Mreža ekosela Balkana

Vukomerić 23/4, 10418 Dubranec

web: www.ekosela.org
e-mail: info@ekosela.org
prva elektronička publikacija Mreže
proljeće 2006

Mi smo...Mreža ekosela Balkana (MEB),
koja okuplja ekološke udruge sa područja zapadnog
Balkana, a kao cilj imamo uspostavljanje mreže
edukacijskih centara za permakulturu i tehnologija
prijateljskih s okolišem, upotrebu obnovljivih izvora
energije, upotrebu prirodnih i recikliranih materijala
u graditeljstvu, proizvodnju organske hrane i
prirodnih kozmetičkih proizvoda, očuvanje
bioraznolikosti i agroraznolikosti u balkanskoj regiji.
Trenutno MEB okuplja četrnaest udruga iz Hrvatske
i Bosne i Hercegovine.
Naša je vizija razvoj permakulturnih edukacijskih
centara na Balkanu uz poštivanje i očuvanje svih
kulturnih i prirodnih raznolikosti regije, izgradnju
tolerancije i mira, te edukaciju i implementaciju
održivog načina življenja u urbanim i ruralnim
područjima. Od 2005. smo članovi Globalne mreže
Ekosela (Global Ecovillage Network).
Cilj ove publikacije je informirati i ujedno arhivirati
događaje i rad Mreže, te širiti praktične metode koje
se koriste u permakulturi i kreiranju ekosela.

Skupština Mreže u Eko centru Latinovac, jesen 2005.

Sadržaj:
Edukacija - prvi koraci ka održivosti - dosadašnje aktivnosti Mreže
Kreiranje i menadžment ekosela - reportaža sa ecovillage treninga u Zagrebu, Sunčana
Pešak
Edukacijske staze prema održivosti - reportaža sa WEEC3 u Torinu, Dražen Šimleša
Predstavljanje udruga:
ZELENA MREŽA AKTIVISTIČKIH GRUPA
EKOCENTAR LATINOVAC
UDRUGA ZA EKOLOGIJU I KULTURU 'EIA'
Praktična održivost:
KAKO NAPRAVITI BILJNU SPIRALU
Najava aktivnosti
Publikacije i Impressum

1
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
 Edukacija - prvi koraci ka održivosti

- izrada knjige 'Održive tehnologije

Mreža neformalno djeluje od 2004.,
za ruralni razvoj' 2006.
a nastala je kao rezultat projekta
- Izrada multimedijalnog CDrom-a
'Balkan Ecovillage Network' udruge
Mreže 2006.
ZMAG iz Vukomerića, u suradnji s
još nekoliko udruga iz Hrvatske i
- Izrada i pokretanje web stranica
Bosne i Hercegovine, a financiran je
Mreže 2005.
od Regional Environmental Center
sa sjedištem u Budimpešti.
U listopadu 205. godine počeli smo
U sklopu tog projekta održane su
sa daljnjim aktivnostima vezanim uz
aktivnosti s ciljem okupljanja sličnih
interno jačanje članica mreže, za
interesnih skupina i njihove
što su odobrena sredstva od strane
edukacije u permakulturi i
Academy for Educational
organizacijskim vještinama
Development kroz CRONGO
potrebnim za ostvarenje ekosela:
program USAID-a, te su od kraja
2005. i kroz 2006. održane sljedeće
- 72 satni certificirani tečaj
aktivnosti:
permakulture u suradnji sa Europe
Permaculture Institute iz Danske,
-sudjelovanje na devetom
gdje je educirano 14 osoba koje su
međunarodnom Sajmu ekologije i
dobile međunarodno priznati
zdrave hrane
certifikat za permakulturne
dizajnere 2004.;
- drugi tečaj permakulture u Šišanu
kraj Pule kojeg je prošlo 22
- dva tečaja o uspostavljanju
sudionica i sudionika iz članica
ekosela i menadžmentu u suradnji
Mreže, s time da je tečaj održan, uz
sa Global Ecovillage Network
Tonyja Andersena iz Europskog
Europe, koje je prošlo 42 polaznika i
Permakulturnog Instituta, od petero
polaznica u Zagrebu i Sarajevu, a
naših prijašnjih polaznika tečaja na
održali su ih Lucilla Borio i Massimo
hrvatskom jeziku, koji su na taj
Candela iz ekosela Torri Superiore,
način napravili prvi korak u
Italija, na kojima smo upoznati s
dobivanju permakulturne diplome,
metodama rješavanja sukoba,
koja omogućava samostalno
konsenzusa i organizacije života u
držanje certificiranog tečaja
ekoselu 2004 i 2005. (članak)
- tečaj pisanja, 'fundraisinga',
- suorganizacija 7. Međunarodne
provedbe i evaluacije projekta
konvergencije Permakulture u
- tečaj o načinu suradnje
Motovunu 2005.
sa lokalnom samoupravom,
- izdavanje e-brošure o Mreži i
njenim aktivnostima
- Predstavljanje i sudjelovanje
Mreže na Skupštini Global
Predstoje još praktična radionica
Ecovillage Networka u Mađarskoj
gradnje sa balama slame i sastanci
2005.
kako Mreže tako i Provedbenog
odbora Mreže koji će osmisliti i
- Učlanjenje u Global Ecovillage
predložiti Skupštini daljnji plan
Network 2005.
djelovanja, te objava e-brošura i
daljnje publikacije Mreže. Sljedeće
- sudjelovanje predstavnika Mreže
godine predviđeni su koraci
na 3rd World Environmental
usmjereni ka praktičnim
Education Congress u Torinu 2005.
primjenama stečenih znanja u
relizaciji prvih edukacijskih centara.

2
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
 SNAGA KOMUNIKACIJE...U EKOSELU
Sunčana Pešak, udruga 'Rustica ' Zagreb (članak iz časopisa "Ecologica")
Nevladine udruge ZMAG, EIA, AAR i KNEJA
organizirale su uz potporu GEN-Europe, a u
prostorijama NGO Zelena akcija u Zagrebu, od 25.-
do 30. studenog, 2004., tečaj kreiranja i
menadžmenta ekosela. Bila je to prigoda da se na
jednom mjestu okupi grupa entuzijasta za koje je
održivi razvoj vizija budućnosti...
Živjeti u ekoselu znači biti dio zajednice ljudi koji nastoje
stvarati harmonične odnose (jedni s drugima i drugim
živim bićima na Zemlji). Neki pokušaji i ne uspiju, mnogi
uspiju... Od 1995. povezani su u mrežu Global
Ecovillage Network GEN.
Torri Superiore: «bez muke nema nauke»
Lucilla Borio i Massimo Candela bili su voditelji tečaja i
upoznali su sudionike s mogućnostima takvog načina
života. Podijelili su sa sudionicima iskustvo. «Strpljenje,
izdržljivost, humor i sposobnost da «sanjamo» dok
napredujemo spasila je i nas i projekt u mnogim teškim
trenucima. Bez muke nema nauke... ali sve dok se
znamo zabavljati i uživati u svakodnevnom životu i
druge je probleme lakše savladati.», rekla je Lucilla
Borio iz ekosela Torri Superiore.
Torri Superiore je zapravo vrlo slikovit srednjovjekovni
grad u mediteranskom stilu. Nalazi se u zaleđu
ligurnijske obale u Sjevernoj Italiji. Kasnih osamdesetih
napušteno mjesto počeo je obnavljati lokalni par... Njima
se pridružila manja skupina entuzijasta. Grad je
smješten na vrlo strmoj padini, što je uvjetovalo
primjenu interesantnih arhitektonskih rješenja.
Poljoprivredna proizvodnja smještena je na uskim
terasama gdje se među stablima maslina uzgaja
povrće.... Unatoč mnogobrojnim problemema koji su
pratili obnovu građevina i organizaciju života, projekt se
uspješno razvija...
Grupa ljudi i njihova vizija: kako početi?!
Jedno od temeljnih načela pri stvaranje svakog novog
ekosela je: održati različitost i uvažiti mišljenje svakog
pojedinca. Bez obzira na zajednički motiv, ne smije se
smetnuti s uma da se vizija i očekivanja svakog
pojedinca (ponekad znatno) razlikuju. Jedan je od čestih
razloga neuspjeha projekta nedostatak jasnog
dogovora kojega svi članovi prihvaćaju i spremni su
proces poduprijeti ...
Grupa: potencijalna zajednica?!
Kad se članovi potencijalne zajednice međusobno
dobro poznaju, emotivno su povezani... Dobrobit se
zasniva na međusobnom uvažavanju. Skladna
zajednica može nastati samo u klimi međusobnog
povjerenja. Zajednički rad daje osjećaj vrijednosti
svakom pojedincu, zajedničko pripremanje hrane i
zajednički obroci (FOTO) «domaći» ugođaj. Proslave,
rituali, umjetnost, glazba, ples, igra... i svako dugo
zajednički provedeno slobodno vrijeme pridonosi
povezivanju. Kreativan pristup radu i provođenju
slobodnog vremena, te stalna edukacija, osjećaj
suodgovornosti, briga za druge, dijeljenje postojećih
dobara, uzajamna pomoć... dio su svakodnevice.
Konsenzus: dobra metoda donošenja odluka
Kako bi zajednički život bio moguć valja usvojati neka
pravila ponašanja, stvarati identitet grupe, donositi
odluke o praktičnim stvarima... Konsenzus je proces
zajedničkog donošenja odluke. Temelji se na
pretpostavci: svaki pojedinac zna dio istine, ali nitko ne
zna sve. Konsenzus izjednačava prava svih, za razliku
od nadglasavanja gdje je za donošenje odluke dovoljno
usuglašeno mišljenje tek 51% sudionika, a svi ostali
prisiljeni su odluku prihvatiti. U ovom sustavu nema
glasovanja, nadmetanja, raznih igara da kako bi se
osvojili glasovi, trošenja novca i živaca na predizborne
kampanje...
Status: potrebna je volja da se podijeli moć...
Iako je to uglavnom tabu tema egalitarnih grupa, status
uvijek postoji. Status u nekoj zajednici ne mora biti nešto
izrazito pozitivno ili negativno, ali nažalost može se i
zloupotrebljavati. Status je promjenljiv, ovisi o situaciji...
Svi smo iskusili situacije u kojima smo se osjećali
inferiorno i one u kojima smo mislili da smo superiorni u
odnosu na druge ljude. Osoba «visokog statusa» može
biti (pre)sigurna u sebe, preuzimati vodstvo, odlučivati
za druge, reagirati s manje emocija... Može misliti da
smije ometati druge, dolaziti i odlaziti kad hoće,
postavljati uvjete... S druge strane, osoba «niskog
statusa» može imati manje samopouzdanja, biti
povučena, izražavati stres, graditi frustracije. Može se
osjećati nepotrebno, odbačeno, ne sudjelovati u
raspravama, drugi mogu misliti da je «čudna»... Svaka
(potencijalna) zajednica toga treba biti svjesna...
Vođenje sastanaka: noćna mora !?
Sastanci koji ne rezultiraju konkretnim rješenjima mogu
biti naporni, demotiviraju ljude, ponekad dovode do
raspada zajednice... Sastanke na kojima se odluke
donose konsenzusom vodi nepristrana, posebno
trenirana osoba (eng. facilitator moderator).
3
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
Njegova ili njena uloga je stvaranje atmosfere
povjerenja, brige o tome da svatko ima mogućnost reći
svoje mišljenje, upućivanje razgovora na predviđene
teme, pomoć u traženju konsenzusa i podjeli konkretnih
zadataa. Moderator/ica brine o tome da prednost ima
grupa kao cjelina, a ne (glasni)
pojedinci. Cilj je izbjeći nepotrebne
konflikte i donijeti zajedničke
odluke...,
Dnevni red: pripremiti unaprijed
Kako bi sastanak bio uspješan dobro
je da se unaprijed pripremi dnevni red
i da se o njemu obavijeste svi
sudionici (kako bi se mogli eventualno
pripremiti). Ako je dnevnim redom
predviđena rasprava o nekom novom
prijedlogu, tada predlagač treba o
tome prije sastanka obavijestiti ostale
i dati im bitne informacije, kako bi dobili priliku
ravnopravno sudjelovati u odlučivanju. Novi prijedlog ili
ideja prestaju biti stvar pojedinca: oni postaju vlasništvo
grupe, koja ideju analizira, rastavlja, prihvaća ili odbija...
Komunikacija koja se pritom odvija može biti vrlo
raznolika i dinamična. Odluka na kraju rasprave donosi
se konsenzusom, što znači da odluku moraju prihvatiti
svi. Pojedinac ima tri mogućnosti: davanje pristanka,
blokiranje ili stajanje po strani. Blokiranje odluka događa
se rijetko ako je rasprava bila kvalitetna. Pravo da to učini
ima svatko tko ima dovoljno jake argumente. Jedini
način odbacivanja odluke donesene konsenzusom je
donošenje novog konsenzusa. Bez konsenzusa ne
poduzimaju se nikakve akcije. Metoda konsenzusa
može imati vrlo široku primjenu, čak i za veće grupe,
gradove, države...
Dobro vođeni sastanak može postati rasprava i druženje
u kojem svi uživaju. Ne smije biti predug, ako je duži
treba napraviti stanku, protegnuti se, nešto pojesti ili
popiti, provjetriti prostoriju, našaliti
se... U mnogim zajednicama to je
prigoda za zajedničke rituale pjesmu,
ples, igru... Previše ozbiljna i žučna
rasprava, bez metoda predviđenih za
smanjenje i razgradnju eventualnih
napetosti, nije zdrava za
međuljudske odnose!
Konflikt: događa se, neizbježan
je...
Konflikt ne treba uvijek smatrati nečim
nepoželjnim. Ponekad je dobro da
negativne misli i emocije izađu na
vidjelo kako bismo ih postali svjesni i potražili rješenje...
Konflikt se javlja onda kad najmanje dvije osobe imaju
različit stav o nečemu, a bar jedna je time emotivno
potresena. Bojimo se konflikta jer nas tjera u
podsvijesno, otkriva potisnute emocije, emocije koje ne
želimo ni sebi priznati... Konflikt, i način na koji
reagiramo, jedan je od puteva za upoznavanja sebe i
drugih. Rijetko se zadržava samo na dvije osobe,
uglavnom se vrlo brzo širi. Može nastati iz više razloga:
nedostatka resursa potrebnih za život, nejasne
informacije, različitih sustava vrijednosti, neprihvaćanja,
zanemarivanja... Neki ljudi su «teški» i traže više pažnje,
iako toga možda nisu svjesni.
Poštovanje: cijenim te takvu/og
kakav jesi!
Prevencija konflikta najbolje je rješenje.
Sastoji se u prihvaćanju nenasilne
komunikacije, preuzimanju
odgovornosti za vlastitu dobrobit i
stabilnost. Čovjek koji je zadovoljan
svojim životom najčešće nema potrebu
napadati, ne stvara (ni iz čega!)
problem i lakše ga rješava kad se
problem ipak pojavi. Tome pridonose i
stalna edukacija, te bolje upoznavanje
ljudi s kojima komuniciramo u nekoj zajednici. Valja imati
na umu da osoba i njezini postupci nisu isto. Osobu treba
prihvatiti takvu kakva je, kritika se treba odnostiti samo
na postupke. Donošenje jasnih dogovora koje svi
prihvaćaju također smanjuje mogućnost nastajanja
konflikta. U svakom slučaju valja spriječiti negativni
utjecaj «statusa» u zajednici.
Razoružanje: predajem se!
Obzirom na mnogobrojnost konflikata na svim razinama
društvenoga života, razvijene su razne tehnike
postupanja s konfliktom do kojeg je već došlo, kako bi se
ublažile eventualne štetne posljedice. Neke od njih jesu:
◦ pregovaranje ili medijacija - proces obično vodi
nepristrana osoba u koju «zaraćene strane» imaju
povjerenje. Ona obično pomaže jasnijem sagledavanju
situacije i pronalaženju rješenja
◦ meta-komunikacija - svojevrsni je time-out i može
ju koristiti jedna od strana koja je
sposobna izvana sagledati
konflikt i njegove eventualne
posljedice. Ona sadržaj sukoba
stavlja u drugi plan, a također se
izbacuje i negativni emotivni
motiv traženja krivca
◦ razoružavanje predajom iskrena
i časna predaja ponekad manje
košta nego nastavak sukoba
◦ kognitivno restrukturiranje unosi
neočekivani element koji odvlači
pozornost, zbunjuje, smanjuje
važnost konflikta... Na primjer
kad u najdinamičnijem dijelu konflikta zazvoni
telefon ili kad se na dijelu zemljišta oko kojeg se
vodi spor otkrije zagađenje...
I tako dalje...
Svaki je inventivni napor u razvoju daljnjih tehnika za
sprječavanje konflikata, te uklanjanje i ublažavanje već
nastalih posljedica vrijedan je svake pažnje!
‚
4
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
Edukacijske staze prema održivosti
Kada nisi sam ili sama, učiti i kretati se prema stazama održivosti postaje laki korak s osmijehom.
Dražen Šimleša, Z.M.A.G. Vukomerić (članak objavljen na http://www.alertonline.org)
Nulla più può feririci, Nullla può farci del mal, ma guesto
nostro mondo, mai cesseremo d'amar, e per salvar la
terra mai cesserem di lottar.
Tako je pjevalo nekoliko stotina djece iz torinskih
srednjih škola na otvorenju plenarne sjednice Trećeg
svjetskog kongresa o edukaciji o okolišu (3WEEC).
Tako su nam uz potporu pravog orkestra kroz igrokaz ili
možemo reći i dječji mjuzikl na najizravniji način poručili
kako su ojačali, kako ih više ništa ne može povrijediti,
kako ovaj naš svijet uvijek trebamo voljeti, a za spas
Zemlje se uvijek trebamo boriti.
Da, dobro ste pročitali, omladina nije pjevušila za
Revolucionarni front za Zemlju, već za probranu publiku
brojnih znanstvenika i akademskih stručnjaka,
profesora i učiteljica iz osnovnih i srednjih škola, većih ili
manjih političara i političarki, predstavnika globalnih
institucija, aktivista i aktivistkinja iz cijelog svijeta, osoba
iz medija i tko zna koga sve ne. I to sve pod
pokroviteljstvom UN-a, a u lokalnoj organizaciji regije
Piemont, grada Torina, Regionalne agencije za zaštitu
okoliša te ostalih domaćih stručnih ekoloških snaga. Na
samom kongresu bilo je prijavljeno 1500 ljudi plus onih
koji su dolazili u dnevnom aranžmanu, a sve se
događalo u vjerojatno najvećem kongresnom centru tog
dijela Europe.
U staroj Fiatovoj tvornici
Naime, radi se o staroj tvornici Fiata koji je napustio to
zdanje kada je globalizacija započela utrku prema dnu
pa su se tvornice počele zatvarati na Zapadu, a otvarati
u siromašnim zemljama gdje je bilo puno lakše trenirati
strogoću. Na krovu zgrade je još uvijek pista na kojoj su
se prije testirali automobili. Saznao sam poslije kako je
ta cijela zgradurusina bilo jedno vrijeme skvotirani
koncertni prostor za alternativne bendove. Tijekom
trajanja kongresa bio je organiziran i dobar filmski
festival s sukladnom tematikom.
3WEEC je jedan od onih događaja koji nakon što prođu
ne znate što biste zapravo mislili o njemu. I to je taj
dvostruki mač nad aktivističkim glavama: s jedne strane
svjestan si kako su takvi događaji velike brbljaonice uz
financijske konstrukcije budžeta od kojih svakog
normalnog zaboli glava, a s druge strane aktivisti i
aktivistkinje vječito odlaze na takve skupove u nadi ili da
će upoznati nekoga super ili da će ipak svojim
prisustvom, odnosno prezentacijom utjecati na nekoga
ili nešto. I ja sam dobio od svega pomalo. Mada da me
sada neko pita jesam li ono ludo sretan što sam bio na
nekom takvom događaju, lagao bi kada bi rekao da
jesam. Stvar je čisto naivne prirode.
«Edukacijske staze prema održivosti»
Naime, podnaslov Kongresa bio je «edukacijske staze
prema održivosti». To naravno nabrije i ti odeš sav
napaljen slušati o praktičnim rješenjima na mnogim i
različitim stazama prema održivosti. Ne samo to,
očekuješ da saznaš i kako educirati druge da lakše
stupe na te staze. I tu je caka. Jer kada Kongres otvori
sijaset političara koji međunarodni skup gnjave
polusatnim govorima o svojim lokalnim peripetijama,
nadglasavanjima ko je više učinio za prirodu i
kurtoaznim slavljenjem majčice Zemlje, malo ti se te
staze počinju činiti slijepim ulicama. Tada je jedino i
utješe djeca svojim revolucionarnim pokličima, jer još
uvijek nisu upoznala muljatorski svijet odraslih.
Također, mnoge prezentacije svodile su se na čisto
teoretiziranje i apstraktne uvode u nečji rad. No, dobro
da ne kritiziram samo, bilo je u Torinu i trenutaka kada ti
se čini kako je baš to mjesto na kojem trebaš biti. Jedan
od tih trenutaka je i slušanje Fritjofa Capre, čovjeka
kojeg ne treba predstavljati previše. Ipak za one
najmlađe recimo kako smo od Capre učili o
međupovezanosti svijeta, mrežama života i shvaćali
održivost u prirodi. S tim je Capra i počeo svoje
predavanje. Istaknuo je kako ne smijemo prihvatiti
koncept održivog razvoja kojeg su nametnule
korporativne i političke elite, jer time zapravo
podržavamo tpakanje u mjestu što se tiče održivijeg
načina odnosa prema živom svijetu prirode te
pravednijih odnosa između ljudi.
Capra je tako još jednom pozvao na održivost u smislu
prirodnih procesa kruženja, ravnoteže i slavljenja
različitosti. Istaknuo je kako u posljednje vrijeme radi na
novoj pedagogiji kojom se educiraju mlade generacije i
tu je napravio mali prosvjed. Naime, Capra je odbio
održati najavljeno predavanje, jer mu je organizator
dogovoreno vrijeme od pola sata skratio na deset
minuta, jer su vrijeme za njegovo i druga dobra
predavanja pojeli one političke žderonje na samom
otvaranju sjednice. Nama koji smo doslovno shvatili
podnaslov sa stazama prema održivosti ključali su
crveni mjehurići ispod kože.
Slow Food pokret
Organizacija je počela otvoreno škripati kao vrata koje
škripe kad se otvraju. Nitko se od organizatora nije
usudio nekako natuknuti veleuvaženoj gospodi i
gospođama iz svijeta politike kako, jelte, su ipak malo
prekoračili dozvoljeno vrijeme sa svojim laprdanjem,
jer jednostavno zna se tko je platio cijeli ovaj skup… i
kuš.
5
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
Edukacijske staze prema održivosti...nastavak...

Capra je preletio cijeli SAD i ocean da bi ga se svelo na koje nikako ne želimo propustiti, a to je ponekad
deset minuta. Svoje odbijanje odlično je podebljao zahtijevalo prave vratolomije u vlastitom rasporedu s
tvrdnjom kako se pedagogiju o edukaciji o prirodi ne obzirom na prisustvo tolikog broja ljudi iz cijelog svijeta.
može zgnječiti u deset minuta, baš kao što niti u prirodi Ja sam bio dio tima Global Ecovillage Networka koji je
se stvari ne rade na mc'donald brzini. predstavljao cijelu mrežu, njene članice i neke od
To mu je bila i odlična uvertira u p r o j e k a t a .
najavu slijedećeg govornika Krajnje iskreno, da nije bilo
Carla Petrinija, predsjednika ekipe iz Torri Superiorija,
Slow Food pokreta. Petrini je prekrasnog talijanskog eko-
održao vatren govor, vjerojatno i sela na čiji sam poziv i došao u
on ljut zamjenom prioriteta što se Torino, danas ne biste čitali
tiče tema koje smo prvi dan ove retke. Torri je sazdan sav
slušali. Iznio je podatak koji meni u kamenu i takav podsjeća na
zvuči suludo, ali opet ne vjerujem scene iz Istre ili Dalmacije.
da bi se razbacio takvim Sve te kućice su se obnavljale
stvarima. Rekao je kako se u niz godina, a pri obnovi
Italiji na mobitele i usluge oko njih umjesto cementa korišteno je
potroši 17 posto kućnog budžeta, vapno kao ekološkiji i zdraviji
a na hranu 12 posto. Svaki materijal. Torri je zanimljivo
komentar je suvišan. mjesto ne samo zbog svoje
Petrini je prosvjedovao protiv predanosti ekološkom načinu
instant TV i drugih kuharica življenja, već i velikom
ističući kako gastronomija ne bi iskustvu u izgradnji zajednice,
trebala biti odvojena od drugih dimenzija u društvu. razumijevanju različitosti i funkcioniranju na principima
Premda kao predstavnik kulture koja poziva na suradnje, a ne odnosa moći. Odlično je povezano i
ravnotežu, uživanje u životu i sporo jedenje, istaknuo poštivanje odnosa između osobnog i kolektivnog, tako
kako nemamo više vremena čekati za akciju. To da postoje zajedničke prostorije kojima i upravlja
popodno premda prekratko obilježili su i drugi divni posebna zadruga u Torriju, ali svaka osoba ima i
govornici i govornice. Akpezi Ogbuigbwe je prekrasna privatan prostor ako se zaželi malo mira.
snažna žena iz Kenije i kao predstavnica UNEP-a Torri posebno izdvajam, jer je i ključno mjesto u širenju
podjestila nas je kako smo na početku UN-ovog edukacije o ekoselima i ekogradovima u našoj regiji.
desetljeća edukacije o održivom razvoju. Posebno se Prije tri godine smo odavde otišli u Italiji posjetiti mnoga
osvrnula na Afriku, i kritizirala prevelike riječi, a mala mjesta sa više ili manje sličnom pozadinom, a u Torriju
djela najvećih vođa i poslovnog sektora. nismo bili niti puni dan. Danas kada se toga sjetim
Grazia Borrini-Feyerabend radi u zajedno s Lucillom Boriom i
World Conservation Union Massimom Candelom s
(IUCN) i također je održala lijep kojima najviše surađujemo,
govor kako u borbi za zaštićene smijemo se koliko je suradnje
krajolike i okoliše, ne smijemo proizašlo iz tog jednog
zaboraviti na socijalnu održivost, kratkog susreta. Narednih
odnosno na ljude. Napomenula je godina su Torri posjećivali i
kako moramo prestati drugi aktivisti iz ove regije, ali
proglašavati na planeti zaštićena nas je uvijek mučilo što je
područja bez ljudi, već se takvim pristupom zahvaćeno
obogatiti znanjem urođeničkih malo ljudi uz trošenje previše
plemena i autohtonog energije i novaca.
stanovništva tih područja koji Tako smo odlučili dovesti Torri
premda ne znaju što znači pojam nama kako bi za veći broj ljudi
održivi razvoj mogu biti najbolji educirali nas o ekoselima,
edukatori kako se održivo odnositi permakulturi, energiji,
prema okolišu. demokratskim načinima
odlučivanja, nezavisnim ekonomskim strukturama i
Global Ecovillage Network drugim bitnim temama ukoliko želite krenuti sličnom
Poslije sam se domogao njene knjige Sharing Power u stazom. Tu nam je veliku podršku dao regionalni ured
kojoj razvija koncept «conserved community area», REC-a u Mađarskoj koji je osigurao sredstva za
dakle područja koja su zaštićena, ali u njima žive ljudi na inicijalne susrete i edukativne treninge. Prvi trening o
održivi način. Nakon prvog dana uslijedila su dva dana stvaranju i upravljanju ekoselima bio je prošle godine u
prezentacija i predavanja. Pošto se istovremeno Zagrebu, a drugi ove godine u Sarajevu.
događalo više prezentacija morali smo odabrati one
6
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
Edukacijske staze prema održivosti...nastavak...
Nakon učenja, uslijedio je konkretni rad i tako je rođena
Mreža ekosela Balkana, čiji rad sam išao predstaviti u
Torino. MEB ima za cilj pomoći stvaranje edukativnih
permakulturnih imanja u regiji te kroz mrežu ubrzati i
olakšati taj proces. Kroz MEB
organiziramo mnoge praktične
radionice proizvodnje bio-goriva od
otpadnog jestivog ulja, gradnju kuća
prirodnim materijalima od balirane
slame, permakulturno dizajniranje
naših vrtova i projekata, i još čitav niz
potrebnih rješenja u energiji,
tretiranju otpadnih voda,
k o m p o s t i r a n j u . . .
Trenutno je više od deset aktivnih
članica iz cijele regije i svaka od njih
zahtijeva poseban pristup i tempo
rada. Nakon preznetacije gospođa
Akpezi nam je čestitala na praktičnosti naše edukacije i
činjenici da su sve radionice ili besplatne ili s
minimalnom naplatom čime postaju dostupne svima
neovisno o njihovoj ekonomskoj moći. Rekla je da kao
žena iz Afrike razumije razliku između «ekoloških
tehnologija» i primjerenih ekoloških tehnologija.
Restoran radničke kooperative
Nakon prezentacije prilaze mi mnogi ljudi ozarena lica s
komentarima da zapravo mi njih inspiriramo i
pokazujemo staze prema održivosti. Očito je kako im je
ova regija još uvijek egzotičan sinonim za ratove i
pohlepne političare. Neka i drugačiji Balkan ustane.
Tokom tih dva dana prezentacija počela su i prva
šuškanja o financijskim problemima organizatora.
Vjerojatno je i skupoća, kao i neodrživost ovakvog
događaja dovela do odluke da će slijedeći kongres biti
tek za dvije godine u Južnoj Africi te će time izgubiti svoj
dosadašnji godišnji karakter. Ja sam iskoristio to vrijeme
i za upoznavanje s Torinom koji je na zadovoljstvo
razbijanja mojih predrasuda ispao prekrasan grad.
Zelene terase, balkoni i krovovi na
kojima rastu stabla od preko par
metara, pa ponekad niste sigurni
završava li to zgrada ili počinje šuma,
jedna su od najljepših urbanih
ekoloških priča koje sam vidio.
Također, Lucilla i Massimo su me
jednu večer odveli u neki restoran koji
vodi radnička kooperativa, a
prijateljska atmosfera ondje izgledala
je više kao da smo ušli na nečije
privatno slavlje, nego u regularni
restoran. Torino je grad koji vrijedi
osjetiti. Onda smo dobili neočekivani
poklon i na samom Kongresu. Organizatorima je
vjerojatno bilo neugodno s obzirom da su se kritike
povećavale pa su nas odlučili odobrovoljiti
nenajavljenim predavanjem Capre, ovog puta pravim.
To što smo konačno bili u prilici čuti predavanje s kojim je
Capra i krenuo u Torino bila je dobra stvar. To što je bilo
neočekivano samo je povećalo kaos.
Naime, saznati za predavanje mogli ste običnom pukom
srećom da vam je neko koga poznate došapnuo novu
dobru vijest. Dodatni je problem bio što su se mnogi ljudi
već prije bili rezervirali za
popodnevne izlete pa su oni ostali
uskraćeni za ovo predavanje ili su
bježali iz autobusa u posljedni
trenutak time stvarajući
organizatorima izleta dodatne
probleme.
Konačno Capra!
Capra je konačno predstavio svoju
novu pedagogiju koju radi na
Sveučilištu u Barceleyu u SAD-u.
Istaknuo je kako će naša budućnost
ovisiti o tome koliko ćemo biti eko-
pismeni, u smislu da poznajemo procese i principe
održivosti. Oni kroz multidisciplinarni pristup uče djecu
upravo tome. Po njemu predavanje o ekologiji ne može
biti površno, jer je i sama priroda kompleksna. Istaknuo
je kako ima vjeru u globalni civilni pokret koji se po njemu
bazira na dvije osnovne jednako važne teme: borbu za
ljudsko dostojanstvo i borbu za eko-održivost.
Dok je opisivao radionice koje su primjerene za
edukaciju djece meni se mililo koliko sam sličnosti
nalazio s permakulturnim vrtovima i projektima. Načuo
sam kako se uskoro sprema prijevod njegove posljednje
knjige The Hidden Connections: A Science for
Sustainable Living, a detaljnije o eko-opismenjavanju
provjerite na www.ecoliteracy.org. Meni je ovo začinilo
d a n i d o d a t n o i n s p i r i r a l o .
Carlo Petrini iz Slow Food pokreta na kraju svog govora
istaknuo je kako se moramo truditi, kako ne kaže da
ćemo pobijediti, ali da moramo pokušati. Na zadnjem
sastanku Mreže ekosela Balkana u slavonskom
Latinovcu mnogi od nas su se počeli osjećati kao da smo
već pobjednici. Zbog našeg susreta, suradnje,
međusobnog pomaganja i
solidarnosti te zajedničkog stvaranje
mnogih drugačijih svjetova u ovoj
regiji. Regiji koja je toliko natopljena
boli i patnjom. Samim time i zahtijeva
da neodgodivo počnemo ucrtavati
staze koje cijene ljudsko
dostojanstvo i brinu se za eko-
održivost. Osjećaj da smo pobjednici
ne znači naravno da ćemo pokupiti
prnje, čestitati sami sebi i otići kući u
fotelje. Već znači kako smo iznimno
ponosni na osjećaj pobjede koji se
prelijeva preko nas, a koji smo
z a j e d n o z a m i j e š a l i .
To je osjećaj koji inspirira i osnažuje jer znaš da nisi sam
ili sama. Kada nisi sam ili sama, učiti i kretati se prema
stazama održivosti postaje laki korak s osmjehom.
‚
7
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
Predstavljanje članica mreže
Zelena mreža aktivističkih grupa
Z.M.A.G.
Vukomerić 23/4, 10418 Vukomerić Dubranec Tel.+385 91
5351643, Fax. +385 1 4820 094, www.zmag.hr e-mail
adresa:zmag@zmag.hr, koordinator Dražen Šimleša

Povijest organizacije
ZMAG je osnovan 2002. godine s ciljem razvijanja i
promoviranja ekoloških znanja i tehnologija te njihovog
povezivanja s ostalim aspektima društvenog života
(socijalnim, ekonomskim…). Know-how okrenut prema
mogućnostima okoliša i potrebama ljudi nalazi područje
djelovanja udruge unutar proizvodnje hrane, energetike i
graditeljstva. Od tog polazišta dolazi stav kako kvalitetni
odnosi među ljudima mogu biti pospješeni i unaprijeđeni
poboljšanjem kvalitete njihovih života. Od 2002. godine
mladi ljudi uključeni u rad udruge ulažu u vlastitu edukaciju
kako bi se osposobili za stvaranje praktičnih modela
održivog razvoja. Pri tome se mogu spomenuti projekti
stvaranja oglednog i otvorenog edukacijskog centra na
Vukomeričkim Goricama u selu Vukomerić, 20km južno od
Zagreba prema rijeci Kupi. Projekt Reciklirano imanje u selu
Vukomerić treba predstaviti eko-socijalni model prijateljskog
odnosa prema prirodi i između ljudi koji se stvara kroz
permakulturni dizajn.

U izvješću o društvenom razvoju mladi u Hrvatskoj 2004.

UNDP-a, projekt Recikliranom imanje izabran je kao jedan
od najboljih primjera aktivizma mladih. Nakon određenog
vremena investiranja u vlastito znanje i vještine, članovi i
članice udruge krenuli su s javnim edukacijama iz
proizvodnje i korištenja ekoloških tehnologija, obnovljivih
izvora energije, ekološkog graditeljstva i uzgajanja hrane na
selu i urbanim vrtovima, kao i radionicama s
marginaliziranima skupinama (mladi, Romi…). Danas je
glavni cilj završiti projekt Reciklirano imanje koje je još uvijek
u izgradnji. Kao doprinos tome u srpnju 2006. održat će se
radionica izgradnje malog objekta (bungalova za goste) od
balirane slame. Radionica je besplatna, a voditelj je Erwin
Zachl, permakulturni dizajner iz Austrije. Za radionicu je
potrebno prijaviti se na 091/535-1643 ili 091/598 1281.

8
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
 Predstavljanje članica mreže
Udruga za ekologiju i kulturu sadržaje (kontakt sa domaćim
EIA životinjama, jahanje, eko uzgoj povrća,
Eko-art centar EIA Bale- San Zuian br. 13 voća, meda, začinskog i ljekovitog bilja,
Tel.: 052/ 824 342 mob.:098/ 91 60 650 pješačenja…)
predsjednik udruge: Igor Drandić
e-mail adresa: eia@pu.t-com.hr ZAŠTITA PRIRODE
Prioritetni cilj Eko-art centra Eia je
Eia je članica Zelenog foruma, BEN-a i zaštita prirodne i kulturne baštine
GEN-a ( Global Ecowillage Network ) područja unutar i oko općine Bale. Poznato je da je
EKO TURIZAM Istra bogata različitim ekosustavima kao i kulturnom i
Istra je idealno područje za razvoj eko turizma kao tradicijskom baštinom. Kao takva ima ogroman
gospodarske djelatnosti koja će omogućiti održivi potencijal za ODRŽIVI RAZVOJ.
ekonomski razvoj lokalnih zajednica, očuvati prirodu i Udruga Eia i Eko-art centar Eia do sada su radili na
kulturne vrijednosti. senzibilizaciji stanovništva putem kampanja za
Udruga Eia svoje aktivnosti i projekte usmjerava ka zaštitu prirode, putem javnih izložbi slika i fotografija,
razvoju eko turizma. radionica i seminara sa djecom različitog uzrasta,
U izradi je web stranica koja će nuditi i informacije o putem obilježavanja ekoloških datuma (npr. Dan
eko lokacijama te smještaju, prehrani, starim mladih na pulskom korzu)…
zanatima, jahanju i dr. u općini Bale i šire (u krugu od U Eko-art centru bi se uredio prostor za radionicu
30-ak km). starih zanata ( rad sa glinom, odbačenom vunom,…).
Budući da Eia pruža primjer života u skladu s Radionica bi se koristila za edukaciju posjetitelja
prirodom, dolaze ljudi iz svih krajeva Hrvatske i (naročito mladih).
svijeta, odmoriti se ili učiti jer ih motivira takav način
života. GRADNJA OBJEKTA EKO-ART CENTRA
EIA I PERMAKULTURA Centar je dobio na korištenje površinu od 17 000 m2 u
Električna energija se dobiva iz energije sunca i vjetra vlasništvu Atilia Drandića. Budući da je zbog potreba
pomoću vjetrenjače i solarnih panela. edukacije neophodan prostor za smještaj oko 30
Kišnica se skuplja sa osoba ( npr. prosječan broj učenika u razredu),
krova i filtrira se, te se mišljenja smo da bi trebalo ostvariti primjer ekološke
koristi za pranje i gradnje ( tradicijska eko gradnja kamenom i vapnom
zalijevanje, a za piće se ili eko gradnja slamom i vapnom),jer je to ujedno i
koristi izvorska voda po jedna od edukacijskih tema Centra.
koju se ide u Motovun. Gradnja objekta je preduvjet za rad centra tijekom
Šuma se čisti od suhog cijele godine jer je sada rad na otvorenom ograničen
granja i drveća, krči se i uvjetovan lijepim vremenom.
šikara te ima dovoljno Rad Eko-art centra do sada je pomoglo nekoliko
“drvnog otpada” za ogrjev. donatora, a u akcije čišćenja i pripremu terena
U upotrebi su vanjski kompostni wc-i, a planira se i uključilo se i stotinjak volontera iz Hrvatske i Europe.
izrada unutarnjeg. Nadamo se da će pomoći i lokalne tvrtke te lokalna
Izrađuje se kompostna hrpa ( od zelenog otpada i vlast.
životinjskog izmeta )
Planira se gradnja jezera zbog potreba CILJ – VIZIJA
navodnjavanja, te stvaranja blaže mikroklime. CENTRA
Na djelu se može vidjeti ekološka gradnja- drvena
kućica, a planira se i gradnja slamom- okrugle kuće, Vizija Eko-art centra Eia
edukacijskog centra. je održivi razvoj kroz
U izgradnji je drvena štala za životinje (koze, suživot čovjeka i
magaricu, konje). prirode.
Predviđena je edukacija Glavni cilj Centra je
lokalnog stanovništva / očuvanje prirodnih i
radionice / kako započeti kulturnih vrijednosti balskoga kraja i Istre pomoću:
s eko turizmom (eko hrana,
eko gradnja, izvori -osmišljavanja slobodnog vremena i edukacije
energije,…) učenika, građana i javnosti
Uređenjem Eko-art centra
nudit ćemo eko turističke -očuvanja raznolikosti vrsta i ekosustava

9
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
 Predstavljanje članica mreže
-očuvanja kulturnih i tradicijskih vrijednosti uništavanja ekosustava.
-poticanja ekoloških rješenja Aktivnosti koje će se
-poticanja volonterizma odvijati u sklopu ovog
projekta su okrugli
U svrhu ostvarenja cilja, želi se razvijati i njegovati stolovi, prezentacije,
suradnja kulturnih, umjetničkih i ekoloških udruga radionice, izrada
koje djeluju u R Hrvatskoj i e d u k a t i v n i h
u inozemstvu te da Centar u materijala.
budućnosti preraste u P r o j e k t E K O
internacionalno ekološko EDUKACIJA MLADIH
n a s e l j e s a ZA BOLJI SVIJET
multikulturalnim centrom. počeo se provoditi u listopadu 2005. Planirano je
trajanje do listopada 2006.
OD 2003. DO 2006. Projekt se provodi uz suradnju dječjih vrtića, osnovnih
Projekt Centra pod i srednjih škola.
nazivom “EKO EDUKACIJA ZA BOLJI SVIJET“ Sve prezentacije i radionice održavaju se u Eko-art
nastao je kao rezultat trogodišnjeg rada (2003. – centru Eia i prilagođene su uzrastu djece i njhovim
2006.) Udruge za ekologiju i kulturu Eia na edukaciji i interesima.
senzibilizaciji na polju ekologije, zaštite prirode i Iako je projekt svojim aktivnostima isplaniran za
svega živoga te razvoja eko turizma. 2006. godinu, projekt je zamišljen kao kontinuirana
Budući da su u današnjem urbanom svijetu velike aktivnost (višegodišnja), gdje bi nastala i osposobila
potrebe za edukacijom učenika i lokalnog se baza ljudi zainteresiranih za permakulturu, te bi bili
stanovništva, za zaštitom prirode i za turističkim suradnici u daljnjem
posjetama prirodnim netaknutim krajolicima, ostvarivanju eko-art
smatramo da je neophodna promocija održivo centra i kasnijem
razvojnih rješenja. nastanku eko sela.
U Eko-art centru provodimo sve već rečeno, a
daljnjim uređenjem terena, uvođenjem infrastrukture i INFO MATERIJALI
izgradnjom edukacijskog centra mogli bismo 2006. je planirana
provoditi aktivnosti u proširenijem i kvalitetnijem priprema i tiskanje
obimu tijekom cijele godine. brošure koja bi
PROJEKTI predstavila prirodnu i
Želimo izgraditi prostor za prihvat i edukaciju oko 30 kulturnu baštinu područja (Bala i okolice) uz
osoba te ga opremiti kao učionicu za kreativnu objašnjenje osnovnih pojmova ( što je eko turizam,
edukaciju učenika i posjetitelja (za provođenje održivi razvoj, tko i što je Eia,…).
projekta EKO EDUKACIJA ZA BOLJI SVIJET). KONTAKT
Postojeći program škole u prirodi se provodi s ciljem Eko -art centar Eia
da učenici nauče o biološkoj raznolikosti, o ponašanju San Zuian br. 13 – Bale
u prirodi i njenoj ugroženosti. Tel.: 052/ 824 342
Planirana je izgradnja i etno radionice u Eko-art Mob. tel.: 098/ 91 60 650
centru gdje bi se prikupljali tradicionalni predmeti i e-mail: eia@pu.hinet.hr
alati te bi se posjetitelji centra mogli upoznati s Lokacija Eko-art centra:
kulturom i tradicijskom baštinom područja i povezati
to s današnjim razvojem permakulture. -3 km od Bala prema Krmedu ( 10 km od mora, 16 km
Projekt edukacije od Rovinja, 23 km od Pule )
građana i mladih - iz smjera Rijeke ili Kopra (ipsilonom):
provest će se tijekom - izlaz Rovinj / Kanfanar
veljače i ožujka 2006. - nakon 4 km desno za Pulu / Bale
s ciljem poticanja - nakon 6 km lijevo prema Krmedu i od raskršća
boljeg upravljanja 300 m desno kod oznake EIA
prirodnim resursima i - nakon 300 m šumskog puta se dolazi do Eko-
učinkovitije zaštite art centra Eia
prirode i samoga
čovjeka kao dio
prirode s ciljem međusektorske suradnje i
umrežavanje s ciljem smanjenja zagađivanja i

10
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
 Predstavljanje članica mreže
Eko centar
LATINOVAC
Latinovac 11, 34350
Čaglin, Hrvatska
tel: +385 34 221583
www.latinovac.org
e-mail adresa:
office@latinovac.org
kontakt osoba: Branka
Drabek-Milekić

Od 1988. naša udruga organizira susrete mladih kroz

projekt 'Sadnice mira' u ljetnim kampovima iz različitih
kulturalnih sredina. Često su to mladi iz bivše Jugoslavije,
koji su iskusili rat na različitim stranama. No, dolaze i
okoliš i staro slavonsko selo u kojemu je cesta od
mladi širom svijeta. Govor kojim se sporazumijevaju i
makadama, nerijetko se peče kruh u krušnoj peći, ne za
kroz koji me lako razumiju, stvaraju prijateljstva i otkrivaju
turističke već za životne
nove izazove je govor mira i tolerancije. Iza sebe
potrebe. Mnogi vide samo
ostavljaju
slabo razvijenu i
trajan trag
neurbaniziranu stranu
mira, potiču
sela. Mi vidimo mnoge
stvaralaštvo
poticaje sela u sjećanjima
i nadu u
i običajima starih ljudi u
budućnost.
kojima su do nedavno
Na nekoliko
hodali jedni drugima u
slika može
posjet 'sjediti', još
se vidjeti
ponekad rade zajedno
radost koju
radi ispomaganja i kuhaju
p r u ž a
se neka jela kao u davna vremena. Znamo da ih uskoro
zajednički rad u kojemu se transformira i širi unutarnji
više neće biti među nama, te njihovo znanje predano
prostor i prepoznaje pravo na svoje osjećaje i
upijamo, zahvalni što smo im blizu. U paradoksu koji
zadovoljavanje potrebau međusobnm povezivanjui
prepoznajemo nalazi se bogatstvo i ljepota kojemu teže
suosjećanju. U grupnim procesima se na prirodan način
svi, oni koji ritam prepoznaju u skladnom življenju s
priro dom i
o n i koji
t a j unuta
rnji sklad
previ đaju,
zabo ravlja
ju... Mnog
i u ljepot
i ovog
kraja vide
uči na realnim nesporazumima u životu kampa i dobiva
zaos talost
iskustvo u kojemu sukob dobiva vrijedno mjesto poduke i
prilika za osobni razvoj. Sve to uronjeno je u prirodni

11
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
 Predstavljanje članica mreže
Aktivnosti nedjeljni izleti i dani za odmor
za radionice vikendom - periodične radionice
volontere i
Opći troškovi
radne Minimalni troškovi: 100 kn/15€/17$ po osobi po danu
akcije u uključuje opremu, hranu, kuhanje
2006.: Dulji boravak (mjesec dana) - 7,5€ po danu/225€ po
mjesecu
Novčane donacije su uvijek dobrodošle!

Imate li donacije alata i materijala?

posebno su nam potrebni alati i materijali koji su teže
pribavljivi i nama preskupi.
Lipanj električni alati za gradnju
08. - 11. Zen meditacija (Christoph Hatlapa) produžni kablovi
12. - 30. priprema za radove i voluntere ljestve
ručni alati za gradnju
Srpanj alat za vrtlarstvo
cijeli mjesec se odvijaju radne akcije (građevni radovi
- izrada krova, restauracije...) specijalni materijali
ormarići
Kolovoz oprema za rasvjetu
4.-13. Radionica Nenasilne komunikacije - (Katharina oprema za kuhinju
Sander and Nada Ignjatović Savić) boje
14.-31. volunterski radovi Pločice
Rujan
cijeli mjesec za volunterske radne akcije, KONTAKT:
pospremanje i priprema za zimu Branka Drabek-Milekić
http://www.latinovac.org/
Planirane dodatne aktivnosti za ljeto office@latinovac.org
jutarnji plesovi Eko center Latinovac
jutarnje meditacije Latinovac 11
učenje jezika 34350 Čaglin
večernja logorska vatra, glazba, priče, igre... Croatia
'Talent show' sa svakom grupom tel: +385 34 221583
pečenje kruha
'Stol mira' - specijaliteti iz lokalne kuhinje sudionika i
sudionica
izrada povrtnjaka i cvjetnjaka

12
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
Praktična održivost
Izrada biljne spirale (iz publikacije Center for alternative technologies, www.cat.org.uk)
Spirala je jednostavan, efektan i privlačan način osiguravanja
različitog uvijek svježeg mirisnog začinskog bilja. Ovdje su uputstva
kako se ona izrađuje.
Stoji li vaše začinsko bilje negdje u kutku vašeg vrta, daleko od očiju,
daleko od misli? Ili se možda čini da nemate dovoljno mjesta ili uvjete
za uzgoj vaših omiljenih začina? Rješenje je izraditi biljnu spiralu,
odmah pokraj vratiju vaše kuhinje. Biljna spirala je 'izum'
permakulture, te se sve češće koristi u vrtovima.
Biljna spirala je jednostavna za izraditi: velika spiralna struktura,
nejčešćeg promjera 1,5-2m i visine do 1-1,5m, sa stazom za sadnju
koja se penje (vidjeti sliku). Biljna spirala sa tim dimenzijama je
dovoljna kao dom za sve osnovne kulinarske začine, kao i za nekoliko
egzota.
Zašto spirala?
Postoje mnoge prednosti izrade spirale. kao prvo, iskorištavanjem
horizontalnog i vertikalnog mjesta omogućava vam da maksimalno
iskoristite maleni prostor. To je osobito povoljno za one koji imaju
malene vrtove ili uopce nemaju vrt. Zaobljena priroda gredica, u
usporedbi sa tradicionalnim pravokutnim
gredicama, također utječe na povečanje
korisne površine rasta. Zbog njezinog
dizajna, biljna spirala nudi različite
mikroklimatske uvjete kojima je
jednostavno pristupiti. Koristi od takve
ranolikosti staništa su očite: može se
zasaditi široka paletu bilja, koje imaju
različita područja upotrebe i potrebe za
staništem na vrlo malom prostoru.
Biljke bogate uljima kao ružmarin, timijan i
kadulja, mogu biti zasađene na suhom
gornjem južnom dijelu spirale, dok vlažna i
zaštičena strana na sjevernoj donjoj strani
pruža idealne uvjete za bilje sa zelenim
listovima kao što je paprena metvica,
korijander i peršin. Na donjem početku
spirale može se izraditi malo jezerce ili
mlaka za biljke kao što su potočarka ili
vodena metvica. Prednosti posjedovanja
takve raznolikosti idu u prilog kuhinji...
Priroda biljne spirale sa zgusnutom
sadnjom raznih vrsta može stvoriti dobar
međuodnos između raznih biljaka (tzv.
dobro susjedstvo) i uspostaviti zdrav,
stabilan i raznovrstan okoliš, privlačeći
spektar lijepih i dobrotvornih divljih životinja.
Neke biljke odlično štite od bolesti i
nametnika: npr. bosiljak, neven i kadifice.
Drugo bilje privlači povoljne kukce -
bubamare i pčele koje se hrane
nametnicima. Matičnjak, origano
(mažuran), kamilica i kadifice posebno
tome pogoduju. Boreč i kamilica su dobri za
pospješenje rasta i poboljšanje okusa susjednih biljaka. Na kraju, ne
treba izostaviti ni estetsku vrijednost biljne spirale. Njezine obline i
visina privlače pažnju zbog odudaranja od večinskih horizontalnih
vrtova, kao što nudi i odličnu temu za razgovor.
Kako je izraditi
Bilo koji materijal se može koristiti za izradu biljne spirale, jedini je uvjet
da je taj materijal dugotrajan/inertan i naravno ne toksičan. Kao
materijal za stijenke mogu poslužiti: grane, drvo, cigla, kamenje,
položene flaše, kao i stare autogume.
Ukoliko se ona gradi direktno na zemlji, potrebno je područje unaprijed
malčirati (nastrti) da se spriječe problemi sa korovom, kad biljke
dovoljno ne osnaže. Može se koristiti bilo koji vodopropusni materijal
kao šro je karton ili stari tepih (biljni). Ako se spirala gradi na betonu,
potrebno ga je prije toga razbiti da se osigura dovoljna odvodnja
suvišne vode.
Može se birati između dvije metode gradnje. Najjednostavniji ali i
manje stabilan način (prije nego biljke dovoljno narastu da održe
zemlju) je da se zemlja navozi na hrpu, te se oblikuje spirala uz pomoć
kamenja, ploča i sl. Pošto postoji mogućnost da zemlja bude
otplavljena kišom ili otpuhana vjetrom, prije nego biljkama izraste
dovoljno jaki korijen, najbolje je da se biljke uzgoje unaprijed u
kontejnerima te se spremne presade.
Druga metoda je trajnija i opsežnija za izradu: prvo treba uz pomoć
štapova označiti spiralni oblik na zemlji. Dno treba biti promjera 1,5-2
m. Slijedi izrada stijenki spirale, počevši izvana i završavajući unutra.
Dodajte više slojeva postepeno povisujući stijenke prema sredini. Ako
koristite mort kao vezivno sredstvo, dodajte zemlju za sadnju na kraju.
Ukoliko koristite metodu 'suhog zidanja' dodajte zemlju postepeno,
kao što se visina stijenke povišuje, da se poveća stabilnost.
Pokušajte koristiti zemlju koja nema korove. Ako nemate dovoljno
zemlje ili dobrog komposta, pokušajte koristiti svježi stajski gnoj ili
nerazgrađeni organski otpad (iz kuhinje npr.) kao donji sloj i dodati 8-
10 cm zemlje na vrhu, no kasnije će biti potrebno dodati više zemlje
kako će se organski materijal razgrađivati.
Neke biljke mogu tražiti drugačiju zemlju od ostalih. Sa brižnim
planiranjem mogu se napraviti optimalni uvjeti za svaku biljku, npr.
dodavanjem pijeska u zemlju za mediteranske biljke kao što je
ružmarin. No, večini će odgovarati u dobroj zemlji ili kompostu.
Za igradnju jezerca ili mlake na dnu spirale, prvo treba postaviti sloj
pijeska ili starog tepiha da se izolacija
zaštiti od oštrih stvari. Sljedeće je potrebno
staviti izolaciju za vodu (plastična folija ili
slično) i tanki sloj blata na njegovu
površinu da se flora i fauna brže može
udomaćiti. Zakopajte rubove folije sa
kamenjem i zemljom da se spriječi
klizanje. Za stvaranje močvarne površine
potrebno je na nekoliko mjesta izbušiti
izolaciju.
Sadnja
Dijagram prikazuje neke od najčešćih
biljaka koje se mogu koristiti. Ako želite
eksperimentirati, probajte izbjegavati sve
biljke koje su invazivne ili prevelike za
površinu. Na primjer, metvica može izrasti
bujna, pa je dobra ideja posaditi je u
posudu da se ograniči širenje. Ovdje su i
neki daljnji savjeti za teža područja spirale:
Biljke za sjenu
Ljubičice: ova puzava zimzelena trajnica
rate do visine od 15 cm. Listovi i cvjetovi su
ukusni u zimskim salatama. Može se
iskoristiti kao blago sredstvo za
iskašljavanje.
Kiselica: Ova udomaćena trajnica doseže
visinu od 60 cm i širinu 30 cm. Vrlo je
nezahtjevna i lako uspjeva. Kiseli listovi se
mogu koristiti kao salate ili kao
osvježavajući čaj.
Medvjeđi luk: raste dobro u vlažnoj zemlji, i
doseže visinu od 30 cm. Listovi se
sakupljaju od veljače do travnja i imaju jaki
okus kao češnjak te čiste ovapnjene žile.
Može biti invazivna.
Biljke za stjenku spirale:
Površina sadnje za biljke se može povećati ako se koristi i zid kao
stanište. Ako imate suhozid, vjerojatno već ima koje mjesto
napunjeno zemljom gdje se može posaditi koja biljka. Ukoliko to nije
slučaj, Ken Fern, u svojoj knjizi 'Biljke za budućnost', preporučuje
izradu paste od sjemenki bilja, vode i komposta koja se onda nanese u
pukotine zida.
Arabis caucasica: zimzelena trajnica naraste do visine od 15 cm.
Listovi se mogu koristiti kroz cijelu godinu.
Jagode: Rastu dobro na sunčanim ili polusjenovitim mjestima u zidu,
dosežu 15-25 cm visine. Šumske jagode su dobar izbor, daju male
ukusno plodove.
Timijan: niskorastući zimzeleni grm treba sunčanu poziciju. Koristi se
u salatama ili kao začin u kuhanim jelima.
Vodene biljke
Dolje navedene biljke uspjevaju najbolje u vodi dubine 5-30cm.
Potočarka: ova udomaćena biljka raste kroz cijelu godinu u umjerenim
klimama. Ima visoku hranjivu vrijednost.
Lopoč: može biti jakog rasta, stabljika naraste do 1,5 metara. Listovi i
stabljike se mogu koristiti kao i špinat.
13
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
 Najave radionica
ŠTO?KOJA UDRUGA?KADA?GDJE?

Gradnja balama slame:

ZMAG srpanj Vukomerić (091/535-1643), EIA kolovoz Bale (098/412-100),
KNEJA rujan Lopatinec (098/412-100)

Lončarstvo:
EKOPARK PERNAT srpanj Lubenice (091/403-9623)

Izrada krušne peći:

ZMAG srpanj Vukomerić (091/535-1643)

Geomantija:
GAIA jesen Pula (098/195 2306), VILENICE, na upit, (098/554-973)

Razmjena sjemenja i sadnica:

RUSTICA Zagreb (095/808 2688)

Nenasilna komunikacija:
EKO CENTAR LATINOVAC kolovoz , Čaglin (091/619-5073)

Radionice žongliranja:
ČAROBNJAKOV ŠEŠIR, prema dogovoru, Pula (099/448-0597)

Izrada obuće od kukuruzne komušine:

KNEJA, obavijest na www.kneja.hr, Lopatinec (098/412-100)

Terapeutski ples:
GAIA jesen Pula (098/195 2306)

Filmske projekcije na temu permakulture i ekosela, predstavljanje

permakulturnih imanja i postojećih europskih ekosela: KNEJA,
obavijest na www.kneja.hr, Lopatinec (098/412-100)

Izrada kompostnog WC.a:

KNEJA, obavijest na www.kneja.hr, Lopatinec (098/412-100)

Sadnja šumskog vrta:

KNEJA, jesen, Lopatinec (098/412-100)

Zen meditacija:
EKO CENTAR LATINOVAC, lipanj, Čaglin (091/619-5073)

Festival uličnih čarobnjaka:

Čarobnjakov šešir, kolovoz 23.-25. kolovoz, Pula (099/448-0597)

Mreža ekosela Balkana treba volontere i volonterke za pomoć kod gradnje, sadnje,
plesanja, pričanja, razmjenu iskustava, za sve što obuhvaća uspostavu permakulturnih
edukacijskih centara kod naših udruga članica... Poželjna su iskustva u permakulturi i
volja za rad... Na nekoliko mjesta se potražuju i ekoseljaci i ekoseljanke koji su voljni
doprinijeti pokretu ekosela i živjeti u budućim ekoselima. Informacije tražite na
info@ekosela.org sa kratkim životopisom i kontaktom, te navedenim prethodnim
iskustvima.

Donacije u novcu, alatu, uslugama i materijalu također dobrodošle!

14
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006
Publikacije članica mreže i impressum
Publikacije Mreže:

Web stranice Mreže

www.ekosela.org

(za download 4 brošure: ZMAG - Bruno Motik:

Zelena energija; 'Osnove biovrta i biopoljoprivrede'
Hrvatski centar Zanaje za okoliš 1997. autorice
Sonja Karoglan Todorović i Dubravka Malić;
'Sakupljanje i čuvanje sjemenja' Hrvatski centar
Zanaje za okoliš 1995. Autorica Božica Papeš
Mokos; 'Starinski voćnjak', Hrvatski centar Znanje
za okoliš, Zagreb 1996. Autorica Božica Papeš
Mokos

Multimedijalni CD Mreže sa podacima o članicama i

aktivnostima Mreže, brošurama... Publikacija je nastala u sklopu projekta “Balkan Ecovillage Network - cpacity
Info i narudžbe na info@ekosela.org building for sustainability of the Network” koju provodi Društvo za kulturu i
suživot s prirodom 'Kneja' Čakovec financiranog od USAID kroz AED i
predstavlja besplatnu elektroničku publikaciju Mreže ekosela Balkana

Publikacije članica:
ZMAG & Što čitaš?
"Permakultura - vodič za početnike", Graham
Burnett;
“Uzgoj kalifornijske gliste", Stjepan Mandek
Info i narudžbe na zmag@zmag.hr
Eko centar Latinovac:
Hwosch productions: 'Beyond These Narrow
Borders' Seedlings of Peace Summer Camp in the
Balkans - a DVD video journey into reconciliation in
a post war region…jezici - English & Serbo/Croatian
Subtitles - English, Bosnian/Croatian/Serbian,
German
Ovu e-publikaciju omogućila je velikodušna potpora američkih građana preko
Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz
Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt
CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadržaj
ne odražava nužno stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj ili
Vlade SAD-a, nego je za njega odgovoran Mreža ekosela Balkana.
This study /report/audio/visual/other information/media product (specify) is
made possible by the generous support of the American people through the
support of the United States Agency for International Development (USAID),
under the terms of Cooperative Agreement USAID CA#160-A-00-01-00109-
00, through CroNGO Project, operated by the Academy for Educational
Development (AED). The contents are the responsibility of Balkan Ecovillage
Network and do not necessarily reflect the views of USAID or the United
States Government.

Info i narudžbe na branka@latinovac.org

Ekopark Pernat

Stari zemljovidi otoka Cresa, Mirela Altić

četverojezično (hrv. tal. njem.eng.)
Krušne peći poluotoka Pernat Marina Jurkota-
Rebrović

Info i narudžbe na c.o.r@ri.htnet.hr

Kneja

Multimedijalni eko edu CD za klince i velike klince

www.kneja.hr/Pika

Info i narudžbe na kneja@kneja.hr

15
Mreža ekosela Balkana proljeće 2006