Sie sind auf Seite 1von 371
10 11 12 13 14 RAT U SREDOZEMLJU DUCEOV TRENUTAK “Mustolinjeve aspiraije u Stedozemiju SABLASNO RATOVANJE ‘Hegemonija Britanije na Stedozemnom moru HITLEROV »KONTINENTALNI BLOK« Niemagka koaliciona politika protiv Britanie KAO PERZIJANC! KOD MARATONA, ‘alija napala Gréku SLOM TALIJANSKE VOJSKE Talijanske i britanske operacie u istotno} Africi RAT U SJEVERNOJ AFRICI POCETAK RATA U PUSTINJI rie borbe u severnoj Afric POD ROMMELOVOM KOMANDOM [Nijemel interveniraju w sjeverno) Aric: BALKAN U PROLJECE 1941. RATNO PROLJECE 1941. opriste sukoba interesa evropskih velesila POD VLASCU STRANOG KAPITALA Polukolonijaini status Jugostavije OFENZIVNA DOKTRINA MANEVRA Vojska Kraljevine Jugoslavyje nZA MIR, KRUH 1 SLOBODUK ‘Stavoy! KPJ prema obrant zemlje TRAVANJSKA KATASTROFA Rat na Balkanu u probieée 1941, KRAJ RATA NA BALKANU Porar gréke vojske ALZIR | BLISKIISTOK MERS EL KEBIRS ‘Dramatiéni obracun Francuskom KRAJ VICHYJSKIH SNAGA ogadaji u Iraku i Sir NJEMACKI NAPAD NA SSSR PLAN »BARBAROSSA« ‘Njemacke i sovjtike orutane snage pre rapada SNAGAI SLABOST ‘Nematks napad SOVJETSKE PROTUMJERE Reorganizacia | evakuacia HLADNO SAVEZNISTVO Reapiranje na 2apada D2INOVSKI SUDARI ‘Moskovsta bika OTPORI | NESLAGANJA ‘Kriza u njematkoj komandi USTANAK U JUGOSLAVIJI 4. Prve orutane akciie okupatora PUT UZOAJU Ceinici Dade Mihailoviéa OD STOLICA DO RUDOG Prva nepriateliske ofeniva AMERIKA SE BLIZI RATU ZAKON O NAJMU I ZAJMU Amerika neutralnost 18 190 195 197 a3 a g g 15 16 17 18 19 20 POZIV U SRETNIJU BUDUCNOST Attaniska povelja AMERICKO — JAPANSKI PREGOVORI ‘Sjedinjene Americke Drdave na Dalekom istoku JAPAN NAPADA »POPNI SE NA BRDO NIITAKA« Pripreme za napad na Pearl Harbor RAT NA VIDIKU Situecija w Pearl Harboru nTORA, TORA, TORAM Katastrofa amerigke mornarice DILEMA JE RIJESENA Tnenadenje u Washingions »UNISTITI JAPAN« Reakeija i posliedice u swe PRED VRATIMA MOSKVE zMA Prve velike potetkote njemacke vojske PRVI ZNAK ZA UZBUNU Sovjetska zimska protuofenziva PARTIZANIU AKCUI Rodaljuble sovjetskib judi IZMEDU MOSKOVSKE | STALJINGRADSKE BITKE DOGADAJI OKO HARKOVA Niemagke pripreme na veliku istnu ofenzivu PAD NAJVECE TVROAVE Bitka za Sevastopol BURA NA PACIFIKU NEOCEKIVANI SOK Potaplianje brodova Prince of Wales« 1 *Repulsee INFILTRACIJOM DO EKSPANZIJE iljevi | taktika japanske vojske NEZADRZIVO NAPREDOVANJE hima japanske ekspanie PAD FILIPINA ‘Nastavak japanskih osvajanja NAJTEZI BRITANSKI PORAZ Japane’ na Malai iu Singapore LENJINGRADSKA EPOPEJA GRAD NA NEVI Povijest i znatenje Lenjingrada NIJEMCIIDU NA LENJINGRAD Potetak borbi USANCENI VELEGRAD Lenjingrad — neosvojiva twrdava UMIRU, ALI SE NE PREDAJU Prva rata 2ima OBRUC JE SLOMLJEN Oslobodenje Lenjingrada VICHY U RATU GRICKANJE« ATLANTSKOG BEDEMA Napad na Dieppe PAKT S BAVOLOM Dogadajiu severnoj Aftici potkraj 1942. TRAGEDIJA U TOULONU Potaplianje Francuske flote w studenom 1942 see 8 8 g See E £ eaee 8 ‘Sve fotografie koje ve odnowe na poplin 9 NOB, ein tora Troan mode’ medacnt Tapotanew Beopade Se heme jai nizonemskog indanja, objaijujemo wz suglasnost Vojnog muzeja u Beograd i Muzeja 1 druge priloge. koji se odnose na poglavija 9 NOB, izradio je puk. Nikola Ante. SADRZAJ POZAR DRUGOG SVJETSKOG RATA TOTALNI RAT Najsurovii orubani sukob u povijesttgovjetanstva NEMIRNE »MIRNE GODINE« ‘Razdoble izmedu dva svjetsku rota PRIPREME ZA RAT ‘Vojne doktrine i naorubanje POCETAK DRUGOG SVJETSKOG RATA POSLIJE PODNE U BERLINU Dosa w glavnom gradu Njemacke HITLEROVA NAREDBA ZA NAPAD Diplomacje of 25 Kolovezn do 3. rujna 1839 GANGSTER! U GLEIWITZU ‘Netiagki napad ns Radi-sianicu Glewite OBMANA ILAz Hiller govon v Reihstagu KONJANIC! PROTIV TENKOVA Munjeit rat Polk} OSLOBADANJE SLOBODNOG GRADA Bika ra Danie ‘TAKO JE RAT POCEO Dogadaj od 13. rujaa POLJSKA JE SMRVLJENA Dali razvo) Borde u Pejsko} RAT SE SIRI RAT JE STVARNOST Realcie | raspolofenje na posetku rata MAGINOT | SIEGFRIED ‘Vojne snage na Zapady »CUDNI RAT« "Na zapadnojfronti BOMBARDIRANJE LECIMA Posetak zrafnih bor BOMBA U PIVNICI Neuspio atentat na Hitlera PRVE BORBE NA MORU POGRESKA PODMORNICE U-30 Propast »Athenijew DRAMA U SCAPA FLOWU Propast »Royal Oakaw GUSAROVA PROPAST Kraj »Admirala Grafa Speeas PODMORNICKI RAT Bitka za Atlantik RATNA KRIJUMCARSKA ROBA ‘Saveznitka blokads i njematka kontrablokads SOVJETSKO-FINSKI RAT 1939-1940. STAWJIN EBALTIK ‘Sovjeisko-finski pregovori 1938-1939, 6 @4 2¢ 8 8 RB eres ef aww ULEDENIM PROSTORINA NAPAD NA DANSKU | NORVESKU NJEMACK! PLANOVI ZA ZAPAD. ‘Operaciia wShuéaj Gelb OVAKO JE POCELO ‘Akeija protiv Altmarka ZA JEDAN DAN... Napad na Dansko BRITANCI OKLIJEVAJU ‘Nijemet Sele Norvetku (00 OSLA D0 NARVIKA Naped na NorveSku NIZOZEMSKA, BELGIJA | FRANCUSKA ZAPADNA FRONTA Operacie nSichelschnitts DRAMATICNI SVIBANJ 1940. Zabuna w Francuskoj CHURCHILL UMJESTO CHAMBERLAINA Britunske akei | reakeje ‘STOP PRED DUNKERQUEOM ‘Niematki proboj du obala BELGIJSKA DRAMA Ishod borbe u Belgii ‘TRIJUMF POBIJEDENIH ‘Evakuacia iz Dunkerquea EPILOG DUNKERQUEA ‘»AKo treba godinama, ako treba sami PUT U OKUPIRANOST Belgija u svibaju 1940. NIJEMCI U PARIZU ad Francuske KAPITULACIJA U COMPIGNEU Prick vatre izmedu Francuske i Njemacke LESINARSKI ZALOGAJ Napad Talijana na Francusku BITKA ZA BRITANIJU HITLEROV »MIRe ‘Njematis nud! Britaniji mir BRITANCI SE BRANE Britanija poslije Dunkerquea NJEMACKA PRIPREMA INVAZIJU Planovi za operaciju nSeclowes RAT UZRAKU Prva fara bitke za Beitaniju NJIHOV NAJLJEPSI TRENUTAK ‘Druga faza bike 2a Britaniju MORSKI LAV NIJE KRENUO raj njemackih invazionih planova BOMBE NA LONDON “Treta faza bike 23 Britanju 1m 108 m ne 129 13 12 1 18 ut “3 150 182 158 168 108. m Autori B. Alink, Puk. Nikola Anié, Dr J. Bank, C. Bauer, Dr K. W.L.Bezemer, Dr-N. A. Bootsma, Dr Ph. M. Bosscher, Dr Hans Bronkhorst, Dr R. de Bruin, Dr H.N. Buisman, Joep Buttinghausen, G. T. Campagne, Jacob G, Constant, F. W. Deaken, Rutger Dinger, Prof. dr 2. R. Dittrich, Prof. dr HW. von der Dunk, Dr Veselin Duretic, M.G. Emeis, j.. AH, Farrar-Hoekley, G. W.G, Frackers, H.A. Von Foreest, Dr Max Gallo, Dr Veneeslav Glisis, Dr Lothar Gruchmann, L.J, Hartog, Dr F. G. van Hasselt, Aad yan den Heuvel, Dr Martin van den Heuvel, Dr P-R.A. van Iddckinge, Prof. dr H. A. Jacobsen, Dr LT. ten Kate, Wolf Kiclich, J.G. Kikkert, B, van der Klaauw, Prof. dr P. W. Klein, Rudy Kousbrock, Gerard Kramer, Jonneke Krans, Frans Kurtz, Jehan Kuypers, Dr Konrad Kwiet, Aafje Leenstra, Dr I Lipsehits, Dr Paul Luykx, Charles B MacDonald, Prof. dr A. F. Manning, Dr Henti Michel, Puk. Nikola Mraovi, L.L, Minching. F.C, van Oosten, Dr PA. Oudeman, Dr A-H. Paape, Cees van der Ploeg, Dr FG. van der Poll, Prof. drJ. Presser, Prof. B.V.A. Réling, Dr G. van Roon, Dr. L.J. van Rossum, Mr. C.F. Rister, Dr C. A. Rutgers, Prof. drJ. W. Schulte Nordholt, Dr RL. Schuursma, A. A.J. Sinner, Louis Sinner, Dr C. H. Siechte, Willem van ‘Stuijvenberg, Dr C.J. R. Stuldreher, Henk Suér, Joop Termos, Haye Thomas, R.W. Thompson, C, Troost, Dr N: K..C.in’t Veld, Dick Verkijk, Kap. freg. Berslav Viskovi, Prof. dr F. Vos, Dr S, de Vrics, Puk. Jovan Vujosevie, G. J. Zwanenburg, Dr H. L. Wesseling, Dr J. 8. Wijne, Dr A. W. Willemsen, Dr A.V. N. Woerden, Naslov original BERICHT VAN DE TWEEDE WERELD OORLOG © 1975, Amsterdam Boek B. V., Amsterdam © 24 Jugoslaviju Miadinska knjiga, Ljubljana — 1980 Preveli s nizozemskog Jelica Novakor Vladimir Novakovie Katarina Rejger Emilija Kigovie Dragica Budimir Glavni struéni redaktor originalnog izdanja Dr. A. H. Pape Glavni strugni redaktor jugoslavenskih izdanja Puk, Nikola Amé Izbor | strutno midljenje Puk. Vojmir Kljakovie Struéni redaktori Puk, Nikola Anié Kap. fregate Berislav Viskovie Puk. Vojmir Kijakovie Puk. Nikola Mraovie Jugoslavenska izdanja priredila Suzana Bogdanié-Durié Izdanje tatinicom priredio. 4 Vlado Opagié Urednikk Miroslav Kutanjac Tehnitki urednici Gradimir Avramoy Virgilio Daris Likovna oprema Virgilio Daris Kartografski radovi Viadislay Stankovic Blagoje Stankovic Korektori Marja Molnar, Sefija Ibrahimpasi¢ lzaslo u suradnji izdavata IKRO »Mladost« Zagreb, ica 30 »Miadinska knjigas Ljubljana, Titov 3 IRO »Narodna knjiga« Beograd, Safarikova 11 Zairdavaéa Branko Junievie Tisak i uver »Miladinska knjigas, Ljubljana — 1980 NAJSUROVIJI ORUZANI SUKOB U POVIJESTI COVJECANSTVA TOTALNI RAT PUKOVNIK NIKOLA ANIC || Drugi svjetski rat podeo je w Evropi napadom nacistike Njematke na Polsku |, rujna 1939. godine, a zavio je na Dalekor istoku ap tulacijom mlitaristitkog Japana 2. ryjna 1943. godine. Trajao je to8no Seat godina Zaraéena je bila 61 dr2ava, s milijardom 1 Sedam stotina milijana stanovnika 1 povrsi- ftom od 131,5 milijuna Getvornif kitometara, odnosno 96 posto Zemijine povrtine ~ Dok se prvi syjetski rat vodio uglavnom w Evropi, na tertorju 14 draava, odnosno ot- prilike na 800000 éetvornih kilometara, dotle su se operacije u drugom svjetskom atu odigravateu gotovo gitavoj Evropi,istonom | Jugoistoenom diielu Azie i sjevernom i sjeve- roistoznom dijelu Afrike, odnosno w 40 drda- va na 22 milijuna éetvornih Kilometara, i 20% Zemljine povrsine Vee iz sasvim globalnih usporedbi mode se Vidjtikakve je zastrakujuse ruzmjere imao taj Xestogodisnji orw2ani sukob, iako se postje Drvog svetskog rata smatrale da su posHjedice toga rata tako katastrofane da se nesto sliéno vide neée ponoviti. Nie se, medutim, zaino poveéao samo prostor na Kojem se vodio dri- Bisvjetski rat, nego ei neusporedive vite judi sudjlovalo u tom ratu: milijarda i sedam stotina milijuna, odnosno 81 posto svetskor stanovni8tva, prema jednoj milijardi prvom svjetskom atu, Torutane stage zaraéenih strana dostighe sit nevjerojatne razmjere. U prvom s¥jetskom ‘atu bilo je mobilzirano 70 miljuna Hud, od 170 miljuna odrasiog mutkog stanovnistv, a u drugom svjetskom ratu — 110 milijuna Jjudi, od 210 miljuna odrastog muskog sta- novnittva. Od mobilizacije svakog treéeg mu- Skarca preslo se na mobiizaciju svakog dru- g0g. Zato se i govori o totalnom karakters drugog sjetskog rata, pogotove sto je. osim Yojnika, u rat bilo uvudeno iw njema je aktivno sudjelovalo i eivilno stanovnisive Jedna od bitnih karakteristika drugog syjet- skog rata upravo i jest dosad najveée organizi- Fano uéeSée narodnih masa u borbi I sve Sto je dosad navedeno da bi se dobila slika 0 ruzmjerima drugog sjetskog rata {malo je, naravno, i odgovarajuée tragicne posjedice: 50 miijuna poginulih i 35 milijuna Fanjenih. (D prvom svjtskom ratu bilo je 10 milijuna poginulih i 21 milijun ranjenih.) Na ‘olikibroj artaya svakako je ujecala masovnie primjena najsuvremenijih ratnih sredstava — avijacije, raketnog i nuklcarnog orudja, od eaa je strudalo mnottvo civila. Ali najvite Jjudsiah Bivota stradalo je od masovnih ubij ja stanovnitva, koja su sustavno provodile fatisithe drtave. Masovno istrebljvunje sta noynistva okupiranih zemalja, i to uglevnom ena, djece i staraca, zatim Zidova, Roma polititkib protivnika I ratnih zurobljenika. u Drvom rédu Sovjetskog Saveza i zemalja koje su vodile narodneoslobodilagki rat Gugosti- « Poiedine zaraéone dr#ave jf nisu lubbeno obja- vile Hudske i matenjaine gubitke. zbog é=ps nema erodostomi podataka 6 tim zemljama, vija, Poljska, Albunija, Filipini i druge), tako- der pridonosi tragitnim obiljezjima drugog svjetskog rata { njegovo} »totalnostis. Broj poginulih civila u drugom syjetskom ratu veéi je od vojnih gubitaka, Rasuna se da Je Zivote izgubilo vide od 30 milijuna ciyila, ok jeu ratnim operacijama Fivotom stradalo, 19 milijuna vojnika. U mredi koneentracionih logora. koje su organizirali njemacki,taljan- ski i japamski fatist, bilo je w tokw rata zaivoreno gotovo 26 milijuna judi. Prema nnepotpunim podacima, tamo je na najokrut- nije nadine ubjjeno oko 20 milijuna. ludi_ ‘Samo u Auschwitzn (OSwigcim) ubijeno je etiri milijuna hud iz 27 dréava. Ina tertoriju Jugoslavije bilo jema desetke koncentracionih logora, u Kojima je Sivote izgubilo stotine tisuda judi BROJ POGINULIH U DRUGOM SVJETSKOM RATU wie ae POGINULI u tisuéama Ss {ijunima) —_vojnika —civila. === gvegastanovnika ANTIFASISTICKI BLOK Sovjetski Saver 1 9000 11000-20000 na Kina 449. 1310 900010310 23 Poljska 38 123 3877 6000 173 Jugoslavija 1s 10 1275 1685 U2 Britansko Kraljevstvo 404 354 180 534 on Cohoslovatkie 1s 10 490 00 33 Francuska a 250 108 358 09 SAD Bo 405 40s 0,3 Gréka 6 2» 400 420 7 Nizozemska 9 6 22 8. 28 Filipini 7 a a us 07 Belgija 8 to 101 a 14 Danska 4 4 4 on Norvedka 3 2 2 4 O Albanija 142 8 8 0.2 Ukupno 1309 11959-28766 40725 3 FASISTICKI BLOK Niematka s Austrijom 8 4000 660, 4600 58 Japan n 1535 672 2227 3 Tealija 4 330 783 113 25 Rumunjska 4 520 520 4 Madarska 9 147 7 16 Finska, 4 Eo) 82 2 Bugarska 7 2 2 03 Ostali 364 364 Ukupno 2298 7020 2055 9075 4 4UKUPNO 1538 18979 30821-49800 3 ‘SJEDINJENE AMERICKE DR2AVE SOVJETSKI ISAVEZ ‘eae VELIKA BRITANIJA 100000. 0000. Ljudi su stradali j na druge natine, Zbog fatistigkog terora bilo je: 110 milijuna izbjegt ca, 45 milijuna uhapSenih i deportiranih ii raseljenth lica, 20 milijuna djece ostalo je bez roditelja,« 10 milijuna civila# ratnih zaroblje- niko iz raznih zemalja okupirane Evrope ‘odvedeno je, najeSée prinudno (samo 4 posto dobrovolino), u Niematky na rad, Masovna upotrena vrlo razornih orugja i vandalizam fufistigkih okupatora prema ma- 10 ANTIFASISTICKA KOALICIUA (U MILIJUNIMA DOLARA) DRZAVE TROJNOG PAKTA NJEMACKA ITALUA JAPAN OSTALE DR2AVE ate terijalnim dobrima okupiranih zemalja uzro- kovali su wasne materijalne Stete. Za Sest godina rata unisteno je, izmedu ostalog, 30 milijuns stambenih zgrada, da se i ne spomi- ju kulturno-povijesni spomenici, ceste, mo- stovi itd. Samo u Evropi materijalna se Seta procjenjuje orprlike na 277,7 milijardi dolara Po cijenama iz 1938, godine. Najyeée materijaine Stete pretrpio je Soviet ski Savez: 128 milijardi dolara. Poljska je druga po materijainim iictama — oko 65 milijardi dolara. Jugoslavija je, nakon Sovjet= skog Saveza i Poljske, pretypjela najyeea ra zaranja j pljagkanja. Spaljeno je, sruseno ili ofteteno 504160 zgrada, bez krova je ostalo 3,33 miljuna judi. Ukupna steta procjenjuje s€ na gotovo 50 milijardi dol Totnih podataka o gubicima nema. Ipak se evidentira da je potoplieno 7085 brodova s vibe od 34 milijuna byt i da su Setiti velike 2a- ragene strane — Njemaéka, Japan, SAD i Velika Britanija ~ od 1941. do 1944 izgubile 409414 aviona. SAD su izgubile vise od 260000 aparata dok je Njemacka izgubila oko 80 posto aviona. Brug syjciski rat zasluduje obiljezje »tota- Jun {po stupnju angaziranosti i privrede zaraéenih zemalja w proizvodnii i opskrbi 2a ratne potrebe, Dok su-neposrednt rashodi za vodenje Prvog syjetskog rata iznoaili 208 milijardi dolara. za drugi svjetski rat dostigli su gotovo nepojmijivu svotu od 1154 milijarde dokara Ako se tome dodaju i posebni troskovi rata, onda ta svota zu drugi svjetski rat dostize { 4000 milijardi dolara. Zaraéene sirane trotile su za ratne potrebe prosjeéno 60 do 70 posto svojega nacionalnog dohotka, Nacisti¢ka Niemaska svakako je bila naj- bolje pripremljena za rat. Njezine pripreme Potele su jo$ 1934. godine, a do 1939. utrosila je ma nuoruzanje 60 milijard) muraka, 4}. gotovo 60 posto nacionalnog dabotka. Lako se u ratnim godinama Njemagka masovno sluzila radom Zena i djece, inozemnih radnika { ratnih zarobljenika, a ujedno je do krajaosti iskoristavaia materijaine izvore okupiranih teritorija, nije mogla osigurati sredstva za dugotrajno vodenje rata. U jo’ nepovoljnijem poloZaju bili su Japan i Talia, Raspolagali su rhaime, vrlo ogranigenom sirovinskom bazom, pa je gubitak svakog izvora sirovina na okupi- ijima prakticki znatilo smanji vanje sposobnosti za nastaviianje ratovanja, U antifusistigko) Koaliciji, Sjedinjene Ame- rigke Dréave bile su ekononiski najjata dréa~ ali za ratne potrebe najslabije pripremlje~ fa. Zahvaljujuéi vrlo snazno} i exzvijeno} materijalno-ekonomskoj bazi, velikoj kon- centraciji kapitala, visokoj produktivnosti i vile povoljaom geostrateskom polodaju, Sje- Avioni i tenkovt su 0 drugom syjetskom ratu ‘mali zaéajau wlogu. (gore) Njematki avion »Messerschintt-110s i tenk »PKV-IV« (lieve). dinjene Drfave bile su w drugom syjetskom rnatu jedan od najvetih proizvodata ratnog materijala. U rat su uBle samo sa Sest vojnih wornica j jednim pomorskim arsenalom, a 28 etiri godine podigle su gotovo 400 tvornica za Proizvodnju oruzja i opreme. Za vojne potrebe SAD su 1942. godine potrotile 55 Posto nacionalnog dohotka. To je omoguéilo da je potkraj 1942. godine ukupn proizvodnja SAD dostigh gotove cjelokupnu PREGLED PROIZVODNJE AVIONA U DRUGOM SVJETSKOM RATU. Slave WR Proizvedeno aviona 1940, 1941 1942, 1943. 1944, 1945, Svega SAD 16000 26277 48821 85808 96370 46001 319367 SSSR 8500 15700 25000 35000 40300 25000 149500 Velika Britanijo 22912 20093 23671 26263 26461 12070 131550 Svega: 47492 62070 97492 147161 163131 83071 600417 Njematka 12765 11030 14700 28200 37950 7540 109185 Ialija 5007 3503 2813 1930 13253 Japan 9235 5088 8861 16693 28180 8263, 76320 Svega: 27007 19621 26374 43823 66130 15803 198758 UKUPNO: 799175 proizvodnju Njemaéke, Italie i Japana zajed- ‘io, Za éetint ratme godine amerika je privroda zabiljefila najvedi uspon u svojoj povijesti S najvodim te8kogama borila se rata eko- nomika Soyjetskog Savera, jer je odmah u potetku rata izgubljen velik dio najvitalnijh ‘centara soyjetske dr2ave, Samo u 1941. godin evakuirano je milijun i pol vagona robe, 310 predstavlia jedan od najkrupnijih ckonom- skih pothvata u drugom syjetskom ratu. Za potrebe fronte neprekidno je radilo 30 tvorni« «a pjeSadijskog naoruzanja, 68 tvornice pjeka- dlijske i artijeniske municije, 42 tvornice ten- Kova i 45 tvornica aviona. Za raine potrebe samo 1942. godini sovjetska je dreava potroiila 108400 miljardi rubalja Velika Britanija nije sama mogla osigurati sve potrebe 2a yodenje rata. 1 pored maksi- ‘malnog iskoristavanja industrijskih Kapacite- 1 (oko 6000 poduzeéa sudjelovalo je u pro- izvodnii tenkova, a 15000 u proizvodnji avio- hha) i radne snage, ona se, zbog.gubitaka strateSkih sirovina s Dalekog istokaiiz ostaliy dijelova Azije, morata, dijelom, orjentirai na voz naorufanja j ostalog ratnog materjaa, A raspolaganje dovoljnom j sve savréeni- jom ratnom tehnikom bilo je, uz judski faktor, prestdno us sukobu u Kojem se svaka zaraéena strana trudila da pretekne protivnie ka ne samo brojem naorwzanja nego i njego- vom kvalitetom i natinom upotrebe, Stupanj nautnih dostignuéa imao je u tome nemalty lulogu. Zahvaljujuéi njima, za borbu | obranu uupotrijebijeni su: radar, telekomunikacijski sistem, infracrvene zrake, mlazni avioni, ra~ ketno orugjei — na kraju — atomska bomiba, kojom je rat i okonéan. Osobito je porasla vainost motora. Dok su na krajy prvog svjetskog rata na jednog vojnika dolazile niajvige dvije konjske snage motora, u drugom svjetskom ratu ta se brojka udesetorostrutila, Samo u 1942. 1 1943. godini SAD, SSSR i ‘Velika Britanija proizvele su 1514200, a Nje- ‘matka 208 200 motornih vorila, ‘Avion se kao borbeno sredstvo upotteblja- Yao masovno, a pojavili su se i helikopteri, najprije u americkoj vojsci, Samo est velikih zaratenih drfava proizvelo je u drugom syjet- skom ratu gotovo $00000 borbenih aviona, Tenkovi su se vee na povetku drugog svjet- skog rata pokazali kao moéno borbeno sred- stvo, Samo pet velikih zaraéenih strana pro- izvelo je gotovo 300000 raznih vrsta tenkov, Proizvodnja artlirjskog i pjeSadijskog na- takoder divovske brojke. Sovjetski Savez, SAD, Velika Britanija i Njemagka proizvele su viSe od pet milijuna topova raznib kalibara, 1640000 minobacaéa, oko pet milijuna mitra Ujeza i vise od 52'milijuna pusaka, Karabina i automata Osim toga, proifiedeno je 6 milijuna tona ratnog deplasmana i 34,4 milijuna brt trgo- vatkog brodovija, Samo Getiri zaragene strane — SAD, Velika Britanija, Njemacka i Japan — proizvele su 2970 podmornica. ‘Oruzane snage zaracenih strana takoder su dostigle dotad esluéene razmjere. U godi ma neposredno pred rat svaka je zemlja nastojala izgraditi svoje oruéane snage u skla 4du sa svojim polititkim opredjeljenjem i na- ‘mjerams, svojim medunarodnim polozajem, ao i sa svojom ratnom doktrinom, all ju granicama svojeg_privrednog potenijula i broja stanovnika, Tako su, na primjer, Nijem- i ull u drugi syjetski rat sa 1.4 milijuna voj- nika, dok jeSovjetski Save7 1939. godine imao 1S milijuna,u lipnju 1941, godine 4,7 milijue ana, Njematka je na kraju rata imala 7,5 mili- juna vojnika, a SSSR 12 milijuna. Sjedinjene Drdave su u ruinu 1939. imale samo 174 tisuée vojnika, ali su rat zavrBile sa 12,3 milijuna vojniks. Velika Britanija je wo8i rata imala 472 tisude, a na kraju rata $ milijuna vojnika, PREGLED PROIZVODNJE TENKOVA U DRUGOM SVJETSKOM RATU aa Proizvedeno tenkova aa | 1940, t94i 1942 1983, 1944. 194s, Svege Niemadka 2200 5200 9300 19800 27345 3932 om SAD 4250 24000 29500 17565 12685 ‘88000 Sovjetski Savez 12500 30000 30000 29000 101.500 Velika Britanija 1397 4848 9611 7476 8000 30328 UKUPNO; 287605 u RAZDOBLIJE IZMEDU DVA SVJETSKA RATA NEMIRNE »>MIRNE GODINE« PUKOYNIK NIKOLA ANIC U carskoj Rusiji je 7. pobijedila velika oktobar revolucija. Na slich gore: u M Tj Lenjin govorl vojaicima ¥ mornarims Crvene armije. kapitalistitke 2e koje su ob protiv ko 2 rata u Rusiji je pobije dila oktobarska revolucija, ina Sesti veder je Poslije ncuspjele vojne intervencije olti¢ki manevri i spekulaei- je: tko €e st koju stramu, makar 4 jojanjem Sovjet anja levigarskih W vlastitim zemljama naveo je ocke ajnim evropskim zemlj fs povee odgovaralo ni vladajucim krugovima ostalib konagnu pobjedu sila Ant lanice, posebno Francuska, Velika Brit aja, Japan njene Amer , udarac 1929, kada je nastupila velika Ade | ov ckonomska Lriza. Suimak Gavene newyortke pojatavale zakuli Jotvorenu borbw ze burze 24, Iistopada 1929, vo ostwarenje shije a a {prijetni, i Pisan je w Versaillesu 28, lipnja 1919. ops uslijedio je niz potpisivanja mirovnih lugovora s pobijedenim dr pripadale Centralnim ajveéu korist. Osim vropl, Azijit Afric, gurati ski i politigki Dolje: Poslije prvog svjetshog rata Evropu je zahvatio Siroki val revolucionaraihy pokreta, Na slict su nent njemaei 1918. godine. Francuska i Velika Br le su posto-poto situvati steéene poricije. Prihvat eu prijedlog ameritkog predsjednika Wilko- fa Liga naroda, Na mirovno} Konferenciji 28. travnja 1919. godine usvojen Je prijediog statuta Lige naroda, SAD, medu: tir, nisu postale Glanicom Lige naroda, jer je neritki kongres odbio Wilsonoy prijediog Tako su Francuska i Velika Britanija dobile gv 1. Sovjetski Savez i Njematka i nicke druge drdave takoder nisu u potetku bile ‘lanice Lige naroda, pa nisu ri rieSavanju najvadnijih svjetskih prob! Zbog takva sastava i uloge; Liga naroda nije nna da se organi sudjefovale u Madarska i Turska, kuo pobijedene dr2ave, takoder nisu bile zadovolne nametnutim mi rovnim ugovorima. Velo su brao potele izigra~ vati njihove odredbe, odlagati reparaci platanja i medusobno se poverivati radi orga- nizacije 2ajednidke borbe za reviziju ili izmje- nu mirovnih ugovora. Najveéa nepravda uti- nijena je Sovjetskom Savezu. On ni Paria na mirovnu kenferenetju, nije prim! Ligu naroda, a neka su njegova podrucia mirovnim ugovorima i nagodbama anglo- sfrancuske burfoazije prikljuéena _drugim dr2avama. Zato je i opravdano misfjenje da versailleski ostali miravni ugovori nisu uti Ja'amanjenje njezinih. reparacija. Krupnim zajmovima Niemaska je ubr2o izasla iz tetko- éa ratnib postjedica t svrstala se u red drtava zmaéajne ckonomske snage. Ugovorom u Lo- earnu 1925. godit sitet njemaékim granicama, a godinu dana kasnije Njematka je primljena u Ligu naroda Waliju je poskije rata zahvatio snazan revo- lusionami val, koji je doveo do orudanog sukoba izmedu radnika i fasi potpomagali industrijski magnati vredni veleposjednici. Fatisti su naoruaali i opremili 60000 Wudi, i u listopadu 192: krenuli na Rim, Talijanski kralj Vittorio Em zajaméen je int poljopri- nol rjeSavati medunarodne sukobe i uspie &no se boriti za ofuvanje mira usvijetu, nego je postula instrument francuske i britanske poli- tike. Naslijedene i novostvorene proturjetnosti kapitalisti¢kog svijeta sve suse vibe zao8traya- le. Velika Britanija, Francuska i SAD nastoja. le su zadlrbati eastititii prosiniti stoSena prava. Htalija i Japan nisu bili zadovoljni rezultatom mirovinskih Konfereneija i ofckivali su po- voljmu priliku da napuste Ligu naroda i da poduzmuy potrebne ekonomske, polititke i vojne mjere kako bi zadovoljili svoje imperij listicke ciljeve. Njematka, Austrija, Bugarska, 14 Hi kraj ratu, nego su, naprotiv, produbili | protirili postojede proturjesnost nnoseéi u sebi klicu novog syjetskog sukoba. Da bi ostabile Sovjeiski Savez i ugutile antikolonijalni 4 medunarodni radniki po- kkret, Francuska, Velika Britanija i SAD pre Butno su prelazile preko agresivnih plinova Njemacke, Itlije | Japana. U stvari, oni su Weimarsku Republiku usmjerili kao branu protiy javanja revolucionarnog pokreta iza10 policaii militaristigho-revanlistigke krugove. Velika Britanija se na londonskoj konferenciji 1924. godine zauzela za obnovu ekonomsko ancijskog potencijala Niemaéke i predlod manuele povjerio je mandat za sastav nove Vlade fasistickom vodi Benitu Mussoliniju. Tako je u Ital nastupilo razdoblie fatisticke vladavine. Novi retim poteo je otvoreno zabtijevati reviziju mirovnih ugovora | izrats- vati pretenzije na formiranje novog velikog rimskog carstva, Nepe Italije bili su premoe u Sredozemnom moru, dominantna uloga na Balkanu i stjecanje novih Kolonija. Tamo gdje neposredno nisu bile ugrozene, Francuska i Velika Britanij podrdavale su Mussolinijeve 2ahtieve, Italija 1924, godine pripojila Rijeku, a prije tops ‘tela je Albaniji otok Sazan Vioré. a do: boi cil naorwzavala i provodila sistematsku vojnu buku, tako da je ubezo postala veliki vont logor | divovski Teritorijalni ckspanzionizam osnoyna je karakteristika vanjske politike nacistitke Nje~ rmadke. jer je 2a sv0j kljuént problem prokli- mirala dobivanje »2ivatnag prostoraw. Rj 12 u osvajunju Evrope, ut prvam red teritorije ma istoku, gdje lede plodne zemlje, boat izvorl sirovina, kamo je i otpriie bila usmjerena njematka ekspanzija. Osim toga, na istoku Evrope nalazi se i Sovjetski Savea, je jeunistenje nacisti¢ka Niemaéks postavila scbi kao jedan od glavnih zadataka. Ostvare- nje njematkih planova na istoku i zapada Evrope poéivalo je na kombinacijt upotrebe Liga naroda nije bila sposobna zaustaviti fasisticku ‘niu Evropi, ni na Dalekor Velike Britanije i Francu- eile. nije bilo snosti U najvaznijim pitunjima tadainjeg svijeta, Velika Britanija + dalje je nastavila politiku odr’avanja postojece ravnoteze sila v Svijetu | popuitanja agresorima. Ona je + nacistitkom Njemagkom u lipnju 1935. godi- ne potpisala éak pomorski sporazum, kojim je dopustita poveéanje njematke ratne mornari ce, suprotne odredbama iz Versullesa, Taku situaciju u Evropi iu svijetu u puno} vo: Javna fomata zapaljenih knjiga w Berlinu w travnju 1933. godine, nakon Sto su nacisté w Njemackoj naredi ‘knjiznica, knjizara i drugih institucija uklone { javno spale sve napredne publikueije. Millitarstigki Kragovi Japana prvi su poteli ratni pohod u godinama izmedu dea syjetska rata. Njhoy je cilj bila Kina Gore: Vojnici kineske Crvene armije, kajom je rukovodila Komunisti¢ka pariija Kine, 1933. fodine bili su jedini Koji su Japancima Pruzali ozbiljiji oxpor. » komandom generala Cang Kaj Seka na polozaju 1932. iodine u iiSckivunja japanskog napada. Dolje: Grupa jugostavenskib dobrovoljaca Pripadnika internacfonalnih brigada na frontu u Spanjolskoj 1938. godine. ka Lali, Radi stvaranja svog istognosfrickog earstva, ona je 1935, godine izvrsila agresiju na Etiop: iw. Uzprimjenu najbrutalnijih metoda ‘ju, fabistika je Italija 1936, godine osvojila Etiopiju. Nakon skrien je herojskio ud je. u meduvre talijanskur nomske i cije, jer se zbog Popustljivostifrancuske britanske viade one hisu primjenjivale. Tri godine kasnije, 1938. Francuska | Velika Brtanija priznale su tal Jansku aneksiju Etiopie. edam mjeseci_ratovanja etiopske vojske. Uz Liga: narod ostaiha resiju na Etiopiju f odredila eko ncijske Jadanje faSizma rasplamsalo je razna revan= Sistigks ¢ nacionalistika stremljenja i u dru ‘gim dr2avama poradenim u prvom svjetskom atu. Voded krtgovi u Bugarskoji Madarsko} sve se vie priblifavaju nacistidko) Njemaeko} { fatisti¢ko) Halifi, Krée klauzule mirovaih ugovora ijataju svoje oruzane snage. Suotene takvim razvojem dogadaja, a u prvom redu zbog olvorenih revansistigkih aspiracija Bu: garske, Jugoslavija, Rumunjska, Gréks j Tur ska zakljutile su 1934. godine Balkanski savez radii uévrSéenja mira i odrZavanja postojeccg teritoriialnog statuss na Balkany. Ali ni taj saver nee opravdati svoje postojanje, kxo mi Mals untanta, osnovana w prvim godinama Posliie prvog syjetskog rata Sovjetski Savez primjen je u Ligu naroda u rujnu 1934. godine i nastojao je 2ivom diplo- matskom aktivno&u raditi na spregavanja falistitke agresije. Antifatistiéko raspolozenje U svijetu raslo je usporedno s jaanjem fas zma. Na VI kongresu. Kominterne, 1935, godine, nakon detaljne anulize situucije W svijetu i iserpnog referata Georgia Dimitro- vi, Konstatirano je da svim demokratskim 1 slobodnim narodima svijeta najvesa opasnost Prijeti od fakizma, Svim komunistidkim parti- jama je preporugeno dase najenergitni 18 zaurmu 7a osnivanje narodnib fromta zbog brane od sve jatefabistidke agresie. Svjetsko jvno midjenje sve obtrije + organiziranije uslaje protv fabstickog zia, a komunisti su inicjaton i glavni pobornici ujedinjavania naprednih soaga w borbi prot falizma, U Fruncuskoj 1 Spanjoikoj je 1936. godine dolo do pobjede Narodne front. Ali reakcionarne snage w Spanjolskoj, w prvom redu u vojnim krugovima, bile su jot Jake, a mada republika j8 nedovolino konso- lidiana j suogena s golemim privrednim te Skocama, nashjedenim od prethodnog monar histiskog revima., FaSistitku pobunu pod ru Kovodstvom generala Franca potele su jini ce stacionirane u Spanjolskom Maroku 17. srpnis 1936. Vee narednog dana pobuni s prenijela uw Spanjolsku. Cilj je bio jasat: Zaustaviti napredna kretanja i srusiti viady Narodne fronte. Francu su odmah pritekle u pomoé fatistie. a Talija i nacistigka Njematka slanjem trupa i ratnog materijala. Velika Britanija i Francu- ska nisu poduzele nikakve korake protiv te faistitke intervencije. Dupage, svojom politi kom »memijedanjae u unutarnje stvari Spe. njobke samo su isle na ruku faiistima, U Spanjolsku su iz 53 zemlje dosti dobrovoljei da pomognu Spanjolskom narodu u borbi protiv fasizma, za obranu republike. Meda njima bilo je 1750 Jugostavena. Komunistitka partija Jugoslavije je, naime, vee potkraj srpnja 1936. pozvala jugostaven- ske narode da pomognu Spanjolskom narodui organizirala odlizak dobrovoljaca i slanje materijalne pomodi legalno kpanjolskoj vlads Otprilike tisuéu jugoslavenskih dobrovoljaca poginulo je u Spanjolskom narodnooslobodi lagkom ratu, a 300 ih Je ranieno. Medutinm, ni sva medunarodna solidarnost sa Spanjolskim republikancima, pa ni sprem- ost velike veéine Spanjolskog naroda. da brani republiku, nisu se mogli uspjeino su- Protstaviti snaznijoj vojnoj sili. Koristed! se yojnom i materijalnom nadmoéi, podekom Njemacke i Ttalije, kno i slabostima { nemoéi Lige narod, Franco je 1939. godine usposta- vio fasisti¢ki rezim u Spanjolskoj. Ali bez obzira na dodivijeni poraz, spanjolski oslobo- dilacki rat ostavio je duboke dojmovei znataj- no e utjecao na brojne oslobodila&kei progre- sivne pokrete uoti iu toku drugog svjetskog rata. I oko 250 jugoslavenskih dobrovoljaca koji su s¢ uspjeli u najtetim uyjetima vratiti u Jugostaviju, imali su sa svojim iskustvom stetenim na spanjolskim bojftima znaéajnu tulogu u narodnooslobodilatkom ratu, U tim godinama, mira nije bilo nina drugom kraju svijeta. Sredinom 1937, godine militaristicki Japan predao je u opeu ofenzivu u Kini, Za godinu dana osvojio je najbogatije ‘oblast, glavne deljeznidkt pruge, huke i kine~ ske gradove. Inicijativu Komunisti¢ke partije Kine o stvaranju jedinsivene antijapanske fronte pribwatio je Kuomintang u rujnu 193 godine. Liga naroda ponovno je pokusala intervenirati protiv japanske agresije u Kini, a sve je ostalo na preporuci da Japan potra ‘mirno rjeSenje za sporna pitanja, znati — bez reaultata. Kako ni SAD, Velika Britanija i Francuska nisu izravno poduzele nifta protiv Japana, jako su njegovor ekspanzijom bili Lijvo: Spanjlskl borae pogoden u jury — inuzctan trenutak kot Je oxjekoyjeGi Robert Kapa. Dest: Nakon Anschluss, 1938. godine, Hitler je svetano uSao u glavai grad Austrile, Bes. uugrofeni njihovi posjedi u Tibom oceanu, ohrabreni militaristiSki japanski krugovi po- kuSali su prodrijeti i dalje na teritorij Soviet skog Saveza ju Mongoliju, U rajonu jezera Hasan, sredinom 1938,, ije izbacile su nakon ogoréene borbe japanskog agresora. Japanci su porateni iu agresij protiv Mongolske Narodne Republike. Na- kon tih poruza Japan se vite nije ohrabrio da covjetske | mongolske prostore, ropa seth godina brzim koracima pribli: 2avali ratu. Njematka je znala iskoristity popustljivest zapadnih velikih sila 1 antiso- Vietsko raspolozenje njihovih viadajuéih keu {gova, pa se ukurbano naorudavala i priprema- la 2a orufani sukob, Bila je ve moderne oruzane snage u jatini od 36 divizijai stvarala je snagno zrakoplovsivo i najsuvre- ‘meniju ratnu mornaricu, Liga nuroda samo je konstatirala da je Njematka povrijedila odredbe Versaillesiog mirovnog ugovora. Ni- Ha se nije poduzclo ni kada je njematka vojska remilitarizirala Rajnsku oblast u ofuj- ku 1936, godine. Nijemci su na granici prema Francusko) gradili utvrdenu Siegiriedovu linjju Jo w listopadu 1936, w njemadkom g Sabu jzraden je ratni plan za okupaciju Austrije. U veljadi 1938. godine Hitler je u Reichstag pajetifno igjovio da ne mode bit ravnodudan prema sudbini desetmilijuna Ni- jemuca w Awstriji 1 Cehoslovackoj. Time je definitisne moralo postat jasno da se sviet nalazi pred novom njemackom agresijom. novim ratom, fako je pailikom potpisivania njemadko-austjskop ugovora 1936. godine, Hitler svotuno obeéao da se nate mijhati unutradnje stvari Austrie, onje u veliat 1938 1 Berchtesgaden primorao austriskog kan- celara Schuschnigen da za ministra unvtra- {nih poslova postavi Seyss-Inquaria, vodu austrijskih nacista. Rojedi se plebiscita, kos je 4.13. ofujka zakazao Schuschnigg. Hitler je dva dana prije tog datuma ultimativno zabi- jevao Schuschniggovu demisiju i postavijanje Seyss-Inquarta za austrijskog kancelara. Novi kKancelar sastavio je nucisti¢ku Viadu Austrijei pozvao njemacke trupe da dodu u Austriju. Hitler 1 Seyss-Inguart su 13. obujka 1938, objavili pripojenje (Anschluss) Austrije Tre gem Reich. Usporedno s odvojenim_pripremama za svoja agresivna nastupanja, fasistitka alija i nacisti¢ka Njematka podinju sve gjednje su divati | raznim ugovornim obavezama evrsto se vezivati jedna uz drugu. Takozvanim »Ok. tobarskim protokolome vojnojj paliticko} suradnji,u listopadu 1936. godine, Niemacka italia stvorile su osovinu Rim-Berlin. Mjesee dana kasnije Njematka | Japan zakijugile su pakt Antikominterna, kojem je godinu dans kasnije pristupila i Italia, a 1939. godine Madarska i Spanjolska. Antikominterna je ‘okupliala fa8istitke deZave 2a borbu protiv medunarodnog radnickog pokreta i svih dru» ih naprednih snaga i predvidala tijesnu sur dnju Glanica pakta protiv Kominterne. Paktw Je prikljuéen specijalni tajni protokol, koji je predvidao zajednitke mjere 2a borbu protiv Soyjetskog Saver 4 obavezivao ugovorne strane da s ajim ne potpisuju polititke ugovo- re. Taj je pakt formalno prestso vrijediti zakljudenjem sovjetsko-njemackog ugovoru 0 nenapadanju, 23. kolovoza 1939. godine. Mje- sec dana nakon toga, Njematka, Italija 1 Japan zakljudile su Trojnt pakt, kojem je ‘osnovni cilj bio ostvarenje syjetske dominacije falistigkib sila. Naoko jedinstvenu osovinu Rim-Berlin-Tokio sve su vie, medutim, pod Vajali posebni interesi: Njemagku je interesira- la Evropa, Ttaliju podeugje Sredazemlja, Bal= kana j Affike, a Jupan je gledao iznad svega svoje interese na Dalekom isioku i u Tihom ‘ecean, 1 dok su Italia, postije oxvajanja Etiopije, te Japan, postije uspjeha u Kini i neuspjeha protiv’ Sovjetskog Saveza i Mongolie, bili privremeno zustali i Cekali neki svoj novi veliki tremutaks, Niemadka je, korak po korak, bez upotrebe oruzja, alt_prijetnjom ‘onuzjem, gazila evropske zemlje. Nukon Au- 1, dal 08 Hitlerovog govora uw Reichstagu u veljadi 1938, na redu je bila Cehoslovatka, Nahuika- ni iz Berlina, Nijemct u Cehoslovatkoj, osobi- to oni u Sudetima, podeli su w proljese 1938 /oditi otvorenu propagandu 2a samoupra 1 zatim i 2a pripojenje Njematko}. Odgo strife, 30 se, vost suit 19 i ova) put dosiedna politic! popustanja, bri- tanska vada premijera Chamberlaina kon~ taktirala jes nacisti¢kom Njematkom i nudila a pomirljive prijedloge za rjekenje sudetske kri- ze, Vidjevli slabost i popustijivost Velike Britanije i Frncuske, Hitler je postuo jo8 bezobzimniji, poveéao je svoje zahijeve, forsi rao Vojne. pripreme, ucjenjivac + nupokon primorao Chamberlaina i francuskog premi jera Daladiera da dodu Munchen i pribvute svrgenu star. Sovjetskt Savez, Kopi nije bi poevatt u Munchen pomoéi Cehostovaékoj ako to udini i Francu ska, Tridesetog rujna 1938. godine potpisun je stavio je do znanja da ée Sasvim gore: Hiri britanskl premijer Manchenski sporazum, kojim su zapadne sit Chamberlain pregovaraju @ Cehosloratho}, ——zrivovale Cehoslovachu. Da bi. pridobil Horthijevu Madarska 2a svoje daljnje os Gore: Ulazak njemaékih trupa w Ceboslorntku | Moravsku, ofujks 1939, Na slici: njemaéki tenkovi ulaze u Prag, jacke planove, Njemadka i I Prvom betkom arb slovagku da ustup) Madarske Potkurpaiske Rusije. Hitler, medutim, ni time ujku 1939, godine Cesku j Moray: sku two rao 0 Slovacke | juéi na prijetete njemacke provokueije i pod uklu aktivnost sudetskih fatista, Cehoslo- vatka je u svibaju 1938, naredila mobilizaciju nnckih klusa rezervista. Ali u Berlinu je vee bil razradena direktiva »Griine 2a napad Cehostovatku najkasnije do 1. listopads 1938, ikom mitingu u Nurnbergu, 12. rujna. je grubo napao Cehoslovatku, Ost nije bio jo8zadovoljan. U of njematke su trupe okupiral sku.a od Slovueke stvorile maric vin faSista Tisa Paraieino stim, nacisti¢ka Njematka posla- lu Je ultimatum Livi i natjerala je dis joj ofujke 1939. ustupi Memielsku oblast Da ne bi previge zanstala za svojim »velikim bratoma — nacistickom Njemackom — tal ja se ponovno dala u napad, Slu2esi se blag naklonoteu jugostavenske viade, Malija j truvnja 1939, godine iznenada napals Albani ju i pripolila je talijansko) kruni. Tako su talijanske trupe Sirokom frontom izbile na granice Jugoslavije, Sto je, ue veé rasporedene hjematke trupe nu jugoslavenskoj granici u Karavunkama, jo8 vie pogordalo ionako te- 2ak polititki { vojni potodaj Jugoslavije Kako su sve te fabisti¢ke reperkusia 22 agresore, bilo je normalno da je Njemacka stekla, ak barem osnovunu mos nekagnjeno harati Evropom, zahvaljujudi su: Protnostima interesa evropskih velesila i, pr svega, igrgui na kartu toboZnje zajedni ugrozenosii of Soyjetskog Savera gresije protle bez ne ba’ uvjereaje, a ono Iu da ée | dalje Zalo je Njematka jo’ pot postivila Poljskoj zabrjev da jo} vrati Danzig (Gdansk) i da jo} dopusti uspostavljanje slo- bodnog prolaza preko poljskog koridors s istognom Prusijom. Polisku jeenergitno odbi- la taj zahtjev, Tek tada su Velika Britanija | Francuska konatno uvidjele da th agresija faststidkih sila, posebno Njemagk ava. Velika Br Njemaékoj kako vise ij ozujkas 1939, anja je, da bi pokaza je spremna mirno sledati njezina osvajanja, jaméila integritet poljskih granica i skiopta s Poljskom spora ‘2um o uzajaranoj pomos:, Francuska je potve dia otpriie potpisan francusko-poljski saver Nato je Njematka, 29. travnja 1939, odbs smaéko-polski ugovor 0 nenapadanju iz 1934. godine i njemadko-britanski pomorski ugovor iz 1935. godine. Bilo je jasno; Evropa <= nakizi na samom rub velikog ratnog ponora. U tom trinaestom situ britanska francuska viads uvidjele su znaéenje mogusih Kontukata sy Sovjetskim Savezom, Ponudile su Moskvi zakijutenje polittkih ugovora i obrambenih saveza. ali do sporazama ipak nije dos nepovjetenja i stvorio se predubok jaz izmeda evropskih kapitalistitkih edn} ijedne soxijalistcke zemlje na druga. Sovjetski Saver, osim toga, nije jo8 bio spre S godinama se nagomilalo previse } man za ratovanje, Hilo je dobiti na vremenu. To je osigurao sklapunjem ugovora o nenaps: danju s Njemackom, koji je potpisan u Mos kvi 23, kolovoza 1939, Posio je otklonila bojazun od anglo- francusko-sovjetskog paktiziranja, a uyjere na da ée zapadne sile i dalje ostati pri deklara tivnim prosvjedima, nacistitka Njemacka je | ryjna 1939, godine napala Poljsku. Alt ovaj put Njemacks je pogretno raéunala. Velika Britanija i Prancuska su 3. rujna objavile rat Njematkoj, jer se Berlin nije odazvso njihovu ultimaturu da obustavi rat Poljskoj, Nared: nih su duna britanski dominion) — Australia Jwnoafrigka Unija 1 Kanuda oder objavilt rat Njemadkoj jetski rat Nisu sve zemlje koje su se borle w prvom syjetskor ratu podjecinako intenzivno i teme- Uitoanalizirate dogadaje i toga rata da bi a temedju iskustava stetenih iz pobjeda ii por 73 ingradile stay o eventuslnom buduéem 1 1 najdjelowornijem naorwzanju Opéenito weevil, pobjednicke zemlje manje su se udubjivale u prougavanje minulog rata od Pobijedenih. Na syakt nacin, nisu uvjek anate izvvei vuljane zakljulke, nit su potpuno shva- tile koliko tehnitki razvoj am poslijgratnim godinama mote uljecati na ratovanje: Karake tcrstigna je Francuska. Njzini vojni krugovi, izwevii nekolicinu rladih ofa, isu usp sagledati viogu oklopaih snaga { zrakoplov- siva nekom buduéem orwanom sukobu. Pobijedene sile. w prvom redu. Njemagka, vie su kriti¢nost ispitale uzroke svojeg pora- 71 { na vrijeme uosile sve predaosti Koje im prudaju nova tehnitka dostigauca, prije svega tenkovi | avijaciia, u ostvarivanju agresivnih revanGstitkih ciljeva U Niermacko} je, poslijedoluska maciema na viast i usvajanja agresivaih ratnih planova, izgradena koncepeija munjevitog tals, To je proizailo iz njezine osvajatke politike | nac- itke idcologie,loseg geostrateskog polodaja i ekonomskih moguenosti. Berlin je odbaci ugotraini rovovski cat | iavadio takay ratni mehanizam koji je esiguravao brzo ostvurenje rainih cijeva Pribvageno je nugeldeda se neprijatel tuée postupno i br20 ida see voi rat na vite fronta. Nijemei su trail rjesenia w neutralizaeji velikih ila dok se ne obraguna 5 malim susjednim drdavama, a onda du Pojedinatno tuku i velike sile, Cjevima nje- athe osvajacke politike bila Je poteinjena i takozvana »prosirena strategijac. To je bila Kombinucija ucjens, la, obe&anj, prijetni i jclovanja pete Kolone, sragunata na slabljce nye otporne moet i raspolodenja protivnika 2a borbu. Time se hijelo posti da se protivnik atjera na kapitulacju bez prolijevanja krvi Gore: Hitler | Mussolini na jednoj vojno} paradi u Njematkoj, 1938. godine. ‘mehaniziranu armiju za izyodenje munjevitog rata, Na slici: Njemagka motorizacija na velikoj paradi 1937. godine, ok bi oruzane snage u potetku bile sredstvo zastrasivanja, a angadirale bi se tek kada so drugim sredstvima ne bi ostvaril politicki eiljei. ‘Nijemet su wdrugi svjetski rat usls ofenziv- him oruPanim snagama koje su bile sredstvo 74 ostvarenje osvajackih ciljeva Hitlerje 1938. godine postao vrhovnizapo- ‘ednik svih orudanih snaga. Njemu su bil pottinjeni komandanti kopnene vojske, 2ra- Koplovstva i ratne morarice Kad je Njemaeks napala Poljsku, raspol gala je s4 103 diviije, otprilike 3600 najmo- demnijih avions i 187 rani brodova. U ajematkoj kopnenoj vojsei glavnu su ulogu imale oklopno-mehanirane divizie Pieladiske diviaifenisu imale dovoljno mote rizacije, i pokret se odvijao stotnom zapre om, Sto je moralo ukodité brziny kretanja teakovskih divizija, posebno u rat protiv Sovjetskog Saveza. Njematko zrakoplovstvo imalo je ofenzivau wlogu, + izrazitim gusar- skim metodama bombardiranja naseljenih mijesta j otvorenih gradova (Rotterdam, Beo- grad idrugi). Njemacka ratna moraaric, ake brojéano mala u odnosu prema ratnim flota- ma Velike Britunije, Francuske SAD, pripre- mala se mi agresivne ofenzivne akcijena otvo- ‘fenom moru i za gusarske napade U potetku drugog svjetskog rata Nijeme! st Uuspieliostvariti svoju doktrinu munjevitog fats. Pripajanjem Austrije i zauzimanjem Ce hoslovatke profirili su matenijainu osnovu zu vodenje rata, a ugovornim vezivanjem Ru: rmunjske, Bugarske, Spanjolsket drug osigu- rali su naftu { druge stratetke sirovine, bez Kojih bi se te8ko mogii upustiti u ratovanje Najvoti uspjch postigia je njematka doktrina munjevitog rata u Polskoj, 4 zatim u Dane skoj, Norvetko), Nizozemsko}, Belgiji i Fran- cuskoj. Prilikem sapada na Jugosiaviju i Gréku njematka vrhovna komanda zakijucila je da je munjeviti rat mogué ina planinskom zemijitu. Relativno liko ostvarene pobjede w potetku rata ulile su njemackim genera Samouvjerenost u mot njemackih oruzanih snaga, Zato vrhovna komanda nije smatra potrebnim da se 24 rat protiv. Sovjetskog Sayezs poduzmu druge vojne mjere. Ratna praksa ubrzo je to demantirala: munjeviti rat Pretvorio sc kod Moskve w dugotrajni, iscr- pliujut, totalni rat, x brojéano 4 materijaino ‘nadmoénijim protivnikom — antifassti¢kom koalicjjom. Takav rat nacigi nikada_ nist 2elel,niti su ga mogh izdréati Druga fasistitka sil, Italia, bil je, zbog ‘ogranigenih materijalnih moguénosti i politié Kog stanja u remlj, jot znatno Njemacke sposobna 7a du toga su talijanski politigh | vojni krugovi pri odredivanju loge Ualije w budugem ratw ragunali tim da ée mod stupitiw rat u onom trenis kad bud sigurm u aku pobjedu, Rim je, naime, poluzio od toga da ée stupanjem Njemacke u rat njihov zajednithi neprijatelj prije svega Francuska — biti do te mjere angadiran borbama protiv Nijemaca da 6 taljanske orwBane stage biti slobodne za tne operacje, Koje Ge moti poduzeti huda i ade budu smatrali potrebnim, Zatosu taljan- ski vojno-politi¢ki krugovi usvojil ofenzivnu Strateaij, koja im je trebala donijeti brew pobjedu, i, razumije se, ostvarenje njihovih resivnih planova. Nositej rei ratnih ope- taciia | pobjeda trebale su, prema midljenja {alijanskih generala, iti motorachanizirane i, W pevom redu, zrakoplovne snage. Zato st Talijani izgradili jake zrakoploune snage, i kd je poteo rat, imal su 2500aviona. Avijac- Ja je svojim akcijama trebals onesposobiti protivnika za uspjesno nastavljanje rata. No otekivanga talijanskih vojnih rukovodilacs isu se nikada realiiraa, jer, objektivno, take resto zrakoplovstvo nije niti moglo ostvarti Bila je to iluzija. talijanskog generalstaba, zanesenog velikim poliidkim ambieijama agresivnog ratovanja Talijani su u doba mira dedi veliku vojsku, ‘oko 400000 vojniks svrstanih u 63 diviije Predvidali su da w sluéaju ruta mobilziraja i ‘opreme oko 8 divizja, To, medutim, nis ‘mogli ostvarti, Opremil su samo 73 divzie, ‘od kojih je najyite bilo obiénih pjcbadijakih (43), Ofenzivns moé talijanske armije bil mala, jer su imali samo tri oklopne divizije naoruzane lakim tenkovima od 3,5 do 8 tona koji nisu bili sposobni gotovo ni za Sto, nit su mogli dod do izraaja. Ratnoj mornarici poklonili su viSe paanje, w skiadu