Mreža ekosela Balkana

Vukomerić 23/4, 10418 Dubranec

web: www.ekosela.org
e-mail: info@ekosela.org
Žrn: 2340009-1110242579
Druga elektronička publikacija Mreže
Zima 2007.

Mi smo...Mreža ekosela Balkana (MEB),
koja okuplja ekološke udruge sa područja zapadnog
Balkana, a kao cilj imamo uspostavljanje mreže
edukacijskih centara za permakulturu i tehnologija
prijateljskih s okolišem, upotrebu obnovljivih izvora
energije, upotrebu prirodnih i recikliranih materijala
u graditeljstvu, proizvodnju organske hrane i
prirodnih kozmetičkih proizvoda, očuvanje
bioraznolikosti i agroraznolikosti u balkanskoj regiji.
Trenutno MEB okuplja šesnaest udruga iz Hrvatske
i Bosne i Hercegovine.
Naša je vizija razvoj permakulturnih edukacijskih
centara na Balkanu uz poštivanje i očuvanje svih
kulturnih i prirodnih raznolikosti regije, izgradnju
tolerancije i mira, te edukaciju i implementaciju
održivog načina življenja u urbanim i ruralnim
područjima. Od 2005. smo članovi Globalne mreže
Ekosela (Global Ecovillage Network).
Cilj ove publikacije je informirati i ujedno arhivirati
događaje i rad Mreže, te širiti praktične metode koje
se koriste u permakulturi i kreiranju ekosela.

Gacanje u blatu, radionica gradnje blama slame u Balama, ljeto 2006.

Sadržaj:
Aktivnosti Mreže ljeto 2006. - zima 2007.:
Bale slame u Balama - radionica gradnje balama slame, Ljiljana Drandić Kencel
Sastanak kao nastavak radionice - sastanak Mreže u Balama, Sunčana Pešak
Izborna skupština Mreže u Latinovcu - kratki osvrt, Marijana Lesar
Nova e-izdanja - predstavljanje brošure o umrežavanju i brošure o dobivanju
diplome permakulture, Marijana Lesar
Predstavljanje udruga:
VILENICE
RUSTICA
ČAROBNJAKOV ŠEŠIR
Praktična održivost:
10 KORAKA DO PERMAKULTURNOG VRTA
Najava aktivnosti
Publikacije i Impressum

1
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Aktivnosti MEB-a
ljeto 2006. - zima 2007.
Prva eko kuća od bala slame u
Istri, druga u Hrvatskoj
Ljiljana Drandić Kencel
Udruga za ekologiju i kulturu iz Pule bila
je domaćin radionice (od 19. do 24.
kolovoza 2006.) gradnje kuće od bala
slame te je u svom Eko-art centru Eia
kraj Bala pripremila materijal i spremno
dočekala tridesetak aktivista iz Mreže
ekosela Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Održivo graditeljstvo je sastavni dio
stalnog projekta koji se provodi u Eko-
art centru.
Gradnju su vodili Bruno Motik i Matko
Šišak iz udruge ZMAG na čijem je
Recikliranom imanju kraj Zagreba
sagrađena prva takva građevina u
Hrvatskoj.
Unaprijed su napravljene male betonske
kocke sa metalnim šipkama na koje je
(na radionici) trebalo postaviti drvene
stupove, a zatim je nasuto i utabano
nekoliko kubika pijeska te je temelj bio
spreman za gradnju.
Nakon okupljanja i radosnog
pozdravljanja, svi su se smjestili u svoje
šatore u kampu i prionuli planiranju
posla, formiranju radnih grupa,…
Gradnja ovakvih kuća poznata je u
svijetu, i dozvoljeno ih je graditi jer su
ispitivanja dokazala da je slama teško
zapaljiv materijal. Ako je tvrdo balirana i
obložena debelim slojem gline u njoj
nema dovoljno kisika da bi mogla
gorjeti. Snimljeni dokumentarni
materijal prikazuje kuće (prizemnice i
katnice) u Americi, Britaniji i
Francuskoj koje su starije od stotinu
godina i uz brižno održavanje, još
odolijevaju zubu vremenu! Počele su se
graditi i u Njemačkoj.
Kuća od slame u Eji je izgrađena u roku
od 4 dana. Gradilo ju je, kako je već
rečeno, oko 30 ljudi, a potrebno je
najmanje 10 da bi se moglo graditi.
Prva grupa je prionula postavljanju
drvene konstrukcije. Mjerilo se, pililo,
bušile se rupe, nabijalo, zabijalo i kao
malo čudo, izrastao je kostur kuće. Dok
su se rezali utori na gredama za krovište,
kreativke su rezbarile prednje letve pa je
tako rođen i zmajček koji štiti kuću.
Nakon toga su se pripremili drveni
temelji (koji su se izolirali s ljepenkom) i
letve za slamu. Grupa je veselo krenula u
obližnju štalu po bale slame koje su se
još jednom vezivale, da bi se jače
stisnule i krenulo je nizanje, red po red,
sa velikim „ciglama“ koje su gutale
prostor i visinu i začas su niknuli zidovi.
Slame svuda-u kosi, pod majicom, u
cipelama…ali sve uz smijeh i šalu.
I konačno je došao dan za igranje u blatu.
Od greda i najlona napravljen je
„bazenčić“ u koji se ubacivala glina,
sjeckana slama, grubi pijesak, zemlja
crvenica (zbog boje) i voda te se rukama
i nogama to sve miješalo da bi se dobila
kompaktna smijesa s kojom se
„žbukalo“, odn. nabacivalo na zidove od
slame, izvana i iznutra. To je bio poseban
doživljaj za sve. Možda je to bilo ugodno
„vraćanje“ u djetinjstvo kada smo svi
mijesili kolačiće od blata ili je bio
iskonski zov zemlje koja je uvijek
majčinska i iscjeljujuća, pa je gacanje u
blatu uz veseli ritam bubnja prerastao u
jedinstveni ples prijateljstva.
Na kraju se nasipavao šljunak na drvenu
krovnu konstrukciju (daske, ljepenka,
hidroizolacija), nasipalo se i nešto
zemlje pa su se posadili i sukulenti da bi
ozelenili krov, a ujedno stvorili i
izolaciju.
I tako je mala kuća niknula u nekoliko
dana. Ta blatnjava žbuka je ostavljena da
se suši petnaestak dana, a onda na to
treba nabaciti još jedan sloj grube žbuke
sa finim pijeskom i vapnom.
Kuća je jeftina (oko 12 000,00 kn) i
ekološka. Nadamo se da će i u našoj
zemlji shvatiti da su bale slame dobar
građevni materijal sa odličnom
zvučnom i toplinskom izolacijom te da
su takve kuće otpornije na požar od
drvenih kuća.
Dakle, još treba pričekati da se i u
Hrvatskoj bale slame priznaju kao
građevinski materijal te da i mi možemo
slijediti dobre primjere naših susjeda
Nijemaca i Mađara koji imaju cijela sela
izgrađena na taj način!
Slamu i blato iz kose i sa tijela
dobrovoljno su isprali morski valovi,
kao što je i tridesetak dragih ljudi
dobrovoljno gradilo kuću koja je
namijenjena za aktivnosti Centra u
hladnijem periodu, za volontere, goste i
sve koji žele doživjeti život u prirodi!
2
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Aktivnosti MEB-a
ljeto 2006. - zima 2007.
Sastanak kao nastavak radionice
Sunčana Pešak
Bale, 22. kolovoza 2006.
Zašto bi se sastanci svodili samo na priče?! Našem
domaćinu Eko art centru EIA u istarskoj općini Bale najprije
smo izgradili kuću. Potkraj kolovoza u četiri dana rada i
zabave nastala je mala građevina drvene konstrukcije,
slamnatih zidova, ožbukana smjesom gline, pijeska i slame,
namijenjena edukaciji i boravku volontera koji posjete
Centar. Nakon radionice, pomalo umorni i blatni ali beskrajno
zadovoljni, udobno smo se smjestili u hlad šumarka kako bi
razmijenili iskustva i dogovorili se o planovima za budućnost.
Prva točka dnevnog reda bila je, kao što je
uobičajeno, predstavljanje rada svake od okupljenih članica u
razdoblju od prošlog sastanka. Životne priče isprepliču se s
projektima udruga, a život se organizira kroz projekte i
suradnju, pa je razgovor nabijen emocijama dok
prepričavamo i analiziramo sva naša postignuća i probleme.
Najznačajnija promjena zbila se u udruzi Čarobnjakov šešir.
Nakon dugog niza godina nomadskog života postali su
ponosni vlasnici zemlje u Istri gdje planiraju izgraditi
ekoselo. Smjestili su se u blizini centra EIA pa će moći
udružiti snage. U Latinovcu se radilo na poboljšanju
infrastrukture, osigurana je mogućnost boravka i održavanja
radionica čak i zimi, dok je u Čakovcu udruga Kneja kroz
projekt «Budućnost kuca na seoska vrata» vodila edukaciju o
raznim temama vezanim za permakulturu i očuvanje
tradicijskog nasljeđa. Aktivnosti i događanja nije uzmanjkalo
ni kod ostalih članica mreže - Vilenice istražuju vilinske
gajeve, Rustica razmjenjuje sjeme, ZMAG gradi i radi na
imanju u Vukomeriću, Una-flora-fauna se bori s lokalnim
vlastima, EIA slavi vjenčanje, Gaia iščekuje bebu...
Provedbeni odbor radio je punom parom, pa smo
nakon kraće rasprave prihvatili sve njihove prijedloge.
Raspravljalo se o uvjetima koje trebaju ispunjavati udruge
članice, njihovim pravima i obvezama. Za članstvo ostaje
najvažnija socijalna komponenta organizacije, pa pravne
profitne osobe ne mogu biti punopravni članovi nego tek
pridruženi. Iz MEB-a su izašle udruge Bhumi, ACT i Sunce, a
upitno je članstvo Bio Istre, Kutereva i Ortiješa jer ih dugo
nismo vidjeli ni čuli. No ima nas baš onoliko koliko treba.
Odlučeno je da će se više pažnje posvetiti unutarnjem razvoju
mreže kako bi se što bolje upoznali i zbližili, na račun
vanjskog razvoja čemu ćemo se više posvetiti u nekoj idućoj
fazi. Prihvatili smo i prijedlog da ćemo kao sastavni dio
sastanaka održavati i radionice kako bi ujedno i pomogli
domaćinima.
Na dnevni je došla i rasprava o suradnjama s drugim
mrežama ekosela. GEN (Global Ecovillage Network) bi nam
mogao financirati razne aktivnosti koje pridonose jačanju
mreže, a projekt bi se radio u suradnji s drugim mrežama na
sličnom nivou razvoja. Za ovaj sastanak i za gradnju slamom i
GEN je donirao sredstva. Suradnju i pomoć nudi nam i mreža
ekosela LOS u Danskoj, a interes je pokazao i Europski
permakulturni institut.
U dinamičnoj raspravi vrijeme brzo leti, tako je i ovaj
sastanak proletio munjevitom brzinom. Nakon tjedan dana
provedenih u prirodi s dragim ljudima (i životinjama) u trenu
smo se našli začarani čarolijom iz čarobnjakovog šešira na
Festivalu uličnih čarobnjaka u Puli gdje smo se još jednom
proveselili prije odlaska kući.
3
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Aktivnosti MEB-a
ljeto 2006. - zima 2007.

Nova e-izdanja

U sklopu projekta jačanja Mreže, izradili smo dvije

elektroničke brošure: o iskustvima u Mreži o prednostima
umrežavanja i o metodama dobivanja diplome permakulture.
Svrha tih brošura je učiniti
dostupnim informacije o
permakulturnom pokretu i
poticati umrežavanje sličnih
inicijativa na poručju naše
bioregije.
Brošura o umrežavanju sažeto
prenosi dvogodišnje iskustvo iz
Mreže ekosela Balkana o
participativnom odlučivanju,
Izborna skupština Mreže u Latinovcu edukacijskim koracima i
Marijana Lesar
strukturiranju 'organske' mreže,
U Eko centru Latinovac smo održali drugu izbornu skupštinu koje se mogu primijeniti u svim
Mreže ekosela Balkana. Najzanimljivije je to što smo bili u segmentima društva i
mogućnosti održati skupštinu usred zime, 10. i 11. veljače organizaciji života u
2007. u prostorijama u vlasništvu članice MEB-a, Eko centra zajednicama. Na taj se način mogu zamijeniti današnje
Latinovac, koji je razvio svoje kapacitete do te mjere da bez piramidalne organizacijske strukture društva, dovodeći do
problema može ugostiti do 30 ljudi. Uz ugodnu atmosferu, nas veće ravnopravnosti i većeg utjecaja svakog/e člana/ice
16 predstavnika/ca članica MEB-a, nagurani kraj kaljeve peći zajednice na odluke koje ih se tiču, uz istovremeno smanjenje
u uređenoj staroj školi u Latinovcu, redali smo uspjehe i ekološkog otiska. Druga brošura, o dobivanju permakulturne
aktivnosti koje smo odradili u protekle dvije godine, slušali diplome namijenjena je onima
smo o novim članicama čiji su predstavnici/predstavnice koji su završili 72 satni tečaj
došli na skupštinu a također i razmjenjivali konstruktivne permakulture, te žele nastaviti sa
kritike i planove za budućnost. Pošto je skupština bila izborna, podučavanjem i širenjem znanja o
došlo je do zamjene članova i članica Provedbenog Odbora, te permakulturi kroz akreditaciju
su odabrane dvije nove članice Marina Butorac i Sunčana permakulturnih institucija u
Pešak, dok su Danijela Beretin, Dražen Šimleša (ujedno obliku diplome, koja daje
izabran za dopredsjednika) i Marijana Lesar (ujedno izabrana nositelju/ici pravo na profitno
za predsjednicu) ponovno predloženi. MEB-u su pristupile održavanje certificiranih 72
dvije nove članice iz Bosne i Hercegovine LP „Ružica“ iz satnih tečajeva. Brošura sadrži i
Bihaća i Centar za održivi razvoj 'Una' iz Kulen Vakufa, te linkove na organizacije koje se
jedna iz Hrvatske - Europski dom iz Vukovara. Želju za bave promocijom permakulture u
kasnijim priključenjem Mreži iskazala je i Nevenka Pulfer u Europi i sadrže popis nositelja
ime udruge u formiranju Eko Sense iz Pule. U planu su diplome permaklture, te druge
projekti usmjereni ka praktičnim primjenama stečenih znanja važne kontakte.
u održivim tehnologijama i metodama, jačanje pokreta u Brošure se mogu skinuti na web adresi mreže na linku za
Bosni i Hercegovini i uspostava prvih edukacijskih centara u s k i d a n j e b r o š u r a
permakulturi i ekoselima. http://www.ekosela.org/modules/mydownloads/viewcat.php
? c i d = 4 . N a
www.ekosela.org mogu se
pronaći i dodatne
informacije o aktivnostima
naših članica, tečajevima i
drugim događanjima
vezanim uz ekosela i
permakulturu.

4
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Predstavljanje članica mreže - Vilenice

se osim u energijskoj strukturi , te oblicima i

karakteristikama samog kraja i njegova krajobraza,
Vilenice odražava u kulturi toga kraja kroz
Udruga za očuvanje vilinskih
krajeva, život u skladu sa Zemljom
narodne priče, pjesme i u doživljaju
i kulturu duha “Vilenice”, Zagreb, ljudi toga prostora.
Vlaška 93 Prepoznata je vrijednost i drugih
Mob.: 098/ 554 973 krajolika koji također u sebi čuvaju
osobite kvalitete, na svim razinama,
Priča o Vilenicama poput šuma.
Sakupljanje narodne baštine na temu
Kao jedna od posebnih vrednota i «Vilinski svijet Hrvatske» je također
dio naše duhovne, kulturne i dio našeg programa. Program je
folklorne baštine su šume. zamišljen kao dio očuvanja našeg
Od pamtivijeka postoji duboka kulturnog okoliša i naslijeđa, te
povezanost čovjeka i šume. unutarnje ekologije i doprinosa kulturi
Postojalo je vrijeme kada je čovjek duha svakog pojedinca. Naš narod je
ovisio isključivo o njoj, od ogrjeva, izuzetno bogat narodnom kulturnom
do građevnog materijala. No također baštinom koja je inspirirana šumama,
je i više boravio u njoj, te poznavao krajolikom, vilinskim svijetom,
dijelove šume koji su nama danas duhovima prirode.
manje poznati ili pristupačni. Šume i U svrhu očuvanja ovog dijela narodne
drugi krajolici su bili sastavni dio baštine Hrvatske, a ukoliko se otvori
čovjekove duhovnosti, inspiracija za mogućnost i susjednih zemalja, kao i
mnoge narodne priče, pjesme, znanja o tim skrivenim dijelovima
običaje. prirode, predviđeno je sakupljanje i
Danas je šuma, ako nije zaštićena, potencijalni materijal otkup originalnih sačuvanih knjiga i slikovnica, na
za prodaju, prolazište, tek za rijetke istinsko odredište. hrvatskom jeziku, ali i na stranim jezicima, te izvornih
Ekološku udrugu «Vilenice» oformili su entuzijastični umjetničkih djela : literature, priča prenošenih usmenom
mladi ljudi različitih generacija koji su osjetili potrebu za predajom, čipke, slikarstva koji će biti čuvani u arhivi i
očuvanjem šuma kao duhovne i kulturne baštine koju knjižnici udruge i biti dani na javno korištenje putem
smo naslijedili od naših predaka/tkinja, te ih čuvamo za posudbe i organiziranih izložbi, te kulturnih događanja,
naše potomke. na taj način dostupni svima.
Cilj je, otkrivanjem novih vrijednosti unutar šuma u
našoj okolici, ponovno ih oživjeti i prenijeti novim
generacijama.
Trenutno jedan od glavnih projekata Vilenica je
istraživačka studija započeta krajem jeseni u park šumi
uz Zagreb. Tema studije su tzv. vilinski gajevi, ponegdje
se mogu naći i pod nazivom sveti gajevi, za koje smo
otkrile da imaju izuzetno važnu ulogu u Zemljinom
ekološkom sustavu. To je studija kojom smo započele
naš program očuvanja tih sustava i područja, te krajolika.
U pripremi su materijali za tisak završenih dviju studija
o Vilinskim gajevima i vilinskim krajevima. Također je
ideja osmisliti edukativne brošure o šumskim gajevima,
projekti revitalizacije tih prostora i njihovo uključivanje
u svakodnevni život čovjeka kroz kulturni turizam
osmišljavnjem i sadržajnim uređenjem prostora
(edukativne staze unutar šume - eko park, park šume u
kojima će ljudi moći boraviti čuvajući svoj okoliš -
ekološke turističko-rekreacijske staze ). Rad na studiji
nas je potaknuo na očuvanje tzv. vilinskih krajeva, a to su
krajevi koji su od izuzetnog značaja za ekosustav planete
Zemlje, te su specifični po svojoj vilinskoj kvaliteti koja

5
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Predstavljanje članica mreže - Vilenice
U sklopu ovog dijela programa ideja je organizirati i
radionice izrade čipke, likovne radionice i igraonice za
djecu sa temom pričanja narodnih priča, te projekcije
interaktivnih animiranih filmova na temu priča Ivane
Brlić Mažuranić, Lidije Bajuk-Pecotić… Na taj način se
djeci približavaju priče koje su već sastavni dio
hrvatskog folklora i folklora drugih naroda, te se prenose
vrijednosti koje žive u njima.
U ovim pričama se prenosi ljubav prema prirodi i
čovjekovoj povezanosti sa njom, te potiče ljubav i svijest
o vrijednosti naših šuma, krajolika.
Osnivači udruge se između ostalog bave geomantijom
i odlučili su svoja znanja o dubinskoj ekologiji te o
posljedicama njenog nepoznavanja i zanemarivanja,
znanja o suptilnim energijama
Zemlje i krajolika prenijeti i
upotrijebiti, te približiti svim
ljudima, djeci, mladima i starima,
kroz edukacijske programe,
radionice i predavanja unutar
jednostavnih geomantijskih
seminara koji bi omogućavali
svakome prepoznavanje
problematike svojeg prostora te
mogućnosti i načine iscjeljenja
i/ili uspostavljanja harmonije i
ravnoteže.
Kroz igraonice, brošure,
multimedijalne sadržaje, te izradu
istraživačkih studija, koje će
uslijediti, i drugih geomantijskih
projekata i /ili projekata koji
uključuju cjelovit pristup
prostoru, te planeti i prirodi
općenito, kao živom i svijesti o važnosti očuvanja šuma i
kompleksnom organizmu, su
važan dio budućnosti rada
udruge.
Aktivnosti Vilenica koje su se
dogodile i koje će se dogoditi u skorije vrijeme bile bi
opisane unutar slijedećih redaka:
Izdavanje homemade izdanja studije «Očuvanje
vilinskih krajeva» Marina Butorac i najava studije o
vilinskim gajevima Andree Bassi.
Prvih petnaestak primjeraka je poklonjeno prijateljima
iz ekoloških udruga okupljenih unutar Mreže ekosela
Balkana.
Započeto je sakupljanje knjiga za knjižnicu Vilenica
koje su na raspolaganju za posudbu.
Uskoro kreće program kreativnih eko-igraonica
osmišljenih u suradnji članica udruga Vilenice-Duga-
Kneja koje će se održavati u gradskoj knjižnici grada
Vukovara. U sklopu radionica će se prikazivati animirani
filmovi na temu «Priče iz davnine» i animirani filmovi i
igre na temu ekologije sa cd-a Pika spašava Zemlju.
Organiziranje predavanja i radionica permakulture,
održivog graditeljstva, upotrebe alternativnih izvora
energije, recikliranja i održivih načina življenja
općenito, poput življenja i stvaranja zajednica unutar eko
sela.
Održavanje radionica, seminara i igraonica na temu
unutarnje ekologije i ekofeminizma - u organizaciji
Vilenica i Duge unutar ekološkog projekta na području
grada Vukovara.
...koje će se dogoditi u skorije
vrijeme...:
U planu je tisak i objavljivanje
obje ekološke studije.
Daljnja istraživanja te izrade
knjižica po uzoru na prethodne
studije.
Organiziranje i obavijesti o
geomantijskim seminarima i
projektima kod nas i u svijetu.
Sadnja vilinskog gaja.
Izrada plana turističke i edukativne
ekološke staze koja će pridonijeti
vilinskih krajeva.
Organizacija javnih izložbi i/ili
koncerta na temu očuvanja
hrvatske narodne baštine i baštine
drugih naroda inspirirane vilinskim svijetom.
Organiziranje predavanja i radionica permakulture,
održivog graditeljstva, upotrebe alternativnih izvora
energije, recikliranja i održivih načina življenja
općenito, poput življenja i stvaranja zajednica unutar eko
sela.
Održavanje radionica, seminara i igraonica na temu
unutarnje ekologije i ekofeminizma.
6
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Predstavljanje članica mreže - Vilenice
Cjelokupan pregled ciljeva i aktivnosti koji oblikuju
program Vilenica, a odražavaju načela udruge:
Poticanje, omogućavanje , življenje života u skladu sa
Zemljom i svim njenim bićima kao jednako vrijednim,
te stvaranje i podržavanje prostora slobode, tolerancije,
mira i nenasilja kroz zalaganje za življenje u skladu sa
duhovnim vrijednostima i različitostima svakog
pojedinca te njihovo poštivanje, zaštitu ljudskih prava i
razvoj ljudskih sloboda; zalaganje za ravnopravnost
spolova; zaštitu prava životinja, odbacivanje nasilja i
razvijanje nenasilnih metoda; povezivanje i suradnja s
drugim civilnim, kulturnim, umjetničkim i sličnim
grupama, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.
 kartiranje istraženih područja
 očuvanje vilinskih prostora u životu ljudi:
umjetnost: likovna, scenska, glazbena, ples i
multimedija
 sakupljanje i očuvanje
narodne baštine i kulture inspirirane
vilinskim krajevima ( priče, predaje,
mitovi)
 očuvanje bioraznolikosti i
specifične šumske i druge
vegetacije
 obnavljanje i regeneracija
vilinskih krajeva i drugih prostora
od značaja za čovjeka i Zemlju
 geomantija kao liječenje
Zemlje i holistička ekologija
 prepoznavanje, očuvanje i
poštivanje tradicionalnih znanja i
duhovnih mudrosti u svim
kulturama koje pridonose zaštiti
okoliša i dobrobiti čovjeka
 promicanje kulture duha,
unapređivanje kvalitete življenja,
promoviranje i poticanje ekoloških načina uređenja
prostora, poljoprivrede i korištenja Zemljinih resursa
 promoviranje slobode stvaralaštva i slobodnog
protoka informacija
 poboljšanje sustava obrazovanja
 promicanje, razvitak i unapređenje ekološke
svijesti o okolišu općenito, te njegovom očuvanju i
zaštiti , održivom razvoju i skladnom suživotu sa
Zemljom i svim njenim bićima, te stvaranje i podrška
prostorima slobode, tolerancije, mira i nenasilja kroz
zalaganje za življenje u skladu sa duhovnim
vrijednostima i različitostima svakog pojedinca te
njihovo poštivanje, zaštitu ljudskih prava i razvoj
ljudskih sloboda; zalaganje za ravnopravnost spolova;
zaštitu prava životinja, odbacivanje nasilja i razvijanje
nenasilnih metoda; povezivanje i suradnja s drugim
civilnim, kulturnim, umjetničkim i sličnim grupama,
kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.
 razvijanje programa međunarodne suradnje i
jačanje suradnje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj
i izvan nje kroz poticanje povezivanja različitih
subjekata (društva, udruženja, institucija, poduzeća,
društvenih grupacija, pojedinačnih građana, sredstava
informiranja, itd.) na svim nivoima, a koji se zanimaju za
teme vezane uz očuvanje vilinskih krajeva i životnog
okoliša općenito, te za teme unapređivanja kvalitete
življenja, društvenog i ekonomskog razvoja u skladu s
navedenim ciljevima i principima putem suradnje
subjekata na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom
planu.
 Informiranje o postojećim zakonskim
regulativama za zaštitu prirode i okoliša
O studiji «Očuvanje vilinskih krajeva»
Studija je nastala terenskim,
geomantijskim istraživanjima, te
istraživanjima karata i poneke
literature. Ona govori o posebnim
krajevima i krajolicima naše
planete, vilinskim krajevima.
Osobitost studije je što je nastala
intuitivnim istraživanjem, te
izravnom komunikacijom sa
prirodom, drvećem, te bićima
prirode, poput vila, patuljaka,
duhova prirode, deva. Kroz studiju
se taj dio prirode pokušava javiti i
predočiti čovjeku, ukazati na
višedimenzionalnost svijeta koji
nas okružuje, pokazati se u svom
svojem bogatstvu i punini, te izaći
iz zaborava nastalog duhovnom
neimaštinom čovjeka.
Cilj studije je potaknuti ljubav
prema šumi, prema prirodi, te duhovima prirode, kao
biću/ima koja se rado obraćaju i surađuju s čovjekom.
U studiji se u jednom kratkom segmentu daje i strukovni
ogled na pogreške današnjeg uređenja prostora,
urbanizma i krajobraznog uređenja, koje se ne radi u
skladu sa dahom naše planete i čovjeka zajedno, te time
uzrokuje poteškoće kako za nas, tako i za prirodu i bića
koja ju čine.
Želja studije je otvoriti vrata čaroliji koju skrivaju
krajolici oko nas i probuditi onaj dio nas koji ju zna
očuvati.
Marina Butorac
Crteži preuzeti sa
http://www.anita.f2o.org/galerija.htm ‚
7
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Predstavljanje članica mreže - Čarobnjakov šešir
Čarobnjakov šešir
Udruga za kulturu i poboljšanje
kvalitete življenja “Čarobnjakov
šešir”, Pula
Mob.: 099/448 0597
e-mail adresa: info@carobnjakov-
sesir.hr
Web: www.carobnjakov-sesir.hr
Od Čarobnjaka... Oduvijek smo težili
dobroj zabavi, lakoći postojanja, igri, ali
paralelno sa time i prirodi, čistoći
udisanog zraka, dobroj hrani,
čudnovatim kućicama rasutim po
livadama i šumarcima... i sve to - zajedno, puno nas, što više!
Pa smo stoga i krenuli na put ka ostvarenju naših snova.
Početak nas je, što zbog naše mladosti, što zbog zasićenosti
uvijek istim mjestima i ljudima, odveo preko obližnjih nam
zapadnih
granica gdje su nas čekali neki drugačiji gradovi, sela,
pejzaži, ljudi, mentaliteti, ritmovi života, drugačije navike.
Kako bismo se što bolje upoznali sa novozatečenom
situacijom i kako bismo se što kvalitetnije s njom zbližili,
najjednostavnije je bilo dospjeti na-
cestu! Gradske ulice susjedne Italije
otvorile su nam se prijatnošću i toplinom
njihovih šetača koji su naše pokušaje
muziciranja obilato nagradjivali,
vjerovatno oduševljeni našom mladošću
i predanošću glazbi. A nas je oduševilo
njihovo oduševljenje, i evo ti za časak
obostranog oduševljenja iz kojeg je bilo
teško izvući se. Trajalo je to dosta
godina, skoro deset, tijekom kojih smo
upoznali puno ljudi, posjetili prekrasna
mjesta u divljini središnjeg apeninskog
masiva, na sicilijanskim vulkanskim
obroncima koji gledaju na more, mjesta skrivena alpskim
vrhuncima južnog tirola. Naučili smo puno, jer željeli smo
upijati drugu kulturu, način govora, pjevanja, razmišljanja.
Također, živeći u seoskim sredinama u kojima se danju rade
svakodnevni težački poslovi a tek u noći umjetnošću, učili
smo o uzgoju prirodne hrane, domaćih životinja, o gradnji
prirodnim materijalima, o racionalnom korištenju vode. Bila
su to iskustva koja su nas, svaki put kad bismo se sreli ovdje u
Istri, usmjeravala ka zajedničkom snu-
da živimo u zajednici prijatelja, otvoreni
prema svima koji vole! Konture
zajedničkog zivota postajale su sve
jasnije, i jedne smo se večeri, uz vječnu
vatricu koja grije dušu i tijelo, dogovorili
da počinjemo tražiti mjesto na kojem
bismo živjeli, svi zajedno, sretni i
zauvijek. Onda su krenula traganja,
izmiješana sa napornim pokušajima
zarađivanja sredstava za svakodnevni
život, ali i za zemlju koju si želimo
kupiti. I jednog proljetnog dana, dok
smo kod prijatelja u obližnjem eko-
centru podizali štalu za njegove
životinje, pojavio se oglas da čovjek
prodaje zemlju. Bili smo blizu i otisli
vidjeti o čemu se radi: 41000 kvadrata,
u komadu, šume, livade, oranica,
vinograd...
Oduševljenje na prvi pogled, čovjek
koji prodaje vrlo ugodan i raspoložen
za dogovore, kombinacije, sve! I to je
to. Vrlo brzo riješila se dokumentacija,
novac, i evo nas.
Prije nekoliko mjeseci
nastanili smo se u našem selu i započeli
izradu permakulturnog dizajna koji će u budućnosti najbolje
povezati prirodu koju smo na terenu zatekli, sa našim
zeljama, potrebama i mogućnostima. Jer, naučili smo, sa
prirodom treba surađivati, a ne natjecati se. Imitacijom
prirodnih modela koje srećemo na svakom koraku
pospješujemo uspješnost našega dizajna.
Prostor smo podijelili u nekoliko kategorija:
Centar društvenih zbivanja u kojem
planiramo zajednički objekt, veliko
vatrište, kompostni WC, nasade
maslina, zonu za kampiranje,
zajedničku kuhinju i trpezariju.
Selo u kojem ćemo se nastaniti, koje je
podijeljeno na deset mini- parcel ei gdje
će svaka obitelj osmisliti i izgraditi svoj
intimni životni prostor. Oranica sa
voćnjacima, povrtnjacima, poljima,
stajama i domaćim životinjama Šuma
kojom gospodarimo iznimno pažljivo
jer shvaćamo da je ona naše najveće
blago na planeti, u kojoj prikupljamo
najvrijednija iskustva kako gospodariti
našom zemljom u cilju dugotrajne održivosti.
Obzirom na to da je naše zemljište isključivo poljoprivrednog
karaktera, predstoji nam posao oko legalizacije objekata
kako bismo se uspješno nastanili na našoj lokaciji. Nadamo se
da će lokalne vlasti prepoznati u nama pozitivan primjer
rješavanja stambenog pitanja, samozapošljavanja, te
kvalitetan odnos prema prostoru koji nas okružuje.
Miroslav Cerovac
9
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Predstavljanje članica mreže - Rustica
Rustica
Udruga za očuvanje i razvoj biološke raznolikosti i
ruralne baštine ‘Rustica’, Zagreb, Vinec 19
Mob.: 095/808 2688
e-mail adresa: rustica@zg.t-com.hr
Web: www.rustica.hr
OSNIVANJE I SJEDIŠTE
Rustica je osnovana 2001. godine kao nevladina,
nestranačka i neprofitna udruga. Ideja vodilja bila je
okupljanje prijatelja, članova i suradnika koji će
zajedničkim snagama pridonositi održivom
razvoju Hrvatske. Trudimo se pridonijeti
očuvanju sveukupne kulturno-biološke
raznolikosti Hrvatske.
Skupina koja je osnovala udrugu Rustica
radila je prvo u udruzi ZOE. Programu smo
tada dali ime «S.O.S. za genetsku
raznolikost». Priča seže u još dalju
prošlost…
SLUŽBENO SJEDIŠTE Rustice je u
Zagrebu (na periferiji, podno Zagrebačke
gore u naselju Remete, ulici Vinec br. 19 u
privatnom stanu). Tu se radi samo o
zadovoljavanju forme koju traži administracija.. obzirom
da podupiremo ravnopravnost svih i decentralizaciju…
Važniji nam je sadržaj od forme, tako da nemamo ured u
pravom smislu riječi, a moderna sredstva telekomunikacije
u tome nam idu na ruku… Time štedimo vrijeme, novac,
energiju, više vremena provodimo s djecom …
VIZIJA, ZNANJE, AKCIJA
«razvojem očuvati, očuvanjem razvijati»
VIZIJA proizlazi iz svjetonazora koji je
«korijen» iz kojeg se crpi energija za
rast «stabla (održivosti)». Nastojimo
nadvladati pasivnu potrošnju, onu koja
crpi ljudske i prirodne resurse i
zamijeniti je aktivnim načinom života,
što vraća vitalnost i osjećaj da smo živi i
zdravi sudionici osobnog i društvenog
razvoja. Nije to uvijek lako, ali ne
odustajemo…
Neprestano se pitamo i preispitujemo:
Odakle dolazimo? Poznajemo li ljepše
dane i ugodnije sustave od ovih u
kojima trenutno živimo…? Kakva nam je povijest,
poznajemo li svoju tradiciju i kulturu…i koliko nam one
znače? Jesmo li svjesni kolorita (prirodnih i kulturnih
osobitosti) naše zemlje, regije, mjesta, sela, kvarta…?
Tko smo? U čemu je naša snaga? Jesmo li kreativni,
marljivi, inventivni, praktični, ustrajni, mudri, sposobni za
timski rad, druželjubivi, duhoviti, spremni priznati slabosti
i nedostatke?
Koje slabosti nas krase? Jesmo li koristoljubivi, lijeni,
kritiziramo a sami nemamo inicijativu, i ne nudimo
rješenja, zamagljujemo istinu, gradimo nejasne odnose,
nespremni smo uvažiti tuđe mišljenje, preosjetljivi smo na
kritiku …? Svatko nosi u sebi kombinaciju različitih
ljudskih osobina, a poanta propitivanja samoga sebe je
jačati ono snažno (u nama i oko nas).
Kamo idemo? Imamo li viziju svijeta u kakvom bismo
željeli živjeti? Jesmo li spremni podijeliti svoje misli i ideje
s drugima? Što bismo u nama i oko nas željeli sačuvati, što
obnoviti, što mijenjati…?
ZNANJE I AKCIJA - ne dođe li do
akcije, vizija i znanje neplodni su
duhovno/intelektualni proizvodi. Svaka
akcija je iskustvo koje može biti
pozitivno i negativno, ali svako je
korisno jer vodi u ono: «drugi puta ću
pametnije…». Sa dozom zdravog
humora lakše je podnijeti činjenicu da
smo ispali nespretni ili bili nekome
smiješni. Jedno od načela održivog
razvoja traži od nas da razmišljamo
«holistički», što znači da pri donošenju
bilo kakvih odluka pokušamo shvatiti na
što i na koga sve će neka naša aktivnost utjecati. To se
pokazalo teškom zadaćom jer nismo prošli kroz tome
prilagođen obrazovani sustav, a prevladavajući sustav
vrijednosti ne podupire održiv način planiranja i
djelovanja…
U proizvodnji svega što nam nije potrebno i zapostavljanju
onog što nam je za život nužno, održivost je prazna riječ na
papiru. No, nije vrag tako crn kao što izgleda (barem ne
posvuda). Radi se o tome da se mnogi već uče odvajati
važno od nevažnog… i prestaju
iscrpljivati energiju na ono što
nije važno (neudobne cipele,
preskupi auto…) i daju prioritet
onome što je za život važno
(mir, ljubav, pitka voda, ukusna
hrana, stvaralaštvo u dobrom
društvu…). Formalno
obrazovanje, osobne sklonosti,
hobiji, ljudi koji su na nas
tijekom života utjecali,
nadahnjivali nas… sve to i još
mnogo toga građevni je
materijal…Mada se poslovno
obično odvaja od privatnog, to nije prirodno jer jedno
djeluje na drugo… Djedovi, bake, mame, tate, muževi,
žene, djeca utkani su u tzv. poslovni život… a šefovi,
poslovni partneri, suradnici upliću se i u tzv. privatni
život…
ZNANJE JE IMANJE! -Vizija-znanje-akcija
10
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Praktična održivost
Deset koraka do organskog permakulturnog vrta bez motike (sa http://www.safecom.org.au/permaculture.htm)
U svakoj životnoj zajednici životinje, biljke i
mikroorganizmi zajedno skladno surađuju.
Organska permakultura vodi zatvoreni krug
jedan korak dalje - prema kukcima, kako
štetnicima tako i njihovim predatorima.
Kada se koriste pesticidi kod navale štetnika,
uništavaju se i štetnici i njihovi predatori.
Kako se u hranidbenom lancu većina
štetnika množi brže od predatora, štetnici će
se vratiti brže nego predatori, odjednom
uzrokujući pustošenje usjeva, koje opet
rezultira daljnjom nepromišljenom
upotrebom pesticida.
Potreba za stalnom upotrebom pesticida dovelo je do razvoja
štetnika koji su imuni na pesticide te su potrebne sve jače
koncentracije da se oni unište.
U organskom permakulturnom vrtu, ravnoteža je očuvana. Ne
postoji potreba za primjenom pesticida, predatori i plijen se
održavaju u uravnoteženom okruženju sa biljkama,
životinjama i kukcima. Jednom kad je permakulturni vrt
uspostavljen, čovjekov rad svodi se samo na sjetvu, nastiranje,
sadnju, navodnjavanje i ubiranje uroda. Kako
proizvedena hrana potječe iz prirodnih
elemenata (organsko, permanentno), oni su u
permakulturnom vrtu potpuno obnavljani i
zauvijek zaštićeni.
Zemlja
Kod dizajniranja permakulturnog vrta bez
motike, započela sam sa zemljom. Zaštita,
obogaćivanje i lokacija izabrana u skladu sa
dnevim svjetlom, su svi međusobno spojeni
ukoliko želimo dugoročni produktivni vrt.
Mikroorganizmi i gujavice su najbitniji
dijelovi zemlje, kako je oni drže rahlom i
propusnom. Minerali i elementi u tragovima
koji se nalaze u humusu od gujavica, obogaćuju zemlju.
Kokoši
Organski proizvedeno kokošje gnojivo sadrži veliki postotak
dušika i osnovnih mikroelemenata i minerala, koji će zemlji
početi nestajati ukoliko se intenzivno na njoj uzgajaju usjevi. Iz
tog razloga, kokoši postaju jedna od osnovnih 'sastojaka' za
zemlju. Kokoši će također očistiti najviše štetnika u vrtu, ako im
je dozvoljeno slobodno kretanje. Stara kokošja stelja je vrlo
bogat zaštitni nastir koji je idealan za zemlju i
biljke koje se hrane iz zemlje.
Stelja koju ja koristim za kokoši je
kombinacija sijena lucerne i slame. Lucerna
može postati ljepljiva, teška i pljesniva kada
je vlažna, te je slama razrahljuje. Lucerna je
dodana sijenu kako bi vratila zemlji dušik
nakon raspadanja pošto ga sijeno može
oduzeti zemlj. Slama se raspada sporije nego
lucerna. Njihovom mješavinom nastaje
ravnoteža.
Osnovnu kokošju hranu čine kukci i gliste iz
uzgoja su zamijenjene ljuskama povrća i
ostacima iz kuhinje.
Korist od zdravih, sretnih, slobodnih kokoški
je zdrava zemlja, mala količina štetnika i obilna opskrba
bogatim jajima koje su duboke, zlatno
žute boje, bez antibiotika, steroida ili
drugih štetnih kemikalija, uključujući
pesticida.
Uzgoj kalifornijskih glisti
Uzgajanje glisti nije nužna u
permakulturnom vrtu, iako je kompost i
tekućina koja se dobiva od njih dodatna
nagrada za zdravlje i vitalnost zemljine
strukture kad se dodaje vrtu. Gliste
također razgrađuju ostatke povrća i
korova iz vrta a vole i stari papir poput
novina.
Kompostne hrpe ili posude
Kompostne hrpe su osnovni sastojak svakog permakulturnog
vrta i brinu za razgradnju dodatne količine organskog
materijala koji se odbacuje. Ništa organsko ne bi trebalo ostati
neupotrebljeno u permakulturnom vrtu. U stvari, dovoljna
količina otpadnog materijala za neprekidnu opskrbu komposta
je jedna od većih prepreka koje valja proći. Najbolji je sustav
rotacije triju velikih kompostnih hrpa.
Prva se puni kad je treća spremna za
upotrebu. Dodavanjem otkosa trave i
kokošje stelje ka otpacima povrća koje
kokoši i gliste ne razgrade, dobivamo
fini i bogati kompost. Ne smiju se
koristiti mesni ostaci u kompostu, da se
spriječi zacrvljivanje.
Voda
Voda je važna u permakulturnom vrtu
ne samo za navodnjavanje, već i za
privlačenje kukaca i udomaćenih ptica,
koje se hrane sa štetnicima. Vodena
površina sa malim močvarnim
područjem, privlači predatore kao što su vretenca, žabe i ose.
Zaštićena staništa za predatore i štetnike
Kamenje, panjevi i druga mjesta za skrivanje privlače velike i
male udomaćene predatore kao što su gušteri, žabe, zmije i
pauci. Vodene površine su savršena mjesta za smještaj
predatorskih skrivališta, što ima dvostruku ulogu - ugodno je
oku i daje dnevno utočište predatorima (i štetnicima). Neki ljudi
ne vole ideju da svoj vrt dijele sa zmijama, osama, paucima i
drugim predatorima. Treba imati na umu da se u zatvorenom
sustavu stvara mali “rajski vrt” i sve
mora biti dobrodošlo. Sa prikladnim
staništem kao utočište, ta stvorenja će
brinuti za svoj opstanak te zadržati
svoja staništa koja im pripadaju, a
ujedno će paziti na štetočine.
Štetočine i predatori se održavaju
uvijek u zdravom omjeru. Očito je da će
mala količina gubitaka usjeva uvijek
biti prisutna, kad je razina štetočina i
predatora uravnotežena. Ako se broj
štetnika poveća u vrtu, to je znak da
nečeg nedostaje u vrtu rješenje tog
problema je ojačavanje nedostajeće
poveznice, bez da se ikad koriste
komercijalni pesticidi.
13
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Praktična održivost
Deset koraka do organskog permakulturnog vrta bez motike...nastavak
Ovisno od veličine zemljišta koje se pretvara u produktivnu
zonu, donji se koraci jednostavno množe do odgovarajuće
veličine.
Deset koraka do stvaranja permakulturnog
vrta
Kako se blok od 0,1 hektara (1000m2) može
pretvoriti u permakulturni vrt
1) Kokošinjac
Izradite kokošinjac od 5m x 5m u koji ne mogu
doprijeti zmije, kune, lasice i ostali ljubitelji
kokoši, te postavite 2-4 ležaja. Na pod se postavi
mješavina iste količine sijena lucerne i slame.
Kokošinjac može udomiti 5-10 kokoši. Za
površinu zemlje od 1000m2 dovoljno je najviše
10 kokoši. Izradite kokošinjac na način da se može
otvoriti prema vrtu (i zatvoriti). Trebao bi
postojati i drugi otvor kokošinjca koji vodi u
ograđeni prostor za ispašu (ili u drugi dio
zemljišta) koji nije povezan sa korisnim
zemljištem, kako bi se omogućila ispaša kokoši
kad su sadnice još male i osjetljive. Kokoši vole
čeprkati po zemlji, te mogu oštetiti male biljke.
2) Vodene površine i staništa
Izradite malo plitko jezerce veličine kade za kupanje bilo blizu
povrtnjaka ili unutar njega, sa kvadratnim metrom hrpe većeg
kamenja smještene uz jezerce.
3) Zaštita
Ogradite prostor u kojem će se uzgajati korisne biljke sa rabic
mrežom. To će zadržati kokoši izvan povrtnjaka za vrijeme
klijanja biljaka. Žica bi trebala biti ukopana u zemlju i/ili savijena
u obliku slova L prema van, kako bi se vrt zaštitio od zečeva,
ukoliko oni predstavljaju prijetnju u vašem kraju. Na vjetrovitim
područjima potrebno je zasaditi i zaštitu od vjetra u obliku špalira
od udomaćenog grmlja. Trebalo bi uključiti biljke
koje ptice koriste za gnježđenje, koje fiksiraju
dušik iz tla i koje privlače kukce. Miješanje takvih
biljaka je jeftino i efikasno. Treba paziti da se ne
stvori sjena na vrtu zbog previsokog rasta biljaka.
Ako je vaše zemljište prevlažno ili nema dobru
odvodnju, možete zasaditi drvo koje voli vlažna
staništa i na taj način riješiti problem.
4) Gredice i staze
Označite gredice na travnjaku ili na zemlji sa
špagom. Volim gredice koje nisu šire od 1,20 m, a
duge su najmanje 3 m, sa stazom između njih
širokom 50 cm. To dozvoljava lak pristup sa obiju
strana gredica bez da se gazi po njima i nabije
zemlja. Staze je najbolje pokriti sa starim tepihom
ili drugim poroznim materijalom kako bi se
zaustavio rast korova.
5) Navodnjavanje
Sustav navodnjavanja se postavlja direktno na
travnjak ili zemlju. Ovisno od kvalitete tla, potrebno je duboko
navodnjavanje prije zasađivanja. Jednom kad je zemlja dobro
namočena, obično rahlim zemlju sa vilama tako da ih uguram u
zemlju na dubinu od 15 20 cm.
6) Poboljšavanje tla / gnojenje
Gredice koje će se koristiti za sadnju mogu nakon navodnjavanja
biti pognojene sa kupljenim organskim životinjskim gnojem i
malo vapna ukoliko je potrebno uskladiti PH vrijednosti tla
.
7) Priprema gredica
Nakon nasipavanja debelog sloja komposta,
gredice se dobro nastiru sa 20 cm dobro osušene
mješavine sijena od lucerne i slame. Volim na vrh
staviti dosta morske trave, ukoliko je imam pri
ruci. Dobro močenje sa organskom emulzijom od
morske trave drži slamu i sijeno na mjestu.
Vrhovi sustava za navodnjavanje bi se samo
trebali nazirati preko slame. Tada ostavljam
gredicu mirovati najmanje 6 tjedana, tako da
izraste korov koji misli izrasti. Korov se
jednostavno odstranjuje u tom stadiju, jer će im
korijen biti slab.
8) Kišne gliste
Naselite gredicu kišnim glistama, ukoliko ste
primijetili da nedostaju u zemlji!
9) Sadnja
U vrtu bez motike, teško je uzgojiti sadnice iz sjemenki zbog
debelog sloja sijena i slame, iako nije nemoguće. Najbolje je
rješenje u prvoj godini uzgojiti sadnice u lončićima sa mješavinom
komposta a sade se na gredicu dan poslije polaganja sloja slame i
sijena, nakon što se očisti od korova. Ako se odlučite sijati direktno
na gredicu, sjemenke se siju na kompost prije nego se stavlja sloj
sijena i slame.
10) Uvedite kokoši
Kada su biljke dovoljno narasle, dozvolite kokošima da slobodno
hodaju po vrtu kako bi držale kukce na oku i gnojile vrt svojim
izmetom.
Daljnje informacije
U nadolazećim godinama, otpad iz kokošinjca može se koristiti za
nastiranje gredica. Kako gredica sazrijeva,
možda poželite vrt prekopati. Ukoliko odlučite
tako, sjemenke se mogu sijati direktno na
gredicu, te sačekajte sa malčiranjem kad biljke
dovoljno narastu.
Sjetite se izmjenjivati glavne usjeve iz jedne u
drugu gredicu svake godine, slijedeći osnovni
slijed kupusnjača, korjenastog povrća,
žitarica/rajčica i mahunarki.
Monokulture ne mogu biti izbjegnute, ukoliko
se uzgaja npr. kukuruz potrebno je stalno
gnojenje kroz bliske grupacije. Kroz sadnju
češnjaka, luka, začina i raznih kupusnjača na
takvoj gredici kao donje slojeve takvih usjeva,
osigurava raznolikost. Kako bi se zanijenio
dušik u zemlji, koristite stabljike i ostatke graška
od prošle godine.
Razolikost i zdrava zemlja je osnovni preduvjet
za prevenciju bolesti i štetnika na povrću. Kroz
izbjegavanje monokultura može se izbjeći veći
gubitak usjeva. Zbunjivanje štetnika je jednostavno sa različitim
vrstama kultura, koristite različite lokacije na istoj gredici za svaku
kulturu. Pametno je i zapisivati radnje na gredici kroz cijelu
godinu.
13
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Najave radionica

ŠTO?KOJA UDRUGA?KADA?GDJE?

Gradnja balama slame:

EIA Bale, na upit (098/916-0650), KNEJA travanj/sviban/lipanj Varaždin
(095/815-9622)

Izrada krušne peći:

KNEJA, na upit, Lopatinec(098/412-100)

Geomantija:
VILENICE, na upit, (098/554-973)

Razmjena sjemenja i sadnica:

RUSTICA Zagreb (095/808 2688)

Nenasilna komunikacija:
EKO CENTAR LATINOVAC, ljetni kamp ‘Sadnice mira’ 20.7.- 27.7. 2007
kamp za roditelje i djecu, na upit Čaglin (091/619-5073)

Radionice žongliranja:
ČAROBNJAKOV ŠEŠIR, prema dogovoru, Pula (099/448-0597)

Izrada bio pročistaća sivih voda

ZMAG, ljeto, Vukomerić (091/535-1643)

Filmske projekcije na temu permakulture i ekosela, predstavljanje permakulturnih imanja i postojećih

europskih ekosela: KNEJA, obavijest na www.kneja.hr, Čakovec (098/412-100)

Izrada začinske biljne spirale

KNEJA, obavijest na www.kneja.hr, Gornji Mihaljevec (098/412-100)

Tečaj kreativne fotografije

EIA, Bale, 14. i 15. 4. 2007. (098/916-0650)

Vrt leptira
EIA, Bale, 22. 4. 2007. (098/916-0650)

Osnove permakulture
EIA, Bale 27.4. - 1.5.2007. (098/916-0650)

Mreža ekosela Balkana treba volontere i volonterke za pomoć kod gradnje, sadnje,
plesanja, pričanja, razmjenu iskustava, za sve što obuhvaća uspostavu
permakulturnih edukacijskih centara kod naših udruga članica... Poželjna su iskustva
u permakulturi i volja za rad... Na nekoliko mjesta se potražuju i ekoseljaci i
ekoseljanke koji su voljni doprinijeti pokretu ekosela i živjeti u budućim ekoselima.
Informacije tražite na info@ekosela.org sa kratkim životopisom i kontaktom, te
navedenim prethodnim iskustvima.

Donacije u novcu, alatu, uslugama i materijalu također dobrodošle!

14
Mreža ekosela Balkana zima 2007.
Publikacije članica mreže i impressum

Publikacije Mreže: Kneja

Web stranice Mreže Multimedijalni eko edu CD za klince i velike klince

www.kneja.hr/Pika
www.ekosela.org ‘Mreže’ brošura o iskustvima MEB-a u konsenzusu i
umrežavanju
(za download 8 brošura: ZMAG - Bruno Motik: ‘Kako do permakulturne diplome?’ Vodič za
Zelena energija; 'Osnove biovrta i certificirane permakulturiste
biopoljoprivrede' Hrvatski centar Zanaje za okoliš ‘Praktična brošura o alternativnoj poljoprivredi’
1997. autorice Sonja Karoglan Todorović i Dubravka -Zdravko i Renata Dajčbar
Malić; 'Sakupljanje i čuvanje sjemenja' Hrvatski
centar Znaje za okoliš 1995. Autorica Božica Papeš Info i narudžbe na kneja@kneja.hr
Mokos; 'Starinski voćnjak', Hrvatski centar Znanje
za okoliš, Zagreb 1996. Autorica Božica Papeš
Mokos, ‘Praktična brošura o alternativnoj
poljoprivredi’ -Zdravko i Renata Dajčbar, izdala
Kneja, ‘Ecological sanitation’ - SIDA; Popis
materijala za bungalo od bala slame

Multimedijalni CD Mreže sa podacima o članicama

i aktivnostima Mreže, brošurama...
Info i narudžbe na info@ekosela.org

Publikacije članica:

ZMAG & Što čitaš?

"Permakultura - vodič za početnike", Graham
Burnett;
“Uzgoj kalifornijske gliste", Stjepan Mandek
“Zeleni alati za održivu revoluciju”, Bruno Motik,
Dražen Šimleša
Publikacija je nastala u sklopu projekta “Balkan Ecovillage Network - cpacity
building for sustainability of the Network” koju provodi Društvo za kulturu i
suživot s prirodom 'Kneja' Čakovec financiranog od USAID kroz AED i
predstavlja besplatnu elektroničku publikaciju Mreže ekosela Balkana.

Info i narudžbe na zmag@zmag.hr
Eko centar Latinovac:
Hwosch productions: 'Beyond These Narrow
Borders' Seedlings of Peace Summer Camp in the
Balkans - a DVD video journey into reconciliation in
a post war region…jezici - English & Serbo/Croatian
Subtitles - English, Bosnian/Croatian/Serbian,
German
Ovu e-publikaciju omogućila je velikodušna potpora američkih građana preko
Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz
Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt
CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadržaj
ne odražava nužno stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj ili
Vlade SAD-a, nego je za njega odgovoran Mreža ekosela Balkana.
This e-publication is made possible by the generous support of the American
people through the support of the United States Agency for International
Development (USAID), under the terms of Cooperative Agreement USAID
CA#160-A-00-01-00109-00, through CroNGO Project, operated by the
Academy for Educational Development (AED). The contents are the
responsibility of Balkan Ecovillage Network and do not necessarily reflect the
views of USAID or the United States Government.

Info i narudžbe na branka@latinovac.org

Ekopark Pernat

Stari zemljovidi otoka Cresa, Mirela Altić

četverojezično (hrv. tal. njem.eng.)
Krušne peći poluotoka Pernat Marina Jurkota-
Rebrović

Info i narudžbe na c.o.r@ri.htnet.hr

15
Mreža ekosela Balkana zima 2007.