Od tog broja 3.070 se odnosilo na mlade ili
33,8 %, od čega 1.738 ili 56,7 % žena.

S obzirom na nedovoljnu usklađenost obrazovnog sustava sa potrebama
tržišta rada, mladima je veoma teško da nađu posao bez obzira na dostignutu
razinu obrazovanja. Udio nezaposlenih osoba u dobi do 30 godina je 33,8% i u
odnosu na isti mjesec prethodne godine bilježi se porast od 1,2 %. Naime, većina
mladih je dugoročno nezaposlena i skoro 80% mladih čeka na zaposlenje duže od
godinu dana. Zabrinjavajući je podatak da svaka druga osoba sa evidencije čeka
na zaposlenje više od 5 godina (4.665 ili 51,28 %), dok na posao duže od 9 godina
čeka njih 2.882 ili 31,68%.
Također, veoma je visok priliv mladih na tržište rada koji prvi puta traže
zaposlenje, što u osnovi doprinosi rastu ukupne nezaposlenosti u ZHŽ. Razlozi za
visoku stopu nezaposlenosti mladih su: nedovoljna usklađenost obrazovanja sa
tržištem rada, siva ekonomija, a u manjoj mjeri odlaganje rada zbog školovanja,
niska razina kvalifikacije ili neodgovarajuće obrazovanje za one koji to nisu stekli
tokom školovanja, ili su prekinuli školovanje ali nisu uspostavili vezu sa tržištem
rada.
Napomena: Detaljna analiza stanja tržišta rada regije Hercegovina
(zaposleni, nezaposleni, obrazovni sektor i dr.) sa pregledom potreba, potencijala
i rješenja dana je u Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine te u CD-u kao
prilogu ove Studije a biće tiskana i kao posebna brošura u izdanju REDAH-a.

7. ISKUSTVA U RAZVOJU POSLOVNIH ZONA
7.1 Inozemna iskustva
Razvoj suvremenog društva doveo je do krupnih promjena u

gospodarskom, političkom i upravnom sustavu suvremenih država krajem 20. i
početkom 21. stoljeća. Te nove promjene, dijelom posljedica globalizacije, prisilile
su nacionalne vlasti na poduzimanje konkretnih mjera kako bi bile spremne
odgovoriti izazovima suvremenog doba. Svjetsko gospodarstvo, kroz proces
liberalizacije i deregulacije nacionalnih instrumenata, postaje jedno globalno selo,
odnosno jedan gospodarski prostor koji nosi mnoge prednosti, ali i opasnosti
posebice za manje razvijene zemlje.
U takvim, novonastalim turbulentnim i nestabilnim, okolnostima znanje i
inovativnost igraju ključnu ulogu jer u presudnim trenucima vuku cjelokupni
gospodarski sustav naviše. Prema tome zaposlenost je temeljni preduvjet razvoja i
ključni preduvjet sposobnosti nacionalnog gospodarstva da održi korak sa
izazovima vremena. Kako na nacionalnom, tako i na regionalnom razini,
održavanje visoke i stabilne zaposlenosti osnovni je cilj i želja svih razina vlasti.
Svaka nezaposlenost ugrožava rast i razvoj nacionalnog gospodarstva (u
konačnici životni standard građana), a održivi razvoj moguće je postići jedino uz
visoku stopu zaposlenosti.
Razvijena poslovna infrastruktura predstavlja značajan instrument poticaja i
razvoja poduzetništva i općeg gospodarskog razvoja određene sredine. Koliki je
značaj poslovne infrastruktura za gospodarski razvoj pokazuju slučajevi i iskustva
drugih zemalja u kojima se njihovom osnivanju i kasnijem upravljanju poklanja
velika briga i pažnja. Time se bave vlade na različitim razinama, a kao podršku
njihovom osnivanju odobravaju se bespovratna sredstva u obliku zemljišta,
objekata, infrastrukture, ali i poticajnih financijskih sredstava za tvrtke. Animiraju
se banke i druge financijske institucije za podršku poduzetnicima koji žele ulagati.
Vodstvo i upravljanje poslovnom infrastrukturom povjereno je iskusnim
gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti, banaka i istraživačko-obrazovnih
institucija, s ciljem povećanja ukupne efikasnosti tvrtki u industrijskim zonama.
U posljednjih pedesetak godina razvoj poslovne infrastrukture postao je
glavni i neizostavni dio gospodarske razvojne studije niza zemalja, ali tek u
posljednjih trideset i pet godina počeo je njihov značajniji i dinamičniji razvoj. Neke
zemlje ostvarile su izvanredne rezultate u njihovom razvoju, tako da su i njihova
iskustva u kontekstu razvoja poslovne infrastrukture, posebno značajna i
dragocjena.
Sigurno je da iskustva drugih zemalja mogu biti od velike koristi kada je u
pitanju osmišljeni koncept razvoja poslovnih zona u Bosni i Hercegovini, njenim
entitetima F BiH i RS, i napose regiji Hercegovina. Stoga su, tijekom izrade ove
Studije, obavljena vrlo opsežna istraživanja po ovom pitanju koja su uključivala
posjete konkretnim lokacijama i razgovore sa izravnim učesnicima procesa, uvid u
sve primarne i sekundarne informacije dostupne članovima projektnog tima do
otvaranja širokih mogućnosti i perspektiva kako dalje u EU integracijama sa ovom
izuzetno važnom karikom ukupnog gospodarstva jedne regije. S obzirom na
proglašeni regionalni pristup, njemu je posvećena i posebna pažnja.

Prije svega, najveća pažnja posvećena je zemljama susjedima s kojima će
se i u budućnosti ostvarivati najveća suradnja a koja je i danas na vrlo visokoj
razini. Obrađene su i nove članice EU-27, Slovenija, Poljska, Rumunjska,
Bugarska i Češka koje su sa svojim konceptima razvoja poslovne infrastrukture
zavrijedile pažnju javnosti koja se bavi strateškim razvojem ovog sektora. Za kraj
pregleda zemalja, u kratkim crtama, date su neke odrednice zemalja koje su bile
lideri u određenim sektorima, kao što je iznimno brzi inovativni razvoj (Irska,
Finska i Španjolska).
Ovdje treba odmah jasno naglasiti da je razvoj poslovne infrastrukture i
privlačenje stranih partnera i mogućih ulagača dio globalne utakmice. U toj
utakmici jako je puno takmičara, pravila su nemilosrdna i vrlo stroga, tako da
učešće u tom takmičenju traži izuzetno dobro pripremljene države, regije i napose
organizaciju i pojedince, spremne na rad i odricanja koji često nemaju granice.
7.2 Stanje poslovnih zona u BiH
U pokušaju da se predstavi stanje poslovnih zona u momentu izrade ove Studije

poslužili smo se metodom koja je podrazumijevala kombinaciju analize stvarnog
stanja na terenu i onoga što se kao službeni podaci mogu dobiti u resornim
ministarstvima svih razina. Naglasimo da je su navođenje lokacija poslovnih zona,
poslovnih inkubatora, klastera, tehnoloških parkova i drugih oblika poslovne
infrastrukture korištene zakonske odrednice koje definiraju karakteristike svake od
njih a koje su dane u narednom poglavlju.
Prema sadašnjim pokazateljima to je svega desetak zona uređenih i
registriranih prema zakonskim odredbama a prikazanih na sljedećoj slici.
Slika VII-1. Poslovne zone u FBIH (Izvor: FMRPO)
No, ako se pogledaju dosadašnja poticajna sredstva, koja su dodjeljivana

za poticaj razvoju poslovnih zona, situacija je bitno drugačija. Prema dokumentaciji
Federalnog ministarstva razvoja, obrta i poduzetništva Vlade F BiH, do sada je
poticajna sredstva za razvoj poslovnih zona dobilo 29 općina za isti broj planiranih
zona (tabela 7.1).

Tabela 7.1. Poticajna sredstva za poslovne zone u FBiH od strane FMRPO
IZDVAJANJE FINANCJISKIH
SREDSTAVA ZA PODUZETNIČKE ZONE U FBiH OD STRANE FMRPO za period
2005.-2008. God.
Godine izdvajanja u KM
KANALIZACIJA, PLIN,
OTKUP ZEMLJIŠTA
INFRASTRUKTURA
STANICA, VODA,
(PUT , TRAFO
RASVIJETA I
PROJEKTNA
DOKUMENT. 2005 2006 2007 2008
OGRADA
OPĆINA
RB
1 Tešanj - + - 7.000 32.000 70.000

2 Usora - + - 18.000 30.000 29.000 100.000
3 Doboj-Jug + + - 30.000 120.000
4 Tomislavg + + - 30.000 29.000 110.000
rad
5 Čitluk - + - 30.000 30.000 140.000
6 Gračanica + - - 30.000
7 Zenica - + - 25.000
8 Livno - + - 30.000 110.000
9 Ravno + - - 29.000
Čelić - + - 30.000
10
Vogošća - + - 30.000 95.000
11
Bihać + + - 30.000 120.000
12
Gradačac - + + 140.000
13
Bosanski 110.000
14 Petrovac - + -
Orašje - + - 32.000 120.000
15
Domaljeva 120.000
16 c-Šamac - + +
Lukavac - + - 130.000
17
Jablanica - + - 130.000
18
Ljubuški - + - 140.000
19
Kakanj - + - 115.000
20
Vitez - + - 140.000
21
Sanski + + - 110.000

22 Most
Kupres - + - 120.000
23
Žepče - + - 120.000
24
Goražde + + - 130.000
25
Odžak - + - 120.000
26
Usora d.d. + - - 50.000
27 – općina
Tešanj
Širbegovi - + - 50.000
28 ć d.o.o –
općina
Gračanica
Prohum 80.000
29 d.o.o – - + -
općina
Mostar
Ukupno 25.000 120.000 356.000 2.790.0
KM: 00
Iz tabele 7.1. je vidljivo da je među ovih 29 poslovnih zona koje su dobile
makar i minimalne poticaje 7 poslovnih zona iz regije Hercegovina (Tomislavgrad,
Čitluk, Livno, Ravno, Jablanica, Ljubuški i PZ Prohum-Mostar).
Na sljedećem grafikonu dan je prikaz ulaganja financijskih sredstava od
strane FMRPO-a u poduzetničke zone u F BiH za razdoblje 2005-2009. god. u
odnosu na ukupna grant sredstva.
Grafikon VII-2. Ulaganja u PZ u FBIH od strane FMRPO u odnosu na ukupna

ulaganja u poduzetnički sektor (Izvor: FMRPO)
U tabeli 7.2. dat je prikaz izdvajanja financijskih sredstava za poduzetničke

zone po općinama u F BiH od strane FMRPO za 2009. god. (financijska sredstva
su u trenutku izrade Studije u fazi utroška-provedbe)

Tabela 7.2. Ulaganja u PZ u 2009.god. u FBIH
OPĆINA IZNOS U
KM
1 Velika Kladuša 108 000
2 Domaljevac-Šamac 96 000
3 Čitluk 90 000
4 Tešanj 70 000
5 Jablanica 96 000
6 Posušje 114 000
7 Orašje 90 000
8 Tomislavgrad 90 000
9 Ljubuški 108 000
10 Žepče 108 000
11 Kakanj 96 000
12 Bihać 96 000
13 Doboj-jug 96 000
14 Gračanica 50 000
15 Kalesija 35 000
16 Zavidovići 114 000
17 Sanski most 102 000
18 Stolac 60 000
19 Livno 96 000
20 Vitez 102 000
21 Tuzla 102 000
22 Ključ 84 000
23 Goražde 50 000
24 Lukavac 102 000
25 Kladanj 96 000
26 Odžak 108 000
27 Usora 90 000
UKUPAN IZNOS:
2.449.000
zmeđu 27 općina koje su dobile poticaj za poslovne zone u 2009. godini u F

BiH nalazi se i 7 iz regije Hercegovine (Čitluk, Jablanica, Posušje, Tomislavgrad,
Ljubuški, Stolac, Livno). Inače u prethodnim godinama pored navedenih pojavila
se još jedino općina Kupres kao korisnik ovih sredstava iz regije Hercegovina.
S obzirom na navedene pokazatelje može se reći da je u ovom trenutku u F
BiH u funkciji više od 30 poslovnih zona koje se nalaze u bitno različitom statusu
(od onih u fazi osnivanja do izraslih zona kao npr. PZ Zenica 1, PC 96 Vitez i dr.).
U pogledu razvoja drugih specifičnih zona kao što su znanstveno-tehnološki
parkovi ili tehnološki parkovi, u prvim razvojnim fazama nalaze se TP Mostar
d.o.o. i NTP/TP Zenica, te u zrelijoj razvojnoj fazi BIT Centar Tuzla, kao jedna od
početnih formi razvoja TP Tuzla.
Vrlo interesantna su i dva naredna dijagrama koji pokazuju aktivnosti općina
u Federaciji BiH glede izgradnje poduzetničkih zona, gdje se čak 40% općina
nalazi u fazi izgradnje poduzetničkih-poslovnih zona, 45% u fazi izrade planskih
aktivnosti gradnje i 15% općina koje nisu započele aktivnosti u ovom smislu.

Grafikon VII-3. Stanje razvoja PZ u općinama FBIH (Izvor: FMRPO)
15%
40%
općine u fazi izgradnje
poduzetničkih zona
općine u fazi planskih

aktivnosti oko izgradnje
poduzetničkih zona
općine bez aktivnosti prema
poduzetničkim zonama
45%
Gledano kako to izgleda po županijama u 2008.godini situacija je slijedeća:
Grafikon VII-4. Ulaganja u PZ po kantonima/županijama FBIH (Izvor: FMRPO)
USK -3zone - 340.000 KM

PK - 3zone – 360000 KM
TK - 3zone – 320000 KM
ZK - 6zona - 575000 KM K10 USK
SK 12% 12%
BPK -1zona - 130000 KM
ZHK 3% PK
SBK -1zona - 140000 KM 5% 13%
ZHK -3zone - 350000 KM
ZHK -1zona - 140000 KM
HNK
SK - 1zona - 95000 KM 13% TK
K10 - 3zone - 340000 KM SBK 11%
5% BPK
Σ - 25zona – 2790000 KM 5%
ZK
21%
Situacija je vrlo korespondentna/suglasna i sa upitnicima i njihovim

rezultatima, koji su za potrebe izrade ove Studije urađeni i pokazani u narednim
poglavljima a koji pokazuju relativno malu aktivnost općina Hercegovine za
dobivanje poticajnih sredstava od strane resornog FMRPO. To nije situacija koja je
karakteristika samo jedne izdvojene godine nego pokazatelj za nekoliko godina,
što se može vidjeti iz narednog dijagrama.
Dijagram VII-5. Raspodjela poticaja po županijama/kantonima u FBiH u

periodu 2005-2009.g. za razvoj PZ (Izvor: FMRPO)

U razdoblju od 2005. do 2009. godine FMRPO je uložilo značajna ali još
uvijek nedostatna sredstva za razvoj poslovne infrastrukture što zorno prikazuju
ovi dijagrami.
Treba naglasiti da ova ulaganja nisu pratili kvalitetni poticaji koji bi doveli do
strateških razvojnih zona nego su sredstva dijeljena sustavom “neka makar svako
od podnositelja zahtjeva dobije makar nešto” što vjerojatno i oslikava da danas F
BiH nema reprezentativnih strateških zona kao što je to slučaj u npr. Hrvatskoj,
Češkoj ili Poljskoj.
I za 2010.godinu, i pored drastičnog smanjenja proračuna FMROP je
predvidjelo sredstva za ove namjene.
Grafikon VII-6. Planirani poticaji FMRPO u 2010.godini u FBIH (Izvor: FMRPO)
www.fmrpo.gov.ba
lot "sf" : Podrška sufin. Invest. lot 1 : Izgradnja poduzetničke

projekata, koje subjekti financiraju infrastrukture; 3.000.000 KM
iz vlastitih i kreditnih sred.
Razvojne banke F BiH; 3.000.000
KM
lot "is" : Interventna sredstva lot 2 : Razvoj obrtničkih komora;

rezerve; 200.000 KM 150.000 KM
lot 3 : Potpora udruženjima

lot 8 : Prekogranična suradnja u poduzetnika i obrtnika;
okviru IPA programa, te podrška 100.000 KM
projek. financ. od strane EU i dr.
donatora; 100.000 KM
lot 4 : Razvoj tradicionalnih i starih
lot 6 : Izgradnja inovativnog obrta; 500.000 KM
gospodarstva (inov,uvođenje ISO
lot 7 : Potpora novoosnovanim stand.,osig. CE
subjektima malog gospodarstva; znaka, transf..znanja.i tehn.); lot 5 : Stipendiranje učenika za
500.000 KM 400.000 KM obrtnička zanimanja;
50.000 KM
2
U pogledu razvoja poslovne infrastrukture svakako da se ne smije

zanemariti i postojanje poslovnih inkubatora i klastera u BiH. U Bosni i Hercegovini

djeluje 9 inkubatora. Mreži bh. inkubatora su se pridružili i Udruženje poduzetnika
LiNK Mostar i Udruženje BOSPER iz Tuzle koji se bave inkubiranjem biznisa bez
davanja prostora (objekata) na korištenje. U kratkom prikazu BiH inkubatora
detaljnije ćemo prikazati samo onaj koji se nalazi u regiji Hercegovine:
• Mostar
Osnivač Inkubatora je Grad Mostar. Nastao je kao rezultat programa koji je
financirala EU kroz projekt QIF – sredstva brzog djelovanja. Inkubator nema
samostalni pravni status i organiziran je kao samostalna služba unutar Odjela za
gospodarstvo Gradske uprave, iako ima prilično veliku samostalnost (Odbor za
upravljanje projektom, pečat, žiro račun – podračun, direktora, ovlaštenje za
raspolaganje sredstvima sa žiro računa). Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK
u Mostaru osnovano je 2001. godine. Danas je LiNK stabilna, samoodrživa i
profesionalno respektabilna organizacija koja posjeduje prostor za rad u centru
Mostara. Osnovni cilj djelovanja Udruženja je podržati razvoj i osnivanje
proizvodnih i kvalificiranih uslužnih poduzeća na području Hercegovine. LiNK
udružuje privatne poduzetnike.
Nove inicijative za uspostavu poslovnih inkubatora u Bosni i Hercegovini se
odnose na općine Bugojno, Zavidovići, Trebinje i Jablanica. Poslovni inkubatori u
Bosni i Hercegovini danas upravljaju s 20.499 m2 prostora (16.831 m2 za
proizvodne i 3.668 m2 za uslužne djelatnosti).
Tijekom 2008. osigurana su ulaganja u proširenje prostora za dodatnih
1.638 m2, kao i razvoj novih usluga za korisnike. Više od 171 tvrtke su koristile
usluge inkubatora (ili trenutno koriste) sa preko 948 zaposlenih radnika. Postojeći
inkubatori u Bosni i Hercegovini imaju određene probleme u svom radu, bilo da su
oni posljedica načina organiziranja, financiranja, nepostojanja adekvatnih znanja i
sl. U cilju zajedničkog rada na savladavanju problema, bh. inkubatori od 2006.
godine zajednički strateški djeluju na jačanju i širenju razvoja poduzetničke
infrastrukture. Studija razvoja u područjima od zajedničkog interesa je usvojena na
Drugoj Konferenciji bh. inkubatora 2006. godine u Tuzli, a ažurirana na Trećoj
Konferenciji održanoj u ožujku 2008. godine u Žepču. Bh. inkubatori zajednički
djeluju u skladu sa deset usvojenih zajedničkih pravaca razvoja. Studija razvoja
inkubatora u Bosni i Hercegovini u područjima od zajedničkog interesa je
jedinstven dokument jer su njegovu izradu, implementaciju i ažuriranje inicirali
stručnjaci koji rade u inkubatorima. Studija se nije mogla osloniti na dugoročne
programe razvoja razine vlasti koji su zaduženi za podršku razvoja poduzetništva
jer isti i vrijeme izrade te studije nisu postojali. Dokument se sastoji iz 6 poglavlja ili
dva dijela iz kojih možemo u potpunosti saznati povijest i sve elemente razvoja bh.
inkubatora, kao i perspektive daljeg rasta i razvoja. Prvi dio Studije (poglavlja 1 i 2)
nam daju potpuni uvid u stanje poslovnih inkubatora. U nizu tabela su sažeto
podstavljeni svi elementi bitni za svaki od inkubatora.
Bh. inkubatori predstavljaju danas jednu od najjačih mreža organizacija koje
se bave poduzetništvom, što je prepoznato i u izvještaju o implementacija EU
povelje o MSP-u za 2007. godinu, u kojem su navedena tri pozitivna pomaka za
Bosnu i Hercegovinu. Inkubatori su direktno doprinijeli pozitivnim pomacima
umrežavanja i zajedničkoga rada, te poslovno savjetodavnoj podršci za nastanka,
rast i razvoj MSP-a. Rad inkubatora je našao svoje mjesto i u OECD izvještaju o
inovativnoj infrastrukturi na Zapadnom Balkanu, gdje su predstavljeni kao osnova
inovativne infrastrukture (zajedno sa nizom drugih institucija). Bosna i Hercegovina
je sjedište i SENSE mreže inkubatora jugoistočne Europe, između ostalog
zahvaljujući i postojanju mreže bh. inkubatora.

U pogledu uspostave i razvoja klasterskog organiziranja u BiH, rezultati nisu
ni blizu onima koji su postignuti u razvoju poslovnih inkubatora. Tek nekoliko
registriranih klastera (Klaster automobilske industrije BiH, Klaster alatničara i
plastičara u Gračanici, Klaster drvoprerade Centralne BiH, te nekoliko sporadično
malih klastera drvoprerađivača, poljogospodarskih proizvođača i sl. u Prijedoru,
Banjoj Luci, Ljubinju i dr.). Pošto je koncept razvoja klastera vezan za kompleks
regionalne ekonomije, on se i ne može implementirati bez učešća lokalne i
regionalne vlade i to u mjeri i intenzitetu koji su daleko veći nego u nekim drugim
razvojnim poduhvatima. Tu se prvotno misli na stvaranje adekvatne infrastrukture,
pravnih okvira i mjera gospodarske politike. To je uvjet za pokretanje većeg broja
sasvim novih firmi iz onih sektora koji u klasteru mogu dati najbolje razvojne i
financijske rezultate.

8. ZAKONSKA REGULATIVA I KLJUČNI FAKTORI ZA
RAZVOJ POSLOVNIH ZONA
Aktivnosti oko uspostave izgradnje poslovne infrastrukture donosi Općinsko
vijeće na prijedlog općinskog odijela gospodarstva. U početku pokretač i nosilac
uspostave infrastrukture može biti općina, a vremenom kako se razvija i popunjava
zona treba se definirati jedan od oblika registracije poslovne infrastrukture.
Poslovna zona može biti registrirana na županijskom/kantonalnom,
odnosno općinskom sudu po zakonu o javnim poduzećima Zakona o registraciji
poslovnih subjekata u F BiH, Sl. F BiH br. 27/05 i 68/05 kao:
1. javno poduzeće čiji je osnivač općina. (Primjer takve registracije je RPC
Tuzla- inkubator „Lipnica“ d.o.o. Tuzla.);
2. rješenje o upisu subjekta upisa u sudski registar, kao d.o.o. (Primjer takve
registracija “Poslovna zona Zenica”d.o.o., “Industrijska zona Hrasnica”
d.o.o. Sarajevo1, “Industrijska zona Vogošća” d.o.o. Sarajevo); (Zakon o
gospodarskim društvima FBiH, Sl. FBiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i
3. kao udruženje poduzetnika.
U pripremi je Nacrt Zakona o javno-privatnom partnerstvu u F BiH dok je
isti u RS usvojen. On se temelji na prepoznavanju koristi koje javni i privatni
sektori mogu imati u kontekstu mogućih odnosa između vlasti (javni sektor) i
drugih organizacija koje nisu vladine (privatni sektor), kako bi se proveli projekti ili
pružile usluge (Ovaj Zakon će u velikoj mjeri olakšati sam proces registracije
poslovne infrastrukture - poslovnih zona).
8.1 Ključna zakonska regulativa u županijama Federacije BiH

8.1.1 Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u
Federaciji BIH (2007-2010.god.) 33
PROGRAM „IZGRADNJA PODUZETNIČKIH ZONA U FEDERACIJI BiH“
1. Cilj projekta:
• Poticanje i brža izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH u funkciji je

bržeg razvoja poduzetništva i ima za cilj:
• pružanje potpore poduzetnicima za lakšom izgradnjom poslovnog prostora
na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu,
• osnivanje novih gospodarskih subjekata,
• poticanje izvozne konkurentnosti i privlačenje stranih ulaganja,
• stvaranje preduvjeta za razvoj malog i srednjeg gospodarstva, te otvaranje
novih radnih mjesta,
33 Ovaj dokument, u kojem se nalazi i Program „Izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH“, usvojen je na 31. sjednici
Vlade Federacije BiH broj; 858/2007. godine od 31. 10. 2007. godine, devetoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije
BiH održane 27. 11. 2007. godine i nastavku sedme sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 17.
12. 2007. godine

• promocija direktnih ulaganje tehnološke politike, te partnerstva javnog i
privatnog sektora,
• davanje pogodnosti poduzetnicima,
• razvoj lokalne zajednice županija, gradova i općina
2. Preduvjeti osnivanja i razvoja poduzetničkih zona
Općina, grad, županija, poduzetnici, prilikom planiranja, osnivanja i razvoja

zone, uvažit će sljedeće preduvjete:
• zona mora biti predviđena prostorno-planskim dokumentom,
• ulaganja u osnivanje i razvoj zone trebaju se zasnivati na objektivnim
potrebama poduzetništva, te je u tom smislu potrebno provesti ispitivanje
interesa poduzetnika sa područja općine, regije BiH i inozemstva,
• sadašnje stanje i moguću izgradnju prometne i komunalne infrastrukture,
prilagođenu projektnim rješenjima,
• uređeno pitanje vlasništva zemljišta i zemljišno-knjižnog stanja,
• utvrđivanje modela ustupanja zemljišta ulagačima (u obliku koncesije ili
trajna prodaja),
• mogućnost proširenja poduzetničke zone i sl.
3. Financiranje osnivanja i razvoja poduzetničke zone
Općina, grad, županija i federalne institucije će kreirati Plan financiranja

osnivanja i razvoja zone koristeći vlastita proračunska i donatorska sredstva,
sredstva Vlade a i Vlade Federacije BiH, te i iz drugih izvora. Općina, grad,
županija i federalne institucije trebaju svake godine izdvojiti namjenska sredstva
za financiranje osnivanja i razvoja zone. Sredstva se dodjeljuju prvenstveno za
financiranje sljedećih namjena:
• izrada projektne i druge dokumentacije za zonu,
• otkup zemljišta za formiranje zone,
• uređenje zemljišta i okoliša,
• uređenje infrastrukture i opremanje zone,
• izradu promotivnih materijala za zonu
U cilju osiguranja financijske podrške ovom Projektu, općina, grad, županija
će svojim godišnjim proračunima adekvatno potrebama i mogućnostima planirati
sredstva za tu namjenu.
4. Opremljenost izgrađenih poduzetničkih zona
Zona u kojoj će se odvijati gospodarska djelatnost u završnoj fazi treba biti

opremljena:
• energetskom infrastrukturom (trafostanice, javna rasvjeta, električni
priključci i plinski priključci),
• komunalnom infrastrukturom (vodovodne instalacije, instalacije oborinskih
voda i kanalizacije u zoni i priključak na vanjske instalacije),
• prometnom infrastrukturom (pristupne ceste i ceste u zoni),
• telefonskim priključcima.

Program treba biti tako kapacitiran da se u financiranje izgradnje zone
mogu uključiti: poduzetnici, gradovi/općine, županija, te federalne institucije.
5. Korisnici i obveze korisnika:
Korisnici sredstava iz ovog projekta su: županije, gradovi, općine i poduzetnici.

Jedinice lokalne samouprave za formiranje poduzetničkih zona trebaju:
• riješiti imovinsko-pravne odnose unutar zone,
• odrediti službu unutar gospodarskih upravnih odjela, odnosno osnovati
pravnu osobu koja će se brinuti o izgradnji zone-koordinaciji izgradnje zone.
Poželjno je da poduzetničke zone sadrže i: poduzetničke centre,
poduzetničke inkubatore, servisnu službu (zajednički nadzor, čuvanje objekata u
zoni i specijalne servise za potrebe poduzetnika), prostorije za poslovne aktivnosti
i sl.
Kod utvrđivanja sadržaja u poduzetničkim zonama težište je na proizvodnim
djelatnostima.
6. Kriteriji za odobravanje sredstava potpore
Prioritet kod odobravanja sredstava potpore imaju poduzetničke zone koje

imaju iskazan poduzetnički interes i osiguravaju veću uposlenost u:
• proizvodno-prerađivačkim gospodarskim aktivnostima,
• tehnološkim razvojno-inovacijskim centrima,
• strateškim aktivnostima poslovne podrške (logističko-distributivnim
centrima).
Kod kandidiranja za sredstva projekta potrebno je priložiti sljedeću
dokumentaciju:
a) za nove poduzetničke zone:
1. odluku predstavničkog tijela o osnivanju poduzetničke zone,
2. prostorni plan jedinice lokalne samouprave
- prednost će imati poduzetničke zone koje se nalaze na prostoru za koje je
završen Urbanistički plan uređenja, odnosno one koje imaju Detaljan plan
uređenja poduzetničke zone,
3. riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar poduzetničke zone
- ukoliko nisu, priložiti ugovore o kupoprodaji s vlasnicima zemljišta
4. studiju opravdanosti izgradnje poduzetničke zone koja sadrži:
- ispitan poduzetnički potencijal,
- stanje infrastrukture do zone,
- dinamiku izgradnje infrastrukture u zoni,
- način i izvore financiranja.
b) za postojeće poduzetničke zone:
1. riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar poduzetničke zone
2. projektnu dokumentaciju (na razini glavnog odnosno izvedbenog projekta) i
ishodovane potrebne građevinske dozvole
7. Korištenje sredstava
Sredstva, za projekte koji se prihvate, se doznačavaju nosiocu razvoja

poduzetničke zone. Kontrolu namjenske potrošnje sredstava provodi Federalno
ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

8.1.2 Projekt „RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U
FEDERACIJI BIH“ 34
U okviru ovog dokumenta pod točkom 7. – Analiza potreba malo i srednjeg

poduzetništva u F BiH podtočka 7. 4. 1. gdje su spomenut pravni i institucionalni
okvir prostornog planiranja neophodnog za uspostavu poduzetničkih zona.
- Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini BiH (Sl.
Novine Federacije BiH; Broj 2/06),
- Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenta prostornog
uređenja (Sl. Novine Federacije; Broj 63/04),
- Prostorni plan BiH urađen za razdoblje 1981. – 2000., u dijelu koji nije u
suprotnosti sa Ustavnom Federacije BiH (Sl. List SRBiH; Broj 15/89),
- Prostorni plan županije, zakon o prostornom uređenju iz 2002. godine (SL.
Novine Federacije BiH, Broj 52/02 i 52/06) – samo je nekoliko županija
usvojilo ovaj prostorni plan i to: Tuzlanska (Službene novine Tuzlanske
županije; Broj 9/06 ), Sarajevska (SN Sarajevska županija; Broj 26/06) i
Središnja Bosna (SN županija Središnja Bosna; Broj 2/06)
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 52/09),
- Zakon o slobodnim zonama (Sl. Glasnik BiH; Broj 3/02),
- Zakon o upravljanju otpada (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 3/03),
- Zakon o zaštiti zraka (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 33/03),
- Zakon o zaštiti okoliša (Sl. Novine Federacije BiH; Borj 33/03).
- Zakon o građevnim proizvodima (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 78/09),
Svih deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je zakone o
prostornom uređenju a sa aspekta ove Studije od značaja su:
• Hercegovačko-neretvanska županija, Zakon o prostornom uređenju Sl.
novine, br. 4/04,
• Županija Zapadno-hercegovačka, Zakon o prostornom uređenju Nar. nov.,
br. 4/99; 10/03,
• Zapadno - Hercegovačka županija, Zakon o prostornom uređenju Nar. nov.,
br. 14/98.
Sustav uređenja prostora u Bosni i Hercegovini ustavno je dodijeljen
entitetima, odnosno, Federaciji Bosne i Hercegovine i županijama, pa u skladu sa
tim država nema nadležnosti po pitanju planiranja prostora. Federalno ministarstvo
prostornog uređenja obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti
Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnose na:
• planiranje i uređenje prostora, politiku upotrebe zemljišta na Federalnoj
razini,
• izradu, provođenje i primjenu prostornog plana Federacije, usklađenosti
prostornih planova županija s prostornim planom Federacije, usmjeravanje
dugoročnog razvoja upotrebe prirodnih resursa,
• geoloških istraživanja, izradu osnovnih karata geofizičkih, seizmoloških,
geometrijskih ili minerogenetskih, geokemijskih, geomorfoloških i drugih
karata te izradu geoloških podloga za prostorno uređenje,
34 Dokument je usvojen na 96. sjednici Vlade Federacije BiH broj;03/05-14-327/2009, od 25. 3. 2009. godine, nastavaku 22.
sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 28. 5. 2009. godine i 26. sjednici Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH održane 26. 10. 2009. godine.

• nadzor nad odgovarajućim ustanovama iz sektora i druge poslove utvrđene
zakonima.
Na nižim razinama administracije, u županijama i općinama, također
postoje ministarstva, odjeli ili pak nadležni službenici i tijela u čiji djelokrug
odgovornosti spada prostorno uređenje.
8.2 Položaj poslovne infrastrukture u strateškim

dokumentima u BiH
O razvoju poslovne infrastrukture razmatrano je i u drugim strateškim

dokumentima urađenim u prethodnom razdoblju u BiH a koje bi svakako trebalo
konzultirati kod izrade studije izvodljivosti (opravdanosti) za svaku konkretnu
poslovnu zonu u ZHŽ. Ovdje ćemo ih samo taksativno nabrojati, a izdvojeni
dijelovi od značaja za poslovnu infrastrukturu dani su u Studiji razvoja poslovnih
zona Hercegovine:
• STUDIJA RAZVOJA BIH ZA RAZDOBLJE 2010-2015.
• STUDIJA RAZVOJA ZNANOSTI U BIH
• STUDIJA RAZVOJA HERCEGOVINE
• PROJEKT : RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (tzv. Studija razvoja poduzetništva
u F BiH).

9. ANALIZA LOKALNOG AMBIJENTA ZA RAZVOJ
POSLOVNIH ZONA U ZHŽ/ZHK – TERENSKA
ISTRAŽIVANJA
9.1 Analiza konkurentnosti općina
Analiza konkurentnosti općina vršena je na osnovu MCI (Municipal

Competitiveness Index) metode, odnosno procjene indeksa općinske
konkurentnosti. MCI indeks prvotno je uveden od strane Simeona i La Porte
(2002), prezentiran u članku The Regulation of Entry u Quarterly Journal of
Economics, 117, str. 1 – 37.
Odabir navedenog načina izvršen je na osnovu tri primarna razmatranja:
njegove aktualnosti – USAID je prihvatio obračun MCI za općine Salvadora u
2009. godini;
- njegove prilagodbe za primjenu u tranzicijskim gospodarstvima;
- usuglašenosti lokalnog gospodarskog razvoja sa unaprjeđenjem životnog
okruženja, lokalnog ulaganja i većih mogućnosti upošljavanja.
Indeks, kao takav, stvoren je kako bi iskazao mjeru sposobnosti lokalnih
vlasti da kreira i unaprijedi komercijalno regulativne politike, te stimulirala razvoj
privatnog sektora (USAID, 2009). Isti omogućuje mjerenje kapaciteta općina u
kontekstu cjelokupnog okruženja.
Uzimajući u obzir da je primarnom analizom unutar ovog istraživanja
obrađen ukupni poduzetnički TEA indeks, kao i sektorska analiza i analiza ljudskih
kapaciteta, u sveukupnom smislu vjeruje se da se omogućuje sveobuhvatno
skeniranje poduzetničke sfere u regiji Hercegovina.
Indeks, uz dodatak ostalih razmatranja u ovoj studiji osigurava uvid na
projektnom principu, cjelokupnog poduzetničkog razvoja regije, što je prikazano na
ilustraciji.
Slika IX-1. Dijagram procesa istraživanja poduzetničkog potencijala regije
Sirovinska baza Kapacitet ljudskih resursa Tehničko – tehnološki

kapaciteti
MCI Indeks konkurentnosti Općinski upravljana

općine poduzetnička infrastruktura
Sektorska analiza
Mobilnost radne snage i

utjecaj okruženja

Smjernice strategijskog razvoja
Dodatna prednost MCI indeksa je u relativno ravnomjerno raspoređenoj

disperziji analize kapaciteta općine, čime se izjednačavaju općine po svojoj veličini
i mogućnosti utjecaja na lokalno okruženje, odnosno omogućena je relativna mjera
usporedbe aktivnosti svih općina usuglašena za postojeće ljudske i financijske
kapacitete svake općine pojedinačno.
Originalni MCI indeks sastoji se od devet podindeksa na osnovu čijih
medijan vrijednosti se gradi konačan rezultat.
Podindeksi MCI
1. Transparentnost
Mjeri nivo otvorenosti u pružanju informacija i
predvidivosti promjena u regulativama koje mogu
utjecati na poslovne subjekte unutar općine.
2. Usluge općine
Mjere nivo kvaliteta usluga koje općine pružaju
privatnom sektoru.
3. Proaktivnost
Mjere nivo dinamičnosti općinske vlade u razvoju i
promoviranju inicijativa usmjerenih na privlačenje
investicija i unaprjeđenje poslovnih uvjeta.
4. Neformalna plaćanja
Mjeri magnitudu troškova neformalnih plaćanja
zahtijevanih u pokretanju i vođenju poslovanja.
5. Javna sigurnost
Mjeri utjecaj kriminala na vlasnike poslovnih
subjekata i sposobnost općine da spriječi i
kontrolira kriminal.
6. Vrijeme usuglašavanja
Mjeri frekvenciju inspekcija u svakoj općini, kao i
nivo do kojeg su provedene na pravilan način.
7. Stope i porezi
Mjere iznos lokalnih poreza i ostalih nameta
zahtijevanih u procesu poslovanja.
8. Ulazni troškovi
Mjeri lakoću i trošak registriranja i započinjanja
poslovnih aktivnosti subjekta.
9. Općinska regulativa
Mjeri broj regulativa u svezi sa poslovnim
operacijama subjekata.

Za potrebe primarnog istraživanja studije, a u svrhu operacionalizacije
istraživanja, sačinjen je modificirani MCI indeks (MCIBIH), kojim se konsolidiraju
određeni podindeksi, a isto tako i isključuju analize određenih ingerencija koje u
promatranom okruženju pripadaju višim nivoima vlasti, poput podindeksa 5. Javna
sigurnost.
MCIBIH je obuhvatio medijan slijedećih podindeksa: Lokalni uvjeti, Općinska
regulativa, Općinske financije, Proaktivnost općina, Općina i okruženje i
Intelektualni kapital. Determinante svakog pojedinačnog indeksa date su u prilogu
ove Studije u formi korištenog upitnika.
Segment lokalnih uvjeta promatran je putem:
• dinamičnosti u broju registriranih djelatnosti u tri konsekutivne godine;
• razloga porasta/pada broja registriranih djelatnosti i eventualnog utjecaja
općine na bazi subjektivne procjene i ocjenom realnosti procjene.
Segment općinske regulative promatran je višedimenzionalno i to:
• navođenjem procedura registriranja djelatnosti u općini i procjeni anketara o
postojanju procedura, odgovornosti i kolanja internih akata unutar općine;
• navođenjem dodatnih dokumenata za registriranje obrta i srodnih djelatnosti
uz procjenu anketara o stupnju propisanosti, unificiranosti i transparentnosti
procedura;
• ocjenom razdoblja u danima od podnošenja prijave do izlaska općinskih
inspekcija u pregled (odaziv općinskih službenika) uz subjektivnu ocjenu
pouzdanog mjerenja razdoblja i dokumentiranju navoda;
• iskazanim ukupnim troškom registriranja poslovnog subjekta koji se odnosi
na općinske prihode, a u formi naknada za registriranje, naknada za
inspekcije, naknada za komisiju, visini rente po m2 i ostalih naknada;
• navodom procijenjenog procenta odbijenih aplikacija i razlozima odbijanja
istih uz subjektivnu procjenu anketara o pouzdanosti razloga odbijanja i
propisnom dokumentiranju odbijenih zahtjeva.
Segment općinske financije promatran je iz perspektive rasporeda
općinskog proračuna, kao i vrsti i načinu obračuna tarifa i naknada poslovnim
subjektima:
• raspored proračuna obuhvatio je izražavanje procentualnog učešća plaća,
javnih radova, potpora obrazovanju, treningu osoblja (izgradnji kapaciteta) i
pružanju općinskih usluga (subjektima);
• ocjeni povećanja/porasta općinskih tarifa i naknada na principu promatranja
tri konsekutivne godine;
• ocjena načina obračuna visine tarifa i naknada općine shodno veličini
privrednog subjekta odnosno u fiksnim iznosima.
Segment proaktivnosti općine obrađivao je provedene inicijative u tri
konsekutivne godine uz navođenje visine ulaganja u KM, te načinu financiranja na
razinama vlastitog proračuna, viših razina vlasti i međunarodne pomoći. Ovime je
ocjenjivan broj i veličina provedenih inicijativa, ali isto tako i sposobnost općinskih
službenika da multiplicira predviđena sredstva za određene projekta. Anketar je
trebao ocijeniti da li je inicijativa propisno dokumentirana, te da li je ista i
provedena.
Segment suradnje općine s višim razinama vlasti ocjenjivao je
uspostavljenu suradnju na osnovu provedenih inicijativa u tri konsekutivne godine.
Inicijative su ocijenjene izraženim iznosima u KM i razlozima eventualnog
odbijanja.

Dodatno, ocijenjena je uspostava suradnje općinskih organa s Mirovinskim
osiguranjem (MIO) u području ubrzane i povoljnije registracije d.o.o. i obrta,
županijskim sudovima, kao i županijskim inspekcijskim organima u području
izdavanja građevinskih dozvola.
Segment intelektualni kapital imao je za cilj ocjenu uključenosti općine u
potporu obrazovanju stanovnika, kao i u izgradnji kapaciteta osoblja:
• ispitano je da li općina ima uveden program školarina/stipendija, te navodi
eventualnih programa u dvije konsekutivne godine uz visinu odgovarajućeg
ulaganja i broj krajnjih korisnika, kao i način financiranja putem vlastitog
proračuna, viših razina vlasti ili međunarodne pomoći;
• analizirani su pruženi treninzi za osoblje u dvije godine shodno vrsti
treninga, broju i pozicioniranosti polaznika, kao i način financiranja treninga;
• treća razina predviđala je ispitivanje eventualne uloge privatnog sektora u
smislu financijske i savjetodavne potpore.
Dodatno, dubiozna analiza funkcioniranja općina i poduzetničke
infrastrukture obrađena je drugim upitnikom, također podnesenim u privitku ove
Studije.
Slika IX-2. Modificirani obračun konkurentnosti općina ZHŽ
Modificirani obračun konkurentnosti općina ŽNŽ (1-5)
prosjek regije
Široki Brijeg
Posušje
Ljubuški
Grude
0,00 0,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00
9.2 Analiza općih podataka po općinama
Ispitivanje organizacione strukture i funkcioniranje općina regije

Hercegovina je provedeno kako bi se stekao bolji uvid u način upravljanja,
aktivnostima osoblja i orijentiranost općine ka poduzetništvu, kako uređenjem
unutarnje organizacije, tako i uspostavljenom nematerijalnom i materijalnom
infrastrukturom.
Segment općih podataka o općini sadržavao je prikupljanje podataka
vezanih za:
• broj stanovnika u ‘000 kako bi se mapirala veličina općine;
• broj registriranih obrta i sličnih zanimanja na razini općine kako bi se
ocijenila poduzetnička aktivnosti;

• broj uposlenih u općini kako bi se djelotvornost općine usporedila s ljudskim
kapacitetima općine;
• procijenjeni Bruto domaći proizvod na razini općine (isti je izražen samo u
jednom slučaju, te je stoga izuzeta analiza po BDP-u).
Segment sektorske analize imao je za cilj da osigura ponderirane vrijednosti
branši rangiranih po bitnosti za svaku općinu. Analiza je vršena na osnovu
dvanaest kategorija i tri dodatne kategorije prepoznate od strane općina, pri čemu
je najprioritetnija branša rangirana kao prva, a branše od desete do petnaeste
označene su sa rangom 10.
Segment proračuna i strategijskog razvoja sastojao se od ispitivanja
slijedećih stavki:
• pregledu usvojenih akata za ekonomski razvoj, dugoročne studije
gospodarskog razvoja, kratkoročne studije gospodarskog razvoja ili
dokumenta nižeg ranga kompleksnosti;
• usporedno je ispitana razina subjektivne procjene neophodnosti postojanja
strategijskog akta mjerena Likertovom skalom od 1 – ne slažem se do 5 –
potpuno se slažem. Istim je omogućena procjena u kojoj mjeri općine
trebaju nove ili unaprijeđenije strategijske dokumente za ekonomski razvoj
mjerena odstupanjima na razini standardne devijacije;
• omjer izdvajanja sredstava iz proračuna na ime gospodarskog razvoja od
0% do 1,51% i više;
• omjer subjektivno procijenjenog utrošenog vremena na gospodarski razvoj
mjeren učešćem uposlenika uposlenih u ekonomskom razvoju naspram
ukupnog broja uposlenih, kao i razine angažiranosti ostalih uposlenika u
ekonomskom razvoju;
• usporedno ispitana je razina subjektivne procjene ulaganja u ekonomski
razvoj izraženog u procentualnom učešću vremena i učešću alociranih
sredstava iz proračuna, mjerena također korištenjem Likertove skale;
• analiza postojećeg izdvajanja iz proračuna, a na ime gospodarskog razvoja,
razvrstana je po vrsti ulaganja i procentualnom učešću u ukupnom
izdvajanju i to: za izradu dokumenata, procedura i drugih akata, izgradnju
ljudskih kapaciteta putem dodatne edukacije i razmjene iskustava, ulaganja
u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem i pripadajućom
infrastrukturom, ulaganja u zemljište i pripadajuću infrastrukturu, izravnih
potpora poduzetnicima i ostalih utrošaka;
• način upravljanja gospodarskim razvojem putem uposlenog/uposlenih sa
pretežitim radnim zadacima vezanim za gospodarski razvoj (uz navođenje
broja uposlenih kao temelja procjene učešća u ukupnom broju), putem
zasebnog odjela za gospodarski razvoj i broj uposlenih, putem zasebno
registriranog gospodarskog subjekta s većinskim općinskim udjelom u
vlasništvu (uz ispitivanja registracijskog oblika kao d.o.o. ili privatno-javnog
partnerstva);
• postojanje savjetodavnog tijela i vrsta članstva shodno mogućoj
involviranosti privatnog sektora, sektora srednje ili visokog obrazovanja,
nevladinog sektora ili neovisnih konzultanata i savjetnika;
• dodatno, ispitana je učestalost sastanaka sa savjetodavnim tijelom na
mjesečnoj, kvartalnoj ili godišnjoj razini;

• uloga savjetodavnog tijela ispitana je dvodimenzionalno i to određivanjem
uloge i subjektivnom procjenom bitnosti na osnovu trenutnog stanja
mjerenom Likertovom skalom 1 – 5. Ponuđeni odgovori su se odnosili na:
održavanje radnih sastanaka s gospodarskom upravom općine, procjenom
potreba u razvoju i slanju zaključaka općinskoj upravi, izradi akcionih
planova, preporuka i aktivnom kreiranju politike gospodarskog razvoja i
ostalim eventualnim ulogama.
Segment uspostavljene infrastrukture za gospodarski razvoj imao je za cilj
određivanje postojeće nematerijalne infrastrukture po općinama kako slijedi:
• pomoći u registraciji i obrta i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert
skala);
• pomoći u registraciji d.o.o. i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala);
• pomoći u izdavanju uporabnih građevinskih dozvola i subjektivnoj procjeni
bitnosti istog (Likert skala);
• izravno poslovno savjetovanje i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert
skala);
• financiranje putem kreditno-garancijskog fonda i subjektivnoj procjeni
bitnosti istog (Likert skala);
• promocije za strane izravne ulaganja i subjektivnoj procjeni bitnosti istog
(Likert skala);
• promocije gospodarskih subjekata i subjektivnoj procjeni bitnosti istog
(Likert skala);
• internacionalizacije gospodarskih subjekata i subjektivnoj procjeni bitnosti
istog (Likert skala);
• izravne potpore upošljavanju i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert
skala).
Pored toga, izvršena je i analiza postojeće materijalne poduzetničke
infrastrukture, statusa postojeće infrastrukture u formi da je ista registrirana, u
procesu registriranja ili u fazi inicijative. Nadalje, za svaku uspostavljenu, kao i
neuspostavljenu, materijalnu infrastrukturu dana je mogućnost subjektivne
procjene bitnosti iste mjerene Likertovom skalom.
Slijedeća materijalna infrastruktura je obuhvaćena primarnim ispitivanjem:
• centar za poduzetništvo;
• poslovni inkubator;
• poslovna zona;
• one-stop-shop (ili sustavno uređena ubrzana registracija i izdavanje
dozvola);
• burza rada (ili centar za razvoj karijera);
• akcioni plan potpora za edukaciju stanovništva, kao i postojeći sustav
stipendiranja studenata.
Regionalnim pregledom poduzetničke djelatnosti, zamjetno je značajno
odstupanje broja obrta i sličnih zanimanja na ‘000 stanovnika u Hercegovačko-
neretvanskoj županiji gdje je zabilježeno prosječno 23,35 obrta na ‘000 stanovnika
u odnosu na prosjek regije Hercegovine od 21,48. Navedeni rezultat umnogome je
temeljen rezultatom općine Mostar, koja je najveća općine regije i ujedno i općina
s najvišom razinom poduzetničke djelatnosti, pa samim time i značajno
zastupljena u rezultatima Hercegovačko-neretvanske županije.

Najniža razina poduzetničke djelatnosti zabilježena je u Istočnoj
Hercegovini (Republika Srpska) prosječnog broja registriranih obrta od 15,68 na
‘000 stanovnika, odnosno 73% od prosjeka regije.
Dijagram IX-3. Broj obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina sa

postocima podregija
Broj obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina
ZHŽ
HNŽ
HBŽ
RS
Nadalje, prosječan broj uposlenih u općini na '000 stanovnika iznosi 3,99,

odnosno 0,40% stanovnika je prosječno uposleno u općini (svaki 250 stanovnik).
Značajnije odstupanje bilježi regija Hercegovina sa 5,30 uposlenih na '000
stanovnika. Bez daljnje kvalifikacije rezultata upućujemo čitaoca studije da donese
zaključak vezano za broj uposlenih po općinama, uzimajući u obzir i indeks
konkurentnosti općina, kao i proaktivnost općina. Usporednom analizom
eventualno bi se mogao analizirati stupanj učinkovitosti općinske administracije u
ekonomskom razvoju naspram ukupnog broj uposlenih na '000 stanovnika.
Tabela 9.1. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po

podregijama Hercegovine
Regija Hercegovina
Ukupno HNŽ % ZHŽ % HBŽ % RS %
Broj stanovnika 450.800 252.825 48% 92.500 18% 91.700 18% 84.380 16%
Broj obrta i
sličnih zanimanja 11.200 5.903 53% 1.922 17% 2.052 18% 1.323 12%
Broj uposlenih u
općinama 2.078 1.036 50% 285 14% 315 15% 442 21%
Broj obrta na '000
stanovnika 21,48 23,35 1,09 20,78 0,97 22,38 1,04 15,68 0,73
Broj uposlenih u
općini na '000
stanovnika 3,99 4,10 103% 3,08 77% 3,44 86% 5,24 131%

Iz tabele 9.1. vidljivo je da podregija Zapadnohercegovačka Županija
iskazuje prosječne vrijednosti poduzetničke aktivnosti na razini regionalnih
prosjeka.
Tabela 9.2. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po

općinama
Zapadno - Hercegovačka
Županija
Ljubuški
Posušje
Grude
Brijeg
Široki
Broj reg. stanovnika 16.000 29.000 17.500 30.000
Broj obrta i sličnih
zanimanja 535 64 255 450
Broj uposlenih u općini 58 71 69 87
Broj obrta na '000
stanovnika 33,44 2,21 14,57 15,00
% od prosjeka regije
Hercegovina 165% 11% 72% 74%
Isto je vidljivo grafikom IX-4.
Dijagram IX-4. Broj registriranih obrta i sličnih zanimanja u regiji

Hercegovina na 1000 stanovnika
Broj registriranih obrta i sličnih zanimanja na '000 stanovnika
Široki Brijeg
Ljubuški
Posušje
Grude
prosjek regije
0 5 10 15 20 25

9.3 Sektorska analiza
Sektorska analiza imala je za cilj iskazati subjektivnu procjenu prioriteta po

industrijskim sektorima pojedinih općina, subregija i regije Hercegovina u cjelini.
Tabela 9.3. Rangiranje djelatnosti po važnosti za ZHŽ

Regija Hercegovina
Rangiranje djelatnosti po važnosti u

%
Regij
a HNŽ ZHŽ HBŽ RS
ran ran ran ran ran
g g g rang g g
Poljoprivreda 21,17 19,31 15,62 17,08 22,67
% 1 % 1 % 1 % 2 % 1
Turizam 12,29 18,24 6,61 11,82 10,70
% 2 % 2 % 7 % 3 % 2
Drvoprerada 8,41 5,38 6,14 21,95 9,63
% 3 % 8 % 8 % 1 % 3
Prerada
kamena i 8,41 6,84 8,18 9,04 7,71
ruda % 4 % 4 % 3 % 4 % 4
Metaloprerad 6,57 6,31 6,87 5,30 5,67
a % 5 % 6 % 6 % 5 % 6
Građevinarst 6,25 8,01 14,32 3,84 4,28
vo % 6 % 3 % 2 % 7 % 12
Poslovne
usluge/zastu 5,86 6,57 7,47 3,84 4,70
p. % 7 % 5 % 4 % 7 % 9
Intelektualne 5,39 5,76 5,21 3,84 4,70
usluge % 8 % 7 % 9 % 7 % 9
Visoka 5,29 4,83 7,47 3,84 4,53
tehnologija % 9 % 9 % 4 % 7 % 11
Energetika 4,93 3,65 4,30 3,84 6,22
% 10 % 11 % 11 % 7 % 5
Kemijska,
kožarska 4,72 3,65 4,91 3,84 5,00
prer. % 11 % 11 % 10 % 7 % 7
Tekstil 4,55 3,65 4,30 3,84 4,76
% 12 % 11 % 11 % 7 % 8
Kabelska 4,55 3,65 4,30 4,96 4,28
industrija % 13 % 11 % 11 % 6 % 12
Trgovina 4,52 3,96 4,30 3,84 4,28
% 14 % 10 % 11 % 7 % 12
Iskazivanjem iste u obliku grafa, vidljiv je značajan utjecaj poljoprivrede i

turizma na razini cjelokupne regije.

Dijagram IX-5. Sektorska analiza u regiji Hercegovina
SEKTORSKA ANALIZA REGIJE HERCEGOVNIA
Poljopriv reda
25%
Trgov ina Turizam
20%
Kabelska industrija Drv oprerada

15%
10%
Tekstil 5% Prerada kamena i ruda
0%
Kemijska, kožarska prer. Metaloprerada
Energetika Građev inarstv o
Visoka tehnologija Poslov ne usluge/zastup.
Navedenom tabelom i dijagramom vidljiva je izražena uloga poljoprivredne

mjerena ocjenom bitnosti 21,17% od 100% za sve ponuđene sektore ove analize.
Od dvadeset i šest općina četiri regije, dvadeset dvije općine razmatra
poljoprivredu najvažnijim segmentom gospodarstva. Izrazito, u Zapadno -
Hercegovačkoj županiji prioritetna industrija je poljoprivreda, što je i logičan slijed
shodno prirodnim resursima i geografskoj konfiguraciji zemljišta.
Ovi podaci značajni su u mjeri razmatranja konačnih zaključaka ove studije,
koja u primarnom cilju obuhvata analizu poduzetničke infrastrukture, i prvotno
mapiranje postojećih i mogućnosti potencijalnih poslovnih zona.
Također, smatra se bitnim za spomenuti, da je samo jedna općina od
dvadeset i šest usvojila studiju ekološkog utjecaja osnivanja i razvoja poslovne
zone. Isto ukazuje na izrazito nisku razinu usuglašenosti strategijskog razvoja na
razini općina.
Slijedeći prioritetni segment gospodarstva, prepoznat od strane općina, je
turizam sa 12,29% učešćem u ukupnom gospodarstvu. Također i u ovom slučaju
neophodno je napomenuti značaj ekološke svijesti i očuvanja prirodnih dobara, te
u suglasnosti s istim voditi regionalni razvoj industrijskih, slobodnih, pa i poslovnih
zona s naglaskom na obvezni preduvjet ograničavanja na ekološki prihvatljive
branše, pri samom razmatranju aplikacija za korištenje usluga zona.
Sektorska analiza omogućava i pretpostavljene pravce regionalnog razvoja
u smjeru:
• obuhvata korištenja i očuvanja prirodnih resursa,
• obuhvata i razvoja neophodnih ljudskih resursa i
• obuhvata i razvoja tehničko-tehnoloških kapaciteta.

Na razini Zapadnohercegovačke županije vidljivo je znamenito odstupanje
iskazanim vrijednostima industrije građevinarstva, te relativno niske razine
turizma.
Dijagram IX-6. Sektorska analiza za ZHŽ
SEKTORSKA ANALIZA ŽNŽ

Poljopriv reda
16%
Kabelska industrija Građev inarstv o
14%
12%
Energetika 10% Prerada kamena i ruda
8%
6%
Tekstil 4% Poslov ne usluge/zastup.

2%
0%
Trgov ina Visoka tehnologija
Kemijska, kožarska prer. Metaloprerada
Intelektualne usluge Turizam
Po općinama iskazane su slijedeće vrijednosti bitnosti sektora:
Tabela 9.4. Registrirani gospodarski subjekti po sektorima u ZHŽ
Zapadno -
Hercegovačka Županija
Ljubuški
Posušje
Grude
Brijeg
Široki
Poljoprivreda 4 1 3 3
Građevinarstvo 3 3 4 2
Prerada
kamena i ruda 2 4 10 5
Poslovne
usluge/zastup. 7 6 6 4
Visoka
tehnologija 1 5 8 9
Metaloprerada 6 8 10 1
Turizam 9 2 9 6
Drvoprerada 5 9 7 7
Intelektualne 8 7 10 8

usluge
Kemijska,
kožarska prer. 10 10 5 10
Trgovina 10 10 10 10
Tekstil 10 10 10 10
Energetika 10 10 10 10
Kabelska
industrija 10 10 10 10
9.4 Proračun i usvojeni dokumenti za gospodarski razvoj
Podpoglavlje proračuna i usvojenih dokumenata za gospodarski razvoj

podrazumijevalo je pružanje prikaza strategijske orijentacije shodno strukturi
usvojenog proračuna, kao i pregled postojećih dokumenata strategijskog razvoja
kao i razine zadovoljstva uposlenika općine istim.
Tabela 9.5. Utvrđeni broj strateške dokumentacije u ZHŽ

Regija Hercegovina
Regij
a HNŽ ZHŽ HBŽ RS
Strateški dokumenti
Strategije razvoja 62 44 100 50
(broj) 16 % 4 % 4 % 2 % 5
Strateški dokument 27 22 50
nižeg ranga 7 % 2 % 0 0% 2 % 3
12 33
Niti jedan dokumenat 3 % 3 % 0 0% 0 0% 1
Ponderirana
vrijednost strateške 3,750 2,777 5,000 3,750 3,611
orijentacije (1-5) 0 8 0 0 1
Trenutni dokumenti 3,461 3,444 4,250 3,250 3,222
zadovoljavajući (1-5) 5 4 0 0 2
Neophodno
unaprijeđenje (%) 15% 13% 11%
Financijsko i vremensko ulaganje u

ekonomski razvoj
Ekonomski razvoj u 1,43 1,51 1,51 1,51 1,29
% ukupnog budžeta % % % % %
% prosječno
utrošenog vremena 19,81 19,72 22,50 17,50 19,72
za ekonomski razvoj % % % % %
Struktura potpore u
%

Izrada dokumenata 10,46 12,22 7,75 9,25 10,44
% % % % %
Dodatna edukacija 3,85 5,22 3,75 3,50 2,67
% % % % %
Razmjena iskustava 4,04 8,00 2,75 2,50 1,33
% % % % %
Imovinski odnosi 11,65 15,56 16,25 7,50 7,56
% % % % %
Ulaganje u zemljište 48,12 36,67 31,25 65,50 59,33
% % % % %
Izravne potpore 8,50 6,89 0,00 11,25 12,67
poduzetnicima % % % % %
Ostalo 13,38 15,44 38,25 0,50 6,00
% % % % %
Analiza proračuna imala je za cilj prikazati opredjeljenje općinskih organa

prema strategijskom razvoju, izgradnji infrastrukture i potpori razvoju
poduzetništva.
Nadalje, analizirano je i utrošeno vrijeme u gospodarski razvoj i raspored
instanci odlučivanja u cilju potpore poduzetništvu.
U segmentu dokumenata strategijskog razvoja ispitivano je postojanje
dugoročnih i kratkoročnih studija, kao i dokumenata nižeg ranga kompleksnosti.
Usporedno, vršena je analiza razine zadovoljstva mjerena Likert skalom (od 1 do
5), shodno trenutno postojećem dokumentu, čime se razmatra subjektivna
procjena općinskih uposlenika o korisnosti trenutnog dokumenta i neophodnosti
unaprjeđenja istog.
Uz prosječnu izraženu vrijednost strategijske orijentacije od 3,795 (na skali
od 1 do 5), Zapadnohercegovačka županija iskazuje najbolji rezultat od 4,895.
Ponderirana (prosječna) vrijednost iskazane strategijske orijentacije u
proračunu i usvojenim dokumentima strategijskog razvoja

Dijagram IX-7. Veličina strateške orijentacije za ZHŽ u usporedbi sa drugim
subregijama
Ponderirana vrijednost strateške orijentacije (1-5)
Regija
5
2
RS HNŽ
1
HBŽ ZHŽ
Analitički pregled po općinama ukazuje na razloge najbolje iskazanih

rezultata, prije svega postojanja dugoročne strategije gospodarskog razvoja na
razini svih općina Županije, kao i strukturalnog formiranja proračuna orijentiranog
ka osiguranju održivog razvoja.
Tabela 9.6. Strateška dokumentacija u općinama ZHŽ

Zapadno - Hercegovačka
Županija
Široki Brijeg
Ljubuški
Posušje
Grude
Dugor. strat. ek. razvoja x x x x

Krat. strat. ek. razvoja - - - -
Dokument nižeg ranga - - - -
Niti jedan dokument - - - -
Zadovoljstvo dok. 5 4 4 4
Proračun za ER u % 1,51 1,51 1,51 1,51
Vrijeme za ER u % 17,5 17,5 17,5 37,5
Proračun za ER
dostatan 1 1 2 1
Struktura potpore u %
Izrada dokumenata 10 10 1 10
Dodatna edukacija 5 2 3 5
Razmjena iskustava 5 3 1 2
Imovinski odnosi 10 40 5 10

Ulaganje u zemljište 50 20 5 50
Izravne potpore
poduzet. 0 0 0
9.5 Stupanj razvoja korporativnog upravljanja
Stupanj razvoja korporativnog upravljanja postavljenom analizom primarno

ukazuje na uspostavljenu suradnju općinskih uposlenika s ključnim interesnim
grupama poput poduzetnika, visokoškolskih ustanova i ostalih privatnih i javnih
tijela.
Tabela 9.7. Komparativni pokazatelji korporativnog upravljanja u

Hercegovini i ZHŽ
Regija Hercegovina
Regij
a HNŽ ZHŽ HBŽ RS
Stepen razvoja
korporativnog 3,36 2,88 4,43 2,82 3,64
upravljanja 1-5 47 20 03 15 83
Kapacitet
upravljanja 36% 38% 31% 40% 35%
% uposlenih u
ER od ukupnog 9% 10% 6% 9% 10%
Upravljanje
ekonomskim
razvojem
Ne upravlja 0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%
Uposleni u 77 67 75 75 78
općini 20 % 6 % 3 % 3 % 7 %
23 33 25 25 22
Zasebni odjel 6 % 3 % 1 % 1 % 2 %
Zasebni
subjekt 0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%
Savjetodavno
tijelo 32% 24% 62% 13% 36%
Uloga savjet.
odb. 34% 26% 41% 33% 40%
Stupanj razvoja korporativnog upravljanja odnosi se na uspostavljenu

strukturu operativnog upravljanja, raspodjele odgovornosti, stručno savjetodavnu
pomoć i nadzor.

Dijagram IX-8. Stupanj razvoja korporativnog upravljanja za ZHŽ
Stepen razvoja korporativnog upravljanja 1-5
Regija
5
2
RS HNŽ
1
HBŽ ZHŽ

Predstavljenim grafom jasno je vidljivo prednjačenje Zapadno-hercegovačke
županije. Na općinskoj razini analitički pregled ima slijedeći izgled:
Tabela 9.8. Upravljanje ER po općinama
Zapadnohercegovačka županija
Ljubuški
Posušje
Grude
Brijeg
Široki
Upravljanje ER broj broj broj broj
Ne upravlja
Uposleni u općini x 7 x 3 x 2
Zasebni odjel x 5
Zasebni subjekt
Registracija 25% 25% 25% 25%

% od ukupnog broja
uposlenih 9% 10% 4% 2%
Ukupni kapacitet 34% 35% 29% 27%
Savjetodavno tijelo x x x x
Privatnog sektora x K x K x x x K
Srednjeg/visokog
obraz. x K x K
Nevladinog sektora x K x K
Neovisnih
konzultanata x K x x x K
Članstvo 19% 75% 38% 75%

Aktivnosti 4% 16% 4% 16%
Ukupno
savjetodavno tijelo 23% 91% 42% 91%
(1- (1- (1- (1-

Uloga savjet. odb. 5) 5) 5) 5)
Radni sastanci x 5 5 3 x 3
Procjena potreba x 5 5 x 5 4
Akcioni planovi 5 5 5 x 5
Ostalo – Navesti:
Uloga u
ekonomskom razvoju 66% 0% 33% 66%
ocjena bitnosti 5,00 5,00 4,33 4,00
98
9.6 Usluge općina i poduzetnička infrastruktura
Podpoglavlje usluga općina i poduzetničke infrastrukture imalo je za cilj

osigurati analitički pregled cjelokupne izgrađene fizičke poduzetničke infrastrukture,
kao i pregled usluga usmjerenih ka poduzetnicima, a pruženih od strane općina.
Tabela 9.9. Vrijednosti ocjena usluga općina u segmentu poduzetničke

infrastrukture
Regija Hercegovina
Regija HNŽ ZHŽ HBŽ RS
2,029 2,284 2,083 1,527 1,975

ponder 9 0 3 8 3
Usluge
općina
Pomoć u
izdav. građ. 92 100 100 100 78
doz. 24 % 9 % 4 % 4 % 7 %
Pomoći u
registraciji 85 89
obrta 22 % 8 89% 3 75% 3 75% 8 %
Pomoći u
registraciji 46 100 11
d.o.o. 12 % 6 67% 4 % 1 25% 1 %
Promocija 42 33
privr. subjekata 11 % 5 56% 1 25% 2 50% 3 %
Izravna
potpora 42 78
upošljavanju 11 % 2 22% 2 50% 0 0% 7 %
Promocija za 23 33
SDI 6 % 2 22% 0 0% 1 25% 3 %
Izravno
poslovno 15 11
savjet. 4 % 2 22% 1 25% 0 0% 1 %
Internacional. 12 22
privr. subj. 3 % 1 11% 0 0% 0 0% 2 %
Financiranje
putem KGF-a 2 8% 2 22% 0 0% 0 0% 0 0%
1,098 1,111 1,428 0,892 1,031

ponder 9 1 6 9 7
Poduzetnička
infrastruktura
Centar za 11
poduzetništvo 2 8% 0 0% 1 25% 0 0% 1 %
Poslovni 12 11
inkubator 3 % 2 22% 0 0% 0 0% 1 %
38 33
Poslovna zona 10 % 3 33% 2 50% 2 50% 3 %
One – stop – 12 11
shop 3 % 1 11% 1 25% 0 0% 1 %
99
Burza rada /
karijera centar 2 8% 1 11% 1 25% 0 0% 0 0%
Akcioni plan 22
školovanje 2 8% 0 0% 0 0% 0 0% 2 %
69 56
Stipendiranje 18 % 7 78% 3 75% 3 75% 5 %
Istraživački segment usluga općina i izgrađene poduzetničke infrastrukture

predstavljaju bitan pokazatelj već provedenih aktivnosti u gospodarskom razvoju
općina. Indirektno, ovim segmentom su iskazani i kapaciteti osoblja općine, kao i
njihov pristup gospodarskom razvoju.
Analitički pregled po općinama ima slijedeći izgled.
Tabela 9.10. Usluge općine i uspostavljena infrastruktura u ZHŽ u brojkama

Zapadnohercegovačka županija
Ljubuški
Posušje
Grude
Brijeg
Široki
(1- (1- (1- (1-
Usluge općine 5) 5) 5) 5)
Pomoći u
registraciji obrta x 5 x 5 x 4 4
Pomoći u
registraciji d.o.o. x 5 x 5 x 4 x 4
Pomoć u izdav.
građ. doz. x 5 x 5 x 3 x 4
Izravno poslovno
savjet. 4 x 5 4 2
Financiranje
putem KGF-a 5 5 5 5
Promocija za SDI 5 5 4 2
Promocija privr.
subjekata x 5 5 4 3
Internacional.
privr. subj. 5 5 4 2
Izravna potpora
upošljavanju x 5 5 4 x 3
prosječna ocjena
bitnosti 4,89 5,00 4,00 3,22
Uspostavljena (1- (1- (1- (1-
infrast. 5) 5) 5) 5)
Centar za
poduzetništvo 5 x 5 5 4
Poslovni
inkubator 4 5 5 2
Poslovnu zonu 5 x 5 x 5 3
One – stop – 5 x 5 5 3
100
shop
Burza rada /
karijera centar 4 5 x 3 3
Akcioni plan
školovanje 4 5 4 5
Stipendiranje x x x
9.7 Mapiranje poslovnih zona
Mapiranje poslovnih zona urađeno je višedimenzionalnom analizom stupnja

izgrađenosti istih, stupnja (ne)usuglašenog razvoja, te stupnja razvijenosti poslovne
zone kao proizvoda.
U cilju uspostavljanja indikatora razvijenosti poslovne zone inicijalno se
osvrnulo na samu definiciju (FMRPO):
„Poslovna zona je prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti kojom
upravlja specijalizirani tim stručnjaka ili neka organizacija nastala kao rezultat
organiziranog i osmišljenog razvojnog koncepta neke regije ili države u cjelini.”
Danom definicijom jasno su određene temeljne pretpostavke postojanja
poslovne zone u punom obliku odnosno:
- da postoji jasno definiran prostor na kojem se neometano može provoditi
planska gradnja infrastrukture;
- da postoji jasno utvrđen i učinkovit način upravljanja što podrazumijeva
pripremne radnje prije osnutka, izvršenu analizu potreba, uspostavljen sustav
odlučivanja, jasna i transparentna pravila prijama korisnika u poslovnu zonu,
usvojen način i visina naplate naknade za korištenje usluga poslovne zone isl.;
- da poslovna zona predstavlja logičku cjelinu razvojnog koncepta na
općinskom i višim razinama vlasti, kao i da je sam razvitak poslovne zone
koncipiran na projektnim principima.
Polazeći od definicije, primarno istraživanje retrogradno ispituje stupanj
provedenih koraka usuglašenog razvoja po sva tri navedena koncepta. U tom smislu,
primarno istraživanje se temelji na ocjeni infrastrukturne i strategijske izgrađenosti i
usuglašenosti oba aspekta.
Analiza stupnja izgrađenosti polazi od pretpostavke da se poduzetnička
infrastruktura, pa i zone u specifičnom uspostavljaju na četiri osnovne razine:
- strateška razina – podrazumijeva aktivnosti na ispitivanju potrebe za osnivanjem
poslovne zone, zainteresiranosti poduzetnika, odabir optimalnog načina razvoja, pre-
feasibility i feasibility studije isl.
- upravljačka razina – podrazumijeva uspostavljen način analize, procesuiranja i
odlučivanja vezano za potencijalne korisnike poslovne zone u globalnom konceptu
razvoja iste;
- financijska razina – podrazumijeva način i ocjenu provedenih i planiranih izvora
financiranja izgradnje i održivosti poslovne zone;
- investicijska razina – podrazumijeva ocjenu uspostavljene analize investicijskih
potreba i segmentiranog plana idejnog i izvedbenog projekta, izgradnje
infrastrukturnih i pristupnih jedinica, donošenja neophodnih akata i marketinškog
plana kao nematerijalne imovine zone.
U vezi s gore navedenim u daljnjem su sublimirani mogući koraci
uspostavljanja poslovnih zona po fazama od inicijalnih aktivnosti do „go” faze koja
101
započinje u trenutku kad su provedene sve procedure kako bi se zadovoljio preduvjet
da se zona može smatrati postojećom poduzetničkom infrastrukturom (vidi gore).
Dijagram IX-9. Fazni dijagram uspostavljanja poslovnih zona
Koraci uspostavljanja poslovne zone

INICIJALNA FAZA GO
FAZA PRIPREME FAZA
1. IZRADA STUDIJE OPRAVDANOSTI USPOSTAVLJANJA POSLOVNE ZONE

Pregled strateških dokumenata
osnivača
Analiza geografske lokacije
Strateško opredjeljenje
Analiza perspektivnih privrednih
grana
Analiza stanja i potreba privatnog
sektora
Analiza stanja i potreba javnog
sektora
Analiza okruženja, lokaliteta i
legalnosti
Indikatori direktnog utjecaja – javni
sektor
Indikatori indirektnog utjecaja – javni
sektor
indikatori direktnog utjecaja – privatni
sektor
Indikatori indirektnog utjecaja –
privatni sektor
Zainteresiranost privatnog sektora
Analiza ljudskih resursa
Ekološki aspekti
Financijska isplativost
Analiza senzitiviteta
Prijedlog strateškog razvoja
2. SAGLASNOST OSNIVAČA
Izdavanje suglasnosti nadležnog tijela
o osnivanju
3. USAGLAŠAVANJE PROSTORNO – URBANISTIČKO – REGULACIONIH
PLANOVA
Donošenje prostornih, urbanističkih i
regulacionih planova
4. FORMIRANJE VLASNIČKE STRUKTURE
Procjena javnog vlasništva/privatno-
javnog partnerstva
Registracija kao projekta/privrednog
subjekta
5. IZRADA DOKUMENTA O NAČINU UPRAVLJANJA PODUZETNIČKOM
102
ZONOM
Nadzorni odbor
Savjetodavni odbor
Upravljačko tijelo/menadžment
Uvjeti prijema korisnika (u suglasnosti
sa strategijom)
Konzultantski odbor
6. ANALIZA LOKALITETA I IZRADA INFRASTRUKTURNOG RJEŠENJA
Analiza vlasništva nad zemljištem
Katastarski/gruntovnički izvod
Analiza parcelizacije zemljišta
Urbanistička prostorna analiza
(komunikacija, pozicija)
Izrada idejnog rješenja
Izrada izvedbenog rješenja
Analiza postojeće infrastrukture
Obračun kritičkih energetsko-
komunalnih kapaciteta
7. PRIBAVLJANJE DOZVOLA
(Promjena namjene zemljišta)
(Izdavanje tehničke suglasnosti)
(Komunalni priključci, voda i
kanalizacija)
(Priključak na električnu energiju)
(Sanitarna i protupožarna suglasnost)
(Ekološka suglasnost)
8. RAZVOJ FIZIČKE INFRASTRUKTURE
Investicije u puteve
Investicije u električnu mrežu
Investicije u telefonsku mrežu
Investicije u komunalno-vodovodnu
mrežu
9. DONOŠENJE STRATEGIJE RAZVOJA POSLOVNE ZONE

Usluge poslovne zone
Dugoročni razvoj i perspektive
Utjecaj na lokalno okruženje
Komunikacija sa eksternim okruženjem
Financiranje
Održivost
Rizici i potencijali
Perspektiva klijenta
10. IZRADA PROMOTIVNIH MATERIJALA I POZICIONIRANOST POSLOVNE
ZONE
Akcioni plan promocije korisnika u
poslovnoj zoni
Akcioni plan atraktivnosti poslovne
zone
103
9.8 Izgrađenost poslovnih zona
Ukupno su zabilježene 2 postojeće poslovne zone. Kriterij za opredjeljenje

poslovne zone u postojeću odnosio se na uspostavljeno upravljanje istom, kao i
riješeni formalno-pravni preduvjeti vlasništva nad zemljištem, kao pretpostavka da
zainteresirani podnosilac zahtjeva može službenim putem podnijeti zahtjev za ulaz u
poslovnu zonu i da je općina u mogućnosti da na zahtjev odgovori dodjeljivanjem
zemljišta na korištenje ili u vlasništvo ukoliko postoje kriteriji po kojima se zahtjev
razmatra kao prihvatljiv.
Pored toga detektirano je 6 potencijalnih poslovnih zona na osnovi informacija
dobivenih od strane općinskih službenika.
Postojeće poslovne
zone Potencijalne poslovne zone
1 Topala Posušje 1 Zvirići-

Bijača Ljubuški
2 Vlake Posušje 2 Mostarska
vrata Ljubuški
3 Trn Široki Brijeg
4 Poljavice Grude
5 Brljovina Grude
6 Osrdak Posušje
U daljnjem su dati sumarni pregledi (ne)usuglašenosti razvoja postojećih i

potencijalnih zona, te nakon toga i detaljniji pregled razvijenosti po aspektima razvoja
(upravljački, strategijski, investicioni i financijski). Stupanj (ne)usuglašenosti se
odnosi na neravnomjeran razvoj pojedinačnih aspekata i mjeren je stupnjem
standardne devijacije i korelacije indeksa izgrađenosti aspekata.
Analiza razine upravljačke strukture zasniva se na razmatranjima
transparentnog, stručnog i razdijeljenog upravljanja. Isto podrazumijeva rad stručnih
ljudi u oblasti poduzetničke infrastrukture i uključenje interesnih grupa u proces
korporativnog upravljanja.
Upravljanje je analizirano na osnovu slijedećeg:
izravno upravljanje putem
- izravno općinskog službenika;
- upravitelja zonom;
- tima uprave;
profila upravitelja
- općinski službenik;
- eksterno angažirani upravitelj prethodno uposlen u općini;
- upravitelj s poduzetničkim iskustvom;
korporativno upravljanje i interesne grupe putem savjetodavnog i/ili upravnog odbora
- općine;
- asocijacije privrednika;
- komora;
- predstavnika sveučilišta;
- predstavnika tijela za promociju stranih ulaganja
104
Analiza izgrađenosti strategijske orijentacije zasniva se na razmatranjima:
orijentaciju na klijenta
- postojanje dokumenta suradnje s visokoškolskom institucijom;
- postojanje studije o ekološkim aspektima;
- postojanje akta o prijemu poduzetnika u poslovnu zonu;
- popis preferiranih djelatnosti shodno opredjeljenju poslovne zone;
- ocjenjivanje potencijala poduzetnika;
- dokaz o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva;
- poslovni i/ili investicijski plan podnositelja zahtjeva;
usluge zone
- ubrzano dobivanje urbanističke i uporabne dozvole za građevinske objekte;
- umanjeni iznos plaćanja rente;
- pomoći u financiranju izgradnje objekta i/ili nabave stalne imovine;
- ostale usluge uz obvezni navod;
- strategijski razvoj poslovne zone
- poticaj postojećim korisnicima;
- poticaj potencijalnim korisnicima u vidu olakšanog ulaska;
- financijske olakšice;
- daljnja ulaganja u negrađevinske radove (internet, zajedničke usluge isl.);
atraktivnost poslovne zone
- privlačenje stranih ulagača;
- uvid u perspektivne branše: tehničko-tehnološke, ljudske i sirovinske
kapacitete;
- politike zaštite stranih ulaganje (joint ventures, zajedničke ulaganja, trgovinska
suradnja);
promocija poslovne zone
- web stranica, promotivni materijal, dogovor o suradnji, B2B sastani, dani
poduzetništva i sl.
Analiza infrastrukturne izgrađenosti zasniva se na razmatranjima:
zemljište
- formalno-pravnog vlasništva nad zemljištem i neophodnim koracima u cilju
zavođenja istog u općinsko vlasništvo (ili eventualno uspostavljeno javno-
privatno partnerstvo);
- zavođenja zemljišta u katastar i gruntovnica i neophodni koraci u cilju
zavođenja;
- isparceliranosti zemljišta i broj parcela;
- položaj zemljišta i pristupne veze za prometnicom;
- ulaganje u puteve;
električna energija, vodovodna mreža i kanalizacija, telefonska mreža
- dobivenih dozvola i provedene električne energije na navedenom zemljištu,
troška uvođenja;
- instaliranog kapaciteta trafostanice;
- postojanje trofazne električne energije;
- postojanje brojila za svaku parcelu i brojila koja omogućuju mjerenje jalove
energije;
- instalirana vodovodna mreža i kanalizacija i eventualni trošak uvođenja;
- ulaganje u telefonsku mrežu;
nematerijalne stavke infrastrukture
- ispitanost zainteresiranosti poduzetnika;
- postojanje odluke općinskog vijeća o osnutku;
105
- postojanje zone u prostornim, urbanističkim i regulacionim planovima;
- postojanje idejnog rješenja infrastrukture poslovne zone;
- postojanje izvedbenog rješenja (glavnog projekta) poslovne zone;
- postojanje studije opravdanosti osnivanja poslovne zone;
- sanitarna i protupožarna suglasnosti;
- izdana tehnička suglasnost i dr.
Dijagram IX-10. Stepen (ne)usuglašenosti razvoja PZ u ZHŽ
Stepen (ne)usaglašenosti razvoja poslovnih zona ZHŽ
Topala
stepen izgrađenosti
Vlake
stepen neusaglašenosti
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Preporuka bi se u navedenom kontekstu koncentrirala na usuglašavanje

razvoja, odnosno terminsku evaluaciju razvoja po projektnom principu za navedene
potencijalne poslovne zone.
9.9 Atraktivnost poslovnih zona
Indeks atraktivnosti poslovnih zona mjeren skalom od 1 do 5, izražen je na

osnovu četiri parametra i to izgrađenosti proizvoda poslovne zone, strategijske
orijentacije poslovne zone, položaja poslovne zone, stupnju razvijenosti usluga
poslovne zone.
Dijagram IX-11. Indeks atraktivnosti postojećih poslovnih zona u ZHŽ
Stupanj izgrađene atraktivnosti (1-5)

Vlake
3,0000
2,0000
1,0000
0,0000
Topala
106
9.10 Stupanj razvijenosti poslovne zone kao proizvoda
Možda i najznačajniji parametar, stupanj izgrađenosti proizvoda poslovne

zone za sve postojeće i potencijalne korisnike u prihvatljivoj mjeri ispunjava osam
poslovnih zona uz prosječnu vrijednost od 1,565 na skali od 1 do 5.
Dijagram IX-12. Stupanj izgrađenosti pojedinih PZ
Izgrađenost proizvoda poslovne zone (1-5)

Topala
3,0000
2,5000
2,0000
1,5000
1,0000
0,5000
0,0000
Vlake
Dijagram IX-13. Pregled stupnja razvijenosti usluga dvaju zona u usporedbi s

regionalnim prosjekom
Stupanj razvijenosti usluga (1-5)

Vlake
1,4000
1,2000
1,0000
0,8000
0,6000
0,4000
0,2000
0,0000
prosjek regije Topala
107
9.11 Procijenjena investicija u detektirane potencijalne poslovne
zone
Ukupna procijenjena investicija, na bazi prosječnih ponderiranih vrijednosti

cjelokupne analize poslovnih zona Hercegovine, za detektirane potencijalne
poslovne zone Zapadno-hercegovačke Županije iznosi 74.400.000 KM.
Tabela 9.11 Procijenjena investicija u detektirane potencijalne poslovne

zone
% od
radno
Procijenj. Ukupna Potecijalni spos.
Potencijalne (B)rownfield/ Površina neoph. investicija broj stan.
zone ZHŽ (G)reenfield u ha investicija (upit) uposlenika općine Općina
potencijalne poslovne zone
Zvirići-
Bijača G 150,00 30.000.000 880.000 12.000 186% Ljubuški
Mostarska
vrata G 84,00 16.800.000 880.000 6.500 101% Ljubuški
Široki
Trn G 55,00 11.000.000 1.550.000 4.500 68% Brijeg
Poljavice G 45,00 9.000.000 - 3.500 98% Grude
Brljovina G 26,00 5.200.000 - 2.000 56% Grude
Osrdak G 12,00 2.400.000 755.000 1.000 26% Posušje
∑ 74.400.000
108
10. OČEKIVANI UČINCI OD OSNIVANJA POSLOVNIH
ZONA
Jasno je da razvoj svake poslovne zone ima utjecaja na gospodarstvo ZHŽ jer
se radi o sljedećim koristima:
• ubrzan i usmjeravan gospodarski razvoj na određenom području,

• privlačenje ulagača i kapitala na određeno područje,
• veća konkurentnost poduzeća i poduzetnika koji djeluju u zoni,
• racionalno korištenje prostora,
• kontrola očuvanja životne sredine,
• podizanje konkurentske sposobnosti lokalnih poduzeća,
• mogućnost kombiniranja različitih poticajnih mjera,
• povoljnija promocija lokalnog gospodarstva područja,
• lokalna, regionalna i međudržavna razmjena iskustava i znanja,
• otvaranje novih radnih mjesta.
Koristi koje regija ima od poslovnih zona su sljedeće:
• ravnomjeran gospodarski razvoj regije,
• djelotvornija zaštita okoline,
• oživljavanje demografski ugroženih i gospodarski nerazvijenih područja,
• privlačenje državnih financijskih i drugih inicijativa u regiju,
• investicije različitih ulagača u regiju,
• jačanje pozicije i snage razvojnih agencija u lokalnoj zajednici.
Koristi koje lokalna zajednica ima od poslovnih zona su:
• oblikovanje namjenskog prostora za razvoj gospodarskih djelatnosti,
• jačanje konkurentnosti poduzeća i poduzetnika u zoni,
• privlačenje kapitala na lokalnom području,
• jačanje lokalnog poduzetništva,
• otvaranje novih radnih mjesta,
• oblikovanje stručne kadrovske podrške,
• podizanje lokalne kupovne moći,
• bolja kontrola nad zagađivanjem okoline,
• povećanje izvornih prihoda općine vezano za poreska opterećenja poduzeća,
poduzetnika i ličnih prihoda zaposlenih,
• dnevne migracije i protok informacija,
• podizanje stupnja obrazovanja lokalnog stanovništva,
• pristup lokalne zajednice drugim oblicima financiranja i izvora državne pomoći
i
• pristup lokalne zajednice europskim izvorima pomoći.
Koristi koje poduzeća i poduzetnici imaju od poslovnih zona su:
• brži i jeftiniji pristup zemljištu koje je predviđeno za gospodarsku djelatnost,
• mogućnost daljeg gospodarskog i prostornog razvoja poduzeća,
• jeftinije poslovanje,
• dostupnost drugih kadrova, koji su zaposleni u poslovnoj zoni,
• dostupnost različitih poslovnih usluga,
• dostupnost podrške sredine i drugih instrumenata podrške,
• mogućnost bržeg investiranja,
109
• korištenje zajedničke infrastrukture i određenih poslovnih prostora,
• uređena infrastruktura i bolji uvjeti rada,
• korištenje sinergijskih učinaka povezivanja poduzeća u zoni,
• povećane mogućnosti uspostavljanja novih poslovnih kontakata,
• jeftinija ili besplatna promocija poduzeća u okviru promocije poslovne zone.
Projekti razvoja poslovnih zona mogu biti i neuspješni bilo da je to neuspjeh
cijelog projekta ili neuspjeha u razvoju samo jedne zone. Zadržimo se samo na ovim
drugim. Razlozi koji dovode do neuspješnosti zone su raznoliki, ali se izdvajaju tri:
• neuspješna promocija i nedjelotvorna prodaja,
• boniteti koje pruža zona nisu pravi ili su premali i nedovoljno motivirani,
• u bližoj okolini ima manje poduzeća i poduzetnika nego što se očekivalo ili su
date nerealne procjene interesa za tu zonu.
Zbog navedenih rizika prilikom planiranja poslovne zona važno je:
• na odabranoj lokaciji koristiti odgovarajući tip zone,
• izbor lokacije mora biti u skladu s ekološkim standardima,
• poznavati i realno sagledati gospodarski potencijal odabrane lokacije,
• u sredini mora biti razvijena odgovarajuća poduzetnička klima,
• u okolini mora postojati odgovarajući stručni kadar neophodan za
funkcioniranje poduzeća u zoni,
• da ima dovoljno potreba za prostorom koji je namijenjen obavljanju
gospodarskih djelatnosti,
• da se financijski mogu provesti infrastrukturna ulaganja,
• sva potrebna infrastruktura nalazi se u blizini i na raspolaganju je za
korištenje,
• postoje institucije za podršku i instrumenti, koji se mogu koristiti kod
pokretanja, djelovanja i razvoja poslovne zone,
• da postoji kadar koji se razumije u planiranje, pokretanje, prodaju, promociju,
upravljanje i vođenje zone.
Prema vrsti aktivnosti i projekata tijekom uspostavljanja i razvoja poslovnih zona,
sljedeća tabela okvirno prikazuje potrebna sredstva za realizaciju određenih faza.
Tabela 10.1. Procijenjena potrebna sredstva za razvoj zone

Prosj. ukup. ulaganj.
Namjena poticaja
(KM)
5.000 – 10.000
Izrada predstudije izvodljivosti i/ili studije izvodljivosti (predstudije)
1.
razvoja poslovne zone 15.000 -40.000
(studije)
Izrada ili izmjene prostorno-planske dokumentacije
koja uređuje lokaciju poslovne zone (npr. urbanistički
2. 20.000 – 70.000
ili regulacioni plan koji se odnosi na lokaciju poslovne
zone)
Izrada idejnih projekata infrastrukture namijenjene 20.000 – 40.000

pokretanju ili proširenju poslovne zone (npr. idejni (ukupno)
3.
projekt za vodovodnu mrežu, kanalizacijsku mrežu i 5.000–
dr.) 15.000(pojedinačni
projekt)
110
20.000 – 50.000
Izrada projekata za izvođenje infrastrukture
(ukupno)
4. namijenjene za pokretanje ili proširenje poslovne
5.000 – 20.000
zone
(pojedinačni projekt)
3.000.000 –
Radovi na infrastrukturi za poslovnu zonu (20 KM/m2 10.000.000 (ukupno)
5.
-pod uvjetima kao u napomeni tabele) 500.000 – 5.000.000
(pojedinačno)
Promocija ulaganja (promotivni materijali, nastupi na
6. investicionim sajmovima, internet stranica, 5.000 – 50.000
multimedijalne prezentacije i dr. )
Napomena: Procijenjene vrijednosti investicija u tabeli se odnose na ukupnu
minimalno potrebnu infrastrukturu jedne poslovne zone (prosječne manje zone 10 -
60 ha), pod pretpostavkama:
• da je izabrana lokacija ravne površine -manji radovi ravnanja zemljišta (u
protivnom, veći su troškovi pripreme zemljišta).
• da je pozicija zone u predgrađu – blizina naseljenog mjesta i blizina glavnih
vodova komunalne infrastrukture (u slučaju udaljene lokacije zone, cijene
infrastrukture su znatno veće, pretpostavka je da je potrebno dodatno izgrađivati
magistralne vodove komunalne infrastrukture za udaljenu zonu).
Ponovimo iz dijela Studije o mogućnostima razvoja poslovnih zona

Hercegovine koji se odnosi na iskustva Hrvatske da je u Slobodnu zonu Varaždin
površine 60 ha investirano 100 miliona eura. Zona zapošljava 3000 radnika a ukupni
godišnji bruto proizvod zone iznosi 180 miliona eura. Izgradnja zone trajala je 7
godina.
Ili navedimo podatak iz BiH da je poslovna zona Vitez (PC 96) razvijana u
periodu 1996-2002.godina i da i danas traje njezin razvoj i gradnja novih objekata i
otvaranje novih radnih mjesta. Zona je 2008. godine, prije početka svjetske
ekonomske krize, dostigla cifru od više od 5000 zaposlenih u trgovini, prodaji,
proizvodnji, servisnim i drugim aktivnostima sa bruto obrtom gotovo od 950 miliona
KM.
Što se tiče zapošljavanja, međunarodna usporedna istraživanja pokazuju da
poslovne zone osiguravaju zapošljavanje minimalno 50 radnika po hektaru, a u
zavisnosti od sektora proizvodnje postižu se rezultati u zapošljavanju i do 700
radnika po hektaru. Tako, npr. u strojarskoj industriji su norme zapošljavanja oko 250
radnika po hektaru, u drvoprerađivačkoj 70 radnika po hektaru, u prehrambenoj do
100 radnika po hektaru i drugo.
111
11. MODEL UPRAVLJANJA PROCESOM RAZVOJA
POSLOVNE ZONE I AKCIJSKI PLAN
Potrebno je realizirati veliki broj aktivnosti na putu od planiranja, realizacije
brojnih i složenih aktivnosti do stvaranja poslovne zone koja će biti atraktivna za
ulagače. Tek poslije dužeg razdoblja razvoja i ulaganja ljudskih i financijskih resursa,
može se osigurati povoljan prostor za rast gospodarske djelatnosti u lokalnoj sredini.
Na početku puta je važno stvoriti pozitivan stav i želju za promjenama, sagledati
postojeće stanje i utvrditi realne I dostižne ciljeve. Najvažniji faktor uspjeha je pronaći
ljude koji imaju snage, hrabrosti i sposobnosti da te ciljeve, timskim radom i ostvare.
Zbog dugoročnosti procesa formiranja i razvoja poslovne zone, te potrebe za
različitim oblicima financiranja, vrlo je važno da se planovi zasnivaju na političkom i
stručnom dogovoru o neophodnosti izgradnje poslovne zone, čije su potrebe
izražene kroz izradu kvalitetne studije izvodljivosti, uređenoj prostorno-planskoj
dokumentaciji, osiguranim proračunskim i drugim sredstvima potrebnim za početak
zamašnog ulagačkog projekta. Administrativni aparat lokalne zajednice ima u ovoj
fazi ključnu ulogu sa usmjerenjem na razvijanje zajednice u svim segmentima koji
mogu privući pažnju potencijalnih ulagača. On treba pružati svoje usluge svim
zainteresiranim na efikasan i ekspeditivan način. To je najbolji način za promociju
lokalne zajednice kao uređenog gospodarskog prostora pri čemu je poslovna zona
samo jedna od povoljnosti. Ovo je naročito važno za zone koje su strateškog
karaktera uz koje treba svim snagama da stanu i viši nivoi vlasti (županije i entiteta).
Također je veoma važno, pri svim aktivnostima, imati u vidu da je zona
„proizvod“ za koji treba pronaći kupce. Bilo da su to korisnici ili kupci prostora ili
ulagači koji svoj interes pronalaze u infrastrukturnim poslovima. Na kvalitetu
„proizvoda“ će uticati pogodnosti u poslovnoj zoni, lokalnoj zajednici, regiji i državi.
Vidimo da je to jedan povezani lanac u kome je jednako važno ono što su uradili
osnivači zone, kao i ono što su uradili drugi. Upravo zbog ove povezanosti važno je
ne prepustiti izgradnju poslovnih zona stihiji, jer će svaka slaba karika u lancu imati
dalekosežne posljedice po ekonomski razvoj u cjelini.
Kako bi proces uspostave zone i njen razvoj išli u željenom smjeru, neophodno je
dobro postaviti sve korake, od same ideje, donošenja odluke, izrade prostorno planske i
projektne dokumentacije, preko izgradnje infrastrukture pa do razvoja i širenja zone kao i
aktivnosti te usluga u njoj. Zbog kompleksnosti predmetne teme, u ovoj se Studiji ne
obrađuje svaka pojedina faza i njene značajke, već su sažeto prikazani glavni koraci i
aktivnosti neophodne za ostvarenje poslovne zone.
Tako su aktivnosti uspostave poslovne zone sažete u sljedeće osnovne korake:
1. Planiranje
2. Financiranje
3. Gradnja
4. Organizacija i upravljanje
Sve ove faze su vrlo detaljno obrađene u Vodiču za uspostavu zone tako da ih u
ovoj studiji nećemo posebno elaborirati.
112
12. BUDUĆA ULOGA AOCIJACIJE ZA EKONOMSKI RAZVOJ
REDAH I LOKALNIH AGENCIJA U RAZVOJU PZ
12.1 Opći elementi i značajke budućeg lokalnog gospodarskog

razvoja ZHŽ
Ranija praksa planskog razvoja i potpomaganja manje razvijenih područja, uz

državnu pomoć i inertno očekivanje kapitala iz inozemstva, nije imala uspjeha -
razlike u razvijenosti područja bivale su sve izraženije. Posljedice pokretljivosti MSP-
a, direktno se odražavaju na nova područja u smislu pozitivnih efekata od
zapošljavanja, znanja i kapitala te na poreska davanja od kojih zavisi društvena
norma na teritoriji lokalne zajednice. Svaka lokalna zajednica ili više zajednica, da bi
privukle ili razvile što veći broj MSP-a na svojemu teritoriju, poduzimaju razne
aktivnosti koje će poboljšati uvjete rada poduzeća na tim područjima. Povezivanje
više regija čak i izvan granica države ima također za cilj stvaranje poboljšanih uvjeta
za rad poduzeća.
Prioriteti države se odnose na stabilizaciju gospodarstva i stvaranje općih
uvjeta razvoja, pri čemu je veoma značajna uloga lokalne zajednice. Sa ciljem
poticanja i potpomaganja regionalnog razvoja, vlade aktiviraju unutrašnje resurse,
kao dodatne razvojne impulse, te vode brigu da se oni ne mogu otuđiti sa tog
područja a posebno kod područja čiji razvoj je baziran na uvoznom kapitalu.
Navedene okolnosti dovele su do nove regionalne koncepcije prestrukturiranja,
temeljene na oslanjanju na vlastite lokalne - regionalne razvojne snage. Lokalna
uprava, treba stoga da bude nosilac oblikovanja razvojne studije te zajednice i njezin
poduzetnički vođa.
Lokalne i regionalne zajednice Hercegovine i ZHŽ moraju razvijati privlačno
okruženje za kapital i poduzeća sa sljedećim prednostima:
• lokalna i regionalna infrastruktura, lokacije za poduzeća, industrijske zone i sl.
• razvoj kulture, nezagađena priroda, mogućnosti zasnovane na neiskorištenim
prirodnim bogatstvima,
• razvijanje rješenja koja potiču i pospješuju inovativne aktivnosti te razvijanje i
uvođenje tehnoloških inovacija,
• promocija i provođenje strukturnih promjena kroz dokvalifikaciju i
prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva,
• komparativna prednost u odnosu na konkurenciju putem marketinga i
uspostavljanja učinkovite gospodarske politike i politike urbanog razvoja,
• cjelovit pristup razvoju regije što doprinosi otvaranju što većeg broja radnih
mjesta, unapređenju kulture, tradicije, općeg standarda i isticanje posebnosti
lokacije.
• potpomaganje mreža nosilaca razvoja, savjetovanja, stručnog
osposobljavanja, obrazovanja i informiranja, najčešće putem poreskih
olakšica.
Promišljeno djelovanje lokalne zajednice u cilju vlastitog razvoja infrastrukture
i poduzetničkog potencijala te privlačenje investitora - poduzeća, tj. kapitala s drugih
područja, podstavlja osnovu endogene (unutrašnje) koncepcije lokalnog i
regionalnog razvoja.
113
Novi pristup lokalnom i regionalnom razvoju ogleda se u potpomaganju sa
sredstvima i inicijativama vlade, uz istovremeno potenciranje odgovornosti i
neophodnosti djelovanja i lokalnih institucija. Ovaj pristup baziran je na činjenici da
prosto kopiranje razvojnih rješenja iz jedne u drugu zajednicu nije moguće, te da
lokalne razvojne potrebe moraju inicirati strane lokalni ljudi i da se razvoj mora
temeljiti na inovativnosti i stvaralaštvu. Koristeći dobro osmišljen i učinkovit marketing
lokalna zajednica mora upoznati javnost sa ovakvom koncepcijom razvoja.
Endogeni razvoj naročito je karakterističan za Europu s obzirom da ima
potrebnu infrastrukturu:
• sveučilišta, poduzeća, poslovne usluge, dakle kapacitete koji se mogu staviti u
službu lokalnog razvoja,
• da se uviđaju prednosti MSP-a u proizvodnji, uslugama i generiranju inovacija
i oblikovanju novih radnih mjesta,
• da dolazi do oživljavanja tržišta i poduzetničkog gospodarstva.
Za endogeni razvoj neophodno je definirati:
• prednosti i slabosti promatrane regije u odnosu na druge i
• razvojne ciljeve zajednice i pravce njihovog ostvarenja.
Detaljnim sagledavanjem stanja u regiji Hercegovine i ZHŽ projektni tim je
nastojao da ove utjecajne čimbenike na adekvatan način istraži i verificira a sve sa
ciljem učinkovitog poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice i regije. Cilj ove
studije nije nikakvo takmičenje lokalnih zajednica i promocija jednih zarad drugih
nego stvaranje preduvjeta da svako i na objektivan znanstveni način sagleda svoje
trenutno stanje, uoči slabosti i nedostatke, te aktivno poradi na tome da realizira
prilike i mogućnosti.
12.2. Koncept budućeg lokalnog i županijskog gospodarskog

razvoja
Iz anketnih upitnika je očigledno da najveći broj općina ZHŽ/ZHK nema

organizacijski postavljen i razvijen tim za lokalni gospodarski razvoj a još manje to
konstituirano kao posebnu organizacijsku jedincu općine. U najvećem broju slučajeva
to je „dužnost načelnika općine i njegovih suradnika/savjetnika“ za gospodarski
razvoj. Anketni upitnici su pokazali da i najveći broj općina nema nikakve dokumente
strateškog razvoja u čiju domenu spadaju i investicijski zahvati u pogledu poslovne
infrastrukture, tako da je sadašnja slika stanja razvoja poslovne infrastrukture
Hercegovine samo odraz pojedinačnih napora i gospodarskog interesa pojedinaca a
nikako osmišljen koncept lokalne ili regionalne zajednice.
Stoga je u narednom razdoblju potrebno intenzivirati napore da svaka općina
dobije strateški dokument razvoja koji će biti usklađen sa strateškim dokumentima
viših razina u BiH koji sada u najvećoj mjeri postoje. Jasno je iz analiza financijskog
stanja svake općine kao i analiza ljudskih resursa da daljnje financijsko opterećenje
lokalnih zajednica nije moguće sa daljnjim zapošljavanjem u administrativnim
organima, te je kao jedina opcija moguće pojačati suradnju sa regionalnim razvojnim
agencijama, sveučilišnim i istraživačkim jedinicama i nevladinim sektorom, koji mogu
pronaći sredstva da se zajedničkim naporima i ulaganjima lokalne i regionalne
zajednice, entiteta i stranih fondova dođe do kvalitetnih projektnih rješenja studija
razvoja lokalnih zajednica te položaja i uloge timova za lokalni gospodarski razvoj.
114
No ono što svakako treba naglasiti je da ova županija jedina u Hercegovini
ima županijsku razvojnu agenciju (HERAG) što je kvaliteta koji treba naglasiti.
Svakako da to i objašnjava zašto ova županija pokazuje proaktivniji odnos kada su u
pitanju aplikacije na sredstva za poticaj razvoju PZ u organizaciji FMROP ili nekih
stranih fondova. Tim HERAG-a bi svakako trebalo dalje razvijati i u suradnji s
REDAH-om on bi mogao biti glavna poluga razvoja ZHŽ u narednom razdoblju. S
obzirom na veličinu županije, tim HERAG-a može kvalitetno obavljati poslove za sve
općine u rangu LER-timova a kroz suradnju s REDAH-om bi se postigla i dobra
internacionalizacija nastupa.
S ovom Studijom, izvršenim mapiranjem svih postojećih i potencijalnih zona u
ZHŽ, sagledanim stanjem općina, provedenom obukom svog osoblja i osoblja
lokalnih zajednica za vođenje procesa razvoja i uspostava poslovnih zona i drugih
elemenata poslovne infrastrukture, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH dobiva
status ključnog čimbenika, u budućem strateškom razvoju i vođenju procesa. REDAH
je kao partner spreman za potpunu suradnju sa svim ostalim ključnim akterima
procesa jer je uložio ogroman napor na sustavni razvoj poslovnih zona razvijajući:
• Kompletan uvid u potencijal i status trenutnih aktivnosti na uspostavi poslovnih
zona (Mapiranje zona Hercegovine).
• Utvrđeni potencijal i proaktivnost svake općine kada je razvoj poslovne
infrastrukture u pitanju.
• Sagledane gospodarske potencijale lokalnih zajednica, županija, entiteta i
države kao dio komplementarne strukture razvoja poslovnih zona.
• Analitički i kritički sagledane ljudske resurse Hercegovine kao jedan od
najvažnijih elemenata ukupnog regionalnog potencijala.
• Uvid u postojeću zakonsku regulativu, prostorne planove i druge razvojne
dokumente državne, entitetske, sektorske, regionalne i lokalne razine.
• Razvijenu metodologiju i procedure za uspostavljanje poslovnih zona, iz kojih
proističe stupanj gotovosti pojedinog projekta.
• Provedenu edukaciju lokalnih administracija i donosioca odluka o samom
procesu od ideje do realizacije projekta poslovne zone.
• Organizirana studijska putovanja učesnika u procesu, u cilju upoznavanja
dobrih praksi (Hrvatska, Italija, Španjolska)
U daljim faza razvoja poslovne infrastrukture REDAH je spreman raditi na:
• Razvoju kriterija i prioriteta za poslovne zone u Hercegovini koji će biti
prihvatljivi Vladi F BiH, vladama županija i Vladi RS-a za poticanje
uspostavljanja poslovnih zona u Hercegovini.
• Razvoju preciznog i jasnog Pravilnika o procedurama i kriterijima korištenja
poticaja za razvoj poslovnih zona.
• Izradi akcionog plana razvoja poslovnih zona Hercegovine na temelju Studija
o razvoju poslovnih zona županija Hercegovine te općina iz RS-a.
• Pomoći u dovršavanja projektne i prostorno-planske dokumentacije za zone
od strateškog i lokalnog značaja prema stupnju organizacijskih mogućnosti
općina i stupnju riješenosti imovinsko-pravnih odnosa.
• Razvijanju partnerskih odnosa sa resornim ministarstvima i njihovim
agencijama kojima će on biti objektivni servis za poticaje ulaganja za
zapošljavanje posebno u manje razvijenim općinama, poticajima za izvozno
orijentirane tvrtke, podršci za prekvalifikacije radnika i aktivno privlačenje
investitora
115
• Permanentna promocija mogućnosti ulaganja u skladu sa dinamikom
realizacije prethodno provedenih aktivnosti uspostave poslovnih zona
• Praćenje provođenja Akcijskih planova županija i RS-u u cilju koordiniranja i
sinergije aktivnosti svih aktera.
• Jedan od prioritetnih budućih zadataka REDAH-a i menadžmenta svake zone
(ili ureda u općinama koje koordiniraju razvoj i rad zone) je da razvijaju
poslovnu suradnju između pojedinih zona, poduzeća u zonama, obrazovnih i
istraživačkih instituta. Suradnja se može razvijati kontaktiranjem poslovnih ljudi
i promocijom zona na specijaliziranim sajmovima i susretima te povezivanjem
preko drugih domaćih ili stranih agencija za razvoj, operatora zona,
gospodarskih komora, poduzetničkih mreža i drugih.
Kao posebno značajan dio aktivnosti koje REDAH, zajedno sa LER timovima,
treba u budućnosti da podvodi u smislu razvoja poslovnih zona Hercegovine je
internacionalizacija projektnog nastupa poslovnih zona Hercegovine u
međunarodnim programima koji će se sve više otvarati za BiH. S obzirom na značaj
koji ovaj dio aktivnosti treba da ima u budućem radu REDAH-a to je njemu
posvećeno i posebno poglavlje u više puta spomenutoj studiji.
12.3 Program aktivnosti i sinergijskog nastupa od značaja za

razvoj poslovni zona ZHŽ
Ovim Programom određuju se ciljevi, zadaci, nositelji i rokovi za pojedine

aktivnosti.
12.3.1 Plan i program otvaranja novih poslovnih zona

U Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine proklamovan je cilj da svaka
županija treba utvrditi broj i lokaciju potrebnih poslovnih zona i uvrstiti ih među
prioritetne programe razvoja županije donošenjem dokumenta pod nazivom “Plan
razvoja poslovnih zona”. Cilj je postići prosječno najmanje po jednu zonu po općini te
najmanje jednu zonu ranga A u ZHŽ (ili 4-8 poslovnih zona u ZHŽ), što znači da u
svim županijama Hercegovine u Hercegovini treba započeti s izgradnjom ili ubrzati
njihovo dovršenje.
Pri utvrđivanju lokacija za poslovne zone treba uzeti u obzir:
• vlasništvo nad zemljištem koje ulazi u poduzetničku zonu (dati prednost
zemljištu u vlasništvu gradova/općina, županije, države)
• dokument prostornog uređenja koji važi za područje buduće poslovne zone i
namjena prostora u području zahvata zone (prednost prostori za koje je
donesen dokument prostornog uređenja razine urbanistički plan uređenja),
• blizinu i mogućnost povezivanja poslovne zone s mrežom cesta i planirane
autoceste-koridora Vc kao i veze s hrvatskim autocestama
Istodobno s donošenjem plana treba utvrditi koje su postojeće zapreke
projektu i predložiti njihovo rješavanje u okviru ovog projekta i drugih aktivnosti koje
provodi Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta F BiH. Planovi se dostavljaju
ovom ministarstvu i županijskoj vladi.
Rok izrade: 60 dana
116
12.3.2 Rješavanje pitanja zemljišta za nove i proširenje postojećih
poslovnih zona
Županija i općine trebaju odlučiti o lokacijama novih zona na zemljištu u

vlasništvu općina. Budući da postoji nedostatak takvih lokacija, potrebno je donijeti
plan otkupa iz poticajnih sredstava države, županije te grada/općine prema prijedlogu
ovoga projekta. Planove dostaviti Vladi Županije i FMRPO.
Rok: 60 dana.
Zemljište u vlasništvu države treba se u najkraćem roku predati u vlasništvo
županije/gradova/općina pod uvjetom namjene za otvaranje poslovnih zona prema
planu izrađenom u županiji. Zahtjeve za dodjelu treba rješavati prioritetno, a
najkasnije u roku od 30 dana po primitku zahtjeva. Zahtjeve podnose županija i
općine.
Rok: Odmah, trajno.
Prema spoznajama na terenu, pogodna područja za otvaranje ili proširenje
poslovnih zona nalaze se i u vlasništvu poduzeća iz portfelja fondova za privatizaciju.
Fondovi trebaju, temeljem zahtjeva županije/grada/općine, pronaći rješenje s kojim
se neiskorišteni tereni prenamjenjuju za poslovne zone. Zahtjevi se dostavljaju
županijskoj agenciji za privatizaciju.
Rok: Odmah, trajno.
Potrebno je zadužiti FMRPO, resorna ministarstva županije da dostave
entitetskim ministarstvima popis područja poslovnih zona na kojima je potrebno
provoditi aktivnosti sređivanja zemljišnoknjižnog stanja uključivo koridore i
infrastrukturne građevine potrebne za infrastrukturno opremanje poslovnih zona.
Rok: 30 dana nakon dostave Planova razvoja poslovnih zona.
12.3.3 Financiranje izgradnje/dovršenja proizvodnih poslovnih

zona
Ukupna financijska sredstva za ovu namjenu treba značajno povećati. Toj

namjeni treba dati prioritet u poticaju malog poduzetništva. Izvori financiranja su
županijski/gradski/općinski proračuni uz uvođenje principa sufinanciranja iz
entitetskog proračuna u istom iznosu (princip 1:1). Na taj način potiču se
županije/gradovi/općine na izdvajanje za poslovne zone, jer o visini njihova
izdvajanja ovisi i financiranje iz entitetskog proračuna (npr. stavka u FMRPO za
razvoj poslovnih zona). Dodjela poticaja rješava se ugovorom kako bi se spriječila
prenamjena sredstava.
U resornim ministarstvima/agencijama entiteta (FMRPO uz pomoć REDAH-a)
treba razraditi princip veće potpore za otvaranja novih zona u područjima koja po
svim socio-ekonomskim parametrima „odumiru“ (osjetno smanjenje stanovništva,
stalno smanjenje broja zaposlenih i sl.), u kojima treba sudjelovanje iz državnog
proračuna u izgradnji specijaliziranih poslovnih zona povećati na 1:2 do 1:5 (dvostruki
do petostruki iznos od uloga iz lokalnih proračuna), odnosno pokriti u cijelosti. Ovo se
posebno odnosi na one krajeve i općine koji se mogu u potpunosti posvetiti
proizvodnje ekološki zdrave hrane i organskoj proizvodnji. Upute za ovaj način
financiranja i raspodjelu sredstava usklađenih sa zahtjevima županije donose
resorna ministarstva u FbiH.
Rok: 120 dana.
117
Potrebno je potaknuti izrade dokumenata prostornog uređenja naročito na
razini urbanističkog plana uređenja za nove poslovne zone i osigurati sredstva u
proračunu Ministarstva zaštite okoliša i turizma za financiranje takvih dokumenata.
Rok: Nakon dostave Planova razvoja poduzetničkih zona vladi FBiH, trajno.
12.3.4 Sadržaj poslovnih zona
U planovima i programima za otvaranje poslovnih zona treba prvenstveno

voditi računa o prometnoj povezanosti područja s naseljem, mogućnostima širenje
zone u budućnosti, ekološkim čimbenicima i proizvodnim potrebama. Svaka zona
mora imati izgrađene prometnice (izvan i unutar zone), potrebnu infrastrukturu
(struja, vodovod, kanalizacija, plin, sustav oborinskih voda itd). U
županiji/gradu/općini treba odrediti službu unutar gospodarskih upravnih odjela koja
brine o razvoju zone ili formirati posebno tijelo za upravljanje zonom u slučaju da ta
zona ima entitetski rang (tzv. rang zone A). U zoni treba postojati poduzetnički centar
za edukaciju, savjete i administrativnu pomoć poduzetnicima a veće zone trebaju
vremenom da rade i na razvoju dodatnih sadržaja koji oplemenjuju ponudu zone
(smještajni kapaciteti, obdaništa, banke, tržni centri i sl.). Svaka poslovna zona treba
arhitektonsko-građevinski da pruži sadržaj ugodnog boravka i rada sa izbalansiranim
odnosom površina za smještaj objekata (poslovne zgrade, hale i sl.), parking
površina i pristupnih cesta, zelenih površina i dr. Minimalne sadržaje poslovne zone
propisuju resorna ministarstva FBiH uz stručnu pomoć agencije REDAH.
Rok: 120 dana.
12.3.5 Proizvodna namjena u poslovnim zonama
Vrsta proizvodnje ili prerađivačkih pogona određuje se nesporno prema

zahtjevima tržišta. Pri tome treba da se poštuju lokalne potrebe i uvjeti. Programe za
pojedinačne zone, s preporukama za ulagače i osnivače proizvodnih pogona, donose
resorna ministarstva u dogovoru sa županijom / općinom. Težište programa treba biti
proizvodnja proizvoda koje uvozimo, proizvoda za izvoz, uvođenje modernih
tehnologija, korištenje lokalnih potencijala odnosno proizvodnja koja će rezultirati
većom finalizacijom proizvoda (prerađivački pogoni i hladnjače u poljoprivrednim
krajevima, drvna prerađivačka industrija u krajevima sa šumama, praćenje lokalnih
značajnijih poduzeća npr. industrije aluminija, potencijalne farmaceutske industrije
bazirane na ljekobilju itd.). Za ZHŽ svakako od posebnog značaja će biti ulaganja u
energetski sektor (iskorištenje vodenih potencijala, energije vjetra i sunca) te
metaloprerađivačka industrija treba da se transformiše u tom smislu a nova MSP
trebaju da imaju preferncirano ovu proizvodnju. Svakako da ZHŽ treba da predstavlja
i lidera u nekim proizvodnim tehnologijama regije Hercegovina. U tom smislu resorno
ministarstvo energetike kao i ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva treba da izrađuju sektorske programe za energetiku, poljoprivredu
(prerađivačka prehrambena djelatnost, skladišta i hladnjače, solarne energane itd.).
U osnovi ovo treba biti koordinirana aktivnost kod izrade studija izvodljivosti svake
poslovne zone između nosioca izrade studije (npr. REDAH) i resornih ministarstva.
Rok: Odmah, trajno.
118
Koordinaciju između velikih poduzeća i njihovih potreba za proizvodnjom u
malom poduzetništvu treba da provode gospodarske komore F BiH i REDAH prema
županijama. O potrebi za proizvodnjom izvješćuje županiju u odnosu na pojedine
poduzetničke zone.
Rok: Odmah, trajno dopune.
12.3.6 Istraživačka i inovativna aktivnost u specijalnim poslovnim

zonama-Tehnološki park Mostar i regionalni inovacijski centri
Posebnu pažnju resorna ministarstva znanosti i obrazovanja, te strukovna

ministarstva (energetika, poljoprivreda, gospodarstvo, poduzetništvo, razvoj i sl.)
trebaju posvetiti razvoju onih zona koje bi vodili centri čija je osnovna funkcija razvoj
inovativnih proizvoda i proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću. Analize u Studiji
pokazuju da regija Hercegovine ima dovoljno kapaciteta za razvoj jednog
respektabilnog tehnološkog parka u Mostaru te nekoliko inovacijskih ili centara
izvrsnosti kako je današnja uobičajena terminologija u Europi (npr. u Trebinju za
određene mediteranske kulture iz sektora poljoprivrede, u Čitluku za vinarstvo i sl.).
Kroz IPA projekt razvoja Inovacijskih centara Zenica, Mostar i Banja Luka (započet i
odobren od strane EC Brisel, početkom 2010.godine), Tehnološkom parku Mostar
d.o.o. planiranom u industrijskoj zoni Bišće polje je već dobrano određen pravac
razvoja u tom smislu. Jača podrška i uvezivanje partnera na lokalnom i regionalnom
razini je imperativ koji se mora postići (privatni sektor, REDAH, udruge poduzetnika,
inovatora, sveučilišta,banke i dr. a na primjeru TP Ljubljanja d.o.o.).
Rok: 120 dana.
12.3.7 Ukidanje administrativnih barijera
Za otvaranje proizvodnih pogona u poslovnoj zoni lakše se izdaju brojne

dozvole (npr. građevinska, dozvole za priključke itd.). U ministarstvu gospodarstva
županije treba reorganizacijom rada postići dobivanje svih dozvola na jednom mjestu.
Program ostvarenja jednog mjesta za izdavanje svih dozvola u poslovnoj zoni, kao
preduvjet za dobivanje dijela potpore iz entitetskog proračuna, treba usvojiti županija.
Rok: 120 dana.
Ministarstva okoliša i turizma, te prostornog uređenja, u suradnji sa
županijama treba izmijeniti propise koji uređuju izdavanje lokacijske dozvole i
građevinske dozvole s ciljem skraćivanja i pojednostavljenja postupka za izdavanje
iste u području poslovne zone.
Rok: 180 dana/trajno
119
12.3.8 Financiranje i poticaji u poslovnim zonama
Potrebno je donijeti odluke na razini resornih entitetskih ministarstava /

županija / gradova / općina da se krediti financiraju iz sredstava razvojnih banaka
entiteta, te poslovnih banaka, a da se sredstva ministarstava / županija / gradova /
općina namjenjuju za izgradnju i opremanje poslovnih zona, poticaje za kamate (npr.
cilj može biti svesti kamate na 4%) te na osiguranje jamstava za kredite. O takvom
načinu financiranja donose se programi u skladu s planovima i programima razvoja
poslovnih zona u županijama. Donose ih usklađeno resorna entitetska ministarstva te
županije / gradovi / općine u suradnji s agencijama. Potrebno uključiti male banke
specijalizirane za male poduzetnike.
Posebno treba istači način subvencije kamata (proračuni ministarstava
razvoja, poduzetništva i obrta, županija, gradova/općina, fondovi za privatizaciju).
Drugi važni problem, osiguravanje kreditnih jamstava, rješavaju donošenjem
programa, resorna entitetska ministarstva te županije i gradovi/općine. Program i
princip subvencija kamata te jamstava donosi ministarstvo financija FBiH.
Rok: 180 dana
Način osiguranja jamstava, kamatnu stopu te sve uvjete za dobivanje
poduzetničkog kredita izrađuje i prema županijskom ministarstvu gospodarstva
dostavljaju odgovarajuće agencije (REDAH). Potrebno je uvesti podjelu rizika te
uključiti osiguranje ulaganja kod ovlaštenih osiguravatelja.
Rok: 180 dana.
12.3.9 Prijedlog olakšica poduzetnicima u poslovnim zonama

(uključujući i ostale poduzetnike)
U svim zemljama postoje olakšice za proizvodnju u fazi njezina uvođenja. Mogući

prijedlog za poslovne zone (i ostale poduzetnike izvan zona pod uvjetom da uvode
proizvodnu/prerađivačku djelatnost i zapošljavaju određen broj radnika):
OLAKŠICE PODR.OD POSEBNE

PRVE 3 GODINE SKRBI OSTALA
PODRUČJA
Porez na promet nekretninama 0-ta stopa poreza

ostaje
Porez na doh.od samost.djelatnosti 0-ta stopa (sada xx%)
50%
Porez na doh.od nesamost.djelatnosti 0-ta stopa (sada do xxx KM)
umanjen 50%
Porez na dobit 0-ta stopa 0-ta stopa
Program trebaju izraditi ministarstva financija FBIH i vlada ZHŽ.

Rok: 180 dana
120
12.3.10 Edukacija o poduzetništvu i promicanje poduzetništva
Resorna ministarstva F BiH i ZHŽ trebaju nastaviti i proširiti postojeće programe

edukacije te ih usmjeravaju u centre u poslovnim zonama. Isto trebaju činiti i
županijski uredi za gospodarstvo. Ministarstva znanosti i obrazovanja entiteta i
županija u učeničke programe treba da ugrađuju poduzetništvo kao temelj razvoja
regije, entiteta i države, izgrađuju stav o poduzetniku kao pokretaču društva, razvijaju
sposobnost samozapošljavanja i poduzetničke inicijative. Ove teme ugrađuju se u
odgovarajuće predmete i unose u obvezne obrazovne programe. Stručnu realizaciju
ovih programa treba da preuzmu škole i sveučilišta a veza ministarstava i obrazovnih
institucija da se vodi preko razvojnih agencija. Za sveučilišta je od iznimnog značaja
transformacija od predavačkih ka poduzetničkim što je na adekvatan način obrađeno
i u ovoj Strategiji.
Rok: Odmah, najkasnije do početka iduće obrazovne godine.
Resorna ministarstva, koristeći medije, trebaju započeti intenzivne akcije trajnog
javnog prosvjećivanja, s ciljem da poduzetništvo afirmira u društvu kao temelj
pokretanja razvoja lokalne zajednice, regije, entiteta i napose BiH.
Rok: Odmah, trajno.
Za provođenje programa razvoja poslovnih zona potrebno je osnovati
povjerenstvo za provođenje i praćenje koje trebaju činiti predstavnici resornih
ministarstava entiteta i županija (gospodarstva, rada, poduzetništva, razvoja, obrta,
financija, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva, turizma, prometa, predstavnici Direkcije za ekonomsko
planiranje VM BIH, Direkcije za europske integracije VM BiH, REDAH te županijski
premijeri). Povjerenstvo treba izvješćivati entitetska ministarstva o napretku projekta
najmanje jednom u 6 mjeseci.
12.4 Strategijska pozicija Hercegovine u predpristupnom

periodu u odnosu na EU fondove
Sufinanciranje se odnosi na situaciju u kojoj se dio sredstava

instrumenta/projekta/programa osigurava iz nekog financijskog izvora. Ostatak
sredstava osigurava se iz nacionalnih javnih izvora i/ili privatnih izvora. Većina
programa EU i programa ostalih donatora (eksterna sredstva) su zasnovani na
principu sufinanciranja. Ovo poglavlje ima za cilj da pojasni mogućnosti
sufinanciranja razvoja poslovnih zona vanjskim sredstvima, dostupnim lokalnim,
županijskim i entitetskim institucijama.
Suština sufinanciranja projekata EU je u izgradnji sustava na osnovu zadatih
kriterija i uočenih potreba, koje su za Bosnu i Hercegovinu navedeni u dokumentu
„Studija integriranja BiH u EU“ 35 koji, kao valjan dokument sustavnog pristupa
problematici, služi za daljnju razgradnju i daje okvir za projekte koji bi se u budućnosti
trebali realizirati, kako bi BiH došla do svog krajnjeg cilja – statusa punopravne EU
članice.
35
Studija integriranja BiH u EU, DEI, April 2006
121
S tim u vezi, potrebno je lobirati i praviti projekte koji će težiti izgradnji sustava,
jer je to jedini mogući put do efikasnog sufinanciranja projekata i dodjele nepovratnih
sredstava. U suprotnom, malo, ako i toliko, sredstava će biti dostupno
zainteresiranim/potencijalnim kandidatima.
Detaljna razrada europskih fondova koji su sada i koji će posebno u narednom
i predpristupnom razdoblju biti dostupni BiH i njezinim regijama dana je u Studiji
razvoja poslovnih zona Hercegovine te se ovdje neće ponavljati. Napomenimo da je
obrada materije dana u tri dijela i to Strategijska pozicija Hercegovine u
predpristupnom razdoblju u odnosu na fondove EU gdje su podstavljeni dostupni
podaci o postojećim i potencijalnim fondovima za regiju Hercegovina. Fondovi koji bi
trebali biti najinteresantniji za razvoj poslovne infrastrukture su fondovi EU, te su oni
najdetaljnije i pojašnjeni. Također su navedeni i fondovi koji će biti dostupni u bliskoj
budućnosti, a koje će uspješno koristiti samo one institucije/organizacije koje se
odmah počnu pripremati za njih. Iz različitih fondova se mogu financirati pojedine
faze rada i uspostave zona. U drugom dijelu poglavlja obrađeni su Neophodni
kapaciteti institucija za apliciranje na fondove EU a na osnovu postojećih procedura
Europske komisije u BiH, iskustvenih procjena i saznanja na terenu, prezentirano
viđenje o neophodnim kapacitetima institucija za povlačenje sredstava za izgradnju
poduzetničke infrastrukture. Da bi razumjeli neophodne kapacitete, lokalne institucije
moraju poznavati i predpristupnu strategiju BiH, koja je kreirana da pripremi državu
za buduće članstvo u EU. Studija podrazumijeva i sufinanciranje neophodnih
projekata (dodjelu nepovratnih sredstava) od strane međunarodnih institucija.
Nepovratna sredstva, koja se koristite za implementaciju sustavnih ciljeva određene
zemlje, su ključ i suština samog procesa sufinanciranja. U BiH se vrši uglavnom
nesustavno planiranje, koje nije ni relevantno ni adekvatno za procese EU
sufinanciranja. Trenutno, najveći problem osiguranja sufinanciranja je usklađivanje
studija, definiranje i organizacija strateških poslovnih zona, kreiranje generalne
studije opravdanosti, a tek onda i studije izvodljivosti, koja je potrebna kako bi se
maksimalno iskoristile sve mogućnosti koje predristupni fondovi EU nude, u
kontekstu sufinanciranja projekata. I na kraju, u trećem dijelu ovog poglavlja dat je
Sažetak pravila podnošenja zahtjeva za javni sektor, privatni sektor, kao i mogućnost
privatnog javnog partnerstva) su sažeto podstavljene procedure odnosno pravila
apliciranja za sredstva EU.
122
13. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Na bazi svega iznesenog u prethodnim poglavljima da se lako zaključiti da je
jedan od temeljnih problema gospodarstva u Bosni i Hercegovini, a time i u regiji
Hercegovine i ZHŽ, ovisnost o uvozu većine roba, jer je domaća proizvodnja
zapostavljena. Orijentacija na uvoz posljednjih godina, sve do svjetske recesije imala
je stalni rast koji je sada malo usporen. No i dalje uvoz je daleko veći od izvoza a
vanjskotrgovinski deficit je veoma velik. Prema strukturi izvoznih proizvoda
dominiraju sirovine i poluproizvodi. Izostanak stimulacije domaće proizvodnje ima za
rezultat smanjenje radnih mjesta i nedostatni tehnološki razvoj.
Ovom Strategijom razvoja poslovnih zona ZHŽ kao temeljni prioritet ističe se
poticanje ozračja poduzetništva, razvoj poslovnih zona i u njima potreba za posebno
stimuliranje domaće proizvodnje. Proizvodnja se mora temeljiti na iskustvima nekada
uspješnih velikih gospodarskih subjekata, koji omogućavaju razvoj malog i srednjeg
proizvođača i stimuliraju ih na proizvodnju većine proizvoda koje danas uvozimo. Na
žalost, danas i rijetki proizvođači u svoje proizvode ugrađuju veći dio uvoznih dijelova
a veliki trgovački lanci uglavnom prodaju uvoznu robu. Gospodarstvo Hercegovine i
ZHŽ treba da se usmjeriti na strateške gospodarske grane Hercegovine i županije
definirane u drugim razvojnim programima kao što su npr. metaloprerada većih
stepena finalizacije, održivi razvoj energetske infrastrukture, turizam, poljoprivreda i
sl.
U mogućnostima brzog razvoja malog i srednjeg poduzetništva postoje
pozitivna iskustva u svijetu a i u nekim našim županijama. Iskustva europskih zemalja
pokazuju da upravo mala i srednja poduzeća podstavljaju pravi okvir za realizaciju
privatnih poduzetničkih inicijativa. Analiza stanja domaćeg malog i srednjeg
poduzetništva pokazuju da su dosadašnji poticaji razvoja malih i srednjih poduzeća
dali određeni pozitivan rezultat, ali nedovoljan da u strukturi proizvodnje zauzmu
mjesto koje imaju u drugim zemljama. Ne zanemarujući značaj i razvoj velikih
gospodarskih subjekata, kao temelja sveukupnog razvoja zemlje, poticaj malog
poduzetništva može dati u relativno kratkom vremenu dobre rezultate u proizvodnji,
izvozu te supstituciji uvoza, a s time i u zapošljavanju.
Analiza stanja pokazuje da mala i srednja poduzeća u BiH čine:
- 70% ukupnog broja poduzeća,
- 90% zaposlenosti.
Usporedba sa zemljama EU pokazuje daljnje potrebe razvoja ovog oblika
poduzetništva. U tim zemljama malo i srednje poduzetništvo predstavlja oko 80%
ukupnog prihoda države. Druga bitna razlika je u tome, što se u nas ta poduzeća
umjesto proizvodnjom pretežno bave trgovinom na malo i veliko te trgovinom
nekretninama: 80% je registrirano za djelatnost trgovine na malo ili veliko, a samo
20% za proizvodnju. Navedeni rezultati analize ujedno su i smjernice daljnjeg razvoja
ovog gospodarskog područja.
U proteklom razdoblju u BiH je urađeno niz opsežnih analiza zatečenog
stanja, te izrađene brojne studije razvoja koje na najizravniji način korespondiraju sa
malim i srednjim poduzetništvom. Studija treba uočiti nedostatak razvoja kroz
razvojne programe, koji zadržavaju dosadašnja dobra iskustva a korigiraju ona bez
zadovoljavajućih rezultata. Jedan od najvažnijih uočenih nedostataka je i nedovoljno
otvaranje novih poslovnih zona, koje omogućavaju jednostavnije, brže i jeftinije
pokretanje proizvodnje. Prema iskustvima drugih europskih zemalja iste predstavljaju
najbrži put ostvarenja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
123
U rezultatima ove studije koja je sagledala gotovo sve bitne elemente za
razvoj poslovnih zona u ZHŽ postavljaju se slijedeći opći ciljevi:
• razvoj poslovnih zona potreban je u mjeri koja će biti suglasna sa načelima
održivog razvoja svake lokalne zajednice i mora poštivati antropogene i
prirodne posebnosti Hercegovine;
• težište zona mora biti proizvodnja
• poslovna (proizvodna poduzetnička) zona treba osigurati osnivanje i gradnju
proizvodnih objekta u najkraćem roku
• sastavni dio zone većih zona trebaju da budu centri za edukaciju i pružanje
potrebnih savjeta poduzetniku o financiranju, potrebnoj proizvodnji i načinu
poslovanja i druge forme pomoći u radu (servisi, obdaništa, banke i dr.)
• ravnomjernim otvaranjem poslovnih zona izjednačavaju se razlike u
standardu među pojedinim županijama
SADAŠNJE STANJE RAZVOJA POSLOVNIH ZONA (MAPIRANJE POSTOJEĆIH

ZONA)
Analizom sadašnjih zona i provedenom anketom po općinama ZHŽ utvrđene su
velike mogućnosti daljnjeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva intenziviranjem
razvoja poslovnih zona. Sadašnje zone su pretežito nedovršene, infrastruktura je
nedostatna a cjelokupna funkcija zone uspostavljena je samo u nekoliko županija.
Sadržaj zona nije standardiziran, a sustavi poticaja nisu usklađeni i zato su često
neefikasni.
Potreban je program intenzivnog poticaja izgradnje novih zona ili dovršenja i
kompletiranje postojećih. Analizom sadržaja pojedinih zona utvrđeno je da mnoge
nemaju zadovoljavajuću infrastrukturu a prostor im je nedostatan i neuređen.
U posljednje tri godine otvoreno je svega nekoliko novih poslovnih zona, a u
svim zonama zajedno u tri godine zaposleno je samo 1000-2000 novih radnika.
Poseban problem je što ove zone u najvećoj mjeri predstavljaju prodano zemljište sa
kojim općinska uprava nema više nikakve nadležnosti niti izvore prihoda. Ukupno je
broj novih obrtničkih subjekata registriran u tom razdoblju povećan za 1,9% a broj
novih trgovačkih društava za samo 0,3%.
O poticajima iz entitetskih proračuna za razvoj poslovnih zona bilo je govora u
prethodnim dijelovima studije. Očigledno je da su oni bili nedostatni i da su uglavnom
pokrivali tek izradu određene vrste dokumentacije. Od ukupnih poticajnih sredstava
najmanje je usmjeravano na otvaranje novih i poboljšanje postojećih poslovnih zona.
Najviše inicijative su imale neke općine i poneke županije. Iz izdvajanja Vlade F BiH
za poticaj razvoju poslovnih zona vidjeli smo da je ZDK imao više apliciranih i
dodijeljenih sredstava nego sve županije Hercegovine zajedno. Za poticaj svim
zonama u F BiH dano je npr. u 2009.godini 2 449 000 KM a za Hercegovinu 654 000
KM odnosno 90 000 KM za ZHŽ (samo općina Tomislavgrad) što je razmjerno u
usporedbi s npr. izdvajanjima u Hrvatskoj koja je ukupno iz svih izvora (državni,
županijski, gradski/općinski proračun) za razvoj poduzetničkih zona izdvajala 84 670
981 kuna/god. ili prosječno 243 383 kuna po zoni/god. Za 2009.godinu bilježimo
izvjestan napredak u ZHŽ jer je na natječaju FMRPO-a osigurano 222 000 KM
poticaja razvoju PZ u ZHŽ što je do sada najbolji rezultat općina Hercegovine
(Posušje, Ljubuški).
Iz navedenih podataka proizlazi da je postojao nedostatan interes lokalne,
županijske i entitetske uprave za ulaganje u poslovne zone. Nasuprot tome, u
europskim zemljama ovakva ulaganja podstavljaju dominantan oblik investicijske
intervencije.
124
POTICAJI NAMIJENJENI RAZVOJU POSLOVNIH ZONA I PODUZETNICIMA
U Studiji su analizirani dosadašnji poticaji poslovnim zonama i poduzetnicima
koji su dobiveni od strane resornih ministarstava entiteta i županija. Očigledno je i
bez dubljih analiza da su ta sredstva nedostatna. Zbog prevelikih kamata (prosječno
7% i više) i nedostataka jamstvenog kapitala komercijalni krediti poslovnih banaka su
potpuno neinteresantni za ove namjene. Cijena terena u poslovnim zonama jako
varira (omjer cijene po jedinici površine iznosi 1:20/30). U nekim županijama cijena je
povoljnija od tržišne, dok druge određuju tržišne cijene koje vrijede i za prostore izvan
zona.
POSTUPAK OTVARANJA MSP

Kao i u zemljama regije (Hrvatska, Srbija) za otvaranje mikro ili MSP-a
potrebno je provesti u prosjeku 15 postupaka, nabaviti prosječno 35 dokumenata i to
pod uvjetom da postoji građevinska dozvola za koju treba prosječno uz projekt još
dvadesetak suglasnosti, raznih rješenja ministarstava (desetak dokumenata),
rješenja o sigurnosti na radu (prosječno 5 dozvola) itd. Prosječno vrijeme za
pribavljanje svih dokumenata (osim građevinske dozvole) je 60-70 dana.
EDUKACIJA, OBAVIJEŠTENOST, PROMIDŽBA

Među važnim nedostacima bržeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva
svakako je i manjkava organizacija edukacije novih ali i iskusnih poduzetnika.
Postojeća edukacija nije sustavna nego pojedinačna, ponekad kvalitetna ali
neujednačena u programima a često previše komercijalizirana i bez nadzora.
Programi za mogućnosti proizvodnje u pojedinim županijama ne postoje ili nisu
usklađeni s tržišnim zahtjevima, mogućnošću nabavke sirovina ili s potrebama velikih
proizvodnih subjekata u regiji. Poseban problem bržeg razvoja poduzetništva je
nepovoljna klima, u kojoj poduzetnik nije prepoznat kao poluga razvoja države. U
školskim programima poduzetništvo u smislu stvaralaštva i samozapošljavanja nije
dovoljno istaknuto u programima većine škola.
CILJEVI RAZVOJA POSLOVNIH ZONA (MAPIRANJE POTENCIJALNIH

POSLOVNIH ZONA)
Poslovna zona treba postati klica razvoja malog i srednjeg poduzetništva u
blizini većih naselja i značajnijih putnih komunikacija. U tom cilju treba postići:
• Povećanje broja poslovnih (proizvodnih) zona na najmanje 1-2 po lokalnoj
zajednici, umjesto sadašnjih prosječno 0,5-0,8. Te zone je potrebno na
adekvatan način planirati i razvijati kao zone od entitetskog, županijskog ili
lokalnog značaja, čime bi se opredijelile i visine pojedinih učeća i drugi
relevantni kriterija za svaku poslovnu zonu.
• povećati broj proizvodnih subjekata na 80% (sa sadašnjih 20%)
• izradu programa dovršenja postojećih i otvaranja novih zona u svakoj županiji
• ujednačiti standard sadržaja u zonama
• utvrditi uvjete davanja na korištenje ili otkupa terena s infrastrukturom po
povlaštenim cijenama
• uspostaviti izdavanje dokumenata na jednom mjestu za otvaranje
poduzetničkog objekta (“one stop shop”)
• utvrditi način financiranja podizanja poslovnih zona
• utvrditi način povoljnijih kreditiranja poduzetnika u zonama
• utvrditi oblike poticaja za pokretanje proizvodnje u poslovnim zonama
125
• postaviti principe rada poduzetničkog centra kao savjetodavnog i edukativnog
sadržaja u svakoj većoj poslovnoj zoni
• broj malih i mikro poduzeća povećavati po stopi od 5% godišnje (umjesto
sadašnjih manje od 2%)
• broj zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu u BiH povećati sa sadašnjih
250 000 na 400 000, odnosno sa 3 000 novo zaposlenih godišnje na 10 000
novo zaposlenih godišnje u novim poslovnim zonama
• povećati poticaje za otvaranje novih poslovnih zona sa sadašnjih 2,5 mil.KM
god. na 10 mil.KM/god. na entitetskoj razini (F BiH) a u svakoj županiji uvesti
programe poticaja razvoju poslovnih zona od najmanje 2% bruto proračuna
županije.
PROGRAM RAZVOJA NOVIH POSLOVNIH ZONA

U Studiji je detaljno razrađen plan i program otvaranja poslovnih zona koji bi
kao adekvatan dokument trebao biti usvojen od strane nadležnih državnih institucija.
Ovim programom određuju se ciljevi, zadaci, nositelji i rokovi za pojedine aktivnosti.
Kroz deset tačaka koje sadrži ovim programom se udaraju temelji osmišljenom i
planski vođenom razvoju poslovnih zona jedne regije kojim se izbjegava
voluntaristički i populistički program razvoja jednog od ključnih elemenata u razvoju
poduzetništva jedne regije, entiteta i zemlje u cjelini.
UPUTSTVO ZA USPOSTAVU I RAZVOJ POSLOVNE ZONE

Kako je proces od ideje do realizacije poslovne zone proces koji uključuje
brojne aktere od lokalne zajednice do najviših organa vlasti te kako u njemu
participiraju ljudi vrlo različitih struka, znanja i viđenja čitavog procesa to je u studiji
detaljno razrađene upute – Vodič za razvoj poslovnih zona (poglavlje 9.) Isti je kao
poseban priručnik i posebno štampan a što ima za cilj da što veći broj ključnih aktera
dobije najvažnija znanja o planskom vođenju čitavog procesa. U tom smislu u studiji
je naglašen značaj faznog razvoja planiranja i razvoja zona koje moraju biti pažljivo i
realno projektiranje kao npr. Studija opravdanosti izgradnje poslovne zone; Plan
osnivanja zona – Odluka o osnivanju; Plan lokacije; Prostorno planiranje; Plan
održivog razvoja i studija utjecaja na okoliš; Marketing plan; Financiranje zone
(različiti pristupi u financiranju osnivanja kao i razvoja zone); Gradnja; Organizacija i
upravljanje (izbor optimalne organizacijske forme) i dr.
KOMPATIBILNOST SA DRUGIM RAZVOJNIM I STRATEŠKIM STUDIJAMA NA

RAZINI BIH, ENTITETA I SEKTORA
Vrlo senzitivno projektni tim je sagledao sve relevantne studije koje su
prethodnih godina urađene u BiH a koje u svom djelokrugu tema imaju i relevantne
poveznice sa ovom studijom. Ovo je posebno značajno za nove EU IPA, FP i druge
predpristupne fondove koji će se u vremenu koje slijedi postepeno otvarati za BiH i
njene regije. Kroz kratke izvode iz ovih studija naznačeno je posebno kako ti
dokumenti vide značaj poslovnih zona i druge poslovne infrastrukture. U tom smislu
je u studiji postignuta maksimalna kompatibilnosti konzistentno kao i nastojanje da se
postigne kontinuiranost pristupa od najviših do najnižih razina vlasti i ovlasti.
126
ISKUSTVA SUSJEDNIH ZEMALJA, NOVIH ČLANICA EU I NAPREDNIH ZEMALJA
Ne želeći da se ni u jednom segmentu „otkriva nešto što je već drugdje
izvedeno, testirano ili samo provjeravano“ projektni tim je dao iskustva susjednih
zemalja (Srbija i Hrvatska), novih članica EU (Slovenija, Češka, Poljska, Rumunjska,
Bugarska, Slovačka) kao i nekih izuzetnih primjera (Španjolska, Irska, Finska) u
razvoju poslovnih zona i druge poslovne strukture od značaja (vidjeti dokument
Studije razvoja poslovnih zona Hercegovine). Ono što je posebno značajno još
jednom ponoviti je činjenica da je otvaranje poslovne zone dio globalne utakmice u
kojoj se zemlje i regije takmiče za privlačenje stranih ulagača, kompanija,
poslodavaca nudeći i proglašavajući svako na svoj način komparativne prednosti na
kojima bazira svoj ukupni razvoj. U tom smislu i Studija je definirala strateške
odrednice od značaja za razvoj ovog koncepta u ZHŽ.
SLOŽENA ANALIZA LJUDSKIH RESURSA HERCEGOVINE

Kroz posebno poglavlje analize tržišta radne snage ZHŽ sagledani su
najvažniji potencijali svake zemlje i regije a koje označavamo kao ljudski resursi.
Govoriti o potencijalima za razvoj poslovnih zona a bez sveukupnog sagledavanja
potencijala ljudskih resursa i potencijalne radne snage bilo bi neozbiljno i znanstveno
neutemeljeno. Stoga, analize dane u ovoj studiji kao i kompletan uvid u tržište radne
snage Hercegovine dan u pratećoj Studiji, podstavljaju obavezan prateći dokument
koji treba pažljivo čitati i analizirati kod ulaska u bilo koji izvedbeni projekt novih
poslovnih zona u ZHŽ .
RAZVOJ SPECIJALNIH ZONA HERCEGOVINE

I ova Studija je prepoznala i podcrtala specijalne zone Hercegovine i ZHŽ sa
čijim razvojem i projektiranjem treba krenuti odmah i voditi ih sa maksimalnom
projektnom ozbiljnošću i senzibilitetom. Naime, mreža malih aerodroma Hercegovine
(Mostar, Trebinje, Kupres i dr.) koje su svojom specifičnošću i atraktivnošću privlači
pažnju i širih krugova (tzv.mreža parking-yachting aerodroma, specifične servisne
usluge održavanja zrakoplova i dr.), istraženi i planirani prostori za vjetroelektrane i
solarne energane i dr. samo su dio prostora specijalnih poslovnih zona koje je ova
studija prepoznala u svom značaju i koje studijama izvodljivosti treba dovesti do
„proizvoda“ koji bi trebao da traži kupca u širem partnerskom okruženju.
127
POPIS TABELARNIH PRIKAZA
3.1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema završenoj školskoj spremi,
području i spolu, 2008. (u %)
3.2. Prikaz makroekonomskih parametara za BIH
4.1. Površina općina u ZHŽ

4.2. Nivo zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ
4.3. Rezultati vanjske trgovine u ZHŽ, u FBiH i u BiH u 000 KM
4.4. Udio ZHŽ u vanjskoj trgovini BiH
4.5. Udio kantona u izvozu u postotcima od ukupnog izvoza FBiH
4.6. Udio kantona u uvozu u postotcima od ukupnog uvoza FBiH
4.7. Indeksi industrijske proizvodnje
4.8. Struktura poslovnih subjekata u ZHŽ
6.1. Stupanj zaposlenosti po županijama - kantonima u 2008. godini

6.2. Stupanj nezaposlenosti po županijama u 2008. godini
6.3. Stupanj zaposlenosti u ZHŽ u 2008. godini
6.4. Stupanj nezaposlenosti u 2008. godini u ZHŽ
6.5. Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u ZHŽ
6.6. Nezaposlene osobe prema stručnoj spremi u ZHŽ
6.7. Nezaposleni sa VSS u Županiji Z-H po zanimanjima i po općinama na dan
6.8. Zaposlene osobe sa VSS u ZHŽ po općinama u 2009 god
7.1. Poticajna sredstva za poslovne zone u FBiH od strane FMRPO

7.2. Ulaganja u PZ u 2009.god. u FBIH
9.1. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po subregijama

Hercegovine
9..2. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po općinama
9.3. Rangiranje djelatnosti po važnosti za ZHŽ/ZHK
9.4. Registrirani gospodarski subjekti po sektorima u ZHŽ/ZHK
9.5. Utvrđeni broj strateške dokumentacije u ZHŽ/ZHK
9.6. Strateška dokumentacija u općinama ZHŽ/ZHK
9.7. Komparativni pokazatelji korporativnog upravljanja u Hercegovini i ZHŽ/ZHK
9.8. Upravljanje ER po općinama
9.9. Vrijednosti ocjena usluga općina u segmentu poduzetničke infrastrukture
9.10. Usluge općine i uspostavljena infrastruktura u ZHŽ/ZHK u brojkama
10.1. Procjenjena potrebna sredstva za razvoj zone
128
POPIS SKRAĆENICA I AKRONIMA
BD Brčko Distrikt
BDP Bruto domaći proizvod
BIC Business Innovation Centre
BIG Business Incubators Group
BIH Bosna i Hercegovina
CTT Centar za transfer tehnologija
DB Doing Business
EBRD European Bank for Reconstruction and Development
ERA European Research Area
EU Europska Unija
EU-27 Unija 27 država članica Europske Unije (uključujući nove članice)
EURED Europsko povjerenstvo u BIH za regionalni gospodarski razvitak
FBIH Federacija Bosne i Hercegovine
FDI Foreign Direct Investment
FIPA Foreign Investment Promotion Agency
FMRPO Federalno Ministarstvo Razvoja Poduzetništva i Obrta
GF Greenfield
HBŽ Herceg-bosanska Županija
ZHŽ Hercegovačko-neretvanska Županija
I&R Istraživanje i razvoj
IASP International Association of Science Parks
IH Istočna Hercegovina
IPA Instrument for Pre-accession
JIE Jugoistočna Europa
LRA Lokalne razvojne agencije
MCI Municipal Competitiveness Index
MCIBIH Municipality Competitiveness Index Bosnia and Herzegovina
MSP Mala i srednja poduzeća
NTP Naučno-tehnološki park
OECD Organization for Economic Cooperation and Development
PPP Private Public Partnership
RARS Republička agencija za razvoja malih i srednjih preduzeća - RS
REDAH Razvojna agencija za regiju Hercegovina
RH Republika Hrvatska
RS Republika Srpska
RTD Research and Technology Development
SAD Sjedinjene Američke Države
SEED Service for Eastern Economic Development
SENSI South European Network of Start-up Centres and Incubators
SIEPA Agencija za investicionu promociju Srbije
SLOHRA Slovenija-Hrvatska
SWOT Strenghts Weaknesses Opportunities Threats
TEA Total Entrepreneurship Activity
TP Tehnološki park
WTO World Trade Organization
ZHŽ Zapadno-hercegovačka Županija
129
14. LITERATURA
Knjige i članci
Barrinegr B., Ireland D.: Poduzetništvo- Uspješno pokretanje novih poduhvata;

Prentice Hall, prevod CRP Tuzla, Ed. B.Umihanić, 2010.
Petković D.: Tehnološki parkovi – Više od mjesta za tehnološki transfer i razvoj MSP,
Univerzitet u Zenici,knjiga, 2006.godina
Petkovic D., Serdarevic N: Proces Orientid Economic Development- Case Study
Zenica Region, B&H; Proceedings of the International Conference for
Entrepreneurship, Innovation and Regional Development; Ed. R.Polenakovik,
P.ketikidis, A.Sotiriadou; pages 505-510; Ohrid, Macedonia, 8-11 May 2008.
Petkovic D.: Technology Parks in the Function of Entrepeneur Development and
Growth of SME's; International Conference "Economic Recovery of Serbia through
Development of Science Parks", Belgrade, June, 2004.
Petkovic D., Serdarevic N: Networking as Key Element in Strengthening South-East
European SME Sector: Best Practices in Regional Transfer of Knowledge and
Existing Gaps; B&H; Proceedings of the International Conference for
Entrepreneurship, Innovation and Regional Development; Ed. R.Polenakovik,
P.ketikidis, A.Sotiriadou; pages 510-518; Ohrid, Macedonia, 8-11 May 2008.
Petkovic D., Visekruna V., Jasarevic S., Plancic I.: TECHNOLOGY PARKS – THE
GENERATOR FOR DEVELOPMENT SME'S: ONE CASE FROM BOSNIA AND
HEREZEGOVINA; Industrial Engineering –Innovation as Competitive Edge for SME;
28-29.April 2004, Estonia,Tallin.
Petkovic D., Majstorovic V., Visekruna V.: TECHNOLOGY PARK (TP) MOSTAR –
THE PLACE FOR DESIGN AND DEVELOPMENT SMALL AND MEDIUM
ENTERPRISES; 3rd DAAAM International Conference "Advanced Technologies for
Developing Countries"; 23-26.June 2004, Split, Croatia
Tihi B., Petković D.: Tehnološki parkovi-Novi kvalitet u BIH ekonomiji; III NSS Kvalitet
2003, Zenica 13/14.11.2003, Zbornik str. 197 – 202; ISSN 1512-9268.
Iztok Lesjak: Tehnološki park Ljubljana, Međunarodna konferencija "MSP –iskustva
evropskih zemalja-izazov u privrednom razvoju BIH", Sarajevo, maj.2002.
Horvat Đ., Kovačević V.:, Clusteri put do konkuretnosti, M.E.P. Consult Zagreb, 2004
Petković D.: Studija izvodljivosti Tehnološkog parka Mostar, Mostar-Zenica, 2003.
Ožanić M.: Mali brod na olujnom moru, od ideje do prvog ugovora, Zagreb, 2004.
Jovanović L.: Upravljanje tehnološkim razvojem, Izazovi trećeg milenijuma;
Biblioteka, Menadžment, Beograd, 2001.
Nataša R.: Benchmarking, Mate Zagreb 2006.
Dick Leonard: „Vodič kroz Europsku Uniju“, Narodna knjiga Alfa, Beograd 2004
Cram Laura:„Developments in the EU“, Palgrave Macmillan, London 1999
Rifkin Leremy: “Europski san”, Školska knjiga, Zagreb 2006
Markić B. I dr.: Tržište rada regije Hercegovina; REDAH, Mostar, 2010.
Petković D. I dr.: Studija razvoja poslovnih zona Hercegovine; REDAH, Mostar, 2010.
130
Publikacije i dokumenta
Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom
implementacije,2008–2015.; Vijeće ministara BIH, Sarajevo, 2008.
Regionalni ekonomski razvoj; Model EU za kreiranje održivog razvoja u BIH, EC
Sarajevo, 2002.
Lokalni ekonomski razvoj – kratki priručnik;Odjel za urbani razvoj, Svjetska banka,
Washington DC, USA, Maj 2001.
Komisija Europskih zajednica, Izvještaj o napretku BiH u 2007, DEI, Sarajevo 2007;
Commision of the European Communities, BiH Progress Report 2006, EC, Brussels
2006;
Commision of the European Communities, BiH Progress Report 2005, EC, Brussels
2005;
Direkcija za europske integracije BiH, „Studija uvođenja decentraliziranog sustava
upravljanja programom omoći EU, Sarajevo 2007;
Direkcija za europske integracije BiH, „Smjernice godišnjeg programiranja za 2008.
godinu IPA Komponenta I – Podrška tranziciji i“, Sarajevo, 2007;
Commision of the European Communities, „Multi-annual Indicative Planning
Document (MIPD) 2007-2009 for Bosnia and Herzegovina“, Official Journal of the
European Union, Brussels 2007;
Commision of the European Communities, „COUNCIL REGULATION on establishing
an Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA)“, Official Journal of the European
Union, Brussels, 2004;
Commision of the European Communities, „COUNCIL DECISION on the principles,
priorities and conditions contained in the European Partnership with BiH“, Official
Journal of the European Union, Brussels, 2006;
Commision of the European Communities, „Regional Cooperation in the Western
Balkan – A Policy Priorities for the EU“, Brussels, 2005;
Commision of the European Communities, „Report from the Commission to the
Council on the preparedness of BiH to negotiate a SAA with the European Union“,
Brussels, 2003;
Commision of the European Communities, „BiH Country Stratigic Paper 2002-2006“,
Brussels, 2002;
Mreža BH inkubatora, 'Studija razvoja BH inkubatora', Žepče, 2008
Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP-a u FBiH (2007-
2010.godina)
Europska povelja za mala i srednja poduzeća, EC, Lisabon, 2000.godina
Izvještaj o napretku BiH u 2009. godini
Studija proširenja i ključni izazovi 2009-2010
„Studija integrisanja BiH u EU“
Osnovne informacije o IPF-u (Infrastructure Project Facility)
131
Web stranice
www.mvp.gov.ba (Ministarstvo vanjski poslova Bosne i Hercegovine)

www.dei.gov.ba (Direkcija za europske integracije BiH)
www.mvp.hr (Ministarstvo vanjski poslova Republike Hrvatske)
Proces stabilizacije i pridruživanja
http://ec.europa.eu/enlargement/enlargement_process/accession_process/how_does
_a_country_join_the_eu/sap/index_en.htm
Predpristupni fondovi
http://ec.europa.eu/enlargement/financial_assistance/index_en.htm
IPA http://ec.europa.eu/enlargement/financial_assistance/index_en.htm
EU i BiH http://ec.europa.eu/enlargement/bosnia_and-herzegovina/index_en.htm
EU i MSP http://ec.europa/enterprise/sme/index_en.htm
www.tp-vz.hr
www.tehnopark.hr
www.redah.ba
www.safu.hr
www.mrrsvg.hr
Priručnik za aplikante IPA CBC Program HR-BIH 2007-2013
http://ec.europa.eu/enlargement/how-does-it-work/financial-assistance/planning-
ipa_en.htm
http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=96628
http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/euic_katalog-
Zajedno%20za%20europsko%20danas%20i%20sutra-1248853244.pdf
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5781
132
PROJEKT PROVODI: PROJEKT FINANCIRA:

Studija Razvoja Poslovnih Zona U ZHŽ

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Studija Razvoja Poslovnih Zona U ZHŽ

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

STUDIJA RA ZVOJA

Prof.dr sc. Darko Petković, dipl.ing., Sveučilište u Zenici

Projektni tim je koristio usluge i obavio razgovore s brojnim domaćim i inozemnim

Projektni tim se zahvaljuje svim načelnicima općina/općina Hercegovine i njihovim

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 2

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 3

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 4

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 5

U strateškim ciljevima i mjerama razvoja regije Hercegovina projekt

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 6

MEKA / NEOPIPLJIVA TVRDA / OPIPLJIVA

Osnivanje i rad pojedinih elemenata podrške ovisi o politikama za razvoj

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 7

Studija je definirala ulogu ZHŽ, lokalne vlasti, državnih poduzeća i privatnih

1.3 Osnovna identifikacija problema

Srednje i malo poduzetništvo čine najvitalniji i veoma značajan segment

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 8

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 9

1.4 Metodologija istraživanja

Cjelokupno istraživanje na izradi Studije realizirano je u tri osnovne faze, i

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 10

2.1 Pojam i sadržaj poslovnih zona

Poslovna zona podstavlja prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 11

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 12

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 13

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 14

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 15

Na području regije Hercegovina i ZHŽ-a godinama unazad bilježe se pojedini

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 16

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 17

2.3 Značaj poslovnih zona za razvoj

Svaka lokalna zajednica teži uspostavi optimalnog gospodarskog razvoja

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 18

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 19

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 20

3.1 Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju

Brojna istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini su pokazala da na brži

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 21

(Izvor: Global Competitivenes Report 2008 – 2009, WEF)

Osnovni način povećanja međunarodne konkurentnosti i ostvarivanja

Graf III-2. Benchmarking konkurentnosti bh. ekonomije

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 22

Tabela 3.1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema završenoj

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 23

Graf III-3. Razvijenost klastera (Izvor: Global Competitivness Report 2008 –

Nedovoljno razvijeno jedinstveno tržište u BiH, odnosno postojanje niza

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 24

Tabela 3.2. Prikaz makroekonomskih parametara za BIH

3.2 Europska povelja za MSP I BiH

Europska povelja za mala i srednja poduzeća, koja je usvojena u Lisabonu

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 25

Graf.III-4. Ukupne ocjene za BIH u oblasti primjene Europske povelje

Rezultati BiH u deset oblasti Europske povelje

Prosječna vrijednost ocjena u BiH

Analiza stanja domaćeg malog i srednjeg poduzetništva pokazuju da su

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 26

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 27

4.1 Zapadno - Hercegovačka županija (ZHŽ) u kontekstu

Ustav Bosne i Hercegovine (BiH), koji je sadržan u Aneksu IV Dejtonskog

Studija razvoja poslovnih zona u Zapadno - hercegovačkoj županiji 28

U BiH je određeni napredak postignut na polju reforme javne uprave 4.

4.2 Geografski položaj i veličina teritorija ZHŽ