Napomene za izradu diplomskog rada

Mr. sc. Željko Popović, prof. visoke škole (© interno za diplomante lipanj 2004.), popovic@ffos.hr

Opće upute

Diplomski rad je samostalno i stručno djelo studenta u kojem pod vodstvom mentora
obrađuje utvrđenu temu. Pravilnikom o režimu studija utvrđeni su nastavni predmeti,
odnosno nastavni programi iz kojih se mogu raditi diplomski radovi1.

Osnovna svrha izrade diplomskog rada je u tome da student nakon položenih ispita,
izrade seminarskih radova, provedene stručne prakse i izvršenih svih drugih obaveza
tijekom studija dokaže sposobnost samostalnog rješavanja kompleksnog problema i
snalaženja u rješavanju teorijskih i praktičnih istraživačkih problema koji ne moraju
imati karakter originalnosti.
U izradi diplomskog rada student mora dokazati sposobnost primjene teorijskog i
praktičnog znanja stečenog tijekom studija te sposobnost samostalnog služenja
aktualnom stranom i domaćom literaturom u pismenoj obradi teme.
Izradom diplomskog rada student mora dokazati:
• sposobnost primjene stručnih i znanstvenih metoda te odgovarajućeg stručnog
ili znanstvenog instrumentarija u obradi aktualne teme
• sposobnost korištenja relevantnih tuđih spoznaja, stavova i znanstvenih
činjenica koje su objavljene u literaturi
• sposobnost pravilne obrade ilustracija (tabela, grafikona, fotografija, crteža).

Tema diplomskog rada odabire se u pravilu tijekom posljednje godine studija. Nakon
što student odabere područje ili temu koje ga zanima, treba se posavjetovati s
nastavnikom koji predaje predmete što pokrivaju to područje. Nastavnik će razmotriti
ideju, predložiti studentu moguće teme i poželjna istraživanja te ga uputiti na
potrebnu literaturu. S odabranim nastavnikom-mentorom treba dogovoriti slijed i
dinamiku izrade diplomskoga rada te se iste i držati koliko, je to moguće, zbog
specifičnosti pojedine teme. Koristiti konzultacije, ali pokazati veliku samostalnost.

Rad treba na vrijeme prijaviti – najkasnije prije početka posljednjeg semestra studija.
Diplomski rad se prijavljuje u studentsku Referadu na posebnom obrascu kojeg
potpisuju student-diplomant i nastavnik-mentor uz naznaku naslova teme
diplomskoga rada i predmeta (ili područja znanosti) iz kojeg će rad biti izrađen.
Članovi katedre, posebno povjerenstvo ili dekan osobno određuju mentora, utvrđuju
točan naslov rada i povjerenstvo od tri člana za ocjenu i obranu diplomskog rada
(jedan od članova je uvijek mentor) te završnog (diplomskog) ispita. Naslove tema
diplomskih radova i mentore potvrđuje Fakultetsko vijeće Učiteljskog fakulteta. Tek
nakon što nastavnik-mentor pregleda diplomski rad i pozitivno ga ocijeni, student
može predati tri uvezana i tiskana primjerka diplomskog rada (kao i dva na
prikladnom elektroničkom mediju - CD-u ili disketi). Diplomski ispit prijavljuje se
molbom (obrascem) u studentskoj Referadi najmanje tjedan dana prije planirane
obrane. Članovi povjerenstva dobiju svaki na uvid i ocjenu po jedan primjerak
diplomskog rada. Jedan od tih primjeraka vraća se studentu nakon obranjenog
diplomskog rada; drugi primjerak (zajedno s jednim elektroničkim primjerkom) ostaje

1
Zelenika, Ratko, 1990.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 2. izd.
Partizanska knjiga, Rijeka, str. 138.
nastavniku-mentoru, a treći se evidentira i ostaje u Knjižnici Učiteljskoga fakulteta
zajedno s drugom elektroničkim primjerkom.
Obrana je javna i uz članove komisije mogu je slušati i drugi zainteresirani. Na
diplomskom ispitu piše se zapisnik koji potpisuju članovi ispitnog povjerenstva.

Diplomski rad se može izraditi kao teorijski i kao istraživački ili (najčešće) kao
kombinacija oba. Diplomski rad na Učiteljskom fakultetu može sadržavati metodički
dio koji je vezan za primjenu istraženoga u osnovnoj školi ili vrtiću.

Za samu obranu treba dobro pripremiti izlaganje diplomskog rada u trajanju

dvadesetak minuta (ili kraće). Mogu se koristiti sredstva za prezentaciju (npr.
program MS Power Point). Nakon izloženog rada slijede pitanja članova
povjerenstva.

Treba napomenuti da je obrana diplomskog rada svečani čin koji predstavlja krunu
napora kojeg je student uložio tijekom studiranja, a ujedno je i završni ispit nakon
kojega stječe odgovarajuću visoku stručnu spremu i naziv s titulom koja pristupniku
pripadaju prema zakonu.

Upute o pisanju

Diplomski rad se piše u prvom licu jednine, kao i drugi kvalifikacijski radovi
(magistarski radovi i doktorske disertacije) što za druge radove ne vrijedi (u njima je
uobičajeno pisati u prvom licu množine).
Sve stranice se numeriraju.
Tablice se nadpisuju jasnim i konciznim naslovima koji objašnjavaju tablice i
numeriraju se slijedom od 1. Npr. Tablica 1. ili Tab. 1.
Slike se podpisuju jasnim i konciznim naslovom koji objašnjava sliku i numeriraju
slijedom od 1. Npr. Slika 1. ili Sl. 1.
Svi prilozi se numeriraju i imaju naslove; popis priloga je na početku poglavlja s
prilozima.
Izvore preuzetih tablica, slika ili drugih priloga moraju se navesti u zagradi iza
naslova slike. Popis izvora preuzetih fotografija, tablica ili slika može se dati u prilogu
rada kao posebno poglavlje uz poglavlje Literetura. U tekstu se poziva na pojedine
slike i tablice.
Svi navodi u tekstu moraju biti potkrepljeni dokazom: ili vlastitim rezultatima
istraživanja ili citiranjem (parafraziranjem) iz literature ili drugih izvora (o načinu
citiranja pogledati primjere u prilogu). Važno je napomenuti da u tekstu diplomskoga
rada svaku tvrdnju preuzetu iz nekog izvora treba citirati navođenjem prezimena
autora i godine izdanja tog izvora u zagradi; na primjer:

Izvanučionička nastava ima veliku važnost jer se predmeti spoznavanja nalaze u svom
prirodnom okruženju ili mjestu proizvodnje (De Zan, 1999.).
Ili
De Zan (1999.) ističe važnost izvanučioničke nastave jer se predmeti spoznavanja nalaze u
svom prirodnom okruženju ili mjestu proizvodnje.

Sve latinske nazive roda i vrste organizama pišu se kurzivom (italic fontom), a ostale
latinske nazive velikim početnim slovom, ako je sistematska jedinica viša od roda.
Vrsta i sistematske jedinice niže od vrste pišu se malim početnim slovom. Hrvatska
se imena pišu malim slovima npr.:
 Nerium oleander L., oleandar
Aquifoliaceae
Ilex aquifolium L., božikovina ili zelenika.

Iznimno, to ne mora biti poštovano u tablicama ili zasebnim popisima.

Optimalan opseg diplomskog rada je između 20 i 40 stranica, ali to ovisi o temi,

prilozima i dr. Uobičajeno je da se običan tekst piše na papiru A4 formata, veličinom
slova (Font Size) 12 i to Arial ili Times New Roman, a prored je 1,5 ili 2 u programu
za obradu teksta MS Word. To ne mora vrijediti za grafikone, priloge, naslove,
naslovnu stranicu.

Tekst diplomskoga rada treba biti napisan na korektnom hrvatskom književnom

jeziku, zato je tekst nakon završetka pisanja potrebno još jednom pozorno pročitati i
lektorirati. Ovdje uveliko pomažu spell checkeri ugrađeni u mnoge tekst procesore
današnjih računalnih programa za obradu teksta. Tekst engleskog sažetka treba biti
napisan na korektnom engleskom jeziku, također dodatno provjeren od jezičnog
stručnjaka.

Iza naslovne stranice (primjer pogledati u prilogu) koja je jednaka onoj na koricama,
može se napisati zahvala u kojoj se spomene gdje je rad načinjen, iz kojeg je
predmeta napisan, kod kojeg mentora-nastavnika, te osobe ili ustanove (škole) koje
su pomogle pri izradi diplomskoga rada. Npr.:

Diplomski rad izrađen je na Katedri za prirodoslovlje Učiteljskog fakulteta u Osijeku iz kolegija

Prirodoslovlje.
Zahvaljujem mentoru mr. sc. Željku Popoviću, profesoru visoke škole, na suradnji i pomoći.
Veliko hvala Eko centru ˝Caput insulae- Beli˝, posebno dr. Goranu Sušiću i prof. Tei Perinčić,
koji su mi omogućili boravak u Eko centru i pomogli u prikupljanju materijala.
Posebno zahvaljujem Nadi Vuković profesorici biologije iz Osijeka, članici projekta ˝Alternativa
nasilju˝ koja mi je pomogla u prikupljanju različitih pedagoških radionica.
Također, zahvaljujem učiteljici Đurđici Pavić (Osnovna škola Antuna Gustava Matoša iz
Zaboka) što mi je omogućila da s njezinim razredom boravim u tjednom školskom taboru u
Belom. Zahvaljujem joj na suradnji i savjetima.

Nakon zahvale slijedi Sadržaj koji pregledno donosi naslove i podnaslove pojedinih
poglavlja diplomskoga rada sa stranicama na kojima se u radu nalaze. Prva, početna
stranica diplomskoga rada je Sadržaj (naslovnica i zahvala se ne numeriraju).
Umjesto ili nakon zahvale može uslijediti Predgovor.

Elemente diplomskog rada student dogovara s mentorom, ali općenito, diplomski rad
treba imati sljedeća poglavlja:

1. UVOD
1.1. u ovom dijelu mogu se objasniti osnovni pojmovi vezani uz diplomski
rad (naslov npr. Pojam … ).
1.2. u ovom dijelu može se prikazati povijesni ili literaturni pregled
dosadašnjih istraživanja (naslov npr. Dosadašnja istraživanja).
1.3. ovdje se trebaju jasno istaknuti svrha (ili cilj) i zadatci diplomskoga rada
– pišu se u budućem vremenu (naslov npr. Svrha diplomskoga rada).
2. TEORIJSKI DIO
u ovom poglavlju, koji može nositi drugačiji naslov, mogu se obraditi teorijske
postavke samoga rada. Ovaj je dio kod teorijskih radova opsežan s mnogo
literaturnih citata, a kod istraživačkih radova je manje opsežan. Može
sadržavati više različitih poglavlja – ovisno o odabranoj temi. Kod ekoloških
tema obično stoji: PODRUČJE ISTRAŽIVANJA u kojima su priložene karte i
geografski ili geološki podatci i opisi.

3. MATERIJAL I METODE ili ISPITANICI I METODE

3.1. Materijal ili Ispitanici
ovdje se spomene biljni, životinjski materijal ili se navedu škole, odjeli,
broj ispitanika po razrednim odjelima i dr.
3.2. Metode
u ovom poglavlju napišu se metode ispitivanja, koji su testovi
primijenjeni, koji instrumenti, vremensko razdoblje istraživanja. Paziti da
se točno istaknu autori pojedinih primijenjenih metoda i literaturni izvori.
3.2.1. Statističke metode
ovdje se navedu primijenjene statističke metode obrade podataka s
obveznim navodom primijenjene literature.

4. REZULTATI (može biti i REZULTATI I RASPRAVA)

4.1. u podpoglavljima se navode - dokumentiraju rezultati mjerenja i drugi
dobiveni podatci po segmentima istraživanja: tablično, grafikonima, slikama,
fotografijama i obvezno tekstom. Ovdje treba opisati eksperimentalne pristupe,
ali bez ponavljanja detalja o materijalima i metodama. Cijelo ovo poglavlje
treba pisati u prošlom vremenu, iznoseći činjenice, brojke i rezultate
potkrijepljene statistikom, slikama i drugim analizama koje su obavljene
tijekom istraživanja. Pisati treba logičnim slijedom što često nije i slijed kojim
se radilo. Ovaj dio diplomskoga rad treba biti najopsežniji.

5. PRAKTIČNO IZVOĐENJE NASTAVE

(Ovo poglavlje kod pojedinih tema može izostati).
Ovo poglavlje može dominirati čitavim diplomskim radom ako je osnovna tema
metodika rada u nastavi, ali može biti samo ilustrativno tako da prikaže
područje u kojem se istraženo može primijeniti u nastavi.
5.1. Priprema za nastavu (prilaže se pisana opširna Priprema, koja može
stajati i u poglavlju Prilozi).
5.2. Rasprava o provedenoj nastavi

6. RASPRAVA (može biti i REZULTATI I RASPRAVA)

U ovom se poglavlju piše o značenju dobivenih rezultata i o njima se
raspravlja: komentarom, usporedbom, analizom. Ovdje se mogu oblikovati
novi grafikoni i tablice koji pregledno daju usporedbe pojedinih dijelova
istraživanja. Objašnjavajući rezultate mogu se formulirati hipoteze, može se i
spekulirati, ali treba jasno istaknuti gdje spekulacija počinje, a gdje završava.
U drugom dijelu rasprave (koji može biti podpoglavlje) komentiraju se
istraživanja koja su na isti ili sličan (usporediv) način provodili drugi autori.
Ovdje se prenose – citiraju njihovi rezultati te uspoređuju s onima dobivenim
vlastitim istraživanjima. Tu se pokušava prosuditi koliko su rezultati samog
 rada doprinijeli razvoju struke, a pokazuje se i koliko student zaista vlada
literaturom i područjem koje je sam odabrao. Ovo je svakako intrigantan,
najzanimljiviji i najvrjedniji dio rada koji pokazuje koliko je student-apsolvent
sposoban samostalno (uz pomoć mentora) donositi sudove u struci koju stječe
nakon položenog diplomskog ispita.
Na kraju rasprave se poziva na svrhu – cilj rada i na pitanje postavljeno u
uvodu. Sada se ovdje može (i mora) argumentirano odgovoriti na postavljene
zadatke.

7. ZAKLJUČAK
U zaključku se doslovno mogu prepisati ili parafrazirati osnovne misli iz
rasprave. One se samo nabroje suvislim redoslijedom onako kako je teklo
istraživanje. Dozvoljeno je i numeriranje zaključaka. U zaključku se ne donose
nove teze – tome je mjesto u raspravi.

8. SAŽETAK
Sažetak predstavlja cjelokupni diplomski rad u malome. Treba sadržavati
osnovne misli iz svih poglavlja. Ne preporučuje se da je dulji od jedne do jedne
i pol tiskane stranice. U zaglavlju ovog poglavlja stoji referentni dio (naziv
sveučilišta, fakultet, naslov diplomskog rada, autor, mentor, grad i godina kada
je izdan) koji sliči naslovnoj stranici u nekoliko redaka, nakon čega slijedi
tekstualni dio sažetka. Prije tekstualnog dijela, moguće je staviti i druge
referentne dijelove: broj slika, tablica, fotografija, priloga, literaturnih jedinica i
dr. Hrvatski i engleski sažetak služe kao referenca o tome što je u diplomskom
radu urađeno.

9. SUMMARY je točno prevedeni sažetak sa hrvatskoga na engleski jezik.

10. LITERATURA
Ovom poglavlju je potrebno posvetiti veliku pozornost zbog mogućih netočnih
navoda. Literaturni podatci se numeriraju i navode abecednim redom prema
prezimenima autora knjiga, časopisa, periodike Interneta i drugih izvora. Svaki
spomenuti izvor podataka koji su navedeni u diplomskom radu moraju se
navesti u literaturi, a isto se ne može nešto spomenuti u Literaturi što nije
spomenuto u tekstu. Citirati treba samo radove koje se zaista prouči. Potrebno
je iz originalnih izvora prepisati sve potrebne podatke i iste naknadno još
jednom provjeriti. Nakon što je diplomski rad obranjen vrlo se često autor i
mnogi drugi čitači rado obraćaju ovom poglavlju iz kojih crpe nove (i stare)
podatke o ranije izdanim radovima na pojedinu temu. Osobitu pozornost treba
posvetiti jednoobraznosti i načinu citiranja različitih izvora (npr. izvora s
Interneta) – o tome pogledati prilog.

11. PRILOZI (- ako postoje)

U ovo poglavlje se stavlja sve ono što čini cjelinu koju zbog opsežnosti ili
cjelovitosti treba staviti zasebno: fotokopije dokumenta, ankete, karte, mape,
obrasci, kopije originalnih tekstova zakona ili dr. Prilozi trebaju biti numerirani,
a popis priloga može biti istaknut na početku ovog poglavlja. Stranice priloga
imaju svoje brojeve koji se nastavljaju iza glavnog dijela rada.

12. BILJEŠKE objasnidbene i bibliografske bilješke (- ako postoje)

U tekstu diplomskog rada pozivanje na korištenu literaturu (bibliografske
bilješke) ili objašnjenje nekog pojma ili postupka (sadržajne ili objasnidbene
bilješke) naznačuju se stavljanjem u zagradu broja bilješke (ili indeksnim
brojem) na koju se autor poziva. Bilješke se numeriraju arapskim brojevima u
zagradi, konsekutivno kroz čitav rad. Na kraju diplomskog rada u poglavlju
Bilješke navodi se potpuni sadržaj svake bilješke.
Sadržajne bilješke
Sadržajne ili objasnidbene bilješke se koriste za objašnjavanje neke
pojedinosti u vezi predmeta o kojemu se govori. Kako ove bilješke mogu
odvlačiti pozornost od problema preporučuje se da se koriste razmjerno
rijetko.
Umjesto umetanja bilješki u dnu teksta (fusnota) preporučuje se numeriranje
bilješke brojem u zagradi te stavljanje teksta bilješke na kraju uz pripadajući
broj u poglavlju Bilješke (u istom nizu s bibliografskim bilješkama).
Bibliografske bilješke
Pozivanje na korištenu literaturu naznačuje se brojem pod kojim se u poglavlju
Bilješke navodi potpuni bibliografski navod (kao i citiranje literature). Ako je u
djelu naveden doslovan citat iz literature onda navod mora sadržavati i točnu
stranicu s koje je preuzet citat. Ukoliko se na određeno djelo poziva nekoliko
puta za redom, svako pozivanje dobija sljedeći novi broj bilješke, a u sadržaju
bilješke ne ponavlja se potpuni navod već se koristi izraz "isto" ili latinska
skraćenica "ibid." Ukoliko je pozivanje na isti navod razdvojeno objasnidbenom
bilješkom ili kojom drugom bilješkom, mora se ponoviti bibliografski navod na
koji se bilješka odnosi.
Općenito se ne preporučuje često korištenje bilješki.

PRIMJER NASLOVNE STRANICE :

Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku
UČITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU
Učiteljski studij

MARIJA GRAH

EDUKACIJSKI PROGRAM «UČITI PRIRODU»

DIPLOMSKI RAD

Osijek , 2004.