Sie sind auf Seite 1von 391

II

ANTROPOGEOGRAFSKI RADOVI
JOSIP BUTURAC, Zagreb

STANOVNIŠTVO POŽEGE I OKOLICE 1700-1950

PREDGOVOR

Kao rođeni sin Požeške okolice i već od djetinjstva ljubitelj njezine


prošlosti, slušajući razne govore staroga i novoga doseljenog stanov­
ništva, gledajući kako se stare obitelji rasipaju a nove sabiru, kako se
stare kuće ruše a nove grade, želio sam uvijek saznati što više toga o
povijesti stanovništva Požege i Požeške okolice.
Čitao sam s najvećim zanimanjem ono što su o tome stanovništvu,
s mnogo truda i znanja, napisali J. Kempf (Požega i dr.) i S. Pavičić
(Podrijetlo naselja i govora . . . i dr.). Nakon čitanja njihovih knjiga,
opća slika o stanovništvu Požeštine ostala mi je dosta nejasna i nepot­
puna. Zato sam se dao na čitanje izvora i brzo uvjerio da su do sada ob­
javljeni podaci o ovdašnjem stanovništvu zapravo oskudni i nepotpuni,
a koji puta i loše objašnjeni.
Odlučio sam zato da i sam proučim sve pristupačne povijesne izvore,
i tiskane i arhivske, te onda pokušam dati, koliko je najviše moguće, što
tačniju i potpuniju sliku o stanovništvu kako grada Požege tako njezine
okolice, idući od kraja do kraja, od sela do sela, od kuće do kuće, od
obitelji do obitelji.
Svoj sam rad morao ograničiti vremenski i prostorno.
Odlučio sam se za vremensko razdoblje od 1700. do 1950. God. 1700.
počinje dulji, mirniji razvitak političkih, ekonomskih i socijalnih prilika
u Požegi i okolici — nakon dovršenih turskih ratova, oslobođenja Sla­
vonije od Turaka i Karlovačkog mira (1699). God. 1950. obavljen je
značajan lokalni popis stanovnika iz kojega se vidi da se sastav ovdaš­
njega gradskog i seoskog stanovništva počinje jače mijenjati, ali ipak
ne tako, kao nekoliko godina kasnije. Prema tome, vremensko doba
1700 - 1950. u pogledu povijesti stanovništva čini doista cjelinu, koju
sam zbog boljega pregleda, zbog unutrašnjih i vanjskih razloga, podijelio
u razdoblja.

205
Prikaz povijesti stanovništva grada Požege podijelio sam u 6 raz­
doblja: I) prije 1700. (svršetak dugoga i teškoga turskoga rata), II) 1701-
1705 (masovna doseljenja Hrvata), III) 1706-1721 (manja dose-
Ijivanja Hrvata), IV) 1722 — 1750. (doseljivanje Hrvata i nešto Nijemaca),
V) 1751/61 - 1800. (doseljivanje Hrvata i većeg broja Nijemaca), VI)
1801 — 1900. (doseljivanje većeg broja Hrvata i Nijemaca, a manjeg
broja Srba, Čeha i Židova).
Povijest seoskog stanovništva ima uglavnom dva razdoblja: I) 1700—
-1850. (opustošena sela oživi ju ju doseljavanjem Hrvata, Srba i Nije­
maca; stanovnici su kmetovi, najprije pod upravom Bečke komore, a
zatim pod vlašću feudalaca Požeške županije); II) 1850 — 1950. (doselja­
vanje Hrvata, Srba, Čeha, Slovaka i Madžara; starije je stanovništvo sada
oslobođeno od kmetstva i slobodno raspolaže sa svojom zemljom, ali tu
zemlju često puta gubi zbog raznih razloga u korist novijih doseljenika).
Veća naselja, Kutjevo i Pleternica, radi posebnih tamošnjih prilika,
imaju u svojem povijesnom razvitku po tri razdoblja.
Prostorno je svakako trebalo napose prikazivati stanovništvo grada
Požege, a napose stanovništvo okolišnjih sela. Sela sam okupljao u
manja geografska područja - krajeve (regije) prema prirodnom polo­
žaju i nekim etnografskim razlikama (govor), dok upravno-politička
podjela, zbog svoga prečestog mijenjanja tokom 250 godina, nije nikako
mogla doći u obzir. Središta su tih krajeva: I) Požega, II) Kuzmica (od
Dervišage do Blacka), III) Pleternica, IV) Buk. V) Ruševa, VI) Čaglin,
VII) Kutjevo, VIII) Sesvete, IX) Jakšići, X) Kaptol, XI) Velika,
XII) Požeški Brestovac, XIII) Orljavac.
Sela kod Kamenske - u dolini Brzaje — ušla su u ovaj povijesni prikaz
zbog svoga prirodnoga položaja i čestoga upravno-političkog vezanja uz
Požegu; Londžica je na nesigurnoj granici, a Zagrade i susjedna sela
tek su u novije vrijeme pripojena Požeštini — pa su zato sva ta sela izos­
tavljena u ovoj radnji.
Kao izvori poslužili su mi kod pisanja ovoga prikaza mnogobrojni,
ponajviše neobjavljeni, dokumenti koje niže navodim. Među njima oso-
hito su vrijedni i korisni oni koji sadržavaju potpune popise stanovnika
tj. imena sviju kućegospodara s podacima o posjedu, stoki i porezu. Od
1700 - 1862. postoji oko 50 takvih popisa, otprilike za svaku treću go­
dinu, pa je stoga za ovo razdoblje bilo lako utvrditi naseljavanje, izu­
miranje i odseljavanje pojedinih obitelji. Zbog većeg broja crkvenih po­
pisa katoličkog stanovništva lakše je bilo ustanoviti kretanje toga sta­
novništva nego pripadnika drugih vjera. Od 1863—1930. nema saču­
vanih kompletnih popisa stanovnika, pa se trebalo osloniti jedino na
matične knjige, »popise duša« rkt. župskih ureda, gruntovnicu i us­
mene izjave samih živih stanovnika. Začudo da su ta novija svjedo­
čanstva manje potpuna i manje sigurna od onih starijih. To je razlog da
je moje prikazivanje kretanja stanovništva od 1700—1862. mnogo si­
gurnije i točnije nego li iskazani podaci za razdoblje od 1863. do 1950.

206
Glavna je svrha ove moje radnje utvrditi: koje su sve obitelji živjele u
gradu Požegi od 1700-1900. i koje su se od njih održale i dalje do g.
1950; zatim, koje su sve obitelji živjele u selima Požeške okolice od
1700-1950; i konačno, vremenski raspon života pojedine obitelji. Za
obitelji doseljene u novije vrijeme, pokušao sam utvrditi i to, iz kojega
su kraja, naselja ili zemlje doselile, pa sam u tome prilično uspio.
Međutim, istini za volju moram napomenuti da su iskazi novih doselje­
nika u pogledu godine njihova dolaska u Požeštinu - pa i u pogledu
kraja iz kojega su došli — često puta bili nesigurni. Zato je te iskaze tre­
balo vise puta provjeravati. Sigurni i vjerojatni iskazi ušli su u ovaj
prikaz, a nesigurni su ispušteni.
Naoko suhoparni brojevi — podaci ipak mnogo toga kažu svakom
onom koji zna čitati među recima. Oni razbijaju iluziju o tome da su
nekada svi ljudi živjeli u /velikim zadrugama; da su se rodovna stabla
uvijek i svagdje sasvim prirodno razvijala u mnogobrojne svježe i cva-
tuče grane; da je obiteljski život bio na velikoj moralnoj visini. Prava je
istina nešto drugo: bilo je obitelji velikih i malih; bogatih i siromašnih;
izumiranje starih obitelji i doseljivanje novih.
Na kraju prikaza o stanovništvu pojedinog naselja dolaze podaci o po­
vijesti samoga naselja, kao i brojevi kuća i stanovnika u raznim go­
dinama. Ovdje spomenuti podaci ponajviše upotpunjuju, a koji puta i
ispravljaju, ono što je o pojedinim selima bilo do sada objavljivano.
Nakon prikaza sela pojedinog kraja dajem opći pregled stanovništva
cijelog toga kraja za doba 1700-1950.. Iz toga se pregleda vidi koliko
danas ima potomaka prastanovnika te starijih i novijih doseljenika i
koji je među njima omjer. Razlika u sastavu stanovništva pojedinoga
kraja jest posljedica sudbonosnih nekadašnjih političkih događaja i
prilika.
Iz ovih krajevnih pregleda, kao i iz onoga općega pregleda cijele Po­
žeštine na koncu radnje, može se dosta lako, između ostaloga, vidjeti
kakva je vitalnost ovdašnjega stanovništva bila nekada, a kakva je da­
nas. Ipak se, zbog ograničenog prostora i posebne svrhe ove radnje,
nisam mogao potanje baviti pitanjem vitalnosti Požeštine nego taj
posao ostavljam drugima. Ovdje izneseni podaci svakako će im u naj­
većoj mjeri olakšati trud.
U ovom mojem poslu pomagale su me izdašno razne ustanove i mno­
gobrojni pojedinci: JAZU u Zagrebu, Arhiv SRH u Zagrebu, Katastarski
i Zemljoknjižni ured u Slav. Požegi, NO bivših općina u Požeštini, i rht
župski uredi itd., pa im na iskazanim uslugama ovdje od srca zah­
valjujem.

207
SADRŽAJ

Predgovor . Strana 205


Sadržaj . 208
Izvori i literatura 210
Uvod 215

Prvi dio: Grad Požega

I Popis požeških obitelji g. 1700 . Strana 234


II Obitelji doseljene od g. 1701-1705 245
III Doseljene obitelji g. 1706-1721 249
IV Obitelji doseljene od 1722-1751/60 259
V Doseljene obitelji 1751/60-1800 . 265
VI Doseljene obitelji 1801-1900 . 277

Drugi dio: Požeška okolica

Požeško predgrađe Strana 287


1. Vidovci, 2. Alaginci, 3. Šeovci, 4. Turnić, 5. Golobrci, 6. Štitnjak, 7. Marindvor,
8. Kunovci, 9. Ugarci, 10. Stara Požeška Lipa, 11. Nova Požeška Lipa, 12 Emovci, 13.
Emovački Lug, 14. Drškovci, 15. Požeško Novo selo, 16. Seoci, 17. Komušina, 18.
Požeške Laze, 19. Varoški Vrhovci, 20. škrabutnik

OdDervišage do Blacka Strana 311


21. Dervišaga, 22. Kuzmica (Orljavica), 23. Srednje selo, 24. Viškovci, 25. Blacko

Pleternički kraj Strana 320


26. Pleternica, 27. Frkljevci, 28. Kadanovci, 29. Požeški Gradac, 30. Ivanin Dvor, 31.
Požeška Breznica, 32. Sulkovci, 33. Bzenica, 34. Požeška Koprivnica, 35. Komorica,
36. Poloj

Bučkikraj Strana 343


37. Buk, 38. Svilna, 39. Resnik, 40. Kalinići, 41. Požeški Mihaljevci. 42. Tulnici, 43.
Mali Bilač, 44. Vrčin-Dol

Ruševačkikraj Strana 353


45. Ruševa, 46. Djedina Rika, 47. Sovski Dol, 48. Paka, 49. Imrevci, 50. Dobrogošće,
51. Migalovci, 52. Ivanovci, 53. Veliki Bilač

Čaglinskikraj Strana 369


54. Čaglin, 55. Milanlug, 56. Vukojevci, 57. Latinovci, 58. Nova Lipovica, 59. Dragan-
lug, 60. Bekteško Gradišće, 61. Duboka, 62. Jasik, 63. Jurkovac, 64. Stara Ljeskovica,
65. Nova Ljeskovica (Irenovac), 66. Orov Panj, 67.Darkovac, 68. Sapna, 69. Sibokovci,
70. Kneževac, 71. Vlatkovac, 72. Zdenkovac, 73. Stojčinovac, 74. Polubaša, 75. Mokreš,
76. Jezero, 77. Dobra Voda

Kutjevački kraj Strana 390


78. Kutjevo, 79. Mitrovac, 80. Venje, 81. Bjeliševci, 82. Tominovci, 83. Ferovac, 84.
Bekteže, 85. Kula, 86. Poreč, 87- Ciglenik

Sesvetački kraj Strana 410


88. Požeške Sesvete, 89. Ćošinci, 90. Ašikovci, 91. Knešci, 92. Lakušije, 93. Trapari,
94. Jakšićki Novoselci, 95. Jakšićki Cerovac, 96. Granje, 97. Rajsavci, 98. Šumanovci,
99. Grabarje, 100. Zarilci

208
Jakšićkikraj Strana 430
101. Jakšići, 102. Bertelovci, 103. Eminovci, 104. Treštanovci, 105. Tekići

Kaptolski kraj Strana 444


106. Kaptol, 107. Komarovci, 108. Doljanovci, 109. Bešinci i Đurakovae, 110. Rama-
novci, 111. Alilovci i Galešić, 112. Golo Brdo, 113. Češljakovci, 114. Požeško Podgorje,
115. Vetovo, 116. Požeški Lukač, 117. Hrnjevci, 118. Ovčare

Veliekikraj •• Strana 464


119.Velika, 120. Radovanci, 121. Požeški Potočani, 122. Biškupci, 123. Stražeman, 124.
Požeška Draga, 125. Doljanci, 126. Požeški Bankovci, 127. Požeški Krivaj, 128. Po­
žeški Toranj, 129. Sovinjak, 130. škomić, 131. Poljanska, 132. Kantarovci, 133. Gornji
Vrhovci, 134. Mitrovica (Trenkovo), 135. Mihaljevci, 136. Novi Mihaljevci, 137. Po­
žeški Aleksandrovac, 138. Požeški Trnovac

Brestovački kraj Strana 490


139. Požeški Brestovac, 140. Dolac, 141. Požeško Završje, 142. Nurkovci, 143. Dara-
novci, 144. Zakorenje, 145. Gučani Gornji i Donji, 146. Bolomače, 147. Busnovi,
148. Ivan-Dol, 149. Oblakovac, 150. Jaguplije, 151. Skenderovci, 152. Vilić-selo, 153.
Boričevci, 154. Žigerovci, 155. Požeški Pavlovci, 156. Deževci, 157. Rasna, 158. Požeški
Vučjak, 159. Požeška Koprivna, 160. Čečavac, 161. Šnjegavić, 162. Dragutinovac, 163.
Mlađinovac 164. Rajnerovac

Orljavački kraj Strana 519


165. Orljavac, 166. Podsreće, 167. Vranići, 168. Požeški Kujnik, 169. Sloboština, 170.
Crljenci, 171. Pasikovci. 172. Lučinci, 173. Bratuljevci, 174. Milivojevci, 175. Smolja-
novci, 176. Ozdakovci, 177. Nježić i Požeška Klisa, 178. Mrtovlasi, 179. Perenci,
J80. Požeški Brđani, 381. Svrzigaće, 182. Oljasi, 183. Mijači, 184. Kamenski Šeovci,
185. Sažije, 186. Striježevica, 187. Mihajlije, 188. Mrkoplje, 189. Kamenski Vučjak,
190. Kruševo, 191. Kamenski Šušnjari, 192. Bogdašić, 193. Amatovci, 194. Kamenska,
195. Kaćunica

Opći zaključak Strana 538


Abecedni popis obitelji 543
KRATICE

BB - Buturac J., Bogoslovska smotra 1934 (Župe Požeškog arhiđakonata 1332-1335).


BVA T. D. - Arhiv Predsjedništva vlade Istambul (Carigrad) BVA Tapu Defteri
nr. 243.
DAZ — Državni arhiv (Arhiv SR Hrvatske) Zagreb.
DAZ NRA - Državni arhiv Zagreb, Neoregistrata acta.
DAZ Urb. et Conscr. — Državni arhiv Zagreb, Urbarialia et Conscriptiones.
DZ - Diplomatički zbornik izd. JAZU.
K P . — Kempf, »Požega«, Požega 1910.
j - jutro (mjera za površinu)
kć - kuća
kop. vin. - kopači vinograda (mjera za površinu vinograda)
kos. liv. - kosci livada (mjera za površinu livade)
8t. — stanovnik,
stolj. - stoljeće,
ud. — udovac, udovica.
x - znak za obitelj koja živi od nepoznatih vremena.
X - znak za obitelj koja živi do 1950. god. ođn. do danas.

14 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 209


IZVORI

U Državnom arhivu u Zagrebu (Arhiv SRH)


1. Acta Urbarialia et Conscriptiones
Fasc. 127 nr. 11-33 an. 1702. vlast. Brestovac, Kaptol, sela Jakšići, Ve-
tovo
an. 1721. isto
Fasc. 132 nr. 10-13 an. 1702. vlastelinstvo Kutjevo
nr. 20 . an. 1721. distrikt Kamenska
Fasc. 134 nr. 4 . an. 1702. grad Požega
nr. 5, 6, 7 an. 1721. vlastelinstvo Blacko
nr. 10, 11, 14, 16 an 1762. vlastelinstvo Blacko
nr. 21 . (an. 1702.) vlastelinstvo Blacko
nr. 22, 23, 26 an. 1723. distrikt Pleternica
nr. 27, 28, 29 . an. 1725. distrikt Pleternica
nr. 30 . (an. 1702.) distrikt Pleternica
nr. 46 . an. 1702. grad i distrikt Požega
nr. 47, 48 an. 1721. grad i distrikt Požega
nr. 49-52, 56, 57 an. 1722. vlastelinstvo Požega
Fasc. 135 nr. 11, 12 an. 1755. selo Toranj i dr.
Fasc. 137 nr. 22 . an. 1702. knesiatus Mihaljevci itd.
Fasc. 138 nr. 9 . an. 1703. sela Jakšići, Vetovo i dr.
nr. 10 . an. 1728 sela Jakšići, Vetovo i dr.
nr. 12 . an. ? sela Jakšići, Vetovo i dr.
nr. 13 . an. 1701. vlastelinstvo Velika
nr. 14, 15 an. 1719. vlastelinstvo Velika
nr. 17 . an. 1720. vlastelinstvo Velika
nr. 18 . an. 1724. vlastelinstvo Velika
nr. 20 . an. 1701. vlastelinstvo Velika
Fasc. 139 nr. 2 . an. 1721. distrikt Vrh ovci (Sulkovci itd.)
nr. 3, 4, 5 an. 1723. distrikt Vrhovci (Sulkovci itd.)
nr. 7-10, 12 (an. 1702.) distrikt Vrhovci (Sulkovci itd.)
Fasc. 140 nr. 20 . . an. 1701. vlastelinstvo Kutjevo

2. Acta Đecimalia
Fasc. 1 nr. 78 . . an. vlastelinstva i sela Požeštine
nr. 82-85 an. 17i4. vlastelinstva i sela Požeštine
nr. 90-94 . an. 1716.vlastelinstva i sela Požeštine
nr. 98-101 an. 1717.vlastelinstva i sela Požeštine
nr. 104-105 an. 1718.vlastelinstva i sela Požeštine
nr. 106 an. 1718. distr. Pleternica i Našice
Fas nr. 79 . . an. 1724. desetina pravoslavnih stan. Požeštine

3. Acta Collegii Societatis lesu Posegani


Fasc. 1 nr. 3 an. 1745. Popis sela Požeške županije
nr. 4 an. 1721. Popis stanovništva Jakšića i Vetova
nr. 12 an. 1690. Popis stanovnika Jakšića i Vetova
Fasc. 2 nr. 1 . . . . . . an. 1740. Popis stanovnika Kutjevačkoga vlastelin­
stva
• an. 1748. Popis stanovnika Kutjevačkoga vlastelin­
stva

210
an. 1751. Popis stanovnika Kutjevačkoga vlastelin­
stva
Fasc. 3 nr. 1 an. 1701. Kutjevačko i Pleterničko vlastelinstvo -
popis
nr. 4 an. 1758. Urbar Kutjevačkoga vlastelinstva
nr. 37 an. 1764. Urbar Kutjevačkoga vlastelinstva
nr. 48 an. Reambulacija Kutjevačkoga vlastelinstva
Fasc. 6 nr. 1 an. ? Kutj. vlast. — popis stan. i grunt. čestica
Fasc. 7 nr. 10 an. 1743. Popis dužnika Kutjevačkoga vlastelinstva
Fasc. ? nr. 31 . . . . . . an. 1776. Popis stanovnika Kutjevačkoga vlastelin­
stva
4. Acta Comitatus Posegani
Prot. 91abc an. 1849. Narodna straža u Pleterničkom, Bresto-
vačkom i Veličkom okružju
92a an. 1746. Popis vlastelinstava i sela Pož. županije
92b an. 1803. Consignatio frugum aerar. (popis stanov.)
92c an. 1782. Consignatio animarum (popis stanovnika)
92fh an. 1847. Conscriptio operum publicorum (popis
stan.)
124 an. 1802/3. Conscriptiones dicationales (popis stan.
vlastelinstva Kamensko, Brestovac, Stra-
žeman)
126 an. 1811/2. Conscript, dicat. (pop. st.) vlast. Stra-
žeman
126 an. 1813/4. Conscript, dicat. (pop. st.) Kaptol, Bla-
cko, Stražeman
127 an. 1820/1. Conscript, dicat. (pop. st.) Kaptol, Stra­
žeman
129 an. 1827/8. Conscript, dicat. (pop. st.) Velika vlas.
130 an. 1828/9. Conscript, dicat. (pop. st.) Velika trgo­
vište
131 an. 1829/30. Conscript, dicat. (pop. st.) Stražeman,
Kamensko
135 an. 1845. Conscript, dicat. (pop. st.) Požeška župa­
nija
137 . . . . . an 1821/2. Conscrip. dicat. (pop. st.) Kaptol
140 an. 1821/2. Conscrip. dicat. (pop. st.) Stražeman
142-145 an. 1821/2. Conscript, dicat. (pop. st.) Pleternica,
Blacko, Kutjevo, Brestovac
148-149 an. 1821/2. Conscript, dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Stražeman
150-151 an. 1823/4. Conscript dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Blacko, Pleternica, Velika, Stražeman
152-153 an. 1824/5. Conscript, dicat. (pop. st.) Velika, Stra­
žeman, Brestovac
154 an. 1825/6. Conscript, dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Blacko, Pleternica
155 . an. 1827/8. Conscript, dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Blacko, Pleternica
156 an. 1828. Conscript, dicat. (pop. st.) Velika
158 an. 1828. Conscript dicat, (pop. st.) Kutjevo

211
159 . . . an. 1829. Conscript dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Blacko, Pleternica
160-161 . an. 1828/9. Conscript, dicat. (pop. st.) Kaptol, Stra­
žeman
162-164 . an. 1829/30. Conscript dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Blacko, Pleternica, Kaptol, Kutjevo
165-166 . an. 1830/1. Conscript, dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Blacko, Pleternica, Kutjevo
167 . . . an. 1834/5. Conscript dicat. (pop. st.) Požega vlas.,
Blacko, Pleternica
168 . .
. an. 1848/9. Conscript, dicat. (pop. st.) Velika
Prot. 104-105 . an. 1828/9. Parice Matičnih knjiga Katoličkih žup­
skih ureda u Požeštini
106-109
. an. 1829-1832. Parice matičnih knjiga Pravoslavnih
parohija u Požeštini
Prot. 110-116 nr. 1-130
ari. 1829. Conscriptiones regnicolares (popis stan.
Požeštine)
117-122 nr. 1-130
an. 1832. Conscriptiones regnicolares (popis stan.
Požeštine)
Acta f. 33-40, nr. 1-391
an. 1756-1786. Computus laboratorum (popis sta-
• novnika po selima i obiteljima)
f. 110, . an. 1787. Acta Urbarialia - Computus Rabottalis
(popis stan. vlas. Blacko, Brestovac, Kap­
tol, Kutjevo, Velika)

5. Consilium Regium Croaticum


An. 1771 E nr. 67. Regestum repartitionis regiae inter cives L. R. civitatis Poseganae
pro an. 1771 factae (pop. stan.)

6. Odjel za Matične knjige


Katolički župski uredi:
Brestovac Krštenih 1789-1857, Umrlih 1789-1857
Buk Krš. 1793-1857, Vjenčanih 1800-1857, Umr. 1793-1857
Kaptol Krš. 1812-1857, Vjen. 1844-1857, Umr. 1844-1857
Kutjevo Krš. 1841-1857, Vjen. 1784-1857, Umr. 1841-1857
Požega Krš. 1823-1857, Vjen. 1848-1857
Ruševa Umr. 1848-1857
Sesvete Krš. 1819-1857, Vjen. 1849-1857, Umr. 1838-1857
Stražeman Krš. 1754-1857, Vjen. 1779-1864, Umr. 1836-1857
Velika Krš. 1802-1858, Umr. 1840-1857
Vetovo Krš. 1789-1857, Vjen. 1790-1857, Umr. 1789-1857
Pravoslavna porohija u Gradištu Krš. 1842-1857, Vjen. 1842-1880, Umr. 1839-1856.

7. Neo-registrata Acta (NRA) (iz Ugarske dvorske komore)


f. 1450. n. 29,30 God. 1703-1759. Gospoštija Stražeman i Velika
f. 1455 n. 17, f. 1476 n. 22, 28. God. 1723. Požega grad i gospoštija.
f. 1480 n. 17, f. 1481 n. 5. God 1723. Požega grad i gospoštija.
f. 1501 n. 15, 16, 17. 21. God. 1250. i d. Posjedi Ruševa, Kamengrad i d.
f. 1505 n. 3, 18, 22, 26. God. 1302. i d. Posjedi Svilna, Djedina Rika, Brestovac,
Završje, Granice, Kutjevo-Sv. Đurađ.

212
U Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu
1. Acta Decimalia

Nr. 375 an. 1702. Regestum decimale districtus Pleternica, Brestovac


. 390 1705. RDD Velika, Stražeman, Brestovac, Knesiatus Treštanovci
393 1705. RDD Požega grad i distr., Pleternica, Kamensko
504 1714. RDD Kamensko; vojvodstvo Trado (Vrhovci, Sulkovci)
510 1714. RDD Velika; Knesiatus in Campo Posegano (Treštanovci)
558 1719. RDD Požega, Pleternica
602 1727. RDD Požega
621 1755., 1762. RDD Kamensko
657 1724. 1737., 1739., 1741., 1751., 1755. RDD Pleternica; vojvodstvo T r a d o ;
sela Vetovo i Jakšići
659 1776., 1784., 1785., 1788. RDD Brestovac, Stražeman
660 1718. RDD Brestovac, Kamensko
717 1755., 1757., 1758. RDD Velika
767 1751., 1752., 1753., 1757., 1758. RDD Požega, Blacko
768 1766. RDD Požega
773 1758., 1759., 1760. RDD Brestovac
775 1765. RDD Požega, Blacko
809 1781. RDD Požega

(Pod gore spomenutim brojevima nalaze se popisi stanovnika po obiteljima. Koliko


su pojedina sela davala crkvene desetine u XVIII. st. na području Požestine, vidi se
iz desetinskih spisa pod br.: 371, 372, 378, 383, 386, 389, 398, 403, 406)

2. Kanonske vizitacije arhiđakonata Gušće (i Svetačje) svez. 29-32, 34, 36 (1—IV, VI,
VIII) an. 1730, 1746, 1757 1758, 1761, 1769, 1775, 1780, 1783, 1802. Ovdje se nalazi
zapisan broj kuća i stanovnika prema pojedinim selima.

3. Acta Ecclesiastica
Fasc. 53. Coll. Societatis lesu Požega-Kutjevo (Popis stan. 1773. po selima i obitelji­
ma na području vlastelinstva Kutjevo.)
Fasc. 89 an. 1760. Catalogus domorum, personarum, et ex his confessionis, communio-
nis capacium iunctarum pro et in parochia . . . (Popis katoličkog stanov­
ništva zapadne Slavonije g. 1760. prema kućama odn. obiteljima.)

Kod Jugosl. akademije — u Institutu za jezik u Zagrebu


1. Opća državna statistika — Kontrolni spisak (Popis stanovnika u Požeškom kotaru
1931).
2. Popis stanovnika Požeškoga kotara 1949/1950.

U Arhivu mapa u Zagrebu


Popis kuća (kućegospodara) sa svojim zemljišnim česticama iz g. 1862.

Zemljoknjižni u r e d u Slav. Požegi


U gruntovnim knjigama podaci o stanovništvu iz XIX i XX stolj.

213
Katastarska uprava u Slav. Požegi
Podaci o stanovništvu u sredini XX stoljeća.

Općinska skupština SI. Požega - Mjesni uredi Čaglin, Kutjevo, Pleternica


Kod matičara matične knjige rođenih (krštenih), vjenčanih i umrlih za razdoblje
1860-1950.

Rkt. župski uredi


(Brestovac. Pož., Buk, Jakšići, Kaptol, Kutjevo, Pleterenica, Požega SI., Ruševa,
Sesvete Pož., Skenderovci, Stražeman, Velika, Vetovo)
Status animarum (stanje duša): podaci o stanovništvu u XVIII-XX stolj. prema po­
jedinim obiteljima u obliku rodoslovlja.

Arhiv Predsjedništva vlade lstambul


BYA Tapu Defteri nr. 243. Popis Požeškoga sandžaka 1545 (dobrotom dra Hazima
Šabanovića - fotokopije).

Tiskani izvori
Calenđarium Zagrabiense 1818 . . .1848.
Političko i sudbeno razđieljenje i repetitorij prebivališta kraljevina Hrvatske i Slavo­
nije, Zagreb 1903.
Sabljar Vinko, Miestopisni riečnik Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1866.
Schematismus cleri archidioecesis Zagrabiesis 1855 . . . 1929.
Smičiklas Tade, Diplomatički zbornik svez. III—VIII, izd JAZU, Zagreb.
Smičiklas Tade, Đvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije II dio, izd. JAZU, Zagreb
1891 (popis stanovnika 1701, 1702).
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine, Zagreb
1937 (popis stanovnika 1931).

214
UVOD

Na sastav i promjene stanovništva u Požegi i Požeštini od 1700. do


1950. utjecali su važniji politički događaji u Hrvatskoj te političke,
socijalne i ekonomske prilike naše domovine. Zato prije opisivanja po­
jedinih naselja, njihovih rodova i obitelji, treba spomenuti neke političke
događaje i dati barem opći pregled prilika u kojima je živjela Požega sa
svojom okolicom kroz dva i pol stoljeća. Kako su starosjedioci ili sta-
rinci ili prastanovnici — mi ćemo ih radije tako zvati — od posebnog,
mnogostrukog interesa, jer njihov broj stagnira odn. neprestano se
smanjuje, valja kazati i nekoliko riječi o životu stanovništva za turskoga
vladanja.
Tursko je vladanje u Požegi i Požeštini trajalo ravno 150 godina tj.
od mjeseca siječnja 1537. 1 do mjeseca listopada 1687. U Požegi se tada
nalazilo sjedište sandžaka koji se protezao od Save do Drave i dijelio u
•više kadiluka (upravnih kotareva). Požeški je kadiluk obuhvaćao samo
Požeštinu. Na tom su području organizirane još manje upravne jedinice
— nahije (općine) u naseljima: Požega, Pleternica, Gnojnica, Svilna, Ru-
ševa, Granica, Kutjevo, Orljavac, Kamengrad. 2 Ovaj je kraj postao važno
tursko uporište za njihova daljnja prodiranja prema zapadu i sjevero­
zapadu.
Općenito je poznato da je turska država u ono doba neprestano rato­
vala, i da je zato bila vojnički uređena! oslanjajući se na vojsku, i to
prvenstveno na muslimansko stanovništvo koje je imalo povlašteni položaj
Kršćani, a osobito katolici, bili su u podređenom položaju; proganjani
na razne načine; oporezovani porezom u novcu i krvi (islamizirana krš­
ćanska djeca uzgajaju se kao vojnici janjičari). Zbog svega toga dolazilo
je kod hrvatskog katoličkog stanovništva, kako drugdje tako i u Požeš­
tini, za sve vrijeme turskog vladanja, do velikog i važnog previranja:
jedni se bune protiv turskih nasilja i ginu u neravnoj borbi; drugi bježe
prema Zapadnoj Hrvatskoj i Ugarskoj da se kao hrvatski graničari -
uskoci i prebjezi — s oružjem u ruci bore protiv Turaka; treći se prila­
gođuju novim prilikama da bi sačuvali imovinu i stekli povlašteni po­
ložaj, pa prelaze na islam; četvrti strpljivo čekaju podrug stoljeća svoje
oslobođenje te vjerno čuvaju svoje nacionalne i vjerske tradicije.
Potanjih, pouzdanih podataka o stanovništvu Požege i njezine okolice,
u doba turskog vladanja, ima zapravo vrlo malo. A i to malo uglavnom
potječe iz prvih i posljednjih godina turske uprave.
1
Monumenta spectantia JAZU XXXVI (Šišić, Hrvatski saborski spisi II) 11-12.
Do sada se pogrešno uzimalo da je Požega pala pod Turke 1536.
2
Arhiv Predsjedništva vlade Istambul (Carigrad) BVA Tapu defteri nr. 243
(Popis Požeškoga sandžaka, završen 3. V 1545).

215
God. 1536. izvješćuje zagrebački biskup Šimun da je, nakon pada
Broda pod Turke, 40.000 katolika onoga kraja prešlo na islam. 3 Taj se
izvještaj o vjerskom prelazu zacijelo odnosi koliko na brodski toliko i na
požeški kraj, koji je iste godine, osim samoga grada Požege, u cijelosti
potpao pod Turke (iza 26. VII).
God. 1545. obavljen je u Požeškom sandžaku prvi poznati poreski po­
pis stanovnika po selima i gospodarima kuća. U ovom prikazu objavlju­
jem popis stanovnika samo za sela Pleternicu, Djedinu Riku, Sovski Dol
i Kaptol. Po imenima i prezimenima vidi se da je tada požeška hrvatska
etnička grupa vrlo srodna onoj u Pounju koja je kasnije preselila u
Gradišće (danas Austrija). Stanovnici u selima Vel. Bilču, Ivanovcima,
Migalovcima i Dobrogošću g. 1545. jesu samo Hrvati katolici. Pravo­
slavni Srbi (Vlasi) ne spominju se tada u Požeštini, nego su upravo na­
selili prazna, napuštena sela oko Slatinskog Drenovca i Voćina. Sela
Sesvete, Grabarje i druga u ravnom Požeškom polju ne spominju se u
popisu g. 1545, valjda zato što su islamizirana i zato oproštena od
poreza. 4
Razni kršćanski povijesni izvori (izvještaji: Baličevićev 1600, 6 Masarec-
chijev 1623-1624, 6 Ivkovićev 1626-1630, 7 Maravićev 1655, 8 Nikolićev
1660. 9 i Olovčićev 167310) daju dosta škrte i nepotpune podatke o sta-
ništvu Požeštine. Iz tih se izvora dade sigurno zaključiti da potkraj
turskog vladanja, u 2. pol. XVII st., živi u gradu Požegi oko 15.000 mus­
limana i oko 1000 katolika (u 200 kuća), a u selima Požeštine oko 8000
do 9000 katolika. (Od toga na župu u Požegi otpada oko 4200 st., na
župu u Velikoj oko 3500 st., na župu u Vrčin-Dolu, uključivo Odvorci,
oko 1500 st., u svemu dakle 9000 do 10000 st.)
Iz komorskog popisa sela i stanovnika, sastavljenog g. 1701. i 1702. od
Gabriela Hapsza, 11 zna se da su potkraj turskog vladanja živjeli u se­
lima Požeštine:
a) katolici u 75 sela sami, u 21 selu izmiješani s inovjercima
b) muslimani u 42 sela sami, u 14 sela izmiješani s inovjercima
c) pravoslavni u 13 sela sami, u 8 izmiješani s inovjercima.
Zbroj kuća u selima Požeštine bio je u isto vrijeme 12 otprilike ovaj:
a) katolici 962 kuće
b) muslimani 638 kuća
c) pravoslavni 252 kuće
8
Monumenta spectantia JAZU XXXVIII (Laszowski, Habsburški spomenici II)
289,311.
4
Arhiv Predsjedništva vlade Istambul kao gore.
5
Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1909) 69-71.
8
Starine JAZU XXXIX (Zagreb 1937) 1-48.
7
Croatia sacra VII .{Zagreb 1934) 65-78.
8
Fermendžin, Acta Bosnae, izd. JAZU, Zagreb 1892, 478.
9
Smičiklas, Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije, izd. JAZU, II dio, 7-14.
10
Starine JAZU XXXVI, 132-147.
11
Smičiklas, kao gore.
18
Ovi su brojevi izračunati u pretpostavci da brojevi kuća iz vremena oko g.
1680. odgovaraju brojevima kuća iz g. 1702. Samo se po sebi razumije, da se radi
jedino o približnim brojevima i o općem omjeru između pripadnika triju vjera. Na

216
Ako uzmemo, da je broj čeljadi u pojedinoj kući kod pripadnika svih
triju vjera bio otprilike isti, onda izlazi, da su Hrvati katolici u selima
Požeštine potkraj turskog vladanja imali neznatnu apsolutnu većinu od
5 2 % , Hrvati muslimani 3 7 % , a Srbi pravoslavni 1 1 % .
No ako zbrojimo stanovnike grada Požege i stanovnike u selima Po­
žeške okolice, onda izlazi, da oko g. 1680. muslimani čine skoro % od
ukupnog stanovništva Požeštine, katolici nešto manje od V4, a pravo­
slavni dvadeseti dio ili oko 5 % .
Potkraj turskoga vladanja imala je cijela Požeština otprilike 31.000 st.,
od toga su bili:
a) muslimani u gradu Požegi 15.000 st.
b) muslimani u selima 5.500 st. ili 2 0 % od ukupnog broja st.
c) katolici u gradu Požegi 1.000 st.
d) katolici u selima 8.000 st. ili 2 5 % od ukupnog broja st.
e) pravoslavni u selima 1.500 st.
Koji su od ovih stanovnika Hrvati prastanovnici?
Treba svakako razlikovati stanovnike grada od stanovnika sela. U
gradu Požegi, prije pada pod Turke, moglo je biti oko 2000 Hrvata ka­
tolika. G. 1545. u turskom poreskom popisu spominje se oko 25 kato­
ličkih kuća; sve ostalo su muslimani. Ako je tokom vremena stanovništvo
u gradu poraslo na 15.000 muslimana i 1000 katolika, onda su to u naj­
većem broju doseljeni muslimani i katolici. Govorilo se valjda više
hrvatski, a manje turski, kao u svim gradovima Bosne. Katolici su za­
cijelo imali vezu s Bosnom i Dubrovnikom, a muslimani s Bosnom i os­
talim balkanskim zemljama. Hrvata prastanovnika među muslimanima
i katolicima u gradu Požegi vjerojatno je tada bilo vrlo malo.
Naprotiv u selima Požeštine i katolici i muslimani jesu ponajviše
Hrvati prastanovnici, a to je skoro 9 0 % od ukupnog seoskog stanov­
ništva. Požeština u cijeloj Slavoniji, za turskog vladanja, ima najveći
postotak seoskog muslimanskog stanovništva, što se može objasniti je­
dino time, da su to prastanovnici koji su brzo iza pada pod tursku vlast
primili islam. I katolici su se ovdje razmjerno dobro održali u vezi sa
svoja dva važna vjerska centra, a to su franjevački samostani u Velikoj i
Našicama.
Poznata je stvar da vjerska podvojenost u ovo doba znači ujedno
krajnju netrpeljivost. Zato se Hrvati prastanovnici dviju vjera jedni
drugima otuđuju, iako žive u istom selu i kraju, iako ih vežu skoro
1000-godišnje nacionalne tradicije. Naprotiv, vjera tada približava, i
to čak ljude raznih naroda, a pogotovo Hrvate katolike raznih krajeva i
muslimane iz raznih južnoslavenskih zemalja.
temelju takvoga računanja moj omjer između katolika i muslimana ponešto se razlikuje
od onoga omjera koji je prikazan u knjizi Sjepana Pavičića: Podrijetlo hrvatskih i
srpskih naselja i govora u Slavoniji, izd. JAZU, Zagreb 1953, 241. Kako je pitanje
stanovništva u Požeštini za turskog vladanja u ovoj radnji stvar od sporedne važnosti,
ne smatram za potrebno, da svoje mišljenje svestrano obrazlažem na ovom mjestu nego
ću to učiniti drugom prilikom.

217
Kako se razni katolici Hrvati iz grada i sela na jednoj strani, a razni
muslimani na drugoj strani jedni drugima približuju, te kako razni go­
vori Hrvata i Srba utječu jedni na druge, a ipak se ne slijevaju u jedan
govor, sve se to ne da za sada objasniti na temelju sačuvanih odn. pris­
tupačnih dokumenata. Trebalo bi što prije objaviti u cjelini sva tri pro­
nađena turska poreska popisa stanovnika iz g. 1545, 1566. i 1579. Zatim
bi trebalo dalje tragati za turskim dokumentima u Carigradu koji se
odnose na Požeštinu, a nastali su tokom XVI i XVII stolj. Kad sve to
jedamput dobijemo u ruke, dat će se potanko rekonstruirati stanje na­
selja u Požeštini tokom turskog vladanja, a bez mnogo povijesnih kombi­
nacija koje su nam za sada još uvijek potrebne.

Oslobođenje Požeštine od turske vlasti


Oslobođenje Požeštine od turske vlasti u najužoj je vezi s austrijsko-
turskim ratom koji je započeo 1683. opsadom Beča, a svršio Karlo­
vačkim mirom 1699.
Kad su 1683. Turci doživjeli pred Bečom strašan poraz, Bečki je
dvor odlučio taj poraz iskoristiti za protjerivanje Turaka iz Ugarske,
Hrvatske i svih balkanskih zemalja. Sklopljen je vojni savez s Venecijom
i Poljskom, a potlačeni kršćanski narodi od Bihaća do Sofije pozvani
su na ustanak protiv zajedničkog neprijatelja. Ratovanje se isprva od­
vijalo lakim a sigurnim korakom u korist Bečkog dvora i potlačenih
naroda. G, 1686. zauzela je austrijska vojska Budim i Segedin, 1687.
Harsany i Osijek, 1688. Zvornik, Srijem i Beograd, 1689. Niš, Vidin,
Kosovo, Skoplje i Veles. Daljnje je napredovanje austrijske vojske za­
ustavljeno jer je Turska, poslije mnogo kriza, uspjela srediti financije i
bolje organizirati vojsku. Osim toga, zavidna je Francuska ponudila
Turcima savez i već u rujnu 1688. udarila svojom vojskom preko Rajne
na Njemačku, pa je carskoj vojsci bilo nemoguće kroz dulje vremena iz­
držati pritisak na dvije tako udaljene fronte. Od Nove godine 1690.
austrijska se vojska povlači iz Makedonije i Srbije: 18. rujna napušta
Niš, a 28. listopada Beograd. Zajedno s austrijskom vojskom povuklo se
i mnogo naroda iz Srbije i nastanilo u Srijemu i Bačkoj. Austrijsko-
turski rat završio je s dvije velike bitke: 1691. pobijedio je Ljudevit
Bademski Turke u krvavoj bitci kod Slankamena, a 1697. Eugen
Savojski izvojevao je sjajnu pobjedu nad Turcima kod Sente. 13
Svi ovi događaji snažno su odjeknuli i u Požeštini. Dok je austrijska
vojska tjerala Turke iz Ugarske 1684-1687, a hrvatska vojska uspješno
ratovala protiv Turaka na Uni i u Slavonskoj Podravini te već 1684.
oslobodila Viroviticu, rasla je nada Hrvata katolika u Požegi i okolici
da će se doskora osloboditi od turske vlasti.
Očekivanja su se ispunila. G. 1687, na početku listopada, združena
hrvatska banska i njemačka carska vojska prijeđe Krndiju kod Ora-
hovice i Kutjeva i spusti se u ravno Požeško polje. Domaće se hrvatsko
13
Historija naroda Jugoslavije II (Zagreb 1959) 811-828. - Smičiklas, ondje I
101-173.

218
katoličko stanovništvo sa svojom vojskom, a pod vodstvom fra Luke
Ibrišimovića Sokola, odmah s oduševljenjem pridruži toj kršćanskoj
vojsci. Turska vojska iz grada Požege izađe kršćanskoj vojsci ususret, ali
bude suzbijena te se preko Požeške gore prebaci u Posavinu i zaustavi
na Savi kod Gradiške (danas Stara Gradiška). Tom je prilikom musli­
mansko stanovništvo Požege i okolice ostavilo svoje kuće i pune ham-
bare (žitnice) te se zajedno s turskom vojskom povuklo prema Savi i
zauvijek sklonulo u Bosni. Nastanilo se vjerojatno u sjevernoj Bosni, u
okolici Gradiške, Banje Luke, Kotor-varoša, Prnjavora, Dervente i
Doboja. Oko 2000 katolika, muške i ženske čeljadi, Turci su na povla­
čenju zarobili i otpremili u Bosnu prema Banjoj Luci. 14
Radost Požeštine zbog oslobođenja od Turaka trajala je samo kratko
vrijeme. Banska i carska vojska nije protjerala Turke preko Save nego
se povukla u Slavonsku Podravinu da ondje prezimi tokom zime 1687/8.
Kršćanska vojna posada u Požegi bila je slaba, a politička uprava ni u
kojem pogledu uređena, pa se trebalo opravdano bojati, da će se turska
vojna sila vratiti i ponovo zauzeti ovaj kraj. Zbog toga je narod živio u
trajnom strahu. Još ga je više uznemirivalo što je carska vojska za svoje
uzdržavanje udarila na narod velike terete, a usto po starom zlom obi­
čaju pljačkala siromašno stanovništvo. Sve je to prouzročilo krajnju os­
kudicu, malodušnost i ogorčenje, pa čak i želju - vratiti se pod tursku
vlast. Tužbe i prosvjedi protiv carske vojske upućivani su sve do cara u
Beč, gdje su puno obećavali, a malo što dobra učinili. 15
U ovakvim prilikama, u ožujku 1688, provali oko 3000 Turaka od
Save preko Cernika do Požege. Na samo Grgurevo, 12. ožujka, fra Luka
Ibrišimović podigne ustanak i pomoću domaće vojske protjera Turke od
Požege. U toj je borbi izginulo mnogo i Turaka i domaćeg stanov­
ništva. 16
Tokom cijele godine 1688. vojno-političke prilike u Požeštini bile su
vrlo teške. Turci su u velikom mnoštvu sabrani kod Save; svaki se čas
zaleta u Požeštinu; navaljuju na nezaštićena sela izbjegavajući borbu s
tvrđavskim vojnim posadama; pljačkaju imovinu; odvode pojedine obi­
telji u ropstvo i čine razna druga nasilja. Hrvatska i carska vojska drže
se i dalje Podravine ne poduzimajući ništa ozbiljno protiv Turaka. Mar­
šal Caprara razara u svibnju tvrđe u Cerniku i Biloj Stini da Turci ne iz­
grade ovdje svoja uporišta. Čak se pomišlja da se cio narod Požeštine
preseli prema Virovitici i Osijeku. Do toga nije došlo jer je narod, iako
ogorčen na carsku vojsku, imao više hrabrosti od samih vojnih
zapovjednika. 17

** Smičiklas, ondje I I 14-22.


15
Ondje 26-31. - Starine JAZU XXX (Zagreb 1902) 73-77.
19
Kempf, Požega (Požega 1910) 155. — Smičiklas, ondje I 338-139. - Lopašić,
Dva hrvatska junaka (Zagreb 1888) 156-157. - Historija naroda Jugoslavije I I 816.
- Sporno je pitanje, da li je Ibrišimović pobijedio Turke kod Požege 1688. ili 1689.
Smičiklas i Kempf tvrde, da je to bilo 1688, a Lopašić i Historija naroda Jugoslavije
— g. 1689. Priklonio sam se mišljenju Smičiklasa i Kempfa, jer je domaća ili narodna
vojska u proljeće 1688. imala više vojničkoga morala i pouzdanja u sebe nego li godinu
dana kasnije. To bi pitanje trebalo svakako bolje proučiti na temelju dosad neob­
javljenih dokumenata.
17
Starine JAZU XXX 80-81.
219
Kad je u ljetu g. 1689. carska vojska sretno napredovala u Srbiji
protiv Turaka, došla je Požeština, kao i ostala Slavonija, do željkovana
mira. Car je Leopold pozvao kršćanske narode na Balkanu da se pri­
druže carskoj vojsci u borbi protiv Turaka, obećao im je slobodu vjere i
privremeni oprost od poreza, napose onima, koji se nastane u oslo­
bođenim krajevima Slavonije. Vjerojatno je da je već tom prilikom g. 1689.
nešto naroda, Hrvata katolika i Srba pravoslavnih, doselilo u Požeštinu,
jer su prilike za preseljavanje bile sasvim povoljne. Ne čini mi se vjero­
jatno, kako se u nekim dokumentima tvrdi, da su velike seobe naroda iz
Bosne u Slavoniju obavljene već g. 1686, jer su Turci tada još čvrsto
vladali u Bosni i Slavoniji i bili u mogućnosti spriječiti svako masovno
preseljavanje. 18
Povoljne ratne i političke prilike bile su razlog, te je već 1689. došlo
do političke borbe između Hrvatskog sabora i Bečkog dvora za plodnu
slavonsku zemlju. Hrvatski sabor traži sjedinjenje Slavonije s Banskom
Hrvatskom i obnavljanje županija u Požegi, Virovitici, Vukovaru i
Srijemu. Župani su doduže imenovani, ali županije nisu obnovljene, a ni
Slavonija nije sjedinjena s užom Hrvatskom. Naprotiv, Bečki dvor preko
svoje Dvorske komore osniva u Požegi komorski ured i postavlja ko­
morskog provizora da popiše slavonska sela i njihove poreske obaveze —
u korist komorske blagajne. Međutim, javlja se i treći, najjači takmac —
carska vojska. Carska vojna uprava nastoji zadržati u svojim rukama i
političku upravu i erarske prihode u Slavoniji. Takmičenje je tada zah­
vatilo i crkvenu upravu. Zagrebački biskup svojata sebi župe u Požeštini
te raspolaže s prepoštijom u Kaptolu i opatijom u Kutjevu, a bosansko-
đakovački biskup, franjevac Ogramić, želi preko župnika franjevaca
učvrstiti svoju crkvenu vlast. Na strani zagrebačkog biskupa jest fra
Luka Ibrišimović, najveći pobornik hrvatskog narodnog jedinstva i sloge
u ovo doba, a zatim biskup Kolonić, kasnije kardinal, vrlo moćan i utje­
cajan kod Bečkoga dvora. Međutim, sva ta otimanja za vlast i novac u
Slavoniji bila su g. 1689. još preuranjena. 19
G. 1690. povlači se iz Srbije austrijska vojska, a s njom i veliko
mnoštvo Srba, što nužno i snažno utječe na prilike u sjevernoj Bosni,
odakle također seli svijet, katolici i pravoslavni, prema sjeveru u Po­
savinu, Požeštinu, Đakovštinu i južnu Ugarsku. Tako se zapravo samo
nastavlja preseljavanje koje je započelo već 1689, u mnogo povoljnijim
prilikama.
Tokom cijele godine 1690. bile su vojno-političke prilike u Požeštini
vrlo teške, kao i ono pred dvije godine, tj. 1688. Već u ožujku 1690.
vladaju Turci ponovno u Požeštini sve do Velike i Kaptola. U vlasti
hrvatske domaće vojske nalazi se tada jedino Požega i Velika s franje­
vačkim samostanom. Na čelu su te vojske franjevac Marijan, vojvoda
Marin Hunalić i harambaša Stojić, jer se Luka Ibrišimović razbolio i
sklonuo čak u Molve. Turci su više puta navaljivali na Veliku, zajedno s
18
Ondje 85-87. - Jelenić fra Julijan, Kultura i bosanski franjevci (Sarajevo 1912)
203.
19
Starine JAZU XXX 88-100.

220
nekim pakračkim Srbima, ali su bili suzbijeni. Još su teže prilike nastale,
kad su Turci u studenome 1690. zauzeli Požegu te postavili svoje posade
u Požegi s 200 vojnika, u Pakracu s 300, u Siraču sa 100, u Podborju sa
100, u Biloj Stini sa 100, u Brodu sa 400, u Kobašu s 1000 vojnika. Sve
do listopada 1691. Požega je u turskim rukama, a Velika u hrvatskim.
Dva mjeseca nakon slavne slankamenske bitke general Ivan Makar sa
svojom hrvatskom vojskom i uz izdašnu pomoć domaće vojske istjerao
je Turke zauvijek iz Požeštine (listopad 1691). 20
Podrug godine 1690/1. turske okupacije imalo je za hrvatski katolički
narod u Požeštini sudbonosnih posljedica. Turci su imali priliku da se
osvećuju i da iskale svoj bijes što je hrvatsko muslimansko stanovništvo
bilo prisiljeno napustiti svoj lijepi djedovski zavičaj. Tada su propala i
nestala cijela sela (Migalovci, Latinovci, Ratkovica) i veliki broj poje­
dinih obitelji.
Tokom više godina, 1692—1696, Austrija i Turska još su uvijek for­
malno u ratnom stanju, a stvarno imaju primirje spremajući se za od­
lučnu bitku do koje je doista i došlo 1697. kod Sente. Nakon sjajne po­
bjede, zaputi se u listopadu 1697. Eugen Savojski dolinom Bosne sve
do Sarajeva na čelu hrvatske i carske vojske. Sarajevo je osvojeno i spa­
ljeno, bez ikakve koristi za carsku politiku na Balkanu, a na veliku
štetu hrvatskog katoličkog stanovništva u Bosni. To se stanovništvo, u
zao čas po se, pridružilo s oduševljenjem hrvatskoj i carskoj vojsci, ali
kad se ta vojska povlačila prema sjeveru, moralo je i to stanovništvo os­
taviti svoju staru djedovinu i preseliti se u Slavoniju. (Slično kao Srbi iz
Srbije 1690!) Računa se da je tada iselilo iz Bosne 40.000 Hrvata ka­
tolika, a ostalo ih je ondje samo 25.000. 21 Bošnjaci su i ovaj puta na­
seljavali razne krajeve Slavonije pa tako i Požeštinu, a u prvome redu
grad Požegu. Istom je prilikom i velik broj Srba iz Bosne prešao u Sla­
voniju i naselio nekoliko sela Požeštine. Savojski je imao tada namjeru
iseliti sve kršćane iz Bosne, ali do toga ipak nije došlo. Zarobljene sla­
vonske katoličke obitelji, koje su Turci 1688. i 1690. prebacili u Bosnu,
sada su — ako ne već prije — imale sretnu zgodu da se vrate u svoj
zavičaj.
Dokumenti šute o tome da bi se koja hrvatska muslimanska obitelj
krstila u ovim burnim vremenima (takvih je slučajeva u to doba bilo u
Lici). Jedino se zna da je Luka Ibrišimović poduzimao neke korake da
svoje rođake Svetačkoviće, sklone kršćanstvu, izbavi iz Bosne i preseli u
Slavoniju. 22
Stanje, stvoreno dugim i krvavim ratom, potvrđeno je Karlovačkim
mirom 1699. Sava je postala granica između Turske i Austrije, između
Bosne i Slavonije. Bez svakog prethodnog i formalnog sporazuma obav­
ljena je i završena izmjena stanovništva po vjeri: Hrvati muslimani pre­
seljeni su zauvijek iz Slavonije u Bosnu i ondje se posve stopili s bo-
20
Ondje 90-99.
81
Grad na gori - almanah (Sarajevo 1926) 130.
2
* Starine JAZU XXX 101-104.

221
sanskim muslimanskim stanovništvom u jedinstvenu etničku grupu, a
Hrvati katolici iz Bosne, u velikom broju, došli su u Slavoniju gdje još
uvijek čine, barem donekle, posebnu etničku grupu.
Bosanski katolici naselili su tada u Požeštini 19 sela koja su prije bila
nastanjena muslimanima i ostala iza njih pusta: Poljanska, Toran, Češ-
Ijakovci, Kaptol, Cerovac, Rajsavac, Trap ari, Šumanovci, Grabarje, Ses-
vete, Zarilci, Knešci, Bekteže, Djedina Rika, Orljavac, Deževci, Bori-
čevac i Skenderovci. U Kaptolu i u još nekim drugim selima Bošnjaci su
zatekli prastanovnike Hrvate i s njima se pomalo stopili u jednu etničku
grupu. Oko 100 takvih bosanskih obitelji imalo je prezime: Bošnjak,
Bosanac, Bosančić.
Pravoslavni Srbi iz Bosne naselili su tada 27 bivših muslimanskih i 3
bivša katolička sela: Tominovac, Poreč Ciglenik, Latinovci, Gradište,
Migalovci, Vilić-selo, Deževci, Bolomače, Sloboština itd. 23

Uprava u komorskom gradu Požegi 1687—1765

Kad je 1687. oslobođena Požega od Turaka, organizirana je u njoj


upravna vlast na jednak način kako je to bilo u gradovima i trgovištima
sjevero-zapadne odn. banske Hrvatske. Gradska se uprava sastojala od
predstavničkog tijela (senata, zastupstva) i izvršnog organa (magistrata,
poglavarstva). Na čelu je uprave gradski sudac kome u upravi pomažu
gradski kapetan, bilježnik, blagajnik i prisjednik (asesor). Za red i si­
gurnost brine se gradska straža. Upravna je i sudska vlast u to doba u
istoj ruci. Senatori na svojim sjednicama raspravljaju o raznim potre­
bama i poslovima grada, biraju magistrat i nadziru njegov rad, a koji
puta i sami sudjeluju u poslovima uprave. Gradska uprava zasjeda u
gradskoj kući na glavnome trgu.
I ako Požega ima tradicije o sloboštinama koje su postojale u sred­
njem vijeku i za turskog vladanja, nije Bečki dvor dugo vremena htio
priznati ovome gradu sloboštine slobodnoga grada. Gradska je uprava od
1687—1765. bila ovisna o kraljevskom komorskom nadzorniku (provi-
zoru) koji je imao u Požegi poseban ured te pobirao u Požegi i okolici
poreske daće za Kr. komoru odn. kr. blagajnu. On je rukovodio izborom
gradskih službenika. Na upravu grada sve do 1750. utječe i zapovjednik
požeške tvrđe u kojoj su bile smještene u razno vrijeme razne regimente.
Kad je 1745. obnovljena u Požegi Županija, htjela je i ona, uz Komoru,
nadzirati gradsku upravu. Na sjednice senata dolazio je službenik Žu­
panije koja je u raznim poslovima izdavala gradu naloge.
Požega je sebi svojatala i pradavno gospoštijsko ili vlastelinsko pravo
u nekim okolišnjim selima. Komora je to pravo osporavala. G. 1723. kupi
grad od Komore za svotu od 30.000 for. gospoštijsko pravo u selima:
Arslanpvci, Vidovci, Komušina, Laze, Vrhovci, Drškovci i Emovci (kas­
nije se priključuju i Seoci koji su neko vrijeme pripadali požeškim
franjevcima).
23
Smičiklas, ondje II 70-239.

222
G. 1698. došli su u Požegu isusovci koji su ovdje osnovali najprije
gimnaziju, a kasnije i akademiju pa je tako Požega postala tokom
XVIII st. kulturno-prosvjetni centar cijele Slavonije.

Uprava u okolici Požege 1687-1745

Prvih godina iza oslobođenja Požeštine od Turaka vrši ovdje upravnu


vlast Komora zajedno s vojskom. Zbog lakše uprave bila je Požeština po­
dijeljena u vojvodstva odn. kotareve (distrikte). Kad je postalo sigurno
da je Slavonija zauvijek oslobođena od Turaka, Komora prodaje po­
jedina manja područja raznim stranim plemićima. Tako je u okolici
Požege nastalo nekoliko gospoštija ili vlastelinstava. 24
Gospoštija Blacko jedna je od najmanjih u Požeštini. Sastoji se tek od
pet sela: Dervišaga, Orljavica, Srednje selo, Viškovci i Blacko. Sjedište
je gospoštije u OrljavicQ. (Kuzmici). Gospoštiju su preuzeli 1703.
grofovi Ghmučevići, rodom iz Dubrovnika, a 1767. Lj. Hranilović.
Gospoštija Pleternica ima sela: Pleternica, Bresnica, Sulkovci,
Bzenica, Koprivnica, Komorica„ Frkljevci, Kadanovci, Resnik, Svilna,
Buk, Vrčin-Dol, Kalinići, Mijaljevci, Tulnici, Mali Bilač, Veliki Bilač,
Djedina Rika, Ivanovci, Ruševa, Sovski Dol, Paka, Imrevci, Dobrogošće,
Migalovci. Gospoštiju je dobio 1728. Iv. Teodor Imbsen, 1745. kupio
Franjo Barun Trenk, 1751. kupio Ivan Peterffy, a kasnije J. Svetić.
Gospoštija Kutjevo ima sela: Kutjevo, Ašikovci, Bekteže, Biliševci,
Cerovac, Ciglenik, Čaglin, Ćošinci, Duboka, Grabarje, Gradac, Gradišće,
Granje, Hrnjevci, Jurkovac Knešci, Lakušije, Latinovci, Ljeskovica,
Londžica, Lukač, Mitrovac, Novoselci, Porečje, Rajsavci, Sapna, Sesvete,
Sibokovac, Stojčinovac, Sveti Đurađ ili Kula, Šumanovci, Tominovci, Tra-
pare, Venje, Zarilac. Ovu je gospoštiju dobio od vladara već 1689.
zagrebački kanonik Iv. Jos. Babić koji ju je 1700. prepustio požeškim
isusovcima da bi mogli prihodima gospoštije uzdržavati svoju gimnaziju
u Požegi. Oni drže tu gospoštiju do ukinuća svoga reda 1773.
Gospoštija Kaptol ima sela Kaptol, Doljanovci, Bešinci, Podgorje,
Lukač, Komarevo, Ramanovci, Galešić, Alilovci, Golo Brdo, Češljakovci.
Vladar je tu gospoštiju dao 1701. đakovačkom biskupu, 1717. srijemskom
biskupu, a kasnije đakovačkom kaptolu. 1877. preuzeo je gospoštiju tj.
veleposjed grof Attems.
Gospoštija Velika ima sela: Velika, Mitro vica (Trenkovo), Radovanci,
Potočani, Draga, Poljanska, Škomić. Gospoštiju su posjedovali od g.
1702. grof Ullefeld, od 1719. Walsegg, od 1744. Fr. Trenk, od 1754. Iv.
Peterffy, kasnije J. Svetić.
Gospoštija Stražeman ima sela: Stražeman, Doljanci., Biškupci, Kanta-
rovci, Toran, Sovinjak, Bankovci. Posjednici su gospoštije: od 1707. Fr.
Crnković, 1719. El. Gereczy i Fr. Piirk, 1764. II. Gromon, 1802. Jul.
Janković.
24
Kempf, k. g. 171-199.

223
Gospoštija Brestovac ima sela: Golobrci, Štitnjak, Kunovci, Ugarci, Ja-
guplije, Brđani, Skenderovci, Žigerovci, Svrzigaće, Boričevci, Vilić-selo,
Perenci, Pavlovci, Deževci, Orljavac, Kujnik, Paskovci, Rasna, Koprivna,
Čečavac, Šnjegavić, Vučjak, Oblakovac, Ivandol, Gučani, Bolomače,
Zakorenje, Dolac, Brestovac, Daranovci, Nurkovac, Završje, Novo selo,
Lipa, Busnovi. Gospodari su gospoštije od g. 1702. grofovi Sereni, 1732.
Iv. H. Trenk, 1756. G. Horany, 1759 Iv. Strižić.
Gospoštija Kamenska (kasnije priključena većim dijelom gospoštiji
Pakrac) imala je sela: Oljasi, Lučinci, Bratuljevci, Sloboština, Podsreće,
Vranić, Crljenci, Milivojevci, Nježić, Djedina Klisa, Mrtovlasi, Amatovci,
Šeovci, Mihaći, Sažije, Mrkoplje, Bogdašići, Striježevica, Vučjak, Kru-
ševo, Šušnjari, Vrhovci, Smoljanovci, Kaćunica, Ozdakovci. 1728. preuzeo
je ovu gospoštiju, zajedno s pakračkom, barun Teodor Imbsen.
Knežija (Kneziatus) Jakšići: ima sela: Jakšići, Čakotić, Bertelovci, Te-
kić, Vetovo, Turnić, Treštanovci. Za ova, inače lijepa i bogata sela usred
Požeškog polja, nije Komora dugo mogla pronaći kupca nego je njima
sama upravljala u svoju neposrednu korist. Bilo je i sporova sa susjed­
nim vlastelinima glede pripadnosti ovih sela. Neko su vrijeme spomenu­
ta sela spadala pod Pleterničku gospoštiju.
Gospoštija je u selima svoga područja vršila upravnu vlast i sudovanje
u prvoj molbi. Preko svojih pandura starala se za red i sigurnost suzbija­
jući hajdučiju. Obveze seljaka kmetova prema vlastelinu ili spahiji bile su
uglavnom ove: seljak je od jedne sesije ili 24 jutra zemlje davao vlaste­
linu godišnje 56 besplatnih rabotara ili težaka, oko 3 for. u gotovom
novcu, 1 kola drva koje je sjekao u vlastelinskoj šumi. Svoje vino smjeli
su seljaci prodavati samo od Miholja do Đurđeva. Ogrijevno i građevno
drvo dobivali su besplatno u vlastelinskoj šumi. Smjeli su saditi i proda­
vati duhan od kojega je vlastelin primao desetinu.
Inače se desetina davala Zagrebačkom biskupu kao državnom velikašu
(a ne crkvenom prelatu; zato su je davali i nekatolici). Velika se de­
setina davala od vina, žita, ječma, raži, zobi i kukuruza, a mala desetina
od svinja, pčela, janjadi i sira. Mala je desetina prema carskom patentu
od g. 1737. ukinuta. 25

Požeška županija 1745-1923

G. 1745, 21. studenoga, obnovljena je u Požegi županija. Tako je


Požega opet postala upravni centar za šire područje srednje odn. zapadne
Slavonije, kako je to bilo u Srednjem vijeku i za turskoga vladanja
(sandžak). Razlika je u tome što je nekada Požeška županija sezala na
jugu do Save, na zapadu do Psunja, a sada je na jug išla samo do Cernika
i Dilj-gore, na zapad sve do Ilove i Moslavačke gore.
Prema Naputku kraljice Marije Terezije od 1. srpnja 1745. županija
ima dva predstavnička tijela: veliku i malu skupštinu te izvršni organ
25
Nadbiskupski arhiv Zagreb, Acta Decimalia nr. 372, 375, 378, 390, 393, 395,
558, 621. — Buturac J., Požeški isusovci i kutjevačko vlastelinstvo, Hrvatska prošlost
2 - 3 . - Bosedorfer dr J., Agrarni odnosi u Slavoniji, Zagreb 1950.

224
vlasti s činovnicima kojima; je bio na čelu veliki župan. Na županijske
skupštine dolazili su predstavnici gospoštija odn. plemići da više puta
preko godine raspravljaju o potrebama i poslovima županije (izbor služ­
benika, gradnja i popravak cesta, mostova, kasarni i drugih javnih zgra­
da, osnutak i uzdržavanje osnovnih škola). Službenici županije, zapo­
sleni kao stalni činovnici, jesu: podžupan, bilježnik, blagajnik, veliki su­
dac, županijski odvjetnik itd. Zbog javnog reda i sigurnosti, radi progona
razbojnika i kao pomoć kod ubiranja poreza uređena je četa pandura,
pješaka i konjanika. Upravna i sudska vlast spojene su sve do sredine
XIX stolj. Ubiranje poreza za kr. blagajnu nadzire Kr. ugar. namjesnič-
ko vijeće, a pobiranje domaće — županijske daće nadzire Hrvatski sabor.
Županija je imala svoje urede u komorskoj zgradi koju je 1750. kupila
za 3000 for. Zgrada je 1759. temeljito obnovljena. Tom je prilikom dobila
novi krov koji je 1800. dotrajao, pa je drugi podignut. Oko g. 1895-1900.
županijska je zgrada ponovno obnovljena. Izvana su tada izgrađene tri
kule, a iznutra krasna županijska dvorana. Danas se ovdje nalaze uredov-
nice Požeške općine.
Upravno se razdjeljenje područja Požeške županije tokom vremena
različno mijenjalo. Županija se dugo dijelila na dva upravna kotara ili
distrikta: gornji ili Pakrački i donji ili Požeški. U sredini XIX st. ti su
kotarevi prozvani podžupanijama. Sudstvo je bilo dugo spojeno s uprav­
nom vlasti. Tek oko g. 1850. počelo se sudstvo odvajati od uprave, a ko­
načno se odvojilo istom oko g. 1870. Zbog vršenja sudske vlasti bila je
Požeština već XVIII st. podijeljena u tri sudska kotara ili distrikta:
Požeški, Pleternički i Bekteški (sa sjedištem najprije u Kuli, a kasnije
u Bektežama). Oko 1850, nakon ukinuća kmetstva, Požeština ima tri
upravna kotara: Velički sa sjedištem u Požegi, Pleternički i Bekteški,
a bilježništva u mjestima: Pleternici, Ruševi, Bektežama, Kaptolu, Mi-
haljevcima, Brestovcu i Sloboštini. 1876. Požeština ima samo jedan up­
ravni kotar i četiri općine: Pleternica s 32 sela, Bekteže s 42 sela, Velika
s 25 sela i Brestovac s 53 sela. Oko 1900: broj se općina povećava te
se osnivaju nove općine u mjestima: Ruševa, Kutjevo, Jakšići, Kaptol,
Mihaljevci, Stražeman, Požega vanjska, a nekoliko godina kasnije (1910)
i — Vilić-selo. Požeška se županija 1886. povećala dijelom ukinute Vojne
krajine pa je od tada do svoga ukinuća imala ovih šest upravnih kota-
reva: Požega, Brod na Savi, Nova Gradiška,,Novska, Pakrac i Daruvar.
Županija je imala dosta veliku samoupravu koju je ometao raznim
naredbama najprije Josip II, zatim Bachov apsolutizam (1849-1860) i
konačno nesretno sklopljena hrvatsko-ugarska nagodba (od 1868—1886).
Prema zakonskoj odredbi od g, 1886, županija je imala svoj upravni
odbor i skupštine na koje su dolazili stalni i izabrani članovi. Požeška
je županija u novije vrijeme svake godine objavila tiskom izvještaj o svom
djelovanju. U starije vrijeme Županija je gradila i uzdržavala kasarne u
Pleternici, Kutjevu, Velikoj, Brestovcu i Orljavcu, novačila i konačila
vojsku, a sve do najnovijeg vremena: brinula se za javni red i sigurnost,
osobito protiv hajdučije, promicala zdravlje kod ljudi i životinja, osobito
protiv kuge, gradila je ceste i mostove, osnivala pučke škole i podupi­
rala srednje, unapređivala poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo. Još

15 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT l OBIČAJE 225


1864, kad vojna dužnost nije bila opća, Županija je imala smjelosti od­
biti poziv Vlade glede novačenja vojske. Na županijskim skupštinama
čuli su se odlučni prosvjedi protiv nacionalnog ugnjetavanja od strane
madžarskih političara i rodoljubni zahtjevi za ujedinjenje Vojne kra­
jine i Dalmacije s Banskom Hrvatskom.
Požeška županija šalje do 1848. svoje zastupnike posebno na Hrvatski
sabor, a posebno na Zajednički hrvatsko-ugarski sabor, i to izravno,
poput drugih slavonskih županija.
U starije doba županija ubire državni porez. 1882. osniva se u Požegi
Kr. porezno nadzornistvo, koje se kasnije zove Kr. financijsko ravna­
teljstvo, a u novije vrijeme Poreska uprava. Zgrada financijskog ravna­
teljstva sagrađena je na mjestu nekadašnjeg »episkopata« ili »biskupata«
(tu je bio ured sa skladištima za sabranu desetinu Zagrebačkog biskupa).
Vojska je do sredine XVIII stolj. boravila u požeškoj tvrdi (danas
šetalište) čije je kamenje razveženo za podziđivanje novih kuća. 28 Nove
su kasarne građene za Prvog svjetskog rata 1914—1915.

Požega grad od 1765. d o danas

1765. postaje Požega slobodan kraljevski grad. Prema povelji kraljice


Marije Terezije od 1. rujna t. g. dobiva Požega uglavnom ove povlastice
ili sloboštine: grad je izjednačen s plemstvom, zato šalje svog izasla­
nika na županijske skupštine i zastupnika u Hrvatski sabor, a prema
selima, koja su joj otprije dodijeljena, vrši gospoštijska prava; bira
slobodno sebi suca, 6 senatora ili vijećnika, bilježnika i druge službenike;
ima pravo sudovanja; apelacije od gradskog suda idu pred kraljevski
sud; zločince može suditi i na smrt (ius gladii); ima pravo birati župnika;
ima 4 robena i marvena godišnja sajma, a tjedne sajmove nedjeljom i
četvrtkom; drži autentičnu vagu; služi se vlastitim grbom i pečatom;
ubire od građana porez i druge daće za svoje potrebe; u kr. blagajnu daje
godišnje 800 for.; građani mogu biti samo oni koji su katoličke vjere;
grad podržava veze s vladarom preko Ugarske dvorske kancelarije u
Beču te preko Kr. ugarskog namjesničkog vijeća i Kr. ugarske komore
u Budimpešti.
Izbor gradskih službenika vršio se svake godine na dan 1. studenoga.
Birani su: sudac, bilježnik, odvjetnik (fiškal), kancelist, kaštelan, sena­
tori, kapetan, krvnik, pučki tribun, blagajnik, liječnik, 6 pandura, lugar
itd.
Županija od samoga početka nastoji okrnjiti gradske povlastice i od­
lučivati u poslovima grada, ali se grad tome protivi i brani svaja prava.
Tokom vremena, i druge, više državne vlasti smanjuju gradske slobo­
štine, vraćaju ih i opet smanjuju. U doba Bachova apsolutizma grad
spada pod nadzor Županije. Prema zakonu o općoj upravi od g. 1882.
" Kempf, k. g. 200-326.

226
gradsku upravu nadzire Kr. zemaljska vlada, a prema zakonu o općoj
upravi od 1886. i 1895. grad opet spada pod nadzor Županije odn. veli­
kog župana.
Gradsko zastupstvo ima 1879. 30 članova, a 1881. i dalje 16 članova.
Od gradskih zastupnika bili su sastavljeni razni odbori koji su nadzirali
gradsku upravu. Tako upravni, gospodarski, građevni, financijski, bol-
no-uboški i dr.
Sve do 1945. vlast je u rukama građanske klase koja štiti i promiče u
prvome redu svoje interese. Nakon pada njemačke okupacione vlasti i
izvojevanog narodnog oslobođenja, preuzima vlast Narodni odbor grada.
Narodna se vlast postepeno razvija i usavršava. Danas općina Slavonska
Požega obuhvaća cijelu Požeštinu i dijeli se u šest regionalnih područja:
Slavonska Požega, Pleternica, Čaglin, Kutjevo, Orljavac i Velika.
Požega je oduvijek, kako u Srednjem vijeku i za turskoga vladanja,
tako i Novom vijeku bila obrtnički i trgovački centar Požeštine. Još za
turskoga vladanja imala je oko 50 malih mlinova kašikara, a u XIX st.
desetak većih mlinova na Orljavi, Veličanki i Glogovcu. Već na početku
XVIII stolj. bila su u gradu 2 pekara i 5 mesara. Osobito je bio ovdje
razvijen krznarski obrt; već 1702. živi u gradu 25 krznara, uglednih i bo­
gatih građana. U isto vrijeme radi 13 krojača, a kasnije 50. Potraj XVIII
st. nalazi se tu 36 opančara, 26 čizmara i 5 cipelara. Tokom XVIII i XIX
st. posluje u gradu oko 15 kovača i bravara od kojih su nam se neke
rukotvorine do danas sačuvale. Već 1702. ima 8 zlatara i kujundžija
koji izrađuju razne ukrasne predmete od zlata i srebra. Ostali su obrtnici:
zidari, tesari, kolari, bačvari, ličioci, staklari, limari, češljari, remenari,
lončari, užari, gumbari. Obrtnici su nekada bili udruženi u cehove zbog
unapređenja obrta i svojih probitaka. Najstarija poznata požeška cehov­
ska povelja potvrđena je 1696. u Beču od cara Leopolda.
Tvornica piva radila je u gradu tokom XVIII i XIX st., preko 100
godina. Svilogojstvo se promicalo od XVIII-XX st. i u gradu i u selima
za svilanu koja se nalazila u gradu. Ciglane su podizane u Požegi već u
XVIII stolj., a s većim kapacitetom na početku XX st. Pečenjem rakije
šljivovice bavili su se i privatnici i industrijalci. Na početku XX st. pro­
radila je u gradu tvornica pokućstva. Prva je požeška tiskara proradila
1862. (Mir. Kraljevića), druga 1904. (Hrvatska tiskara), a iza 1918.
tiskare: Aleks. Tajkova, Rališa i Barišića, Kurtnakera i dr. Od malenih
tvornica, u privatnim rukama, razvile su se posljednjih godina, kao
društvena imovina, dvije velike tvornice: ljevaonica željeza i »Zvečevo«
- proizvodnja bonbona i čokolade i dr. koje s raznim manjim poduzećima
zapošljavaju više tisuća radnika.
Za promicanje obrta, industrije i trgovine služile su ceste, pošte i
željeznice. Ceste Požeškoga kraja bile su već u XVIII i XIX stolj. na
dobrom glasu. Pošta je u Požegi otvorena već 1781, malo kasnije i u
Kuli, a u posljednjih stotinu godina i u drugim mjestima Požeštine.
Željeznica je do Požege izgrađena 1894, a do Velike 1914.

227
U vezi s obrtom, trgovinom i industrijom djelovali su u Požegj. i nov­
čani zavodi. 1872. osnovana je Prva požeška štedionica, 1892. Štedna i
pripomoćna zadruga (kasnije: Pučka štedionica, Pučka banka dd.), 1904.
Srpska kreditna zadruga, 1906. Banka za trgovinu i promet, zatim pod­
ružnica Prve hrvatske štedionice itd.
Od vjerskih organizacija u Požegi najstarije su katoličke. One su dugo
vremena imale u svojim rukama školstvo. Katolička župa s crkvom sv.
Pavla spominje se već 1332. Franjevački je samostan osnovan u X I I I st.,
a za turskoga vladanja prenesen u Veliku. Od 1698-1773. djeluju u Po­
žegi isusovci kao nastavnici gimnazije i akademije uz staru srednjovje­
kovnu crkvu sv. Lovre, vjerojatno dominikansku. 1763. sagrađena je
župska crkva sv. Terezije. Od sredine XVIII do sredine XIX stolj. nalazi
se u Požegi subalterni konzistorij zagrebačkog Biskupskog ordinarijata.
Pravoslavna je parohija prenesena iz Crkvenih Vrhovaca u Požegu u
sredini XIX st. U isto je vrijeme osnovana u Požegi i židovska bogo-
štovna općina. Evangelička je crkva sagrađena na početku XX st.
Nakon ukinuća isusovačkoga reda, nastavnici su u požeškoj gimnaziji
najprije pavlini, onda svjetovni svećenici i svjetovnjaci, od 1828—1864.
franjevci, a zatim svjetovnjaci. Današnja gimnazijska zgrada sagraiđena
je 1877, a proširena u novije vrijeme. Osnovna je nastava u Požegi odu­
vijek vršena. 1876. osnovana je viša djevojačka škola koju su do ne­
davna vodile redovnice milosrdnice sv. Vinka. 27

Stanovništvo grada Požege 1700-1900

Godine 1700. ima Požega malo stanovnika, oko 160 obitelji. Među nji­
ma jedni su požeški prastanovnici koji su preživjeli tursko gospodstvo,
a drugi su doseljenici koji su prošlih deset godina istom doselili. Koji je
omjer među njima g. 1700, ne da se ustanoviti. Prastanovnika ima manje
negoli prije 20 godina, a doseljenih Bošnjaka priličan broj što samo
znači posljedicu dugog i teškog turskog rata. U tu malu Požegu sele
od 1701—1705. u velikom broju Hrvati iz zapadnih strana; 1706—1721.
sele i dalje Hrvati, ali u manjem broju; od 1722-1750. sele Hrvati i nešto
Nijemaca; od 1751-1800. seli manje Hrvata, a više Nijemaca; od 1 8 0 1 -
1900. sele u većem broju Hrvati i Nijemci, a u manjem broju Srbi,
Madžari, Česi i Židovi.
Od 1701-1705. doselilo je u Požegu oko 110 obitelji, od 1706-1721.
oko 240, 1722-1760. oko 190, 1761-1800. oko 400 obitelji, u svemu oko
940 obitelji.
Iako je postepeni priliv novoga stanovništva u Požegi dosta velik, ipak
ona dugo vremena raste samo malo-pomalo. Broj se stanovnika tek u po­
sljednjih 70 godina znatno povećao. Evo pregleda kuća i stanovnika u
pojedinim godinama:
27
Ondje 330-439.

228
Godina: Br. Kuća: Br. stanovnika Godina: Br. Kuća: Br. stanovnika

1702 218 1850 453 2304


1721 350 1860 480 2227
1746 — 1356 1870 — 3062
1752 352 1606 1880 512 3294
1760 366 1713 1890 566 4077
1768 376 1854 1900 780 4988
1780 390 1876 1910 — 5899
1804 371 1672 1921 — 7040
1810 380 1794 1931 — 7125
1818 434 2139 1948 — 8544
1832 — 2398 1953 — 10163

Od g. 1700-1870. aktivni stanovnici Požege jesu većim dijelom obrt­


nici, znatnim dijelom službenici županijske i gradske uprave te vjerskih
organizacija, a neznatna manjina poljoprivrednici, otprilike: 6 5 % obrt­
nici, 25°/o službenici i 1 0 % poljoprivrednici. G. 1780. ima 250 obrtnika
i 83 kalfe, g. 1790. 347 obrtnika i kalfi. Oko 1750. spominje se 60 župa­
nijskih i 40 gradskih službenika. G. 1781. nalazi se u gradu 44 svećenika
i redovnika, 98 slugu ili poljoprivrednih radnika, a 51 kućna pomoćnica.
G. 1705. ima 80 vinogradara koji posjeduju oko 55 kopača vinograda i
proizvode godišnje oko 17.100 oka vina. Vlasnici vinograda uglavnom
su obrtnici, a radna snaga — nadničari, siromašniji seljaci iz okolišnih
sela. G. 1700. ima u mnogo kuća: konja, i to 3 kuće po 3 konja, 21 kuća
po 2 konja, a 86 kuća po 1 konja. U isto doba 33 kuće drže volove, 123
kuće krave (75 kuća samo 1 kravu), 4 kuće ovce i koze. Veći broj stoke
(2 do 8 grla) uzgajaju poljoprivrednici, a obrtnici uglavnom po jednog
konja i jednu kravu. Poljoprivredom i stočarstvom nije se nitko u gradu
intenzivnije bavio. G. 1705. 8 bogatijih vinogradara imalo je 400-1000
oka vina, 7 njih 350-400 oka, a svi ostali manje od toga. 28
Od g. 1700—1870. stanovništvo se Požege, tokom vremena, postepeno,
i to sasvim lagano povećava. Razlog je tome što je broj obrtnika ovisio
o potrošnji seljaka Požeštine kojih je broj u istom razdoblju uglavnom
stagnirao. Na maleni porast stanovništva sigurno je utjecala kuga 1739,
požari 1842. i 1854, te razne druge nevolje. Ovome treba nadodati -
postepeno izumiranje prastanovnika i starijih doseljenika jer se uzgajanje
djece smatralo u gradu uvijek prevelikom brigom. Ovo bi pitanje trebalo
posebno proučiti.
Poslije godine 1870. broj se požeških stanovnika brže i sve više pove­
ćava. To se uostalom događa i u drugim manjim hrvatskim gradovima na
koncu XIX stolj. i u prvoj polovici XX st. Jedan od razloga tome pove­
ćavanju svakako je činjenica da u Požeštinu doseljuje veći broj Čeha,
Madžara i dr., koji se intenzivnije bave poljoprivredom, ne predu i ne
tkaju, mnogo toga nabavljaju kod obrtnika i kupuju u dućanima. Za
primjerom Ceha idu i Hrvati i Srbi. Najnoviji veliki porast stanovništva
posljednjih godina treba pripisati dobro razvijenoj požeškoj industriji
i sveopćem preobražaju našega društvenog života.
20
Ondje 440-493. - Arhiv Hrvatske Zagreb, Urbarialia et Conscriptiones fasc. 134
nnmer. 46. - Nadb. arhiv Zagreb, Dec. n. 393.
229
Stanovništvo Požeštine 1700-1950

Tokom vremena od g. 1700-1950, tj. kroz 250 godina, narod s raznih


strana neprestano doseljuje kako u grad Požegu tako i u njezinu oko­
licu, u sela Požeštine. Doseljuju Hrvati: Ličani, Primorci, Gorani, Za­
gorci, Prigorci, Dalmatinci, Bošnjaci i Hercegovci, zatim Srbi iz Banije,
Like i Bosne, i konačno Nijemci, Česi, Slovaci, Madžari i Židovi. Za sve
njih je privlačiva »Zlatna dolina« požeška zbog plodnosti oranica, gla­
sovitih vinograda, zelenih bujnih livada i golemih šuma, a osobito zbog
planinskog i nizinskog zdravoga zraka te obilne zdrave vode. Većina do­
seljenika ovdje ostaje, prilagođuje se prastanovnicima i starijim doselje­
nicima u pogledu jezika, ćudi i običaja, pa postepeno i izumire, a samo
malo njih ostavlja ovaj kraj i traži plodnija naselja u istočnoj Slavoniji
ili lakši posao i bolji život u kojem većem gradu.
Postoje razni popisi stanovništva Požeštine od g. 1700-1950, ali obu­
hvaćaju samo dijelove njezina područja pa zato ne pružaju cjelokupnu
sliku o kretanju stanovništva. Kako su i takvi popisi važni i poučni, mi
ćemo ih ovdje po kronološkom redu nanizati.
Počinjemo s popisom katoličkih kuća i stanovnika u raznim župama
Požeštine tokom prošlih 200 godina.

Evo broja kuća u ovim župama i godinama:


Župa: God. 1746 1758 1769 1780
Požega 526 745 705 736
Pleternica 161 275 263 296
Vrčin-Dol (ođn. Ruševa) 204 203 240 317
Kutj evo 175 214 189 192
Sesvete (Požeške) 108 222 216 175
Kaptol 228 282 262 266
Velika 216 212 175 185
Stražeman 155 182 178 169
Skenđerovci 241 305 288 294
svega 2014 2640 2516 2630

Evo broja s t a n o v n i k a u o v i m ž u p a m a i g o d i n a m a :

Župa: God. 1760 1769 1780


Požega 4386 4138 4977
Pleternica 2246 2314 2588
Vrčin-Dol (odn. RuSeva) 1677 2211 2994
Kutjevo 1414 1424 1763
Sesvete (PožeSke) 1928 1822 1683
Kaptol 3109 3478 3274
Velika 1247 2126 2108
Stražeman 1433 1359 1727
Skenđerovci 2192 2381 2644
«vega 19632 23253 23758

230
Treba napomenuti da je poslije g. 1769. Vrčin-Dol (odn. Ruševa) iz­
gubio dva sela i dobio dva druga veća sela, da je Pleternica dobila 2 sela,
a Sesvete izgubile 1 selo. Na opći broj znatno utječe jedino to što je Ru­
ševa dobila dva sela s oko 700 st. Opći broj i inače pokazuje stanoviti
porast hrvatskog stanovništva u drugoj polovici XVIII stolj. iako se u
pojedinim župama zapaža opadanje stanovnika. Manji broj kuća znači
izumiranje cijelih obitelji, a porast kuća - doseljavanje novih obitelji. 29
G. 1789. osnovano je nekoliko novih katoličkih župa u Požeštini. Zato
se poslije te godine mogu praviti nove usporedbe u pogledu stanovništva.
U slijedećoj tabeli prvi broj znači broj stanovnika g. 1793, drugi — 1830,
treći 1880, četvrti - 1937. Brojevi promile kazuju: prvi broj, koliki je bio
godišnji prirast, tj. razlika između rođenih i umrlih + doseljenici, na
1000 stanovnika između g. 1793. i 1830, drugi broj - između 1830. i 1880,
treći broj - između 1880. i 1937. Broj prirafeta 1 0 % , jest povoljan,
iznad ovoga broja dolaze još povoljniji brojevi, a ispod njega — nepovolj­
ni brojevi.

Buk 1110-864-914-1560. -7,7%o; l°/oo; 12%o. Doseljenici!


Jakšići ?-617-1020-2270. 13,3%o; 21,5%o. Doseljenici!
Kaptol 2182-2322-1837-3391. l,7°/oo; -5,4°/oo; 14,9%o. Doseljenici!
Kutjevo 1940-2726-2806-5039. 10,7%o; 0,6%o, 7,2%o. Doseljenici!
Pleternica 2169-1949-1939-4442. -3°/oo; -0,l°/oo; 22,6%o. Doseljenici!
Požeške Sesvete 1304-1224-1336-3087. - l,7%o; l,9%o; 23°/oo. Doseljenici!
Požeški Brestovci 1390-1499-1318-2334. 2,l°/oo; -2,8%o; 13,5%o.
Ruševa 1508-1905-1559-6294. 6,9°/oo; -4,5%o; 53,3%o. Doseljenici!
Skenderovci 1438-1336-1028-2382.-2°/oo; - 5%o; 26%o. Doseljenici!
SI. Požega 3763-4421-5243-9741. 4,6%o; 3,8%o; 15,5°/oo. Doseljenici!
Stražeman 1933-1617-1358-2282. - 5,l°/oo; - 3,9°/oo; 12%o.
Velika 2225-2359-1806-2712. l,6%o; -6,2%o; 8,8%o.
Vetovo 1284-1200-990-2000. -l,8°/oo; - 4,3%o; 19,7%o. Doseljenici! 30

Gornji podaci bjelodano govore o izumiranju Hrvata prastanovnika i


starijih doseljenika. Stanje se popravlja iza g. 1880. zbog masovnog do­
seljavanja, najprije Čeha i Slovaka, a kasnije Hrvata iz raznih hrvatskih
krajeva.
Kod srpskog pravoslavnog stanovništva u prvoj polovici XIX st. pri­
like su otprilike iste, a u nekim selima i povoljnije. Evo tabele njihovih
parohija i stanovnika:
28
Ondje, Kanonske vizitacije Gušće i Svetačje vol. 1-4.
30
Buturac J., Žiteljstvo Zagrebačke nadbiskupije kroz 150 godina, Katolički list
1941, br. 26, 28-30.

231
Parohija: God. 1782 31 1860
Bolomače 857 748
Čečavac 1021 976
Gradište 984 1170
Vučjak 936 1110
Londžica 896 928
Paka 629 550
Sloboština 1160 1011
Smoljanovci 924 1065
Treštanovci 350 400
Vrhovci-Požega 930 1036
Vetovo 747 466

U cijeloj Požeškoj županiji ima 1782. 58.908 st., od toga katolika (ug­
lavnom Hrvata) 34.470, a pravoslavnih Srba 24.438. God. 1860. ima u
istoj županiji 61.799 st., od toga 36.136 katolika i 25.089 pravoslavnih
Srba. Iz ovoga izlazi da se Hrvati i Srbi kroz dulje vremensko razdoblje
nisu godišnje povećavali ni za cijeli — 1 pro mile.
U Požeškom kotaru, s granicama od 1885-1945, bez grada Požege,
bilo je stanovnika u pojedinim godinama, kako slijedi:

1860 g. 31370 Bt
1869 30174
1880 29122
1890 35209
1900 41351
1910 47848
1921 48023
1931 52920

Područje današnje Požeške općine uglavnom se pokriva s područjem


nekadašnjeg kotara s tom razlikom da su neka sela bivšega Brodskoga i
Pakračkoga kotara pripojena Požeškoj općini od koje je odvojena Lon­
džica i pripojena Našicama.
Na području današnje Požeške općine bilo je 1948. g. 58.798 St., a
1953. g. 62.760 st. Od toga je, kroz pet godina, grad primio 1619, a
okolišnja sela 2343 novih doseljenika.
Nacionalni sastav stanovništva u prvoj polovici XX st. na području
današnje Požeške općine bio je u pojedinim godinama kako slijedi:

Godina Hrvati Srbi Česi i Slov. Nijemci Mad


3900 . . . 27.022 . . 10.534 . . . 2744 . . . 3287 . . 2376
1910 . . . 31.753 . . 12.002 . . . 3781 . . . 3278 . . . 2630
1931 . . . 38.184 . . 13.893 . . . 3691 . . . 2462 . . . 1119
1948 . . . 41.141 . . 13.190 . . . 3389 . . . 109 . . . 361

Od ostalih narodnosti bilo je 1948: 156 Slovenaca, 223 Talijana i 229


drugih.
31
Arhiv Hrvatske Zagreb, Požeška županija prot. br. 92c.

232
Prirodni priraštaj stanovništva od g. 1953-1958. iznosio je na pod­
ručju bivšeg Požeškoga kotara: 9,9 pro mile odn. na 1000 stanovnika.
U pojedinim bivšim općinama kretao se prirodni priraštaj ovako: Čaglin
13,6; Kutjevo 7,7; Orljavac 8,6; Pleternica6,7; Sl.Požega 13,4;Velika6,8.
Što dolazi do razlike u pojedinim regionalnim područjima, tumači se ti­
me, da je veći prirodni priraštaj u onom kraju gdje ima više doseljenih
Bošnjaka, Hercegovaca i Ličana, a manji u kraju odakle mlađi naraštaj
seli u grad. 32
Ukoliko Požeština kao cjelina, posljednjih godina, skoro zadovoljava
u pogledu nataliteta i naravnog priraštaja, to treba upisati u zaslugu
isključivo najnovijim doseljenicima, jer je i previše vidljivo da pra­
stanovnici i stariji doseljenici upravo pred našim očima izumiru sve više
i više. Razlog je tome izumiranju onaj isti koji smo spomenuli za grad
Požegu. Razna shvaćanja i običaji gradskog stanovništva prodiru sve više
i u sela, najprije u ona koja su bliže gradu, a zatim i u najudaljenija sela.
Nestaju nekadašnja shvaćanja da su djeca radost, utjeha i potpora obitelji,
a prevladava mišljenje da su djeca samo smetnja i teret ljudskoj sreći i
napretku. I odviše je jasno da se tu zapravo radi o sebičnom izbjega­
vanju svega onoga što znači požrtvovan rad za opće dobro. Cijelo je to
pitanje novih naraštaja i izumiranje obitelji kako u svijetu tako i kod
nas odviše zamršeno a da bismo se na ovom mjestu mogli upuštati u
neko šire i dublje razglabanje. Mi eto dajemo samo građu i podatke,
ono što historik može dati, a drugim stručnjacima ostavljamo da prouče
i objasne zašto Slavonija neprestano izumire i što treba učiniti da se to
izumiranje zaustavi. Naši siromašni i kršni južni krajevi, kao arsenal
ljudskog materijala, stoljećima su pomlađivali, obnavljali i spašavali
naše bogate sjeverne krajeve. No treba misliti i na to: Što će se dogoditi
ako svijet našega juga zauzme ona ista shvaćanja koja prevlađuju na
našem sjeveru! To je problem koji traži svoje brzo i uspješno rješavanje.

32
Sabljar Vinko, Miestopisni riečnik Dalmacije, Hervatske i Slavonije, Zagreb 1866.
- Lakatoš Josip, Narodna statistika, Zagreb 1914. - Razna izdanja Statističkog ureda
Zemaljske vlade kraljevine Hrvatske i Slavonije u Zagrebu.

233
PRVI DIO

GRAD POŽEGA

POPIS POŽEŠKIH OBITELJI G. 1700

Abramčiković 1700-1784 (Abramgikovich, Abranykovich). 1721. su


3 kuće, u jednoj zlatar, a u 2 posjednici. 1716. je Jakob gradski sudac
(načelnik, predsjednik gradske općine). 1783. živi Franjka udovica s još
2 čeljadeta ili stanovnika.
Abramović 1700-1868.1721. obitelj je podijeljena u 3 kuće. 1748-1756.
živi Grgo siromašniji obrtnik. 1783. 2 su gospodara kuće udovica Klara
i Nikola neoženjen inkvilin.
Agametović 1700-1721 (Agamet, Agiamet, Hagiemetovich). 1702. Grgo
ima 2 konja i 3 krave. 1721. je gospodar kuće Kata.
Andrašević 1700-1816 (Andrijašević). Obitelj je nastanjena u selu
Arslanovcima, koji su kasnije pripojeni Požegi. 1775—1783. Mato pos­
jednik, 1779. živi 8 još dvoje, a 1783. s još troje ukućana.
Anđelić 1700-1810 (Angelich). Krznar i posjednik, zatim velika trgo­
vačka kuća, u srodstvu s obitelji Adudić. 1721. ima 2 konja, 2 vola,
2 krave, 2 ovce, 3 jutra oranice, 9 kosaca livade, 6 kopača vinograda, a u
selu Seocima voćnjak. 1761. ima 13 ukućana, 1768. su samo 4, a 1810.
preostale su samo kćeri, koje dijele i nasljeđuju imovinu obitelji A. S nji­
ma obitelj izumire.
Aničić 1700-1739. 1702. živi Marko zlatar, a 1705-1721. Mato krznar,
koji je 1707-1710. gradski sudac. Njegova je imovina 1721.: 1 konj,
3 krave, 3 kos. livade, 3 kop. vinograda, podrug jutra oranice i 2 kuće.
Babukić 1694-1862. To je krojačka obitelj, koja se do 1715. zove
Gvardian, Gvardianov, Gardian. 1768-1783. živi udovica Marija s 4
ukućana. Iz ove obitelji potječe hrvatski književnik Vjekoslav Ba­
bukić.
Bačaković 1700-1758 (Bacsak, Bozkovich). Obitelj živi u Arslanov­
cima. 1702. su 3 gospodara kuće, a 1721. 4, od kojih je 1 kovač, a ostali
su trgovci i posjednici. Oni posjeduju: 3 konja, 2 vola, 1 kravu, 9 kop. vi­
nograda, 1 kos. livade, 3 jutra oranice.
Baić 1700-1702. Marin nadničar sa ženom Barom i sinom Đurom.
Balantić 1700. Kasnije se više ne spominje.

234
Barčalić 1694-1814 (Barcsolich, Barczeovich). 1702-1768. obitelj je
nastanjena u 2, a 1771-1783. u 3 kuće. 1768. ima ih 9, a 1783. 14 sta­
novnika. Među njima su neki krojači, 2 mesara, 1748-1776. Đuro je tr­
govac.
Bartolović 1672—1721. 1702. Augustin kožar, koji se 1721. spominje
kao cipelar. Tada posjeduje: 1 kravu, 1 kos. liv. i 2 kop. vin. Druga
obitelj s prezimenom B. nastanjena je u Požegi 1803-1812.
Bektežlić 1699-1739. Obitelj je doselila iz Bekteža istočno od Požege.
1699. Bartol je trgovac.
Bilobrk 1700-1712 (Belobrk). 1700. Ivan, 1702-1712. Đuro.
Bošnjak 1700-1880. Pod ovim prezimenom ima u Požegi 1702. 11 ku­
ća, 1721. 3, 1761. 5 kuća. To su različne obitelji, a zajedničko im je
jedino to, što potječu iz Bosne, kako im samo ime kaže. S vremenom
dobivaju te obitelji i druga imena, tako Grabanta, Paulić, Topalović it.d.
Za neke se obitelji jednostavno spominje »iz Bosne (napr. Simon de Bos­
na)«. Bavili su se različnim poslovima: tesari, nadničari i dr., a većina su
bili mali posjednici. 1721. Miho s još 2 oženjena para u kući ima 3
konja, 2 krave, 3 j . oran., 4 kop. vin., 1/i j . voćnjaka, dok Brnjo inkvilin
ima 1 kravu i 6 kop. vin. 1753. Nikola i Pavao su županijski panduri,
a 1754. Antun i Luka su siromašniji obrtnici.
Brkić 1699-1815. (Brko). 1699. Martin, 1718-1756. Marin najprije
veći, a onda manji obrtnik. 1768-1783. Kata ud. s 4 st.
Brodlija 1700. Ivan nadničar doselio iz Broda i brzo nestaje.
Budimlić 1700-1721 (Budemlich). 1700-1707. Mato, koji je doselio
iz Budima. 1721. Jerko ima V2 j . oranice. U isto vrijeme ima B. i n selu
Lipi kod Požege.
Budimlija 1700. Franjo krznar doselio iz Budima, Kasnije se više ne
spominje,
Burnazović 1699-1730. 1702. 2 su kuće: Mato krznar i trgovac žitom
te ud. Marija. 1708—1729. Antun, koji je bio najprije gradski bilježnik*
a zatim gradski sudac. 1721. posjeduje: 2 konja, 2 vola, 1 kravu, 2 j .
oranice, 6 kop. vinagrada, 6 kos. livade. Obitelj brzo nestaje, ali joj se
ime sačuvalo u Požegi do danas (ulica Burnazovićev Brod).
Culinović 1700. Đuro krznar.
Curić 1700-1739. Glave obitelji: 1700. Ivan, 1702-1707. Franjo, 1714
-1721. Filip kovač.
Čengelović 1700. Kasnije se ne spominje, barem pod tim imenom.
Ćurčibašić 1699-1710. (Ćurci tur. = krznar, ćurčibaša tur. = glavar
kožuharskog ceha.) Ime dolazi od toga, što su se članovi obitelji bavili
krznarskim zanatom. 1702. Matijaš ima 30 ovaca, po zanatu je krznar
i trgovac voskom. Na južnoj granici Požege nalazi se 1702. mjesni naziv
ćurčibašićeve livade. Po tome kao i po franjevcu Fra Nikoli Ćurčoviću
iz g. 1690. čini se, da je to stara požeška obitelj. Možda je s ovom obitelji
u vezi kasnije obitelji Ćurčić 1739-1761. U njoj živi 1761. Toma s 3
Čeljadi.

«OD
Dabrović 1700-1739 (Dabar, Dobrovich). 1702-1705. Filip ima pečat-
nik i grb. 1720—1732. Ivo' krznar, trgovac i sabirač crkvene desetine,
ima 2 konja, 2 krave, 3 junice, 1 svinju, 3 j . oranice, 7 kos. liv., 16 kop.
vin., 1/i j . voćnjaka.
Darđalija 1694-1708 (Dardalić). Obitelj došla iz Darde i nastanila se u
Arslanovcima. Nikola krojač, trgovac voskom i kapetan. 1708. Ivan.
Demić 1700-1849. 1702. Ivica i Miško, 1721. Miško i Jozo, 1753-1759.
Franjo županijski pandur. 1761. ud. Marija s 3 čeljadi, 1768-1783. Antun
s 4, zatim s 5 čeljadi. *
Doksanović 1700-1723 (Docsianovich). Mijat krznar ima 2 konja, 2
krave, 3 junice, 3 kop. vin., 4 kos. liv., 2 j . oranice. 1723. Andro krojač.
(Doksen tur. = devedeset.)
Dubočanin 1700-1721 (Dubočanac). 1702. Petar ima 1 konja, 1 kravu
i 1 kos. liv.
Dugački 1700—1702. Lovro nadničar ima 2 krave i 1 j . oranice.
Dugi 1700-1719. Simo ima 1 kravu.
Dujan(ovie) 1700-1771 (Dujan, Duanovich). 1702-1711. Ivan ima 1 ko­
nja, 1 kop. vin., V2 kos. livade. 1721. Đuro kovač ima 1 konja, 1 kop.
vin., V2 j . oranice. 1721—1768. ud. Lucija Duanovica, živi 1761. s 8
čeljadi, 1768. s 3, koja su 1771. siročad bez roditelja.
Dulger 1700—1739 (Dunđer, Dungerin, Dungierin, Dungerović. Dunger
i dunđer tur. = tesar i zidar). 1700-1706. Štipan, 1705. Martin, 1705-
1719. Janko, 1717. Marko krojač, 1717. Ana. Obitelj živi u 3 kuće, ali za
kuge u Požegi 1739. nestaje.
Đaković 1672-1880 (Diak, Diaković, Gyakovich). 1700-1704. Mato,
1707-1733. Petar, 1715-1720. Đuro krojač. 1779. Josip inkvilin kape­
tan s 2 čeljadi.
Đanić 1700-1749 (Gyamich). 1702-1721. Miko krznar, koji ima V2kos.
liv., 4 kop. vin., V4 j . voćnjaka. 1705. Štipan, 1719. Franjo. 1862-1872.
novodoseljena udovica Đ.
Fališevie 1700-1719 (Felisavich, Felisanich). 1702-1705. Josip, 1706.
Ivan, 1719. Mato.
Filipčević 1700-1717. 1702-1709. Anto krojač, 1717. Jela.
Franekić 1657-1849 (Frankidr Franikić, Franečić). 1702-1705. Ši-
mun, 1702. ? udovica, 1717. Ivo krojač, 1721. Petar ima 3 kop. vin.
1748. Blaž manji obrtnik. 1761. ud. Ana s 3 st. 1779-1783. Antun s 3, za­
tim 4 st., a Mato samac.
Franjić 1657-1849 (Frainich). 1758. Mato biskupski desetinar. 1761.
ud. Marija s 5 st. 1768-1771. Franjo s 2 st. 1809. Filip staklar.
Garbanjar 1700. Jurica.
Garetić 1700. Jakob.
Garić 1700-1821. 1700-1721 Pavao trgovac voskom i krojač, a 1710.
gradski senator. 1756. 4 kuće: Pavo veletrgovac, Franjo gradski senator
i sudac, Miško, Lovro krojač. 1761. Gašpar županijski sudac, koji je
1765. sa ženom Viktorijom r. Gorički dobio plemstvo. 1795. Josip župa­
nijski sudac. 1761. u kući Gašpara 5, u kući Lovre 6 st. Ud. Kata 1779.
sama, 1783. s 2 st.
Gimbelta 1700-1702. Ivan.

236
Gnidić 1700-1771 (Gnida). 1702-1705. Petar, 1719-1748. Jakob ma­
nji cipelar ima 1 konja, 4 krave* podrug kosca liv., 3 kop. vin. 1771,
djeca siročad bez roditelja.
Golub 1700-1721. 2 kuće, doseljene iz zapadne Hrvatske. 1700. Stje­
pan trgovac, 1721. Adam cipelar ima 2 krave, 2 ovce i 5 kop. vin., a
Antun inkvilin 1 kravu, 2 kop. vin., V2 j , oranice. U XIX. st. druga
obitelj G., doseljena 1801., živi do 1870.
Grabantić 1700-1800 (Grabanta, Grabančić). 1761-1779. 2 su kuće:
Ivo posjednik i Marin slabiji obrtnik odn. njegova udovica. U kući Ive
ima 1761. 5 st., 1768. 3. 1779. 4, 1788 5 st.
Grčić 1700-1880 (Gerchich). 1702. Ivo zlatar. 1721. su 2 kuće: Šimo
ima 3 kop. vin., ud. Mara 1 kop. vin. 1779. ima 5 kuća s 20 st.: Stjepan
7. Đuro 3, Jakob 4, Ivan 4, Antun 2 st. 1783. su 3 kuće sa 17 st.: Đuro 5,
Jakob 7, Ivan 5.
Grgetac 1700. Ivan preselio u Mitrovac kod Kutjeva.
Grgić 1700-1869. 1700. Jakob. 1739. siromašna udovica Kata. 1748.
Nikola bolji obrtnik. 1754-1761. ud. Ana s 4 st. 1771-1804. Ivo gradski
senator i kapetan, koji 1779. živi s 3, 1783. s 4 čeljadi.
Grifner 1700.
Gumbar 1699-1783 (Gombar, Biskupić, Friemberović). 1706. Sjepan
trgovac voska, 1718. Ivan, 1748. Antun trgovac. Mato i Tomo inkvilini,
1771-1783. 2 udovice samice: Marija i Lucija.
Gvozdarić 1700-1707. 1700. Mato, 1705. Ivan, 1707. Šimun.
Haramzađić 1700-1783 (haram tur. = prokletstvo). 1700-1721. Marin
cipelar, 1708. Đuro, 1768-1783. ud. Marija 5 st., a zatim sama. 1771.
Mato.
Hermenlija 1700-1705 (Ermenlija, Hermenlin). (H. tur. = onaj, koji
od dlake pravi jastuke.) 2 kuće: Ivan mesar i Antun.
Hunalić 1688-1771. 1688. Marin dobio plemstvo.
Iđanović 1700-1771. 1700 Mato, 1714. Franjo, 1715-1721. Andrija
krojač i trgovac, 1728. Ivo krojač. 1770. Ivanu podijeljeno plemstvo.
Ilić 1698-1761 (Illyeh). Obitelj je nastanjena u Arslanovcima. 1698.
Mato trgovac. 1702-1754. Luka zlatar. 1761. Mato sa 7 st. 1862. Jefto
I. iz druge, novo doseljene obitelji.
Ivandoljanin 1700. Doselio iz Ivan-Dola zapadno od Požege. Možda
je kasnije promijenio prezime ili se vratio u svoje selo.
Ivanović 1651—1880. Ovo je stara požeška obitelj. Iz nje valjada potječe
franjevac Fra Mijo Ivanović 1658 (Starine XXX, 14). 1700-1702. Ber-
nardin krojač, 1701-1702. Martin i Ilija krojač, 1707. Luka, 1713.
Ivan. 1721. Pavo, 1753. Mato županijski pandur. 1771—1779. Toma s 5
st., 1804. Antun senator. - Pod istim je imenom i ciganska obitelj u Ci­
ganskom sokaku (od Arslanovaca prema današnjem kolodvoru): 1779-
1783. Lovro s 5 st.
Izaković 1700-1721 (Isakovich). 1701-1706. Šimo, 1702-1721.Pavo,
1717—1721.Antun i žena mu, svi krojači. Pavo ima 1 konja, 1 j . oranice,
2 kos. liv., 4 kop. vin. Antun posjeduje 1 konja 1 kravu, 2 kos. liv.,
5 kop. vin., lU j . voćnjaka.

237
Jakobović 1651-1721. (Jakubovich). 1700. Filip, 1706. Antun, 1706-
1721. Mato, 1718. Ivo. 1721. Martin krznar. Mato ima 1 kravu, 1 j . ora­
nice, 3 kos. liv., a Martin konja, 2 krave, 1 j . oranice.
Jelenčić 1700-1761 (Jelenich). 1701-1721. Blaž inkvilin bez imovine,
1748-1761. Jakob pekar trgovac s 2 st.
Jozepčević 1700-1880 (Jozepac, Jozepković' Jozipović, Josipović).
1702. Antun, 1709. Đuro, 1721. Stipo, 1761-1783. Antun 4. zatim 6 i 7
st.
Jurišić 1700-1880. 1700. Ivan, 1768. 2 kuće: Nikola 11 st., Mato 6 st.
1779. Nikola 5 st., Mato 5 st. 1783.: ud. Kristina 2 st., Mato 5 st.
Kaltakdžija 1700-1721 (Kaltačkić« Sedlar; tur. kaltakdžija = sedlar).
1721. Mato ima 1 j . oranice, 3 kop. vinograda.
Kaluđerović 1700-1721 (Kaluđer). 1700-1702. Grgo krojač. 1719-
1721. Marko krznar s 2 oženjena para u kući, a ima 1 konja, 4 krave, 2 j .
oranice, 2 kop. vinograda.
Kanižanac 1699-1721 (Kanisasia, Kanižlić, Kanižančević). 1699-1702.
2 kuće: Adrija trgovac i Franjo, 1705. Josip. Druga je obitelj Kanižlić,
iako obje potječu iz Kaniže u zapadnoj Ugarskoj.
Kanižlić 1700-1721 (Canislich, Kanisliich). 1700-1702. 3 kuće: 1)
1700-1702. Marko; 2) 1702-1721. Ivo krznar-krojač, koji 1702. ima 4
kop. vin., 3 kos. liv., 1 j . oranice, a 1721. 9 kop. vin., 6 kos. liv.; 3) 1702
Marin, koji 1702, sa 3 oženjena para, ima 3 konja, 2 vola, a 1721, 2
krave, podrug j . oranice, 3 kos. livade, 5 kop. vinograda. Iz ove obitelji
potječe Požežanin književnik isusovac Antun Kanižlić.
Kapamadžić 1700-1721 (Kapamadža, Kapamovich; kapamadžija tur.
— onaj, koji pravi pokrivače). 1707-1721. Jakob cipelar ima 1 kos.
liv., 4 kop. vin.
Karađurović 1700-1705 (Karagurovich, Karasinovich). (kara tur. —
crn.) 1702. Đurko ima 1 konja, 1 kravu, 2 kop. vin., 3 kos. liv.
Karakatić 1700-X (Karakata). 1702. Đuro, 1721. Miško tesar. 1761.
2 kuće posjednika: Ivo 3 st., Antun 6 st.; 1768. Ivo 6 st., Antun 5 st.;
1779-1783. Antun 7 st., Mato 3 st.
Katanić 1700-1783. 1700-1721. Jakob zlatar, 1721. Mato zlatar. 1721.
Jakob ima 1 konja, V2 j . oranice., 1 kos. liv., 4 kop. vin., Mato 1 konja,
1 vola, 2 krave, 3 kos. liv., 8 kop. vin. 1761. Jakob 4 st., a 1768-1783.
ud. Manda sama.
Kazaz 1700-1739 (Kazaz tur. = svilar, koji pravi gajtane i druge
ukrase od svile). 1702-1716. Martin, koji 1702. ima 1 konja, 1 kravu,
2 kop. vin. Njegova ud. Kata Kazazovica 1721. ima V2 j . oran., 1 kos.
liv., 10 kop. vin., V2 j . voćnjaka.
Kendro 1700-1717 (Kentro, Kentrinica). Nikola, Kata.
Kesić 1700-1771 (Keszo). 1702-1707. Petar bez imovine. 1721. Antun
mesar ima 1 konja, 1 kravu, 3A j . oranice. 1761—1771. Stipo. (Kesa ili
eese tur. = vrsta torbe)

238
Kobašlija 1700-1702 (Cobbas). 1700. Mato doselio iz Kobaša, 1702.
Vuk. Obitelj je brzo nestala: ili je promijenila prezime ili se vratila
u selo.
Kolesar 1700-1706 (Kolesarić). Možda je odselio u Jakšiće.
Korović 1700-1814 (Koro, Korouf, Koronnes, Corobicza). 1701-1710.
Nikola, 1704-1709. Mato, 1705. Petar, 1721. Kata ima 1 konja, 1 kravu,
2 j . oranice, 2 kos. liv., 3 kop. vin. 1748-1761. Grga manji obrtnik
ima 10 čeljadi, 1768. Lovro 6, 1767-1771. Andrija. - 1779. Petar 8
čeljadi.
Kos 1700-1805 (Cos). 1702. Mato, 1748. Grgo trgovac, 1768-1771. ud.
Marija iza pok. Đure (krojača?) s 4 st.
Košutić 1699-1783. 1699-1705. Andrija mesar i trgovac, 1700. Mato,
1707. Ivan, 1721-1728. Miško krojač, 1768-1779. Ivan 6 st., zatim 5.
1783. Marin ima 3 čeljadi. — 1771. obitelj K. naslijedila imanje Droz-
clovića.
Kovač 1700-1862 (Faber, Covach). Po zanatu svakako kovač. 1700-
1705. 3 kuće: Ivan, Marko i Toma. (Osim toga, 1702. obitelj Čičakčija
zove se također Kovač.) 1748. Ignacije. Josip ima 1761. 4 st., 1783. 2 st.
1788. Franjo i Mato su posjednici.
Kovačević 1700-X (Kovazovich). 1700. Helena. 1713. Ilija, 1721.
Stipo ima 1 konja, 1 kos. liv., 3 kop. vin. 1748. Stipo krojač. 1768.
Martin 8 st. 1768. u 3 kuće 12 st., 1783. u 3 kuće 19 st. (Ivan, Andrija,
Franjo). 1816. ima u Požegi 9 kuća obitelji K. Međutim je 1834. dose­
lio iz Odvoraca Đuro K.
Krešević 1699-1748 (Creso, Kresso, Kreschevicza). Obitelj vjerojatno
potječe iz Kreševa u Bosni. 1699-1705. Petar, 1714. Mato, ud. Ana ima
1721. 1 kravu, V2 j . oranice, 3 kos. liv., 3 kop. vin. 1748. Antun siromaš­
niji obrtnik.
Kujunđžibašić 1700-1719 (Kuiungibassich, Kuiungibassin, Kolungibas-
sin). (kojundžibaša tur. = glava zlatarskog ceha.) 1705. Pavao ima u
Požegi najviše vina, 1000 oka, 1709-1710. je gradski sudac. U drugoj kući
K. 1707. ud. Marija.
Kujundžić 1700. Stjepan.
Kujundžija 1700. (kujundžija tur. = zlatar.) Cvitko.
Kutjevac 1700-1719 (Kutivac, a Cuttieva). Krojač Andrija, zatim
Mikula.
Legianović 1700-1814 (Legyanovich). 1700-1714. Martin, 1702. Mijo,
1717-1721. Antun krojač. 1761-1768. 3 kuće: Ivan s 2, zatim 4 st.,
Josip krojač s 4 st., Antun s 4 st. 1779. 3 kuće: Kata djevojka 3 st., udovac
Antun 3 st., udovac Ivan 2 st. 1783. 3 kuće: udovac Antun 4 st., neženja
Antun 3 st., neženja Filip 2 st.
Lipljanić 1700-1892 (Lipljanin). Doselio iz sela Lipe, zapadno od
Požesce. 1710, Marko, 1718. Mato, koji ima 1721. 1 konja, 1 kravu, 1 j .
oranice, V2 kos. liv., 3 kop. vin. 1739-1754. Franjo krojač. 1779-1783.
ud. Manda 4, zatim 6 st. 1793. dobio je plemstvo Franjo, poreznik Župa-

Liscević 1700-1892 (Lisičić, Lisić, Lisac, Lisec). 1702-1715. Franjo


krzaar i senator grada. 1709. Manda. 1720. Đuro. 1721. Nikola ima

239
1 konja, 2 krave, 3 kos. liv., 4 kop. vin., podrug j . oranice. Isti je 1726.
crkveni desetinar. Bolto ili Baltazar ima 1761. 5 ukućana, 1767. odlazi iz
Požege u Primorje, zatim u okolicu Virovitice, 1771. se vraća u Požegu.
1783. ima u kući 6 čeljadi. - Plemstvo je dobio Šimun, još 1688., zaslu­
žan u borbi protiv Turaka.
Lukinić 1700-1804 (Lukiničin, Lukinica), 1702-1707. Bartol, 1721.
Gašpar, 1760. Antun, 1761. udovica Marija 6 st. 1804. Antun.
Majmunović 1700-1721. 1700. Marijan, 1711-1721. Ivan kovač ima
1 konja, V2 j . oranice, 3 kop. vin.
Mali 1700. Ništa potanje ne znamo.
Maravić 1658-1783. Stara požeška obitelj, u srodstvu g. 1658. s bosan­
skim biskupom Marinom (Starine XXX, 30). 1702. Marin krojač. 1721.
Franjo ima 1 konja, V2 j . oranice. 1748. Blaž mesar, 1761. Filip 6 st.
1779. 2 kuće: ud. Filip 2 st., Mato 6 st. 1783. 3 kuće: Mato 7 st., dje­
vojka Kata 1 st., ud. Klara 2 st.
Marčačević 1700-1796 (Marcsacsevich, Marschachevich, Marzezovich,
ili Gajski ili Čurčibašić). 1700-1721. Mato krojač i trgovac. 1701-1708.
Kata. 1707-1721. Mijo, u kući 2 oženjena para, bio je gradski sudac
1707., 1711-1712., 1721., a gradski senator 1715. 1712. Luka, 1713.
Antun. 1717—1721. Franjo krojač ima 1 konja, V4 j . oranice, 2 i po kos.
liv., V8 j . voćnjaka. 1739-1756. Andro krojač i veletrgovac. 1768. Ivan
M. ili Gajski 5 st. 1769-1779. Franjo Ksaver gradski vijećnik 5 st.
Maretić 1695-1721. 1695. Tomo komorski provizor i 30-ničar. 1720.
Đuro, 1721. Ivan kolar.
Markovič 1672-1739. Obitelj živi u Arslanovcima. 1700. Mijo, 1710.
Mato, 1719. Luka, 1739. Vidak krojač. 1811-1862. pod istim imenom
druga porodica.
Martinić (Martinčević) 1700-1872. 1700-1708. Franjo. 1721. Toma
ima 1 j . oran., 3 kop. vin. 1761. ud. Ana 2 st. 1779-1783. Franjo 3, zatim
4 st. 1786-1796. Ivan lončar.
Martinović 1651-1779. 1702. Franjo i Marko. 1704 Petar. 1713-1721.
Marin mesar ima 5 kop. vin. 1732. Đuro vrhovni crkveni desetinar zag­
rebačkog biskupa u Slavoniji, 1745-1761. županijski sudac, ima svoj
grb; živi u kući s 2 čeljadi. 1779. Stjepan 4 st.
Masničić 1700-1721 (Masnica, Masnijević). 1700. Nikola, 1700-1707.
Mato, 1704. Ivan, 1721. Đurko.
Matanović 1700-1783. Đuro posjednik ima 1721. 1 konja, 1 kos. liv.,
3 kop. vin. 1761-1768. Antun 3 st. 1761-1783. Petar 5, zatim 3 st.
Matijević 1657-1880 (Matievich). 1700 Nikola, 1719. Marko. 1721.
3 kuće: Vid krznar ima 1 konja, 2 vola, 4 krave, 4 kos. liv., 5 kop. vin.,
V2 j . oran., V2 j . voćnjaka. Đuro remenar ima 2 kuće, 1 konja, 1 vola' i
kravu, 6 kos. liv., 8 kop. vin., podrug j . oranice. 1761. 3 kuće. 1779. 3
kuće: Djevojka Ursula sama, ud. Franjo 5 st., ud. Helena 4" st. 1783.
Ivan 4 st., Franjo 6 st. U XIX. st. živi u Požegi pod imenom M. još jedna,
pravoslavna obitelj.
Matković 1699-1858. 1699. Đuro trgovac. 1702. Mijo zlatar. 1709.
Nikola. 1717. Franjo krojač. 1721. Luka krojač trgovac ima 2 j . oran.,
5 kop. vin., 2 konja. 1779-1783. Andrija 7, zatim 5 st. 1816. 5 kuća.

240
Mesar 1700-1705. Drugo mu je prezime Kvočka, a treće Bošnjak.
1701. Ivan, 1702. Josip, 1705. Ilija.
Mihalović 1643-1761 (Mialovich). 1700. Mijo, 1702-1721. Toma,
1711. Cvitko. 1761. ud. Ana 4 st.
Mihaljević 1630-1825. Stara požeška porodica. Iz nje potječe franje­
vac Ivan. biskup, osnivač latin, škole u Požegi 1637. 1705-1721. Nikola,
1721. Tomo. 1721-1761. ud. Marija 6 st. 1771. Pavo i Stipo. 1779. 4
kuće: Bartol 2 st., Antun 3 st., Stjepan 7 st., Pavao 4 st. 1810. inkvilin.
Mihin 1700. Martin.
Mikolić 1700-1721. Marijan.
Milić 1700-1756. 1700. Mijo. 1715-1736. 3 kuće: Pavo krojač,
trgovac, gradski prisjednik (assessor), Ivan 1U j . oran., Petar. 1736. Pavo
vrši službu crkvenog desetinara te ima svoj pečatnik i grb.
Milosevic 1672-1810 (Miloš). 1702-1721. Ivan ima 1 konja, 1 kravu,
V2 j . oran., podrug kos. liv., 2 i pol kop. vin. V2 j . voć. 1761. Ivan 5 st.,
Blaž 9 st. Isti Ivan 1768. 6, 1779. 5, 1783. 3 st.
Mlinarić 1700-1880 (Mlinarović). 1701-1705. Marijan kožar u Arsla-
novcima. 1719. Pavo mlinar. 1728. Mato krojač. 1748. Luka krojač (?).
1761. Antun trgovac i krojač 3 st., Andrija 7 st. 1768 Andrija 5 st. 1779.
u 3 kuće 11 st., 1783. u 3 kuće 16 st. 1796. Mato gradski blagajnik.
Musić 1700-1779 (Musa, Musinica, Muzych, Muszich). 1700-1716.
Ana. 1700-1702. Nikola nadničar. 1705-1721. Franjo ima XU j . oran., 2
kop. vin. 1717. Jakšo krojač. 1761. Andrija 5 st. 1779. ud. Manda 2 st.
Mutavčić 1700-1751 (Mutapgich, Mutaschia,Mutapchich, Mutapchia).
1700-1702. Ilija, 1701-1706. Tomo, 1702. Ivan, 1703. Marijan, 1705-
1721. Mato, koji ima 1 kravu, užar. 1717. Đuro. Još se 1771. spominju
nasljednici obitelji M.
Nalbautić 1700-1710 (Nalbantić, Halbantić, nalbauta tur. = kovač).
1700. Kata, 1702-1710. Grga kovač.
Ninković 1700-1714. Đuro, zatim Marin i Rafael. U sredini XIX. st. 2
obitelji: jedna katolička (Ivan), a druga druga pravoslavna (Savo).
Odobašić 1688-1816 (Odobaša). 1688. Andrija dobio plemstvo. 1799.
Dragutin županijski podsudac. Čini se da je obitelj živjela manje više
izvan Požege, kako to već bude s činovnicima.
Ogramić 1660—1754. Obitelj je doselila iz Olova u Bosni u sredini
XVII. st. Iz nje potječe bosanski biskup franjevac Nikola Ogramić Olov-
čić (Plumbensis). 1701. Jakob, 1717-1721. Luka krojač, 1748-1756.
Mijat, najprije bogatiji, a zatim siromašniji obrtnik.
Oštrokapić 1700-1771 (Ostrokapa). 1702. Vid nadničar, 1721. Đuro
cipelar ima 1 konja, 2 krave, 3 kop. vin. 1771. Marin.
Otupaga 1700. Marijan.
Pavlić 1700-1862 (Paulich). 1700-1706. Ivan. 1783. Đuro 3 st.
Petković 1650-X. 1700-1768. Marin cipelar. Ima 1721. 1 konja, 3
krave, 1 kos. liv., 2 kop. vin. 1768. 2 st,, a 1779-1783. ud. Marija sama.
1688. podijeljeno je plemstvo Grguru P . iz Mijaljevaca kod Pleternice,
za kojega se ne zna, da li je u srodstvu s P. u Požegi.
Petrović 1694-1892 (Zrakulinović). 1700. Marko, 1703. Đuro, 1705.
Grgo, 1714. Lovro. 1721. 4 kuće: Mijo krznar, Mato lončar ima 1 j .
16 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 241
oran. i 2 kop. vin., Filip krznar ima 1 j . oran., 1 konja, 1 kravu, 2 kos.
liv., 2 kop. vin. Kata udov. inkvilin bez imovine. 1723. Ilija krojač.
1728. Mato krojač. 1761. u 2 kuće 17 st., 1768. u 4 kuće 19 st., 1779. u
4 kuće 26 st. 1783. u 4 kuće 22 st. 1748. Ilija veletrgovac i gradski sudae,
1756. Marin veletrgovac (zajedno sa Stipanovićem). 1775-1783. Jakob i
Miško užari.
Pinotić 1688-1721. Stara krznarska požeška obitelj. S njom je vjero­
jatno u vezi u narodnoj pjesmi spominjani junak, koji se proslavio kod
oslobađanja Slavonije od Turaka. 1688. franjevac Ivan. 1702. 3 kuće,
1721. 4 kuće i to 3 krznara i 1 krojač. 1700-1704. Luka, 1702-1721.:
Martin krznar ima 1 konja, 3 kos. liv., 3 kop. vin., xh j . oran. 1721.
Štipan krznar ima 1 konja, 4 kos. liv.., 10 kop. vin., V8 j . voćnjaka. 1721.
Petar krznar ima 1 kravu, 2 ovce, 2 pčelca, 3 kop. vin. 1721. Martin
krojač ima 2 konja, 2 vola, 1 kravu, 3 pčelca, podrug j . oran., 4 kos.
liv., 5 kop. vin., V8 j . voćnjaka.
Popčević 1700-1771 (Popo, Popčović, Popovac). 1700-1721. Ivo ima
1 konja, 5 kop. vin., V2 kos. liv., V8 j . oran. 1701-1739. Antun. 1702-
1705. Petar ima 1 konja, 6 kop. vin. 1768. Natalis 5 st. 1768-1771.
Antun 2 st. Obitelj P. u XIX st. nema sa spomenutom veze (1812).
Rorić 1700-1748 (Roro). Mato mesar ima 1721. konja, 1 kravu, 1 kop.
vin., ZU j . oran. 1748. Jozo imućniji obrtnik.
Saračević 1653-1845 (Saraichevich). 1699. Bartol trgovac. 1702-1715.
Marko kožar, gradski senator. 1702. Đura. 1705. Mato. 1712. Marin.
1728. Antun krojač. 1748-1785. Antun veletrgovac i senator, sa 7,
zatim 3 čeljadi. 1761. zove se ova obitelj i Botulić. 1793 podijeljeno je
plemstvo de Dobor Josipu i Ivanu te njegovoj ženi E. r. Maljevac.
(1750. postoji u Ozdakovcima zapadno od Požege obitelj S. pravoslavne
vjere.)
Sarajlija 1700-1739 (Saralia, a Saraevo ili Gučo). 1702. ima u Požegi
pod ovim prezimenom 5 kuća, a 1721. 3 kuće. 1700. Toma, 1702.
Đuro, Grgo krojač, Ivan tesar, Petruša udova. 1705. Luka, 1706.
Franjka i Anđela, 1707. Josip i Marin, 1709. Šimun. 1721. Petar, Janko
i Mijo imaju svaki napose kuću, zemlju i marvu. Možda se prezime kas­
nije zamijenilo drugima, a možda su 1739. izumrli, jer je tada 5 osoba
umrlo.
Sinković 1700-1816 (Senjković, Senković). 1702. ud. Lucija. 1748-
1768. Petar siromašniji obrtnik 5 st., 1771. njegova udovica.
Sirćetić 1694-1783 (Sirćo Sirćac, Sirćetlić). 1694-1705. Stipo krojač.
1721. Lovro krojač. 1748-1783. Antun mesar 4 st., zatim 3 st.
Sjašilo 1694-1730 (Szyasilo, Zyasshlo). Ivo i Mato krojači.
Skenderlić 1699-1821 (Skenderlija). 1699-1721. Jakob, trgovac vos­
kom, krojač i krznar, ima 1702. 2 konja, 5 volova, 5 krava, 2 kop. vin., 4
kos. liv., 10 j . oranice, a 1721. u kući su 4 oženjena para, posjeduju 6
konja, 2 vola, 8 krava, 16 ovaca, 11 kos. liv., 7 kop. vin., 7 j . oranice,
podrug j . voćnjaka, 2 i pol mlina. 1701. Ivan, 1702. Josip bez imovine.
1702. Petar ima 2 konja, 1 vola, 5 krava, 3 j . oranice. 1717 Blaž krojač
i Šimo krojač. 1732 Grgur senator. 1733 Franjo krojač, 1779. ud. Mato

242
4 st. 1761-1792. Ivan ima 9 St., zatim 4 i onda 5 st. Isti je 1792 proglašen
plemićem, doctor utriusque iuris, advokat i zamjenik velikog župana
(locumtenens comitatus).
Sokač 1700-1727. Đurko.
Srimčević 1699-1871 (Srimac, Sremčević). 1699-1704. Šimo zlatar
ima 1 kravu, 1 kop. vin., 1 j . oran. 1721. Andrija ima 1 konja, 1 kravu,
Z
U j . oran.* 2 kop. vin. 1760-1783. Jozo posjednik 6, zatim 5 st. Đuro
(Zrimac) posjednik u isto vrijeme 4 st. 1761. Franciska ud. sama 1797.
Franjo učitelj. 1798-1800. Miho mesar.
Starčević 1700-1812 (Starković, drugo prezime Martinčević). 1701
-1721. Martin ima 1702. 2 konja, 2 vola, 3 krave, 4 kop. vin., 3 kos.
liv., 1 j . oran., a 1721. 1 konja, 2 krave, 1 svinju, 3 j . oran., podrug
kos. liv., 3 kop. vin. 1721. Mato ima 2 konja, 1 kravu, 2 j . oran., 4 kop.
vin., V8 j . voćnjaka. 1715-1720. Nikola krojač, a Franjo županijski lis-
tonosa, 1739-1771. Andrija krojač 4, zatim 5 st. 1761-1783. Jakob
9, zatim 6 st. 1761. ud. Marin 5 st. 1768. ud. Kata 2 st., 1779-1783. ud.
Klara 6, zatim 4 st.
Strikić 1700-1783 (Stric, Striko, Strikanović, Strikinić, također
drugo prezime Benković, možda i Amidžić, jer amidža tur. = stric).
1702-1721. Ivan, koji 1721. ima 1 konja, V2 j . oran. Nasljednik Ivan
1768. 7 st., 1783. 3 st. 1768. ud. Kata 4 st.
Sudac 1700. Marko.
Svirac 1700-1862 (Sviranić, Sviralić, Sviračević, Svirač). 1702—1721.
Mijo ima 2, zatim 7 kop. vin. 1761—1783. Franjo 3, zatim 2 st.
Šerić 1700-1839. Obitelj živi u Arslanovcima. 1700. Antun, 1702.
Ilija. 1705—1721. Ivo ima 1 konja, 3 kos. liv., 4 kop. vin., podrug j .
oran. 1739-1751. Antun. 1768. Ana ud. 3 st. 1783. Ivan inkvilin 3 st.
Šimuničević 1699-1812 (Šimunčević). 1700. Franjo. 1702-1703. Luka
krznar i trgovao voskom, ima livadu kod Orljave i možda mlin. 1704-
1707. Martin činovnik. 1725-1761. Nikola crkveni desetinar, gradski su­
dac 1746., mlinar, ima svoj grb, živi 1761. s 9 čeljadi u kući. 1768-1783.
ud. Kristina 6, zatim 3 i 2 st. 1779. Mato.
Šimunović 1700-1783 (Šimonović). 1700. Ivan. 1721. Petar ima
1 vola, 1 kravu, 1 j . oran., podrug kos. liv., 4 kop. vin. 1771—1783.
Augustin ima 4, zatim 5 st. Čini se, da je ovo stara požeška obitelj, jer
se spominje već 1658. (Starine XXX, 15.)
Škrtić 1700-1771. 1702. Miko krznar ima 10 ovaca, 1 konja, 2 krave,
3 kop. vin., 1 kos. liv. 1715—1721. Luka mesar ima 1 konja, 1721.
Ivo cipelar ima 1 konja, 1 kos. liv., 3 kop. vin., 1 j . oran. 1771. 2 kuće:
Stjepan i Antun.
Špoljarić 1700-1748 (Špoljar). 1702. Ivan ima 1 vola, 1 kravu, 1
kop. vin. 1718. Jakob. 1748. Josip županijski blagajnik.
Stukić 1700-1783. 1702-1705. 2 kuće: Šimo i Tomo, obojica krznari.
Šimo ima u Seocima šljivik. 1721. 3 kuće: Đuro i Antun su krojači, a
Adam krznar i trgovac; zajedno imaju: 6 konja, 2 vola, 6 krava, 4 j .
oran., 12 kos. liv., 19 kop. vin., jutro i četvrt voćnjaka. 1739-1748.
Toma krojač i trgovac. 1848. Adam siromašniji obrtnik. 1768. ud. Ivana
2 st., 1779-1783. Luka 4, zatim 3 st.

243
Tarakčija 1700-1739 (Tarasia, Tarakčić). (T. tur. = češalj). 1702.
2 kuće: Franjo i Martin, 1717. 3 kuće: Luka, Antun i Nikola krojač,
1721. 3 kuće: Franjo ima 2 krave, 3/4 j . oran., 4 kop. vin., XU j . voćnjaka;
Ivan (3 oženjena para u kući) 3 konja, 3 krave, jutro i po oran., 1 kos.
liv., 3 kop. vin., Pavao ima 1 i. oran., 4 kop. vin.
Tomin 1700-1739 (Tomić)." 1702. Martin. 1717. »Tomin brat«, dakle
prezime po bratu, a ne po ocu. 1739. Mato, 1748. Jure i Antun.
Topić 1700-1721 (Topo). 1702. Stojić nadničar, 1711. Ilija. 1721.
Vid ima 1 kravu, 1 kop. vin., V2 j . oran.
Torić 1700-1757. 1702. Mijo zlatar. 1718. Andrija. 1721. Miško
krojač ima 2 konja, 2 krave, 4 kop. vin., Franjo 1 konja, 1 kop. vin.,
Antun podrug kop. vin. 1757. T. pandur.
Turić 1700. Petar.
Turnićanin 1700-1718. Doselio iz sela Turnića kod Požege. 1702. Sin-
ko, 1718. Stjepan.
Ugarčanin 1700-1707. Doselio iz Ugaraca kod Požege. Nikola kovač.
Vidovčanin 1700. Doselio iz Vidovaca kraj Požege. Nikola ima 2
konja, 3 vola, 4 krave, 2 kop. vin., 4 kos. liv., 1 j . oran.
Vilićanin 1700. Doselio iz Vilić-sela zapadno od Požege. Mijo ima 1
konja, 2 vola, 3 krave. (»Vilićanin« prema podacima u Državnom arhivu
u Zagrebu, dok kod Smičiklasa u djelu »Dvijestogodišnjica oslobođenja
Slavonije« stoji valjda pogrešno »Veličanin«.
Visočanin 1700-1768. (Visoczanin, Visochanin, Viszochan) došao va-
ljada iz Visokog u Bosni. 1702. Ivan, 1705. Mato. 1706-1721. Antun
mesar, inače 1721. 3 su kovača i 1 posjednik. 1748-1768. Miško veći,
zatim manji obrtnik ima 5, zatim 6 st.
Vitrovčić 1700-1705 (Vitrović, Vitrovdžija, Vitrouša). Andrija nad­
ničar.
Vrebac 1700. Damjan.
Vrnčević 1699-1721 (Varncsevich, Virnchevich, Verchevich, Vrenche-
vich). 1700-1702. Ivo krojač ima 1 konja, 1 vola, 4 krave, 6 kop. vin.,
8 kos. liv. 1699-1702. Stipo krznar. 1700-1721. Anto ima 1702. 1 konja
i 2 krave, a 1721. V2 j . oran., 3 kop vin. 1705. Šimun. Začudo, kako ova
razgranata obitelj brzo nestaje.
Vuković 1651-X. 1658. Bartol franjevac potječe iz ove obitelji. 1702.
Stipo ima 1 konja, 2 krave, 2 kop. vin., 2 kos. liv., 1 j . oran. 1721. 2 kuće:
Josip mesar ima 1 konja, 1 kop. vin., 1U j . oran., a Mato (1715-1721.)
krojač i trgovac s dva oženjena para, 2 inkvilina, ima 2 krave, 3 kos liv.,
4 kop. vin., 2 i pol j . oran. 1731. Ivo krojač. 1779. Luka inkvilin 4 st.
Zakorenčanin 1700. Obitelj je doselila iz Zakorenja zapadno od
Požege. 1700. Toma ima 2 konja, 4 krave, 1 kop. vin.
Zemljak 1695-1771. 1695. Martin se nastanio u Požegi kao prefekt ili
službenik komore. 1701. Frano, kojega je sin Marin 1701—1771., ima
4 st. Obitelj je imala u XVII. stolj. plemićki naslov.
Zoran 1700. Ivan ima 1 konja, 2 krave.
Zrako 1700. Marin je zlatar, a Bartol ima 1 kop. vin. Nema veze 8
obitelji Zrakulinović 1749.
Zvonar 1700. Vinko.

244
II.

OBITELJI DOSELJENE OD 1701-1705.

Antunović 1705-1721. Ivan i Dora posjednici imaju: 1 konja, 1 kravu.


V2 j . oran., XU j . voćnjaka, 2 kop. vin.
Batina 1702-1712. (Butina). 1712. Franjo gradski sudac.
Bektežlija 1702-1739. Doselio je iz Bekteža, zove se i Bektežlić, ali
je različan od Bektežlića, koga smo gore spomenuli.
Belić 1702-1739 (Bilić). 1702. Marin kovač, 1714-1718. Petar.
Berbić 1702-1783 (Berbo, Berber, Berbina, Barbir, Barbirić, Barbica,
Biberovica, Biberičin, Briberović, Biberović). 1702. B. kirurg i brijač.
1721. krojač, 1753. stražar. 1702-1721. glave su obitelji: Mato, Grgo,
Marko, Franjo, udovice Orica, Mara i Ana. 1721. 3 su kuće: Franjo ima
1 konja, 1 j . oran., 2 kos. liv., 3 kop. vin; Mato ima 10 kop. vin., 1U j .
voćnjaka; ud. Ana ima 1li j . oran. i 3 kop. vin. 1753. Petar. 1768. Đuro sa
ženom. 1779—1783. ud. Ana. 1771. nasljednik u jednom dijelu Crnko.
Bešin 1702-1841 (Bessan, Bessen, Bešlija, Bešlić). Možda doselio iz
Bešinaca kod Kaptola. 1707. Marko. 1748. B. siromašniji obrtnik.
1761. 3 st., 1768. 2 st.
Bičakčić 1702-1796 (Bičakcija, Bixachich, Nožar, Nožević, prezime
Ilkić prema siromašnijem obrtniku liku B. 1748.). 1702. Nožar crkveni
desetinar. 1768. i 1776. u 2 kuće 10 st., 1779., 1783. 4 st.
Bobić 1702-1739 (Bobo). 1702. Ivo cipelar, 1721. Franjo krojač
ima 1 konja, 2 kos liv., 2 kop. vin.
Bokonić 1702-1880 (Bokunić, jedna se grana zove Šeklić). Glave do­
maćinstava: 1715. i 1779. Ivo, 1721. i 1761-1771. Lovro, 1761. Štipan,
1868. djevojka Marija, 1804. Ivan. U 2 kuće: 1761. i 1769. 9 st., 1783.
8 st.
Bosnić 1702-1721. Mijo cipelar ima 1721. 1 konja, 1 j . oran., 3 kos.
liv., 5 kop. vin.
Budimac 1702—1727 (de Buda). Ilija cipelar. Doselio iz Budima, kap i
Ana Budimka. Marija je umrla 1727. i pokopana u kapeli B. D. Marije,
koju je sagradila o svom trošku u franjevačkoj crkvi u Požegi.
Buzadžić 1702 (Buzagich, buzadžija tur. = onaj, koji prodaje kiselo
piće od žita i vode). Jakob i Mande u 2 razne kuće.
Ciganin 1701-1729. (Ciganović). 1701. Petar. 1714. Mijat, 1729. gradski
prisjednik (assessor).
Cipročanin 1702. Udovica, s kojom brzo nestaje obitelji.
Camić 1705-1721 (Csanich, Czamich, Csamin). 1705-1721. Simo krz­
nar ima 1 konja, V4 j . oran., 2 kop. vin., V8 j . voć. 1714-1718. Martin,
1715. Mijo senator. S ovom obitelji nema veze požeški soboslikar Č.
Čarukčić 1705—1771. (Čarugdžija, Czarupzia, Csarukcsia, tur. = opan­
čar). 1705—1721. Marin opančar, koji ima 2 konja, 1 vola, 1 j . oran.,
3 kos. liv., 6 kop. vin. 1771. udovica iza pok. Mate.
Čečanenić 1702. Csechanenicza ud. Kata.

245
Čizmedžija 1702-1783 (Chismesia, Chismasia* Chismich, Chismo, Ghis-
raar). Čizmarska obitelj, koja je imala najprije manju, zatim veću
trgovinu. 1702. 2 kuće: Janko i Martin, 1705.: Janko i Andrija. 1717.
Miško. 1748. Mato i Filip. 1754-1761. Grgo 8 st.; 1771. njegova udovica,
1779. Ivan student na sveučilištu u Gracu. 1783. ud. Manda 2 st.
Čmagija 1702. Ivan.
Čorapa 1702-1709. 1702. Marko trgovac. 1709. Ivana Čorapinica de
Požega. S ovom obitelji nema veze obitelj Čorapić, koja je u Požegi
živjela u XIX st. (Čorap je turska riječ)
Ćosić 1701. Ivan.
Derluk 1702.
Dervenčanin 1702-1712. (Derventlija). 1702. Šimun ima 4 kop. vin.,
2 krave, 1 june. 1712. Ivan.
Desković 1702. Mato krznar.
Dohatić 1702. Ivan bez imovine.
Dolac 1702-1790 (Dolić, Dolačija). 1702. Miko kozar ima 1 konja,
1 kravu, 2 kos. liv. 1761-1783. Franjo ima 4- zatim 6, 4, 3 st. 1785-1790.
Juro lončar.
Drmić 1702-1880. (Dernich, Dermich, Demich). 1702. Miško, 1713.
Luka, 1721. Jozo inkvilin. 1748—1783. Miško imućniji krojač, koji ima
3, zatim 2 st.
Drobljenak 1702-1867 (Drobljen, Drobljinović, Drobljenković, Drob-
ljenac). 1702 Ilija ima 3 krave, 3 kop. vin., 2 j . oran. 1718-1721. Antun
užar ima 1 konja, 3 krave, 4 kop. vin., podrug j . oran., podrug kos. liv.,
V4 j . voć. 1748-1783. Toma ima veću krojačku radnju, 9, zatim 8, 7, 6
st. 1773-1804. Antun inkvilin ima 7, zatim 4 st. 1777. Ivo, 1789. Stipo
krojač majstorski sin, 1796. Jozo majstorski sin. 1816. 2 obitelji: Drob­
ljenak i Drobljenović.
Duvljanin 1701 (Dumuanin). Barnaba doselio iz Duvna.
Đorđić 1702 (Georgich).
Đurendinić 1702. Ud. Ana Đurendinica.
Đurić 1705-1783. 1705. Ana, 1718. Mato, 1779-1783. ud. Klara 4 st.
Đuričić 1702-1761. 1761. Nikola 2 st.
Fernić 1702. Mihael.
Hajduk 1702.
Hercegović 1705-1721. 1705. Andrija. 1721. ud. Dora inkvilin, bez
imovine.
Horvat 1701-1833 (Ervaćanin, Horvaćanin, Horvatović, Arvat, Croata,
Dukez). Članovi obitelji pripadaju različitim obrtima: čizmar, trgovac,
lončar, užar. Neki su posjednici. Jedan je crkveni desetinar te ima svoj
pečat i grb, drugi je županijski sudac. Čini se, da pod imenom H. ima
više obitelji različna podrijetla. 1701. Petar, 1702. 4 kuće, 1713. Đuro
došao iz Virja, 1771. 3 kć, 1783. 2 kć, 1816. 4 kć. 1761-1783. Toma 3, za­
tim 2 st. 1761. ud. Ana 3 st. 1783. Marija djevojka sama.
Izanić 1702-1721. (Izanović). Po zanatu krznar.
Kajić 1702-1810 (Kajo, Kaych). 1721. Nikola ima 2 konja, podrug j .
oran., 2 kos. liv., 3 kop. vin. 1768-1779. Ivan inkvilin 5, zatim 2 st.
1783. ud. Kata sama inkvilin.

246
Kaladžijić 1702 (kaladžija tur. = kotlar). Mijo.
Kaladžisija 1702. Marko.
Kapetan 1702-1713. 1702. ud. Ana kapetanica. 1705. Mihael, 1713.
Đuro i Nikola.
Kekez 1705—1726. Štipan dao 50 oka vina u ime crkvene desetine pa
je prema tome jedan od najbogatijih vinogradara u Požegi. 1726. Jakob
Kekezov.
Kirinić 1705-1776. (Kirić). 1705. Kata. 1721. Marko cipelar ima 1
konja, V2 j . oran., 5 kop. vin.
Kisvanter 1702.
Klajić 1702-1739. (Klajo). Miho je 1702. inkvilin bez imovine, a 1721.
ima 1 kop. vin.
Kolar 1702-1768. (Kolarović), 1705-1710. Toma, 1702-1708. Ivan,
1714. Jakob, 1768. Andrija.
Kotz 1702. Krznar.
Kristić 1701. Blaž. Pod istim prezimenom živi obitelj u Sulkovcima.
Križan 1701-1880 (Križanić, Križanović). 1701-1721. Mato, u kući
su 2 oženjena para, ima 1 konja, V2 j . oran. Marin ima 1768. 4 st., 1783.
9 st.
Laković 1702.
Lakužanac 1702.
Lipovac 1704-1721. 1704. Mihael krznar.1717. Franjo krojač.
Lončarević 1702-1807. 1711-1721. kovač, 1807. bubnjar.
Lovrenčić 1702-1880 (Laurenchich, Lovrenović). 1702-1705. Matoi,
1712—1727. Ivan crkveni desetinar.
Lovrić 1705-1849. 1705. Josip, 1713. Nikola, 1720. Franjo. 1795. Ivan
krznar.
~ Lučić 1702-1880 (Lučić, zove se i Šain). 1702 Luka, 1705. Šimo, 1716.
Kata, 1761. Antun 5 st., 1771. Antun i Petar. 1779-1783. Antun 4 st.
1790-1812. Tomo staklar.
Lukačević 1702-1768 (Lukačić). Živi u Arslanovcima. 1702-1714. Bar­
tol, 1704-1709. Luka i Mato. 1721. Barica (Luckachiza). 1729. Ivo i
Andrija. 1761. 4 st., 1768. 3 st. 1771. nasljeđuje posjed Ivan Mik. Novo-
doseljena obitelj L. 1813-1892.
Magarac 1705-1721 (Magaričar). Mato.
Maglajlija 1701. Martin doselio iz Maglaja u Bosni.
Maglica 1705-1739. Đuro tesar ima 1721. 1 konja, 1 kravu, 2 kop.
vin., i 1 j . oran.
Malkanić 1702. Đurka.
Manojlović 1705. Josip. Druga obitelj M. 1796-1862.
Mareković 1701-1783. (Marek). 1701-1736. Martin senator ima svoj
grb. 1745-1778. Ivan županijski komisar i sudac, prodao svoj mlin po­
žeškim isusovcima, ima 6, zatim 5 st. 1783. ud. Ana 2 st.
Marojević 1702-1719. 1702. Marijan, 1719. Franjo.
Maronić 1702. Bartol

247
Mecić 1702-1783. (Meczich, Medrich, Mečić? Medžić?). 1702. Đuro
nadničar, 1712. Marijan, 1714-1721. Ivo krojač i trgovac ima 2 kuće.
1717-1732. Marko. 1761. Šimo 6 st. 1768-1783. ud. Josipa 3, zatim 4 st.,
pa 2 st. 1748-1779. Franjo 7, zatim 3 st. 1779. Andrija 6 st.
Mijaljevčanin 1703-1717. Potječe iz Mihaljevaca kod Požege ili Ple-
ternice. 1703. Stjepan, 1717. Petar krojač.
Mijaljević 1702-1783. 1702-1715. Petar, 1711. Cvitko, 1718. Franjo.
Lovro ima 1761. 4, 1768-1779. 5, 1783. 4 st. 1783. ud. Antun samac.
Miletić 1701. Đuro
Misečevie 1702-1705 (Misec, Mislenčanin?). Petar pekar i Franjka.
Mostarlija 1705-1721. (Mosterlia, Mostarlić). Obitelj došla iz Mostara,
1705-1721. Grgo cipelar i trgovac, gradski senator 1 ima 2 vola, 1 kravu,
6 kop. vin., 4 kos. liv. 1719. Marko.
Mraković 1702-1717. 1702 Anto trgovac, 1717. Grgo.
Nikolić 1701-1739. 1701. Franjo, 1705. Lovro, 1716. Augustin, 1720.
Nikola. Druga obitelj N. 1862.
Nožar 1702-1776. (Nožarević, Nožević, možda isto, što i Bičakčić).
1748. Ivo, 1776. Antun crkveni desetinar.
Odvorčanin 1702-1721. Obitelj došla iz Odvoraca istočno od Pleter-
nice. 1702. Mijo, 1715. Grgo, 1721. 2 kuće.
Opatović 1705. Mijo.
Orlović 1702-1721 (Orlyovich). 1702-1706. Mato krznar, 1718-1721.
ud. Kata inkvilin.
Osičanin 1702-1739. (Oszeklia, Oseklić, Osiklić). 1702-1721. Šimun ko­
žar remenar, 1705-1721. Ivan cipelar.
Palija 1702-1768 (Palia, Palian). 1702-1721. Đuro krznar, u kući su
2 oženjena para, ima 1 konja, 1 kravu, 1 j . oran., 3 kos. liv. 1768. Nikola
5 st.
Panić 1701. Grga. Druga obitelj P. 1811.
Paninić 1702. Ud. Ivana Paninica.
Parola 1705-1721 (Parolivić, Parolinica). 1705-1710. Ana, 1721. Ma­
to.
Pavić 1705-1892. 1705-1713. Petar, 1717-1720. Josip, 1836. Antun
liječnik, 1892. nadničar možda iz novodoseljene obitelji P.
Pavlović 1702.-1721. 1702. krznar, 1711-1718. Ivan, 1721. Antun trgo­
vac ima 2 konja, 2 vola, 2 krave, podrug j . oran., 2 kos. liv., 3 i pol kop.
vin.
Pek 1702-1739. Po zanatu pekar.
Peršin 1702.
Pervizović 1702-1813 (Perviz, Pervivović, Pelbiz). 1702 Petar kovač,
1707. Ivan, 1715. Ilija i Mato, 1721-1739. Štipan krojač, gradski senator,
ima 1 konja, 3 kop. vin., V2 j . oran, V4 j . voćnjaka. 1761. Mato 3 st.,
Kata sama. 1768. Stipo 5 st., Mijo 3 st. 1783. ud. Marija sama.
Planinčić 1704-1705 (Planinčević). Martin.
Pribenić 1702. Franjo nadničar.
Ptica 1702-1739 (Pticin, Tičić). 1702-1721. Ilija cipelar ima 1 konja,
1 kos. liv. i 3 kop. vin. 1705. Mato. Tičića ima i u Ruševi.

248
Radijelović 1702-1707 (Radelović). Grgo, gradski sudac, crkveni de-
setinar, ima svoj pečat i grb. Ivan župnik kod Sv. Petra u Zagrebu 1714.
Radivojević 1702. Pavao.
Remenar 1702-1768. (Rimenarić). 1702-1705. Štipan, 1715. Đuro,
1721. Toma ima V2 j . oran., V8 j . voć., 2 kop. vin. 1748. Franjo stariji je
trgovac, a Franjo mlađi je siromašniji obrtnik. 1768. Blaž 4 st.
Rogozin 1705. Mato.
Rožić 1702-1783 (Rosich, Roxich). 1702-1721. Matoš krojač. 1773-
1783. Ivan 2 st.
Rudonić 1701-1783 (Rudolf?). 1701-1721. Lovro trgovac ima 1702.
1 konja, 2 vola, 1 kravu, 1 ovcu, 2 j . oran., a 1721. 4 konja, 1 kravu,
4 j . oran., 8 kos. liv., V* j . voć., 12 kop. vin., što znači, da je bio najbo­
gatiji vinogradar u Požegi. 1748. Luka imućniji obrtnik. Kristijan 1761—
1768. 6 st., 1779. 2 st. Mato ima 1768. 2 st., 1779. 3, 1783. 4 st.
Samardžić 1701-1783 (Samardić, Samarcxich, Samargić, Jelenčević).
1701-1721. Ivan svjećar ima V2 j . oran., 1 kop. vin., 1 kos. liv. 1761.
Marin S. ili Jelenčević ima 4 st. 1768. Ivan 4 st. 1769. Đuro. 1779-1783.
ud. Ruža 3, zatim 2 st.
Serbić 1702. Mato. Zove se i Gradišćanac, doselio je možda iz Gra­
diške ili Gradišća.
Šain 1701-1716. (Šainović, zove se i Lučić). 1701-1704. Tomo krznar.
1716. Josip. Nova se obitelj pod ovim imenom javlja 1813.
Taskaranović 1702-1705. Mijo nadničar.
Tucić 1702-1876. 1702. Marin kožar. 1757-1783. Petar gradski ka­
petan i senator, zatim županijski sudac dobio je 1780. plemstvo zajedno
sa svojom ženom Marijom r. Saračević, ima 6, zatim 8 st. 1761—1768. ud.
Manda 3 st. 1761-1783. Stanko ima 4, zatim 6, 5, 7 st. 1788. Ignacije
županijski podsudac i crkveni desetinar.
Turčibašić 1702. Martin krznar.
Verić 1702. Ud. Mara.
Vidaković 1701-1909. Obitelj je nastanjena u Arslanovcima. 1701-1721.
Petar ima 1 konja, 2 vola, 1 kravu, 1 j . oran., 1 kop. vin. 1723. Blaž
krojač. 1707. Martin senator. 1761. Ivan 4 st. 1779-1783. Marin 8, zatim
3 st.
Vlašić 1701. Tomo.
Vukovarac 1702, Franjo nadničar» bez imovine, došao iz Vukovara.
Zelić 1701. Mato.
Žepčanin 1702-1705. Obitelj došla iz Žepča u Bosni. 1702. ud. Mara,
1705. Josip.

DOSELJENE OBITELJI G. 1706-1721

Adešić 1721. (adeš tur. = imenjak). Marko kirurg.


Ađudić 1718-1862 (Haduđich). Posjednička obitelj ima 1721.: 1 konja,
4 j . oran., 10 kop. vin., V8 j . voć. 1748-1761. Stjepan 8 st. 1783. u 2
kuće 12 st. 1796. Jozo, 1798. Tomo. 1799. podijeljeno je plemstvo Franji
velikom županijskom sucu i njegovoj ženi r. Anđelić. 1862. Kata, Tonka
i Skender, koji sam ima 3 kuće.

249
Adžić 1721-1862. (Hadžić, Agich). 1721. Šimo bogatiji obrtnik krznar.
1768. 4 st. 1783. 1 st. 1800. Šimo.
Alajbeg 1715-1721 (Halajbeg). Marko pekar, bez zemlje.
Andrić 1720-1810 (Andričević). Najstariji je poznati član obitelji
Andrija.1738. Antun u zatvoru. 1748-1768. Franjo siromašniji obrtnik.
1761. 4 st. 1771. udova iza pok. Franje. 1777. Miško užar. 1783. 6 st. u
3 kuće: u dvjema su udovice, a u trećoj inkvilin, svi doskora nestaju.
Antić 1719-1761 (Antičević). 1721. Antun mesar ima 1 konja, 1 vola,
2 krave, podrug j . oran., 2 kop. vin. 1761. nasljednik Josip 2 st.
Antolović 1708-1709. Luka i Đuro, brzo nestaju.
Antrech 1708. Antun.
Babić 1712-1783. 1760. Mato 2 st., 1783. Martin 5 st. Čini se, da su
to dvije različne obitelji, od kojih je mlađa doselila iz Pazarišta u Oto­
čkoj pukovniji.
Babin 1717—1739. Najprije Ivo, onda Matok, koji nije istovjetan s
Matom Babićem. Ima (Matok) 2 kop. vin., kuću i ništa drugo.
Bacan 1715-1816. (Bacsanovich). 1715. Blaž, 1738. Štipan umro. 1757.
Toma bogatiji, zatim siromašniji obrtnik, 4 st. Antun ostavlja iza sebe
djecu siročad.
Barčanović 1709. Nikola, živi u Arslanovcima.
Barić 1720.
Barišić 1715-1779. (Baričić). Petar 1761. 3 st., 1779. 5 st.
Barlesin 1719. Sidonija.
Batrinac 1707. Luka doselio iz Batrine.
Bearić 1707-1779 (Biarich: behar tur. = pupoljak, proljetno cvijeće
na voćkama). 1721. obitelj ima 1 konja, 2 krave, 1 pčelca, 1 j . oran.,
3 kop. vin. 1738. Ivo umro. 1761. 3 st., 1779. 4 st.
Benačić 1718. Andrija.
Bernardić 1721. Marin ima tek 1 kop. vin.
Bilinov 1713-1748 (Bilen, Bilenić). 1721-1748. Ilija siromašniji obrt­
nik krznar ima 1 konja, 1 kravu, 2 kos. liv., V2 3. oran.
Biljenović 1720-1761 (Bilinović, Biljanović). 1720-1738. Ivo ima
vinograd. 1761. ud. Kata 2 st.
Bogdanović 1706. Mihael.
Bogošićl707.
Boković 1721. Lovro ima 1 konja, 1 kravu, 2 kop. vin., V2 j . voć.
Boncin 1721. Ud. Kata (Bonzinicza) ima samo kuću.
Borić 1712. Ilija, brzo nestaje, a 1748. Ištvan B. potječe od druge
obitelji, koja također brzo nestaje.
Borko 1714. Marijan, kasnije se ne spominje.
Boronić 1712. Ivan, jedino se te godine spominje.
Bosančić 1709. Elizabeta, kasnije se za nju ne zna.
Bošnjaković 1718-1843. Tako se zovu različne obitelji bosanskog pod­
rijetla. 1738. umro Luka, a 1739. Nikola. 1768. panduri Nikola i Pavao
mijenjaju svoje prezime »Bošnjak« u »Bošnjaković«. Pod tim prezime­
nom nalaze se u Požegi 1771. 3, a 1783. 6 kuća (s 18 st.).

250
Brajković 1721-1812. Josip je 1721. cipelar, ima 2 konja i 1 kravu,
a 1748-1756. je veletrgovac. 1761. Martin ima 10 st., a ud. Dora 2 st.
1783. ud. Franjka 3 st. 1794. Antun.
Brdačić 1708. Augustin, nema ga kasnije u Požegi.
Brnjakovic 1709-1835. 1709. Kata, 1771. Đuro. O ovoj obitelji nema
potanjih podataka, možda je bila nestalna boravišta.
Budžalić 1721. (budžaklija tur. = nadripisar). Mijo ima V2 j . oran.,
1 kos. liv., 2 kop. viri., V2 j . voćnjaka.
Bugonić 1721. Ivan krznar ima 1 konja, 2 krave, 2 j . oran., 2 kos. liv.,
3 kop. vin., 1/i j . voćnjaka.
Carić 1718. Marin.
Celčić 1721—1811. Plemićka obitelj iz Turopolja ima svoj grb, piše kaj­
kavskim narječjem. 1722—1738. Matija ubirač biskupske desetine. 1748—
1761. Stjepan županijski plemićki sudac, ima mlin. 1750 Mihael župa­
nijski poštar. 1761. 3 kuće: Stjepan sa 7 st., Toma samac i ud. Helena
s 2 st. 1783. ud. Franciska s 1 st.
Cincl 1721. (Czizl). Mato ima samo kuću.
Ciglarić 1721. Đuro nema druge imovine do kuće.
Ciprijanović 1721. Nikola cipelar.
Colić 1710-1768. (Colo). 1710. Ivan, 1768. Josip samac.
Cverenić 1721. (Czuerenich). Gašpar, bez imovine.
Cvetanović 1719-1825 (Cvitanovich). 1804. Mato. Krojačka obitelj s
plemićkim naslovom od 1628.
Čalon 1721-1779. (Čialov, Čalović, Calovčić). 1721. Petar krznar ima
1 konja, 1 kravu, V2 j . oran., podrug kos. liv., 1 / 8 j . voć.
Čekić 1715-1783 (Czekovich). 1721. Matoš ima 1 konja, 1 vola, 1 kra­
vu, 1 svinjče, 1 j . oran., V2 kos. liv., 2 kop. vin.
Čelić 1712. Ilija.
Celiković 1719-1739 (Czelikovich- Cselik). 1719-1721. Mato ima 4
kop. vin. U XIX st. do 1892. živi druga, novodoseljena obitelj Č.
Čerčibašić 1711. Bernard.
Čobanović 1719-1721 (Čobanvo). 1719. Martin. 1721. Ivo ima 1 j .
oran., 2 kos. liv., 2 kop. vin. (čoban tur. = pastir.)
Čordaš 1716-1721. (ćorda tur. = sablja). Janko ima 1 vola, 2 krave,
V2 j . oran.
Cović 1717-1870. 1717. Ivo. 1761. 2 kuće: Antun 4 st., Stjepan 4 st.
1768. Antun 6, Stjepan 2 st. 1779. Antun 7, ud. Kata 5 st. 1783. Antun
7, djevojka Ana 3 st.
Čulumković 1717-1739 (Čulunković). 1717. Petar, 1739. Đuro u zatvo­
ru. Imaju posjed.
Dalmata 1719. Đuro, rodom Dalmatinac, možda je kasnije dobio dru­
go prezime.
Delić 1719-1753. August 1753. žup. pandur.
Desinović 1720. Đuro.
Dobrojutro 1712-1727. Mato ima 1 kos. liv.
Dolzović 1721-1757 (Dolčević). 1721. 3 kuće: Antun krojač ima 1
konja, 1 kravu, V2 kos. liv., 1 kop. vin. Mato cipelar ima 1 kravu, 2 svinje,
2 kop. vin. Luka mesar ima 1 svinjče, 1 kop. vin., V2 kos liv.

251
Domić 1721-1739. Đuro krojač ima 1 konja, 1 kos. liv.
Došlić 1707-1814 (Došljo, znači doseljenik). 1707-1721. Štipan krojač
trgovac ima 1 konja, 1 vola, 2 krave, 2 kos. liv., 2 j . oran., 5 kop. vin., V8
j . voć. 1721. Grgo krojač ima 3 kop. vin., V2 j . oran. 1748-1768. Antun
veletrgovac 7, zatim 6 st. Franjo 1761. 6 st. Filip 1779—1783. 6 st. Jedna
se grana obitelji zove Kukuruz 1715—1739 (Grgo).
Đipić 1707-1719 (Gippich, Đipalović). 1707-1717. Marin, 1719. Đuro.
Engl 1719-1721. 1719. Terezija. 1721. Ivan krojač ima 2 kop. vin.
Faskaranović 1721 (Fascaranovich). Mijo ima 1 konja, 2 krave, s/i j .
oran., 2 kos. liv., 4 kop. vin., 1U j . voć.
Femberić 1721-1771 (Fiemberich, Fiemberovich, Femberac). 1721.
Janko gumbar ima 1 kravu, s/i j . oran., 4 kop. vin. 1750-1761. Đuro 3 st.
Fojnicenić 1714-1739. Obitelj je doselila iz Fojnice u Bosni. 1714. Ma­
rija, 1716—1739. Stjepan.
Gavrančić 1716-1880 (Gavran, Gavranić). 1721. Mato tesar ima 2
krave, 2 kop. vin. 1756-1783. Franjo ima 6, zatim 7 i opet 6 st. 1779-
1783. Josip 2 pa 3 st. 1795. Andrija zlatar.
Gavranović 1721. Đuro zlatar inkvilin.
Gentro 1721. Nikola inkvilin ima 2 konja, 1 j . oran., 1 kos. liv., 2 kop.
vin.
Gluović 1720-1786 (Gluhi, Gluohov). 2 kuće: 1721. Petar inkvilin ima
tek 1 konja, a imovina drugoga gospodara kuće nije poznata. 1761—1779.
Antun ima 3, a zatim 4 st. 1768. Stjepan 4 st., Ivan 3 st. 1783. Klara
2 st.
Golubov 1714-1779 (Golubić, Golubović). 1714-1721. Tomo. 1761. 2
kuće: Mato, sin Tomin, 5 st., Franjo 3 st. 1771—1779. Antun 6 st.
Gordaš 1721.
Govedar 1719-1739. Toma.
Gradišćanac 1716. Ana.
Grimzović 1721. Andrija krojač ima 1 konja, 1 kravu, 3/4 j . oran.,
2 kop. vin.
Gušterović 1714. Magdalena.
Hađžamoglić 1721. Martin bez imovine.
Hranilović 1721-1849. Žumberačka plemićka obitelj, dobila plemstvo
1603., doselila najprije u Pleternicu, zatim u Požegu. Ljudevit župa­
nijski sudac ima 1761. 4 st., 1783. 5 st.
Human 1717, Herman.
Hunić 1719. Đuro.
Ilončić 1721-1739. Ud. Manda (Illonzicza) bez imovine.
Istip 1721. Ud. Ana Marija ima 1 konja.
Ivančanin 1718-1721 (Ivanzanin, Ivanchanin). 1718. Antun. 1721.
Marko kolar ima 1 konja, 1 j . oran., 2 kop. vin. Pod istim se imenom
javlja druga obitelj 1795-1870.
Janković 1714-X. Plemićki je naslov dobiven 1802. Jedna grana, inače
u srodstvu s obitelji Petrović, zove se i Doktorović 1771. 1714. Nikola.
1717. Franjo krojač. 1728. Lovro. 1768. Stjepan trgovac i liječnik, koji
je 1779-1783. samac. 1783. još su 2 kuće: Đuro 2 st. i Antun 7 st.

252
Jarić 1720. Antun.
Jatušić 1710. Antun.
Jelaševac 1708. Mijo došao iz sela Jelaševo (de Jelasevo).
Jenđelović 1721. (Jendzielovich). Grgo krojač ima 1 konja, 2 krave,
s
/& j . oran., 1 kos. liv., 8 kop. vin., 1U j . voć. (jenđa tur. -nevjesta).
Jogunović 1708-1779. 1708-1721. Mijo s još jednim oženjenim parom
ima 2 konja, 3 krave, podrug j . oran., 2 kos. liv., 2 kop. vin. 1761-1768.
Stjepan 3 st. 1779. Đuro dječak 2 st.
Jurić 1721-1789. 1721. 3 kuće: Stanko kovač, Martin krznar i Ilija
tesar, koji s 2 oženjena para u kući, ima 2 krave, 1 j . oran., 1 kos. liv.,
2 kop. vin. 1768. Martin 6 st. 1788. Klara posjednica.
Jurjević 1721. Nikola bez imovine.
Jurković 1717-1721. Marko krojač ima 1 konja, 1 kravu, 6 kop. vin.
Druga je obitelj J. 1776-1862.. u kojoj se rodio književnik Janko.
Jurosavlović 1721. Bono ima 2 krave, 4 kop. vin.
de Kamengrad 1707—1714. Ivana doselila iz Kamengrada.
Karlovčanin 1714. (ex Carlostadio). Mihael došao iz Karlovca.
Katić 1719-1739. Mato. 1831. pod istim imenom druga, lončarska
obitelj.
Katizović 1721. Antun krznar ima 1 konja, 1 j . oran., 1 kos. liv., 5 kop.
vin.
Kelić 1717-1771. 1717. Mato. 1748. Antun siromašniji opančar. 1768.
Ivan 2 st. 1771. Štipan.
Klenić 1713—X (Klinić, Klemić). Živio u Arslanovcima. Zove se i
Petrović. 1713. Ana. 1721. Simo. 1728-1782. Mato krojač 6 st. 1748
-1771. Mika siromašniji obrtnik 5 st. 1768-1779. Jakob 6 st. 1783. Mijo
6 st.
Kliber 1721—1748. Johan stolar bez imovine doselio iz »Stoba« t.j. iz
Gradiške,
Kličko 1708—1709. Ivan doselio iz Sarajeva.
Klugerić 1719-1721. (Ključarić). Janko pekar ima 1 konja, 1 kravu,
j . oran., V2 kos. liv.
Kobetić 1710-1783. (Cobo). 1710. Ivo. 1771. Mato, koji 1779. ima
4 st., a 1783. je samac.
Koeter 1721. Jakob bravar.
Kojić 1717. Mijo.
Kokanović 1713-1779. (Czoczonovich). 1713-1721. Antun krojač ima
1 konja, 1 kravu, 2 ovce, 5 kop. vin., 3A j . oran., V2 j . voć. 1761. Luka
5 st. 1768-1771. ud. Marija 3 st.
Kolarić 1721. Andrija.
Kornić 1718. Đuro.
Koštić 1721. Miško mesar inkvilin, ima 1 konja, 6 kop. vin., 1 j . oran-
Koračić 1707—X. 1707. Franjo crkveni desetinar ima svoj pečatnjak i
grb. 1719. Stjepan gradski bilježnik, 1730. jest vrhovni crkveni dese­
tinar. 1754. Ladislav trgovac i prisežnik. Obitelj je podijeljena 1721. u 4
kuće, 1761. u 5, 1816. u 6 kuća. U njima je bilo posjednika, lončara,
krojača i cipelara. Oko 1777. doselila je druga, plemićka obitelj K. iz
okolice Jastrebarskog.

253
Ković 1721-1739. Po zanatu mesar.
Kralovac 1721. (Kralovacz). Mato krojač ima 1 konja, 1 kravu,
svinju, podrug j . oran., podrug, kos liv.
Krečar 1718. Petar.
Križevčanin 1721. Obitelj potječe iz Križevaca. Đuro ima 1 kravu, 1
pčelca, 2 kop. vin.
Kvočić 1717. Ivan.
Kvrgić 1721-1727. (Kuergich). 1721. Mijo, 1727. Štipan.
Lapavić 1721. Mato ima 4 kop. vin., V2 kos. liv.
Loić 1721. Filip mesar ima 1 konja, 1 vola, 3 kos. liv., 4 kop. vin.,
V2 j . oran., 1/i j . voć.
Lončar 1719-1816. 1719. Mato, 1756. Luka inkvilin.
Lukić 1707-1880. 1707-1721. Stipo krojač i trgovac ima 2 kuće. 1768.
Mato 6 st. 1779. u 2 kuće: Franjo 3, Ivan 2 st. 1783. Franjo neženja 5 st.
Lukovičić 1717-1757. 1721. Đuro krojač ima 1 konja i ništa više. 1757.
Udovica.
Lukšić 1721-1871 (Luxa). 1761. Đuro 5 st. i Ivan 4 st. 1771-1785.
Janko lončar.
Lunčić 1718. Kata.
Lužanac 1714-1739 (Lužančić). Obitelj potječe iz Lužana kod Orik
ovca. 1721. Toma ima 2 krave, 6 kop. vin.
Ljubić 1721-1880. 1721-1728. Tomo krojač, 1748-1761. Đuro trgovac
10 st. 1731-1761. Josip krojač 4 st. 1779-1783. Ivan 6, zatim 7 st., i
Franjo 4 st. 1849. nova obitelj Lj.: Antun remenar moli, da mu se do­
pusti nastaniti se u gradu.
Ljubičić 1711-1753. 1711-1721. Jozo inkvilin krznar-trgovac i još
2 kuće. 1753. Mijat županijski pandur.
Macan 1720. Luka.
Mađun 1719. (Magyun). Josep.
Magić 1721-1739. 1721. Miško cipelar ima V2 j . oran. 1739. Jozo
umro.
Majstorović 1718-1761. Obitelj živi u Arslanovcima. 1718. Toma.
1761. Josip 2 st. Brzo iza toga ova je obitelj nestala, a novodoseljena
stanuje u Požegi 1825-1880.
Makasarić 1721. Augustin ima V2 j . oran., V2 kos. liv., 2 kop. vin.
Malbašić 1707-1721. 1707-1714. Bartol 1717-1721. Nikola kovač
ima 1 konja, 1 j . oran., 10 kop. vin., 1 j . voć. Obitelj je došla u Požegu
iz Dragutina kod Đakova, (malbaša tur. = seoski knez)
Maljevac 1718-1880 (Malevac). 1718-1721. Mato, 1758-1779. Đuro
županijski plemićki sudac, župan, blagajnik, 1765. proglašen je plemićem
zbog zasluga u ratu protiv Prusa. 1761-1768. 5 st., 1779. 8 st. 1783.
ud. Ana 6 st. 1771-1773. Pavao. 1799. Petar županijski bilježnik,
kasnije veliki župan. 1804. Đuro gradski fiškal.
Mankasalović 1717. Kata.
Maranević 1713. Đuro.
Marić 1714-1783. 1714-1721. Marko mesar ima 2 krave, V2 j . oran.,
V2 kos. liv., 2 kop. vin. 1754. Nikola. 1768. Benedikt 4 st. 1762-1783.
Mato 3 st. Druga obitelj Marić javlja se 1862.

254
Marinovic 1706-X. 1706. Stjepan, 1709. Bartol i Marin, 1721. 3
kuće, u jednoj je cipelar, koji ima 1 vola i 1 kop. vin. 1748. Luka
trgovac. 1761. Pavao 4 st. 1761-1771. ud. Franciska 7 st. 1783. 2
kuće: Franjo 2 st., Pavao 3 st. 1796. Anton kolar. 1816. 4 kuće. 1862. ud.
Kristina.
Marjanović 1720-1753. 1720. Josip. 1721. ud. Ika ima 1 kravu, V« j .
oran., 3 kos. liv., 3 kop. vin. 1753. Mijat županijski pandur. 1762-X.
živi vjerojatno druga obitelj M.
Markačević 1721.
Martinčević 1718-1771. 1718. Šimun. 1751-1768. Franjo mesar 8 st.
1771. Ana siroče bez roditelja.
Marušić 1711. Natalis.
Matkosališić 1715. Šimo.
Matonić 1713. Luka.
Medvedović 1719-1721. Juriša.
Mesić 1721. 2 kuće: u objema krojač.
Mihaly 1718-1810. (Mihagli). 1718. Petar gradski sudac. 1733-1754.
Franjo krojač, crkveni desetinar. 1761. ud. Manda 5 st., Antun 5 st.
1771. 3 kuće. 1783-1796. Antun učitelj 4 st.
Mihić 1718-1750. 1718. Pavo. 1750. Jakob županijski poštar, možda
od druge obitelji.
Mihilović 1717. Kata.
Mihiničar 1718. Obitelj u Arslanovcima. Petar.
Miklouš 1715. Nikola.
Mikošević 1718-1757 (Mikassevich). 1718. Toma, 1751. Lovro. 1757.
2 kć.
Mllunović 1719-1810. 1719. Ivan. 1757. Toma listonoša, kaštelan.
1761. ud. Helena 2 st., Ana 4 st. 1768-1779. ud. Kata 2 st.
Mioković 1721-1783 (Mihok). 1721. Grgo mesar. 1761. ud. Ana 2 st.
1779. Franjo inkvilin samac. 1783, Ivan inkvilin 2 st.
Mitrović 1707-1713. Mijo.
Molitor 1714-1721. Lovro slikar.
Morani 1714. Bartol je doselio iz Zagreba, ali je brzo odselio dalje.
Mucasović 1721. Đuro.
Murarius 1719. Mato zidar.
Mutić 1713. Bartol.
Noršić 1706-1814. 1706-1736. Gašpar franjevački sindik, crkveni
desetinar i provizor u Požeškom Polju, 1724. je gradski sudac, ima svoj
pečat i grb, ubijen je od razbojnika. 1748-1768. Franjo trgovac, 5 st.
1779-1783. ud. Franjka 3, zatim 2 st.
Novačić 1721 (Novečić). Toma.
Novaković 1713-X.? 1713-1721. Andrija cipelar. 1748. Antun trgo­
vac. 1748-1761. Nikola mesar 3 st. 1768. u 6 kuća 28 st.: Marin i Andrija
te 4 udovice: Josipa, Franjka, Ana i Kata. 1779. u 7 kuća 22 st.
1783. u 4 kuće 15 st. 1816. 7 kuća. 1775-1790. Franjo mesar. 1788.
Đuro posjednik. 1799. Antun kirurg i Augustin gumbar.
Numperger 1717. Ivan.
Nurkovčanin 1719. Đuro došao iz sela Nurkovaca zapadno od Požege.

255
Opančar 1716. August.
Orahovičanin 1716-1771 (Orovčanin, Orovičanin). Obitelj doselila iz
Orabovice ili Orovice. 1716. Nikola. 1751-1771. Stipo 7, zatim 5 st.
1748-1771. Nikola krojač i siromašniji trgovac 6 st.
Ostojić 1717-1721. Nikola se 1717. zove Ostojin sin, a 1719. i 1721.
Ostojić, dakle prezime po očevu imenu.
Papić 1721-1771. 1721. Antun 2 kop. vin. 1761-1768. Grga 4, pa 3 st.
1771. Ivan, naslijedio ga je Josip Gašić.
Parčanin 1710. Marko.
Parčić 1714. Petar.
Paunić 1718. Josip.
Pavković 1708-1718. (Pavin). Jakob.
Pejaković 1721-1880. 1721. Mato užar i trgovac ima 1 konja, 1 j .
oran., 3 kos. liv., 2 kop. vin. 1748. Ivan krojač. 1779. Mato. 1783. 2 st.
Perler 1718-1720. Franjo.
Pesler 1715-1720. Mijo. U XIX st. (1816.) druga je obitelj istoga
prezimena.
Pešlić 1721. Franjo inkvilin bez imovine.
Plevie 1717. Marko krojač.
Posavac 1706-1739 (Pasavljević). Ivan doselio iz Posavine.
Povedar 1721. Štipan inkvilin.
Požežanac 1707-1716. (de Posega). Obitelj je dobila prezime po tome,
što je iz Požege odselila, ali se kasnije opet u nju povratila. 1707. Tadej,
1716. Lovro. 1810-1892. druga obitelj istoga prezimena. 1862. Kata.
Pribitković 1672-1783. 1707-1748. Ivan bravar ima 2 krave, 7 kop.
vin., 2 kos. liv. Petar ima 1761. 4 st., 1768. 2 st., 1779. 4 st., 1783. 3 st.
Nakon dulje odsutnosti obitelj se 1707. vratila u Požegu.
Proper 1721-1768. (Proporuša, Properin). 1721-1768. ud. Kata ima
1 kravu, 3 kop. vin., V2 j . oran., 2 st.
Pucić 1711-1721. Miško krojač ima 1 j . oran.
Pušić 1715-1739 (Pucić?). Ivan krojač ima 1 konja, 1 kravu, 3 kop.
vin., 1 kos. liv., 3/i j . oran., V8 j . voć.
Puso 1721-1739. Nije isto, što i Pušić. 1721. Marko cipelar ima
3 kop, vin., a Đuro krojač 1 konja, 1 kravu, 1 kos. liv., 3 kop. vin., V2
j . oran.
Radojčić 1719. Nikola.
Radović 1721. Tomo cipelar. Nova se obitelj pod tim imenom javlja
u Požegi 1811.
Rađulović 1719. Pavao.
Rogolić 1721. Mato cipelar, bez imovine.
Sabić 1712. Pavao.
Seko 1721. Andrija krojač ima 2 kop. vin.
Sekulić 1717-1761. 1717. Ivan. 1721. Mijo ima 2 konja, 1 kravu, 1
pčelca, 2 j . oran. 1726. Janko. 1761. ud. Margareta 2 st. 1849-1892.
pod istim je prezimenom druga, pravoslavna obitelj; 1816—1839. kat.
obitelj.

256
Seljačić 1706. Marija.
Seočanin 1719-1811. Obitelj je doselila iz Seoca kraj Požege. 1721.
Luka. 1761-1771. Ivan 2 st. 1779. ud. Marija 4 st.
Slavic 1714-1761. 1714-1747. Petar plemić, ima svoj pečat i grb,
1726. je gradski sudac, posjeduje 1721. 3 j . oran., 14 kos. liv., 9 kop.
vin., podrug j . voćnjaka. 1753. Franjo županijski sudac.
Sojić 1718. Martin.
Stifković 1708-1783 (Stiphin, Stivoković, Stifković). 1708. Stjepan,
1721. Janko bez imovine, 1771—1783. Antun 4 st.
Stipanović 1707—1892. Obitelj je doselila iz zapadne Hrvatske i
smatrala se hrvatskom. 1707. Grgo, 1712. Lovro, 1719. f)uro student u
Gracu. 1719—1721. Jakob gradski sudac, krojač i trgovac, ima 3 konja,
2 vola, 3 krave, 4 j . oran., 5 kos. liv., 10 kop. vin., 1/*2 j . voć., 1 mlin
cijeli i polovicu drugoga. 1728. Đuro krojač. 1748-1771. Stipo vele-
trgovac i krojač, 12, zatim 6 st. 1760-1783. Stipin sin Đuro 4 st.
Strazović 1721. Miko krojač ima 1 konja, 1 kravu, V2 j . oran., 2 kos.
liv., 3 kop. vin.
Striljac 1715-1783 (Strilac). 1715. Mijo, 1729. Jozo. Jakob 1768.
samac, a 1779-1783. 4 st.
Šabazović 1717-1779 (Šabaz, Shabaz, ili Kos, saba tur. = zora). 1717.
Ivan. 1718-1721. Šimo, 1753. Ivan županijski pandur i poštar, 1775.
Mirko užar. 1779. Jakob 3 st.
Šantalaba 1721-1739. (Šantalabić, ili Jeserzević). 1721. Franjo ima
1 konja, V8 j . oran., V2 kos. liv., 4 kop. vin. 1739. Lovro.
Šantić 1713-1824 (Shantich). 1713-1729. Luka crkveni desetinar.
1717-1747. krojač, gradski sudac, asesor, ima 2 kuće, 2 konja, 2 j .
oran., 5 kop. vin., XU j . voć. 1757-1779. Antun županijski sudac ima
14 st., zatim 10 i 11. 1783. Josip 8 st. 1798. Albert.
Šarić 1719-1761. 1719. Luka krojač, 1728. Mihat krojač.
Šimeta 1715-1771 (Šimetić). 1748-1761. Mato mesar 3 st. 1768. ud.
Justina 2 st.
Šimić 1712-1771. 1712. Pavo. 1717-1721. Mikola krojač ima 2 konja,
1 vola, 2 krave, 2 j . oran., 5 kos. liv., 4 kop. vin. 1771. 2 kuće: Stjepan
i neka udovica.
Šiminica 1721. Ud. Kata ima V2 kos. liv., 1 kop. vin., V8 j . voć. Ili
joj je pravo prezime Šimić ili joj se pok. muž zvao Šimo.
Šinmnčić 1721. Jakob pekar ima 1 konja, 3 svinje, 6 kop. vin.
Schmidt 1721-1788. 1721. Matok ima 2 vola. 1753. Nikola kovač
piše hrvatski.
Šoštarić 1718-1796. (Šoštar, Šustar), 1718. Nikola. 1719. Toma. 1747.
Petar. 1748-1754. Grgo siromašniji i Janko bogatiji obrtnik. U XIX. st.
druga obitelj Š., koja s ovom nema veze (1850-1862).
Špringinkle 1715-1720. Josip contrascriba (protustavnik), računski
službenik.
17 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 257
Štitić 1718. Filip.
Šumanlić 1715-1739 (Šumanlija). 1715. Antun. 1728. Mikola krojač.
Taifelsberg 1721-1739. Tomo zidar. Josip, zagr. kanonik, 1739-1820.
Tareta 1717-1739 (Taretin). 1717. Tomo krojač.
Tatarović 1721. Andro kovač.
Terjetić 1717-1739 (Terjatić). 1721. Janko ima 1 konja, 1 kravu,
1 kos. liv., 2 kop. vin. 1728. Janko (Teredžić) krojač.
Terzić 1721-1824 (Terziich). 1721. Antun ima 1 j . oran., 1 kos. liv.,
1 kop. vin., 1U j . voć. 1738. Filip umro. 1764-1779. u 2 kuće: Franjo 6
st., Stjepan 4 st. 1783. 2 kuće: Stjepan 4 st., ud. Matijana 5 st. Terzija
tur. = krojač, međutim nema podataka o tome, da bi se obitelj T.
bavila krojačkim obrtom.
Tomašić 1721-1768. 1721. 2 kuće: Ivan cipelar ima samo kuću, a
udovica Jelica (Jelliza) ima 1 kravu, 1 j . oran., 2 kop. vin. 1731. Pavo
krojač. 1768. Đuro 2 st.
Trgovčić 1719. Ivan.
Trumić 1716. Šimo.
Turković 1718-1757. Đurko tesar i Ivek pekar.
Tuškaj 1721. Andrija ima samo kuću.
Unebčević 1710. Marta.
Uzumović 1716 (uzum tur. = visok). Ivan.
Valpović 1715-1783. (Valpovkić, Valpovka). Obitelj je doselila iz Val­
pova. 1718-1721. Marin krojač ima 1 konja, 1 j . oran., 5 kop. vin.
1768-1771. ud. Jela 2 st. 1779. Kata djevojka inkvilin sama.
Valvasanović 1711. Magdalena.
Varaždinić 1721. Blaž cipelar došao iz Varaždina, ima 4 ovce i V2 j .
vin.
Vedrina 1721-1783. (Vedrinović). Luka ima 1/i j . oran., 1 kos. liv.,
5 kop. vin. Antun je 1768. samac, a 1783. 4 st. 1779. Ruža 4 st.
Verlorović 1721. Ud. Mara ima 1 konja, 2 krave, 1. j . oran., 3 kop. vin.
Vetrušić 1718-1721 (Vitrušić). Bartol.
Vidmarić 1717-1751. Lovro krojač.
Vinchinger 1718. Josip.
Vojnica 1721. Štipan krznar ima 1 konja, 1 kravu, 2 kos. liv., 4 kop.
vin., podrug j . oran.
Vrtiguz 1718-1739. 1718. Marko, 1739. Helena,
Zagrepčanin 1708 (de Zagrabia). Ivan doselio iz Zagreba.
Zebić 1719. Antun je došao iz Srednjega sela kod Požege.
Zeko 1715-1739. 1715. Marin, 1717. Andrija krojač.
Zelenčić 1716. Nikola.
Zemlić 1721—1739. Đurina ima 3 kop. vin.
Zutko 1721. Filip ima 1 kravu, V2 kos. liv., 3 kop. vin., V8 3. voćnjaka.
Zirčie 1718—1721. (Zirchich). Đuro ima u kući 2 oženjena para, a
posjeduje 1 konja, 3 kop. vin.

258
IV.

OBITELJI DOSELJENE OD 1722-1751/1760.

Ađamić 1757. Udovica.


Alaberović 1731-1793. 1731-1751. Marin siromašniji krojač. 1757-
-1779. ud. Julijana s djecom 6 st. 1783. Ignacije 3 st.
Ambrozović 1736-1785 (Ambrozovich). Ivan i Ladislav su najprije u
gradskoj i crkvenoj službi (notar, sudac), 1748. imaju veliku trgovačku
kuću u Požegi, 1760. podijeljeno im je plemstvo. 1761. u 1 kući 6 st.,
1768. u 2 kuće 5 st., 1783. u 1 kući 2 st.
Andrašić 1754—1783. Marin, zatim njegova djeca siročad. Posljednji
je živio i umro Mato samac.
Arbanas 1739—1837. Županijska činovnička obitelj, potječe iz Lom-
nice u Turopolju, ima svoj grb. Plemstvo joj je potvrđeno 1560.
Augustinović 1739.
Bakić 1748-1880. 1748-1768. Mato krojač 4 st. 1779-1783. ud. Ka­
tarina 3 st.
Bakonović 1748. Antun krojač.
Beken 1758.
Bendeković 1756-1815 (Bendiković). Mato 1779. 4 st., 1783. 3 st.
Benković 1756-1811. 1756-1767. Ivan. 1768. Kata 2 st. 1803. Mikola
isključen iz majstorskog ceha.
Bilija 1754. Antun siromašniji obrtnik.
Blažević 1739-1862. 1739. Mato i Joso krojači. 1756. Antun siro­
mašniji obrtnik. 1761. su 4 kuće, 1768. u 6 kuća 21 st., 1783. u 3 kuće
12 st.
Blažić 1753—1810. Antun, zatim Martin bogatiji trgovac i užar. 1768.
4 st., 1783. 3 st.
Bogović 1739.
Bosiljević 1748-1752. Bogatiji obrtnik lončar, brzo nestaje.
Braksator 1748. Andrija trgovac.
Burzić 1753. Đuro županijski pandur.
Crljenković 1757-1768. Ilija županijski poštar, 3 st.
Cvetković 1758-1862 (Cvitković). 1779. 2 kuće: Mato 2 st., Ivan
3 st. 1796. Toma. 1862. 2 kuće.
Chyss 1757. Udovica.
Čarčević 1739.
Čeko 1748-1779. Jakob bogatiji obrtnik, 1761. 9 st., 1768-1779. on je
udovac s 4 st.
Čiffrek 1756. Štipan siromašniji obrtnik.
Čuba 1753. Luka županijski padur.
Čučin 1739. Tomo posjednik vinograda.
Čunčić 1739-1813. 1768. djevojka ? 2 st. 1771-1788. Pavao 2 st.
Dajdžić 1738-1739 (Dajčić; dajdža tur. = ujak). 1738. Đuro pos­
jednik umro.

259
Đamjančević 1730-1768. 1730. Brnjo krojač. Ana 1761. ima 3 st.,
1768. 2 st. Ona vjerojatno nema veze s Dorom Damjanicom udovom
iz 1702.
Desegović 1739
Diković 1739-1818. (Dikanović). 1771-1788. Jakob posjednik 9, zatim
7 st.
Dolački 1748-1754. Druga obitelj D. 1783-1814.. Treća -1890: Juro
lončar.
Dragalić 1753-1771. Obitelj je došla iz Drage kod Stražemana 1753.
Martin pandur. 1761-1771. Nikola 2 st.
Drdić 1748-1881 (Derdich). 1756-1761. Toma siromašniji obrtnik 7
st. 1768. ud. Marija 4 st. 1779-1788. Jakob 6 st. Imaju posjed.
Drozdović 1753-1799. 1753. Ivan županijski korporal. 1768. dio obi­
teljskog posjeda nasljeđuje Ivo Košutić.
Dršković 1757. Udovica.
Dujmić 1750-1816.
Dumslović 1739.
Đukin 1748. Luka inkvilin.
Durčević 1748-1771. Miško 6, zatim 7 st.
Erdeljac 1747—1809. Grgur inkvilin, gradski senator.
Eržeković 1757-1806. 1757. kirurg po zvanju. 1782. Martin posjednik.
Fajgl 1756-1761. Andrija 6 st. 1812. novodoseljena obitelj F.
Feher 1755-1793.
Fekete 1757-X. (Feketich). Đuro, ravnatelj gimnazije 1813.
Ferić 1756-1892. 1756. Franjo siromašniji obrtnik. 1788. Helena
posjednica. 1795. Alojz krznar. 1761. obitelj je podijeljena u 3, a 1814.
u 4 kuće.
Filić 1738-X. 1738. Jozo posjednik umro. 1779-1783. ud. Marija 2 st.
Filipović 1739-1868. 1779. Nikola 2 st., 1783. Šimun samac. 1892.
novodoseljena obitelj, čini se, nestalnog boravišta.
Friganić 1753-1862 (Frigan, Frigerić). 1753-1785. Jozo bačvar i
tesar 5 st.
Gajski 1759-1761. Ivan biskupski desetinar 9 st.
Galjuf 1748. Krištofor podžupan.
Gašljević 1727-1810 (Blažević). 1727. Martin i 1758. Ignacije biskup­
ski desetinari. 1761. Martinova ud. 4 st. Ignacije je kasnije postao žu­
panijski sudac, zatim odvjetnik, 1768. 3 st., 1783. 5 st.
Gojkić 1754. Mato.
Golik 1756-1816. 3 su kuće. Drugo je obitelj Golek u XIX. st.
Gotlieb 1754-1804. 1761. Venceslav 4 st. 1779-1799. Franjo stolar
ima 3, zatim 4 st.
Grabić 1756-1783 (Grabo). 1756-1771. Mato 3 st. 1779-1783. ud.
Kata 2 st.
Gregorić 1756-1801. 1771-1783. Đuro 3 st. 1791-1802. Mato cipelar.
Grubašović 1722-1727. (Grubacović). Ivan, biskupski desetinar, ima
grb.
Hansierg 1748. Po zanatu mesar.

260
Hegeduš 1739-1880 (Egeduš, Egedušić). 1748-1761. Đuro siro­
mašniji obrtnik 4 st. 1761-1779. Mato 3 st. 1779-1783. Franjo 5 st.
1783. ud. Ana 6 st., Toma 4 st.
Hodžić 1753 (hodža tur. = učitelj, svećenik). Antun župan, pandur.
Hofficer 1748. Ivan svjećar trgovac.
Hrnčević 1746-1761. Mijo crkv. desetinar, plemić, ima grb. 1761.
2 st.
Ilovičić 1738. Antun posjednik umro.
Ivančić 1758-1811. 1758-1779. Andrija ima grb s tri cvijeta, 4,
zatim 3 st. 1783. njegova udovica s 1 st. 1799. Ivan gradski sudac.
Ivanišić 1756-1783. 1757. Martin bravar 1783. Antun biskupski de­
setinar, 6 st.
Ivanković 1749-1849 (Rorić). 1761. Stjepan 7 st., ud. Ana 4 st. Adam
1768. 8 st., 1779-1783. 5 st.
Ivičević 1748-1783. Antun siromašniji remenar, 1761. 3 st., 1768—
-1779. 2 st., 1783. 3 st.
Jablonczy 1751-1758. Ignacije župan, tajnik, ima grb. Nova obitelj
s istim prezimenom 1810.
Jagođić 1753. Luka župan, pandur.
Jagunović 1739. Đuro umro.
Janjić 1739.
JelenČević 1739-1761.
Jerković 1739-1891. 1761-1771. Antun 6, zatim 7 st. 1779-1800.
Joso mesar 4 st.
Jugović 1739-1862 (Jugh). 1761. Mijo 3 st. 1769-1771. Tomo uči­
telj. 1783. u 2 kuće: Mato 6 st., ud. Franjka 2 st.
Kalafatić 1754-1854 (Kalafata). 1754-1768. Đuro s 5, zatim s 4 st.,
1771. ostala je njegova siročad. 1761. ud. Eva s 1 st.
Katarinčić 1736-1771. 1736-1756. Petar veletrgovac, 1761-1771. ud.
Jula njegova žena, 3 st. 1768. Ivan županijski plemićki sudac 6 st.
Kićoš 1748. Antun siromašniji obrtnik.
Kipšić 1739. Manda siromašna udovica posjeduje mali vinograd.
Klapša 1753. Stjepan županijski pandur i poštar.
Klarić 1739-1813. 1748. Mato siromašniji obrtnik i grad. senator.
Klement 1739-1761 (Clementis). 1761. ud. Manda 4 st. 1810. Kle-
ment geometar i 1880. K.; čini se, da su to 3 različne obitelji.
Klepac 1753-1771 (Klepčević). 1753-1761. Nikola župan, listonoša
6 st. 1768. Marija djevojka 2 st.
Klopić 1753. Mijat županijski pandur.
Komerpaar 1739.
Komštek 1748. Jakob trgovac.
Kontra 1748-1783 (Kontrić). 1761-1779. Nikola ciganin 5, zatim 9 st.
1783. ud. Kata sama.
Košak 1754-1880 (Kozak). 1754-1768. Pavao 5, zatim 4 st.
Koturović 1728-1771 (Kotarević, Kuturović, Kotorović). 1728-1754.
Vid trgovac, 1761. 3 su kuće: Vid 4 st., Petar 2 st., Andrija 3 st. (Vid se
1728. priženio majstorici, a ne zna se, kojoj!) 1771. Ivo.

261
Krajačić 1745-1862. 1745. Benedikt sudski tajnik. 1783-1796. Vinko
crkveni desetinar 4 st.
Kraljić 1739.
Kromphauer 1748. Ivan bogatiji cipelar.
Kulašević 1739-1783 (Kulashevich, kulaš tur. = konj mišje dlake).
1768-1783. Ignacije 4, zatim 5 pa 3 st.
Lacković 1759-1818. 1800. Tomo krojač.
Ladnoković 1739. Pavo posjednik vinograda, iza njega siromašna
udovica.
Lerclienberger 1747-1771. 1747. Petar gradski sudac, 1748. on je
trgovac.
Letovanić 1723-1739 (Letovan). 1723. Grgo krojač.
Libitran 1754-1809.
Lipić 1738. Antun umro.
Luić 1748-1892. Ciganska obitelj posjeduje zemlju. 1761. ima u
6 kuća 25 st., 1768. u 6 kć 22 st., 1779. u 6 kć 26 st., 1783. u 6 kć 27 st.
Lukina 1748-1757. Jozo mesar.
Luković 1748. Andrija i Jakob trgovci.
Ljubetić 1725—1810. 1725. Stjepan student u Gracu smatra se Sla­
voncem. 1727. Josip gradski sudac. 1761—1771. Ivan 5 st.
Mačelja 1739.
Mačvanj 1739. Adam užar.
Maipurger 1739-1751. Štipan siromašniji obrtnik.
Malešić 1736-1871. 1736-1752. Petar, glavar obitelji, biskupski je de­
setinar, zatim župan. plem. sudac, ima svoj grb. Njegova žena ud. Manda
dobiva 1753. od županije mirovinu. 1779—1788. Petar njihov sin posje­
duje zemlju, ima 5, zatim 6 st. 1798. Alojz je obrtnik.
Maljevčak 1748. Pavo krojač (?).
Mandić 1748-1811. Obitelj je doselila iz Bačke, ima madžarsko plem­
stvo, potvrđeno 1801. 1748. Antun krojač. 1768. ud. Kata 3 st. 1779-
—1783. Ivana djevojka 2 st. Iz ove obitelji potječe đakovački biskup
Antun M.
Marašin 1757. Frano.
Marketić 1739-1892 (Market, Markotić). 1779-1783. Filip 4, zatim
3 st. 1785. Adam.
Matešić 1739.
Matijašević 1739-1824 (ili Jaust). 1768. Đuro 3 st. 1779. Mijo 3 st.
1779-1783. ud. Kata 5 st.
Matoković 1751-1854 (i Matković). 1756-1771. Antun mali trgovac
ima 9, zatim 7 i 5 st. 1779. Ivan 3 st., Blaž 4 st. 1783. Ivan mladić in-
kvilin 2, Blaž 5 st. 1816. 2 kuće.
Matošević 1748-1768. 1748. Frano krojač (?). 1761-1768. ud. Ana
4, zatim 3 st.
Mavrović 1739-1861 (Maurović). 1748-1783. Mato bogatiji krojač 7,
zatim 6, 3, 5 st.
Medved 1756-1761. Mato inkvilin samac.
Mikas 1739.
Mikulinović 1748-1768. Antun imućniji obrtnik 7 st.

262
Milčić 1751.
Milovina 1739.
Mitrošević 1751.
Moguš 1748-1851.
Mutlaković 1739.
NašiČanin 1739. Obitelj potječe iz Našica.
Nedošegović 1728. Štipan krojač.
Novosel 1752—1753. Luka podžupan dobio novo plemstvo 1744.
Omančić 1748-1804 (HomanČić). 1748. Andrija trgovac i Antun kro­
jač. 1754-1761. Andrijina udovica, a 1760-1782. Grgo krojač (?).
Otten 1747-1771 (Hotten). Hubert ili Hildebert bravar ili špoljarski
majstor piše hrvatskim jezikom.
Palinice 1748. Nikola mesar.
Pandžić 1756-1932. (Pancxich, Pangych; pandža tur. = nokat u ptice
grabilice). Franjo 1761. 8 st. 1768. 4 st., 1779. 6 st., a 1783. udovac
samac inkvilin, posjedovao zemljište.
Patak 1748-1757. Martin trgovac. 1757. Udovica.
Patković 1739-1771 (Patkov, Patak). 1739-1748. Martin krojač-
zatim trgovac. 1848. Jozo. 1761-1771. ud. Doroteja 5, zatim 3 st. Na­
slijedio ju je zet.
Patolić 1757. Antun.
Pauli 1754-1816. 1754-1761. Gerard 7 st. 1768-1771. Andrija 8 st.
1790-1796. Franjo cipelar.
Pavurica 1757. Lucija.
Perić 1753 (Pandurović?). Blaž županijski pandur.
Pešić 1739. Antun posjednik umro.
Petrmić 1739.
Petroković 1757. Udovica.
Pintarić 1748-1861. Matijaš je siromašniji, a Andraš bogatiji majstor.
1850. lončar.
Piščević 1739-1785. 1761-1783. Franjo 2, zatim 4 st.
Plučićl751.
Poljančanin 1748. Marić trgovac.
Ponikvar 1747. Bartol kovač.
Posziger 1754-1779. 1754-1771. Benedikt. 1779. Marija sama neu-
dana.
Potočnik 1739. Zidar.
Pruner 1748-1771. Dominik trgovac 5 st.
Pukanović 1759-1761. Nikola plemić, ima svoj grb, županijski činov­
nik i crkveni desetinar, 3 st.
Puretić 1731-1783 (Purić?). 1731. Miško krojač. 1768-1783. Jozo 3 st.
Pustajić 1739.
Puškarić 1736-1771. Mijo trgovac i crk. desetinar, 4, zatim 3 st.
Putas 1754. Jakob, Nikola i Brnjo.
Pusjeger 1754-1768. Benedikt stolar 4 st.
Pužić 1739.
Radić 1723-1813. 1779. ud. Justina 2 st., a 1783. je sama. 1786. Miko
krojač.

263
Rajlić 1739.
Rajtar 1739.
Rapinović 1739.
Ratašić 1759-1786. Andrija crkveni desetinar 7 st.
Renati 1738-1761. 1738. Karlo posjednik. 1761. Ana siromašna udo­
vica 6 st.
Renđulić 1751.
Ribičić 1753. Franjo županijski pandur. 1811-1816. novodoseljena
obitelj.
Rogović 1739-1892. 1761. Nikola 4 st. 1768-1779. Josip 3, zatim 7
st. 1783. ud. Ana 5 st.
Romić 1739.
Sabo 1751-1811. 1751. Josip župan, sudac ima svoj grb. 1771. ud.
Luci ja.
Sabolović 1756-1783 (Sabol). 1756. Grgo. 1779-1783. Andrija 5 st.
Salkulinović 1739.
Sandić 1739. Antun posjednik umro.
Seklić 1723-1761. Antun krojač, biskupski desetinar, 2 st.
Siger 1748-1757. Janko bogatiji obrtnik.
Sovčanin 1751.
Staklar 1748-1757. Marko imućniji obrtnik.
Steterović 1730-1736. Vinko krojač.
Stražemanac 1748-1768 (Straxemanacz, Strasseman ili Ivković). 1748.
Mato trgovac. 1768. Stjepan kovač 6 st.
Stržić 1739-1783. Ivan dobio plemićki naslov 1748., ima svoj grb,
župan podsudac, zatim župan, blagajnik i savjetnik. 1768. 6, 1779. 5,
1783. 4 st.
Šarac 1751-1812. 1751. Josip.
Šišo 1739-1758. (Šišin, Šišić).
Škugrić 1757. Udovica.
Sneperger 1742. Andraš umro. Drugo je Schneberger 1800-1822.
Stauber 1748-1870. 1748-1779. Vihelm cipelar inkvilin 6, zatim 3
st. 1777-1783. Ivan cipelar »majstorski sin«, inkvilin 4 st.
Štefanac 1752-1771. Đuro 3 st., osuđen na 30 batina!
Stuc 1754-1810 (Stucz). Đuro 5, zatim 6 st.
Schwartz 1739-1862.
Tadić 1728-1849. 1728-1861. Brnjo trgovac 10 st. i Martin imućniji
obrtnik. 1768. Marija djevojka sama. 1779-1783. Mato 3, zatim 4 st.
1804 Đuro.
Tomac 1754-1799 (Tomaškov). Miško 6 st.
Tomašević 1757-1879. 1757. župan, pandur. 1761. Đuro 4 st. 1779. u
3 kuće: Pavo 3 st., Stjepan 3 st., Ursula sama. 1783. Pavo 4 st.
Topalović 1757-1761. Antun 3 st.
Tošinica 1757. Udovica.
Tufekčić 1739.
Tumanović 1753. Đuro župan, pandur.
Vaktarić 1754-1884 (Vahtarich, Vacstarich, Voktarich). 1754-1779.
Jakob 4, zatim 5 st. 1783. Stjepan inkvilin neženja samac.

264
Valković 1757-1862. 1757-1783. Mato župan, sudac i prisjednik, ima
grb, 6, zatim 4 i 7 st. 1809. Juro stolar. 1816. 4 kuće. 1862. Ana.
Vincijanović 1739-X. 1761-1771. Toma.
Vinkler 1739-1861. (Winkler). 1748. Ivan mesar. 1754. Kristijan.
1761-1783. Ignacije mesar 1, zatim 3 i 6 st. 1761-1783. Karlo inkvilin
1, zatim 3 st. 1779-1783. Dominik mesar 2, zatim 5 st.
Viszinger 1756. Matija.
Vittman 1753-1776. Ivo župan, pandur, kasnije cipelar i Landmeister.
Vlahinić 1748-1874 (Vlainić). 1748-1783. Miško 4, zatim 5, onda 10
i 11 st. 1767-1783. Marin udovac 3 st.
Vojvodić 1757-1919. 1757. župan, pandur. 1716-1783. Ivo 5 st.
1779. drugi Ivo 3 st. 1783. ud. Helena 4 st. 1816. obitelj je razgranjena
u 6 kuća.
Volusius 1748-1753. Franjo župan, liječnik ima vlastiti grb.
Vrtlarić 1728-1771. 1728. Đuro krojač. 1771 Mara.
Vukotić 1748-1825 (ili Barčalić). 1748-1795. Franjo krojač 6, zatim
5 i 7 st. 1791. njegovi sinovi Jozo majstor i »majstorski sin« i Ivo koji
nije učio zanata.
Zgurić 1730-1761. 1730-1754. Ivan župan. plem. sudac i crkv. dese-
linar. ima plemićki grb. 1761. ud. Mara 3 st.
Zigel 1748-1754. Ignatija zidar.
Zillo 1748. Antun siromašniji obrtnik.
Zorić 1748-1783. 1748-1771. Grgo krojač 4 st. 1779-1783. ud. Ana
2 st., zatim sama. 1880. Zorac, druga obitelj.
Zubanović 1748-1851 (Zuban). 1748-1783. Jozo imućniji obrtnik.
1761. Bozo (Natalis) 7 st. 1768. ud. Marija 3 st. 1779. Anto. 1779-
-1783. Matija. 1779. u 3 kuće 15 st., 1783. u 2 kuće 12 st.
Žiger 1754-1832. 1754. Janko, 1779. Josip 4 st.
Živković 1739-1862 (Xivkovich). 1739. Franjo umro. 1761. ud. Pe-
tronila 3 st. i ud. Franjka 3 st. 1768. Marko 3, Ignacije 3 st. 1779-1783.
djevojka Barbara sama. 1796—1804. novodoseljena obitelj trgovca Jo­
vana Ž. iz Sombora.
Zuvić 1747-1754. Antun župan, podsudac ima svoj grb.

V.

DOSELJENE OBITELJI 1751/1760-1800.

Alberti(ć) 1796-1802.
Alić 1761-1768 (Ali tur. = muško ime). Mato inkvilin 2 st.
Amidžić 1776-1830 (amidža tur. = stric).
Andrian 1783. Ud. Suzana s 3 djece. Doseljena činovnička obitelj brzo
nestala.
Antolić 1786-1841. Nema veze s obitelji Antolović.
Arapin(ović) 1757-1815 (Harapinovich). 1768. Martin sa 7 st., 1783.
Lovro s 1 st.

265
Auer 1775-1823. Josip cipelar s 5 st.
Bakranović 1761-1763 (Bakran). Ivan kovač, rodom iz Vrbovca kod
Križevaca, dvostruki ubojica.
Balaš (Balashy) 1793-1862.
Balešić 1767-1890. Isto prezime u Sovskom Dolu.
Balog 1776-X. 1776. Pavao krojač (?) u hrvatskom cehu s 1 st. 1783.
ud. Kata s 1 st. i Toma inkvilin krojač u njemačkom cehu s 2 st.
Banđić 1761-1771 (Bantich). Jozo s 4 st.
Banić 1793-1890.
Bankarić 1788. Nikola krojač.
Banovac 1781-1812.
Barac 1793-1814. Inkvilin.
Baranović 1779-1816. 1779. 4 st., 1783. 5 st.
Bauer 1789-1819.
Baumgartner 1790. Jakob.
Beđeć 1761 (bedel tur. = zamjenik). Antun s 2 st.
Bedovac 1761-1768. 1761. 4 st.. 1768. u 2 kuće 7 st.
Bendl 1761. 2 st.
Benković 1756-1785.
Berić 1761. Ud. Manda s 2 st. 1832-1866. novodoseljena obitelj B. S
tim prezimenom ima obitelj i u Ruševi.
Bernić 1787-1887. Krčmar.
Bif 1799-1816 (Buff). Antun županijski pristav.
Bilmajer 1784. Došao iz Falačke u Njemačkoj.
Blagojević 1771-1815. 1779-1783. Petar s 2 st.
Blagušević 1768-1814.
Blašković 1761. Ivan s 2 osobe.
Blažeković 1780-1796. Nikola krojač(?). 1862. druga je obitelj B.
Blažetić 1761-1808. 1761. Mato s 9 st.
Bobošević 1767-1779. 1767-1771. Petar, 1779. ud. Manda 2 st.
Bori 1761-1771. Mato 1761. s 8 st., 1768. st 6 st.
Borianović 1761. Baltazar sa 7 st.
Borkotić 1761. Đuro s 9 st. Kasnije ih više nema.
Borošić 1786-1841
Bosanac 1768-1771. Antun s 4 st. 1880. druga obitelj s tim prezime­
nom.
Božević 1761. Antun s 4 st.
Božić 1780-1862. 1780. Antun ciganin inkvilin s 4 st.
Brajdić 1783-X. 1783. Mato neženja.
Branjeković 1768. Ivan inkvilin samac.
Brčiriac 1751-1814. Obitelj se zove i Sekovanić. Doselila je iz Brčina
kod Pleternice. 1761. Mato s 2 st.
Brezovac 1762-1814 (Brizovac). 1783. Marin neženja samac.
Bridić 1790-1814. 1790. Miško cipelar.
Britvec 1766-1838 (Britvić). 1768. Nikola s 1 st. 1795. Đuro sedlar.
Brolić 1783 (Brolich). Šimun inkvilin s 3 st.
Bruner 1761-1800. Dominik 4 st. Ivan i Franjo krojači.
Buesić 1761. Benedikt s 3 st.

266
Bunjik 1798-1862. Plemstvo podijeljeno 1717. Grgi.
Busko 1771-1783 (Bocko). Pavao 1779. s 6 st., 1783. s 5 st.
Butković 1761-1800. Tadej 1761. s 4 st., 1768. s 5 st. Ud. Helena
1779. s 5 st., 1783. s 3 st. 1791. Juro mesar.
Buzdovanović 1786—1820 (buzdovan tur. = kijača, topuz).
Carević 1770-1862.
Cavrić 1783-1813. 1783. Mijo invkilin samac. Obitelj C. ima i u Ple-
terničkim Mijaljevcima.
Cedler 1779. Ivan inkvilin samac.
Ciglar 1771. Prazna kuća, obitelj nestala.
Cincinović 1757-1880 (Cincin). 1761. 6 st., 1772. 2 st., 1783. 3 st.
1808. Mato krojač (?).
Coller 1797-1813.
Colner 1798-1800. Toma pekar.
Conar 1779-1800. 1779. 4 st., 1783. 8 st.
Crnčević 1751—1783. Tomo 6 st., zatim 5, onda 7 i opet 6 st.
Crnolatac 1782. Đuro krojač(?).
Cvek 1761-1849 (Zwoek, Zvek, Zvekić). 1779. 2 kuće: Mato krojač
samac, Franjo kolar s 2 st. 1783. Mato 2 st. 1761-1775. Ignac krojač.
Calogović 1768-1937. 1796. Antun.
Cekovac 1779-1813. Stjepan 1779. s 1 st., 1783. s 3 st.
Čevizović 1761-1870 (Cseviz, Cević). 1761-1771. Antun s 4 st. 1862.
obitelj je razgranjana u 2 kuće.
Čikac 1768. Stjepan inkvilin 2 st.
Coašić 1763-1867. 1796. Mato. 1862. Reza ima 2 kuće.
Čoka 1773-1845. Plemićka obitelj doselila iz Madžarske, iz Kis Patty
u varšavskoj županiji. 1779—1783. Ivan plemićki sudac kod požeške žu­
panije ima 3, zatim 4 st.
Čoklić 1761-1771. 1761-1768. Matej 3 st., 1771. iza njega siročad.
Čukelj 1780-1815.
Cupić 1757-1814. Ignacije posjednik 1768. 4 st., 1779-1783. 5 st.
Čuturić 1771. Stjepan.
Damjanović 1768-1771. Jakob 3 st.
Delimanić 1799. Gabriel župan, podbilježnik.
Dervenski 1780-1825.
Dević 1761-1812. 1761-1783. Grgo 6, zatim 5 st.
Dietrich 1779-1783. Đuro inkvilin 2 st.
Ditković 1775-1783. Andrija krojač(?) 4 st. zatim 5 st.
Dobra-sreća 1761. Martin 3 st.
Dobrotinić 1779-1814. 1779-1783. Marko 5 st.
Doktorović 1796-1802 (Janković). Pavao 1796-1802. Đuro dobio ple­
mićki naslov.
Doletijević 1761-1771. 1761-1768. ud. Stanislava sama. 1771. Franjo.
Dolinić 1792. Gimnazijski profesor.
Dragičević 1774-1816.
Draskovic 1761-1820.
Dražanović 1782—x. (Draženović' Dražančić).
Dražić 1776-1825.

267
Drvenkorić 1771-1816 (Drvenkarić). 1771. Mato lončar. 1779. Lovro
2 st.
Dubenik 1781-1870. 1806. Đurko krojač(?).
Dumba 1771. Cincarska obitelj. Orka je drugo ime.
Dušić 1768. Ud. Ana 3 st.
Đenep 1779. Udovica.
Đuratović 1790. Lazo.
Đurković 1783. Marin 4 st.
Engstler 1786-1816.
Erlinger 1762-1862. Andrija, blagajnik požeške županije, dobio plem­
stvo 1793.
Fabijan 1783-1907. 1808. Antun bačvar. Nasljednik 1850. bačvar.
Fandl 1765-1822.
Farbašić 1777-X.
Farkaš 1765-1814. Plemićka obitelj dobila plemstvo 1690., doselila iz
željezue županije u Madžarskoj. 1765. Pavao županijski plemićki pod-
sudac.
Fast 1786. Mijo cipelar.
Fergie 1777-1810. 1807. Josip gradski fizik
Ferković 1771-1901. 1771-1783. Grga posjednik 5, zatim 6 st. 1849.
u jednom dijelu naslijedio Ninković.
Fernac 1777-1813.
Fiedl 1779. Ignacije inkvilin samac.
Firnizer 1798-1800. Sapundžija.
Fišer 1783-1882. 1783. Ivan Andrija 2 st.
Flekner 1768. Josip.
Fon 1779. Pivar.
Forgač 1795. Josip krznar.
Fraj 1768-1779. Marko 2, zatim 3 st.
Frantz 1783-1816. Melkior 3 st.
Frković 1776-1850.
Furl 1784. Urar.
Gager 1771. Andrija.
Galović 1780-1880.
Gardijanović 1761-1768. 1761. ud. Margareta sama, 1768. ud. Klara s
3 st. Možda je to jedna grana obitelji Gvardijan, odn. Babukić?
Gašić 1751-1800 (Borjanović). Obitelj posjeduje zemlju, naslijedila je
Papića. 1771. 3 su kuće: Antun s 2 st., Josip s 3 st., ud. Lucija sama.
1799. Franjo bačvar.
Gašparić 1799-1800. Obitelj GaŠparović dosela je kasnije.
Gieness 1771. Franjo.
Glavić 1768-1771. Ivan s 1 st.
Glavović 1768. Antun s 3 st.
Golić 1785-1821.
Gorinka 1771. Apolonija djevojka sama.
Gosparić 1782. Đuro.
Graf 1770-1835. Kirurg, gradski vijećnik.
Grbić 1761. Samac.

268
Grdešić 1779-1880 (Grdašić). 1810. inkvilin.
Grinvald 1793-1850.
Groshaim 1768. Ulderik inkvilin s 2 st.
Groskopf 1791-1820.
Grusz 1796-1816. Matija.
Gutman 1794-1810. Inkvilin.
Hadrovčević 1779-1783 (Adrovčević). 1779. Blaž s 2 st. 1783. ud.
Marija s 1 st.
Hađrović 1779-1783 (Adrović). Pavao 1779. s 2 st., 1783. s 4 st.
Hajdar 1774-1813. 1813. bačvar udružen u njemačkom cehu.
Hajdinović 1791-1843. 1811. Mato lončar.
Hajmb 1761-1868. (Haim, Heimb). Petar pekar ima 1761 6 st., 1768. 5,
1779. 4, 1783. 3 st.
Han 1785. Obitelj je doselila iz Vaiseburga.
Hanel 1779-1800. 1783-1796. Jakob s 1 st.
Hasel 1777-1815. 1800-1804. Franjo stolar.
Hauer 1764-1816.
Heidfogel 1793-1850.
Hercog 1765-1783. Mijo inkvilin 2 st.
Herman 1791-1862. 1805. bačvar.
Hešin 1784. Ana je došla iz Austrije.
Hochberger 1779-1783 (Hexperger). Petar inkvilin s 1 st.
Holjević 1779. Josip inkvilin samac.
Hort 1779-1783. 1779. Josip inkvilin 4 st., 1783. Jakob 4 st.
Hremić 1788. Antun posjednik.
Hruška 1783-1860. 1783 Florijan inkvilin, 2 st.
Huber 1761-1790. 1761. Ivan 5 st. 1771. njegova djeca siročad. 1755-
1790. Šimun stolar 4 st.
Ilkić 1768-1780. Đuro 1768. 2 st., 1779. 4 st.
Ivanček 1790-1821.
Iverović 1786-1823.
Ivinović 1767-1807.
Ivković 1771-1821 (Stražemanac). Obitelj je došla iz Stražemana. 1771.
su 3 kuće. 1779. u 2 kuće: Antun 4 st., Stjepan 5 st., 1783. Antun 5,
Stjepan 4 st.
Ivšić 1767-1862.
Jagar 1761-1768. 1761. Martin 3 st., 1768. ud. Kata (Jagarica) 2 st.
Jainić 1761. Ud. Helena 5 st.
Jakičić 1783-1799. Josip udovac samac, kasnije oženjen.
Jakob 1775-1840 (Jakab). Obitelj je doselila iz Broda na Savi.
Jalžetić 1782-X
Janoš 1785-1816. Obitelj je došla iz Lešća kod Karlovca.
Javorski 1786-1849.
Jelenac 1799-1783. Mato 4, zatim 2 st.
Jelančić 1761. Ud. Marija 2 st.
Jelić 1790-1864.
Jeraj 1775-1823.
Ježević 1771. Dječak, siroče bez roditelja.
269
Jošić 1768-1810. (Joshich). Mato 5 st.
Juković 1761. Stjepan 4 st.
Jurak 1783-1816.
Jurašić 1761-1838. (ili Kos). 1761. Marko 3 st., 1768-1783. Magda 4,
zatim 3 st.
Juričić 1761-1783. Nikola 1761. 2 st., 1768-1779. 3 st. 1783. ud.
Magda 2 st.
Kaiser 1779-1811. Biskupski desetinar.
Kalafadžić 1761-1856 (Kalafacxich). Andrija 1761. 4 st., 1768. 6 st.,
1783. 4 st.
Kallay 1790. Dragutin županijski pristav.
Kargel 1796-1800. Mijo krojač.
Karimanović 1761-1771 (Kariman). Mihael 2 st.
Karlović 1761-1783 (ili Plivelić). 1761-1768. Đuro 4 st., 1779-1783.
Filip 4 st.
Karner 1788-1862. Prodao je svoj posjed Špandoviću.
Carnioli 1768. Inkvilin 2 st.
Kasapović 1778-1880 (Kasapić, kasap tur. = mesar).
Kašajac 1783. Marko 4 st.
Katarđović 1764-1783. Mijo crkveni desetinar ima svoj pečat i grb.
1779-1783. 3 st.
Cattinelli 1783.-1849 (Katineli). Ivan liječnik inkvilin ima 1783. 6 st.
Kazzaljević 1761 (kaza tur. = okolina). Petar 7 st.
Kazazević 1761-1784 (Kazazeb). Ud. Matijana 1761-1779. sama, 1783.
2 st. 1784. je umrla.
Kečkeš 1769-1802.
Kek 1779-1800. Martin inkvilin 1779. 3 st.
Kelbing 1771. Udovica Ivana.
Kelner 1779. Gerhard 2 st.
Keljar 1761-1816 (Kelihar). 1761. Nikola kovač (rođen je 1710.) 6 st.
1768—1783. ud. Helena ima 5, zatim 3 i 2 st.
Kerner 1786-1810. Gašpar ljekarnik.
Kitonić 1779. Martin inkvilin 5 st.
Kladarević 1771-1849.
Klaubić 1761. Ivan 4 st.
Klaufer 1768. Josip 2 st.
Klemenović 1779-1783. 1779. ud. Helena inkvilina 3 st. 1783. Lucija
djevojka inkvilina 2 st.
Klisner 1799. Vencel majstor.
Klobučar 1773-1952.
Kocian 1761. Ud. Helena 3 st.
Kodel 1768. Ivan 4 st.
Kojkić 1761-1873. 1768-1783. Mato inkvilin 3, zatim 6 st.
Kolarević 1790-1879.
Kolundžić 1751-1808 (Kojundžić, kolindžija, kujundžija ili kulundžija
tur. = zlatar). 1761-1768. Antun 5, zatim 4 st. 1779. ud. Lucija 3 st.,
a 1783. sama.

270
Kopunović 1763-1864 (Kopun). 1768. Blaž 2 st. 1779-1783. Mijo sam,
zatim 2 st.
Koren 1797-1892.
Kormendi 1796-1880.
Kostajničanin 1757-1775. Obitelj je doselila iz Kostajnice. 1768. Antun
4 st. 1775. Andrija bačvar.
Koturaš 1761-1783. 1761. Lucija 3 st. 1768. Tomo 4, Marko 3 st. 1779.
ud. Ana 2 st., a 1783. je sama.
Kožić 1761. Magdalena sama. 1825. druga obitelj pod istim prezime­
nom.
Krajcer 1768 Josip 4 st.
Kraljević 1779-X. Obitelj je iz Bosne došla u selo Dragu kod Straže-
mana. Plemstvo joj je potvrđeno 1694. 1779. Mato inkvilin samac, do­
selio iz Drage u Požegu, gdje se obitelj 1816. razgranjala u 5 kuća. Iz
nje potječe književnik Miroslav, koji je u Požegi osnovao tiskaru i po­
krenuo književni časopis »Slavonac«.
Kramarić 1757-1807. 1761. Mato 5 st. 1779-1783. Marin samac.
Kraner 1775-1779. Đuro došljak krojač 5 st.
Krašo 1779. Josip došljak 3 st.
Krbavac 1779-1783. Mato 4, zatim 3 st.
Krčmarić 1779.
Kremić 1769-1816.
Krotac 1782-1862.
Krpez 1777-1783. Plemićka obitelj iz Dubranca u Turopolju. Ivan
ima 2, zatim 3 st.
Krus 1783. Mato 2 st.
Kučmović 1786-1822.
Kuduzović 1768 (Kudus tur. = bijes, ime topa). Mato 4 st.
Kuđek 1777-1804.
Kugelbauer 1793-1800.
Kukel 1779-1783. Ivan Đuro 3, zatim 4 st.
Kukovac 1779-1810. Josip 5 st.
Kulundžić 1768-1810 (Kulunčić). 1768. Antun 4 st., 1779. 3 st., 1783.
je sam.
Kunić 1779-1825. 1779-1783. Stjepan 5, zatim 4 st.
Kunštek 1779-1783. Ivan 3, zatim 4 st.
Kuntić 1761. Ivan 4 st.
Kuzmić 1761-1815. 1761. Mato 3 st. 1779-1783. ud. Bara 4, zatim
3 st.
Lac 1776-1823 (Latz). Mlinar.
Lalić 1779-1783. Mijo 4 st.
Lamgruber 1775—1783. Đuro inkvilin opančar 5 st.
Langa 1780-1816. Franjo gimnazijski profesor.
Latinović 1788. Lovro posjednik.
Lazarić 1782-1796. Konstantin.
Lechmaer 1764—1814. Inkvilin.
Lemic 1786-1881. Cipelar.
Leskovac 1768-1816. Mato 3 st.

271
U n d e r 1761-1814. 1761-1783. Ivan pekar 7 st. 1798. Antun pekar.
Lisičak 1771. Luka.
Liskovac 1771. Mato.
Lobbe 1774-1909. Pivar, svilar.
Loos 1771-1813. 1778-1783. Josip mesar 4, zatim 6 st.
Lukičić 1771-1813. 1771. Natalis.
Mačvanj 1793. Adam užar.
Mađinović 1779-1783 (Maginovich). Ivan 6, zatim 7 st.
Maglatić 1768-1850. 1768. Andrija inkvilin 3 st. 1779-1783. Mijo 3 st.
Mainhard 1763-1816.
Maj 1779-1785. Ivan inkvilin 4, zatim 5 st.
Majer 1761-1783. 1761. Antun 4 st. 1768. Mijo inkvilin samac. 1781.
Đuro mesar. 1783. Martin 3 st. 1862. novodoseljena obitelj M.
Majetić 1761-1870. 1761. Jakob 4 st. 1779-1783. ud. Kata 5, zatim
6 st.
Majetin 1768. Ud. Ana sama.
Makaranović 1771-1814 (makare tur. = skele). Ud. Barbara ima 1779.
3 st., a 1783. je sama.
Mandekić 1761. Vid 3 st.
Manojlović 1796-1862.
Mantel 1771-1776 (Mandel). Jozo bačvar.
Manjarić 1779-1783. Mato 5, zatim 3 st.
Marjanović 1762-X.
Marković 1797-X.
Martinašević 1800-1862.
Mataković 1796-1822. Mijo.
Matić 1751-X. 1761-1783. Pavao M. ili Sumalić 7 st. 1771-1783. Grgur
1 st. 1796-1814. M. ili Živković, drugi M. je inkvilin. 1801. Ivan cipelar.
Matušić 1768 (ili Vitmarić). Franjo 7 st.
Meanović 1797.
Medvedski 1779-1785. Đuro župan, tajnik, inkvilin, 2, zatim 3 st.
Meknšar 1779-1811 (Megussar). 1779-1783. Josip 4 st.
Mihanović 1761-1849 (Mianovich). 1761-1783. Stjepan kovač 5, za­
tim 6 st.
Mijađiković 1779-1849 (Miacxikovicb ili Popović). 1779-1783. Nikola
5, zatim 3 st.
Mijanović 1768-1783 (Mianovich). Stjepan 6 st.
Mik 1771-1783. Obitelj je naslijedila Lukačevićev posjed. 1771. Ivan.
1779-1783. ud. Kata sama.
Mikadinović 1761. Franciska djevojka 2 st.
Mikić 1779-1783. Mato inkvilin 1, zatim 2 st. 1880-1892. novodose­
ljena obitelj M.
Milašinović 1761. Petronila 3 st.
Milon 1777. Ivan staklar.
Milovan 1790. Tadija stolar.
Miljević 1761-1862. 1761. Nikola 3 st. 1762-1783, Pavao krojač(?) 4,
zatim 7 i 9 st.
Mlađenović 1785-1854 (Mladen). Čizmar. 1816. su 3 kuće.
272
Monti 1761-1783.1761-1779. Josip 2, zatim 3 st. 1783. ud. Marijana 2s.
Moslavac 1761-1768. 1761. Ignacije 3 st. 1762-1768. Ivan crkveni de­
setinar, ima pečatnik i grb, 4 st.
Muđrovčić 1768-1880. 1768-1771. Grgur 3 st. 1779. ud. Kata 3 st.
1796. Josip gradski vijećnik.
Muljević 1790-X 1790. Malija stolar.
Munčevie 1761-1771. 1761. Đuro 4 st. 1771. njegova udovica.
Mustač 1784. Obitelj je doselila iz Oborova kod Zagreba.
Muzler 1791-1816. Šimun stolar.
Mužević 1761-1810.1761. Antun crk. desetinar samac, 1768. 3 st., 1779
6, 1783. 5 st., 1796. gradski senator.
Nagy 1781—1825. Plemićka obitelj došla iz Szabad Szent Kiraly u Ugar­
skoj. 1781—1790. Emerik inkvilin, župan, blagajnik, zatim odvjetnik žu­
panije, 5 st.
Naivert 1791-1862 (Neuwvith). 1791. Albert kolar.
Netter 1788. Ivan posjednik.
Nikić 1761. Đuro inkvilin 4 st.
Nikitić 1795-1816. (Nikičić).
Novak 1779-1880. 1779. Mijo inkvilin 2 st. 1820. Franjo cipelar.
Olber 1779. Franjo inkvilin samac.
Oršulić 1761-1816.
Ošbotić 1768-1779. Martin inkvilin 4, zatim 7 st.
Ožanić 1785. 1862. možda druga obitelj O. preuzela posjed od obitelji
Đurašin.
Pacuga 1768. Ivan 3 st.
Pakerčanac 1757-1771. Udovica, možda došla iz Pakraca.
Palenšćak 1776-1804 (Palešćak). Josip crk. desetinar 5, zatim 6 st.
Panđurović 1761-1771. 1761. Mato 4 st., Blaž 4 st. Možda samo drugo
ime za obitelj Perić.
Papei 1761-1816 (Papak). Ivan inkvilin 3, 7 pa 6 st.
Paprik 1785. Obitelj doselila iz zapadne Hrvatske.
Pavišić 1792-1892.
Pavunović 1768. Jakob 4 st.
Pečenjak 1761-1783 1768. Ivan 3, 1779. Filip 4 i ud. Franjka 2, 1783.
ud. Josipa 2 st.
Pečurović 1764-1816.
Peer 1785. Mlinar.
Peha 1779-1816 (Peharić). 1779. Ivan Đuro inkvilin 2 st.
Peičić 1783-1924. 1783. Mato župan, sudac 2 st., dobio plemstvo 1793.
Obitelj je preselila u Zagreb.
Perger 1751-1779. 1751-1768. Franjo 3 pa 4 st. 1779. ud. Kata sama.
1862. novodoseljena obitelj P.
Person 1783. Jakob 5 st.
Peterson 1777-1783. Benedikt stolar 2 pa 3 st.
Pikal 1798-1862. Bravar.
Platušić 1785. Obitelj je doselila iz Zagorja.
Plivelić 1761-1862. 1761. ud. Helena 8 st. 1768. Toma 5 st. 1771. Filo.
1779-1783. ud.Ana 4 st., zatim 3 st. 1788. Nikola posjednik. 1862. Kata.

18 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 273


Pogledić 1783. Đuro mladić inkvilin sam.
Pokajsen 1771-1783. Ud. Ana 4 pa 3 st. Ignacije kanonik u Zagrebu.
Poljak 1776-1816. 1776-1783. Luka krojač 3 st.
Popić 1761. Grga 4 st.
Porčić 1761-1810. 1779. ud. Marija 5 st. 1783. Mato 5 st.
Pošer 1779-1783 (Poscher). Josip inkvilin samac, bivši isusovac.
Potolić 1768. Antun činovnik 5 st.
Pozojević 1761-1785 (Pozoevicb). Mato 7, 5 pa 3 st.
Praidelsperger 1779. Ud. Marijana 2 st.
Pratzner 1768-1783 (Pratner). Franjo 4, zatim 3 i opet 4 st.
Prebendar 1771-1880 (Prevendar). 1771-1779. Jozo 6 st. 1779-1783.
Đuro 4 st. 1795. Nikola bravar.
Prebiga 1779-1849 (Prebeg). Obitelj je došla iz zapadne Hrvatske.
1779-1783. Đuro 4 st. 1795. Nikola bravar.
Predrijevac 1761-1783. Obitelj je doselila iz Predrijeva kod Našica.
Miško 5 st
Prigelmaier 1800-1862. Mlinar.
Prigorac 1779-1883. Đuro 3, zatim 2 st.
Pruk-Mayer 1779-1783. Ivan inkvilin 5, zatim 3 st.
Pušak 1798. Franjo županijski fizik.
Putrić 1779.
Radinović 1773-1811. Đuro 4 st.
Radišović 1757-1771. Siroče kći pok. Ivana.
Radočaj 1779-1880. 1779. Jozo inkvilin samac. 1783. 3 st. 1779. još
i Petar inkvilin samac.
Rađonić 1761 Mato 2 st.
Radovčić 1768. Ivan 4 st.
Rainpocher 1768-1813 (Rainbacher). Karlo licitar 1768. 2, 1779-1783.
6 st.
Rajković 1783-1880. 1783. Sjepan 3 st.
Rajsinger 1786—1797. Ivan gradski bilježnik.
Rakijašić 1783-1816. 1783. ud. Kata 6 st. 1788. Andrija posjednik.
Rieger 1783. Jakob cipelar inkvilin 3 st.
Riffer 1788-1849. Lovro užar, gradski vijećnik. Trgovačka obitelj.
Rihtarić 1800-1850. Zlatar.
Rimskar 1779. Nikola inkvilin, neženja, samac.
Ring 1779-1784. Ivan šintar (canicida) 3 st.
Risković 1799.
Rister 1791. Lovro užar.
Rithober 1785. Đuro bačvar.
Rođek 1795-1816. Pavao lončar.
Romzović 1761. Mato 5 st.
Ropp 1775-1881. (Roop, Rapp). Antun inkvilin, posjednik, nadzornik
bolnice, 5, zatim 6 st. 1809. Kirurg.
Ros 1779. Valent inkvilin, neženja, samac.
Rot 1779-1807. Andrija inkvilin (rotarius Iesuitarum) 2 st.
Rotter 1779. Wolfgang inkvilin 2 st.
Ruska 1796-1850.

274
Ružička 1779-1850. (Ruxicska). 1779. Florijan mesar, inkvilin, samac.
Sabelić 1761. Đuro 3 st.
Sabljarić 1771. Ud. Manda.
Salamon 1775-1783. Kristofor krojač 2 st., zatim udovac samac.
Sebastijanović 1757-1771. Luka, kasnije Ana djevojka 2 st., zatim ona
sama.
Selička 1783. (Selić?). Ud. Julija inkvilin sama.
Seliškar 1779-1811. Josip 4, zatim 8 st.
Sencl 1761. Antun inkvilin 3 st.
Sičić 1788. Ivan posjednik.
Sirković 1761. Luka 3 st.
Sisek 1771 (Szieszek). Aleksije.
Sislinger 1761. Franjo 2 st.
Slipac 1761. Ivan 3 st.
Slovinac 1768-1783. Ivan 4, pa 3 st.
Smodila 1783. Mato inkvilin 3 st.
Smola 1791-1798. Ivan bačvar.
Sokić 1771. Marko krojač(?) uzeo udovicu.
Sokol 1761. Martin 2 st.
Sokolić 1761. Antun 2 st.
Spišić 1783-1790. Plemićka obitelj »de Japra«, doselila iz Blatnice
kod Karlovca, plemstvo joj potvrđeno 1502. 1783. Kristofor inkvilin 5 st.
Stanković 1761.
Stivernik 1779-1783. Mato inkvilin samac, zatim 3 st.
Strmola 1800.
Stručić 1799-1862. 1799. Martin uzeo majstoricu za ženu. 1815. Đuro.
Schaffer 1800. Franjo staklar.
Šagarac 1775. Juro bačvar.
Schager 1775. Josip cipelar.
Šapel 1783. Nikola inkvilin 4 st.
Scharenđorfer 1800.
Scharnotzy 1783-1839 (Sharnoci). Josip inkvilin 3 st.
Scheffer 1782-1816 Adam krojač 2 st.
Šeklić 1768. Ud. Ana 3 st.
Šešek 1779. Ud. Marija 3 st.
Šikonja 1779-1825. 1779. Ivan 6 st.
Šiprak 1761.
Širša 1776. Anton mesar.
Šclmialz 1791. Ivan krojač.
Schmolinger 1768-1792 (Schmoltzinger). Karlo krojač 4, zatim 5 st.
Schnađiz 1775. Stolar.
Šnajder 1757-1771. Joseph, zatim Ignacije.
Šnidić 1771-1783 (Šnedić). Antun 2, pa 3 st.
Šokić 1761-1779 (Ssokich). 1761. Mara 4 st. 1768-1771. Marko 2 st.
1779. ud. Helena 3 st.
Šot 1768.
Špan 1771. 2 kuće: Marija, Ivan.
Špear 1800-1821.
Scbpect 1775. Andrija inkvilin 5 st.
275
Šporčić 1761-1870. 1771-1783. Blaž posjednik 7 st. 1788. Ivan maj­
stor. 1862. Manda.
Spot 1776-1785 (Spot). Ivan bačvar 2, pa 4 st.
Špotsa 1791.
Špun 1763-1837. 1768. Ivan zidar 2, zatim 6 st. Druga valjada obitelj
s istim prezimenom dobila plemićki naslov 1862. Iz nje potječe Miroslav,
koji se istaknuo u javnom i kulturnom životu Požege.
Staidel 1775-1796. Venceslav krojač 2 st.
Staun 1768-1779. (Staunik). 1768. Leonard 2 st. 1779. ud. Marija 2 st.
Steger 1778-1796 (Stoger). Antun staklar 4 st.
štefančević 1779-1800 (Štefanović). Andrija 3 st. Franjo krojač
Strobl 1787-1816. (Strobl). 1767-1800. Martin mesar, 1790. Pavao ci­
pelar.
Stukel 1768-1771. Josip 2 st.
Stumerger 1779-1799 (Strinager?). Ivan inkvilin samac.
Šutić 1800-1810.
Švegel 1768-1771. Pavao i iza njega njegova udovica.
Švoma 1796-1816. Martin.
Tabaković 1779-1849. 1719-1783. Josip 2. pa 3 st.
Tancoš 1800-X. 1800. Toma staklar
Teller 1779. Matija 4 st.
Thaller 1779-X. Pavao član lajk i apotekar u isusovačkom kolegiju
u Požegi do 1773., kad je isusovački red raspušten. Zatim je osnovao u
Požegi obitelj, koja ima 3779—1783. 6 st. Obitelj je u novije vrijeme
preselila u Zagreb.
Tiler 1768-1783. 1768. ud. Helena 2 st. 1779-1783. Marija samac.
Tomičević 1768-1825 (ili Ljubić). Josip 3 st.
Topalović 1761-1823.
Trajhon 1761-1783.. 1761-1779. Đuro 6, zatim 8 st. Marija dje­
vojka inkvilin sama.
Treger 1761. Rikard samac.
Trinkler 1775. Dominik mesar.
Trnačić 1761-1880. 1761. Mijo 7 st. 1768-1783. Mato 3, pa 6 st. i ko­
načno 8 st. 1779. ud. Franjka 6 st. 1783. Toma posjednik 7 st.
Vačić 1798-1864. Krznar.
Valentić 1783-1811. Šimo.
Valjačić 1779.
Varačić 1783-1788. Andrija 4 st.
Veitner 1798. Andrija pekar.
Velaić 1773.
Vertciarić 1761.
Vidović 1757-1783. Ivan 3 st. 1862. možda druga obitelj V.
Viod 1779. Ivan došljak 4 st.
Vitmarić 1771-1779. Ud. Marija 4 st.
Voćiiiović 1764-1850 (Voćinčić, Voćinkić). Obitelj je doselila iz
Voćina. Marko bravar 5, 2, onda 3 st.
Vojnić 1761-1856 (ili Vojvodić). 1761. Ivan 4 st. 1771. Ilija. 1779-
-1783. Petar 5 st. 1816. 3 kuće.

276
Volhietter 1771. Ignacije.
Vranić 1779-1811. Matija 4, pa 3 st.
Vraniković 1779-1783. Ivan inkvilin 3, pa 6 st.
Vrbanić 1784-1816. Doselio iz zapadne Hrvatske.
Vrhovec 1779-1783. 1779. Andrija inkvilin 3 st. 1783. ud. Ana Marija
inkvilin.
Vučinčić 1775-1784. Marko staklar.
Vukmanić 1771. Ivo inkvilin živi u kući obitelji Fraj.
Zagorac 1785-1816.
Zdelar 1783-1862 (Zdelarović). Josip 2 st.
Zengevall 1790—1813. Županijski sudac i bilježnik.
Zlodić 1783-1839. Stjepan inkvilin samac.
Žagar 1779. Josip 5 st.
Žerjavić 1779-1858. 1779-1796. Stjepan 8, zatim 9 st. 1800. Frano.
Žinić 1771. Ambrozije inkvilin u kući nekoga Šimuna.
Žirković 1761-1783. 1761-1771. Luka 3 st. 1779-1783. ud. Barbara
sama.
Živec 1800-1832.

DOSELJENE OBITELJI 1801-1900


Abzac 1899. Baumgartner 1863-X.
Aczić 1856-1860. Bebić 1884.
Adamek 1844-1881. Beda 1896.
Agić 1850. mesar. Bedeković 1862-1880.
Albig 1807-1867. Begović 1808-1845.
Aleksić 1894-1932. Belak 1892-X.
Altabas 1831-1851. Belaš-Vukosavljević 1896.
Alvanić 1856. Benakić 1881-1899.
Amhof 1804-1862. Bencetić 1827-1909. čizmar.
Anđraški (Andraško) 1837-1862. Benčić 1822.
Anić 1826-1836. Benda 1856.
Antunović 1832. Bender 1884-1886.
Arnold 1816. Benger 1862.
Ašenbrajter 1857-1859. Benko 1857.
Beran (Beranek) 1810-1894.
Bachman 1880. Berec 1882-X.
Bađer 1880. Berelz 1881.
Bakarčić 1881. Berger 1829-1938.
Bakoš 1853. Berić 1832-1866. opančar.
Baltic 1826-1870. Beršek 1899-19 . . .
Barac 1899-19 . . . Beršler 1870. tokar.
Baranović 1818-1899. Bertić (Biertić) 1810-1850.
Barčić 1889. Bertolan 1805-1887.
Barković 1884. Bertoly 1842.
Bartušak 1894. Bešlić 1815-1862.
Barunović 1891-1899 Bešta 1881-X.
Barutany 1818-1819. Bićan 1862.
Bastaić 1862. Binder 1808-1836.
Bašok 1816. Bjelokapić 1886-X.
Bauček 1858. Blažeković 1884-1924.
Bauholtzer 1891. Blažieević 1885-1886.
Bauman 1881-1898. Bobinac 1889.

277
Bogdanović 1889-X. Danić 1835-1846.
Bogić 1850-1873. trgovac. Dani(e)lović 1836-1862. Danas druga
Bogović 1891-X. obitelj D. u 3 kć.
Bohanec 1842. Dasović 1890.
Bbhm 1806-1867. Delač 1888-1898. Danas druga obitelj D.
Boli 1859-1861. Delavac 1890.
Bonek 1885. Demeter 1884.
Borš 1808-1862. Denk 1886-1908.
Boosshardt 1838. Derdić 1862-1881.
Bosanac 1882-1890. Desić 1848-1858.
Bošek 1892-X. Deutsch 1884-X.
Bošnjak 1900-X. Dikovec 1851-1857.
Bouček 1888. Dinger 1850. krojač.
Božić 1850-X. Ditz 1808-1862.
Bračić 1842-1847. Dokšaj 1900.
Brajnić 1862. Dolanski 1883-1889.
Breitenfeld 1881. Dolički 1881-X.
Brkanić 1800-1862. Domanković (Domankošić) 1816.
Brlaković 1812-1836. Domitrović 1816.
Brnić 1826-1896. krčmar. Domjan 1840-1900.
Brodanović 1862. Dona 1894.
Broz 1884. Dorbolo 1806-1873. puškar.
Brozović 1862-X. Dorić 1882.
Bruker 1881-1885. Dorotić 1851-1857.
Bukvić 1889. Dragišić (Dragičević) 1862.
Bunčić 1850-1862. Draženović (Dražančić) 1862-X.
Busnovac 1862-1887. Dražić 1884-X.
Butorac 1889-X. 4 kć. Drobni 1893-X.
Bužačić 1862. Duić 1886-X. 2 kć.
Dvofaček 1845-X.
Cačić 1862.
Caki 1880. Danić 1835-1884.
Carić 1898. Đuran 1813-1816.
Cazin 1880-1901. Đurašin 1850-1862.
Celić 1812-1871. Đuratek 1846.
Cesar 1862. Đurđek 1817-1862.
Cetinić 1862. Đurić 1895-1952. Odselio.
Cigi 1831-1833.
Cimerman 1880-1932. E b e r h a r d t 1847-1858.
Cindrić 1894-1896. Efinger 1894.
Ciraky 1 8 3 4 - 1 9 4 . . . Eherbauer 1897.
Cović 1802-1862. Eich 1900-1909.
Crnković 1891-1900. Eichinger 1851-1856.
Crnokrak 1862-1908. Erdely 1899-X.
Cvetić 1823-1869. kolar. Eremić 1851-1857.
Cviljužac (Cvilužec) 1807-1872. Erpačić 1822-1864. 2 kć.
Cvizuk 1891-1898.
Fabina 1835-1857.
Čanić 1882-X. Farkaš 1851-X. 3 kć.
Čeliković 1886-X. Fartili 1858-1859.
Černoch 1886. F e h e r 1894-1922.
Černovski 1885-1887. Feierfeit 1840-1862.
Cerny 1880-1909. Felber 1897.
Cider 1885-1899. F e l t m a n 1899.
Csillagh 1836-1892. ljekarnik. Fičer 1893.
Čizmesija 1895-1913. Fikeis 1880.
Čmelar 1850-X. 7 kć. Fir 1896.
Čokrlić 1880-X. Fleissig 1891-X. 3 kć.
Čonor 1897. Flođer 1828-1858.
Cop 1832-1910. Fojčić 1851-1862.

278
Folk 1829-1869. Haberling 1895.
Forčić 1816. Haberreiter 1891-1905.
Forgiarini 1885. Habl 1883.
Forko 1892-1894. Hagcnbuch 1891.
Forster 1887. Hajdinger 1897-X.
Francuz 1893-X. Halan-bek 1862.
Franić 1886-1939. Halić 1816-1858.
F r a n k 1849-1857. Handel 1862.
Franz 1900-1936. Hangya 1889.
Fridrich 1887. Hanžeković (Handžeković) 1883-1916.
Frisch 1881. Hanjek 1883-1897.
Fucks 1826-1862. Har 1854-1861.
Fućko 1805-1873. Haramina 1862—X.
Ha r ( d ) t 1848-X. 3 kć.
Gabrić 1896-1920. Has 1848-X.
Gabriely 1828-1862. Heinrich 1852-1894.
Heinsing 1843-1854.
Gaj 1900.
Hel 1897-X.
Gajer 1845-X. Helbich 1835.
Galao 1862-1888. Heller 1854.
Galombaš 1894. Hely 1862-X.
Gas 1888-1915. Hep 1883.
Gasparades 1896. Herb 1896.
Gašpar 1894-X. Herendi 1897.
Gašparović 1905-X. Iz P o d r . Slatine. Hernhoffer 1816.
Gavez 1881. Hill 1892.
Gavrić 1883-X. Hip 1833-X.
Gazi (Gasy) 1840-1862. časnik major. Hirić 1826-1854.
Geravec 1841-1871. čizmar. Hirsenstein 1862-1892.
Gerstner 1880-1920. Hirsman 1893.
Girnotti 1890. HIavka (Hlavaček?) 1842-1894.
Glavanović 1882-1884. Hlastan 1851-1854.
Glemba 1898. Hofman 1891-1910.
Gligorić 1887. Hoinig 1900.
Goldbach 1889. Holi 1838-1859.
Golek 1831-1937. Holzinger 1881-1911.
Horki 1889.
Golub 1801-1870.
Host 1882.
Gomboš 1898. Hren 1883-1928.
Gorčeza 1816. Hribar 1899-X.
Goretić 1887-1907. Hrkanovac 1837-1862.
Gotz 1897. Hrnčević 1900.
Grabusin 1850-X. 3 kć. Hrvojević 1899-X.
Grbavac 1839-X. Hubert 1850-1860.
Grđah 1889. Husar 1895.
Gregurić 1892. Hut 1891.
Grgovac 1862.
Grič 1883. Ibrisimovic 1841-1857.
Griesmayer 1896-1904. Tlešić 1816.
Grossmayer 1891-1902. Ilić 1850-1862.
Grossner 1809-1898. Ivančanin 1837-1858.
Ivanšćak 1821-1858.
Grosz 1816.
Gruber 1845-1912.
Jabietić 1882.
Grubešić 1887-1901. Jaćimović 1890.
Gujatović 1890. Jagetić 1900.
Gujić 1845-1862. Jakčinl882.
Gustin 1862. Jakić 1814-1858.
Gutier 1821-1877. Jakobovac 1889.
Gvozdanović 1816-1850. Jakobović 1801.

279
.Tanak 1890-1921. Koch 18 . . .-X.
Jančović 1863. Koci j an 1862-X.
Janda 1847-1882. Kohn 1862-X.
Janota 1890-X. KojdI 1898-X.
Japundžić 1848-X. Kokot 1851-1854.
Jeger 1883-1952. Koler 1816-1952.
Jelačan 1890-1912. Kolhaber
Jelačić 1844-1870. Kolombo 1883.
Jelinić 1887-X. Kolonšek 1889.
Jelušić 1851-1862. Koljanin 1854-1860.
Jenč 1886-1926. Komes 1884.
Jindra 1899-X. Konig 1834.
Josifko 1884-1902. K o n u p e k 1853.
Josipović 1897-1934. Konjević 1850-1862.
Jug 1851-1857. Kopecki 1883.
Juhasz 1898. Kopfer 1816.
Jukić 1852-1857. Kopun 1858.
Juratović 1885. Korač 1898.
Juričović 1895. Korade 1899-X.
Jurin 1846-1856. Korajac 1837-1862.
Kos 1851-1858.
Kajganović 1835-1862. Kostadinović 1808-X.
Kakuk 1895-1936. Kosćal 1881.
Kaldar (Kaldi) 1851-1893. Koska 1891.
Kalmar 1851-1854. KovaČek 1851-1854.
Kaniček (Kaničak) 1863-1882. Kovačić 1850-X. 3 kć.
Kapfer 1889. Kovačko 1851-1881.
Kaps 1851-1858. Kovalik 1816.
Karabl 1816. Kbvego 1811-1862.
Katalinić 1858-1860. Kozak 1837-1854.
Katie 1831-1858. lončar. Kozarević 1867.
Katomia (Catomio) 1822-1862. Kozmar 1882.
Katona 1851-1890. Krais 1834-1859.
Kaufman 1898. K r a k a r 1892-1937.
Kauzlarić 1853. Kraljić 1834-1894.
Kelović 1801-1862. Krančević 1886.
Kempf 1826-X. Dos. iz Kutjeva. Krašović 1831-1858.
Kerić 1862. Kratky 1897-X.
Kergačin 1890. Krčelić 1816-1883.
K e r n e r 1850-1883. Krel 1851-1855.
Kerpel 1880-1884. Krenedić 1897.
Keršul 1842-1854. Krepel 1850.
Kesner 1883-1895. Krga 1883.
Kev(e)rin 1811-1881. Dos iz Vag Križanić 1851-1854.
Ujheli. Krmpotić 1898-X.
Kieslinger 1880. Kroflin 1880-1938.
Kindl 1888-X. K r p a n 1816-X. 4 kć.
King (Kink) 1887-1894. Kršulj 1889-X.
Kiš 1900-1938. Krvavac 1816.
Klemenčić 1816. mjernik Krznarić 1892—X.
Klenac (Klenić) 1832-1899. Kuba 1891-X.
Klikić 1883. Kucali (Kuceli) 1860-1862.
Klojber 1895. Kućan 1840-X. opančar.
Kljeković 1886. Kučera 1881.
Ključarević 1806-1858. Kuftić 1851-1858.
Knap 1823-1862. Kuha? 1894.
Kniffer 1895. Kunčik 1885.
Knoch 1890. Kundađžić (Kundakčić) 1833-1862.
Koberx 1841-1894. Kunst 1861-X.
Kobližek 1898. Kunštek 1880.

280
Kiirschner 1894-1920. Martinek 1883.
Kušej 1892. Maruška 1882-1892.
Kušević 1807-X. Mašek 1882.
Kuzmić 1852-1854. Mataić 1892.
Kvaternik 1862-1871. Matasić (Matešić?) 1897-1938.
Matjejovski 1884.
Laić 1832-1858. Matosević 1900-1939.
Lakatoš 1900-1937. Mauzner 1886-1898.
Lavka 1854. Mavrin 1862.
Ledinski (Lednicki) 1836-1912. Mazek 1880.
Leffler 1881. Marinek 1888.
Lehner 1833-1881. Meciner 1852-1858.
Lechocky 1897. Medarić (Medić) 1889--X.
Leneker 1836-1840. Meglić (Meglisch) 1840-1858.
Leonardić 1854. Me(h)anović 1851-1897.
Lepšin 1883. Mehrle 1832-1868.
Lerman 1852-X. Mergenthaller 1881.
Lerner 1849-1859. Mersse 1831-1858.
Lesny 1851-192 . . . Mesaroš 1900.
Leuchtenmiiller 1881. Mesić 1889-X.
Libisch (Libiš) 1898-1903. Meaner 1851-X.
Lifkaj 1850. Metić 1900-1920.
Linecker 1850-1859. Metzger 1888-X.
Lipišić 1895. Michora 1885-1889.
Lipovčić 1816-1839. Mić 1880-1920.
Lipski 1850-X. Mićin 1889- 1907.
Lisić (Lešić) 1886-1911. Mieš 1883.
Logo 1896. Mihaljić 1850.
Lojda 1886-1893. Miiačić 1851-1857.
Lovey 1900. Mikelčić 1832-1836.
Lovinčić 1882. Mikić 1882--X.
Luešie 1816. Mikloš 1892.
Lugarić 1892-1952. Mikolac 1862.
Lukaeević 1890-X. Mikolantić 1810-1824.
Lukačić 1816-1939. Mikolčić 1886.
Lukinović 1816-1854. Mikoš 1880.
Mikšić 1900.
Macut 1897. Mikulić 1862.
Mader 1891. Milaković 1881-1913.
Majerhofer 1898. Milanković 1889-1890.
Majlat 1892. Milanović 1862.
Majstorović 1816-X. Miletić 1882.
Maljović 1816-1862. iz Osekova. Milivojević 1862.
Mandić 1897. Miocević 1900-1938.
Manojlović 1852-1856. Mirković 1862.
Manucci 1898-1900. Mirosav 1881.
Manzini 1862. Mislay 1882-1886.
Manzun 1852-1858. Miščević 1898.
Marač 1895-X. Miš(ić) 1816-1824. Krojač, iz
Marčinković 1832-1858. Kantarovaca.
Marek 1884-1909. Miškatović 1852-1858.
Mareković 1816-1920. Mišković 1853-1854.
Marenčić 1816. Miškeš 1897.
Marijašević 1816-1858. Modec 1862.
Marinić 1885-1892. Moditz 1832-1836.
Markanjević 1852-X. Molnar 1832-X.
Markulin 1880-1918. Molović 1861-1868.
Marochino 1900. Molvarac 1862-1868.
Marota 1889. Mondl 1898.
Martinčić 1883-X. Moračić 1870.

281
Mor(i)voj 1816-X. Pećarić 1816-1824.
Movrin 1832-1839. Pehosh 1832-1839.
Mračić 1862. Peić 1891-1894.
Mravek (Mravak) 1862-X. Pekarek 1887.
Miifbaner 1816-1824. Pekary 1832-1885.
Muha 1816-1825. Pekić 1816-1819.
Mttller 1816-1862. Percel (Pelcer) 1862-X.
Perger 1832-1862.
Nebogović 1862-X. Peričić 1883.
Nekić 1842-1852. Perković 1893-1939.
Nemeš 1851. Perlić 1888. - X .
Nemešković 1851. Perla (Perše, Peršić) 1858-X. Dos. iz
Nemet 1862. Skradnika kod Oštarja.
Nessenthaller 1816-1824. Pesler 1816-1818.
Neumayer 1832-1858. 2 kć. Pest 1887.
Neviković 1810-1849. Petak 1893.
Nicek 1816-1823. Petek 1858-1859.
Nikičić 1851-1854. Peter 1816-1850. Mlinar.
Nikolantić 1850-1862. Peterfi 1816-1823.
Nikolić 1851-1938. Peterlin 1887.
Ninković 1849-X. Petrak 1891.
Nuszkern 1840. Petranović 1897.
Petras 1891-1895.
Oberholzerin 1823-1824. Petrić 1862-X.
Oberlander 1881. Petričević 1861-1862.
Obertan 1841-1854. Pichler (Puchler) 1823-1896.
Obratil 1882-1888. Pik 1894.
Obszer 1832-1856. Pikula 1887.
Odvorac 1880. Piller 1852-1858.
Ofman 1888. Pinter 1839-1858.
Ogroci 1892. Pinterović 1862.
Oremović 1892-X. Pipinić I. 1816-1849.
Orlić 1898-1901. Pipinić II. 1892-X.
Ormec 1884-1887. Pirnat 1890.
Osčadal 1838-1840. Planka 1881.
Osheureiter 1850. Platenik (Pletenik) 1890-1896.
Ostotnik 1851-1914. Pleshač 1888.
Oto 1835-1853. Pleskot 1839.
Ožanić 1834-1881. Pl(e)yer 1861-X.
Plivalić 1840.
Pacal 1886-1890. Plovanić 1897-1922.
Pacina 1888. Pobor 1895.
Pajer 1832-1897. Pocerić 1872.
Pal 1883. Pochany 1900.
Palesch 1880. Podolski 1810-1824.
Palinka 1893. Podupsky 1896.
Palir 1895. Pofoki 1840-1859.
Panić 1850. Pogačer 1869-1891.
Panis 1852. Pojevač 1896.
Parac 1894-1935. Pokaz 1816-1856.
Pariček 1890. Pokopac 1884-1866.
Parlay (Parhay) 1816-1838. Pokrštenik 1832-1858.
Pasty 1899. Polgar 1862.
Paul 1852. Polivka 1881.
Pavičić 1883-X. Polusa 1881.
Pavković 1895. Poljak 1880-1890.
Pavletić 1894. Pomerschein 1896.
Pavliček 1896-1899. Pongrac 1889-X.
Pavlović 1859-X. Popović 1857-X.
Pavušković 1832-1839. Posavec 1893-1895.

282
Poša 1851-1862. Revez 1862.
Potočnik 1897. Ribičić 1815-1816.
Pozderac 1883. Ristić 1862.
Požeg 1895-1904. Rišanjek 1817-1824.
Pažežanac 1832-1920. Rittig 1832-1887.
Požgaj 1893-1896. Rodić 1841.
Prailer 1889. Rogić 1832.
Prazaić 1852-1853. Rogorac 1890.
Prebig 1832-1856. Rojković 1862..
Preisler 1891. Rok 1862.
Prešić 1820-1893. Roler 1894-1896.
Prevendar 1832-1862. Rollin 1832-1839.
Prević 1894. Ronchi (Ronki) 1885-1894.
Pribanić 1851-1858. Rončević 1810.
Prikratki 1895. Ronelle 1833-1839.
Primer 1840-1858. Dos. iz Poreča. Rosenfeld 1831-1832.
Produbanski 1854-1869. Rosen (h)al 1832-1853.
Prohaska 1880-1882. Roža (Rožić) 1892-X.
Protić 1862-X. Rumpf 1862.
Prpić 1888-X. Rus (Ros) 1862-X.
Prucher 1820. Rušnov (Rašnov) 1881-X.
Pruha 1832-1839. Ruzig 1885.
P r u k n e r 1883. Rziha 1881.
Pucek 1816-1862.
Puhan 1886-1901. Sadenhoferl820.
Puklavec 1879-1899. Sadil(a) 1851-1880.
Pukler 1888-1891. Saic 1816-1839.
P u l p a r 1881. Sajčić 1899.
P u m p e r 1852. Salaj 1834-X.
Pupić 1816-1825. Samardžija 1885-X.
Pusch 1896.-1899. Sander 1853-1860.
Pusz ] 850-1939. Santo 1883-1912.
Pyha 1900-1934. Sarčević 1862.
Satler 1852-1855.
Raab 1897. Savinek 1853-1857.
Račić 1880-1883. Sax 1851-1853.
Rački 1816-1819. Seifert 1884-1885.
Radaković 1816-1862. Sekovanić 1803-1858. lončar.
Radmilović 1887-X. Sekulić 1849-1892.
Radovanlija 1851-1854. Senc 1851-1861.
Radovanović 1832-1897. Senković 1816-1880.
Rajčević 1851-1854. Seunig 1862.
Rajnović 1862. Sichert (Sichard) 1851-1862.
Rajs 1880. Sic 1862.
Rakoci 1890-1891. Sidnon 1891.
Rala 1890. Siger 1832-1839.
Rališ 1886-X. Siget 1816-1880.
Rašić 1852-1857. Singer 1862.
Rauner 1816-1839. Sinichen 1851-1854.
Rebešćak 1898. Sinnstern 1816- 1839.
Reci 1851. Skenđer 1816.
Reder 1894. Skočidopalo 1852.
Regić 1816. Skočilić 1897-1926.
Reichl 1896-1926. Skočilović 1896.
Reisz 1832-1839. Skopčinskv 1883.
Rendulić 1889. Slavetić 1839-1859.
Resenberger 1862-1892. Slaviček 1862.
Reš (Resch) 1883-1886. Smodil 1895.
Rešetar I 1853-1854. Smoivir 1839-1887.
Rešetar I I 1900-X. Smoković 1816.
Smolčić 1888-1910. Schittina 1837-1839.
Snistern 1851-1853. Škiljar (Škiljan) 1822-1869.
Sođal 1816. Škorić 1890.
Sokol (ić) 1883-1894. Škreblin 1900.
Solf 1833. Schlauch 1891.
SSHe 1851-1854. Schlechta 1862.
Somek 1896-1899. Šljivarić 1816.
Sonnleiter 1862. Schmalczinger 1816-1824.
Soukup 1862. Schmautz 1816-1862.
Sovari 1832-1860. Schmekebir 1816-1858.
Sovec 1893-1933. Šmeral 1895.
Spanđović 1862. Schmitt 1816-1898.
Srnad 1892. Schneberger 1821-1852.
Stančić 1852-1897. Schneider 1842-X.
Stanić 1816-X. Schoffer 1836-1858.
Stanišić 1892-X. Scholl 1821-1886.
Stanković 1839-1914. Somogy I, 1859-1861.
Starin 1839-1912. Somogy I I , 1894-1904.
Stepinski 1888-1897. Schorndorfer 1816-1839.
Sterđien 1900. Šoštar (ić) 1862-X.
Stipanić 1864-1925. Šoštarko 1861-1863.
Stipić 1850-1892. Špalj 1893-1934.
Stjepanek 1880-1895. Špandović (Špendović) 1838-1850.
Stojana 1884. Spies 1883.
Stružie 1862. Špolarka 1816-1819.
Suđarević 1891. Špolter 1816.
Su(j)er 1816-1865. Šramko 1880.
Sulić 1821-1880. Schrer 1832-1837.
Supan 1893. Stagel 1802-1854.
Sušanj 1861. Stal 1854-1937.
Sutz 1852-1862. Standar 1832-1856.
Suzanić 1884-1891. Štapf 1900.
Svetac 1832. Štark 1899.
Svetić 1834-1837. Staub(er) 1816-1858. 2 kć.
Szahaly 1888. Štefanović 1893-1910.
Szolesy 1900. Steh 1816-1820.
Sziis 1819. Stein 1859-1883.
Stengl 1884-1890.
Šafranić 1900. Štermolić (Stermolich) 1816-1850.
Sagi 1884-1899. Štern 1869-X.
Šajnović 1832-1895. Štetić 1852-X.
Šantek 1816-1919. Stier 1884-1886.
Scharffe 1831-1853. Stigler 1891.
Schatz 1894. Štimać 1882-1900.
Šebalja 1896-X. Stođocker 1832.
Šec 1884-1914. Stoiber 1816-1839.
Šefcig 1898. Strochschn«iđer 1881.
Scheidl 1832-1869. Stuec 1816-1835.
Scheidling 1895. Stummer 1839-1880.
Šerić 1832-1839. Šturman 1892-1894.
Scherzer 1895-1896. Šubert 1853-1883.
Šic 1869. Šubić (Shubich) 1816-1858.
Schiebel 1881-1894. Šulc 1821-X.
Schier 1816. Sulić 1816-X.
Šiktar 1860. Klobučar. Šuvaković 1853-1859.
Šimac 1895-X.
Šimončić (Šimunčić) 1899. Taborski 1885-X.
Šimonski 1852.
Šipoš 1880-X. Tačković 1893.
Širola 1899. Tanay 1898-X.

284
Taraš 1899-1910. Večerin 1816-1862.
Tardik 1852-1882. Veibl (Weibl) 1892-1904.
Tenrer 1886. Veigandt 1851-1861.
Terkal 1832-1839. Veilinger 1886.
Thiir 1856-1864. Dos. iz Sladojevaca. Veisz 1822-1885.
Ticz 1816-1817. Veldin 1818-1822.
Tiller 1898. Veljačić 1818-1824
Tindl 1816-1839. Verzak 1890.
Tišler 1857-1862. Veselić 1863-1868.
Tkalčić 1816-X. Vesely 1898-X.
Tomafin 1884. Vesterkom 1861-1871.
Toraasini 1886-X. 2 kć. Vidačić 1871-1909.
Tomberger 1862. Vidmar 1870-1919.
Tomić 1862-X. 2 kć. Vidović 1848-1862.
Tomiček 1899. Viglić 1860-1862.
Tomičić 1859-X. Vimmer 1813-1816.
Tominac 1899-1901. Vincek 1811.
Tomperger 1852-1877. Vincenc 1816-1824.
Tompić 1822-1858. Vincens 1855.
Tonček 1882-1936. Vinderling 1850.
Topalović 1883. Vinković 1830-1892.
Toplak 1862-X. Vipauc 1897-X.
Tortić 1816-1836. Virag 1 8 0 4 - 1 9 . .
Toth 1862-X. Visniberg 1894.
Tovarović 1816-1849. Vistavil 1850.
Trdić 1895-X. V i « 1900-X.
Tregbal 1882. Vittengaer 1852-1860.
Treitler 1851-1853. Vittman 1816-1824.
TrSgl 1834-1863. Vlahović 1862-1925.
Trokan 1893. Vlastelić 1894-X.
Tropčić 1881-1890. Vocenčić 1862.
Trost 1887-1893. Vohl 1855-1859.
Truban 1898-1901. Vojčić 1813-1823.
Trunk 1852-1858. Vojvotišek 1850.
Tubić 1832-1912. Vo(l)čina 1898-1900.
Turel(y) 1852-1862. Volf 1862-1938.
Tiirk 1832-1858. Volzer 1816.
Turković 1853-X. Vompil 1818-1823.
Tuss 1899-X. Vračan 1804-1822.
Tuškan 1816—X. Vragović 1891.
Tyra 1816. Vrana 1894-1952.
Vrančić 1896-X.
Udroci 1895. Vrba 1893.
Ulrich 1816. Vrbanović 1816.
Umiljenović 1839. Vrtolić 1816.
Unfurer 1885. Vučković 1889-X.
Ungepiller 1816-1839. Vugerniček 1816-1862.
Urban 1862-1932. Vugrinec 1885—X.
Urbanek 1896. Vujašinović 1862-1869.
Vujinović 1816-1938.
Vakač 1862. Vukelić 1857-1911.
Vakartz 1852-1860. Vukosavljević 1896-X.
VaLečić 1862-1936. Weitz 1885.
Valenteković 1895. Wuhinger 1900.
Valetić 1883. Wutsch 1885-X.
Valičko 1896.
Valter 1854-1857.
Vancag 1816-1822. Zabukovac 1832-1856.
Vanđija 1892-1922. Zadravec 1823.
Vanik 1886. Zapor 1899.
Zečić 1888. Zager (Žagar) 1881-X.
Zenjik 1851. Žalac 1893.
Zmitko 1810-1858. Zanić 1887.
Zorac 1888-1904. Žargeri 1894.
Zoretić 1881-1898. Živoder 1852-1862.
Zupčić 1890. Žugić 1857.
Zvanović 1853. 1^18¾.1853
r* i ' , . , «rw-, Zunac 1893.
Zvolcki 1897. 2 u p a n 1852-1933.
Zwiefelhofer 1896. Zužić 1852.

ZAGLAVAK

God. 1700. ima Požega oko 160 obitelji od kojih su neke starosjedilačke, a neke
su nedavno doselile - poslije 1691. Od g. 1701. do 1800. doselilo je u grad oko 940
obitelji. Prema tome, od konačnog oslobođenja Požege od Turaka 1691. pa do
1800. doselilo je u Požegu svakako preko 1000 obitelji. Zanimljivo je, da je i od g.
1801. pa do g. 1900. naselilo Požegu oko 1000 novih obitelji. U svemu, dakle, od
1691-1900. došlo je u grad oko 2000 obitelji.
Većina je tih obitelji, nažalost, do danas izumrla, nešto se svakako i raselilo u
druge gradove, a samo malo njih se održalo do g. 1950.
Od onih 160 obitelji, koje se 1700. nalaze u Požegi, održale su se do danas samo
4 (četiri) obitelji. Većina je nestala već u X V I I I stolj., a 37 u XIX stolj.
Od 110 obitelji, doseljenih 1701-1705, ne živi više ni jedna. Većina je njih
izumrla i nestala u XVIII stolj.
Od 240 obitelji, doseljenih 1706-1721, žive još 4 obitelji. Druge su nestale.
Od 190 obitelji, doseljenih 1722-1751/60, živi još samo 1 obitelj. Drugih davno
nema.
Od circa 400 obitelji, doseljenih 1751/60-1800, živi još 6 obitelji. Druge su izumrle
i odselile.
Od circa 1000 obitelji, doseljenih 1801-1900, živi još 116 obitelji. Ostale su
izumrle i odselile.
G. 1958. imala je Požega 8544 stanovnika, od toga rođenih u gradu 2606 ili 33°/a.
rođenih u SRH 4759 ili 56%, rođenih u drugim republikama SFRJ 912 ili 10,5°/o^
rođenih u inozemstvu 267 ili 0,5%>. nepoznato 5.
Od nekadašnjih požeških prastanovnika čini se da danas žive još samo obitelji
Petković i Vuković. 1 Potomaka starijih doseljenika (1691-1850) ima tek oko 250
osoba ili 3°/o od ukupnog stanovništva.
Od spomenutih 2000 požeških obitelji, oko 200 njih ili 10°/o živi u Požegi
kroz više naraštaja, praunuci čuvaju ognjišta i pragove svojih pradjedova, pamte
obiteljske tradicije i ponose se njima. Velika većina obitelji brzo nestaje zbog
izumiranja i ođseljivanja. Iz sačuvanih dokumenata nije vidljivo ni odakle obitelji
dolaze, ni kamo odlaze ni koji je omjer između izumrlih i odseljenih obitelji. Čini se
po svemu da je kretanje stanovništva u gradu Požegi bilo uvijek dosta živo, kao i u
drugim gradovima sjeverne Hrvatske: svake godine dolazilo je u mali grad s oko
2000 st. po desetak novih obitelji, zaposlile se kao nadničari ili mali činovnici, po
dvije se obitelji nekako skućile i udomaćile, a ostale su prvom zgodnom prilikom
pošle dalje za boljom zaradom.

1
G. 1640-1660. živi u Požegi oko 30 trgovaca Hrvata katolika: Babić, Bogđanović,
Bračić, Čačić, Čaritić, Đurić, Edvatovac (Ervatovac?), Franić, Ivanović, Jakobović,
Katić, Kraljević, Likoš, Lulić, Maravić, Martinović, Matašić, Matić, Matijević, Mihaj-
lović, Nikolić. Nikšić, Petković, Požežanin, Sarač, Stipanović, Šarić, Štivaćović, Vu­
ković i dr. (Arhiv Propagande Rim, S. C. Bosnia 1, I I fol. 112).

286
DRUGI DIO

POŽEŠKA OKOLICA

POŽEŠKO PREDGRAĐE
1. VIDOVCI

Prastanovnici x-1702.
Andrijašević 1702-1721.
Bajić 1702-1705.
Bjelobrkić (Bjelobradić) 1702-1705.
Đurić (Jurić) 1702-1721.
Golubović 1702-1751.
Jakobović (Jakovović) 1702.
Kovačević 1702.
Kristić 1702-X. 1760-1783. 20, 19 st. 1950. 4 kć, 22 st.
Majstor (ović) 1702-X. 1760-1783. 6, 7, 8 st. 1950. 2 kć, 8 st.
Mikić (Mišić, Mihić) 1702-X. 1760-1783. 5, 6, 7, 8 st. 1950. 4 st.
Nikolić (Mikolić) 1702-1721. 2 kć.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Antol(k)ović 1779-X. 1779-1782. 20 st. 1931. 4 st. 1950. 1 st.
Berić 1751-1768. 4, 3 st.
Bogdanović 1705.
Bošnjak (ović) 1719-X. 1760. 4 st. 1950. 5 kć, 18 st.
Crnković 1748-1785. 2 kć, 12 st.
Ćor 1829-X. iz Bribira. 1931. 16 st. 1950. 5 st.
Dadinović 1705.
Domitrović 1760-1761. 2 st.
Dražan(ović) 1779-1846. 1779-1783. 8, 11 st.
Ferić 1829-X. 1950. 11 kć, 29 st.
Franić 1760-1803. 1760-1783. 2 kć, 8, 9 st.
Gav(r)anić 1748-1768. 15, 18 st. (Mesar obrtnik)
Hegedulović 1719-1721. 2 kć.
Janković 1705.
Jurković 1760-1761. 9 st.
Kalafatić 1765-X. 1768-1783. 5, 12 st. 1950. 3 kć, 13 st.
Katanić 1721.
Latković 1751-1757.
Luk(ačev)ić 1705-1768. 1760-1768. 8, 10 st.
Manđić 1845-X. 1950. 2 st.
Marcesović 1721.
Matić 1803-X. 1950. 3 kć, 13 st.
Matošević 1751-X. 1760-1783. 8, 13, 14 st. 1950. 6 kć, 36 st.
Mihaljević 1765.
Milčinović (Merčirović?) 1765-1784. 3, 11, 5 st.
Miolčević 1768-1785. 8, 4, 2 st.
Mutavdžija 1719-1721.
Novoselac 1751.
Odvorčanin 1719.
Packović 1721.
Papić 1751-1803. 1760-1783. 6, 10, 15 st.
Pavić 1721-1862. 1760-1783. 3, 4 st.
Pavišić 1846.
Pcršić 1788-1803.
Svilarević 1765.
Šantek 1760-1761. 4 st.
Šimae 1760-1784. 2 kć, 8, 5 st.
Šimunović 1850-1940. 1931. 7 st.
Tadić 1816-1882.
Tilčijić 1779-1783. 6, 7 st.
Tomi(čevi)ć 1779. 3 st. Nasi. Franić.
Turković 1757.
Valković 1760-X. 1760-1783. 4, 9, 11 st. 1950. 5 kć, 17 st.
Visočanin 1719-1721.
Zolo 1721.
Zoranić 1721.
Žegarić 1760-1761. 3 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Adžić 1942. iz Senja.
Andrišek 1946. (iz Češke).
Babić 1885-X. 1950. 4 kć 16 st.
Bišćan.
Bišof 1910. iz Austrije.
Bogdanović 1941. iz Zagorja.
Bolješić 1910. iz Like.
Bučan 1890. zet kod Grgića.
Butorac 1906-X. 1950. 6 kć, 25 st.
Čevapović 1863-X. 1950. 4 kć, 19 st.
Draksler 1946. iz Zagorja.
Dujmović 1906.
Filipović 1930. iz Primorja.
Gašparović 1885. zet kod Kristića. Ods.
Grgić 1858. Ods.
Guzanović 1883. zet kod Ferića. Ods.
Janeš 1895. iz Gorskog kotara.
Janković 1948. od Pakraca.
Jelić 1930. iz Ruševe.
Jeseničnik 1880. iz Češke.
Jugović 1880. Ods.
Jurnečka 1911. iz Češke.
Katušić 1872. iz Like.
Kotorac.
Krmpotić 1945. iz Primorja.
K r p a n 1930. iz Primorja.
Kruljac 1940. iz Mrkoplja.
Mar as 1878. iz Like.
Mataić 1890. iz Like.
Matijašević iz Škrabutnika 1940.
Mihelčić 1890. Ods.
Milanović 1890. iz Like.
Milinković 1898. iz Like.

288
Mužević.
Nekić 1890. iz Like.
Novaković.
Orešković iz Like.
Pandžić 1930. iz Primorja.
Pavelić 1940. iz Primorja.
Potencijanović 1873-1890.
Puljašić 1905. Iz Srednjega sela.
Rališ 1930. od Pakraca.
Roco 1942. iz Dalmacije.
Ročon izumro.
Rukavina izumro. Iz Like.
Rušnov 1898. iz Primorja.
Smikula iz Madžarske, izumro.
Smojvir 1864. iz Bribira. 1950. 5 kć, 17 st.
Stipanović 1895. iz Ravne Gore.
Stjepanović 1903. od Gradišta.
Šebalja 1932. iz Primorja.
Schiitz 1886. zidar. Ods.
Tomičko 1895. iz Češke.
Tomljanović 1900. iz Primorja.
Udorović 1910. iz Like.
Veletić 1881.
Vikukal iz Češke, izumro.
Vuk 1876.
Vukelić 1938. iz Like.

Vidovci su staro selo, iako o njemu iz srednjega vijeka nema podataka. Spo­
minju se u turskom poreskom popisu 1545. Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati
katolici. Kako je selo blizu grada, njegovo se stanovništvo, kao i u gradu, često
mijenja.
1950. ima u Vidovcima (ili Vidojevcima, stariji oblik) 34 ili 8elo potomaka pra­
stanovnika, 139 ili 29°/o potomaka starijih doseljenika, a 302 ili 63°lo novija dose­
ljenika odn. njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 10, 1730. 5, 1746. 18, 1760. 22, 1780. 26, 1866. 19, 1950. 118.
Broj stan.: 1746. 118, 1760. 135, 1780. 173, 1802. 151, 1832. 174, 1866. 175, 1900.
274, 1931. 404, 1950. 475.
1760. ima u jednoj kući 15, u drugoj 20 čeljadi, a u ostalih 20 kuća 2-9 st.

2. ALAGINCI

Stariji doseljenici 1702-1850.


1702.: Bošnjak (najbogatija kuća u selu), Lukačević, Mihaljević, Pavlović, Vidaković,
Zvekić.
1702-1757. Ciganin 9 st.
1750-1761.: Bojčić 4 st., Ivanović - 1783. 4, 6 st., Mareković 2 kć, 8 st., Mihić 6 st.,
Pavić - 1783., 6, 5 st., Pejić 8 st., Stipanović 3 st.

1779-1783.: Baumann (Paumon) 3, 4 St., Fischer 6 st., Haicz 4 st., Handl 5 st.,
Holczbauer 2 st., Kurz 3 st., Lončarević 4, 3 st., Peer 4, 3 st., Pem (Behm) - 1800,
4. 3 st., Pus - 1830. 7 st., Romston - 1830. 4 st., Šerpić 4 st., Štercer 4, 3 st., Schulz
8, 4 st., Schulenski 2 st., Voscz 4 st.
1800.: Geger - 1830. 3 kć, Gratzer, Heszter, Hiep - 1830. 3 kć., Kilian, Lauder,
Rauch, Ruper, Steib, Toma, Vakass.

19 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 289


Noviji doseljenici 1850-1900.
1864. Balog-X. 1950. 2 kć, 7 st. - Etel, Griin.
1865. Farkaš.
1866. Vaštok, Ekes, Hauter.
1867. Loc.
1868. Demeter, Zdelar.
1869. Popp, Pukac, Grbavec, Polgar.
1870. Kolar.
1872. Belan.
1874. Homan, Sukatić.
1875. Majer, Bartošak.
1876. Matošević.
1877. Grgić.
1890. Benčić-X. 1950. 2 st., Berta, Birro, Cigler, Czippon, Hegediis, Kulcsar, Maročaj,
Nagy-X. 1950. 2 kć, 12 st., Nemet, Pekar, Štefanac, Unverdorfer.

Najnoviji doseljenici 1900-1950.


Anđan 1889. iz Madžarske.
Aralić.
Bajar.
Blažanin 1948. iz Brinja.
Čonka 1889. iz Madžarske.
Čorapin(a) 1949. iz Hercegovine.
Đenčar.
Đokić.
Gulaš, nekada vlast, radnik. 1889. iz Madžarske.
Hofman 1930.
Katić 1946. iz Hercegovine.
Lampek 1948. iz Trenkova.
Marinović 1930. iz Gor. Miholjca.
Pašer.
Boca.
Sabljak 1930. od Slunja.
Sić.
Šutalo 1950. iz Požege.
Tadić 1946. iz Dalmacije.
Tilinger 1949., nekada vlast, radnik.
Turina 1930. iz Primorja.
Vujnović 1941. iz Hercegovine.
Alaginci su zacijelo staro naselje, koje je postojalo i u srednjem vijeku i za
turskoga vladanja, iako o njemu nema podataka. Samo ime potsjeća na tursku
vlast. Prvi put se spominje u popisu sela požeške okolice 1697.
Od početka XVIII stol], do 1760. žive u selu Hrvati. Broj je čeljadi u pojedinim
obiteljima odn. kućama malen. Još 1760. živi u 8 kuća 40 St., a brzo iza toga nestaje
u selu Hrvata. Na njihovo mjesto dolaze Nijemci. 1779. ima ih 14 kuća, a 62 čeljadi.
Međutim, i ti Nijemci doskora nestaju, pa na njihovo mjesto oko 1800. dolaze drugi
Nijemci i naseljuju 11 kuća. U drugoj polovici XIX stolj. Nijemci odlaze u Požegu u
Njemačku ulicu i u Eminovce, a na njihovo mjesto sele novi stanovnici, ponajviše
Madžari, koji obavljaju razne poslove na vlastelinskom marofu. I ti se stanovnici
iza 1918. razilaze. Novi stanovnici, Hrvati i Srbi, oko 1920. kupuju zemlju od
vlastelina Reinera ili je dobivaju putem agrarne reforme.
Danas se Alaginci sastoje od dvaju dijelova: u jednom žive seljaci na svojoj
zemlji, a u drugom se nalazi državno dobro sa svojim radnicima i službenicima.
Među jednim i drugima ima bivših »pustaraša«. tj. stalnih vlastelinskih namještenika.
Broj kuća: 1705. 7, 1730. 6, 1780. 19, 1866. 13, 1950. 30.
Broj stan.: 1780. 14 Hrvata i 69 Nijemaca, 1802. 106, 1832. 159, 1866. 34 Madžara i
3 drugih, 1900. 101, 1931. 125, 1950. 140 na drž. dobru i 40 inokosnih seljaka.

290
3. SEOVCI

Prastanovnici x-1702/5.
Bertelović 1705-1768. 1760-1768. 4, 5 st.
Blažičević 1702.
Ivankov 1702.
Janković 1705-X. 1760-1783. 7, 7, 10, 8 st. 1950. 5 kć, 27 st.
Katić 1702.
Magić 1702-1720.
Marcinković (Marčinković) 1702-X. 1760-1783. 7, 10, 13 st. 1950. 4 st.
Milenović 1702.
Ostojić 1705-1761. 6 st.
Sekulić (Zekurić). 1702.
Vuković 1705.
Zlodić 1705.
Žabić 1702-1849. 1760-1783. 5, 8, 12, 13 st.

Stariji doseljenici 1705-1850.


Grozđanović 1720.
Hegeđušić 1803.
H(o)rvaćanin (Horvat, Ervaćanin) 1758-X. 1760-1783. 7, 13 st. 1950. 6 kć, 18 Bt.
Ilijašević 1760-1768. 4, 5 st.
Jurišić (Đuričić) 1783-1849. 1783. 9 st.
Kožić 1848-X. 1890. 5 kć. 1950. 6 kć, 26 st.
Petrović 1756-1783. 7, 9, 12 st.
Romić 1720.
Šimić 1720.
Noviji doseljenici 1850-1950.
Đevčić 1886. iz Krasna.
Franić 1862-X. 1950. 9 kć, 28 st.
Grubač 1910. iz Slatinskog Drenovca.
Homan 1898-1941.
Kuburdžić 1896-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Legac 1901.
Lovrić 1888-1915.
Marcel ja 1929. iz Emovaca.
Sabljak 1920. iz Plitvičkih jezera.
Samardžija 1923. iz Like.

Selo je sigurno staro, iako nema o njemu podataka it srednjega vijeka i doba
turskoga vladanja. Spominje se prvi put 1697.
1950. ima 31 ili 22°/o potomaka prastanovnika, 44 ili 31°/o potomak starijih do­
seljenika, a 66 ili 47°h novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 9, 1760. 8, 1780. 5, 1866. 7, 1950. 35.
Broj stan.: 1746. 66, 1760. 43, 1802. 47, 1866. 82, 1900. 129, 1931. 144, 1950. 141.

4. TURNIC

Prastanovnici x-1702/5

Bajić 1705-X. 1760. 10 st. 1950. 4 kć, 15 st.


Ćoromanović 1705.
Čanjević 1705.

291
Franić 1705-1760. 10 st.
Galović 1702.
Gvozdenović 1705.
Ilić 1705.
Janić 1705.
Kolundžić 1705-1760. 10 st.
Lučić 1702-X. 1760. 3 kć. 22 st. 1950. 7 kć. 20 st.
Marković 1702.
Mihaljević 1702.
Mikulić 1705. 2 kć.
Milančić 1705-1756.
Nikolić 1702.
Pauković 1702.
Stivanović (Ivanović) 1705-1846. 1760. 4 st.

Stariji doseljenici 1705-1850.


Jurčić 1768.
Marković 1758-1761. 13 st.
Milanković 1740.
Milinković 1768.
Milosevic 1756-1758.
Mrđenović 1714.
Pavičić 1846.
Petrović 1758-X. 1760. 2 kć, 7 st. 1950. 1 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Aleksić 1940. iz Hercegovine.
Blažević.
Bošković 1741. iz Hercegovine.
Ergović 1920-X. 1950. 4 kć, 20 st.
Hrvačin 1906. iz Šeovaca.
Ivić 1862-1905.
Josipović 1901.
Katić 1910.
Kević 1943. iz Hercegovine.
Kožić 1905.
Lohner 1947. iz Like.
Lovrić 1878.
Markanjević 1868.
Mariišić 1928. iz Dalmacije.
Navratil 1893. iz Bohuslavica u Moravskoj.
Pazin 1941.
Perušević 1862.
Rožić 1920-1926.
Šutalo 1955. iz Hercegovine.
Tarandžić 1869.
Vranić 1947. iz Like.

To je staro selo, ali se prvi put spominje istom 1697. Za Turaka tu žive katolici i
muslimani. Neobično, što je veliki broj obitelji prastanovnika brzo nestao na po­
četku XVIII stolj.
1950. ima 35 ili 23PI» potomaka prastanovnika, od starijih doseljenika preostala je
do 1950. samo jedna žena, dok novijih doseljenika i njihovih potomaka ima 113 ili
•17*1*.
Broj kuća: 1705. 14, 1746. 6, 1780. 9, 1866. 17, 1950. 31.

292
Braj stan.: 1780. 81, 1802. 57, 1832. 55, 1866. 105, 1900. 106, 1931. 88, 1950. 148.
1760. ima u jednoj kući 13 čeljadi, u tri po 10, a u ostalih 6 samo 2 do 8 st. Tada
su ovdje uz 10 hrvatskih također i 3 srpske kuće.

5. GOLOBRCI

Prastanovnici x-1702.
Buzadić (Buzagija) 1702-1761. 4 st.
Ivano vić 1702-1705.
Kobilić 1702.
Kovačević 1702-X. 1760-1783. 3, 2 kć, 22, 29, 31 st. 1950. 11 kć, 31 st.
Mandić 1702-1718.
Stipanović 1702-X. 1760-1783. 2 kć, 21, 23, 19 st. 1950. 2 kć, 5 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Antunović 1746-1846. 1760. 18 st.
Basagić 1718.
Batrenac (Vatrinec) 1702-1846. 1760. 23 st. Dos. iz Batrine.
Bešl(j)ić 1783-X. 1950. 5 kć, 15 st.
Bošnjak 1702-1718. 2, 3 kć.
Đanić 1718. 2 kć.
Filipović 1757-1849. 1760. 6 st.
Fišić 1746-1750.
H(o)rvaćanin (Ervaćanin) 1702-1937. 1702. 3 kć. 1760-1783. 10, 14, st. 1931. 2 st.
Horvat 1758-1763.
Ilić 1757-1763. 3 st.
Jelić 1763.
Kelić 1757-1779.
Križanović (Franić) 1746-X. 1760-1783. 2 kć, 9, 8 st. 1931. 8 st. 1950. 2 st.
Lončarević 1757-1783. 5, 6 st.
Manić 1757-1803. 1760-1783. 1 1 , 8, 6, 9 st.
Maričević 1718-X. 1760-1783. 6, 4, 9 st. 1950. 6 kć, 18 st.
Martinović (Martinac) 1757-1803. 1760-1783. 7, 6, 9 st.
Matić 1757-1763. 9 st.
Mihaljević 1757-X. 1760-1783. 13, 15, 16 st. 1950. 2 kć, 9 st.
Milosevic 1718.
Starčević 1718.
Tomić 1758-1849. 1760-1783. 14, 15, 13, 17 st.
Trakurović 1718.
Žunić 1757-1783. 12, 9, 5, 6 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Benić 1930.
Čevapović-Cvitić 1906. iz Bertelovaca.
Grgić 1930.
Ivanović 1910. zet kod Mesića.
Ivić 1873. zet kod Mesića.
Jurgec 1906. iz Biškupaca.
Kapi 1906. iz T o m a .
Klobučar nasi. Horvaćanina iz Like.
Koretić 1935. iz Torna.
Kova? 1921. iz ČSR.
Kožić-Đurčević 1906.

293
Kutni (Koutny) 1909. iz Češke.
Lorcnc iz Moravske.
Mesić 1868-X. 1950. 4 kć, 11 st.
Miočević 1902. iz Bešinaca.
Popek 1930.
Kodić 1920. zet kod Bešlića
Ružička 1888. iz Češke.
Senožička 1888. iz Češke.
Stiblo 1906. iz Krenjanika.
Škrabal 1906.
Škritek 1907. iz Grabarja odn. Vel. Lukova kod Holeševa u Moravskoj.
Toman 1888. iz Češke.
Zahalka 1888. iz Kladeka u Moravskoj.
Ziđarić 1929. iz Krenjanika.

Ovo je staro selo, ali se prvi put spominje istom 1697. Za turskog vladanja živ­
jeli su u njemu Hrvati katolici i muslimani: katolici su preživjeli Turke, a musli'
mani su 1687. preselili u Bosnu.
1950. ima u Golobrcima 36 ili 13°/o potomaka prastanovnika, 44 ili 16°/o poto­
maka starijih doseljenika, a 191 ili 71°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 8, 1730. 15, 1760. 21, 1780. 16, 1866. 15, 1950. 71.
Broj stan.: 1746. 172, 1780. 194, 1802. 206, 1832. 182, 1866. 122, 1900. 224, 1931.
272, 1950. 271.
1760. ima u 8 kuća preko 10 čeljadi (11, 14, 15. 18, 23), a u 12 kuća ispod 10
čeljadi.

6. ST1TNJAK

Prastanovnici x-1702.
Andrić (Andrašević) 1702-X. 1760-1783. 5, 4, 10, 9 st. 1950. 2 kć, 8 st.
Đurić 1702-X. 1760-1783. 9, 11, 18 st. 1950. 5 kć, 19 st.
Grgić 1702-X. 1760-1783. 13, 14, 15, 8 st. 1950. 5 st.
Luk(ačev)ić 1702-1715.
Pejaković 1702-1705.
Stipić 1702.
Vidaković (Vinaković) 1702-1783. 1760-1783. 3, 4, 1 kć, 15, 22, 5, 3 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Benić 1718-X. 1760-1783. 19, 23, 22, 26 st. 1950. 2 kć, 5 st.
Bunjevac 1757-1783. 7, 3 st.
Lončar(ev)ić 1705-X. 1760-1783. 5 kć, 30, 42, 4 1 , 3 1 , st.. 1950. 6 kć, 20 st.
Lovrić 1757-1829. 1760-1783. 2 kć, 13, 17, 15, 8 st.
Marinović 1758-1768. 4 st.
Mijaljević 1783. 8 št.
Milaković 1783. 3 st.
Pejčić 1783. 5 st.
Valentić 1757-1779. 5, 6, 7 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Cvijanović 1946. iz Like.
Devčić 1940. iz Like.
Đrdić 1935. iz Zagorja.

294
Jogun 1921. zet kod Lončarevića, iz Biikupaca.
Katarić 1934, iz Orljavca.
Majstorović 1888. 1950. 4 kć, 15 st.
Marinović 1918. iz Dervišage.
Petrović 1934. iz Gor. Em ovaca.
Soldo 1946. iz Hercegovine.
Šilobodec 1938. iz Zagorja.
Štimac 1938. iz Venja.
Tičak 1950. iz Srijema.

Štitnjak je staro selo, koje se prvi put spominje 1444.1 G. 1673. su se u njemu na­
lazile ruševine stare srednjovjekovne crkve sv. Ivana, koja je vjerojatno postojala već
1332? Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati katolici.
1950. ima 32 ili 24°/o potomaka prastanovnika, 25 ili 20°/o potomaka starijih
doseljenika, a 75 ili 56 °/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 6, 1730. 8, 1746. 10, 1760. 18, 1780. 14, 1866. 7, 1950. 31.
Broj stan.: 1746. 90, 1760. 123, 1780. 136, 1802. 149, 1832. 122, 1866. 86, 1900. 115,
1931. 101, 1950. 132.
1760. ima u jednoj kući 10 st., u dvije iznad 10 (13, 19), a u 15 kuća ispod 10
čeljadi.

7. MARINDVOR

Doseljenici 1950.
Anić, Banovac, Đrđa, Eror, Marković, Poleti, Reiner, Štal, Tomašević.
Ovo je naselje nastalo na koncu XIX stolj. uz marof ili alodijalno dobro bresto-
vačkog vlastelinstva (vlasništvo obitelji Reiner). 1900. ima 117 st., 1931. 77, 1950.
39 st. u 12 kuća. Nekada su stanovnici bili stalni radnici i službenici (»pustaraši«)
vlastelinstva, a iza 1945. jesu doseljenici s raznih strana.

8. KUNOVCI

Prastanovnici x-1702.
Bartolović 1702-1705.
Bešlić 1702-1718.
Blekan(ović) 1702-1718.
Ćoso 1702-1705.
Dominković 1702-1705.
Đur(kov)ić 1702-1761. 7 st.
Franić 1702-1718.
Ivanovic 1702.
Miholić (Mihaljević, Miojlić) 1702-X. 1760-1783. 8, 10 st. 1950. 8 t i , 17 «t.
Stipanović 1702-1705.
Tadijanović 1702.
Tomanović 1702.
Tucić (Tučić) 1702-1718.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1755-X. 1760-1783. 13, 17 et. 1950. 5 st.
Biondić 1768. 4 st.
Božić 1757-1905. 1760-1783. 8, 12, 16 st.
Doman(ović) 1718-X. 1760-1783. 10, 16 st. 1950. 3 kć, 16 st.
1
DAZ NRA 778 n. 2 1 ; 961 n. 8.
1
BB 8.

295
Grgić 1755-X. 1760-1783. 11, 9, 7 st. 1950. 2 st.
Ilić 1755.
Jozipović 1718-X. 1760-1783. 19, 23, 26 st. 1950. 4 st.
Klisanović (Klišanin) 1755-1764. 3 st.
Martinović 1718.
Matijašević 1718-1783. 1760-1783. 3, 6 st.
Matošević 1760-1761. 4 st.
Pavlović 1755-1783. 7, 5 st.
Pe(j)ić 1755-1783. 14, 20, 21, 6 st.
Petrović 1718.
Rajković 1755-1783. 8 st.
Sekulić (Spehar, Speak) 1757-1868. 1760-1783. 9, 12 st.
Ugrin 1829-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Vojnić 1755-1783. 5, 4 st.
Žunić 1755-1783. 7, 11, 9, 8 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Buček 1906. Ođs. U Požegu.
Ciganović 1940.
Cavlija (Čavlina) 1940.
Đuričić.
Engelman 1905.
Grubišić 1940.
Horvat 1867. Ods.
Ivančević 1907.
Kaić 1934-1941. Ods u Mihaljevce.
Kovačević.
Kožić 1912.
Matokić 1874.
Mautner 1940.
Mrazek 1902.
P a u n 1940.
Sakač 1910.
Srbić 1876. Ods.
Švestka 1910.

Kunovci su staro selo, ali se prvi pu spominju istom 1697. Za turskoga vladanja
živjeli su u njemu Hrvati katolici. Obitelji prastanovnika nakon oslobođenja od
Turaka brzo nestaju, a samo se jedna održala do danas.
1950. ima 17 ili 13°/o potomaka prastanovnika. 33 ili 27°/o potomaka starijih do­
seljenika, a 76 ili 60°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. U, 1730. 12, 1760. 16, 1780. 14, 1866. 8, 1950. 36.
Broj stan.: 1746. 125, 1760. 133, 1780. 148, 1802. 180, 1832. 97, 1866. 66, 1900. 115,
1931. 124, 1950. 126.
1760. u tri kuće ima preko 10 st. (11, 13, 19), a u 13 kuća ispod 10 st.

9. UGARCI

Prastanovnici x-1702.
Andr(ašev)ić 1702-1705.
Blažević 1702-1718.
Đurić (Jurić) 1702-1803. 1760-1783. 3, 5, 6, 5 st.
Ivanović 1702-1705. Najbogatija kuća u selu, ali brzo nestaje.
Marković 1702-1705.
Matijevie 1702-1803. 1760-1783. 3 st.
Mihić (Mičić) 1702-X. 1760-1783. 6, 8, 7 st. 1950. 6 st.

296
Stariji doseljenici 1750-1850.
Babjak 1784. Nasi. Ilijašević.
Baguda 1755-1786. 2 kć.
Barbirić (Berberić) 1760-1803. 1760-1783. 8, 6, 5, 6 st.
Benić 1705.
Bradić 1746-X. 1760-1783. 4, 3, 4 kć, 31, 22, 14 st. 1950. 8 kć, 30 st.
Čardić (Carović) 1755-1784. 4 st.
Domanović 1760-1768. 3 st.
Franić 1755-1803. 1760-1783. 2 kć, 6 st.
Gašparović 1755-X. 1760-1783. 9, 5, 8 st. 1950. 2 kć, 5 st.
Ilijašević 1755-X. 1760-1783. 2, 3, 4 kć, 23, 31, 42 st. 1950. 3 kć, 15 st.
Jagetić (Jagodić) 1755-X. 1760-1783. 14, 9, 11, 13 st. 1950. 3 kć, 15 st.
JakobljenoVić 1755.
Jelančević 1757.
Martinović 1755-X. 1760-1783. 8, 7, 5, 7 st. 1950. 4 kć, 14 st.
Marušić 1751-1755.
Milković 1784.
Miškatović 1768. 3 st.
Pejić 1755-X 1760-1783. 8, 9, 7 st. 1950. 3 kć, 11 st.
Petrović 1755-1903. 1760-1783. 5, 10, 14 st.
Stipanović 1755-1803. 1760-1783. 4, 3 st.
Španjur 1755.
Terzić (Terzija) 1755-1784. 9, 6, 4, 3 st.
Tomljanović (Tomljenović) 1755-1803. 1760-1783. 6, 7, 11, 8 st.
Zorić 1757-1784. 5 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Đurina 1947. iz Podgorja.
Grgić 1850. Ods.
Knežević 1861.
Kobetić 1891.
Kožić 1917. iz Šeovaca.
Ladović 1920. iz Samobora.
Majstorović 1878.
Nebogović 1862-1936.
Pavić 1928. iz Busnova.
Pejaković 1918. iž Dolca.
Prpić 1920, iz Doljanovaca.
Rajčević 1938. iz Jasenovca.
Šimić 1850.
Širanović 1928. iz Samobora.
Tubić 1935. iz Dervišage.

Staro selo, prvi put se spominje 1697. Za turskoga vladanja živjeli su ovdje
Hrvati katolici i muslimani: nakon pada turske vlasti katolici su ostali, a muslimani
otišli u Bosnu.
Od obitelji prastanovnika 4 su brzo iza oslobođenja od Turaka izumrle, 2 su se
održale preko sto godina, a samo je jedna sačuvana do danas.
1950. ima 6 ili 4°/o potomaka prastanovnika, 85 ili 57°/o potomaka starijih doselje-
nika, a 58 ili 39°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 7, 1730. 18, 1746. 14, 1760. 22, 1780. 18, 1860. 11, 1950. 36.
Broj stan.: 1746. 102, 1760. 149, 1780. 137, 1802. 161, 1832. 111, 1866. 70, 1900. 128,
1931. 142, 1950. 149.
1760. u tri kuće ima preko 10 st. (13, 14, 16), a u 18 živi ispod 10 čeljadi.

297
10. STARA POŽEŠKA LIPA

Prastanovnici x-1702.
Budimlić (Budinšić, Panic) 1702-X. 1760. 2 kć, 29 st. 1950. 20 kć, 67 st.
Grgić 1702-1705.
Marčetić (Marketić, Matičić) 1702-X. 1760. 10 st. 1950. 4 kć, 15 st.

Najstariji doseljenici o. 1600-1687.


Radivojević 1702-1705.
Radmilović 1702-1803.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Berić 1755-1803.
Bošnjak(ović) (Božić, Tatomirović) 1702-1785.
Ivanović 1755-X. 1760. 2 kć, 13 st. 1950. 5 kć, 19 st.
Keš 1746-1750.
Letić 1755-X.1760. 2 kć, 9 st. 1950. 9 kć, 28 st.
Mađarić (Mađar, Mađarcvić) 1724-1785. 1760. 7 st.
Marinović 1746-X. 1760. 9 st. 1950. 4 kć, 19 st.
Marković 1788-1846.
Martinčić 1785.
Merguđa 1763-1788.
Mihadžiković 1757.
Mijatović 1755-X. 1760. 9 st. 1950. 4 kć, 19 st.
Milosevic 1762.
Milovanović 1746-1788.
Novaković 1757-1803.
Pavičić 1818-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Pavišević 1718-1882. 1760. 3 kć, 22 st.
Petković 1755-X. 1950. 5 kć, 15 st.
Poljanac 1762-1785.
Starac 1718.
Stojaković 1757-1788.
Stojaković novi 1803-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Šestić 1755.
Šimetić (Šimikić) 1781-1788.
Tus 1784.
Vukojević 1755.
Vuk(o)manović 1755-X. 1950. 5 kć, 20 st.
Vukosavljević 1762.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bajić 1940.
Berta 1900.
Božić 1938. iz Škrabutnika.
Etinger 1940.
Franić.
Matić 1900. iz Seoca.
Nekić.
Radojčić.

298
Ranosavljević.
Rukavina 1924. iz Like.
Sabo 1900.
Tomić 1917. iz Stražemana.
Vlahović 1900.

Lipa je staro naselje; spominje se 1302, 1310, 1443, 1506. Za Turaka živjeli su
ovdje prastanovnici Hrvati katolici i doseljeni pravoslavni Srbi. Prastanovnici su
se razmjerno dobro održali, a od najstarijih doseljenika Srba možda jedna obitelj
(ako Vukomanovići potječu od Vukomana Radivojevića iz g. 1702.).
1950. ima 82 ili 26,56fo potomaka prastanovnika, 141 ili 45,5°/o potomaka starijih
doseljenika, a 67 ili 28°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 6, 1760. 23, 1866. 28, 1950. 85.
Broj stan.: 1866. 126, 1900. 244, 1931. 344, 1950. 310.
1760. ima u jednoj kući Budimlić 24 čeljadi, a u drugih 13 kuća ima ispod 10 st.

1 1 . NOVA POŽEŠKA LIPA

Doseljenici 1913-1950.
Bizelj 1940. iz Zdenčine.
Čuljak 1938. iz Hercegovine.
Draganić 1949. iz Vinkovaca.
Hrkač 1938. iz Hercegovine.
Janić 1921. iz Golog Vrha
Klemenčić 1921. iz Golog Vrha.
Komadina 1938.
Kopilaš 1938. iz Hercegovine.
Ladović 1921. iz Kalinovca.
Mihalić 1937. iz Istre.
Njavro 1946. iz Hercegovine. Ods. u Alagiace.
Štajduhar 1921. iz Golog Vrha.
Zovko 1938. iz Hercegovine.

Ovo je selo nastalo oko g. 1913., kad su prvi doseljenici počeli kupovali zemlju
od vlastelina Reinera. Tu je nekada ležala alodijalna zemlja brestovackoga vlastelin­
stva. Doseljenici su došli uglavnom iz zapadnih strana Hrvatske.
1931. bilo je 67. st., 1950. 116 u 20 kuća.

12. EMOVCI

Prastanovnici x-1702.
Abramović 1702-1785. 1760. 4 st.
Anđrijašević 1702.
Ferić 1702-X. 1950. 5 st.
Markešić (Margešić) 1702.
Mikošić 1702.
Mitrović 1702.
Ribić 1702.
Vuković 1702-X. 1760. 14 st. 1950. 9 kć, 45 st.

299
Stariji doseljenici 1702-1850.
Bijelac 1721.
Biondić (Beondić) 1781-1829.
Bošnjaković 1751-1761. 8 st.
Crnković 1751.
Cvancik 1757-1768.
Calanac (Čalanović) 1751-1904. 1760. 5 st.
Čuranović 1765.
Diaković 1768-1788.
Dom(n)janović 1760-1761. 5 st.
Došlić 1751.
Drotić 1768.
Gašparović 1751-1765. 7 st.
Jurašević (Đuraš) 1751-1761.
Kara-Ivanović 1721-X. 1950. 5 st.
Kremić 1760-1829. 1760. 2 kć, 13 st.
Krmpotić 1779-1785.
Lončar(ević) 1768-X. 1950. 7 st.
Lovrić 1813-X. 1950. 6 st.
Makarević 1779-X. 1950. 4 kć, 14 st.
Marinović 1757.
Martinović 1784. Nasi. Pekaz.
Milić 1721.
Nosić 1721.
Panđžić (Panzić) 1721-X. 1760. 2 kć, 8 st. 1950. 15 kć, 66 st.
Pekaz 1779-1899. Nasi. Pišmiš.
Perić 1760-1829. 1760. 7 st.
Petrović 1760-1781. 1760. 8 st.
Rončević 1751-X. 1950. 3 st.
Rožić 1779-X, 1950. 10 kć. 42 st.
Sekulić 1760-1761. 4 st.
Slivanović 1765.
Šimunić 1751-1761. 6 st.
Šoljanac 1757.
Valković 1788.
Vidović 1806-1931.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Baković 1926. iz Mašića kod N. Gradiške.
Bartošek 1906. iz Slovačke.
Bosmanić 1917. iz Velike.
Budimlić 1906. iz Stare Lipe.
Dujmović 1900. iz Like.
Rurđević 1920. iz Podgorja.
Đureković 1890. iz Golog Brda.
Hlebec iz Nove Lipe.
J u p e k 1947. iz Bosne.
Maletić 1878. iz Bosne.
Mokriš 1920. iz Valerovca (Požega) odn. Mađarske.
Peičić 1870. iz Prekopakre.
Petrović 1880-X. 1950. 7 kć, 33 st.
Pišmiš 1873. iz Kaptola.
Vlahović 1906. iz Zagorja.

Selo je staro. Spominje se 1443. i 1500. kao posjed grada Požege. Za turskoga vla­
danja ovdje su živjeli Hrvati katolici. Broj potomaka prastanovnika razmjerno je
velik, kao i broj potomaka starijih doseljenika, uza sve to, što je zemlja dobra i
utjecaj Požege znatan.

300
1950. ima 50 ili 16°lo potomaka prastanovnika, 143 ili 46°/o potomaka starijih do­
seljenika, a 116 ili 38°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 8, 1760. 16, 1780. 16, 1866. 18, 1950. 72.
Broj stan.: 1760. 90, 1780. 136, 1802. 175, 1866. 167, 1900. 246, 1931. 312, 1950.
309.
1760. sve kuće osim jedne imaju ispod 10 čeljadi.

13. EMOVACKI LUG

Doseljenici 1920-1950.
Dakić 1947. iz Bosne.
Gunjević 1938. od Pakraca.
Jurković 1919. iz N. Kapele.
Mandić 1938. od Pakraca.
Mihelčić (Miheljac) 1920. iz Zagorja.
Protić 1919. iz Vučjaka (Orljavac).
Radmilović 1919. iz Vučjaka.
Radošević 1947. iz Sekulinaca (Voćin).

Selo je nastalo iza Prvoga svjetskoga rata na alodijalnom vlastelinskom zemljištu.


1931. ima 34 st., 1950. 31 st. u 10 kuća.

14. DRŠKOVCI

Prastanovnici x-1702.
Durić 1702.
Pavić 1702-1721.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Begović 1757-X. 1760-1783. 8, 6, 10, st. 1890. 6 kć. 1950. 14 kć, 65 st.
Bošnjak(ović) 1702-X. 1768-1783. 3, 7, 8 st. 1950. 3 kć, 12 st.
Fran(j)ić 1779-X. 1779-1783. 9, 12 st. 1950. 5 kć. 18 st.
Filipović 1721-1768. 1760-1768. 8, 10 st.
(H)ergović 1757-X. 1760-1783. 8, 7 st. 1950. kć, 7 st.
Kratković 1757-1785. 4, 6, 7, 6 st.
Martinašević 1757-X. 1760-1783. 2 kć, 22, 12, 18, 15 st. 1950. 2 kć, 4 st.
Matoković 1760-X. 1760-1783. 6, 4, 7 st. 1950. 5 kć, 19 st.
Milanović 1721.
Seimzović 1721.
Vuk(ović) 1760-1863. 1760-1783. 8, 6, 5 et.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Blažević 1868-X. 1950. 6 kć, 21 st.
Busnovac 1888-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Cakalić 1903-X. iz Ramanovaca. 1950. 3 st.
Glavaš 1930-1942. iz Krušćice (PeruŠić, Lika), zet kod Begovića.
Knežević 1888-1925.
Kranjšćan.
Lukač(ević) 1908. iz Vrhovaca (Gradskih).

301
Markanjević 1889-1904. Nasi, dio kod Ergovića.
Miaković 1876.
Pandžić 1886-1896.
Petričević 1869.
Smoković 1876. Ods.
Štajduhar 1908. iz Nurkovaca.
Tovariš.

Ovo je staro selo. Spominje se 1443, 1444, 1446, 1500 i u najstarijem turskom po-
reskom popisu 1545. kao međaš grada Požege. Za turskoga vladanja imao je ovdje svoj
marof ili alodij požeški građanin Mustafa Cemanović, koji je seljacima razdijelio svoju
zemlju s time, da on od njih prima desetinu i druga podavanja. Iza oslobođenja od
Turaka Drškovci su potpali pod vlastelinstvo grada Požege. Kuće su se nekada
stisle pod samo brdo — Požešku goru, a u novije vrijeme grade se u ravnici prema
požeškoj cesti. Prastanovnici su iza pada turske vlasti brzo izumrli, ali su se sta­
riji doseljenici dobro održali.
,, 1950. ima 126 potomaka starijih doseljenika odn. 68°lo, a 60 ili 32°le novijih dose­
ljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 4, 1760. 9, 1860. 12, 1950. 48.
Broj stan.: 1760. 64, 1780. 71, 1802. 83, 1832. 101, 1866. 95, 1900. 143, 1931. 176,
1950. 186.
Lijepi primjer postepenoga napredovanja broja stanovništva s razmjerno malim
zastojem!
1760. jedna kuća - Martinašević ima 14 St., a u drugih osam broj je ukućana ispod 9.

15. POŽEŠKO NOVO SELO

Prastanovnici x-1702.
Blašković 1702-1940. 1761-1783. 3, 2 kć. 15, 18, 11, 10 st. 1931. 13 st.
Bojanić 1702-X. 1761-1783. 3, 4 kć, 24, 3 1 , 32, 29 st. 1950. 5 kć 18 st.
Burazer 1702-1886.
Burazović (Burazalj, Burazić, Burazorović) 1702-1849. 1761-1783. 13, 3 st.
Đanić 1702.
Ivačić (Ivašić) 1702-1761. 2 st.
Kata(v)ić 1702-1803. 1761-1779. 6, 9 st.
Kelić 1702-1705. 2 kć.
Kovačević 1702.
Martinović 1702.
Mikić 1702-1718.
Opatović 1702-X. 1761-1783. 1, 2 kć, 7, 6, 10 st. 1950. 2 st.
Pejanović 1702-1705.
Stazić 1702-1718.
Štivić 1702-X. 1761-1783. 11, 13, 10, 11 st. 1950. 4 st.
Zebić 1702-1803. 1761-1783. 1, 2 kć, 8, 7, 10 st.
Živić 1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Banić (Baničić) 1705-1753.
Biljanić (Bilenić) 1753-X. 1761-1783. 16, 17, 12, 16 st. 1950. 3 kć, 11 st.
Biondić (Beondić) 1846-X. 1950. 3 kć, 16 st.
Bojničić 1757-X. 1761-1783. 2 kć, 13, 15, 17, 21 st. 1950. 8 kć, 20 st.
Boksić 1779-1803. 1779. 5 st.
Boljvak 1779. 6 st.
Busnovac 1761-X. 1761-1783. 11, 12, 8, 10 st. 195.0. 9 st.
Ivanović 1757-1803. 1788. 7 st.

302
Jakopčević 1803.
Janjić 1761. 5 st.
Jursić 1803.
Kajić 1783. 10 st.
Kovač 1705-1760.
Kravojčić (Kravarić) 1753-1803. 1761-1783. 6, 4, 5 ts.
Krmpotić 1753-1803. 1761-1783. 6, 9, 10, 9 st.
Krimić 1760-1783. 7, 10, 8, 13 st.
Lučić 1760-1803. 1761-1783. 9, 10, 9, 11 st.
Majstorović 1846-X. 1950. 3 kć, 13 st.
Marčinović (Merčinović) 1705-1783. 1761-1783. 3, 6, 5 st.
Mareković 1757-1803. 1761-1783. 6, 7, 6 st.
Mudrinović 1846-1935. 1931. 6 st.
Nimčević 1803-1891.
Orić 1718-1783. 1761-1783. 5, 4, 2 st.
Pavelović 1803.
Petković 1757.
Rojković (Rojak) 1753-X. 1761-1783. 5, 11, 17, 14 st. 1950. 3 kć, 9 st.
Skrbić 1753.
Šimić 1757-1768. 4 st.
Šimunović 1718-X. 1761-1783. 18, 25, 32 st. 1950. 8 kć, 37 st
Štimac 1757-1942. 1760-1768. 6, 5 st. 1931. 4 st.
Valković 1779-1783. 5, 6 st.
Vuković 1753-1757.
Vrčinović 1761. 4 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Anić 1930.
Cenir. 1930.
Čeregović 1930. iz Orljavea
Cevapović 1877-X. 1950. 3 kć, 13 st.
Dražić 1890. iz Bribira kupio zemlju Bionđića.
Ergović 1868.
Fak 1868. Ođs.
Horvat 1906. Ođs.
Komadina 1928.
Kršulj 1906. iz Brestovca.
Malek 1906.
Mijatović 1930 iz Vilić-sela.
Mikovčević 1892. Nasi. Opatovića. Ods.
Pandžić 1886. Nasi. Opatovića. Ođs.
Petin 1907.
Radičević 1925.
Sertić 1925. iz Like.
Slijepčević 1906. Ods.
Taranđžić 1877. kod Štivića. Ods.
Turkalj 1930.
Viđić 1878. Ods.
Vitez (Vitas) 1930.

Iako se ovo selo zove Novim, selom, ipak je ono po svom postanku i trajanju staro.
Spominje se u sačuvanim dokumentima 1697., ali je sigurno postojalo i u doba
turskoga vladanja, kada u njemu žive Hrvati katolici. Obitelji su prastanovnika uglav­
nom brzo iza oslobođenja od Turaka izumrle, i to 14 njih, a samo su tri sačuvane
do danas. I o obiteljima starijih i novijih doseljenika može se reći, da ponajviše
brzo izumiru ili sele nekuda dalje.

303
1950. ima u Požeškom Novom selu 24 ili 10°h prastanovnika, 115 ili 48°fo poto­
maka starijih doseljenika, a 98 ili 42°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 16, 1746. 20, 1762. 39, 1780. 32, 1866. 20, 1950. 54.
Broj stan.: 1764. 156, 1769. 223, 1780. 231, 1802. 262, 1832. 188, 1866. 160, 1900. 218,
1931. 245, 1950. 237.

16. SEOCI

Prastanovnici x-1702.
Bešlijić 1702.
Dikanović 1702-1761. 5 st.
Buri(či)ć 1702-1768. 1761-1768. 7, 4 st.
Lukačević 1702.
Matijević 1702.
Mitrović 1702.
Pavić 1702. 3 kć.
Pejić 1702-1761. 5 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Baćanović 1720-1785. 1761-1783. 6, 2, 6 st.
Barešić 1761. 2 st.
Bošnjak 1702.
Domičić 1783. 5 st.
Ferić 1720-X. 1761-1783. 5, 7, 4 st. 1950. 10 st.
Franekić 1720-X. 1760-1783. 10, 8, 12, 14 st. 1950. 12 kć, 47 st.
KovačeviĆ 1720-X. 1760-1783. 10, 11 st. 1950. 13 kć, 53 st.
Matić 1720-X. 1760-1783. 38, 47, 61, 69 st. u 2, 4, 6 kć. 1950. 20 kć. 89 st.
Pandžić 1720-X. 1760-1783. 8, 18, 23, 32 st. u 2, 3 kć. 1950. 7 kć. 25 st.
Petrović 1720-1784. 1760-1783. 6, 5 st.
Posavac 1720-1761. 3 st.
Sekulić 1785. Nasi. Ferić.
Srimac 1720.
Šlefanac 1779-X. 1779. 4 st. 1950. 7 st.
Vidović 1784. (pusta kuća).
Vučković 1779-1829. 1779-1783. 7, 8 st.
Vuković 1720-X. 1760-1783. 3, 7, 6 st. 1950. 4 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bublić iz Šušanja. Izum.
Janković 1873. Ods.
Josipović iz Dervišage. Priž.
Lovrić iz Šumanovaca. Priž.
Nikolić 1911. iz Ivandola. Izum.
Sekerdžija 1887. Ods.
Terić 1886. Ods.
Tomljenović 1832. iz Podbila (Krivi P u t ) .

Seoci su staro selo; 1443 se prvi put spominju u dokumentima. Za turskoga vladanja
živjeli su ovdje Hrvati katolici. Ti su prastanovnici preživjeli tursko gospodstvo,
brzo iza toga uglavnom izumrli, te se do danas nije održala nijedna obitelj. Međutim,
stariji doseljenici, i to ponajviše iz g. 1720., održali su se kroz posljednjih 240
godina bolje nego li u ikojem drugom selu Požeške kotline.*

3
DAZ NRA 222 n. 22.

304
1950. ima potomaka starijih doseljenika 228 ili 85°/o, a novijih doseljenika i njiho
vih potomaka 39 ili 15°Jo.
Broj kuća: 1702. 13, 1760. 14, 1866. 22, 1950. 60.
Broj stan.: 1760. 108, 1832. 177, 1866. 223, 1900. 281, 1931. 249, 1950. 267.
1760. u 4 kuće ima 10 i više (16, 22) st., a u 10 kuća ispod 10 st.

17. KOMUŠINA

Prastanovnici x-XVI/XVII stolj.


Hrvati katolici nestali za turskoga vladanja.

Najstariji doseljenici XVI/XVII stolj.-1702.


1702.: Ćoso, Dobrosavljević, Lakošević, Mrđenović, Skorosavljević, Vukadinović.

Stariji doseljenici 1702-1850.


1705.: Bajnović, Ivanović, Ivičić, Radošević-1757.
1717.: Mišljenović, Odostanić, Sitanica.

Blagojević 1765-1862.
Bošnjak 1765-X. 1950. 3 kć, 6 st.
Čakavenrlić 1803-X. 1950. 4 st.
Čokrlić 1765-1788.
Čulubrk(ović) (Čolobrg) 1765-X. 1950. 6 kć, 26 st.
Gavrić 1765-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Iveković 1781-X; 1950. 2 kć, 9 st.
Jovanović 1717-X. 1950. 4 kć, 22 st.
K u r a c 1803-X. 1950. 7 st.
Maksimović 1765-1846-
Milivojević 1757.
Ninković 1765-X. 1950. 6 st.
Panić 1781.
Petković 1765-1931. 1765. 2 kć, 1931. 3 st.
Radonić 1765-X. 1950. 6 st.
Sekulić 1757.
Stanisavljević 1757-1862.
Stojanović .1757.
Stojčević (Stojčinović) 1765-X. 1950. 5 st.
T(e)odorović 1757-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Živković 1765-X. 1950. 2 kć, 4 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Danilović iz Bosne
Dukić 1935. iz Bresnice.
Gašparović 1892. iz Bosne.
Kekić 1927. iz Like.
Mirosav 1863. iz Bosne.
Samardžija 1920. iz Like.

20 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE


I Komušina je staro selo, ali se prvi put spominje tek 1545. za prvoga turskoga
poreskoga popisa. U srednjem vijeku i na početku turske vlade žive ovdje Hrvati
katolici, koji kasnije nestaju, pa selo naseljuju pravoslavni Srbi. Međutim, i ti su
najstariji doseljenici nestali brzo iza 1702., pa su kasnije došli u selo drugi Srbi,
koji povremeno sele ovamo sve do danas.
1950. ima u Komušini 116 potomaka starijih doseljenika ili 73°le, a 42 ili 27°/o
novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 10, 1760. 17, 1866. 29, 1950. 35.
Broj stan.: 1866. 146, 1900. 203, 1931. 238, 1950. 158.

18. POŽEŠKE LAZE

Najstariji doseljenici XVI/XVII stolj.-1702.


1702.: Antić, Damjanović, Ilić, Rađovanović. Stanisavljević, Vuličić, Samić.
Bogojević 1702-1784. 1765. 5 kć.
Bošnjak 1702-1715. 1702. 2 kć.
Cvetković 1702.
Ćosić 1702-X. 1931. 42 st. 1950. 6 kć. 20 st.
Gruičić 1702-1721.
Jelić 1702-1715.
Jovanović 1702-1705.
Marković 1702.
Milanković 1702-1705.
Milosavljević 1702-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Ostojić 1702-1721.
Rajlijić 1702.
Savić 1702-X. 1950. 5 kć, 24 st.
Vuko(je)vić 1702-1715.
Živković 1702-X. 1950. 3 kć, 14 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Aleksić 1721-X. 1950. 3 kć, 21 st.
Božić 1788-X. 1931. 15 st. 1950. 2 kć, 6 st.
Cvetinović (Cvjetin) 1765-1784.
Dragičević 1721
Đumurđija Nasi, grad Požega (feudalna gospoštija).
» u r i ć 1705-1715.
Ivanović 1765-1784.
Janković 1757.
Jurić 1721.
Kla(j)ić 1721-X. 1950. 4 kć, 15 st.
Mila(j)lović 1721-1784.
Milinković 1784.
Milinović 1757-1784.
Milivojević 1784.
Milivuković 1757-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Milovanović 1714-1721.
Panić 1757-1784. Nasi, grad Požega (feudalna gospoštija).
Petrović 1757-X. 1950. 3 st.
Radionić 1721.
Rađisavljević 1705.
Rađušinović 1721.
Radojčić 1714-1721.
Ri&tić 1765-1784.

306
Spasojević 1757-X. 1950. 8 st.
Stojanović 1721-1784.
Stojčević 1765-1788.
Stojnović 1715-1721.
Suprugić 1757-1784.
T(e)odorović 1765-X. 1950. 2 k ć , 10 st.
Vukadinović 1715-1721.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Buzadžić 1928. iz škrabutnika.
Čanak 1939. iz MaSića.
Dograić 1870.
Gajić 1898. iz Ćošinaca.
Gozden 1916. iz Pož. Koprivnice.
Janošević 1910. iz Pleternice.
Jurković 1918. iz Otočca.
Katić 1930. od Pakraca (Gor. Obrijež). Izum.
Marić 1880. iz Opšinaca (N. Gradiška). Izum.
Mutić 1866. iz Bosne.
Plovanić 1946. iz Škrabutnika.
Ratković 1931.
Stanivuk 1931.
Subotić 1931.
Trifunović.

Laze su sigurno staro selo; spominju se 1333., 1413., 1481. U njemu su prvotno
stanovali Hrvati katolici, koji su nestali za turskog vladanja. Na njihovo mjesto
Turci su naselili pravoslavne Srbe, u XVI ili XVII stolj. Od 22 obitelji, koje su
preživjele tursko gospodstvo, 10 ih je izumrlo ili raseljeno odmah iza oslobođenja
od Turaka, 7 malo kasnije, jedna se držala 80 godina, a samo su se 4 održale do
danas. Tokom XVIII stolj. seli veći broj novih srpskih obitelji u Laze, jedne brzo
nestaju, druge se nešto dulje drže, a samo ih se nekoliko održalo do danas. Zato
je bila potreba, da i u toku prošlih sto godina dođe ovamo nekoliko obitelji.
Laze se dugo vremena dijele u tri zeselka: Vasine Laze, Cosine Laze (po obitelji
Ćosić) i Laze Prnjavor.
1950. ima 65 ili 30°/o potomaka najstarijih doseljenika, 54 ili 24°Io potomaka sta'
rijih doseljenika, 101 ili 46°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 25, 1760. 25, 1866. 27, 1950. 55.
Broj stan.: 1866. 187, 1900. 279, 1931. 312, 1950. 220.

19. VAROŠKI VRHOVCI

Prastanovnici x-1702.
Marić 1702-1721.
Samardžić 1702.

Najstariji doseljenici XVI/XVII stolj.-1702.


1702: Đuričić, Lazić, Majstor, Marković, Radovanović, Radušinović.
Anasović (Anasura) 1702-1721.
Bošnjak(ović) (Bosanac) 1702-1757.
Buzadžić (Buzačić, Buzadić) 1702-X. 1950. 2 kć, 12 st.
Gvozdenović 1702-1721.
Kostadinović 1702.
Pantelić 1702-1721.
I'opović 1702-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Vuković 1702-1721.
307
Stariji doseljenici 1702-1850.
1721: Harambašić, Mihaljevčanin, Milanović, Mlinarović, Vučetić, Vukizović.
Baić (Bojčić) 1765-X. 1950. 5 st.
Božić 1757-1931. 2 st.
Cvitojević (Cvjetojević) 1765-X. 1950. 6 kć, 23 st.
Cvjetković 1784.
Ćorovuk(ović) (Ćorbuk, Ćavkunović) 1721-X. 1950. 3 st.
Ćurčija 1784.
Dani(e)lović 1721-X. 1950. 7 kć, 23 st.
Davidović 1784-X. 1950. 2 st.
Doičin 1829.
Gaić 1829-X. 1950. 9 kć, 36 st.
Grabu8in (Grabušanović) 1757-X. 1950. 5 kć, 17 et.
Grgurević 1757.
Grković 1727-1784.
Janković 1765-X. 1950. 5 kć, 15 st.
Jovanović 1765-1784.
Jovičić 1757-1784.
Kuzmanović 1784-X. 1950. 4 st.
Lazin 1757.
Lukačević 1784-X. 1950. 6 kć, 26 st.
Lukmanović (Luknarević, Lokman, Loknar) 1757-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Ljeljanić 1829.
Mihajlović 1757-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Milivojević 1765-1784.
Morovuković 1757. 2 kć.
Pe(j)ić 1757-X. 1950. 4 kć, 16 st.
Peršić 1757.
Petković 1721.
Petrović 1721-1765.
Plivelić 1757.
Rađenović (Račenović) 1757-1788.
Smoljanović 1721-X. 1950. 6 st.
Stanić 1829-X. 1950. 4 kć, 18 st.
Stojaković 1765-1783.
Tadić 1829-X. 1950. 8 kć, 29 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Adamović 1931. 2 kć, 12 st.
Blagojević 1860. iz Busnova.
Bistrić 1935. iz Drenovca.
Diklic 1870. iz Bosne.
Krunić 1911. iz Like.
Milisavljević 1930. iz Vasinih Laza.
Mišan 1918. iz Bosne.
R(i)stić 1936. iz Škrabutnika.
Subotić 1921. iz Laza.

Vrhovci ili Vrhovlje spominju se 1444, 1500, 1506, zatim u najstarijem turskom
poreskom popisu g. 1545. Oni su prema tome postojali kao naselje i u srednjem
vijeku, kada je tu bila župska crkva sv. Ivana Krstitelja. Za turskog vladanja uz
Hrvate katolike prastanovnike žive ovdje i doseljeni pravoslavni Srbi, koji su
ovamo došli u XVI ili XVII stolj. Većina tih najstarijih doseljenika brzo je nakon
oslobođenja od Turaka izumrla ili raseljena, a samo su dvije obitelji održane do
danas. Malobrojni prastanovnici Hrvati također su nestali. Tokom XVIII stolj. do­
selilo je ovamo nekoliko novih srpskih i hrvatskih obitelji.

308
Vrhovci se sastoje od dva zaseoka: jedan se nalazi uz stari vrhovački grad -
to su Gradski Vrhovci ili Vrhovci kod grada, a drugi uz pravoslavnu crkvu - to su
Crkveni Vrhovci ili Vrhovci kod crkve. Oba zaseoka zovu se danas službeno Va-
roški Vrhovci.
1950. ima 24 potomaka najstarijih doseljenika ili 8°/o, 240 ili 80°/» potomaka sta­
rijih doseljenika, a 40 ili 12°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 19, 1760. 20, 1866. 37, 1950. 77.
Broj stan.: 2866. 286, 1900. 367, 1931. 412, 1950. 304.

20. ŠKRABUTNIK

Prastanovnici x-1702.
Matijašević 1702-X. 1760. 4 kć, 30 st. 1950. 7 kć, 25 st.

Najstariji doseljenici XVI/XVH stolj.-1702.


1702.: Amidžić, Labavić, Miličević, Šljerac.
(H)rstić 1702-X. 1950. 5 kć, 21 st.
Kušić 1702-1846.
Radović (Radojčić) 1702-X. 1950. 7 kć, 28 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Dostić 1745-1760.
Fajdić (Fajdo, Tajdić?) 1745-1760.
Horvaćanin 1745-1760.
Jovi(či)ć 1745-1846.
Kođaić (Kočaić, Kotaić) 1745-X. 1760. 2 kć. 11 st. 1950. 1 st.
Kovač 1745.
Ković 1760.
Lukić 1846.
Maletić 1745-X. 1950. 2 st.
Manojlović (Monajlović) 1745-X. 1846. 2 kć. 1950. 2 kć, 6 st.
Matić (Matišić) 1761-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Mi(h)ić 1760-1846. 1760. 2 kć, 8 st.
Mirko vić 1745.
Miščević 1846.
Radojević 1745-1846.
Radonić 1760-1846.
Stanisić 1846-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Stojčić (Stojšić) 1846-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Teodorović 1760-1846.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Babić 1918. iz Bosne.
Blažević 1860. iz Bosne.
Borović 1911. iz Like.
Danilović 1905. iz Vrhovaca.
Ličina 1930. iz Petrovog sela (Lika).
Panković 1895. iz Like.
Pokopao 1878. iz Bosne.
Rajčević 1880. iz Bosne.
Trlaić 1880. iz Bosne.
Žegarac 1935. iz Petrovog sela (Lika).
309
Škrabutnik je staro naselje. Spominje se 1491.* Za turskoga vladanja žive ovdje uz
prastanovnike Hrvate katolike također doseljeni pravoslavni Srbi, koji su došli
u XVI ili XVII stolj. Od prastanovnika Hrvata održala se do danas jedna obitelj, od
najstarijih doseljenika Srba — dvije. Iako je selo zabačeno, daleko od cesta, ipak u
njega dolazi veći broj novijih doseljenika tokom XVIII, XIX i XX stolj.
1950. ima u Škrabutniku 25 ili 15°/o potomaka prastanovnika, 49 ili 30°/o poto­
maka najstarijih doseljenika, 29 ili 17°/o starijih doseljenika, a 63 ili 38°Io novijih
doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 9 kć, 1760. 28, 1866. 22, 1950. 42.
Broj stan.: 1866. 131, 1900. 207, 1931. 262, 1950. 166.

U selima Požeškoga predgrađa bilo je 1950. svega 3526 st., i to:


372 ili 1 1 % potomaka prastanovnika
J701 ili 4 8 % potomaka starijih doseljenika
1453 ili 4 1 % potomaka novijih doseljenika.

Potomci su se prastanovnika najbolje održali u Staroj Pož. Lipi tj. 82


ili 26,5%, donekle dobro u Štitnjaku s 2 4 % , u Turniću s 2 3 % , u
Šeovcima s 2 2 % , a manje u Vidovcima 8 % , Golobrcima 1 3 % , Kunov-
cima 1 3 % , Ugarcima 4 % , Emovcima 1 6 % , Pož. Novom selu 10%,
Škrabutniku 1 5 % . Prosjek ovoga kraja 1 1 % malo je bolji od općeg
prosjeka Požeštine. Razlog je tome taj, što je ovaj kraj djelomično po­
šteđen za turskog osvajanja i vladanja. Međutim, u starim hrvatskim
selima Drškovcima i Seocima prastanovnici se nisu uopće održali do
danas nego su izumrli već na početku XVIII., brzo iza oslobođenja
Požeštine od Turaka, možda zato, što su stradali u borbi za to oslo­
bođenje.
Od 1800-1950. izumrli su rodovi i obitelji prastanovnika: u Šeocima
1, u Turniću 1, u Ugarcima 1, Novom selu 5. Prema tome je najveći dio
prastanovnika izumro tokom XVIII stolj.
Stariji se doseljenici dobro drže u hrvatskim selima: Ugarci 5 7 % ,
Drškovci 6 8 % , Pož. Novo selo 4 8 % , Seoci 8 5 % , te u srpskim selima:
Komušina 7 3 % i Varoški Vrhovci 8 8 % . Prosjek ovoga kraja 4 8 %
znatno je veći od općeg prosjeka Požeštine (32,5%), pa ga zato možemo
smatrati zadovoljavajućim. No ima i sela, gdje su se stariji doseljenici
održali u malom broju, ispod općeg prosjeka: Viđovci 2 9 % , Ala-
ginci 0, Turnić tek jedna žena, Golobrci 1 6 % , Štitnjak 2 4 % , Kunovci
2 7 % . Razlog, što su se u nekim selima stariji doseljenici bolje održali,
jest brdski kraj i siromašnije prilike.
Nabrojit ćemo rodove i obitelji starijih doseljenika, koje su se
održale preko 100 godina, pa onda izumrle: Vidovci 1, Šeovci 1, Turnić
1, Golobrci 4, Kunovci 1, Ugarci 1, St. Pož. Lipa 1, Emovci 3, Drškovci
1, Komušina 2, Škrabutnik 2. Većina je starijih doseljenika izumrla u
kratkom roku od 10 do 50 godina boravka u pojedinom selu.
4
Bosendorfer, Crtice 151.

310
Očito i z u m i r a n j e starijeg stanovništva dokazuju slijedeći p o d a c i :
p r v i b r o j z n a č i b r o j s t a n . 1760., a d r u g i b r o j znači b r o j njihovih p o t o ­
m a k a 1950.: P o ž . N o v o selo 194 - 110, Golobrci 184 - 6 5 , Štitnjak 123
- 52, K u n o v c i 133 - 5 0 , V i d o v c i 135 - 103 itd. T a k o j e o t p r i l i k e i u
ostalim selima uže P o ž e š k e okolice.
Noviji su doseljenici p r e p l a v i l i - k a o i drugdje - u p r v o m e r e d u o n a
sela, gdje su se p r a s t a n o v n i c i i stariji doseljenici o d r ž a l i u m a n j e m
b r o j u . T a k o sela: V i d o v c i 6 3 % , Alaginci 1 0 0 % , T u r n i ć 7 7 % , G o l o b r c i
7 1 % , K u n o v c i 6 0 % . R a z m j e r n o m a l o ima novijih doseljenika u selima:
St. P o ž . L i p a 2 8 % , D r š k o v c i 3 2 % , Seoci 1 5 % , K o m u š i n a 2 7 % , V a r o š k i
V r h o v c i 1 2 % . P r o s j e k ovoga k r a j a 4 1 % d a l e k o je povoljniji od o p ć e g
prosjeka Požeštine ( 5 8 % ) .
G o v o r H r v a t a u ž e P o ž e š k e okolice jest ponajviše čista ikavica (Vi­
dovci, D r š k o v c i , L i p a , Š t i t n j a k ) , rjeđe ikavojekavica ( G o l o b r c i ) , d o k
Srbi govore — k a o u cijeloj P o ž e š t i n i - ijekavskim g o v o r o m . Z b o g utje­
caja g r a d a , knjiga i n o v i j i h doseljenika ikavica se sve više gubi i p r e l a z i
u j e k a v i c u (djeca, d ' j e t e ) .

O D D E R V I Š A G E DO B L A C K A

21. DERVISAGA

Prastanovnici x - 1 7 0 2 .
Bogđanović (Bogdanić) 1702-1733. 1705. 4 kć.
Dorić 1702.
Ferkić 1702-1765. 1760. 3 st.
Hrgović 1702-1763. 1760. 2 kć, 18 st.
Jakobović 1702-1705.
Kapitanić 1702-1849. 1760. 2 kć, 18 st.
Katić 1702-1705. Možda 1719. ods. u Viškovce.
Knežević 1702-1719.
Majstor 1702-1705.
Mitrović 1702-X. 1760. 6 st. 1950. 4 kć. 20 st.
Vuković 1702-X. 1760. 4 kć, 56. st. 1890. 4 kć. 1950. 4 kć, 27 st.

Stariji doseljenici 1 7 0 2 - 1 8 5 0 .
Bertolović 1760-X. 1760. 6 st. 1890. 4 kć. 1950. 5 kć, 16 st.
Bilmez 1849-1914. Ods. u Blacko.
Biažević 1842-1850. Nasi, zet Vuković.
Bošnjak 1697-1719. 1705. 4 kć.
Damjančević 1705-1719.
Farkaš 1758.
lvančević 1705-1719. 2 kć.
Jaić 1806-X. 1950. 2 st.
Jurišić 1842-X. 1950. 3 kć, 8 st.
Karafatić 1760. 5 st.
Klaić 1719.

311
Klopić 1760. 5 st.
Korosić 1758.
Kovač (ević) 1758-1882.
Kožić 1842-1868.
Kremić 1849.
Lončarević 1821-X. 1950. 2 kć, 5 st.
Marinović 1821-X. 1950. 3 kć, 18 st.
Marketanović 1842-1917.
Marković 1803-X. 1950. 4 st.
Matić 1842-X. 1950. 3 kć, 13 st. Sa Selaca.
Matičević 1758-X. 1760. 12 st. 1950. 14 kć, 48 si
Mesarić 1842-1846.
Mojčević 1758.
Nutzer (Nusser) 1821-1900.
Pejčić 1765. Dos. iz Srednjeg sela.
Račić 1842-1844.
Eadičević (Radušević) 1803-1821.
Rešetar 1760. 5 st.
Rušev(a)čić (Hrusseuchich) 1702-1705. Dos. iz Ruševe.
Smiljanić 1803-X. 1950. 2 kć, 5 st.
Stipić 1758-1882. Naslj Vuković kao zet. 1760. 5 st.
Stojčević 1760-1765. 1760. 4 st.
Stošić 1760-1765. 1760. 7 st.
Šarić 1821-1882.
Schmidt 1842-1850.
Tuljaš 1758.
Ugarković 1821-1850.
Visočanin 1702. Dos. iz Visokoga u Bosni.
Vlah 1705-1719. 2 kć.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Babić 1884-1931. Dos. iz Križpolja.
Bach 1885. zet kod Kožica.
Baničić 1930. od Cernika.
Barac 1920-X. iz Grižana.
Bosanac 1908. iz Novog sela.
Bućan 1906-1923.
Budimlić 1940. iz Lipe.
Butorac 1913-1916. iz Like.
Devčić 1910-1917. iz Like.
Đurčević 1937. iz Jablanca.
Filip ović 1910-X. iz Like.
Franikić 1880. zet kod Matica.
Grgić 1858-X.
Janček 1909-1921. Ods. u Ruševu.
Janeš 1925. iz Vrbovskog.
Jeseničnik 1905-1914.
Jurčić 1910-X. iz Jablanca.
Katić 1888. iz Šumanovaca.
Katušić 1856-1936.
Kiselka 1930. iz Skenderovaca odn. iz Slovačke.
Košić 1873-1886.
Kovačić 1886-1942.
Krmpotić 1908-X. iz Krivoga Puta.
K r p a n 1935. iz Pođmelnika (Krmpote).
Kršul 1886-1887. iz Bribira. Ods. u Brestaovac.
Kružić 1906-X.
Lekić 1922. iz Dolca (Trogir).

312
Lipovac 1922. iz Bribira.
Loos 1938. iz Vukovara.
Maljković 1930. iz Dalmacije.
Matijević 1930.
Mi(hi)čević 1909-X iz Graca.
Miklušić.
Milaković 1906-X. iz Like.
Milić 1930. iz Međimurja.
Milković 1910.
Nebogović 1878. zet kod Kovačevića,
Novocki 1874-1931.
Omaz 1906. iz Gorskog kotara.
Palijaš 1920-1940. iz Okića.
Pećanić 1940. iz Primorja.
Pejaković 1940. iz Gospića.
Pekar 1940. iz Buka ođn. Češke.
Pelivan 1880. zet kod Stipića.
Petranović 1906—X. iz Gorskog kotara.
Prpić 1906-X. iz Krivoga P u t a .
Rukav 1906-X. iz Zagorja.
Samardžić 1876-1940. iz Krasna.
Smojver 1940. iz Vidovaca ođn. Bribira.
Starčević 1940. iz Primorja.
Strnak 1930. iz Trapara odn. ČSR.
šoša 1930. iz Dalmacije.
Špalj 1938-X. iz Primorja.
Tičić 1940. iz Eminovaca.
Tomljenović 1906-X. iz Krivoga Puta.
Tubić 1908-1942. iz Gospića.
Turkalj 1891-X. iz Gospića.
Valentić 1940. iz Eminovaca.
Zekić 1920. iz Dalmacije.
Žalac 1930-X. iz Zagorja.

Ovo je staro naselje, ali ne znamo, kako se zvalo potkraj srednjeg vijeka i na
početku turskoga vladanja. Posljednji se turski vlastelin ili aga u selu zvao Derviš-
aga. Po njemu se selo prozvalo najprije Dervišagino selo, zatim Dervišaga - u pismu,
a Deršaga - u narodu. Sve od srednjega vijeka do danas žive tu Hrvati katolici, iako
se stanovništvo u posljednja dva stoljeća prilično izmijenilo.
1950. potomaka prastanovnika ima 47, potomaka starijih doseljenika 117, no­
vijih doseljenika 253 ili 60°h. Od prastanovnika održala su se samo dva roda, od
starijih doseljenika samo 8 obitelji, a 31 je izumrla i nestala. Većina tih izumrlih i
nestalih obitelji samo je kratko vrijeme proživjela u selu.
Broj kuća: 1730. 13, 1746. 12, 1762. 19, 1780. 20, 1866. 24, 1950. 113.
Broj stanovnika: 1746. 131, 1769. 151, 1780. i 1802. 156, 1866. 199, 1900. 275, 1931.
382, 1950. 417.
1760. u pojedinoj kući živi po 11, 12, 13, 14, 17, 18 čeljadi, a u 13 kuća od 3-7
stanovnika.

22. KUZMICA (ORLJAVICA)

Prastanovnici x-1702.
Banović 1702-1850. 1760. 9 st.
Kovačević 1702.
Stupljanin 1702.

313
Stariji doseljenici 1702-1850.
Bilmez 1803-X. 1950. 4 st.
Blažević 1803-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Brkić 1803-1850. 2 kć.
Čunj 1758.
Gajer 1849.
Imbrović 1758-1760. 10 st.
Ivančić (Ivantić) 1842-X. 1950. 4 st.
Juričić 1803.
Klopnik 1758.
Korabel 1842-1850.
Kušević 1850-X. iz Vukovara. 1950. 3 st.
Mesarić 1821.
Mikić 1758-1760. 7 st.
Nebogović 1760-1886. 1760. 6 st. Naslj. Kruljac, Marić.
Pavlović 1760. 4 st.
Petković 1842-1887.
Petrović 1758.
Podgorae 1758-1760. 4 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


A) Obitelji koje su se održale do 1950:
Anić iz Like.
Baričević 1893-X. iz Mrkoplja.
Blagojević.
Čapek iz Češke.
Glavaš iz Like.
Gotal iz Požege.
Hut 1900-X. iz Pož. Mijaljevaca.
Ivančić.
Jakovac 1885-X. iz Mrkoplja.
Janček iz Ugarske.
Jurčević.
Klarić 1900-X. iz Jaksića.
Knez.
Mačkala vlastelinski radnik.
Njitraj iz Ugarske.
Paškvan 1908-X. iz Mrkoplja.
Peći ođs. u Požegu.
Puljasić 1908-X. iz Srednjeg sela.
Baindl 1906-X. vlastelinski radnik iz Ugarske.
Sabo iz Našica odn. Ugarske.
Samardžija 1873-X. iz Like.
Samardžić 1920-X. iz Đjeđine Rike odn. Like.
Sever.
Tomljanović 1929-X. iz Podbila. Ods.
Vitez iz Ugarske, vlastelinski radnik.
Zaja.

B) Obitelji koje su prije 1950. izumrle ili raseljene:


Bedeković 1881.
Bićanić 1872.
Ditrih 1875. trgovac.
Fak 1876. iz Mrkoplja.
Hanak 1870.

314
Laštrovica 1903.
Majer 1878.
Mičević 1879.
Mihelčić 1873.
Milaković 1888-1892. iz Križ-Polja,
Mulner 1875.
Omaz 1905-1925.
Strnak 1906-1928.
Šebalja 1888-1920. iz Novog Vinodola.
Šerer 1901-1943.
Tomaić 1873-1895.
Tubić 1887. kovač.
Turkalj 1884-1895. iz Trojvera kod Cerovnika.
Veljačić 1870.
Voćinac 1884-1915.

Ovo se selo sve do početka našega stoljeća zvalo Orljavica po rijeci Orljavi koja u
blizini teče, a tek prije pedesetak godina prozvalo se Kuzmica po crkvici u selu
koja ima svoj titulare Sv. Kuzman i Damjan.
Naselje je staro. Za njega se zna u kasnom srednjem vijeku. Od prastanovnika, koji
su ovdje živjeli u predtursko i tursko doba, nije se do danas održao nijedan rod,
nijedna obitelj. Od starijih doseljenika ima 1950. samo 14 potomaka. Novijih je do­
seljenika 159 tj. 92°/o. Kuzmica je svakako lijepo i privlačivo selo, bogato po svojim
plodnim oranicama i voćnjacima. Tu je do nedavna bilo sjedište gospoštije ili vlaste­
linstva. Pa ipak pojedine se obitelji ovdje teško privikavaju i održavaju kako u
daljoj tako u bližoj prošlosti. To je donekle razumljivo za one obitelji koje su
bile službom vezane uz nekadašnje vlastelinstvo, ali nije razumljivo za obične
seljačke obitelji.
Broj kuća: u XVIII. stolj. 5-8 kć, 1866. 13 kć. 1950. 40 kć.
Broj stan.: 1764. 37, 1969. 47, 1802. 76. 1866. 57, 1900. 124, 1931. 165, 1950. 173,
1760. ima 40 stan. u 6 kuća; na jednu kuću otpada 4-10 st.

23. SREDNJE SELO

Prastanovnici x-1702.
Alavan(ov)ić 1702-1849.
Aničić 1702.
Bolačić 1702.
Čaljo 1702.
Čurčijić 1702.
Gušcer(ov)ić 1702-X. 1760. 2 kć, 12 st. 1950. 4 st.
Hursum 1702.
Jakovović 1702.
Marković 1702-1719.
Matijašević 1702-1719.
Meršić (Marošić) 1702-1803. 1760. 8 st.
Tarana 1702.
Zebić 1702-1897. 1760. 9 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Augu8tinović 1765-1850.
Blažević 1765.
Brođanin 1702. Dos. iz SI. Broda.
Čočkić (Šošlic?) 1821-1850.

315
Diaković 1760-1765. 3 st.
Galović 1849.
Gavrić 1849.
Gnoder 1842-1850.
Juričić 1821-1850.
Kuconić 1842-1850.
Mandekić 1758-1860. 2 st.
Matovinović 1849-X. 1950. 4 st.
Mihaljević (Miojlović) 1758-X. 1760. 6 st. 1931. 10 st. 1950. 5 st.
Nebogović 1758-1904. 1760. 9 st.
Pejić 1758-1850. 1760. 7 st.
Puljas(ov)ić 1821-X. 1849. 2 kć. 1890. 3 kć. 1950. 7 kć. 31 st.
Pusterić 1821-1920.
Svilarević 1760-1803. 6 st.
Šautić 1760-1803. 1760. 6 st.
Šimić 1758-1803. 1760. 6 st.
Šoš(l)ić 1758-1765. 1760. 11 st.
Tomaš 1821.
Volučinović 1760.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bićanić 1860. iz Like.
Brnčić 1894-X. iz Triblja (Vinodol).
Butković 1888-1889.
Devčić 1880-1886. iz Like.
Doric 1888-X. iz Mrkoplja.
Gecan 1900-X. iz Mrkoplja.
Katušić 1889. iz Dervišage.
Kumpf 1889-X.
Markanjević 1880. iz Daranovaca.
Pejaković 1903-X. iz Gospića.
Petrović 1891-X.
Samardžija 1908-1923. iz Krasna.
Stojčević 1911-X. iz Dervišage odn. Like.
Stiirmer 1884.
Špoljarić 1873.
Tadijević 1886.
Vuković 1890. iz D. Vakufa.

Za turskoga vladanja žive u selu Hrvati katolici i muslimani. Srednje ili sridnje
selo zove se zato, što se nalazi u sredini trojnoga ili troimenoga sela; Viškovci-
Srednje selo-Orljavica. Selo pod svojim sadašnjim imenom spominje se tek 1698.
1950. ima samo 4 čeljadi, koja potječu od prastanovnika, i 35 potomaka starijih
doseljenika, 65 jesu noviji doseljenici. Većina starinskih obitelji i starijih doseljenika
izumrla je ili se razišla.
Broj kuća: 1730. 10, 1758. 16, 1780. 13, 1866. 13, 1950. 29.
Broj stan.: 1746. 103, 1780. 120, 1866. 69, 1900. 137, 193L 120, 1950. 112.
1760. 108 st. u 15 kć, odn. 2-11 st. živi u jednoj kući.

24. POŽEŠKI VIŠKOVCI

Prastanovnici x-1702.
Benić 1702-1803. 1760. 5 st.
Bilmez (ić) 1702-X. 1760. 2 kć, 35 st. 1950. 2 kć, 15.
Brkić (Biličić) 1702-1760. 17 st.
Celiković 1702-1902. 1760. 3 st.

316
(H)odžić (Hodža) 1702-1902. 1760. 21 st.
Ivan(l)ić (Ivanlija Bivolica) 1702-X. 1760. 19 st. 1847. 2 kć. 1950. 5 st.
Mesarić 1702-1850. 1751. 4 kć. 1760. 3 kć, 25 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Alavanić 1842-X. 1950. 4 st. Jedna grana roda ods. u Blacko.
Blažević 1722-X. 1760. 4 st. 1950. 2 kć, 11 st.
Dor(k)ić 1721-1760. 9 st.
Đuri(či)ć 1842-X. 1950. 8 kć, 32 st.
Hurta 1702.
Katić 1719.
Kund(ek)ović 1751-1760. 5 st.
Lovrić 1847.
Matanović 1751-1847.
Matovinović 1842-1850.
Nebogović 1842-1850.
Šekerović 1751-1760. 12 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Obitelji, koje su se održale do 1950.: Baretić 1906. iz Grižana, Bićanić 1886. iz
Drežnika, Blaž 1889., Brblić 1906., Brnčić 1906. iz Triblja kod Grižana, Cisarik
1881. iz Lomne u Slovačkoj, Čičković, Gašparović 1890., Jakovac 1906., Katunar,
Katušić 1906. iz Dervišage, Knez 1885., Koščić 1906., Marinković, Marušić 1906.,
Mužević 1906., Pilaš, Radojčić, Tomljanović 1906. (U svemu je 12 obitelji iz Pri­
morja.)
Obitelji, koje su prije 1950. izumrle ili odselile:
Funđuk 1878-1892., Klarić, Lakotić 1884., Matešić 1886., Pavičić 1881., Pavičević
1884., Ružvonik 1889-1891., zet kod Blaževića, Murgić 1906., Lukačević, Lokmer,
Barac 1886., Kruljac 1906-1923., Martinčević 1881-1907., Miklošić 1879-1941.,
Starčević 1906-1937., Šimecki 1906-1940., Cadrik 1871., Stojčević 1882. zet kod
Ivanlića, Kuba 1883., Ivanović 1888., Kružić 1888., Ceh 1890.

Viškovci se prvi put spominju 1400. Bili su tada posjed plemića od Vrbove ili
Sesveta. Ovdje se nalazila utvrda s plemićkim dvorcem, od koje su do danas
ostale samo ruševine. Selo je zapisano u turskom poreskom popisu 1545.1 Za turske
vladavine živjeli su tu Hrvati katolici i muslimani. Nakon oslobođenja Slavonije
od Turaka muslimani su preselili u Bosnu, a katolici su ostali i dalje na svomd
mjestu.
Od tih prastanovnika ima 1950. 20 čeljadi ili 10°Io, od starijih doseljenika 47,
od novijih 123 čeljadi ili 64°/o.
Broj kuća: 1730. 12, 1758. i 1780. 14, 1866. 12, 1950. 48.
Broj stan.: 1746. 105, 1769. 130, 1780. 126, 1802. 95, 1866. 81, 1900. 201, 1931.
214, 1950. 190.
1760. ima u 16 kuća 149 st., u jednoj kući po 21, 19, 12, 11 čeljadi, u dvije kuće
14, a u ostalima 3-9 čeljadi.

25. BLACKO

Prastanovnici x-1702.
Blačanin 1702. (tj. iz Blacka ili Blatska).
Imr(ek)ović 1702-1760. 1760. 8 st.
Leto 1702.
1
DAZ NRA 200 n. 26; 941 n. 2 1 ; 1517 n. 9. - BVA T. D. n. 243.

317
Lovrić 1702-1705.
Marketan(ov)ić 1702-X. 1760. 3 kć, 17 st. 1950. 4 kć, 14 st.
Matić 1702-1897. 1760. 5 st.
Peeanin 1702-1718.
Raličić 1702.
Bužić 1702-1896. 1760. 6 st. 1847. 2 kć.
Vidaković 1702-X. 1760. 11 st. 1950. 3 kć, 18 st.
Vuković 1702-1719.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Bartolović 1758.
Bošnjak 1718.
Brezimenović 1757—1760. 8 st.
Bučljanin 1702. Dos. iz Buć ja.
Đaić 1757-1758.
Filip ović 1719-1803. 1760. 6 st.
Grgić 1719-1764. 1760. 2 st.
Grgošević 1719-1860. 1719. 2 kć. 1760. 6 st.
Ivančić 1732.
Janić 1721-1751.
Katić 1718.
Kitan(ov)ić (Novoselac) 1719-1858. 1760. 10 st.
Klapšić 1847.
Kovačević 1718.
Ličanin 1803.
Marceković 1847.
Martinović 1719.
Matovinović 1758-1930. Jedna grana roda odselila u Srednje selo.
Mesarić 1760-X. 1760. 7 st. 1950. 2 kć, 8 st.
Mihaljević 1751-1760. 2 st.
Mikrut 1803-1896.
Nikolić 1719-1850. 1760. 4 st.
Pavić 1721.
Pavlović 1842-X. 1950. 4 kć. 23 st.
Pejaković 1721.
Pelivan(ović) 1751-1758.
Ruševljanin 1702. Doselio iz Ruševe.
Stojčević 1760-1939. 1890. 3 kć. Jedna grana roda u Srednjem selu.
Verner 1821.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Obitelji koje su se održale do 1950:
Bilmez 1906.
Bukvić iz Like.
Cestarić.
Dorić 1886. iz Sungera kod Mrkoplja.
Gašparac 1909.
Gušterić.
Hrmić.
Milković 1908. iz Like
Mitrović.
Poljanac 1868.
Rohaček iz Češke.
Suharski iz Rusije.
Šimecki ods. u Pleternicu.
Voćinski iz Drage.

318
Obitelji koji su prije 1950. izumrle ili raseljene:
Barbaric 1906-1931.
Barieevac 1908-1939.
Bolješić 1883. iz Kržpolja.
Hreljac.
Jesečnik 1883.
Katušić 1937.
Kerner 1887.
Miiller 1889.
Pok 1885.
Politzka 1859. iz Opatovice u Češkoj.
Seleši 1879.
Skenđer 1890-1904.
Šebesta 1908-1924.
Šojat 1905. iz Krivoga Puta.
Tadijević 1888. iz Mrkoplja.
Vuković 1885. iz Križpolja.

U srednjem vijeku postoje dva naselja sličnog imena: Blacko ili Blatsko. Spomi­
nju se 1250, 1329, 1413, 1427, 1474. U to doba žive ovdje plemići »od Blacka«.
Jedno je naselje bilo istočno od Kaptola i za turskoga vladanja propalo. Današnje
selo Blacko zapisano je i u turskom poreskom popisu 1545.2
1950. ima 32 potomka prastanovnika, 31 potomak starijih doseljenika i 102
novija doseljenika.
Broj kuća: 1730. 12, 1762. 20, 1780. 14, 1866. 16, 1950. 40.
Broj stan.: 1746. 113, 1769. 115, 1780. 130, 1802. 132, 1866. 99, 1900. 141 1950.
165.
1760. u 14 kuća 113 st., u pojedinoj kući 2-11 čeljadi.

U selima od Dervišage do Blacka bilo je 1950. 1057 st., i to


111 ili 10,5% potomaka prastanovnika
224 ili 2 3 % potomaka starijih doseljenika
702 ili 66,5% potomaka novijih doseljenika.
Prastanovnici su se s nešto više od 1 0 % održali u selima Dervišagi,
Srednjem selu, Viškovcima i Blacku, dok ih u Kuzmici više nema. Pros­
jek je ovoga kraja skoro jednak općem prosjeku Požeštine. Spomenuta
su sela za turskoga vladanja pošteđena, pa je zato malen broj prasta­
novnika jasan dokaz, da ovdje svijet izumire više nego u drugim kraje­
vima Požeštine.
Od 1800—1950. izumrli su rodovi i obitelji prastanovnika: u Dervišagi 1,
u Kuzmici 1, u Srednjem selu 2, u Viškovcima 4, u Blacku 2. Prasta­
novnici su dakle uglavnom izumrli već u XVIII stolj.
Stariji se doseljenici malo bolje drže u Dervišagi - 2 8 % , u Srednjem
selu - 3 1 % . U ostalim su selima ispod prosjeka. Razlog ovakvom stanju,
kao i izumiranju prastanovnika, jest veće materijalno blagostanje: sela
leže na najprometnijoj cesti Požeštine, između Požege i Pleternice;
imaju dosta oranica i livada u ravnici, a vinograda i voćnjaka na brežulj­
cima.

Ondje. - Bosendorfer, Crtice iz slavonske povijesti (Osijek 1910) 129.

319
Evo rodova i obitelji starijih doseljenika, koje su ovdje preživjele
100 i više godina, pa onda izumrle: u Dervišagi 2, u Kuzmici 1, u Sred­
njem selu 7, u Viškovcima 1, u Blackom 1.
Podaci o očitom izumiranju: prvi broj znači broj stanovnika 1760.,
a drugi znači broj njihovih potomaka 1950., dakle nakon 190 godina:
Dervišaga 150 - 84, Kuzmica 40 - 0, Srednje selo 108 - 9, Viškovci 149
- 31, Blacko 113 - 42.
Broj je novijih doseljenika znatno veći od općeg prosjeka Požeštine;
u Kuzmici čak 9 2 % . Kraj je ovaj zbog materijalnog blagostanja doista
privlačiv za razne doseljenike, ali još više — prazne kuće. Međutim,
izumiranje zahvaća i novije doseljenike, pa to je razlog brzom i trajnom
izmjenjivanju stanovništva.
Ovaj je kraj prirodna cjelina, te je u XVIII stolj. i u prvoj polovici
XIX stolj. činio posebno vlastelinstvo ili gospoštiju Blacko sa sjedi­
štem u Kuzmici (Orljavici). U crkveno-upravnom pogledu spada od
pamtivijeka pod Požegu (pokušaj osamostaljenja 1789. sa župom u
Kuzici sad je tek uspio), a u političko-upravnom pogledu pod Pleternicu.
Ekonomski podjednako gravitira prema Požegi i Pleternici.
U ovom kraju oduvijek žive jedino Hrvati, koji govore ikavskim govo­
rom. I ovdje se taj govor pomalo gubi u korist jekavice pod utjecajem
grada i brojnih novijih doseljenika.

PLETERNIČKI KRAJ

26. PLETERNICA

Stanovnici 1545.:
P e t a r Marković, Martin Kovač, Blaž Pojnar, Vuk Ivanić, Petar Ivanić, Grgur Stočić,
Mika Marić, Ive Dugonjić, Martin Valić, Nikola Cvetković, Ivan Prešlac, Ive Matić,
Đuro i Petar Milić, Mihal Pračković, Antol Blaž, Stjepan Petrović, Mato Radovan,
udovice Ana i Katalina. Ovo su stanovnici, popisani u najstarijem turskom poreskom
popisu 1545., na početku turskoga vladanja u Pleternici i okolici. 1 Za 150-godišnje
turske uprave sva su spomenuta prezimena nestala, a rodovi i obitelji vjerojatno
su sačuvane te su kasnije dobile druga prezimena.

Prastanovnici x-1702.
Ađžić (Hagić) 1702-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Antol (ov)ić 1702-X. 1760. i 1950. 5 st.
Babić 1702-X. 1760. 3 kć, 41 st. 1950. 11 kć, 34 st.
Balukčić 1702-X. 1760. 12 st. 1950. 4 kć, 10 st.
Baručević 1702.
Biberčić (Biberđžija) 1702-1785. 1760. 8 st.
(Kara-) Blažević 1702-X. 1950. 7 st.
1
BVA T. D. n. 243.

320
Bogdić (Boldić) 1702-1803. 1760. 13 st.
Čativa baba 1702.
Damjanović 1702-1803. 1760. 5 st.
Dugalić (Dugalija) 1702-1803. 1760. 5 st.
Filip aš(ev)ić 1702-X. 1760. 4 kć. 26 st. 1950. 4 st.
Franković 1702-1846. 1760. 13 st.
Grgić 1702-X. 1950. 4 kć, 21 st.
Grmljenović 1702.
Horvaćanin 1702-1803. 1760. 19 st.
Horvat 1702-1724.
Ilić 1702-1742.
Ivanović 1702—1756. Možda je isto što i Ivanić 1545.
Katušić 1702-X. 1760. 4 kć, 31 st. 1950. 12 kć, 54 st.
Klarić 1702-1803. 1760. 19 st.
Knežević 1702.
Kolunđžić (Kulundžić) 1702-X. 1760. 14 st. 1950. 5 kć, 20 st.
Kovačević 1702-X. 1760. 7 st. 1950. 6 st.
Krnić 1702.
Kurtović (Kuturović) 1702-X. 1760. 2 kć, 17 st. 1950. 4 kć, 6 st.
Lukačević 1702.
Marčinović 1702-X. 1760. 7 st., 1950. 4 st.
Maričić 1702.
Maričević 1702-1785. 1760. 7 st.
Mihaljević 1702-1733.
Mi(h)ić 1702-X. 1760. 21 st. 1950. 7 kć, 20 st.
Milosevic 1702-1741.
Mitrović 1702. 3 kć.
Momić 1702-1730.
Mudžić (Musić) 1702-X. 1950. 3 st.
Ninković 1702-X. 1760. 3 kć, 41 st. 1950. 6 st.
Odobašić 1702-1718.
Gršić (Oršulin, Oričić, Oršolie) 1702-1717.
Pavić 1702-1719.
Petrinić 1702.
Posavčić (Posavac) 1702-1733.
Rađilović (Radovčić) 1702-1718.
Ripić (Repić) 1702-1756.
Smiljanić 1702-1803. 1760. 2 kć, 20 st.
Smoljan(ov)ić 1702-X. 1760. 11 st. 1950. 6 st.
Stanić 1702-X. 1760. 2 kć, 17 st. 1950. 3 st.
Stanković 1702-1741.
Šimunović 1702-1862.
Štetić 1702-X, 1760. 17 st. 1950. 9 st.
Tucaković (Tučaković) 1702-1931.
Tuman(ović) (TomaniĆ) 1702-1846. 1760. 2 kć, 9 st.
Vidaković 1702-1785. 1760. 3 kć. 30 st.
Vlah 1702-1800.
Vuičić (Vičić) 1702-1723.
Vujanić 1702.
Zec 1702.

Doseljenici 1702-1750.
Antić 1741.
Bajburlović 1721.
Batrinac (Batrenac) 1750-1785. 1760. 8 st. Dos. iz Batrine.
Begović 1750-X 1950. 1 st.
Bogđanović 1705. 2 kć.
Bosančić 1717-1803.

2 1 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 321


Bošnjak 1697-1740.
Brodić (Brodo) 1726-1785. 1760. 8 »t.
Ciganin 1720.
Cotić 1722
Crnčić 1718.
Ćosić 1740-1805. 1760. 2 kć, 11 st.
Didović (Didorić) 1723-X. 1760. 2 kć, 9 st. 1950. 3 st.
Doričić 1705.
Durkić (Đurčić) 1717-X. 1760. 7 st. 1950. 7 st.
Ferkić 1729-1785. 1760. 7 st.
Filić 1719-X. 1760. 3 kć, 37 st. 1950. 6 kć, 18 st.
Franjić 1718-1803. 1760. 12 st.
Gavrić (Gaurić) 1718-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Habizović 1717.
Jakobović 1705-X. 1950. 12 st.
Jović (Jovo) 1717-1740.
Jozipović 1719-X. 1760. 19 st., 1950. 6 st.
.Turkic (Jurgić) 1730-1755. (Možda isto što i Đurkić).
Kajtazović 1725-1803. 1760. 11 st.
Kapitanović 1705.
Karlić 1741-X. 1760. 19 st. 1950. 10 st.
Kević 1750-1756.
Klipanović 1745-1930. 1760. 11 st.
Kovač 1727-1753.
Krijanović 1732-1785. 1760. 4 st.
Kristić 1720-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Kuruc 1719.
Lekić 1726-X. 1760. 12 st. 1950. 3 kć, 15 st.
Lisić 1723.
Lučić 1724-1931.
Majstor 1705.
Maksimović 1741-1751.
Marinković 1750-1862.
Marjanović 1741.
Marković 1732.
Martinović 1717.
Miškić 1750-X. 1760. 10 st. 1950. 4 st.
Nikol(ič)ić (Nikolašević) 1719-X. 1950. 3 st.
Opančar 1741-1760. 5 st.
Paranoš (ević) 1705-1803.
Peić 1719.
Pokmar 1734. mlinar.
Polešak 1717-1740.
Prolom (ović) 1729-1785.
Pipić (Parpo) 1720-X. 1760. 24 st. 1950. 8 st.
Radonić (Radonja, Radona) 1720-X. 1760. 18 st. 1950. 32 st.
Raljušić 1720-X. 1760. 10 st. 1950 9 st.
Ruševčić 1705. Dos. iz Ruševe.
Sekulić 1741-1862.
Setković 1720.
Smolzinger 1733.
Starić 1724-1741.
Terzić (Terzija) 1741-X. 1950. 11 st.
Topal(ović) 1722-1905.
Ton(r)laković 1732-1862.
Zvonarović 1724-1803. 1760. 6 st.
Živković 1719-X. 1760. 6 st. 1950. 2 st.

322
Doseljenici 1750-1800.
Berić 1760. 11 st.
Biričić 1760. 5 st.
Bogdić 1760. 13 st.
Ciglar 1750-1755.
Dužević 1785.
Đanić 1784.
Gačić 1785-X. 1950. 15 st.
Gašparović 1785.
Grčić 1760. 15 st.
Janošević 1785-X. 1950. 7 st.
JanjiĆ 1755-X. 1950. 7 st.
Kalandžija 1784-1785.
Kekezović 1755-1785. 1760. 7 st.
Mikulić 1785.
Mitterpacher 1760-1775.
Pavlović 1753-X. 1760. 6 st. 1950- 10 st.
Rajić 1785.
Sardačević 1756.
Sepel 1785. mlinar.
Slipac 1785.
Šarčević 1760-1846. 1760. 2 kć, 10 st.
Topčić 1785-1862.

Doseljenici 1800-1862.
Babošek 1846.
Baričević 1862.
Barjanović 1802-1862.
Bartolović 1846-X. 1950. 2 st.
Baurić 1862.
Bier 1846.
Bilnez 1805. mlinar.
Bilokapić 1846.
Bošnjaković 1846.
Brkić 1821.
Crnolatac 1844-X. 1950. 4 st.
Dickmann 1846.
Dinger 1846.
Dončević 1821-1846.
Donešević 1821.
Erpača 1856.
Filipović 1846-1930.
Fržić 1862.
Galomboš 1862.
Gamšić 1846.
Gruber 1862.
Hams 1862.
Hozmer 1862.
Jelić 1821-X. 1950. 38 st.
Jezovanac 1862-1930.
JuSić 1862-X. 1950. 2 st.
Kanić 1846-X. 1950. 3 st.
Kapoš 1862.
Klasnić 1821-1846.
Klinčić 1862-X. 1950. 4 st.
Kolombos 1862-1950.
Kopričević 1846-1910. opančar.
Leikauf 1842-X. 1950. 6 et.
Livaković 1862.
Lončar 1862.
Majer 1844-1862.
Marinčić 1821-1846.
Martinčić 1862.
Martinović 1862.
Matijević 1821.
Matković 1821.
Meringer 1821.
Mikulić 1821.
Nikolčić 1862-1950.
Novak(ović) 1846-1862.
Pajtaš 1862.
Pelcel 1846.
Pokaz 1846-1862.
Potočanec 1862-X. 1950. 7 st.
Sandukčić 1821-1950. 1 st.
Soček 1821-1862.
Šlesinger 1862-1914.
Štumer 1821.
Šultajs 1821-1935.
Tanacković 1821-1862.
Valetić 1821-1862.
Vugerniček 1862-1945.
Zvekić 1821-1848.

Noviji doseljenici 1862-1950.


Abramović 1900. iz Gorskoga kotara.
Ambroz 1946. iz ĆSR.
Andrić 1900. iz Požege, bivši vlast, službenik.
Androić 1946. iz Bilice.
Aničić 1910. iz SI. Broda.
Babić iz Podgorja kod Senja.
Bačun 1930. iz Slovenije. Ods.
Bajt 1910. iz Ravne Gore.
Baler 1930. iz Zarilca.
Banović 1919. iz Frkljevaca.
Barić 1946. iz Hrašćana (Međimurje).
Barković 1900. Izumro.
Bauernfreind 1935. iz Kule.
Begović 1920. iz Like.
Bem 1946. iz Sulkovaca.
Bencek 1900. iz Pakraca.
Benković 1900. iz N. Gradiške. Ods.
Bešlić 1946. iz Bosne. Ods. u Bosnu.
Blašković 1930. iz Graca.
Blažević 1938. Ods.
Bobić 1946. iz Dalmacije.
Bognar 1900. iz Madžarske.
Borošić 1930. iz Kaptola remenar.
Brkljačić 1930. iz Vinkovaca odn. Like.
Bublić 1919. iz N. Gradiške zet.
Bučar 1920. iz Sarajeva odn. Slovenije
Budimir 1946. iz Amerike.
Bukojević 1919. iz Cernika trgovac.
Butorac 1928. iz Derviš-age odn. Like.

324
Cviker 1890. iz Like.
Ćelan 1946. iz Dalmacije.
Černotski 1930. Ods. u Jakšiće.
Čop 1920. iz Gorskog kotara.
Čičković 1945. iz Djedine Rike.
Devčić 1930. iz Like. Izumro.
Drahotuski 1880. iz Graca odn. Moravske.
Drbih iz Poljske. Izumro.
Držajić 1900. iz Ivanca kod Vrbovca.
Ergović 1920. iz Pa vi ovaca.
Feglain 1925. iz Tenja kod Osijeka.
Fekete 1920. iz Madžarske vincilir.
Franculić 1920. iz Kaptola.
Franjiščević 1919. iz Odvorca. Nasi. Babica.
Fumić 1926. iz N. Gradiške odn. Primorja.
Gabrek 1870.
Gačić 1880.
Galac 1946. Ods. u Samobor.
Galić 1946. iz Dalmacije.
Geber 1870. iz Ravne Gore.
Giba 1930. iz Zagorja krojač.
Golubović 1929. iz SI. Broda.
Gorički 1946. iz Okola kod Križa.
Grgić 1928. iz Selaca kod N. Kapele.
Grozdanić 1920. iz Dalmacije.
Grubišić 1917. iz Hercegovine u Slavoniju, 1948. u Pleternicu.
Habek 1900. iz Okića.
Kađavdžić 1946. iz Bosne odn. Beograda.
Hanke 1946. iz Maribora.
Hasanović 1924. iz Rakovog Potoka.
Hem 1900. iz Madžarske mljekar.
Hiber 1920. iz Bjelovara-Moravče, limar. Ods.
Hodnig 1935. iz Češke.
Holjevac 1946. iz Gorskog kotara.
Horvat 1937. iz Našica brijač. Ods. u SI. Brod.
Hoić 1928. iz Mar. Bistrice.
Hrmić 1946. iz Blacka.
Hruškar 1900. iz Frkljevaca odn. Zap. Hrvatske.
Ivanović 1946. iz Djedine Rike odn. Bosne.
Janski 1928. iz Češke.
Jelinić 1941. iz Like.
Jarebek 1946. Ods. u Požegu.
Jovanović I. 1870., II. obitelj 1930. iz Dalmacije.
Junek 1946. iz Bresnice.
Jung 1946. iz Kutjeva.
Juretić 1946. iz Primorja. "Vratio se.
Jurišić 1920. iz Matičevića opančar. Ods. u Požegu.
Katić 1880. iz Frkljevaca zet.
Kireta 1922. iž Hrvatskog sela kod Topuskoga.
Klarić 1946. iz Biškupaca. Ods. u Požegu
Klobučar 1920. iz Like.
Klokočki 1946. iz Amerike. Ods.
Knez 1890. iz Primorja.
Kokan 1902. iz Trestanovaca ođn. Madžarske, bivši vlast, službenik
Kolarić 1948. od Našica odn. iz Domagovića kod Jastrebarskog.
Kolumbo 1941. iz Kalinića. Ods. 1950. u Osijek.
Konjarek 1920. iz Češke, bivši vlast, podrumar.
Konopljak 1920. iz Zap. Hrvatske.
Kopecki 1900. iz Češke
Kopštajn Ods. u Austriju.
Kranjc 1900.
Krivošić 1946. iz Hrvatske Kostajnice.
Krpan 1900. iz Like.
Kruljac 1900. iz Gorskoga kotara.
Kufrin 1942. iz Lučinaca odn. Okića.
Kuhar 1908. iz Velike odn. Slovačke.
Kustor 1927. iz Madžarske.
Kušter 1926. iz Frkljevaca ođn. Zagorja.
Kvah 1946.
Lanjski 1905. iz Moravske.
Larma 1890. iz Ravne Gore.
Lazić 1892.
Lemaić 1920. iz Like čordaš.
Liker 1900. iz Ravne Gore.
Liščević 1926. iz Sulkovaca remenar.
Lukić 1900. od Osijeka stolar.
Mađunić 1930. iz Dalmacije (Split) torbar.
Malovec 1939. iz Resnika soboslikar.
Mandić 1946. od Pakraca.
Marić 1946. iz Hercegovine (Stolac).
Marincl 1885. iz Gorskoga kotara.
Marinović 1928. iz Amerike.
Marmon 1890.
Matešić 1930. iz Trenkova odn. Zagorja biv. vlast, podrumar.
Melčić 1920. iz Garčina.
Metić 1946. iz Hrnjevca vinogradar.
Milinović 1946. iz Like.
Mlakev 1946. iz Madžarske.
Mlinac 1900. iz Ogulina.
Mokricki 1902. iz Poljske
Mokrović 1930. iz Drenovaca odn. Zagorja.
Moler 1900. iz St. Petrovog sela odn. Moravske.
Mustapić 1946. iz Dalmacije.
Nad 1900. iz Madžarske.
Nekić 1920. iz Dalmacije.
Nosić 1928. iz Lovreča (Split).
OIšak 1920. iz Slovačke.
Ožić 1946. iz Dalmacije.
Palometa 1946. iz Hercegovine.
Pavelić I. obitelj 1890., I I . ob. 1940. iz Lipovca (Slatina).
Pavličević 1925. iz Amerike odn. Primorja.
Pavlović 1880. od N. Kapele lončar.
Pauše 1900. iz Samobora.
Paznobt 1903. iz Češke.
Pejić 1930. iz Sulkovaca.
Peleš 1930. apotekar. Ođs. u Zagreb.
P e r a k 1930. iz Sesveta kod Požege stolar.
Perković 1900. iz Primorja.
Petrak 1944.
Petrović 1930. iz Sulkovaca odn. Županje.
Pezelj 1942. iz Like zet.
Pipal 1927. iz Dežanovca odn. Češke mljekar, krčmar.
Pliverić 1926. iz Kutjeva.
Podkonjak 1920. iz Ornica u Lici.
Pođobnik 1900. iz Ravne Gore.
Poletto 1940. iz Lučinaca ođn. Italije.
Popović 1922. iz Imotskoga torbar.
Potnar 1928. Ods.
Predragović 1932. iz Čađavice. Ods. u Našice.
Prekop 1920. iz Slovačke kolar.

326
Priča 1890. iz Korenice trgovac.
Rajić 1946. Ods. u Osijek.
Rajman 1946.
Ravlić 1946. iz Dalmacije.
Renka 1900. iz Gorskog Kotara.
Ribičić 1945. iz Dalmacije torbar.
Ridar 1932. iz Dervišage vincilir.
Roknić 1946. iz Velike. Ods. u Požegu.
Rušnov 1946. iz Velike. Ods. u Požegu.
Szabo 1930. iz SI. Broda ođn. Madžarske mlinar.
Sadilek 1930. iz Češke.
Singer 1930. iz Madžarske fotograf.
Sladojević 1946. Ods.
Starčević 1928. iz Pavlovaca kolar.
Strnak 1880. iz Moravske vlast, bivši službenik.
Šafar 1946. iz Gorskoga kotara urar. Izumro.
Šapček 1890. iz ČSR.
Šarabok 1932. iz Ruševe odn. Velike.
Šepec 1927. iz Vitkovica u Moravskoj.
Šerer 1926. iz Kuzmice odn. Amerike ođn. Slovenije.
Šikić 1946.
Šimundić 1927. iz Imotskoga.
Šipoš 1900.
Šnobl 1890.
Špehar 1930. iz N. Kapele ođn. Slunja.
Štajduhar 1880. iz Like bačvar.
Štefanac 1880.
Štibrić 1824- iz Zagorja vincilir.
Šutera 1880. iz Moravske.
Švarc 1920. iz Kaptola odn. Češke.
Tauš 1925. iz Kaptola odn. Češke.
Tišlar 1910. iz Moravske zidar.
Tokić 1917. iz Hercegovine.
Tomasini 1900. iz Italije ciglar.
Tomljanović 1928. iz Like.
Tucić 1928. iz Matičevića opančar.
Turčan 1930. iz Grabarja odn. Slovačke.
Tureček 1900. iz Češke.
Turković 1890. iz Like.
Uhrin 1900. iz ČSSR.
Utvić 1900. od N. Gradiške brijač.
Vajdec 1929. iz Slovenije.
Varak 1913. iz Moravske.
Včelik 1920. iz Vrbove kod N. Kapele odn. Češke.
Viđaković 1900.
Vidović 1946. iz Frkljevaca.
Vidušić 1932. iz Magić-Male.
Vikidal 1900. iz Slovačke.
Vilović 1900. iz Tulnika.
Vinklarćk 1900. iz Grabarja odn. Češke.
Vittemberg 1880. mlinar.
Vlahović 1946. iz Vlatkovca odn. Zagorja.
Vojvođić 1920. iz Biskupaca.
Volner 1910. iz Češke.
Vranjec 1946.
Vrban 1900. iz Primorja.
Vukelić 1946. iz Like.
Vukman 1920. iz Zagorja vincilir.
Vukojević 1900. služ. kod vlastelinstva.
Zahalek 1946.
Zaspan 1900. iz Primorja.
Zeman 1910. iz Češke.
Zidarević 1928. iz SI. Broda.
Žegović 1946.
Žniđarec 1936. iz Vinagore u Zagorju.
Živković 1930.

NAPOMENA

Popis najnovijih doseljenika izrađen je prema popisu stanovnika od 6. siječnja


1950. Međutim, iz toga su popisa izostavljene sve one obitelji željezničara i drugih
službenika te umirovljenika, koje su samo k r a t k o vrijeme, zapravo prolazno, boravile
u Pleternici. Isto tako, iz našeg su popisa ispale brojne obitelji, koje su od 1862-1950.
ovdje živjele, a zapisane su u raznim popisima prije 1950., ako su živjele samo kraće
vrijeme. Učinili smo to zato, da nam popis ne izađe preglomazan, a bez štete za
glavnu svrhu ovoga našega prikaza. Pa ipak, i ovaj naš smanjeni popis novijih do­
seljenika kao i oni raniji popisi doseljenika, jasno dokazuje, da obitelji u Pleternicu
lako i često doseljuju, ali i ođseljuju. Razlog je tome obrt, trgovina, nekadašnji
vlastelinski službenici, radnici i nadničari, zatim propadanje starih seljačkih rodova
i prodavanje njihove zemlje novim, siromašnijim, štedljivim i okretnijim se­
ljačkim obiteljima. Takve obitelji više ne znaju, što je »rodna gruda«, »djedovsko
ognjište«, pa čim osjete, da bi se drugdje mogle bolje skućiti, odmah napuštaju
jedno naselje i sele u drugo. To novo shvaćanje života zahvatilo je ne samo obitelji
stranoga podrijetla nego također Hrvate i Srbe, doseljene iz naših pasivnih krajeva,
Gorskog kotara, Like, Hercegovine i t. d. Slavonski su starinci nekada to teško ra­
zumjeli, danas shvaćaju lakše, a oni vrlo rijetki također sele s manje dobrog na
bolje.

Naselje Pleternica zvalo se potkraj srednjega vijeka »Pleternica« i »Sveti Nikola«.


Ime »Sv. Nikola« dolazi od župske crkve Sv. Nikole, a spominje se prvi put 1335.
prigodom pobiranja Papine desetine u Slavoniji. Ime »Pleternica« zapisano je prvi
puta u sačuvanim dokumentima 1427. Pleternički vlastelini u XIV i XV stolj. jesu
T oroki-Pleternički, koji su stekli veliki ugled ne samo u tadašnjoj Požeškoj žu­
paniji nego i na kraljevskom dvoru. Od 1432—1443. jedan dio pleterničkoga katara
posjeduju velikaši Gorjanski. Na početku XVI. stolj. Pleternica je u vlasti velikaša
Berislavića Grobarskih, kao i mnoga sela između Pleternice, Ruševa i Broda.
Pleterničko se naselje zbog svoga zgodnoga prirodnoga položaja, na raskršću cesta i
manjih puteva, već u srednjem vijeku razvilo kao trgovište ili varoš.2 Turci su
zauzeli Pleternicu 1536. U svom poreskom popisu 1545. zovu je »Varoš Pleternik«.
Pod pleterničku nahiju spadala su tada sela: Frkljevci, Sulkovci, Bzenica, varoš
Dolci, Odorjanovci, pusti Zagorovci, Gornja i Donja Komusina, Donji Toranj i
9
Predešinci. Za turskoga vladanja stanovalo je u Pleternici uz starosjedioce katolike
Hrvate nešto muslimana (vjerojatno starosjedioci, koji su prešli na islam) i nešto do­
seljenih Srba. Nakon oslobođenja Slavonije od Turaka pleternički su muslimani od­
selili u Bosnu.
1950. ima u Pleternici 220 potomaka prastanovnika ili I2°/o od ukupnoga sta­
novništva, 257 ili 24°/o potomaka starijih doseljenika, a 1300 ili 74°lo novijih do­
seljenika. U Pleternici se doduše sačuvao veliki broj starinskih rodova i obitelji,
ali s malo čeljadi u pojedinim kućama, zato je omjer prema doseljenicima tako ne­
povoljan. Međutim doseljenici mnogo prije izumiru i nestaju!
Broj kuća: 1702. 73, 1730. 85, 2746. 122, 1758. 111, 1780. 98, 1821. 82, 1866. 138,
1950. 540 (domaćinstava).
Broj stanovnika: 1746. 592, 1769. 873, 1780. 876, 1802. 779, 1832. 770, 1866. 911,
1900. 1268, 1931. 1682, 1950. 1733.
1760. u 10 kuća ima 13-24 čeljadi, u 11 kć 10-12 č., u ostalima ispod 10 čeljadi.
2
Bosendorfer, Crtice iz slavonske povijesti, 147, 277.
3
BVA T. D. n. 243.

o2o
27. FRKLJEVCI

Prastanovnici x-1702.
Babić 1702-X. 1950. 6 kć, 27 st.
Banović 1702-X. 1950. 5 kć, 20 st.
Dejanović 1702.
Kaptolac 1702. Dos. iz Kaptola.
Katić 1702-X. 1760. 2 kć, 10 st. 1950. 8 kć, 35 st.
Kosović 1702-1755.
Kovačević 1702-X. 1760. 3 kć, 13 st. 1950. 10 kć, 35 st.
Majstor 1702.
Šestaković 1702.
Šušić 1702-1803. 1760. 6 st.
Zetović 1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Agić 1741-1849. 1760. 2 kć, 13 st.
Benčić 1803.
Bošnjaković 1718-1803.
Bukvić (Bugović) 1741-1785.
Ćosić 1705.
Dinić 1849.
Grgurić 1849.
Janjić 1755-X. 1760. 2 kć, 13 st. 1950. 2 st.
Jušić 1785.
Kapetanac (Kapetanović) 1720-1760.
Kivač 1760. 4 st.
Kopić 1849.
Kuhn 1849.
Kunđakčija 1849.
Livaković (Levaković) 1821-X. 1950. 3 st.
Lukić 1803-1821.
Maričić 1721-X. 1950. 1 st.
Marjančević 1849.
Prđić 1721-1785. 1760. 3 kć, 18 st.
Romanlić 1849.
Stanić 1821.
Stazić 1733.
Stivanović 1733.
Stojanović 1821.
Šeferović 1821-1900.
Šimić 1821.
Šimunjer 1821-1849.
Štetić 1821.
Tomašević 1849-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Viđović 1741-X. 1950. 7 kć, 28 st.
Zebić 1821.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Abramović 1921. iz Zdenaca ođn. Like.
Barunica 1900. iz Primorja.
Birger 1890. iz Austrije.
Cerovac 1900. iz Prigorja kod Zagreba.
Čanđrle 1900. iz Primorja.
Đurasek 1890. iz Bele.

329
Ećimović 1935. iz Bilica odn. Like.
Elis 1900. iz Češke.
Gašparac 1940. iz Primorja.
Gostović 1935. iz Novske.
Hampel 1910. iz Ćošinaca.
Hruškar 1900. iz Hrv. Zagorja.
Jagodić 1900.
Jakobović 1935. iz Pož. Graca.
Jerčinović 1930. iz Primorja. Ods. u SI. Brod.
Kaurinović 1935. iz Dragovaca.
Kindler 1890. iz Kule.
Klobučar 1910. iz Ravne Gore.
Knapić 1910. iz Primorja.
Kubik 1890. iz Češke.
Kušter 1910. iz Zapad. Hrvatske.
Lazić 1890.
Lončar 1900. iz Bele.
Miler 1918. iz Pleternice.
Odri 1915. iz Slatinika.
Prian 1910. iz Zagrada odn. Austrije.
Rukavina iz Zagrada odn. Like.
Štefančić 1910. iz Bosne odn. Gorskog kotara.
Veletić 1910. iz Plet. Mijaljevaca.
Vlahov 1941. iz Stražemana odn. Dalmacije.
Živković 1890. zet kod Babica.

Selo Frkljevci spominje se prvi put 1335. i u njemu katolička župa, koja je tu
postojala do pada sela pod Turke 1536. Tu se nalazilo i sjedište vlastelinstva s
utvrdom. Ona je 1471. zakonskom odredbom razorena, fer je njezin gospodar Blaž
Husar počinio veleizdaju prema kralju i državi. 1545. u turskom poreskom po­
pisu kaže se, da Frkljevci spadaju pod pleterničku nahiju, i da je u njima knez
4
Lacko.
Potomaka prastanovnika Hrvata ima 1950. 117, starijih doseljenika 42, novijih
doseljenika 199, a zajedno 358 st.
Broj kuća: 1702. 18, 1730. 26, 1746. 25, 1758. 23, 1780. 22, 1866. 27, 1950. 101 kć.
Broj stanovnika: 1746. 127, 1769. 207, 1780. 193, 1802. 171, 1866. 203, 1900.
361, 1931. 478, 1950. 358.
1760. u pojedinoj kući stanuje 2—8 st.
Kod stanovništva je u Frkljevcima neobična pojava, što se velik broj ranije do-
seljenih obitelji samo kratko vrijeme zadržao u selu. Neke su valjada brzo izu-
mrle zbog nizinskog tla, a većina je zacijelo već u XVIII i 1. pol. XIX stolj. išla u
potragu za što boljim životnim prilikama. To u doba feudalizma nije bilo lako, ali
okretnijim pojedincima polazilo je za rukom. Frkljevci su prema tome mogli biti
prikladno prolazno naselje zbog relativno plodnijeg zemljišta, u blizini Pleter­
nice i na granici Vojne krajine.

28. KADANOVCI

Prastanovnici x-1702.
Andrić 1702-1785.
Antolović 1702.
Blaž(ev)ić 1702-1755.
Gavrić 1702-X. 1760. 2 kć, 21 st. 1950. 3 kć, 8 st.
Ilić 1702.
4
Ondje. - Bosendorfer, Crtice 136. — BB 5. - Szabo Đuro, Sredovječni gradovi
u Hrvatskoj i Slavoniji (Zagreb 1920) 124.

330
Ivić 1702.
Knežević 1702.
Livaković (Levaković) 1702-X. 1760. 5 kć, 47 st. 1950. 4 kć, 14 st.
Makar(ević) (Markanjević) 1702-X. 1760. 2 kć, 21 st. 1950. 1 kć, 8
Nikoli(či)ić 1702-1805. 1760. 2 kć, 13 st.
Pavlović 1702.
Starčević (Starac) 1702-1760. 7 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1821-X. 1950. 4 st.
Biljany 1785-1803.
Bosnjak(ović) 1697-1797. 1760. 10 st.
Čevarković 1760. 5 st.
Ferković 1741-1755.
Grbavac 1785.
Grokop 1849.
Halot 1849.
Ivaković 1754.
Jagar 1760. 7 st.
Jagodić 1849-X. (Jedna grana ods. u Frkljevce.) 1950. 5 st
Jozić 1755-1849.
Kopecki 1849.
Kovačević 1849-X. 1950. 3 st.
Lučić (Lučić) 1755-1803.
Marić 1755.
Miškić 1760. 5 st.
Ratković 1785-1849.
Stivaković (Stivanović) 1756-1760. 7 st.
Scharf 1849.
Toman 1849.
Tomašević 1821-X. 1950. 5 st.
Vidaković 1733-1803. 1760. 3 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Dorner 1910.
Dreksler 1890. iz Češke.
Elis 1890. iz Češke.
Halir 1890. iz Češke.
Horaček 1910.
Juras 1890. iz češke.
Karlović 1910. iz Gorskog kotara.
Kelemen 1910. iz Hrvat. Zagorja.
Klobučar 1910.
Kocijan 1890.
Krenek 1890. iz Češke.
Kufner 1940. iz Pakraca odn. Gorskoga kotara.
Malčić 1945. iz Like.
Mihelčić 1910. iz Primorja.
Mršić 1945. iz Primorja.
Novine 1910. iz Gorskoga kotara.
Piršlin 1940. iz Like.
Podobnik iz Španovice odn. iz Gorskoga kotara.
Polašek 1890. iz Češke.
Repine 1900. iz Gorskoga kotara.
Ružić 1900. iz Primorja.
Sokolsky 1900. iz SI. Broda odn. iz Poljske.
Stafik 1900. iz Češke.
Švajda 1900. iz Češke.
Turčin 1910. iz Zagorja.
Tus 1930. iz Primorja.

Kadanovci se spominju prvi put 1545. u turskom poreskom popisu. Tada su


spadali pod nahiju u Gnojnici koja je ležala negdje blizu, svakako uz potok Gnoj­
nicu. Naselje u Kadanovcima sigurno je postojalo i u srednjem vijeku. Gnojnica
je za Turaka nestala.5
Potomaka prastanovnika ima u Kadanovcima 1950. samo 30, a potomaka starijih
doseljenika još manje - 8. Novijih doseljenika ima 204 tj. 80°/o. To su Hrvati iz
Gorskoga kotara, Primorja, Like i Hrv. Zagorja te Česi, danas ponajviše po-
hrvaćeni.
Broj kuća: 1702. 13, 1758. 23, 1780. 22, 1866. 14, 1950. 50,
Broj stan.: 1760. 158, 1780. 128, 1802. 154, 1832. 104, 1866. 95, 1900. 168, 1931.
196, 1950. 242.
1760. ima u 1 kući 21 st„ u 2 kć, 14 st., u 18 kć, 2-11 st.

29. POŽEŠKI GRADAC

Prastanovnici x-1702.
Adžidović 1702-X. 1702. i 1803. 4 kć. 1760. 41 st. 1950. 18 st.
Andaković 1702-X. 1760. 11 st. 1950. 4 st.
Blašković (Blažev) 1702-X. 1760. 25 st, 1950. 24 st.
Bogdanović 1702-1722.
Desetnik 1702.
Đuranović 1702-X. 1760. 21, 1950. 9 st.
Jakobović 1702-X. 1760. 6, 1950. 33 st.
Klarić 1702-X. 1760. 11, 1950. 4 st.
Knežić 1702-1849. 1760. 14 st.
Mačković 1702-X. 1760. 16, 1950. 10 st.
Penić 1702.
Radovčić (Rađojčić) (Misselyan) 1702-1849. 1702. 5 kć. 1760. 18 st.
Va(g)letić 1702-1724.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Barić 1760.
Bošnjak 1697-X. 1702. 4 kć, 1760. 7 kć. 1950. 4 st.
Brčinac 1702-X. Dos. iz Brčina. 1760. 2 kć, 17 st. 1950. 3 st.
Čakalić 1849-X. 1950. 8 st.
Didović 1733-1740.
Dražetić 1740-X. 1760. 10, 1950. 5 st.
Grabantić 1725.
Gračanin (Gračanić) 1718-1721.
Kanižanac (Kanižančević) 1720-X. 1760. 22, 1950. 7 st. u 2 kuć. Izumro do 1964.
Kopunić 1722.
Kovačević 1721-1722.
Lončar(ev)ić 1721-X. 1760. 3, 1950. 11 st.
Lučić 1733-1760. 1760. 3 st.
Majmunović 1740.
5
DAZ NRA 647 n. 20. - BVA T. D. n. 243. Gnojnica se spominje već 1419. Za
Turaka ovdje je nahija.

332
Malunović 1849-X. 1950. 3 st.
Maričević 1721-1734.
Marinović 1740-X. 1760. 11, 1950. 11 st. u 3 kć.
Markov (ić) 1735- . 1760. 6 st.
Mihaljev(ić) 1735-1773. 1760. 2 kć, 13 st.
Muminović (Huminović) 1735-1764. 1760. 3 st.
Pavlović 1719-X. 1760. 8 st., 1950. 14 st.
Poričanae 1780. Dos. iz Poreča.
Ribičić 1849. 2 kć.
Sabić 1740.
Slivatić 1803.
Starčević 1722.
Šarić 1721-1723.
Španić 1723-1760. 1760. 17 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Abramović 1890. iz Like.
Andrišek 1910. iz Češke. Ods.
Antunović 1940. iz Hercegovine.
Babić 1930. iz Like. Izumro.
Baumfreund 1930. iz Ašikovaca.
Bednaf 1900. iz Resnika odn. Češke.
Belan 1900. iz Slovačke.
Biro. Ods.
Blažević 1925. iz Kostajnice.
Crnković 1890.
Ćosić 1920. iz Pleternice, zet.
Devčić 1910. iz Like.
Došlić iz Baćin-dola.
Drahotuski 1890. iz Češke.
Franc. Izumro.
Furda 1945. Ods.
Gašpar(ov)ić 1900. iz Kalnića odn. Slovačke.
Glavaš 1917. iz Hercegovine.
Gržan 1880. iz Like, zet.
Harmičar 1945. iz Rakovog Potoka kod Zagreba.
Hasan 1945. Ods.
Holik 1900. iz Češke
Hrust 1920. iz Zapad. Hrvatske.
Ivančević 1930. Zet. Izumro.
Janoh 1900. iz Češke.
Kanjovski 1900. iz Češke.
Kopunić 1900. iz Lakušija.
Kovačević 1930. iz Koprivnice Pož., zet. Ods.
Krasko 1920. iz Ugarske, željezničar.
Krivaj 1914. iz Garčina.
Langer 1900. iz Češke.
Luptovski 1900. iz Slovačke.
Mandić 1890. iz Bekteža.
Marić 1920. iz Tornja odn. Ugarske.
Marković 1930. iz Ozlja.
Matošević 1920. iz Viđovaca.
Mičević 1890. iz Djedine Rike.
Mička 1900. iz češke.
Muštković 1928. iz Mitrovca, zet.
Novosad 1900. iz Češke. Izumro.
Ođžić 1940. iz Grabarja, zet.
Oharek 1900. iz Češke. Ods.

333
Pagač 1900. iz Slovačke.
Pauković 1920. iz Slunja.
Petrinić 1945. iz Radovanaca, zet. Ods. u Vidovce.
Petrle 1946. iz Kosovca.
Piša 1900. iz Češke.
Poljaković 1910. iz Sovskoga Dola, zet.
Prajković 1900. iz Zenice.
Raguž 1940. iz Podravine-Koprivnice.
Regić 1935. iz Prigorja kod Zagreba.
Rodić 1890. iz Nurkovaca.
Romić 1920. iz Bačke. Ods.
Sertić 1941. iz Like. Izumro.
Skalik 1900. iz Češke.
Skalka 1900. iz Češke. Ods.
Snašel 1900. iz Češke.
Srnadel 1900. iz Češke. Ods.
Svitok 1900. iz Slovačke.
Šinko 1900. iz Slovačke.
Sivo.
Škopik 1900. iz Češke.
Sojo 1925. iz Milanluga odn. Ugarske. Ods. u Pleternicu.
Šporčić 1920. iz Like. Ods.
Šulentić 1930. iz Like, zet.
Terzić 1930. iz Velike. Izumro.
Vido 1900. iz Slovačke.
Zbofil 1900. iz Češke.

Područje Graca je naseljeno već u predhistorijskom vremenu, kako to svjedoče


brojne iskopine. Samo ime sela kazuje, da je tu u davna vremena bila neka tvrda,
»grad«. 1445. i 1498. spominju se plemići od Graca, koji su tu imali svoj posjed.6
1690. ima selo samo 10 kuća, a 1702, već 27 kuća, što znači, da se je selo iza oslo­
bođenja od Turaka brzo i veoma povećalo. U XVIII. st. spada pod kutjevačko
vlastelinstvo.
Potomaka prastanovnika ima 1950. 97, starijih doseljenika 75, novijih dose-
Ijenika 357 ili 67°/o od ukupnoga stanovništva. Stariji su se doseljenici očito slabo
održali. To osobito vrijedi za rod Bošnjak, koji je pred 200 godina imao 60 če­
ljadi, a sada samo 4.
Broj kuća: 1730. 40, 1760. 43, 1866. 28, 1950. 144 kć.
Broj stanovnika: 1760. 377, 1832. 217, 1866. 189, 1900. 363, 1931. 475, 1950.
529 st.
1760. ima u 1 kući po 22, 16 st., u 2 kuće po 17, 12, 11, 10 st., u 3 kuće po 13,
14 st., u 27 kuća ima ispod 10 čeljadi.

30. IVANIN DVOR

Ovo je naselje počelo živjeti tek na koncu prošlog stoljeća. Njegovi su sta­
novnici bili radnici i namještenici kapitalističkog veleposjeda, koji se razvio na jed­
nom od nekadašnjih marofa ili pusta kutjevačke gospoštije. Tu je danas uređeno
državno dobro. Stanovnici su u ovom naselju kako prije tako i danas nestalni, pro­
lazni. Zato se pojedinim obiteljima ne možemo baviti. Možemo jedino spomenuti, da
je ovdje 1900. živjelo 94 st., 1931. 57 st., a 1950. 101 st. u 23 domaćinstva. Sta­
novnici potječu iz raznih krajeva, kao i noviji doseljenici u okolišnjim selima.
8
Bbsendorfer, Crtice 137. - DAZ NRA 941 n. 34.

334
31. POŽEŠKA BREZNICA

Stanovnici doseljeni za turskoga vladanja u XVI i XVII stolj.


1702. Bošnjak, Dratić, Gvozdenović, Janković (-1784), Milinović (-1715), Mla-
denović, Ognjanović, Pavičić, Prodanović, Radiosavljević, Stivanović, Todorović,
Vuković, (-1715). Sve su te obitelji brzo izunirle i nestale, osim jedne, iza g. 1702.

Stanovnici doseljeni od 1702-1850.


1715. Despinić, Karaga, Lukić, Ostojić (-1784), Ranisavljević (-X, 1950. 19 st. u 6
kć), Vukomanović (—1944. ods.).
1741. Čakal(ov)ić (-1803), Lazić (-1784), Mihaljević, Vasiljević (-1803), Vu(j)četić
(-1931).
1755. Đu(r)kić (-X., 1950. 9 st. u 2 kć). Novoselac (-X, 1950. 7 st.).
1756. Smiljanić (-1784), Stanisavljević, Vuičić (-1784).
1803. Petrović (-1849).
1821. Panić (-1849), Stanojević (-1849).

Noviji doseljenici 1850-1950.


Delač 1935. iz Kosinja u Lici.
Golik 1935. iz Sulkovaca odn. iz Like.
Horvat 1905. iz Dežanovaca odn. iz Ugarske
Junek 1890. iz Češke, 1912. iz Ljeskovice.
Larma 1871. iz Štajerske.
Mirković 1870.
Pajker 1902. iz Češke.
Podnar 1904. iz Ravne Gore.
Subotić 1870.
Umljenović 1870.
Vojvodić 1893. iz Trap ara.

1950. ima 35 potomaka starijih doseljenika, a 95 novijih doseljenika.


Broj kuća: 1866. 8, 1950. 36.
Broj stan.: 1866. 63, 1900. 8 1 , 1950. 130.

Ime Breznica dolazi u dokumentima kasnog srednjeg vijeka, a ne u poreskim knji­


gama na početku turskoga vladanja. Srbi su ovdje nastanjeni od turskih vremena do
danas. Međutim, od onih obitelji, koje su doselile za Turaka i poslije njihova vlada­
nja do 1715., nije se do danas nijedna održala. I od kasnije doseljenih obitelji većina
je izumrla ili odselila dalje. Tako danas polovicu stanovništva u selu čine Srbi,
a polovicu Hrvati.

32. SULKOVCI

Prastanovnici x-1702.
Armagić 1702.
Atničić 1702.
Bačić 1702-1846. 1760. 9 st.
Blaž(ev)ić 1702-X. 1760. 2 kć, 23 st, 1950. 5 st.
Dorić 1702-1760. 2 k ć ; 12 st.
Đuračanin (Đurković) 1702-1803. 1760. 11 st.
ICelić (Kalić) 1702-X. 1760. 3 kć. 19 st. 1950. 2 kć, 7 st.
Kovačević 1702-X. 1760. 8 st., 1950. 5 st.

335
Kristić 1702-X. 1702. 3 kć, 1760. 5 kć, 51 st. 1950. 16 kć, 68 st.
Liščević 1702-X. 1760. 9 kć, 81 st. 1950. 7 kć, 28 st.
Marković (Vinković) 1702-X. 1760. 3 kć, 18 st. 1950. 6 kć, 26 st.
Matokić (Makotić) 1702-1846. 1760. 3 kć, 30 st.
Peić 1702-X. 1760. 6 kć, 53 st. 1950. 22 kć, 85 st.
Ribić 1702-X. 1760. 5 kć, 23 st. 1950. 9 kć, 28 st.
Šljivić 1702-1760. 9 st.

Doseljenici 1702-1850.
Adžić 1846-X. 1950. 9 st.
Bilokapić (Bjelokapić, Bilokapa) 1750-X. 1760. 24 st., 1950. 3 st.
Bušić (Buzo) 1729-1803. 1760. 11 st.
Bošnjak 1697-1802.
Celić 1720.
Crepulić 1741-1760. 4 st.
Čop 1821-X. 1950. 5 st.
Drenovčanin 1702. Dos. iz Drenovaca.
Filić 1846.
Franić 1846.
Grabusin 1821-1846.
Gračanin 1741-1803. 1760. 4 st.
Grgić 1821-1846.
Gučić 1803.
Jozić 1803.
Klepić 1803.
Lazić 1821-1846.
Marić 1803.
Marijančević 1821-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Marketić 1720-X. 1760. 2 kć, 12 st. 1950. 3 st.
Matković 1846.
Mihaljević 1846.
Mikić 1803.
Mlinarić 1721-X. 1760. 5 kć, 26 st. 1950. 3 st.
Odobašić 1 7 1 5 - 1 9 4 . .
Pajdaš 1846.
Pavković 1846.
Petrović 1724-X. 1760. 2 kć, 28 st. 1950. 12 st.
Praljković 1821-1846.
Sanjarić 1803.
Sargaš 1803.
Soljančanin 1755-1756. Dos. iz Sovskoga Dola.
Šajnović 1821-X. 1950. 5 st.
Šimetić 1741-1751.
Siska 1846.
Vargaš 1724.1846.
Vinković 1821-X. 1950. 4 kć, 21 st.
Vujčetić 1846.
Vuković 1803-1846.
Zoljančanin 1755-1803.
Zvonarević 1803.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Arambašić 1945. iz Pož. Koprivnice. Izumro.
Rajt 1910. iz Ravne Gore.
Behm iz Češke, a 1919. iz Bosne.
Bogdanović 1900.
Borić 1900. iz Like.
Burcar 1920. iz Like. Ođs.

336
Buzadžić 1890.
Curl 1933. iz Ruševe odn. Slovenije (Kočevlje).
Đasović 1890. iz Like, zatim iz Kujnika.
Devčić 1900. iz Like.
Dević 1928. iz Crne Gore odn. Amerike.
Došen 1942. iz Like.
Draskovic 1930. iz Kosinja u Lici.
Đukić 1900.
Erjavec 1900. iz Ravne Gore u Gorskom kotaru.
Ferkić 1900.
Gnijezda 1900. iz Koprivnice.
Jajić 1900. iz Like.
Janjić 1890. iz Frkljevaca.
Jovanović 1890. iz Primorja.
Klobučar 1900. iz Like.
Kolar 1900.
Krmpotić 1910. iz Like.
Kugli 1910.
Lukačević 1930. iz Vel. Bilča.
Majetić 1920. iz Like.
Majnarić 1930. iz Like.
Mance 1910.
Marincel 1920. iz Gor. Kotara.
Mašek 1880. iz Češke.
Mesić 1930. iz Like.
Milosavljević 1910. iz Laza.
Miočević 1900. iz Kaptola.
Nađ 1940. iz Madžarske.
Ninković 1900. iz Pleteruice.
Novine 1900. iz Gorskoga kotara.
Planine 1910. iz Gorskoga kotara.
Pojer 1910. iz Gorskoga kotara.
Polgar 1890. iz Madžarske.
Renka 1940. iz Gorskoga kotara.
gen 1900. iz Gorskoga kotara.
Škropil 1900. iz Češke.
gutić 1900. iz Like.
Tomaić 1930. iz Like.
Tomić 1900. iz Mrkoplja.
Trkulja 1920. iz Like.
Vagner 1900. iz Like.
Vidmar 1940. iz Gorskoga kotara.
Vitenberg 1940. iz Potočana. Ods.

Sulkovci se spominju prvi puta 1375., zatim 1401., 1406., 1417., 1421., 1457. i
1483. U ovo doba stanovali su ovdje plemići, potomci Martina Sulka, po kome je
selo dobilo ime — Sulkovci, a plemići - Sulkovački. Oni su bili u srodstvu s ple­
mićima u Djedinoj Riki i Vrbovi. U turskom poreskom popisu 1545. dolaze i Sul­
7
kovci.
Prastanovnici su se ovdje razmjerno dobro održali. Njihovih potomaka 1950. ima
252. Potomaka starijih doseljenika ima malo tek 65. Broj novijih doseljenika iznosi
372 ili 54°/o.
Broj kuća: 1702. 32, 1758. 70, 1780. 58, 1803. 42, 1866. 66, 1950. 184 kć.
Broj stanovnika: 1750. 611, 1780. 391, 1802. 498, 1832. 435, 1866. 483, 1900. 592,
1931. 702, 1950. 689 st.
1760. u 26 kuća ima 10—17 stanovnika, a u 40 kuća — ispod 10 st.
7
Buturac Josip, Pleternica i okolica — povijesni prikaz o kretanju stanovništva,
Hrvatska prošlost V (i posebno), Zagreb 1944. - BVA T. D. n. 243.

22 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 337


33. BZENICA

Prastanovnici x - 1 7 0 2 .

Gučić 1702-X. 1755-1785. 5 kć. 1760. 40 st. 1950. 7 kć. 28 st.


Prajković 1702-X. 1741-1785. 4 kć. 1760. 31 st. 1950. 3 kć. 9 st.

Doseljenici za turskoga vladanja

Janošević 1702-1849. Ods. u Pleternicu i Komoricu.


Marković 1702-X. 1950. 3 kć, 13 st.
Sladojević 1702-1849.
Vojnović 1702-1803.
Vujnović 1702-1785.

Doseljenici 1 7 0 2 - 1 8 5 0 .

Bosanac 1697-1702.
Horvaćanin 1702.
Babić 1803-1821.
Bilić 1803.
Blagojević 1797.
Dušanović 1821.
Đurđević (Đurčević) 1741-1849.
Grgić 1849-X. iz Štitnjaka. 1950. 2 k ć , 6 st.
Jurišić 1849-X. iz Gradišta. 1950. 6 st.
Kaluđer 1755-1785.
Kuzmanović 1755-X. 1950. 7 kć, 21 st.
Marić 1821-1849.
Matanović 1849.
Milovuković 1849.
Mrđanović 1797.
Popović 1715-1803. 1755. 3 kć.
Ristić 1821-1849.
Stanivukcvić 1755.
Šimić 1741.
Terzija 1803-1821.
Um(i)ljenović 1821-X. 1950. 4 st.
Vukosavljević 1715.

Noviji doseljenici 1 8 5 0 - 1 9 5 0 .

Dorontić 1900. iz Kantarovaca.


Drača 1890. iz Jasenovca.
Glumčević 1870. iz Jakšića.
Mance 1900. iz Gor. kotara.
Mo gusar 1900. iz Gor. Kotara.
P r u t k i 1910. iz Češke.
Skorup 1910. iz Like.
Šop 1910. iz Like.
Šulić 1949. iz Sulkovaca. odn. iz Like.
Tomić 1930. iz Gor. kotara.

338
Bzenica je u kasnom srednjem vijeku vjerojatno pripadala sulkovačkom vlas­
telinstvu. Njezini su stanovnici tada bili Hrvati. Prvi put se njezino ime spominje
s
1325. i u turskom poreskom popisu 1545. Za turskoga vladanja održala su se dva
hrvatska roda i doselilo nekoliko srpskih obitelji, od kojih je jedna sačuvana do
danas. Veći je broj doseljenika XVIII. i XIX. st. izumro i nestao.
1950. ima 37 potomaka prastanovnika, 13 potomaka od doseljenih Srba u doba
turske vlasti, 37 potomaka doseljenika od 1702-1850., a 73 jesu noviji doseljenici
1850-1950., dakle manje od polovice.
Broj kuća: 1760. 19, 1866. 17, 1950. 47 kć.
Broj stanov.: 1866. 85, 1900. 102, 1950. 160.
1760. u pojedinoj kući ima 5-12 stanovnika.

34. POŽEŠKA KOPRIVNICA

Prastanovnici x-1702.
Cvetković 1702-1741.
Harambašić 1702-X. 1760. 11 st., 1950. 6 kć, 17 st.
Ković 1702-1849. 1760. 4 kć, 26 st.
Krešić 1702-1952. 1760. 2 kć, 14 st.
Lazić 1702-X. 1760. 10 st. 1950. 3 st.
Matić 1702-1804. 1760. 4 st.
Mikulić 1702.
Milosevic 1702-1760. 1760. 9 st.
Mirković 1702-1849.
Tomić 1702.
Tucaković 1702-X. 1950. 11 kć, 44 st.
Vidović 1702-X. 1760. 4 kć. 43 st. 1950. 1 kć. 6 st.
Vojvoda 1702. (Ovo je valjda služba, a ne prezime.)

Doseljenici u doba turskoga vladanja u XVI i XVII stolj.


Dragić 1702.
Gvozden(ović) Gvozdanović) 1702-X. 1785. 3 kć, 1950. 3 kć, 10 st.
Konakčija 1702.
Radonić 1702.
Rurajčić 1702.

Doseljenici 1702-1850.
Đukić 1804.
Filip ović 1756.
Horvat 1702.
Ivanović 1803.
Jelenić (Jelinić) 1741-X. 1760. 3 kć, 25 st. 1950. 4 kć, 10 st.
Jovanović 1785-X. 1950. 4 kć. 22 s..
Kajganović 1804.
Kambić 1741-1785. 1760. 8 st.
Klipić (Klepić) 1755-1785. 1760. 8 st.
Knežević 1821-1849.
Kovač 1844.
Kovačević 1755-X. 1760. 3 kć, 17 st. 1950. 9 kć, 39 st.
Krstić (Kršić) 1741-1785. 1760. 9 st.
Lužanac 1702-X. 1760. 4 kć, 33 st. 1950. 13 st.
8
Ondje. - DAZ NRA 1521 n. 23.

339
Mandakić (Mandić) 1741-1785.
Marijančević 1785-X. 1950. 3 kć, 6 st.
Milašinović 1755-X. 1950. 3 st.
Miletić 1803-1821.
Novoselac 1803.
Ostojić 1755-1785.
Ošić 1760. 4 st.
Petrović 1741-X. 1950. 9 st.
Samardžić 1702-1721.
Savić 1821.
Stanković 1755-X. 1950. 10 st.
Sušić 1785.
Treščanlija 1756.
Vrkljan 1821-X. 1950. 4 kć, 18 st.
Vučetić 1797-1849.
Vuičić 1755-X. 1950. 9 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Abramović iz Primorja.
Aladrović 1930. iz Bučja.
Antunović 1900.
Babić 1900.
Bajt 1900. iz Gorskoga kotara.
Benčić 1900. iz Primorja.
Biondić 1900. iz Like.
Buzić 1900.
Gnijezda 1890. iz Primorja.
Golik 1930. iz Like.
Kovafik 1900. iz Češke.
Kružić 1880. iz Like.
Majetić 1900. iz Like.
Majnarić 1900. iz Like.
Maras 1930. iz Like.
Marincel 1920. iz Like.
Milosavljević 1900.
Mitrović 1910. iz Kalinića.
Murgić 1910. iz Like.
Novine 1910. iz Primorja.
Palijan 1900. iz Primorja.
Pavičić 1930. iz Like.
Pintar 1890. iz Like.
Renka 1900. iz Ravne Gore.
Sigurnjak 1900. iz Kosinja u Lici.
Širanović iz Horvata kod Zagreba.
Šop-Vidović 1910. iz Like.
Šporčić 1910. iz Like.
Štokić 1940. iz Like.
Škrbečki 1890. iz Češke.
Teodorović 1930.
Vidmar 1890. iz Gorskoga kotara.
Vrban 1890. iz Like.

Koprivnica je staro naselje: spominje se 1331, 1415, 1419. i 1429. Prema turskom po-
reskom popisu 1545. nalazila su se u ovom kraju sela: Dolci varoš, Zagorovci i
Odorjanovci.9 Gdje su ta sela ležala, nije se moglo ustanovili potanjim ispitivanjem
9
Ondje 647 n. 23; 1517 n. 14 i 15; 1521 n. 23. - BVA T. D. n. 243.

340
mjesnih naziva. Dvije gradine, na dva bliska brda, svakako znače da je ovaj kraj
bio u srednjem vijeku gusto naseljen.
Prastanovnici ovoga sela jesu Hrvati. 1950. ima njihovih potomaka 70 ili 14°/o
od ukupnoga stanovništva. Za turske vlade doselilo je ovamo i nekoliko srpskih obite­
lji, od kojih je do 1950. sačuvana jedna s 10 čeljadi. Potomaka starijih doseljenika
Hrvata i Srba ima 1950. 139, a novijih doseljenika 294 ili 60°/o.
Broj kuća: 1760. 47, 1821. 27, 1866. 29, 1950. 140 kć.
Broj stanovnika: 1832. 226, 1866. 202, 1900. 339, 1931. 474, 1950. 503.
1760. u jednoj kući ima 15, u drugoj 17, a u ostalima 3-11 čeljadi.

35. KOMORICA

Prastanovnici x-1702.
Cvitić 1702-1849. 1760. 4 st.
Đurić 1702-X. 1760. 6 st. 1950. 10 kć, 29 st.
Gojanin 1702.
Kovačević 1702-X. 1760. 17 st. 1950. 5 st.
Krešić 1702-X. 1760. 8 st., 1950. 6 st.
Posavac 1702.
Starac 1702-1714.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Belobrdac 1714-1756.
Bilokapa 1751-1785.
Bošnjak 1702-1714.
Burazović 1758.
Bzenicanin 1702-1714.
Delić 1741-1849. 1760. 10 st.
Divković (Diaković) 1755-1756.
Đurčević 1714-1756.
Greifer 1849.
Grgurević 1741-1803. 1760. 5 st.
Janošević 1849-X. 1950. 4 kć, 13 st.
Jelinić 1821.
Kojarić 1849.
Kozarić 1803-X. 1950. 5 k ć , 12 st.
Kuzmić 1849.
Lukelić 1785. Nasi. Arambašić.
Martinović 1741-1803. 1760. 6 st.
Matokić 1849-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Mihaljević 1714-1849.
Naraneić 1821-1848.
P i n t e r 1821-1849.
Popović 1821.
Rendulić 1785-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Rosenfedl 1849.
Savić 1821-1849.
Staklarević 1756-X. 1950. 9 st.
Stipanović 1741-X. 1950. 4 st.
Tučo 1702.
Tustanić 1714-1785. 1760. 5 st.
Um(i)ljenović 1803-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Vrhovac 1803-1821.
Zdilarović 1741.
Živković 1750-1785. 1760. 3 st.

341
Noviji doseljenici 1850-1950.
Antunović 1931. 2 kć, 4 st. Izumro.
(li)arambašić 1880. iz Koprivnice.
Biondić 1880. iz Like.
Dujmović iz Emovaca priženjen 1930.
Jugović 1890. iz Like.
Katić 1880. iz Frkljevaca.
Matoš ođs. u Cerovac.
Miškulin 1900. iz Like.
Ntkić 1890. iz Like.
Ninković 1890.
Petković priženjen iz Mihaljevaca 1945. Ođs.
Samardžija 1900. iz Like. 1955. ods. u Požegu.
Vidaković 1900.
Vidmar 1900. iz Gor. kotara.

Komorica se prvi put spominje 1275. zatim 1464. kao utvrda i plemićki posjed.
Jedan je dio Komarice tada posjedovao domaći mali plemić Mirko, a drugi je
pripadao baštinicima Sulkovačkih, koji su u Sulkovcima izumrli.*0 U kasnom sred­
njem vijeku i za turskoga vladanja žive u selu Hrvati, a tokom XVIII i XIX stolj.
došlo je u selo i nekoliko srpskih obitelji.
1950. ima u selu 40 potomaka prastanovnika, 55 potomaka starijih doseljenika, a
0
105 ili 52 /n novijih doseljenika. Značajno je za ovo selo, da se u njemu malo obi­
telji razvilo u rodove. Većih zadružnih kuća nije nikada bilo. 1760. na pojedine
kuće otpada 3-10 stanovnika. Razmjerno velik br'oj obitelji seli ovamo u razdoblju
1702-1850., ali većina brzo izumire i nestaje, kako Hrvati tako Srbi.
Broj kuća: 1702. U, 1756. 16, 1821. 21, 1866. 21, 1950. 56 kć.
Proj stanov.: 1832. 129, 1866. 100, 1900. 182, 1950. 200 st.

36. POLOJ

Poloj (ili Prkos) nastao je oko g. 1900. kao alodijalno dobro ili vlastelinski
marof. Zbog agrarne reforme iza 1918. dolazi zemlja u ruke seljaka, od kojih neki
grade kuće u samom Poloju. Ovaj zaselak 1900. ima samo 15 stanovnika, 1931. 25, a
1950. 57, st. Pojedine obitelji potječu iz okolišnjih sela, a neke iz Like. To su obi­
telji (1950): Erjavec 1930. (4 kć, 16 st.), Kovačević, Adžić, Staklarević, Šop,
Dokazić, Renka 1930., Ilić, Šob.

U Pleterničkom kraju bilo je 1950. 4749 st., od toga


863 ili 18°/° potomaka prastanovnika
736 ili 15°/o potomaka starijih doseljenika
3150 ili 67°/° potomaka novijih doseljenika.
Potomci su prastanovnika brojniji u Frkljevcima 3 3 % , Sulkovcima
3 6 % , Bzenici 2 3 % , Komorici 2 0 % , a manje brojni u Pleternici 1 2 % ,
Koprivnici 1 4 % i dr. Ovaj je kraj za turskoga ratovanja i vladanja ostao
dosta pošteđen, pa je zato i razumljiv veći prosjek prastanovnika od
općega prosjeka Požeštine.
Od 1800-1950. izumrli su rodovi i obitelji prastanovnika: Pleternica
8 (Bogdić 1803., Damjanović 1803., Franković 1846., Horvaćanin 1803.,
10
DAZ NRA 647 n. 17, 20, 22.

342
Klarić 1803., Smiljanić 1803., Šimunović 1862., Tucaković 1846.),
Frkljevci 1 (Šušić 1803.), Kadanovci 1 (Nikolić 1805.), Sulkovci 2
(Đuračanin 1803., Matokić 1846.), Komorica 1 (Cvitić 1849.). Drugi
su izumrli već u XVIII. st.
Stariji su doseljenici jači u Breznici (Srbi) 2 7 % , Koprivnici 2 8 % ,
Komorici 2 5 % . Prosjek ovoga kraja daleko je ispod prosjeka Požeštine,
skoro najmanji u cijelom Požeškom kraju (manji je još samo u Kut-
jevačkom kraju zbog posebnih, izvanrednih prilika). Što su se stariji
doseljenici u Pleterničkom kraju tako malo održali, nije tome razlog
samo njihovo izumiranje nego i dobro držanje prastanovnika tokom
XVIII stolj. i u prvoj polovici XIX stolj.
Izumiranje rodova i obitelji starijih doseljenika, koje su se ovdje
održale preko 100 godina: Klipanović, Marinković. Paranošević, To-
palović, Torlaković, Šultajs iz Pleternice (6), Bošnjaković iz Kadanovaca,
Odobašić i Vargaš iz Sulkovaca, Đurđević iz Bzenice, Delić i Mihaljević
iz Komorice.
Podaci o očitom izumiranju: prvi broj znači broj st. 1760., a drugi —
broj njihovih potomaka 1950: Pleternica 867 - 339, Frkljevci 128 - 148
(porast!!!), Kadanovci 158 - 30, Gradac 377 - 164, Sulkovci 611 - 270,
Bzenica 71 - 58, Koprivnica 240 - 140, Komorica 80 — 53.
Noviji doseljenici znatno nadmašuju opći prosjek Požeštine; za 9 % .
Oni su osobito jaki u nekim selima: Pleternica 7 4 % , Kadanovci 8 0 % ,
Gradac 6 7 % , Breznica 7 7 % . Manje od prosjeka ovoga kraja imaju noviji
doseljenici u Komorici 5 2 % i Sulkovcima 54%. Pleternica sa svojom
bližom okolicom veoma je privlačiva za razne novije doseljenike, jer
leži na velikoj raskrsnici cesta i željeznica, ima na sve strane dobre
prometne veze, a obiluje dobrim oranicama, livadama uz Orljavu i
Londžu te glasovitim vinogradima i voćnjacima.
Pleternički je kraj velikom većinom hrvatski. Tu se govori čista
ikavica. Mlađi svijet pod utjecajem knjiga i doseljenika počinje kole­
bati, pa govori, prema prilikama, čas kao »naši stari«, čas »književno«.

BUČKIKRAJ

37. BUK

Prastanovnici x-1702.
Bošnjak 1702-1797.
Đursić 1702-1756. 1702. 2 kć.
Grenčić 1702-1803. 1702. 3 kć.
Klapšić 1702-X. 1760. 4 kć, 38 st., 1950. 8 kć, 31 st.
Kovač (ić) 1702-X. 1760. 4 st., 1950. 7 kć, 20 st.
Kovačević 1702-1849. 1760. 8 st.
Krsilović 1702-X. 1755-1760. 3 kć, 14 st. 1950. 2 kć, 5 st.

343
Stariji doseljenici 1702-1850.
Bošnjaković 1785-1803.
Dević 1760. 2 kć, 11 st.
Đanić 1760. 11 st.
Ercegović (Hercek) 1760-1797. 1760. 15 st.
Hermaul (Maule) 1834-1842.
Hoborka 1842-X. 1950. 5 kć. 21 st.
Hrmić 1755-X. 1760. 6 st., 1950. 2 kć, 9 st.
Jušić 1785-X. 1950. 8 st.
Lazarić 1 8 1 3 - 1 9 4 . .
Letić 1755-1760. 10 st.
Lukić 1760. 14 st.
Mramić 1760. 10 st.
Muller 1827-X. 1950. 3 kć, 7 st.
Ognjene (ev)ić 1705-X. 1760. 4 kć, 46 st., 1950. 3 kc, 15 st.
Pavlović 1760. 11 st.
Peška 1850-X. 1950. 10 st.
Pleše 1785.
Sekula 1705.
Shupp 1844. Čeh.
Stivanović (Stivaković) 1741-1804. 1760. 3 kć, 16 et.
Tauber 1847.
Zrunić 1760. 11 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Barić 1868. iz Svilne.
Bello 1943. iz Vučjaka.
Belunek 1886., iz Velikih Karlovica (CSR).
Dračko 1943. iz Broda. Ods.
Dujko 1883. iz Hrozenkova (ČSR).
Fišer 1931. iz Grabarja.
Hvorić izumro.
Kir 1891. iz Deutsch-Brodeka (ČSR).
Klemsa izumro.
Krajnović 1920. iz Like, ods.
Kuba 1905. iz Moravske.
Leist 1850. iz Podr. Slatine.
Lencur 1940. iz Petkovoga Brlega.
Martin 1890.
Mikšić 1890. iz Halenkova.
Milković 1943. iz Vučjaka, ods u Svilnu.
Novotny izumro.
Past 1940. iz Zarilca zet.
Pavlu 1890. iz Moravske mlinar.
Prašnjak 1901. iz Trenkova.
Ringl 1928. iz RuŠeve, vratio se iza 15 g.
Rosi 1943. iz Italije radnik, ods. u Svilnu.
Seifert 1900. iz Moravske.
Sučević (Sučevac) 1938. iz Prigorja kod Zagreba.
Tydlacko 1890. Ods.
Valkaf 1910.
Varak 1900. iz Moravske.
Vitemberg 1910.

Selo je Buk nekada ležalo na drugom mjestu, u dolini kraj puta prema Vrčin-
Dolu. U srednjem- vijeku spadalo je pod svilnačko vlastelinstvo i pod područje ili
hatar Svilnu, pod kojom se nalazi i g. 1702., kako to izvješćuje providnik bečke
Komore Gabriel Hapsz.

344
Ime je Buk prema sačuvanim dokumentima prvi put zapisano u turskom po-
reskom popisu 1545.1 U njegovu hataru spominje se 1483. posjed Šiškovac. U XVIII
stolj. preselili su Bučani k cesti i smjestili svoje kuće istočno od sela Svilne, kraj
ruševina stare švilnačke srednjovjekovne crkve sv. Đurđa. Kako je doskora ovdje
sagrađena nova crkva, osnovana nova župa, a malo kasnije otvorena i škola, postao
je Buk središte ovoga kraja i stekao prednost pred drugim selima, iako je po broju
stanovnika maleno selo kao i okolišnja sela.
Od rodova prastanovnika živi 1950. u Buku 56 st., od starijih doseljenika 1702-
1850. 70 st., od novijih doseljenika 169 st. Prve su češke obitelji došle u Buk već
u razdoblju od 1834-1850., a doseljenici posljednjih stotinu godina uglavnom su
Česi. To je i razlog, da je Buk već davno, kao i dva susjedna sela, Svilna i Resnik,
davao dojam čistoga, urednog i naprednog sela. Bučki su Česi danas ponajviše
pohrvaćeni.
Broj kuća: 1702-1730. 15 kć, 1758. 24 kć, 1780. 25 kć, 1760. i 1866. 26 kć,
1950, 64 kć.
Broj stanovnika: 1746. 135 st., 1760. 225 st., 1780. 250 st., 1802. 170 st., 1866. 178
st., 1900. 258 st., 1931. 263 st., 1950. 295 st.
1760. ima u 1 kući po 14, 15, 18, 21 st., u 2 kuće po 10 st., u 20 kuća 2-9 st.

38. SVILNA

Prastanovnici X—1702.
Barić 1702-X. 1760. 3 kć, 28 st., 1950. 8 kć, 38 st.
Benić 1702.
Bosnić 1702.
Filipović 1702-X. 1755. 3 kć, 1849. 5 kć, 1760. 25 st., 1950. 33 st.
Jušić 1702-1857. 1760. 3 kć, 25 st.
Lušić 1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Begović 1735-1803.
Hip 1842-1863.
Just 1840-1900. Ods. u Podravinu.
Lazarić 1834-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Lončar 1741.
Peška 1844-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Petković 1760-1850.
Sodek 1831.
Šimunović 1741-X. 1760. 11 st., 1950. 3 st.
Tor(o)manović 1741-1836.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Anić 1939. iz Krasna.
Bello 1942. iz Španovice.
Brezovjak 1912—1950. iz Moravske, vratio se.
Ferić 1904. iz Vidovaca zet.
Filip 1890. (Nijemac).
Fridl 1890. iz Moravske.
Holec 1890. iz Češke.
Holjevac 1880. iz Brinja.
Klapšić 1931.
Komadina 1942. iz Omara (Primorje).
1
Buturac Josip, Pleterniea i okolica. - BVA T. D. n. 243.

345
Marincel 1895. iz Sulkovaca, pastorak.
Mazal 1890. iz Moravske.
Mikšik 1890. iz Moravske.
Muller 1852-X.
Neverli 1890. iz Moravske.
Novotny 1931.
Pekar 1890. iz Moravske.
Perušić 1943. iz Blata na Cetini.
Rađonić 1865. iz Pleternice.
Šubert 1932. iz Grabarja zet.
Trčka 1904. iz Lušova (ČSR).

Sve od XIV-XV1II stolj. današnja Svilna zove se Donja ili Velika Svilna za raz­
liku od Gornje ili Male Svilne, koja leži tamo, gdje su danas Kalinići. Svilna se prvi
puta spominje 1313. Tu je bilo središte maloga vlastelinstva, u kojem su gospoda­
rili mali plemići Svilnački ili »od Svilne«. Pod ovo su vlastelinstvo spadala vjerojatno
i sela Buk i Resnik. Plemići Svilnički vladali su ovdje oko 200 godina. Župa i župska
crkva sv. Đurđa spominje se u Svilni 1334., 1335. i 1464., a održala se do turske
provale 1536. Posjed Tikvičice kod Svilne spominje se 1469. Za turskoga vladanja bilo
je ovdje sjedište nahije, pod koju 1545. spadaju sela: obje Svilne, Buk, Resnik,
Orahovac, Mihaljevci, Tulnici, Bilač, Djedina Rika, Brestovac, Ivanovci sa za-
seokom Betanijom, Brezna?
Od rodova prastanovnika živi u Svilni 1950. 71 st., od starijih doseljenika 18 st.,
od novijih doseljenika 113 st. Česi su počeli ovamo seliti 1831. te čine skoro po­
lovicu stanovništva. Uglavnom su pohrvaćeni.
Broj kuća: 1702-1758. U kć, 1780. 14 kć, 1866. 15 kć, 1950. 43 kć.
Broj stanovnika: 1746. 48 st., 1760. 118 st., 1780, 130 st., 1802. 139 st., 1866.
107 st., 1900. 182 st., 1931. 176., 1950. 202 st.
1760. u 1 kć 14 st., u 2 kć 11 st., u ostalima 3-9 st.

39. RESNIK

Prastanovnici x-1702.
Došlić 1702-1803. 1741. 4 kć, 1755. 5 kć, 1760. 3 kć, 20 st.
(H)erđelić 1702-1760. 7 st.
Kavegia (Kaurija) 1702.
Lazarić 1702-X. Odselio u Svilnu i Kaliniće (vidi ondje!).
Peričić (Peračić) 1702-1900. 1755-1760. 4 kć, 32 st.
Šimić 1702-1803. 1755 4 kć, 1760. 2 kć, 10 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Bošnjak(ović) 1702-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Bratasin 1760. 6 st.
Filipović 1721.
Gabrić 1821-1849.
Janić 1760. 5 st.
Lončarević 1832-1900. Ods u Sulkovce.
Mikić 1760-1831. 1760. 16 st.
2
Ondje - Buturac Josip, Svilnačko-Bučka župa, Katolički list (Zagreb 1940)
str. 479-481. - DAZ NRA 555 n. 25; 571 n. 10; 630 n. 16; 649 n. 14; 778 n. 2 1 ; 1553
n. 79; 1598 n. 7.

346
Pavić 1760. 7 st.
Paus 1842-1900. Ods.
Sterk 1842-1902. Ods. u Kulu.
1842. Vitingel
1843. Schlauf
1844. Didorić
1846. Filip, Knebel, Vitenberg
1849. Mauph, Meaner
1850-1856. Domičić.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Barbaric 1912-X. Dos. iz Krasna u Lici.
Barun 1950. iz Rešetara.
Bčlak 1903-X. Dos. iz Gor. Vesi kod Helešova u Moravskoj.
Botički 1947-X. Dos. iz Paučnjaka.
Buti 1940-X. Dos. iz Zdenčine.
Derdić 1936-X. Dos. iz Horvata kod Zagreba.
Devčić 1946-X. Dos. iz Krasna u Lici.
Dračko 1890-X. Dos. iz Moravske.
Dreksler 1890-X. Doselio iz Šubirova u Moravskoj.
Drinić 1922-1957. Dos. iz Bosne.
Đikić 1945-1950. Dos. iz Bilog Briga, ods. u Zagreb.
Elis 1912-X. Dos. iz Češke.
Fridl 1895-X. Dos. iz Moravske.
Hell 1890-X. Dos. iz Moravske.
Hodulak 1890-X. Dos. iz Hrozenkova u Moravskoj.
Hut 1920-1959. iz Trenkova, ods. u Njemačku.
Konjafik 1913-X. Dos. iz Halenkova u Moravskoj.
Lanjski 1900. iz Moravske.
Madunić 1942-1950. Dos. iz Dalmacije i vratio se onamo.
Mahulik 1912-X. Dos. iz Tekića.
Malinjak 1931-X.
Malovec 1913-X. Dos iz Halenkova u Moravskoj.
Moler 1895-X. Dos. iz Moravske.
Orsag 1890. iz Moravske.
Regie 1930-X. Dos. iz Paučnjaka kod Samobora.
Skala 1890-X. Dos. iz Moravske.
Slovaček 1895-X. Dos. iz Moravske.
Stehlik 1895-X. Dos. iz Šubirova u Moravskoj.
Svoboda 1890-X. Dos. iz Moravske.
Stanci 1895-X. Dos. iz Moravske.
Tvrdi 1880-X. Dos. iz Šubirova u Moravskoj.
Valenta 1902-X. Dos. iz Moravske.
Zezula 1908-X. Dos. iz Moravske.

Selo je Resnik nekada ležalo u južnom, brežuljkastom kraju današnjega resničkog


katara, odakle je u XVIII stolj. preselilo k cesti, na svoje sadašnje mjesto. Iako se
nalazilo podalje od Svilne, spadalo je u srednjem vijeku vjerojatno pod svilnačko
vlastelinstvo, a kasnije pod svilnački hatar. Spominje se prvi puta 1334. u popisu
župa Požeškoga arhidakonata. 1545. zapisano je u turskom poreskom popisu.
Od rodova prastanovnika 1950. nema nikoga, starijih doseljenika 7. Od novijih
doseljenika ima ovdje 1950. 241 st. tj. 97°/o od ukupnoga stanovništva. Ti su noviji
stanovnici uglavnom moravski Česi, točnije češkomoravskog podrijetla, jer su do
danas ponajviše pohrvaćeni. Stanovnika hrvatskog podrijetla ima 20°lo.
Broj kuća: 1702. 10 kć, 1730-1746. 16 kć, 1780. i 1866. 17 kć, 1950. 48 kć.
Broj stanovnika: 1746. 75 st., 1780. 135 st., 1802. 87., 1832. 68 st., 1866. 112 st.,
1900. 187., 1950. 248 st.
1760. u 1 kući po 10, 11, 16 st., u 13 kuća po 4-9 st.
347
40. KALINIĆI

Prastanovnici x-1702.
Kalinić 1702-1735.

Stariji doseljenici 1702-1850.


BJažević 1741-X. 1950. 1. st.
Čumuraš 1760. 6 st.
Franić 1842.
Jakobović 1842-1841.
Jelinić 1803-X. 1950. 5 st.
Laz(ar)ić 1850-X. 1950. 5 st.
Loporek 1836.
Lučić 1821.
Lukačević 1755-1803. 1760. 2 kć, 8 st.
Marčinović 1840-X. 1950. 3 kć. 18 st.
Mihić 1756-1797. 1760. 15 st.
Panek 1841.
Rajtar 1756-1760. 7 st.
Ratković 1821.
Tomašević 1821.
Vehpauer 1842.
Vinković 1741-X. 1950. 10 st.

Noviji doseljenici 1850-1950


Abraraović 1938. iz Brušana (Lika).
Hoborka 1858. Izumro 1934.
Kohtmbo 1877.
Lazić 1939. iz Frkljevaca zet.
Majetić 1935. iz Kutjeva.
Mitrović 1890.
Muler 1909. iz Svilne.
Nevrli 1905. iz Svilne odn. Moravske.
Peić 1919. iz Sulkovaca.
Samardžija 1949. iz Krasna.
Suša 1938. iz Drežnika.
Šironović 1939. iz Horvata.
Tilšar (Tylser) 1895. iz Moravske (Pfemislovice).
Tomaić ]949. iz Krasna.
Vuković 1920. iz Bertelovaca.

Ovo se selo u srednjem vijeku i na početku turskoga vladanja zove Gornja Svilna
ili Mala Svilna. Tada je graničilo s Donjom ili današnjom Svilnom i spadalo je pod
njezino vlastelinstvo. Tek pod kraj turske uprave prozvalo se Kal(i)nići po rodu Ka­
linić, koji je jedini bio ovdje nastanjen. On je međutim izumro, pa tako danas nema
u selu potomaka prastanovnika. Potomaka starijih doseljenika ima 38, a novijih 76. -
1313. tu je posjed Kapalica, a 1545. Orahovac.
Broj kuća u XVIII i XIX stolj. 3-8, a 1950. 27.
Broj stanovnika: 1760-1802. oko 50-53 st., 1866. 46 st., 1900. 82 st., 1950. 114 st.
1760, u 1 kući 13, 15 st., u 5 kuća 2-7 st.

348
41. POŽEŠKI MIHALJEVC*

Prastanovnici x-1702.
CoČić 1702-X 1702. 2 kć, 1950. 2 kć, 6 st.
Jakobović 1702-X. 1950. 10 st.
Lumbard(ić) (Lumbarović) 1702-X. 1950. 4 kć, 20 st.
Pctković 1702-X. 1950. 14 kć, 53 st.
Veletić (Beletić) 1702-X. 1950. 5 kć, 18 st.

Stariji doseljenici 1702-1850


Bešinac 1755-1760. Dos. iz Bešinaca.
Bošnjak 1702.
Brčinac 1797-1803. Dos. iz Brčina.
Cavrić (Carević) 1812-X. 1950. 4 st.
Josanović 1760. 14 st.
Kazanđžić 1760. 10 st.
Peraković 1741-1797.
Vukašinović 1820-1849.
Vuk(ović) 1849-X 1950. 4 st.

Noviji doseljenici 1850-1950


Berić 1878.
Blažević 1931. iz Kalinića.
Dravec 1920. iz Tekića.
Ginder 1909. iz Kalinića.
Halif 1893. iz Nove Djedine u Moravskoj.
Halužan 1937. iz Broda odn. iz Desinića.
Miler 1902. iz Šubirova u Moravskoj.
Nemet 1935. iz Ivanin Dvora.
Seneš 1921. iz Donje Vrbe.
Stojčević 1908. iz Žariica.
Šarčević 1940-1958. iz Mitrovca.

U današnjem selu Mihaljevcima (narod govori: Mijaljevci) vladali su u XIV stolj.


plemići, potomci Petra od Požege. Selo se prvi put spominje pod imenom »Miha-
Ijevce« 1545. u turskom poreskom popisu.
Potomaka prastanovnika 1950. ima 107. Prema tome, ovdje su se Hrvati starinci
razmjerno vrlo dobro održali. Od starijih doseljenika ima 1950. 4 st., od novijih 59.
Broj kuća u XVIII stolj. 14-18, 1866. 12 kć, 1950. 44 M.
Broi stan.:1746. 107 st., 1802. 157., 1900. 143 st., 1950. 170 st.
1760. u 1 kući 31, 17, 16, 14, 13, 10 st., u 7 kuća 2-8 st.

42. TULNICI

Prastanovnici x-1702.
Čegović 1702.
Đuranović 1702-1705.
Kovačević 1702-X. 1760. 5 kć, 26 st. 1950. 10 kć, 37 st.
Lukačica 1702. udovica.
Tubić 1702-X. 1760. 4 kć, 31 st., 1950. 6 kć, 24 st.
Vilo(vo)vić 1702-X. 1760. 2 kć, 15 st., 1950. 3 kć, 8 st.
Vakašmović (Vukačica) 1702-X. 1760. 1 kć, 14 st., 1849. 5 kć, 1950. 15 kć, 50 st.

349
Stariji doseljenici 1702-1850
Babić 1849.
Bogdić 1741-1755.
Bolonić 1755-1797.
Bošnjak (ović) 1741-1760. 1755. 2 kć, 1760. 9 st.
Čičo 1760. 9 st.
Dorić 1760. 14 st.
Karafilipović 1741-X. 1760. 3 kć, 21 st. 1950. 1 kć, 7 st.
Katić 1760. 6 st.
Mađupac 1755.
Odvorčić (Odvorac) 1803-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Pejaković 1813-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Radić 1803-1821.
Ribičić 1849-1905.
Safundžić 1760. 6 st.
Zupčević 1811-X. 1950. 3 kć, 11 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Belunek 1900-1958. Ods. u Pleternicu.
Ginder 1930.
Hofman 1900. iz Jakšića.
Kreković 1926. iz Kuterova u Lici.
Marković 1904. iz Čaglina.
P e č u r 1900. iz Jakiića.
Rumštajn 1920. iz Trap ara.
Solanski 1905. iz Karlovic u Moravskoj.

Narod govori: Tulnici, a tako pišu i stariji popisi. Noviji popisi zovu selo
»Tulnik«, kako je to zapisano i u turskom poreskom popisu 1545. U sačuvanim do­
kumentima srednjega vijeka ne spominje se selo pod imenom Tulnika, valjada zato,
što se drugačije zvalo. Međutim je sigurno, da ime Tulnici nema nikakve veze s gor­
skom »Fratrovom stazom« i tulenjem u rog, kako to pripovijeda narodna priča,
koju je zabilježio Jul. Kempf.*
Potomaka prastanovnika 1950. ima 119, starijih doseljenika 33, novijih dose­
ljenika 40. Prema tome su se Hrvati starinci u ovom selu razmjerno vrlo dobro
održali, pa je zato i priliv novijih doseljenika razmjerno malen.
Broj kuća: 1702. 9, 1730. 12, 1746. 20, 1758. 23, 1780. 26, 1866. 16, 1950. 52.
Broj stanovnika: 1746. 137, 1760. 155, 1769. 222, 1780. 260, 1802. 181. 1832. 173,
1866. 218, 1900. 199, 1931. 251, 1950. 192.
1760. u 1 kući 11, 15 st., u 2 kuće po 14, u 18 kuća 2-9 st.

43. MALI BILAC

Prastanovnici x-1702.
Begović 1702-1705.
Bošnjak 1702-1705.
Ribičić 1702-X. 1755. 5 kć, 1849. 7 kć, 1950. 16 kć, a 52 st.
Zupčević 1702-X. 1755. 3 kć, 1950. 7 kć, 29 st.
3
Kempf Julije, Požega (Požega 1910) str. 25-26.

350
Stariji doseljenici 1702-1850.
Ankić 1803.
Balešić 1849.
Bobić 1836-1854. zidar.
(Kara)-Filipović 1756. Dos. iz Tulnika.
Karjaković 1755-X. 1755. 3 k ć , 1950. 4 kć, 17 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Belunek izumro 1958.
Martinović 1918. iz Djedine Rike.
P a p r s k a r 1904. iz Karlovic u Moravskoj.
P e t r 1930.
Petrovicki 1926. iz Trestanovaca.
Solanski 1903. iz Karlovic u Moravskoj.
Šimić 1890. iz Ašikovaca.

Ovo je selo potkraj srednjega vijeka spadalo pod vlastelinstvo u Djedinoj Riki.
Spominje se prvi puta 1544. zajedno sa Velikim Bilčem te u turskom poreskom po­
pisu 1545. Za turskoga vladanja održali su se u njemu Hrvati katolici.
1950. potomaka prastanovnika ima 81, doseljenici stariji 1702—1850. 17, dose­
ljenici noviji 1850-1950. 39. Prema tome su se prastanovnici vrlo dobro održali do
danas, jer čine preko polovicu od ukupnog stanovništva.
Kuća je bilo u selu: 1702. 5 kć. 1755. 11 kć. 1866. 11 kć. 1950. 32 kć.
Stanovništvo: 1769. 132 st., 1780. 135., 1802. 129 st., 1832. 144 st., 1866. 116 st.,
1900. 91 st., 1931. 142 st., 1950. 137 st.
Mali je Bilač 1760. u pojedinoj kući imao 2-12 st.

44. VRCIN-DOL

Prastanovnici x-1702.
Karamatić 1702-1760. 1760. 3 kć, 15 st.
Lacković 1702-1900. 1760. 3 kć. 18 st.
Živković 1702-X. 1760. 4 kć, 34 st., 1950. 5 kć, 24 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Andrijasević 1741—1803.
Bošnjak 1697-1702.
Ferković 1760. 13 st.
Jagodić 1821.
Jakovljević 1755.
Kovačević 1741-X. 1950. 2 kć, 11 st.
Peić 1741-1803. 1760. 2 kć, 8 st.
Rajković 1849.
Stanković 1733.
Tomasević 1755-X. 1950. 5 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Balog 1936-1954. Doselio iz Graca kod Pleternice.
Brezić 1936. iz Čelikovića kod Odvoraca.
Kristić 1937. iz Sulkovaca.

351
Mihelčić 1893. iz Mrkoplja.
Ognjenčić 1936. iz Buka.
Popić 1910. iz Ruševe.
Postojac 1946. iz Motičine.
Projković 1930.

Selo je Vrčin-Dol vjerojatno postojalo i u srednjem vijeku. Koji puta ga popi-


šivači zamjenjuju s bliskim selom Brčinom. Prvi se put spominje 1545. u turskom po-
reskom popisu, i to kao selo na području nahije Gnojnice. U malom i zabitnom
Vrčin-Dolu postojala je za turskoga vladanja katolička župa za sela od Odvoraca preko
Buka do Ruševe. Župa je s crkvom sv. Martina zapisana u više popisa: 1581., 1597.,
1660., 1695.4
Potomaka prastanovnika 1950. ima u selu 24, starijih doseljenika 16, a novijih 39.
Broj se kuća kroz 250 godina kretao od 8-18, a broj stanovnika od 65-110.
1950. ima 79 st.
1760. u 4 kuće ima 11-13 st, u 2 kuće 2 st., u 8 kuća 3-10 st.

U Bučkom kraju bilo je 1950. 1237 st., od toga


458 ili 3 7 % potomaka prastanovnika
203 ili 1 6 % potomaka starijih doseljenika
576 ili 4 7 % potomaka novijih doseljenika.
Prosjek je prastanovnika najpovoljniji u Požeštini. To je za turskoga
osvajanja i vladanja najviše pošteđen kraj. Zato su se upravo ovdje Hr­
vati najbolje održali. Prastanovnici su osobito jaki u selima: Mihaljevci
6 3 % , Tulnici 60%, Mali Bilač 5 9 % . Slabiji su nešto u Buku 1 7 % ,
Svilni 3 5 % i Vrčin-Dolu 30%, dok su u Resniku i Kalinićima posve
izumrli. Značajno je, da su se prastanovnici Hrvati najbolje održali u
najbrdskijem i najsiromašnijem kraju Požeštine! Naprotiv, u bogatijem
selu Resniku, oni su nestali.
Prosjek je starijih doseljenika skoro najmanji u Požeštini. Nešto ih se
više održalo u Kalinićima - 3 5 % , a ostala sela stoje ovako: Buk 2 3 % ,
Vrčin-Dol 20%, Tulnici 1 5 % , Mali Bilač 1 2 % , Svilna 9 % , Resnik 3 % ,
Mihaljevci 2 % . Razlog je ovakvom stanju taj, što su se između 1702-
-1850. prastanovnici dobro držali, pa nije bilo potrebe doseljavati u
ovaj kraj, a koji su ipak doselili., uglavnom su brzo izumrli.
Od 1800-1850. izumrli su rodovi prastanovnika i starijih doseljenika:
Buk 4, Svilna 4, Resnik 4, Kalinići 2, Mihaljevci 1, Tulnici 0, Mali
Bilač 0, Vrčin-Dol 2.
Od 1850-1950. ipak se opaža znatno opadanje prastanovnika i stari­
jih doseljenika. Buk ima 1850. 178 St., a njihovih potomaka 1950. ima
samo 126. U istom razdoblju opalo je u drugim selima starije stanov­
ništvo ovako: u Svilni od 107 na 91, u Resniku od 112 na 7, u Kali­
nićima od 46 na 38, u Mihaljevcima od 149 na 111, u Tulnicima od
218 na 152, u Malom Bilču od 116 na 98, u Vrčin-Dolu od 45 na 40.
Na praznu zemlju i u prazne kuće sele noviji doseljenici. Najviše ih
je došlo u Resnik — 9 7 % , jer je to u ovom kraju najbogatije selo. Dosta
ih je naselilo Buk 5 8 % , Svilnu 5 6 % , Kaliniće 6 8 % , Vrčin-Dol 5 0 % .
Manje ih ima u Mihaljevcima 3 5 % , Tulnicima 2 0 % , Malom Bilču 2 9 % .
Prosjek je ovoga kraja znatno manji od općega prosjeka Požeštine.
4
BB 6.

352
Uz s t a n o v n i k e H r v a t e žive u ovom k r a j u i obitelji češkoga podrijetla.
N o v e su h r v a t s k e obitelji n a s t a l e ili prizećivanjem iz okolišnih sela
ili doseljivanjem iz L i k e i d r u g i h h r v a t s k i h krajeva. S k o r o polovica
t i h , n o v i h , obitelji b r z o i z u m i r e ili seli u r a v n u p o ž e š k u Poljadiju, n a
p l o d n i j u zemlju.
Česi p o č i n j u seliti u ovaj k r a j dosta r a n o — v e ć o k o 1830. Uz obitelji
češkoga p o d r i j e t l a sele i obitelji n j e m a č k o g a p o d r i j e t l a , a j e d n e su i
d r u g e po zavičaju iz M o r a v s k e . One su s v a k a k o d o p r i n i j e l e gospodar­
s k o m uzdizanju ovoga k r a j a . P o njima su sela B u k , Svilna i R e s n i k v e ć
d a v n o p o z n a t a k a o s k o r o najljepša, najčišća i n a j u r e d n i j a u P o ž e š t i n i .
N e k e su od s p o m e n u t i h obitelji i z u m r l e , d r u g e su p r e s e l i l e u okolišnja
bogatija sela, a veći se b r o j o d r ž a o do danas.
N a r o d b u č k o - s v i l n a č k o g a k r a j a govori čistom i k a v i c o m (dite, dica) i
n o v i m n a g l a s k o m . Doseljenici su n e k a d a o p ć e n i t o i l a k o p r i h v a ć a l i
govor s t a r i n a c a , ali u novije v r i j e m e v e ć m a l o teže zbog čitanja knjiga i
d r u ž e n j a s l j u d i m a iz d r u g i h k r a j e v a .

RUŠEVAČKI KRAJ

45. RUSEVA

Prastanovnici x - 1 7 0 2 .
Avančević (Havanica, Avanić, Avarić) 1702-1892.
Brkanović 1702-X. 1702. 2 kć, 1721-1760. 4 kć, 1760. 45 st., 1950. 11 kć, 45 st.
Emić (Emendžić, Hemenčić) 1702-X. 1702, 3 kć. 1785. 6 kć. 1846. 5 kć. 1950. 15 kć.
1760. 32 st., 1950. 49 st.
Uibašić 1702-X. 1702., 1760., 1950. samo 1 kć, 1950. 4 st.
Jelić 1702-X. 1702. 3 kć, 1721. 4 kć, 1755. 2 kć, 1950. 12 kć, 67 st.
Kraljić 1702-1785. 1760. 1 kć, 3 st. (Rudina Kraljića brdo ima i danas.)
Prnjavorić (Prnjavorac) 1702-1853. 1702. Brnjo kovač, 1841. 2 kć, 1760. 9 st. Nas­
ljednik: Emić.
Ružić 1702-1935. 1721. 2 kć. 1785. 5 kć. 1760. 11 st.
Tičić (Ptieić) 1702-1930. 1702., 1755., 1910. po 3 kć. 1760. 27. st. (U nar. pripovjetki o
postanku Sovskog jezera spominje se Tičić.)
Vejić 1072-X. 1702. i 1755. 5 kć. 1950. 7 kć. 1760. 81 st., 1950. 27 st. (Ruševački
plemići Voje žive od 13. do 16. st.)
"Višnjić 1702-1895. 1760. 2 kć, 11 st. Nasljednik Engl, zatim Emić.

Stariji doseljenici 1 7 0 2 - 1 8 4 0 .
Berić 1755-X. 1760. 2 kć, 9 st., 1950. 2 kć, 9 st.
Bošnjak (Bosančić) 1702-1760.
Čatić (Katić?) 1760-1891.
Ćurak 1803.
Ćušić 1760.
Đurić (Šimie) 1760-1854. 1760. 1 kć, 7 st. 1803. 2 kć.
Filipović 1702-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Grgić 1760. 11 st.
Herak 1760. 29 st. (To je prezime danas nadimak.)

23 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 353


ivančević 1760. 4 st.
Jakobović 1755-1925.
Japarić 1755-X. 1760. 1 kć, 23 st., 1950. 3 kć, 12 st.
Kalla 1760. 15 st.(Danas ima nadimak Kalić.)
Karjaković 1803.
Kop(l)ić 1758-1803. 1760. 10 st.
Lazić 1760. (Danas nadimak)
Lukačević 1755-1936. 1760. 9 st.
Matijašević 1785-X. 1950. 8 kć, 43 st.
Odvorčić (Odvorac) 1755-1930. Dos. iz Odvoraca. 1760. 2 kć, 10 st.
Pandžić 1755-1797.
Pop(ov)ić 1760-1844.
Šimić 1785-X. 1950. 3 st.
Šimrak(ović) 1760-1803.
Šlerac 1760. 11 st.
Štivić 1760-X. 1760. 2 kć, 17 st., 1950. 3 kć, 11 st.
Zulić 1785-1897.

Noviji doseljenici 1841-1870.


Binjarski 1841-X. Iz Poljske.
Fašeljak 1855-X. Iz Poljske.
Folivarski 1855-X. Iz Poljske.
Kočeljakl841-X. Iz Poljske.
Krajtner 1841-X. 1950. 7 kć.
Kusetić 1851-X.
Ligenza 1857-X. Iz Poljske.
Opačon 1864-1873.
Pintarić 1841-1850.
P o t n a r 1856—X. Dos. iz Kosinja.
Prevendar 1858-1874.
Radljević 1852-X.
Sabljak 1868-X.
Uljatovski 1841-X. iz Poljske. 1950. 6 kć.

Najnoviji doseljenici 1871-1950.


Anetić 1895-X. Dos. iz Madžarske.
Barišić 1930. iz Vranovca, ods. u Osijek.
Begić 1920—X. Dos. iz Bosne.
Bence 1876-X.
Benčević 1828-X. Dos. iz Gor. Slanike, prizećen.
Blažanin 1898. čordaš.
Bohm 1891-1898. mlinar.
B r a n t n e r 1902. Dos. iz Madžarske.
Burka 1907—X. Dos. iz Lomne u Slovačkoj.
Cigić 1920—X. Dos. iz Hercegovine.
Crnčan 1899-X. Iz Valpova.
Čurčić 1920—X. Dos iz SI. Požege, kovač.
Dopater 1906-X. Dos. iz Krušetnice u Slovačkoj.
Dujko 1914-X. Doselio iz Buke, Čeh.
Deneš c. 1930-X. Prizetio se, Madžar.
Engl c. 1894-1938. trgovac.
Fafaljak 1909-X. Dos. iz Benadova u Slovačkoj.
Čilih 1922-X. Dos. iz Kule.
Greš 1907-X. Dos. iz Krušetnice u Slovačkoj.
Hip 1864-X. Dos. iz Požege.
Ivković 1914-X. Dos. iz Majara.

354
Jakovac 1920-X.
Janček 1920—X. Dos. iz Kuzmice, ođn. iz Slovačke.
Jantošek 1906-X. Dos. iz Bistrice u Slovačkoj.
Jugović 1885-X. Dos. iz Like.
Jurinac (Jurinjec) 1907—X. Dos. iz Lomne u Slovačkoj.
Jurković 1937-X. Dos. iz Buka.
Koler 1924-X. Iz Orljavca.
Kovačević 1935—X. Dos. iz Sovskog Dola.
Kraus 1891-1894. trgovac. Naslj. Engl.
Lavor 1904-X. Iz Lomne u Slovačkoj.
Lučevnjak 1905-X. Iz Novot' u Slovačkoj.
Lulić 1908-X. kovač.
Ljuba 1907-X. Iz Lomne u Slovačkoj.
Majski 1924-X. Dos. iz Trnave, ods. u Borovo.
Merše 1922-X. Iz Motične.
Nemirovski 1900-X. trgovac.
Njerš 1880-X. Iz Razbojišta, odn. iz Madžarske.
Panek 1912-X. Iz Erđutske u Slovačkoj.
P i n t a r 1872-X. Dos. iz Virja.
Plavi 1907-X. Iz Amerike, Slovak.
Podstreleny 1933—X. Iz Benadova u Slovačkoj.
Pulić 1905-X.
Radman 1904-X. kolar. Iz Osijeka.
Razumović 1921—X. Iz Mitrovca.
Reponj 1906-X. Iz Krušetnice u Slovačkoj.
Ringl 1899-X. Iz Moravske.
Smojver 1937-X. Dos. iz Ljke, ods. u Zagreb.
Stanković 1920-X. Iz Sovskog Dola.
Strikanac 1920-X. Iz Grabarja.
Šenka 1891-1901.
Šporčić 1924-X. Iz Primorja, kovač, prizećen.
Valenta 1910-X. Iz Resnika, Čeh, postolar.
Valetić 1891. Naslj. Ehrenfreind.
Vuzem 1897-X. Iz Krapinskih Toplica.
Zakšek 1934-X. Iz Čaglina.
Zec 1889-X. Iz Stražemana.

Za naselje u Ruševi zna se već 1221.. a samo ime Ruseva spominje se prvi put
1250. To je ime u srednjem i novom vijeku do kraja 18. st. različno zapisivano
(Horsova, Hruseva, Crusawa, turski: Kruševa), ali uvijek u ženskom rodu, kao što
narod općenito i danas govori: Ruseva. Srednji rod — Ruševo počeo je prvi puta
pisati po svoj prilici ruševački župnik Franjo Zirčić oko g. 1800., pa kako je bio
dobro obrazovan i ugledan (kasnije je postao župnik kutjevački i požeški te zag­
rebački kanonik) nametnuo je oblik »Ruševo«. vlastelinskim i županijskim služ­
benicima. (Slična se stvar u isto vrijeme dogodila i s oblikom »Kutjevo« mjesto
staroga i narodnoga: Kutiva i Kutjeva.) Trebalo bi se svakako vratiti starome i
narodnome obliku: Ruseva, a za što se traži stanovita službena procedura.
U kasnom srednjem i na početku novoga vijeka ime Ruseva obuhvaća današnju
luševačku i soljansku dolinu tj. područja ili katare sela Ruševe i Sovskoga Dola, a
vjerojatno i Migalovaca. U ovom se kraju nalazilo nekoliko zaselaka, koja su
pripadala ruševačkoj gospoštiji ili vlastelinstvu. Sjedište ruševačke gospoštije,
dvorac, ili grad, ležalo je na šumovitom brežuljku Zalazinama između Ruševe i
Sovskog Dola. Imena su zaselaka: Ravan, Zavratac, Završje, Čašljevci ili Časlavić,
Baćin-Dol ili Braćo-Dol, Ribnjaci, Zabregovci ili Zagrabovci, Dvorisće, Zadvorje ili
Odvorci. Neki se od ovih zaselaka spominju i u turskom poreskom popisu 1545.
Imena Čašljevci, Ribnjaci i Dvorisće sačuvala su se do danas u istočnom dijelu ru-
ševačkoga hatara. Prema spomenutom turskom popisu, Zavratac je ležao uz Čašljevce,
Zadvorje uz Sovski Dol, a ostali zaseoci negdje u blizini.

355
U XIII stolj. vlasnici ruševacke gospoštije jesu mali plemići iz obitelji Voja,
koji imaju naslov »de Horsova« ili Ruševački. Ta se obitelj vrlo razgranala te je s
vremenom stekla i neke posjede u Vukovskoj županiji. Jedna grana plemića Ruše-
vačkih održala se u Ruševi tokom XIV i XV stolj., ali je u svojoj vlasti imala samo
manji dio ruševačkog područja, i to onaj zapadni dio prema Djedinoj Riki. Možda
je ta grana u vezi s plemićkom obitelji Tompa de Horsova, koja se već u sredini
XV stolj. nalazi u okolici Križevaca, a kasnije Zagreba.
U XIV i XV stolj. ruševačko vlastelinstvo sa svojim zaseocima nalazi se u vlas­
ništvu gospodara Nevne ili Levanjske varoši. To su najprije Treutuli, a zatim, Česi
Levanjski, koji su 1464. ruševačko vlastelinstvo založili, a 1483. prepustili Berisla-
vićima Grobarskim.
U doba turskoga vladanja nalazi se u Ruševi sjedište nahije.Pod ovu nahiju spa­
daju sela: Paka, Sovski Dol, Zavratac s Čašljevcem (15 kć), Braćo-Dol (5 kć),
Zabregovac s Jankovićem (9 kć), Vrhovine (5 kć), Čaglin sa Srednjom vaši i Topo-
lovcem (33 kć), Migalovci (8 kć) (prema stanju 1545), zatim Imrevci i Dobrogošće.1
U pet sačuvanih starinskih rodova živi 1950. u Ruševi 192 st. - 92 st. jesu potomci
doseljenika od 1702-1840. Broj novih i najnovijih doseljenika (1841-1950.) iznosi
505 st. Omjer je između starinaca i doseljenika razmjerno povoljan.
Ruševa ima 1702. 20 kć, 1730. 28 kć, 1746. 30 kć, 1758. 42 kć, 1780. 48 kć,
1849. 46 kć. 1950. 177 kć.
Broj stanovnika: 1746. 275 st., 1769. 488 st., 1780. 520 st., 1802. 589 st., 1866. 471
st., 1900. 576 st., 1950. 784.
1760. ima u 1 kući 29 st., u 1 kć. 27 st., u 4 kuć. 20-23 st., u 14 kć 10-17 st., u
21 kć. 2-9 st.
1849. ima u 4 kć. 20-27 st., u 16 kć. 10-19 st., u 19 kć. 4-9 st., u 5 kć. 2-3 st.

46. DJEDINA RIKA

Rodovi i obitelji, doseljene 1702-1880.


Balešić 1853-1880. Ods. u Sovski Dol.
Berić (Bero, Berta, Bilčanin) 1702-1880. Dos. iz Bilea. 1760. 2 kć, 9 st. Naslj. Majer,
zatim Ćičković.
Buturac (Butorae) 1780-X. Dos. valjada iz Pazarišta u Lici. 1785-1850. po 2 kć,
1890. 6 kć, 1930. 10 kć, 1950. 8 kć, 39 st.
Čičković 1705-X. 1721. 3 kć, 1741. 4 kć, 1785. 2 kć, 1797. 1 kć, 1910. 4 kć, 1950. 8 k ć .
1760. 14 st., 1950. 36 st.
Dragičević 1702-1757. Dos. iz Latinovaca.
Ivančević 1797. Nadimak Vančević za 1 kć Čičković.
Jozipović (Josipović) 1753-X. 1785-1797. 2 kć, 1950. 4 kć. 1760. 5 st., 1950. 19 et.
Komarić 1831-1849. Dos. iz Sovskog Dola, zet kod Mičevića.
Kovač 1752-1755.
Lazić 1846-1903.
Marinac (Marinić) 1797-X. Dos. iz Sv. Jakoba D. Pazarišta, 1910. 3 kć, 1950. 4 kć.
20 st.
Marincel (Marinclin) 1782-1849. Vlastelinski lugar.
Martinović 1751-X. 1910. 2 kć, 1950. 3 kć. 1760. 6 st., 1950. 22 st.
Mičević (Mihić, Mihičević, Miić, Mijičević) 1702-X. 1705. Mihat starac, možda
pradjed roda. 1910. 4 kć, 1950. 8 kć. 1760. 3 st., 1950. 38 st.
Milekić 1846-1848.
Pavlović 1836-X. 1950. 4 kć, 15 st.
Petranović (Petranac) 1803-1898. Naslj. Radljević.
1
Buturac Josip, Ruševo i okolica u prošlosti, Zagreb 1927. - DAZ NRA 555 n.
20; 571 n. 10; 630 n. 16; 649 n. 14 i 18; 941 n. 20; 1510 n. 17. - BVA T. D. n. 243. -
BB 4.

356
Radičević 1702-X. 1741. 3 kć. 1760. 6 kć, 1910. 3 kć, 1950. 8 kć. 1760. 35 st., 1950.
29 st.
Samardžić (Samardžija) 1867—X. Dos. iz Krasna u Lici. 1920. 3 kć, 1950. 2 kć, 5 st.
Tičić (Ptičić) 1702-1705. 2 kć. Dos. iz Ruševe.
Tomić 1755-1920. 1760. 8 st., 1785-1797. 2 kć. Naslj. Jozipović i Mičević.
Tutnjević 1785-1834. Nasi. Buturac.
Vinković 1729.
Zupčević 1857.
Zivko(vić) 1760-1803.

Doseljenici 1881-1950.
Andrišek 1886-X.
Rjelokapić 1921—X. Dos. iz Sulkovaca.
Domičić 1926-1954. Dos. iz Sulkovaca.
Fridrih 1888-X.
Gajovski 1926-X.
Herjan 1890-X.
Janoš 1908-X.
Janota 1924-X.
Kopecki 1920-X.
Krenek 1890-X.
Novosad 1900-X.
Singer 1897-X.
Švajda 1889-X.
Tidlačko 1919-X.
Vitemberg 19 . .-X. Iz Buka.
Zavorka 1894-X. Naslj. Rađenović.

Djedina se Rika spominje prvi puta 1312. Od te godine pa do 1536. ona je sa


svojim stanovnicima kmetovima pripadala raznim plemićkim obiteljima: 1312.
Nikola od Hanue, 1336. Dimitrije Aba, kojega je naslijedio po ženi Lovro Bogović
od Cernika; 1471. Stjepan od Djedine Rike ili Djedorički, kojega je 1483. naslijedio
Marko Djedorički. Njegov brat ili bratić Petroča bio je 1477 i 1479. pravni zas­
tupnik grada Varaždina. Posljednji plemići u Djedinoj Riki Grgur i Franjo Grapski
napustili su selo pred Turcima te 1544. tražili u Beču kod kralja Ferdinanda, da im
potvrdi pravo na posjed u Djedinoj Riki.
Već slijedeće godine 1545. nova, turska vlast popisala je stanovnike - kućegos-
podare, kako slijedi: Sinjević, Martol Krajačić, Marko Svrčić, Ivak Galović, Stjepan
Antol, Đuro Radević, Marko Kladuš, Kutica, Đuro Baković, Petar Jagodić, Blaž Pet-
rović, Grgur Teklić, Petar Radočić, Miklos Živković, Ivaniš Kovačić, Grgur Opačić,
Lozinac, Radović, Štefan, Đuro Šumona, Andrija Primićur, Nikola Petrović. Stanov­
ništvo je tada hrvatsko katoličko, a kasnije je muslimansko.2 Kad je potkraj XVII
stolj. Slavonija oslobođena od Turaka, muslimani su iz Djedine Rike odselili u Bosnu.
U pusto je selo oko 1700. doselilo pet obitelji: Radičević, Dragičević iz Latino-
vaca, Bero Bilčanin iz Bilča, praotac djedoričkih i ruševačkih Berića, te 2 kuće Tičića
iz Ruševe. Tičići su doskora ili izumrli ili se vratili natrag u Ruševu. Jezgru novoga
stanovništva čine tri obitelji: Radičević, Čičković i Mičević. One su vjerojatno došle
iz Bosne. Sudimo to po tome, što je govor Djedoraca različan od susjednog na istoku
sela Ruševe te Malog Biča i Buka na zapadu, a jednak govoru Sesvećana, Grabaraca
i drugih, koji su doselili iz Bosne.
Od 25 ranije doseljenih rodova i obitelji 9 ih se održalo do danas, a 16 ih je
izumrlo. Od izumrlih obitelji većina je bila kratkog vijeka, a samo su se neke dugo
držale: Berić 178 godina, Tomić 165 g., Petranović 95 g., Marincel 67 g.
Novodoseljenih obitelji ima 16, od kojih je 11 češkog podrijetla (iz Morave). One
su se, kao manjina u selu, već u drugom naraštaju posve pohrvatile.
s
Ondje - DAZ NRA 555 n. 1 3 ; 612 n. 8; 629 n. 18; 630 n. 16; 796 n. 8; 941 n. 34;
1505 n. 22.

357
Omjer je između starijih i novijih obitelji 9 :16. Ovo ne smije zavarati; starijim
obiteljima pripada u svemu 223 stanovnika, a novijim samo 95. Prema tome, potomci
starijih obitelji čine skoro tri četvrtine današnjega stanovništva u selu. To je
svakako povoljnije od stanja u mnogim drugim selima u Slavoniji i Moslavini.
1730. bilo je u selu samo 9 kuća, 1746. 15 kć, tokom XIX stolj. 20-25 kć, u prvoj
pol. XX st. 50-70 kć. Broj se kuća povećao zbog diobe kućnih zadruga.
1746. ima 65 st., 1769. 122 st., 1832. 231 st., 1850. 192 st., 1931. 334 st., 1950.
318 st.

47. SOVSKI DOL

1545. među poreskim obveznicima u Sovskom Dolu turski su poreznici zapisali ove
obitelji: Grgić, Kelemen, Baković, Valković, Bunjevac, Istanojević, Primićur, Imrajko-
vić, Radojević, Berković, Bubulović, Domankovac, Dorčić, Matić, Stanosović, Brajak. 3
Iako se Sovski Dol kao naselje dobro održao u doba turskoga vladanja i sačuvao
svoj stari govor, ipak se od prezimena iz g. 1545. nije nijedno održalo do 1702.
Vjerojatno su se s vremenom izmijenila.

Rodovi prastanovnika x-1702.


Anaković 1702-X. 1760. 14 st.
Đuretić 1702-X. 1785. 7 kć. 1950. 12 kć. 1760. 65 st., 1950. 56 st.
Jakobović 1702. 2 kć.
Japarić 1702-X. 1760. 1 kć, 14 st., 1950. 9 kć, 45 st.
Knežević 1702-X. 1755-1760. 2 kć, 1950. 3 kć, 1760. 21 st., 1950, 23 st.
Komarić 1702-X. 1702. 4 kć, 1760. 11 kć, 1950. 19 kć. 1760. 99 st., 1950. 93 st.
Kovačević 1702-X. 1702. 5 kć, 1755-1785. 3 kć, 1950. 17 kć, 1760. 64 st., 1950
86 st.
Kusetić (Kucetić, Kučetić) 1702-1850. 1702-1760. 2 kć, 1760. 21 st.
Lepopojević 1702.
Lovrić 1702-1940. Naslj. Stanković.
Matanović 1702-X. 1702. 3 kć, 1755. 4 kć, 1785. 6 kć, 1803. 2 kć, 1849. 4 kć, 1950.
14 kć. 1760. 38 st., 1950. 69 st.
Mitrović 1702-1803. 1755. 3 kć, 1785. 4 kć, 1760. 38 st.
Radljević (Radojević) 1702-X. 1702. 3 kć, 1755. 5 kć 1950. 4 kć. 1760. 33 st., 1950.
18 st.
Šimić 1 7 0 2 - 1 9 3 . . . 1702-1755. 5 kć, 1785. 4 kć, 1760. 22 st.
Vukić 1702-X. 1760. 13 st., 1950. 15 st.
Iza turskoga vladanja doselio rod:
Bošnjaković 1702-X. 1702. bezemljaš, 1950. 14 kć, 1760. 25 st., 1950. 30 «t.

Doseljeni rodovi 1702-1880.


Balešić 1880-X. Dos. iz Djedine Rike.
Brblić 1741-X. 1785. 3 kć, 1950. 11 kć. 1760. 15 st.,1950. 51 st.
Jurković 1849-X. 1950. 6 st.
Lukičević 1760-1849.
Poljak(ović) 1785-X. 1950. 16 kć, 54 st.
Prešić 1810-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Stanković 1785-X. 1950. 11 kć, 55 st.
Šoštarić 1810-1849.
Ugarković 1840-X. 1950. 5 kć, 27 st.
Verendić 1785-X. 1785. 2 kć, 1950. 1 kć, 4 st.
3
BVA T. D. n. 243.

358
Doseljene obitelji 1702-1880.
1705. Martinović.
1723. Kalajdžija, Kosović, Marčić, Vidaković.
1728-9. (H)erdelić, Kovač.
3741. Đugalić, Kadonić.
1753. Crnojević, Posavčić.
1755-1785. Susain (Susan).
1846. Ivašković dos. iz Mušica.

Doseljene obitelji 1881-1950.


Bartošček 1940. iz Migalovaca, Slovak.
Bek 1940. iz Češke.
Brizar iz Čaglina 1930.
Crnković 1907. iz Planine kod Divljake (Vrbovsko).
Dumić 1940. iz Bosne.
Gasić 1941. iz Ovčareva kod Travnika.
Hip 1907. iz Svilne.
Jakus 1948. iz Pazina.
Jelić 1940. iz Ruševa.
Kopecki 1890. iz Kadanovaca, Čeh.
Malunović 1924. iz Graca kod Pleternice.
Milković 1920. iz Like.
Miloš 1930. iz Požege, starinom iz Like.
Novosad 1885. iz Poljske.
Šuba 1932. iz Ježevika.
Tekovčić 1928. iz Zvečeva, starinom iz Slovenije.
Vrbanac 1930.
Žiroš 1919. iz Razbojišta.

Ime Sovski Dol spominje se prvi puta u prošlosti 1545., dakle prvih godina
turskoga vladanja, kada su Turci sastavljali svoje prve poreske knjige. Ime dolazi
zapisano u današnjem književnom obliku, a ne iskrivljeno »Šehovski Dol«, što je neke
zavelo, te su mislili, da su selu dali ime tek Turci, i da to ime znači Gospodarov
Dol.4 Sigurno je, da je ime Sovski Dol bilo u upotrebi i prije dolaska Turaka kao
zajedničko ime za više zaselaka u istočnom dijelu ruševačkoga vlastelinstva ili
gospoštije. To su zaseoci: Dvorišće i Završje, koji se spominju već 1422., 1428.,
1481. i 1482., zatim Janković (1545).
1950. ima selo 230 kuća, od toga je 107 kć. prastanovnika, 14 kuća doseljenika
iz vremena oko 1695., 72 kuće doseljenika 1702-1880., 37 kć. najnovijih doseljenika
(Hrvata, Slovaka i dr.) 1881-1950.
Od 811 st. 411 st. jesu prastanovnici, 300 potomci starijih doseljenika Hrvata
(1695-1880), a 100 noviji doseljenici (1881-1950). Prema tome su se u ovome selu
razmjerno vrlo dobro održali prastanovnici i potomci starijih hrvatskih doseljenika.
To uostalom svjedoči i dosta dobro sačuvan govor slavonskih starinaca, kao što smo
već gore kazali.
Broj kuća u prošlosti: 1702. 24 kć, 1746. 42 kć, 1758. 51 kć, 1780. 60 kć,
1849. 48. kć.
Broj stanovnika u prošlosti: 1769. 522 st., 1780. 556 st., 1802. 617 st., 1832 496 st.,
1849. 375 st., 1900. 473 St., 1931. 811 (!) st.

* KP 29.

359
48. PAKA

Rodovi prastanovnika x-1702.


Borevac (Borovac) 1702-X. 1723-1780. 4 kć, 1950. 10 kć, 1760. 50 st., 1950. 48 st.
Medilović, (Medelović, Medulović, Melidović) 1702-X. 1760. 2 kć. 20 st., 1950. 6 kć.
20 st.
Vidaković 1702-X. 1723-1760. 5 kć, 1950. 10 kć, 1760. 77 st., 1950. 39 st.

Rodovi doseljeni za turskog vladanja u 16. i 17. st.


Babić 1702-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Bojković 1702-1803. 1702. 4 kć, 1723. 3 kć, 1785. 2 kć.
Bošnjak 1702-1785. 1702. 5 kć, 1723. 6 kć, 1755. 3 kć.
Bredar (Berdar, Prdić) 1702-1731.
Habjanović 1702-1755. 1702. 4 kć.
Ognjanović (Ognjenović) 1702-X. 1702. 2 kć, 1755. 5 kć, 1785. 7 kć, a 1950. 10 kć,
27 st.

Rodovi doseljeni 1702-1850.


Bilajac (Bilany) 1803-X. 1950. 13 st.
Bojanić 1723-1755.
Ćirić 1755-1803.
Diaković 1723-X. 1950. 4 st.
Jurišić 1785-1846.
Knežević 1844-X. 1950. 13 kć, 59 st.
Koblar 1803-1846.
Ljubojević 1755-1785.
Mitrović 1755-X. 1950. 6 kć, 18 st.
Mlađenović 1741-X. 1950. 2 st.
Pejčić 1755-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Sekulić 1785-X. 1950. 3 kć, 15 st.
Tomić 1803-X. 1950. 4 kć, 18 st.
Vojnović 1755-1785. 2 kć.
Vučinović 1755-1803.
Vučković 1785-X. 1950. 6 st.

Obitelji s kratkim boravišten 1702-1850.


1702. Dragojević, Đurić, Manojlović, Nikolić, Tadijanović.
1723. Čomljanović, Dmitrović, llić, Kovač.
1727-1731. Ablanović,. Jagodić, Komljenović, Pečurlija, Sarajlija, Zoraklija.
1755. Asperganović, Milašinović, Omerović, Vukosavljević, Zvonar.
1785-1803. Begović, Marković, Stojačić, Zubović.
1846. Bucković, Saček, Vinković.

Obitelji doseljene 1851-1950.


Basarić 1890. iz Like.
Branković 1920. iz Čenkova.
Cvjetković 1930.
Čubela 1920. iz Hercegovine.
Filipović 1907.
Gajić iz Čenkova odn. iz Srijema.
Josip ović 1898.

360
Klikić 1879. iz Odvoraca.
Polašek 1900. iz Moravske.
Puklavac 1852. iz Slovenije.
Radičević 1940. iz Djedine Rike.
Radišić 1940.
Radosavljević 1919. iz Čenkova.

Paka se prvi put spominje 1281. i u njoj više malih plemića. Sastojala se od
više zaselaka: Mala Paka kod crkve sv. Katarine (današnja Paka), Mala Paka kod
crkve sv. Emerika ili Imre (danas Imrevci), Kindrova Paka i Kraljevska Paka.
1310. dolazi Paka u vlasništvo gospoštije Nevna (Levanjska Varoš), koja gospoštija
1446. daje dio zemljišta u Paki svome dvorskom krojaču Tomi Krojaču (Sartor,
Szabo) kao predijalcu ili slobodnjaku.5
1545. prema turskom poreskom popisu Paka ima dvije mahale i 16 kuća. Knez
je ovdje Ivaniš Trbojević.6
Današnje stanovništvo Pake sastoji se od četiri skupa (1950.): 1. Hrvati potomci
rodova iz predturskih vremena 107 st., 2. Srbi potomci doseljenika za turskoga
vladanja (po predaji iz Bosne) 35 st., 3. Hrvati i Srbi potomci doseljenika u XVIII
stolj. i u 1 pol. XIX stolj. 146 stan., 4. Hrvati, Srbi i dr. doseljenici u prošlih sto
godina - 95 st.
Od 100 kuća 1950. 7 njih ima samo 1 st., 3 kuće po 2 st., 7 kuća po 3 st. Prema to­
me, velik broj kuća ne znači danas i veliko selo! Danas na jednu kuću otpada
prosječno 3-4 st.
1760. u Paki na jednu kuću otpada poprečno 14 st., a 1849. - 9 st. 1760. znalo
je biti u jednoj kući čak 15 — 21 st., ali je većina kuća imala 9—11 st. 1849. u 14
kuća ima 1—5 st., u 17 kuća ima 6-14 st., a u pojedinim kućama ima 19, 20, 22,
24 st.
1849. od 303 st. za posao je doraslo 65 st. (u dobni od 20 — 60 godina).
Broj je stanovnika u raznim godinama bio ovaj: 1832. 349 st., 1866. 296 st.,
1931. 430 st., 1950. 383 st.

49. IMREVCI

Rodovi i obitelji prastanovnika x-1702.


Erdelić 1702. 3 kć.
Fržuljević (Frga) 1702-X. 1760-1797. 2 kć, a 1950. 12 kć. 44 st.
Galović 1702.
Kovačević 1702-X. 1702-1797. 2 kć, 1950. 10 kć, 40 st.

Rodovi doseljeni 1702-1850.


Bošnjak 1702-1797. 1702. 6 kć.
Ivančić 1803-1931.
Jakobović 1847-X. 1950. 5 kć, 22 st.
Jovanović 1803-1846.
Matić 1755-X. 1950. 3 kć, 12 at,
Milosavljević 1755-X. 1950. 3 st.
Paulić 1740-X. 1950. 5 kć, 19 st.
Peču(r)Iić 1760-X. 1950. 1 kć, 4 st.
Petrović 1846-X. 1950. 5 kć, 20 st.
Radišić (Radičić) 1755-1803.
Subotić 1803-X.
5
DAZ NRA 571 n. 10; 576 n. 13, 15, 16; 649 n. 14; 1553 n. 79.
6
BVA T. D. n. 243.

361
Obitelji, koje su kratko živjele u selu 1702-1850.
1702. Tomašević, Vučković.
1723. Milčević.
1755. Mudašević, Novoselac.
1785. Đermanac, Đurđević, Ivković, Lončar, Rađojević.
1803. Gacić.

Obitelji doseljene 1851-1950.


1864. Gavrić, Kohl, Kožar, Lovrić, Šimić.
Barić 1930. iz Bosne.
Drakulić 1870. iz Like.
Đuretić 1940. iz Sovskoga Dola.
Kulešić (Kulišić) 1919. iz Bosne.
Miletić iz Bosne 1894.
Mirosavljević 1930. iz Bosne.
Stojić 1886. iz Vilić-sela odn. iz Like.
Tišma 1830. iz Borevaca.
Tomašević 1899. iz Slatinika.
Zec 1930. iz Travnika u Bosni.

Ovo se selo od XIII-XV stolj. zove Mala Paka ili Pačica kod Sv. Imre po mjesnoj
župskoj crkvi sv. Emerika. (Njezine su se ruševine još nedavno vidjele.) Turski
poreski popis 1545. daje selu ime ImrevciJ kako ga i danas zovu seljani i ljudi
susjednih sela. Prema tome naziv »Imbrijevci« dolazi od neznanja i samovolje školo­
vanih ljudi.
U selu žive Hrvati i Srbi. Hrvata starinaca tj. potomaka Hrvata iz predturskih vre­
mena ima 84 (1.950).). 86 st. jesu potomci doseljenih Hrvata i Srba od 1697-1850.,
a 66 jesu doseljenici od 1851-1950. Prema tome dobra trećina jesu sačuvani starinci,
a to je dosta povoljno.
Selo ima 1702. 12 kć, 1746. U kć, 1780. 10 kć, 1849. 19 kć, 1950. 61 kć.
Broj stanovnika: 1832. 242 st., 1866. 137 st., 1931. 259 st., 1950. 236. st.
1760. u 3 kuće ima 15 st., u 1 kući 13 st., u 2 kuće po 9 st., 1849. u 6 kuća ima
preko 10 st., u 13 kuća ispod 10 st.

50. DOBROGOSĆE

Doseljenici za turskog vladanja, prije 1702.


(B)račević 1702-1803.
Đamjanović 1702.
Gruičić 1702.
Kojić 1702. 2 kć.
Lakić (Lukić) 1702-1727. 1702. 3 kć.
Lazarević 1702. 4 kć.
Marković 1702.
Mihalović 1702.
Milovanović 1702.
Mohačanin-Plavša (Plavišić) 1702-1785.
Radunković 1702.
7
Ondje.

362
Doseljenici 1702-1850.
1721. Ognjanović (-1755, 2 k ć ) , Smoljanović, Vukašinović, Vuković.
1727. Karadzic (-1755, 2 k ć ) , Kuzmanović (-1803, 2 kć).
1741. Jovičić (-1931), Lončarević (-1755.), Vidojević (-1803.), Vrač(ević) (-1803).
Marić 1741-X. 1846. 4 kć, 1950. 8 kć, 28 st.
Đukić 1755-X. 1755. 2 kć, 1950. 4 kć, 21 st.
Stjepanović (Stevanović) 1755-X. 1950. 3 st.
1753. Mikić (-1803.), Nebrig (ov)ić (-1803, 2 kć), Šiša.
1753. Petrović (-1803.), Savić (-1846.).
Mitrović 1785-X. 1950. 2 kć. 8 st.
Stojaković 1785-X. 1950. 4 st.
1785. Pejčić (-1931.), Stanić, Zignić.
1797. Banić.
Vukosavljević 1803-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Momčilović 1846-X. 1950. 3 st.
1846. Ivanović, Jakobović.

Doseljenici 1881-1950.
Drakulić iz Imrevaca 1870. odn. iz Like.
Đurđević iz Latinovaca 1910.
Kostadinović iz Borevaca 1940.
Košuba iz Vlatkovca odn. iz Češke 1920.
Kukulj iz Korduševaca 1943., onamo se vratio (starinom iz Like).
Lujić iz Čenkova 1890.
Mirosavljević 1900.
Pomer iz Čaglina odn. iz Moravske 1940.
Prodanović 1930.
Puhalović iz Sibokovca 1930.

Dobrogošće (Dobrogošte) se prvi put spominje 1347. kao posjed malih plemića,
koji su po selu imali ime Dobrogošćani ili »od Dobrogosća«. Ovdje su tada živjeli
Hrvati katolici, koji su se održali i prvih godina turskoga vladanja. 1545. zapisano je
Dobrogošte u turskim poreskim knjigama.8 Zbog okrutne turske uprave staro je
hrvatsko stanovništvo nestalo, pa su selo naselili Srbi, koji su prema predaji došli
iz Bosne. Od tih starih srpskih obitelji nije se do danas nijedna održala. Od velikog
broja srpskih obitelji, koje su ovamo selile od 1702-1850., do danas živi samo 7
obitelji sa 64 st. Noviji doseljenici čine 10 obitelji s 45 st.
Selo ima 1702. 12 kć, 1758. 16 kć, 1849. 18 kć, 1950. 28 kć. Stanovnika ima 1849.
127, od toga 30 sposobnih za posao; 1900. 136 st., 1950. 109 st. 1849. u 10 kuća živi
3-5 st., u 8 kuća 6-13 st., a 1950. u svim kućama 1-6 st.

51. MIGALOVCI

Obitelji doseljene 1697-1702.


1702. Bošnjak (Bosanac), Bosiljčić, Čegović, Dražić, Fajđa (Vajda), Horvaćanin
(-1741.), Ivanović, Jovanović (-1721.), Jovičić, Miličević (—1721.), Milivojević,
Milosevic (Milešević) (-1785.), Petković, Radojčić (-1721.), Raš(č)ević (-1891.), Us-
koković, Vukmanović.
8
Ondje. - DAZ NRA 576 n. 13.

363
Obitelji doseljene 1702-1721.
Radonić 1721-X. 1950. 6 kć, 25 st.
Radosavljević 1721-X. 1950. 5 kć, 25 st.
1721. Izibaltić 2 kć, Milovuković, Rađošević, Sarajlija, Vučinić.

Obitelji doseljene 1721-1862.


Cvetković 1755-X. 1950. 5 kć. 26 st.
Đukić 1785-1803.
Đurakić 1755-1891.
Đurić 1803-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Gruber 1862-X. 1950. 4 kć, 10 st.
Jerković 1755-1901.
Koviljčić 1785-X. 1950. 2 kć, 15 st.
Milekić 1846-X. 1950. 3 st.
Milinović 1741-1785.
Mišljenović 1755-1803.
Mrđenović 1755-X. 7 st.
Petrović 1803-X.
Stjepanović 1755-X. 1950. 8 kć, 37 st.
Šimrak 1741-X. 1950. 1 st.
Vukosavljević 1755-1895.
Vuksanović 1846-X. 1950. 6 st.

1741. Cvrakić.
1755. Milijević, Manđić, Slavujić.
1755-1785. Nimčević.
1785. Brestovac, Korisnić, Mitrović, Solaković.
1803. Novaković.
1846. Radišić.
1846-1862. Panković (Panjak), Ševerčić (Ševerljuga).

Obitelji doseljene 1862-1950.


Brisuda 1907. iz Erdutke u Slovačkoj.
Bujan 1901. iz Gorskoga kotara.
Cvjetličanin 1920. iz Like.
Despotović 1940.
Florek 1892. iz Zakamena u Slovačkoj.
Jakobović 1930.
Kiš 1918. iz Poreča.
Komadina 1894. iz Mrkoplja.
Komarić iz Sovskoga Dola.
K o m p a r 1930.
Košjar 1903. iz Slovačke odn. Brazilije.
Kotrla 1928. iz Kaptola.
Kovaler 1919. iz Slovačke, kamo se vratio.
Kurnjavka 1910. iz Zakamena u Slovačkoj.
Lašak 1903. iz Zakamena u Slovačkoj. 1950. 3 kć. 13 st.
Lukac 1906. iz Erdutske u Slovačkoj.
Mance 1894. iz Vrbovskog.
Matković 1945. iz Brodske Posavine.
Mišović 1908. Slovak iz Rudne u Madžarskoj.
Modrinić 1920.
Mrekaj 1895. iz Zakamena u Slovačkoj.
Mroček 1902. iz Erdutke u Slovačkoj.

364
Mudronj 1909. iz Krušetnice u Slovačkoj.
Oleš 1893. iz Zakamena u Slovačkoj.
Pacina 1897. iz Moravske.
Pataki 1890. iz Erške u Madžarskoj (Vespr. žup.).
Rastija 1923. iz Podravine.
Sajfert 1925. iz Čaglina.
Stjepanek 1900. iz Zakamena u Slovačkoj.
Strbenac 1932.
Šimurda 1907. iz Lomne u Slovačkoj.
Vilupek 1904. iz Krušetnice u Slovačkoj.
Vranješ 1922. iz Like.
Zatko 1895. iz Trenčinske županije u Slovačkoj.
Žarić 1928. iz Zoljana.

Migalovci se spominju 1422., 1450. i 1498? U turskom poreskom popisu iz g. 1545.


dolaze i Migalovci (8 kć). Ime su naselju dali njegovi stari stanovnici Hrvati
katolici, koji ovdje žive i za sve vrijeme turske uprave. Oni su izginuli i nestali
zacijelo u krvavoj borbi za oslobođenje Slavonije od Turaka 1687—1697. U opu­
stošeno njihovo selo došli su bosanski Srbi g. 1697., koji su se pridružili vojsci princa
Eugena Savojskoga nakon njezina neuspjela vojevanja u Bosni i povlačenja u Sla­
voniju. Od doseljenih 17 srpskih obitelji većina je dosta brzo izumrla, neke su se
samo — dulje održale, a posljednja je izumrla obitelj Raščević na koncu prošloga
stoljeća.
Kao što je vidljivo iz gornjega popisa stanovništva, na pusta ognjišta sele iz
bliza i daleka nove srpske obitelji, tokom XVIII i XIX stolj. Od njih se polovica
održala, a samo neke i — razgranjale, dok je cijela polovica obitelji za kraće ili dulje
vrijeme izumrla. To je bio razlog, te je na koncu XIX i na početku XX stolj. do­
selilo u Migalovce oko dvadesetak slovačkih obitelji, koje danas čine otprilike polo­
vicu sela. U isto vrijeme doselilo se i nekoliko hrvatskih i srpskih obitelji.
1950. 167. st. jesu potomci doseljenika 1702-1862., a 347 st. jesu doseljenici
1862-1950.
Selo ima 1702. 17 kć, 1758. 27. kć. 1849. 31 kć. 1950. 95 kć.
Broj stanovnika: 1849. 209 st., 1900. 268 st., 1931. 528. st., 1950. 514 st.
1849. u 5 kuća ima 11-18 st., u 11 kuća ima po 6-10 st., u 15 kuća ima 2-5 st.
Od 209 st. samo je 61 st. dorastao za posao (20-60 god.).

52. IVANOVCI

Rodovi doseljeni 1702-1850.


Blagojević 1753-X. 1753. 3 kć, 1950. 10 kć, a 35 st.
Lemaić 1846-X. 1950. 2 st.
Ognjenović 1785-X. 1950. 2 st.
Savić 1753-X. 1950. 7 kć, 27 st.
Stanković 1753-X. 1950. 5 kć, 21 st.
Stojaković 1753-X. 1950. 5 kć, 21 ?t.

Obitelji doseljene 1702-1850.


1702. Bandalo, Dabić, Sanić, Vujičić.
1721. Petrović, Radušinović, Vojnović.
1753. Horvat, Janković, Nikolić, Ranisavljević, Vuković (-1785.).
1803. Tadić.
1846. Macura.
9
Ondje 558 n. 13; 604 n. 35; 794 n. 18.

365
Obitelji doseljene 1850-1950.
Basarić 1940. iz Like.
Branežac 1930.
Gvojić 1940.
Milosevic 1940.
Pl.avšić 1940.

Ivanovci u kasnom srednjem vijeku vjerojatno pripadaju vlastelinstvu, koje ima


svoje sjedište u Djedinoj Riki. I tada i prvih godina turskoga vladanja stanuju
ovdje Hrvati katolici, kako se to vidi iz turskog poreskog popisa 1545. U kasnije
vrijeme turske uprave ovdje su vjerojatno živjeli muslimani, kao i u Djedinoj Riki,
koji su nakon oslobođenja Slavonije od Turaka 1687. preselili u Bosnu.
Oko 1700. doselio je u puste Ivanovce Blagoje Latinovčanin ili Sanić iz Lati-
novaca, možda praotac roda Blagojevića. S njim su došle još tri obitelji, koje su
doskora nestale.
Kasnije doseljeni rodovi 1702—1850. činili su i prije i danas kičmu sela: 1950.
žive u 28 kuća sa 106 st. Noviji doseljenici 1850-1950. imaju 6 kć i 23 st.
Iako je velik broj ranije doseljenih obitelji brzo izumro, ipak je omjer između
ranije i kasnije doseljenih rodova odn. obitelji danas povoljan, tj. 5 :1.
Broj kuća tokom XVIII i XIX st. kretao se od 11-17, a 1950. narastao je na 34.
Broj stanovnika: 1849. 107 st., 1900. 145 st., 1931. 175 st., 1950. 129 st.
1849. živi u 1 kući 30 st., u 3 kć, 10-16 st., u 4 kć. 6-9 st., u 6 kć, 2-5 st.

53. VELIKI BILAC

Prastanovnici x-1702.
Bodovi:
Lukačević 1702-X. 1950. 7 kć, 20 st.
Stipanović (Stanković) 1702-1755. 1755. 4 kć.

Obitelji:
1702. Andrijević, Martinović.

Doseljenici u doba turskoga vladanja u X V I i X V I I stolj.

Bod:
Mihajlović 1702-X. 1950. 3 kć. 13 st.

Obitelji:
1702. Bošnjak(ović) (Kuzurović). Ilić, Miličević, Milovanović, Negomirović.

Doseljenici 1702-1850.
Bodovi:
Antunović 1755-X. 1950. 5 kć, 19 st.
Basarić 1785-X. 1950. 5 kć. 22 st.
Franić 1755-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Jakobović (Jakovljević) 1721-X. 1950. 4 st.
Kragojević 1755-1846.

366
Marić 1721-1935.
Matijević 1755-1803.
Mrđenović 1785-X. 1950. 5 kć, 25 st.
Novaković 1755-1846.
Radosavljević 1755-1846.
Stanisavljević 1755-X. 1950. 7 kć, 33 st.
Vukosavljević 1755-1803.
Zdjelarović (Zdilarović) 1785-X. 1950. 2 kć, 10 it.

Obitelji:
1721. Čočić, Đačić, Filipović, Gojković, Milanković (-1755.), Milovuković, Nikolić.
1755. Bartulovie, Marković, Petrović, Vuković.
]785. Buturac.
1803. Gutić, Ivanešević.
1846. Kolundžić, Lazić.

Noviji doseljenici 1850-1950


Cvjetković 1919-X. iz Djedine Rike.
Čorak iz Like.
Kovačević 1940.
K u r t a k 1930.
Majetić 1940.
Pavlović 1940.
Petrović 1940.
Prođanović 1930.
Protić.
Topalović (Topalušić) 1930.
Tišina 1940.
Uičebrka 1930.

Veliki Bilač, kao i Mali Bilač, potkraj srednjega vijeka jest sastavni dio vlaste­
linstva, koje ima svoje sjedište u Djedinoj Riki. Oba se Bilča prvi put spominju
1544., kad djedorički plemići Grapski traže kod cara u Beču potvrdu na svoje
izgubljene posjede u Slavoniji. Slijedeće g. 1545. novi gospodari Turci sastavili su
popis stanovnika Bilča ili Bijoča za svoje poreske knjige. Iz toga se popisa vidi,
da su svi stanovnici Bilča, kao i ranije, samo Hrvati katolici.
Od tih starinaca Hrvata preživjele su tursko vladanje samo četiri obitelji odn.
roda: Lukačević do danas, a Stipanović do 1755., dok su obitelji Andrijević i Mar-
tinović izumrle brzo iza 1702. 1950. ima starinaca Hrvata 20 st.
Kako je hrvatsko stanovništvo u Velikom Bilču za turskoga vladanja oslabljeno
i prorjedeno, doselilo je ovamo 6 srpskih obitelji, od kojih se do danas održao jedino
rod Mihajlović, koji 1950. ima 13 st.
Od g. 1702-1850., dakle kroz podrug stoljeća, doselilo je u Veliki Bilač iz bliza
i daleka 13 rodova i 16 obitelji Hrvata i Srba. Doseljene su obitelji vrlo brzo izu­
mrle, rodovi su se držali dulje, a do danas se održalo 7 rodova, koji 1950. imaju
119 st.
Od 1850-1950., dakle kroz posljednjih stotinu godina, došlo je u selo veći broj
obitelji, od kojih se do 1950. održalo 12 sa 67 st. Prema tome u ovom selu prevlada­
vaju stariji doseljenici, a ne noviji, kako je to u mnogim okolišnim selima.
Veliki Bilač ima 1702. 10 kć, 1760. 23 kć, 1849. 18 kć, 1950. 57 kć.
Stanovništvo: 1832. 262 st., 1849. 203jst., odjtogajza posao sposobnih (od 20-60 g.)
43 st.; 1900. 216 st., 1931. 240 st.,'1950. 225 si.
1849. u 1 kući (Lukačević) živi 33 st., u 5 kuća 10-16 st., u 12 kuća ispod 10 st.

367
U Ruševačkom kraju bilo je 1950. 3492 st., od toga:
814 ili 23°/o potomaka prastanovnika
1341 ili 38,5% potomaka starijih doseljenika
1337 ili 38,5% potomaka novijih doseljenika.

Prastanovnici su se dobro održali u Ruševi 2 6 % , u brdovitom i siro­


mašnom Sovskom Dolu čak 5 0 % , u Paki 2 8 % . U većini ih sela uopće
nema, ali, zbog vrlo zadovoljavajućeg broja u rečena/ tri sela, prosjek
je ipak — obzirom na ostalu Slavoniju — zadovoljavajući, iza buekoga
kraja najbolji u Požeštini. Razlog je tome zabačenost kraja, udaljenost
od lošega utjecaja grada. U nekim selima nema prastanovnika zato, što
su ona teško stradala u doba1 turskoga vladanja osobito prigodom oslo­
bađanja od Turaka.
U tim su se selima dobro održali stariji doseljenici, Hrvati i Srbi. Tako
u Djedinoj Riki 7 3 % , u Paki 4 7 % , Velikom Bilču 5 3 % , Ivanovcima
8 1 % , Dobrogošću 5 8 % . Malo ima potomaka starijih doseljenika u
Ruševi 1 1 % , Sovskom Dolu 3 5 % , Migalovcima 3 3 % . Prosjek je — obzi­
rom na broj prastanovnika — zadovoljavajući, jedan od najboljih u Po­
žeštini. Razlog je tome, i opet, zabačenost i siromaštvo ovoga brdovitoga
kraja.
Pa ipak, postoji i izumiranje rodova i smanjivanje broja prastanovnika
i starijih doseljenika. Izumrli su rodovi: u Ruševi Avančević, Kraljić,
Prnjarović, Ružić, Tičić, Višnjić, Durić (Šimić), Jakobović, Odvorčić,
Popović, Zulić (11); u Djedinoj Riki Berić, Petranović, Tomić (3);
u Sovskom Dolu Kusetić, Lovrić, Šimić, Lukičević (4); u Paki Bojković
(1); u Imrevcima Ivančić, Jovanović, Radišić (3); u Dobrogošću Brače-
vić, Mohačanin, Kuzmanović, Jovičić, Pejčić (5); u Migalovcima Milo­
sevic, Raščević, Đurakić, Jerković, Vukosavljević (5); u Ivanovcima 0;
u Velikom Bilču Kragojević, Marić, Novaković, Raidosavljević (4).
Od 1760. do 1950. smanjio se broj prastanovnika i starijih doseljeni­
ka: u Ruševi od 475 na 224, u Djedinoj Riki od 86 na 144 (porast!!!), u
Sovskom Dolu od 522 na 462, u Paki Hrvati od 147 na 107.
Prosjek novijih doseljenika u Ruševačkom kraju posve je jednak
prosjeku starijih doseljenika, što je već samo po sebi povoljno, po­
gotovo u usporedbi s drugim krajevima Požeštine. (Jedino je prosjek
Brestovačkoga kraja još povoljniji, zbog većega broja tamo naseljenih
Srba!) U pojedinim selima nastanjeni su noviji doseljenici ovako: u
Ruševi čak 6 3 % , u Djedinoj Riki 2 7 % , u Sovskom Dolu tek 1 2 % , u
Paki 2 4 % , u Imrevcima 2 7 % , u Dobrogošću čak 4 2 % , u Migalovcima
(Slovaci) čak 6 7 % , u Ivanovcima tek 1 9 % , u Velikom Bilču 3 0 % . Iako
siromašna brda Ruševačkoga krajaf nisu baš privlačna za razne nove
doseljenike, Ruševa i Migalovci jesu izuzetak: ovdje je broj novijih do­
seljenika veći čak i od prosjeka Požeštine, jer je zemljište u ta dva sela
plodnije nego li u susjednim selima. No ima još jedna istina: mnogi su
doseljenici presiroma^sni, a da bi mogli kupiti zemlju u požeškom rav­
nom polju, pa je zato kupuju u brdima Ruševačkog ili Bučkog kraja!

368
H r v a t i R u š e v e , Sovskog Dola, P a k e i I m r e v a c a govore ikavojekavskim
g o v o r o m ( d i t e , djeca) i s t a r i m n a g l a s k o m , jer su p r a s t a n o v n i c i , a
H r v a t i D j e d i n e R i k e j e d n a k i m g o v o r o m i n o v i m n a g l a s k o m , jer su do­
seljenici djelomično iz L i k e , a djelomično zacijelo iz Bosne. Stari se
, n a g l a s a k u novije v r i j e m e sve više gubi zbog utjecaja doseljenika i
tješnjih veza sa selima p r e m a sjeveru i z a p a d u . Srbi g o v o r e ijekavskim
g o v o r o m k a o i njihovi s u n a r o d n j a c i u ostaloj Slavoniji, ali u p o g l e d u
naglaska imaju svojih p o s e b n i h govornih osobina.

CAGLINSKI K R A J

54. CAGLIN

Prastanovnici x - 1 7 0 2 .
Benić 1702-X. 1760. 2 kć, 29 st. 1950. 3 kć, 10 st.
Damjanović 1702.
Filić 1702-1857. 1760. 4 kć, 21 st.
Ivanešević 1702.
Knežević (Knezović) 1702-1740.
Miljanović 1702.
Pečurlić (Pečurlija) 1702-X. 1760. 2 kć, 17 st. 1950. 3 kć, 12 st.
Tomičević 1702-1854. 1760. 9 st.

Stariji doseljenici 1 7 0 2 - 1 8 5 0 .
Antolović 1748-1751.
Antunović 1758-1773. 1760. 2 kć, 12 st.
Balešić 1751-1803. 1760. 2 kć, 7 st.
Blažević 1773-1803.
Bošnjak 1702.
Brizar 1751-1848. 1760. 2 kć. 16 st.
Budimirović-Vrsak 1702-1740.
Ciganin 1735-1764.
Dokić 1740.
Franić 1803.
Galić 1751-1773.
Kočić 1735-1740.
Kolesarović 1735-1852.
Marjanović 1735-1740.
Marković 1735-X. 1760. 5 st. 1950. 3 kć. 10 st.
Matičević 1740-1849. 1760. 16 st.
Matijanović 1735.
Matijević 1735-1760. 4 st.
Medvedović 1751-X. 1760. 11 st., a 1950. 2 st.
Mihatović 1760. 2 st.
Miličević 1735-1740.
Milosevic 1760. 5 st.
Miiovuković 1702.
Mišković 1773.
Nuić 1773-X. 1950. 4 kć, 14 st.
Pavlović 1760. 11 st.
Porieanac 1803.

2 4 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 369


Prodanović 1706-1740.
Radetić (Radelić) 1758-1803. 1760. 2 st.
Ramljak 1758-1773. 1760. 5 st.
Sablić 1760-X. 1760. 5 st., a 1950. 6 st.
Slepac 1740.
Slišković 1758-1803. 1760. 8 st.
Stipanović 1758-1857. 1760. 10 st.
Su(h)ar 1758-1764. 7 st.
Teofanović 1740.
Tomić 1850.
Topalušić 1758-X. 1760. 12 st. 1950. 8 kć, 24 st. (Topalovci selo 1413!)
Tudujević (Tutnjević) 1735-1764. 1760. 2 st.
Veber 1849.
Vilenčić 1758-1764. 3 st.
Vukosavljević 1735-1740.
Zaharija (Zaharić) 1751-1764. 1760. 6 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Abramović 1850.
Albert 1905. iz Erdutke u Slovačkoj.
Bardač 1903. iz Slovačke.
Beker 1885.
Bertol 1939. Ods. u Pleternicu.
Bezjak 1945. iz Zdenkovca.
Bognar 1921. iz Terezovca odn. Madžarske.
Borčić 1940. iz Like.
Briš 1910. iz Jelisavca odn. Poljske.
Brkić 1896. iz Našičke Breznice.
Cabadaj 1903. iz Trenčina u Slovačkoj.
Crnković 1921. iz Skradina.
De Augustino 1919. iz Zoljana.
Demš.
Đurina 1904. iz Slovačke.
Gajio. 1930. iz Like.
Garilović 1890.
Golik 1930. iz Like.
Gomerčić 1916. iz Like.
Grabovac 1936. prizetio se.
Hatala 1936. iz Jelisavca.
Hrčka 1908. iz Slovačke.
Humplik 1936. iz Slovačke.
Kačarik 1888. iz Vajčove u Slovačkoj.
Katranček 1909. iz Milanluga odn. iz Orave u Slovačkoj.
Klikić 1903. iz Pake.
Krajtner 1875. iz Galicije (Poljska).
Kraljek 1893. iz Markovca odn. Slovačke.
Krha 1920. iz Kneževca.
Kristek 1912. iz Jelisavca odn.. Orave u Slovačkoj.
Kuharček 1910. iz Poljske.
Kukić 1907.
Lazar 1883. iz Darde u Baranji.
Lukas 1910. iz Orave u Slovačkoj.
Ltikašek 1905. iz Orave u Slovačkoj.
Marinjak 1928. iz Miljevca u Podravini odn. iz Kneževca u Slovačkoj.
Marković I I . 1924. iz Londžice.
Matoš 1939. iz Ljeskovice odn. Đurđenovca.
Mičević 1890. iz Djedine Rike.
Miluković 1896. iz Bjeliševca.

370
Mlinarik 1908. iz Slovačke.
Pamer 1899. iz Darde u Baranji.
Pavlović I I . 1834. iz Požege. Ođs.
Plesa 1942. iz Zdenkovca odn. Donjega Kosinja u Lici.
Poljak 1908. iz Erdutke u Slovačkoj.
Postreljeni 1934. iz Ruševe odn. Slovačke.
Rilko 1926. iz Lonđžice odn. Poljske.
Sarajlić 1900. iz Mitrovca.
Senteš 1932. iz Požege.
Sporenski 1906. iz Punitovaca.
Stnhli 1917. iz Josipovca.
Šagovac 1921. iz Šagovine pekar.
Šifran 1910. iz Slovačke.
Šipec 1898. iz Darde u Baranji.
Šnajder 1912. iz Staroga Sivca u Bačkoj.
Št 'asny 1941. iz Buka odn. ČSR.
Štefančić 1942. Ods.
Štifter 1942. iz Jelisavca odn. Slovačke.
Štinc 1909. iz Krndije odn. Slovačke.
Šulc 1889. iz Eminovaca.
Tepšić 1926. iz Banije.
Thais 1927. iz Tekića. Ods.
Vareha 1903. iz Slovačke.
Večerik 1890. iz Orave u Slovačkoj.
Vidaković 1900. iz Djedine Rike (mlin Baćur).
Vilupek 1934. iz Migalovaca odn. Slovačke.
Vuković 1919. iz Pleternice. Ods. u Ruševu.
Urban 1932. iz Latinovaca.
Zavada 1919. iz Jelisavca odn. Slovačke.
Žager 1917. iz Našica odn. Slovenije.

Caglin se spominje 1434., 1453., 1470., 1488. i 1489. kao posjed plemića Veličkih
i Bekefija. Iz dokumenta od g. 1435. zna se, da je Caglin trgovišta s 2 građanske
i 44 kmetskih kuća. U najstarijem turskom poreskom popisu piše, da Caglin zajedno
sa selom Srednjom Vaši i pustim Topalovcem ima 1545. 33 kuće.1 Za turskoga vla­
danja žive ovdje prastanovnici Hrvati katolici. Neki su od njih preživjeli tursku
vlast. Kako je selo u ratu za oslobođenje od Turaka dosta stradalo, došlo je ovamo
oko 1700. nekoliko srpskih obitelji, koje su se samo kratko održale.
1950. ima samo 22 potomka prastanovnika. 56 potomaka starijih doseljenika, 502
ili 86°lo novijih doseljenika, ponajviše Slovaka.
Broj kuća: 1746. 14, 1760. 37, 1780. 39, 1866. 31, 1950. 151.
Broj stan.: 1760. 363, 1780. 250, 1866. 202, 1900. 347, 1931. 628, 1950. 580.
1760. u 10 kuća živi 10-16 st., u 27 kć. 2-9 čeljadi.

55. MILANLUG

Doseljenici 1905-1950.
Bolek 1927. iz E r d u t k e u Slovačkoj.
Branežac 1923. iz Duboke.
Briš 1918. iz Sole u Poljskoj.
Burivoda 1922. iz Ljeskovice.
Čubela 1935. iz Hercegovine.
Dundović 1914. iz Like.
Durđević 1922. iz Duboke.

1
DAZ NRA 571 n. 10; 778 n. 2 1 . - Bbsendorfer, Crtice 126. - BB 8. - BVA T. D.
243. - Buturac, Požeški isusovci i kutjevačko vlastelinstvo.
371
Đurina 1906. iz Zoljana odn. Brazilije odn. Slovačke.
Falašta 1910. iz Jelisavca odn. Slovačke.
Ferhatović 1946. iz Cazina u Bosni. Ods. u Čaglin.
Frbežar 1925. iz Slovenije lugsr.
Fumić 1921. iz Like.
Hatala 1938. iz Jelisavca odn. Ugarske.
Horvat. 1908. iz Krndije odn. Madžarske.
Hovanjek 1908. iz Krndije odn. Slovačke.
Kanisek 1921. iz Krndije odn. Slovačke.
Katić 1946. iz Dalmacije. Ods.
Klapšić 1928. iz Buka.
Klobučar umir. službenik. Ods. u Ljeskovicu.
Krauz 1909. iz Lukavca kod Tuzle, njem. podrijetla.
Lašak 1946. iz Migalovaca odn. Slovačke.
Lefler 1905. Ods. u Njemačku.
Major 1935. iz Alaginaca odn. Madžarske. Ods. u Latinovce.
Murat 1924. iz Amerike odn. Like.
Nemet 1910. iz Amerike odn. Madžarske.
Petrović 1923. iz Duboke.
Plesa. Ods. u Čaglin.
Pločinski 1946. iz Čaglina.
Radosavljević 1922. iz Duboke.
Roščić 1927. iz Zagreba. Oda. u Zagreb.
Sabo 1928. iz Latinovaca odn. Madžarske.
Sajfert 1919. iz Latinovaca odn. Madžarske.
Semerot 1921. iz Šumanovaca.
Skočir 1946. iz Slovenije, ugljenar.
Slovi jak 1919. iz Poljske.
Šabalić 1922. iz Dalmacije.
Šinjor 1920. iz Čaglina odn. iz Tolne u Mađarskoj.
Škovran 1923. iz Ljeskovice odn. Poljske.
Škunca 1928. iz Kaptola odn. Dalmacije.
Šnur 1908. iz Jagodnjaka u Baranji, njem. podrijetla.
Šteger 1928. iz Zdenkovca odn. Slovenije.
Tomljenović 1945. iz Like.
Turk 1923. iz Migalovaca.
Uzelac 1922. iz Like, stolar.
Vertek 1916. iz Čaglina odn. Rusije.
Zubović 1920. iz Barbate na otoku Pagu.

Ime Milanlug dolazi po nekadanjem kutjevačkom vlastelinu Milanu Turkoviću


i šumi Lug, koja se protezala na području današnjega sela Milanluga. Prve su kuće
u selu građene 1905. To je vrijeme postanka sela. Prvi su doseljenici kupovali zemlju
od vlastelinstva kutjevačkoga preko Ekskomptne banke u Zagrebu uz otplatu na 50
godina (dvije rate godišnje). Međutim, otplata je duga s lakoćom izvršena u doba
Prvoga svjetskoga rata zbog devalvacije novca. Jedno je jutro zemlje kupovano po
500-600 Kruna. Prije kupovanja zemlje vršena je sječa šume. Jedan, stariji dio šume
sjeklo je samo vlastelinstvo u vlastitoj režiji, a drugi, mlađi dio sjeklo je poduzeće
>Našička d. d.«.
Milanlug ima 1917. 109 st., 1931. 332 st., 1950. 289 st., 63 kć.

56. VUKOJEVCI
To je selo, koje je nastalo posljednjih godina, uz cestu od Milanluga prema Bek-
težama, doseljavanjem stanovništva iz susjednih sela, a na krčevinama nekadašnje
vlastelinske šume. 1950. žive tu ove obitelji: Borjanić, Butina, Dragičević, Dundović,
fiaković, Gruber, Košić, Lazić, Radojčić, Simić, Stanković, Stevaiiović, Subić, Tiomir,
Vučenović.
1950. ima 24 kć i 111 st.

372
57. LATINOVCI

Prastanovnici x-1787.
Hrvati katolici, za turskoga vladanja vjerojatno dijelom prešli na islam, a dijelom
ostali katolici. Muslimani su 1687. odselili u Bosnu, a katolici nestali u borbi za
oslobođenje od Turaka.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Ačić 1741.
Adžić 1758-1864.
Anđelić 1758-1764.
A(tla)gić 1702-1764.
Belčanin ili Bošnjak 1701-1709.
Berić 1702.
Bilobrković (Belobrk) 1701-1887.
Bojnović 1709-1764.
Bošnjak 1702-X. 1950. 3 kć, 7 st.
Cvetković 1740-1741.
Ćelavi 1702.
Dakić (Dabić, Dragičević) 1740-X. 1950. 3 st.
Davidović 1740.
Diak 1702-1764.
Đorđević 1758-1764.
Đukić 1740-1764.
Đurđević 1741-X. 1950. 2 kć, 6 st.
f>urieić (Đurađ Peić ili Đuričić-Peić) 1702.
Gojstmirović 1740-1764.
Ilić 1758-1764.
Jamić (Janić) 1702-1709.
Jovičić 1701-X. 1950. 2 st.
Jurjević 1740.
Kapraljević 1741.
Ka (v) urin 1702-1709.
Kovač 1735-1740.
Lajtman 1709.
Mihaljević 1740.
Milivojević 1758-1764.
Milojević 1758-1764.
Milosevic 1740.
Milovuković 1735-1740.
Mitrić 1740-1764.
Nikolić 1709-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Obuća 1702-1709.
Pantelic 1709-1764.
Peić 1701-1702.
Petrović 1758-X. 1950. 5 st.
Prikodravac (Prekodravac) 1702-1735.
Pruntelić 1709.
Račić 1758-1880.
Radašinović 1709-1740. 2 kć.
Radić 1709-X. 1950. 2 kć, 5 st.
Radivojević 1758-1764.
Radosavljević 1741.
Saralić 1740.
Savić 1701-1764. Dos. iz Treštanovaca.
Savković 1758-1764.

373
Simić 1740.
Sklizar 1702-1709.
Slavac 1702.
Stanić (Stanojčić) 1701-1773.
Stanivuković 1758-1764.
Stanković 1758-X. 1950. 3 kć, 15 st.
Stojanović 1758-1764.
Stojčević 1740-1764.
Stojić 1740.
Šarac 1702-1720. 1702. 2 kć.
Troso 1709.
Vukadinović (Vukasinović) 1702-1773.
Vuković (Vukolić) 1740-1764.
Vragović 1740.
Zarić 1740.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Barbir 1946. iz Čenkova, zet.
Begović 1890. iz sela Begovića (Kordun) lugar.
Blanuša 1880. iz Like.
Bogojević 1880.
Brdarić 1910. iz Podravine.
Gsanađi 1887. iz Madžarske.
Damjanović 1880. iz Našičkoga Graca.
Fabijan 1880. iz Madžarske.
Gajić 1880.
Gumbarević 1935. iz Podravine.
Hohman 1900. iz Podravine.
Komnenović 1880.
Kotrljanović 1880. 1950. 6 kć, 25 st.
Kotur 1935. iz Ciglenika odn. Jurkovca.
Kukić 1880.
Luptovski 1930. iz Pleterničkoga Graca.
Lužajić 1900.
Milekić 1880. 1950. 5 kć, 18 st.
Miščević 1880. iz Gradišća.
Pejnović 1900. iz Like zet.
Poznić 1920. iz Našičkoga Graca.
Prođanović 1880. iz Like.
Radišić 1880. zet kod Kuzmanovića.
Sabo 1900. iz Mađarske.
Somer 19l0. iz Češke.
Stojaković 1946. iz Ivanovaca.
Švajhofer 1910.
Ungar 1910. iz Beča.
Urban 1890. iz Madžarske.
Vidaković 1870. mlinar.
Volf 1946. iz Slovenije.
Vukosavljević 1920. iz Našičkoga Graca.

Današnje selo Latinovci zvalo se u srednjem vijeku Krnjakovci. Spominje se


1413. i 1499. Spadalo je pod gradišćansko vlastelinstvo.2 Za turskoga je vladanja selo
dosta stradalo, pa su opustošeni dio sela naselili pravoslavni Srbi. Stanovnici su tada
podijeljeni u tri vjere: starosjedioci su katolici i muslimani, a doseljenici - pravo­
slavni. Vjerojatno je u to doba katolička mahala dobila ime Latinovci, a muslimanska
i pravoslavna zadržala je ime Krnjakovci. Međutim, kod oslobođenja Slavonije od
2
Ondje 36.

374
Turaka 1687-1691. katolici su izginuli, muslimani otišli u Bosnu, a pravoslavni na­
pustili svoju lošiju mahalu u Krnjakovcima i preselili u bolju i bogatiju mahalu
Latinovce, pa se zato to ime održalo do danas. Tokom XVIII i XIX stolj* najstariji su
srpski pravoslavni doseljenici uglavnom izumrli, pa su na njihovo mjesto doselile
druge srpske obitelji. U posljednjih 70 godina nastanilo se ovdje i nekoliko kato­
ličkih kuća, različitog podrijetla; danas su pohrvaćene.
1950. ima ovdje 274 st., od toga su 50 st. ili 18°Io potomci starijih doseljenika,
a 224 ili 82°/o potomci novijih doseljenika.
Broj kuća: 1702. 17, 1766. 37, 1950. 73.
Broj stan.: 1866. 265, 1900. 271, 1931. 343, 1950. 274.

58. NOVA L1POVICA

Doseljenici 1920-1950.
Blanuša, Čalić, Dabić, Gužvica, Majkić, Marčeta, Marjanović, Kadonić, Smiljanić,
Stanković, Trkulja.
Ovdje se u srednjem vijeku nalazilo selo Vukčevci, koje su Madžari zvali Farkas-
haza, a što odgovara hrvatskom imenu — Vukčevci. Selo se spominje 1413. i 1499.
Spadalo je pod veliko vlastelinstvo u Gradišću. Za turskoga vladanja stanovali su u
selu Hrvati, katolici i muslimani. 1687. katolici su nestali u borbi za oslobođenje
Slavonije od Turaka, a muslimani su odselili u Bosnu. Odanle je u napušteno selo
došlo 8 srpskih pravoslavnih obitelji (Bošnjak 3 kuće, Kovačević, Stojčević, Dejano-
vac, Zečevac). Novi se stanovnici nisu ovdje održali. Neki su izumrli, a drugi su
preselili u Latinovce, pa je 1740. selo opet opustjelo. Nato je kutjevačko vlastelin­
stvo napravilo ovdje alodij ili marof (pustara). Vlasnik je toga alodijalnog zemljišta
bio na početku XX st. veleposjednik Ungar. On je dio zemlje parcelirao i rasprodao,
a drugi je dio putem agrarne reforme oko g. 1920. razdijeljen seljacima okolišnih
sela te doseljenicima, koji su osnovali novo selo i prozvali ga Nova Lipovica.
1931. ima 68 st., 1950. 52 st. u 12 kuća.

59. DRAGANLUG

Doseljenici 1946-1950.
Brtkov, Ivanović, Jost, Kiš, Kovač, Kram, Maljak, Patajac, Pintarić, Stefanović.
Vincek.
Na koncu prošloga stoljeća kutjevački veleposjednik Turković uredio je ovdje
marof (majur, pustara) s parnom pilanom. Po veleposjedniku Draganu Turkoviću
marof je dobio ime Draganlug. Od Turkovića marof je prekupio veleposjednik Josip
Ungar, koji je ovdje stanovao sa svojim poljoprivrednim radnicima, ponajviše ma­
džarskoga i njemačkog podrijetla. Tu je 1900. živjelo 135 st., 1931. 59 st. 1946. je
zemljište nacionalizirano i podijeljeno doseljenicima, koji su ovamo došli s raznih
strana (Zagorje itd.).
1950. ima tu 12 kuća i 57 stanovnika.

60. BEKTEŠKO GRADIŠĆE

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici, za turskoga vladanja prešli na islam, a nakon pada turske vlasti
odselili u Bosnu.

375
Stariji doseljenici 1690-1850.
Abramović 1702.
Anđelić 1702.
Bistrica 1803-X. 1950. 2 st.
Bogdanović 1773.
Bosanac 1702. 2 kć.
Bošnjak 1694-1702.
Božić 1803-1849.
Budiš (l)ić 1758-1920.
Bulić 1702.
Ciganović 1758-1764.
Crljenko(ović) 1702-1764.
Crnović 1758.
Cvetić (Cvjetković, Cvitić) 1758-X. 1950. 2 st.
Deaković (Deanović) 1702-1764.
Dokić 1758-1940.
Dragosavljević 1702.
Đaković (Diakovich) 1773-1849.
Đermanović (Germanović, Jermanović) 1773-1849.
Đurđević 1758-X. 1950. 4 kć, 15 st.
Glišić 1803-X.
Gostimirović 1773-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Gvozdenović 1758-1849.
Gruičić 1758-1849.
Ilić 1735.
Ivanović 1773-1940.
Janković 1758-1803.
Jovanović 1702-X. 1764. 3 kć. 1950. 4 kć. 16 st.
Jovičić 1758-1803.
Jurišić 1773-X. 1950. 5 st.
Kičmirović 1758—1764.
Košić 1758-X. 1950. 8 st.
Marić 1803.
Maksić 1758-X. 1950. 4 kć, 15 st.
Maksimović 1773-X. 1950. 6 kć, 24 st.
Mihajlović 1758-1764.
Mijatović 1758-X. 1950. 3 st.
Milašinović 1702.
Miličević 1758-1773.
Milivojević 1702-X. 1950. 3 kć, 22 st.
Milojčić 1758-1803.
Milojević 1758-1764.
Milojković 1 7 7 3 - 1 9 4 . .
Milosavljević 1758-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Milovanović 1758-1773.
Milovuković 1702.
Moričanin 1702.
Mrđenović (Mrđanović) 1758-1773.
Nikolić 1773-1803.
Ostojić 1758-1764.
Pejaković 1758-1764.
Petrović 1758-X. 1950. 21 kć, 110 st.
Popović 1758-X. 3 kć, 7 st.
Protić 1803-1849.
Kadojčić 1689-X. 1950. 4 st.
Rajnović 1758-1764.
Savić 1773-1849.
Sekulić 1702-1764.
Stanković 1758-X. 1950. 6 kć, 17 st.

376
Stevanović 1758-X. 1950. 8 kć, 43 st.
Stipanović 1758-1920.
Stjepanović . . . . . - X . 1950. 5 kć, 15 st. Možda isto što i Stipanović?
Stoj(a)nović 1758-X. 1950. 3 kć, 16 st.
Slojčević 1758-1764.
Tatomirović 1773-1940.
Tihomirović 1758-1764.
Todor(ov)ić 1702-1803.
Vojnović 1764.
Vučetić 1758-1803.
Vujnović 1758-1803.
Vuklešić 1702.
Vukolić 1758-1940.
Vuković 1758-X. 1950. 6 st.
Zarić 1758-X. 1950. 7 kć. 21 st.
Živanić 1702-X. 1950. 8 st.
Živković 1689-X. 1950. 4 kć, 15 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Sudić, Delić, Blagojević, Novoselec, Tihomir, Miščević, Rađenović, Smiljanić,
Vukosavljević, Romšević, Vukelić, Mihajlović, Mesinger, Feruh, Špoljar, Borjanić, Rad-
manović, Žganc, Šubić, Šafar, Debić, Tajzler, Popadić, Durak, Komadina, Jeržabek,
Marković, Raščević, Renka, Puharić, Troha.

Gradišće je potkraj srednjega vijeka sjedište velikoga vlastelinstva, koje se u


XVIII st. pogrešno pripisivalo Kutjevu i kutjevačkoj cistercitskoj opatiji. Vlasnici su
toga vlastelinstva sve do g. 1343. plemići Sečeji. Oni su u Gradišću sagradili drvenu
utvrdu, koja se prvi puta spominje 1413. Po toj je utvrdi naselje dobilo svoje ime.
1483. Gradišće se zove trgovište (oppidum), što znači, daje tu bilo više obrtnika
i trgovaca, i da su se tu držali vašari. Još 1690., nakon izgona Turaka iz Slavonije,
Gradišće se smatra trgovištem. Uspomena na njega sačuvana je tada i u mjesnom
nazivu »Varošište«. U današnjem gradišćanskom hataru nalazila su se u srednjem
vijeku sela: Habinci, Benediktići, Lončar. Osim ovih sela, spadala su pod gradišćansko
vlastelinstvo još slijedeća sela: Butkovac, Melka, Duboka^ Filepusolci, Sčivinja, Topa-
lovci (kod Latinovaca), Vršanci, Porečje, Drenovci, Uksinci, Bogdinci (danas Ciglenik),
Gradusolci, Koprinci, Jobađovci, Dragalovci (danas Bekteže). Vučjak i Krnjakovci
(danas Latinovci), Stupar, Stari grad, Satna (Sapna), Uterk. Katolička župska crkva
sv. Nikole spominje se u Gradišću 1332., 1347. i 1413.s
Prastanovnici Hrvati katolici vjerojatno su prešli, kako rekosmo, na islam, a 1687.
preselili u Bosnu. Već 1690. nalazi se u Gradišću 30 srpskih pravoslavnih kuća, od kojih
skoro polovica ima prezime »Bošnjaka i »Bosanac«. To znači, da je novo stanovništvo
velikim dijelom, a možda i isključivo, došlo iz Bosne.
1950. ima 393 ili 68°lo potomaka starijih doseljenika, koji su svi Srbi, i 182 novija
doseljenika (uglavnom Srba i nešto Hrvata) tj. 32°/o od ukupnog stanovništva.
Broj kuća: 1690. 30, 1740. 54, 1773. 39, 1866. 55, 195». 132.
Broj stan.: 1866. 468, 1900. 654, 1931. 833, 1950. 575 st.

61. DUBOKA

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici, vjerojatno prešli na islam, 1687. odselili u Bosnu.
3
Ondje 34. - DAZ A. Coll. S. I. Posegani (Ecclesiatica) 1.6. n.l. - DAZ NRA 481
n. 42; 1546 n. 89.

377
Stariji doseljenici 1690-1850.
AMović 1758-1773. 2 kć.
Begović 1773.
Blažević 1737-X 1931. 12 st., 1950. 12 st.
Bogojević 1803-X. 1950. 3 kć, 7 st.
Bošnjak 1702-1803. 1702. 7 kć, 1740. 4 kć.
Božić 1740-X. 1758. 3 kć, 1849. 4 kć, 1950. 10 kć, 34 st.
Branežac 1740-X. 1849. 4 kć, 1950. 12 kć, 45 st.
Buzadžić 1702.
Đubokalija 1702. Valjada starinom potječe iz Duboke.
Đukić 1702-X. 1950. 4 st.
Harambašić 1702.
Ivanović 1740.
Ivković 1702.
Jovanović 1748-1764.
Jovičić 1740.
Kragujević 1758-X. 1950. 3 st.
Lukić 1735. Pobjegao.
Ljubojević 1740.
Mandić 1773-X. 1950. 4 kć, 16 st.
Marić 1740-1773.
Milisavljević 1740.
Milivojević 1773-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Petrović 1773-X. 1950. 6 kć, 20 st.
Radojčić 1773-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Radojević 1758-1764.
Radonjić 1740.
Radosavljević 1758-X. 1950. 8 kć, 26 st.
Radovan(ović) 1758-X. 1950. 5 kć, 21 st.
Savić 1702-1740. 1702. 2 kć, 1740. 3 kć.
Subotić 1740.
Tutnjević 1702.
VukeliĆ 1740.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Blagojević, Čuže, Đurđević, Kostadinović, Popadić, Raiić, Steković, Stojčević,
Zarić.
G. 1413. spominju se Gornja i Donja Duboka kao dva sela gradišćanskoga vlaste­
linstva.4 Čim su prastanovnici napustili Duboku, doselili su ovamo Srbi dijelom iz
okolišnjih sela, a dijelom iz Bosne. Tako je selo već 1690. imalo 5 kuća, a 1702. 15
kuća.
1950. ima 189 potomaka starijih doseljenika ili 76°/o, a 60 novijih doseljenika ili
24°/o od ukupnog stanovništva.
Broj kuća: 1773. 13, 1866. 23, 1950. 73.
Broj stan.: 1766. 206, 1900. 305, 1931. 395, 1950. 249.

62. JASIK

Doseljenici 1 9 2 . , - 1 9 5 0 .
Đatković, Kalajdić, Kormanja, Kovačić, Kuštić, Lončarić, Mesunta, Molnar, Novak,
Sabatić, Stojanac, Vidas, Zubović.
Selo je nastalo poslije Prvoga svjetskoga rata na krčevinama ispod Krndije.
1931. ima 94 st., 1950. 104 st. u 24 kuće.
4
Ondje.

378
63. JURKOVAC

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici prešli vjerojatno na islam, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1710-1850.


Bogojević 1740-X. 1950. 6 kć, 28 st.
Bošnjak (Bosanac) 1758-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Božić 1758-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Buzadžić 1740-1773.
Crnobrnja 1849.
Đamjanović 1735-1751.
Đurić 1740.
Jazić 1740-1751.
Kragujević 1773-1803.
Novaković 1751-1849.
Račić (Vračić) 1803-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Radelić (Radetić) 1740-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Radić 1773.
Radojčić 1740-1764.
Radovanović 1803-X. 1950. 2 kć, 6 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Celin, Cvjetković, Fabijanić, Kasal, Keler, Narančić, Ničić, Ognjenović, Skočir, Za-
rie.

Selo se spominje 1367, 1407, 1491. kao posjed malog domaćeg plemića.1
1950. ima 76 potomaka starijih doseljenika, a 62 novija doseljenika ili 44°fe od
ukupnog stanovništva.
Broj kuća: 1740. 9, 1773. 12, 1866. 19, 1950. 35 kć.
Broj stan.: 1866. 103, 1900. 118, 1931. 186, 1950. 138.

STARA LJESKOVICA

Prastanovnici x-XVII stolj.


Staro hrvatsko stanovništvo potkraj turskoga vladanja izumrlo ili raseljeno

Stariji doseljenici 1735-1850.


Crnobrnja 1849.
Jurjević 1740.
Milisavljević 1773-X. 1950. 2 st. u Novoj Ljeskovici.
Milovanović 1735-1740.
Poznanović 1748-1920.
Vojnović 1740.
Vujković 1735.
Zarić 1740-X. 1751. 2 kć, 1803. 6 kć, 1849. 4 kć, 1950. 17 kć, 84 st.
5
Bosenđorfer, Crtice 138.

379
Noviji doseljenici 1850-1950.
Gojković, Slivka ili Slafka, Strakoš,

Stara se Ljeskovica spominje 1322., 1329., 1336, 1424.6 Staro je hrvatsko stanovništvo
valjada izumrlo ili raseljeno potkraj turskoga vladanja, a novo je srpsko počelo
selili oko 1735.
1950. ima potomaka starijih doseljenika 84, a novijih doseljenika 19 ili 18°lo od
ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1740. i 1773. 5, 1866. 6, 1950. 22.
Broj stan.: 1866. 52, 1900. 83, 1931. 124, 1950. 105.

65. NOVA LJESKOVICA (IRENOVAC;

Doseljenici 1895-1950.
Anetić 1933. iz Ruševa.
Biđovski 1910.
Burivoda 1910. iz Moravske.
Dropučić 1912. iz Gradišća.
Horvat 1940.
Jagodić 1912. iz Like.
Jekić 1920. iz Loznice u Srbiji.
Kordiš 1905. iz Gorskoga kotara. ,
Kozička 1910. iz Moravske.
Krbanja 1912 iz Moravske.
Krupa 1940. iz Jelisavca odn. Slovačke.
Maglić 1930.
Matoš 1901. iz Đurđenovca.
P a n a k 1925. iz Amerike odn. Slovačke.
Radošević 1907. iz Zoljana.
Rivić 1923. iz Bosne (Jajce).
Sabo 1910. iz Madžarske.
Strakoš 1900. iz Slovačke.
Škovran 1912. iz Poljske.
Štimac 1905. iz Gorskoga kotara.
Uiban 1911. iz Pakraca odn. Češke.
Valiček 1910. iz Poljske.
Zarić 1945. iz Stare Ljeskovice,

Naselje Nova Ljeskavica ili Irenovac počelo se razvijati 1895. Tu je izgrađena


velika parna pilana, oko koje su se kupili šumski radnici, ugljenari, bravari, strojari,
lugari. Posao je trajao godinama, pa su se neki radnici i službenici ovdje skućili
i trajno nastanili kupivši nešto zemlje krčevine. Veći je dio onih, koji su ovdje imali
samo privremeno boravište, pa kad je prestao rad u okolišnjim šumama i na pilani,
napustili su selo i otišli dalje za zaradom. Neke su od tih naseljenih obitelji provele tu
30-50 godina. Tako Weiss od 1910-1954., Herbst 1910-1951., Miller 1910-1954., Klaić
1925-1950., Brelava 1910-1954., Hiršer 1910-1950., Čavić 1923-1954. Dejanović 1928-
1950. itd. Od iseljenika neki su otišli u gradove Požegu, Osijek i dr., a drugi u
sela s plodnijim poljima (Posavina, Podravina, Srijem).
Broj stan.: 1900. 388, 1931. 695, 1950. 194.
6
DAZ NRA 1507 n. 20: 1520 n. 4.

380
66. OROV PANJ

Doseljenici 1902-1950.
Belaj 1912. iz Brazilije odn. Slovačke.
Bojko 1912. iz Slovačke.
Bortić 1936. iz Đakovštine.
Cukor 1905. iz Šapne.
Derenda 1921. iz Slovenije.
Đimoti o. 1900. iz Daruvara odn. Madžarske.
Faraga 1912. iz Bačke.
Glavačko 1908. iz Bezdana u Bačkoj.
Jamiba 1912. iz Češke.
Junek 1908. iz Češke.
Kavicki 1941. iz Jelisavca.
Kin 1928. iz Poreča.
Kokan 1920. iz Pleternice odn. Ugarske.
Marenjak 1908. iz Slovačke.
Marković 1902. iz Šeovaca.
Milković 1923. iz Like.
Pastva 1922. iz Josipovca (Podravina).
Petrlčić 1930. iz Like.
Sabo 1905. s osječke pustare.
Sobol 1914. iz Slovačke.
Šmiderkal 1920.
Špoler o. 1900. iz Podravske Slatine odn. Madžarske.
Štiglić 1908-1950. iz Slovenije ods. u Đurđenovac.
Štimac 1927. iz Like.
2ambo 1913. iz Đurđenovca.

Selo je nastalo na početku XX stolj. na krčevinama. 1950. ima 44 kuće i 148


stanovnika.

67. DARKOVAC

Najnoviji doseljenici: Antoneti, Blagojević, Jelić, Kožić, Lovrenčić, Nemet, Paška,


Vukelić, Zaklanović, Zečević, Železnik (1950).
Nabrojene su obitelji doselile prošlih godina. Obitelji, koje su ovamo doselile
na koncu prošloga stoljeća, kada je selo nastalo, napustile su selo oko 1944.
Broj stan.: 1900. 69, 1931. 272, 1950. 59 u 11 kuća.

68. SAPNA

Prastanovnici x-XVII stolj.


Hrvati katolici potkraj turskoga vladanja izumrli ili raseljeni.

Stariji doseljenici 1735-1850.


Abramović 1740.
Bošnjak 1740-1849.
Budimirović 1740-1849.
Despotović 1758-X. 1950. 3 kć, 18 st.
Đukelić 1740.
Đurđević 1849-X. 1950. 2 kć, 3 st.

381
Grabovac 1773-X. 1950. 7 kć. 20 st.
Jaćimović 1758-X. 1950. 12 kć, 54 st.
Jovanović 1758-1819.
Lazić 1849.
Ljubieić 1849.
Maić 1740-X. 1950. 4 kć, 11 st.
Mešt(e)rović (Meštar) 1773-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Milanković 1758-1764.
Milisavljević 1758-1764.
Milovuković 1773-1930.
Remeta 1803.
Ručitić 1735.
Sekulić 1803-X. 1950. 3 kć, 13 st.
Simić 1740-1849.
Slipčević 1773-1803.
Starčević 1735-1740.
Tanačić 1849.
Vuković 1740-1773.
Vuksanović 1735-X. 1950. 10 kć, 30 »t.
Vuletić 1740.
Zarić 1748-X. 1950. 4 st.
Zejeević 1740.
Živković 1740.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Održali su se do 1950: Brkanović, Bunjevac, Đukić, Milivojević, Mrkonjić, Pušec,
Šinek, Vojdin.
Izumrli i odselili do 1950.: Eleš 1898., Friesz 1894.. Kordis 1893., Kuderna 1895.,
Pondeljak 1893.

Sapna se spominje 1435. kao selo sa 7 kmetskih zemljišta.7 Potkraj turskoga


gospodstva selo je izumrlo ili raseljeno. Ponovno su ga počeli naseljavati Srbi 1735.
1950. ima 157 potomaka starijih doseljenika, a 81 novijih doseljenika ili 37°lo od
ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1740. 18, 1773. 17, 1866. 22, 1950. 62.
Broj stan.: 1866. 191, 1900. 261, 1931. 354, 1950. 238.

69. SIBOKOVCI

Najstariji doseljenici x-1702.


Majstor 1702.
Martić 1702-1740.
Mirković 1702.
Mirosavljević 1702.
Mlađenović (Mladenović) 1702-X. 1950. 5 kć, 25 st.
Mrkojević 1702-X. 1760-1764. 4 kć. 1950. 7 kć, 31 st.
Prodanović (Mrkojević) 1702.
Rad anović 1702.
Vasić 1702.
Vukom anović 1702-1740.
7
BSsendorfer, Crtice 151.

382
Stariji doseljenici 1702-1850
Bjelajae 1751. 2 kć.
Bošnjak 1803-X. 1950. 3 kć, 15 st.
Dabić 1735-1764.
Gvozdanovie 1740.
Kosovac (Kosovčić) 1735-1773.
Lolić 1751.
Marinović 1803-1891.
Milovano vić 1735-1740.
Okružnik 1751-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Favlović 1803.
Prekodravac 1735-1740.
Pu(h)alović 1758-X. 1950. 7 st.
Savić 1740-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Seković 1735.
Todorović 1751.
Vidojević 1803.
Vladisavljević 1758-1803.
Vračević 1740.
Zečević 1740-X. 1950. 8 kć, 31 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Katić, Lazić, Milojević, Milosevic, Sosić, Vuković.

Za selo Sibokovce (Šibokovac, Svibokovci) ne zna se u predtursko doba. Za


turskoga vladanja doselili su ovamo Srbi. Od tih najstarijih doseljenika malo se koja
obitelj održala do danas.
1950. ima 56 potomaka najstarijih doseljenika, 71 potomak starijih doseljenika, 57
novijih doseljenika ili 31°/o od ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1702. 12, 1740. 19, 1773. 13, 1866. 16, 1950. 42.
Broj stan.: 1866. 141, 1900. 160, 1931. 241, 1950. 184.

70. KNEŽEV AC

Doseljenici 1903-1950.
Bluha 1920. iz Paljevine u Slovačkoj.
Bugaj 1911. iz Slovačke.
Čavajda 1910-1927. Ođs. u Čađavicu.
Čika 1910-1950. Ods. u Mokreš.
Čiš 1920. iz Slovačke.
Dumenčić 1919. iz Like. Ods.
Ferenčak 1919. iz sjeverozap. Hrvatske.
Horeličan 1911. iz Poljske. Ods.
Kekelić 1910. iz Predrijeva priz.
Klopan 1903. iz Pleternice odn. Slovačke.
Knatek 1927. iz Bosne odn. Češke.
Kolembus 1911. iz Slovačke.
Krha 1911. iz Slovačke. Ods. U Bokšić.
Krištofek iz Slovačke. Ođs. u Vlatkovac.
Kuhala 1910. iz Ruševe odn. Brazilije odn. Slovačke.
Lučevnjak iz Slovačke. Ods. u Ruševu.
Marenjak 1914. iz Slovačke.
Markov 1948. iz zap. Podravine.
Milosevic 1903. iz Like.

383
Mrva 1911. iz Slovačke.
Ozanjak 1910. iz Slovačke.
Perić 1942. iz Hercegovine.
Pipek 1911. iz Slovačke.
Plaškur 1910. iz Zakamena u Slovačkoj.
Počerek 1910. iz Jelišavca odn. Poljske.
Raguž 1935. iz Prenja (Aladinići) u Hercegovini.
Romanek 191.1. iz Slovačke.
Šulavjak 1910. iz Amerike odn. Slovačke.
Trnova 1911. iz Poljske. Izumro.
Weiss 1911. Ods. u Ljeskovicu.
Zatek 1940. Ods.
Žiška 1911. iz Češke.

Selo nastalo oko 1903. na krčevinama. Najviše su ga naselili Slovaci. 1934. preselilo
je ovamo nekoliko obitelji iz Radnoga polja, jer je to naselje tada raseljeno. U Kne-
zevcu ima 1917. 150 st., 1931. 157, 1950. 203 st. u 46 kuća.

71. VLATK0VAC

Doseljenici 1902-1950.
Alić o. 1940. iz Slovačke. Ods.
Balen 1922. iz Primorja. '
Becik 1928. iz Gaja.
Belac o. 1940. iz Slovačke. Ods.
Bertolan 1911. iz Podr. Slatine odn. Madžarske.
Birgeš 1930. iz Ljeskovice odn. Madžarske.
Cedly 1918.
Dendiš 1918. iz Slovačke. Ods. u SI. Brod.
Dragičević 1922. iz Jablanea u Primorju.
Dundović 1922. iz Jablanea.
Đaić 1936. iz Zrina.
Erže 1942.
Fumić 1922. iz Jezerana.
Germanic 1922. iz SI. Broda odn. iz Podkarpatske Ukrajine.
Grgić o. 1940. Ods.
Hedl 1928.
Hlupić 1929. iz Sjeverozap. Hrvatske.
Hormot 1935. iz Gaja odn. Madžarske.
Horvat 1927-1955. Ods. u Braziliju.
Husar 1935. iz Gaja odn. Madžarske.
Ikić 1938. iz Zrinja.
Jelić 1919. iz Jezerana.
Jelinić o. 1930. iz Cetinjgrada. Ods. u Kaleniće.
Jurković 1937. iz Hercegovine.
Kajzer 1907. iz Punitovaca.
Kašuba 1904. iz Slovačke.
Keč 1937. iz Gaja odn. Madžarske.
Keserica 1931.
Kolembus 1924. iz Kneževca odn. Jelišavca odn. Slovačke.
Kozari 1914. Ods.
K r a k a r 1922. iz Jezerana.
K i h a 1903. iz Trnave odn. Slovačke.
Krištofek 1922. iz Kneževca odn. Slovačke.
Lemeš 1910. Ods.
Lokner 1914. iz Čabra u Gorskom kotaru.

384
Lovrenčić 1910. iz Udine.
Malić 1946. iz Travnika u Bosni.
Marković 1937. iz Hercegovine.
Maznik 1908. iz Trnave odn. Slovenije.
Mihović 1929. iz Borove Kose kod Bastaja.
Mikolčić 1904. iz Trnave.
Milenčić 1938.
Mršić 1921. iz Sv. Jurja u Primorju.
Mrva 1938. iz Slovačke.
Nemec 1912. iz Slovačke.
Orešković 1930. iz Like.
Papac 1937. iz Hercegovine.
Paus 1928.
Pavlović 1921. iz Jezerana.
Plesa 1921. iz Gornjega Kosinja.
Po je 1905. iz Gerova kod Čabra.
Prokša 1917. iz Gerova u Gorskom kotaru.
Bajković 1924. iz Jezerana.
Rekaši 1904. iz Đurđenovca odn. Madžarske.
Retkin 1937. iz Badovanaca odn. Rusije. Ods. u Latinovce.
Rigo 1935. iz Granica.
Ritiger 1910. Ods.
Saly 1913.
Samardžija 1940. iz Krasna. Ods.
Sertić 1924. iz Jezerana.
Somunja 1905. iz Drenja odn. Slovačke.
Sleiner 1918.
Strapač 1918.
Šegota 1923. iz Jablanca.
Škrbina 1904. iz Trnave odn. Korenice.
Šoš 1923. iz Srijema odn. Madžarske.
Šušoka 1922.
Vajina 1040. iz Hrnetića. Ods.
Valkaj 1923. iz Ljeskovice. Ods. u Bosnu.
Voldin 1910. iz Punitovaca, odn. Slovačke.
Wolf 1910. iz Jakšića.
Vukelić 1929. iz Lešća.
Vukman 1924. iz Borove Kose kod Daruvara odn. sjeverozap. Hrvatske.
Vuković iz Jezerana. Ods. u Našice.
Vukušić 1922. iz Jablanca.

Selo su naselili uglavnom Hrvati iz Like i Primorja te Slovaci na početku XX stolj.


1917. ima 162. st., 1931. 487 st., 1950. 609 st. Naseljavanje je započelo 1902. na krče­
vinama nekadašnjih velikih šuma kutjevačkoga vlastelinstva. Prve su kuće bile zem­
ljom nabijene ili od prijesne cigle sagrađene te slamom pokrivene. Iza 1920. ziđu se
kuće od pečene cigle iz domaćih ciglarskih peći, pa je selo sve više počelo dobivati
izgled običnog usoranog slavonskog sela. Od toga su vremena stanovnici više stalni,
vise doseljuju, manje iseljuju.

72. ZDENKOVAC

Stari Zdenkovac

Doseljenici 1901-1950.
Bedi 1928. iz Daruvara odn. Madžarske.
Bohorić 1901. iz Ledenika u Slovačkoj.
Bolekić 1918.
Budoš 1906. iz Podgorača.

25 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 385


Cvijanović 1901. iz Like.
Ciko 1928. iz Markovca odn. Slovačke.
Dendiš 1909. iz Lipine u Slovačkoj.
Gliick 1906. iz Baranje njem podrijetla.
Graovac 1924. iz Vrepca u Lici.
Husenović 1933. iz Bosne.
Jedinak 1909. iz Ledenika u Slovačkoj.
Jelić 1933. iz Jezerana.
Kadleček 1923. iz Ledenika u Slovačkoj.
Klobasa 1921. iz Slovenije.
Kraljak 1901. iz Krndije odn. Slovačke.
Kružić 1909. iz Podgorača.
Kufner 1941. iz Španovice.
Lokner 1918. iz Gorskoga kotara.
Lukanić 1926. iz Bistre.
Pajska 1940. iz Podgorača odn. Slovačke.
Plazibat 1941. iz Levanjske Varoši odn. Dalmacije.
Rogina 1921.
Šimašek 1901. iz Podgorača odn. Slovačke. .
Talan 1941. iz Čučerja.
Vestemar 1906. njem. podrijetla.
Vukadinović 1920. iz Korenice.
Zavada 1928. iz Markovca odn. Slovačke.

Novi Zdenkovac

Doseljenici 1922-1950.
Baričević 1922. iz Jablanca u Primorju.
Bevandić 1922. iz Jablanca.
Deša 1928. iz Jablanca. Ods.
Dundović 1922. iz Jablanca.
Fumić 1922. iz Like.
Garc (1901.) iz Podgorača odn. Slovačke.
Jerković 1922. iz Jablanca.
Miškulin 1922. iz Jablanca.
Mršić 1930. iz Sv. Jurja.
Nekić 1924. iz Sv. Jurja.
Šegota 1923. iz Jablanca.
Vukušić 1928. iz Jablanca.

Naselje se u Zđenkovcu počinje razvijati na prostranim krčevinama 1901. U Stari


Zdenkovac sele uglavnom Slovaci i Hrvati, od kojih su mnogi, kad su prestali
šumski radovi i zarade, iselili, da bi se skućili u kojem bogatijem slavonskom selu
ili našli novu zaradu kod šumske sječe u kojem drugom kraju. Novi su Zdenkovac
naselili Hrvati Primorci iz Jablanca i Sv. Jurja.
1917. ima Zdenkovac 166 st., 1931. 558 st., 1950. 445 st., od toga je 296 u
Starom, a 149 st. u Novom Zđenkovcu. 1950. Stari Zdenkovac broji 60, a Novi 26
kuća.

73. STOJCINOVAC

Najstariji doseljenici XVII stolj.-1702.


1702.: Brkić, Dabić, Gršić, -1773., Jelić, Milišević, Novoselac, Samardžić, Stoja-
nović (Stojčević) — 1740., Vukomanović - 1740., Živanić.

386
Doseljenici 1702-1850.
Agić (Adžić) 1748-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Bogetić 1758-1764.
Bošnjak 1735-X. 1950. 6 kć, 19 st.
Drpić 1740-X. 1758. 2 kć, 1950. 3 kć, 13 st.
Jagić 1751.
Jovanović 1751-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Krstić 1758-1764.
Lončar 1803.
Mihajlović 1740.
Milić 1773-X. 1950. 3 st.
Milinović 1803.
Nenadić 1740.
Panić 1773.
Radivojević (Radivojac) 1748-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Subić 1773-X. 1950. 4 kć, 21 st.
Subotić 1758-1764.
A'uičić 1740-1910. 1740. 2 kć.
Vuletić 1740-1764.
Živković 1751.

Doseljenici 1850-1950.
Danilović 1914.
Dragić 1950.
Horvat 1889-1895.
Milovanović 1950.
Puhalović 1950.

Naselje je vjerojatno postojalo i u srednjem vijeku, možda pod imenom Luna, na


koju potsjećaju mjesni nazivi Lunjevac i LunjevačM dol. Staro je naselje propalo
dolaskom Turaka. Selo su obnovili kasnije doseljeni Srbi. Jedna od najstarijih do­
seljenih srpskih obitelji zvala se Stojčević, koja je selu dala ime. Održala se do 1740.
Do danas se nije od najstarijih obitelji nitko održao.
1950. ima 88 starijih doseljenika ili 88°fo, a 13 novijih ili 12"/o.
Broj stan. 1866. 98, 1900. 178, 1931. 177, 1950. 101 st.
Broj kuća: 1702. 11, 1740. 12, 1866. 13, 1950. 24 kć.

74. POLUBAŠA

Doseljenici 1932-1950.
Bosak 1931. iz Jesenja u Hrvatskom Zagorju.
Bračko 1921. iz Bednje u Granice, 1935. u Polubašu.
Butko 1921. iz Lepoglave u Granice, 1936. u Polubašu.
Crnković 1933. iz Like odn. Ljeskovice.
Cvrtila 1921. iz Jesenja u Granice, 1940. u Polubašu.
Čiš 1936. iz Radnoga Polja.
Dragičević iz Primorja. Ods. u Latinovce.
Đurđević 1936. iz Granica.
Faraga 1921. iz Bednje u Granice, 1932. u Polubašu.
Gajski 1921. iz Bednje u Branjevinu, 1932. u Polubašu.
Halužan 1927. iz Jesenja. Izumro.
Herceg 1932. iz Jesenja.
Jegušić 1946. iz Jesenja. Izumro.
Jurić 1921. iz Bednje u Granice, 1936. u Polubašu.
Kadliček iz Zdenkovca, ods.

387
Kučko 1921. iz Jesenja u Podravinu, 1930. u Polubašu.
Novaković 1933. iz Rozmajerovca.
Pap 1932. iz Radnog Polja odn. Madžarske.
Pipek 1933. iz Radnog Polja odn. Slovačke.
Ranogajec 1921. iz Jesenja u Granice, 1932. u Polubašu.
Sitar 1932. iz Jesenja.
Šaško 1935. iz Jesenja.
Šerbek iz Zagorja u Podravinu, zatim u Polubašu.
Šumiga 1932. iz Bednje.
Zagoršek 1921. iz Bednje u Granice, 1932. u Polubašu.
Zuzjak 1932. iz Radnoga Polja odn. Slovačke.

Selo su naselili uglavnom Zagorci iz Hrvatskoga zagorja 1932—1934. Najprije


su se bili nastanili u obližnjem selu Granicama, a onda su od kutjevačkoga vlaste­
lina Turkovića malo po malo kupovali šikaru — krčevinu i tako stvorili novo selo.
1950. ima ovdje 29 kuća i 135 stanovnika.

75. MOKRES

Doseljenici 1922-1950.
Baričević 1922. iz Jablanca u Primorju.
Bilen 1922. iz Jablanca.
Bolješić iz Jezerana kod Brinja.
Dundović 1922. iz Jablanca.
Đurin 1924. iz Ivanca kod Varaždina.
Ferenčak 1933. iz Vugrovca.
Hanžek 1922. iz Daruvara odn. Sjeverozap. Hrvatske.
Harinski 1930. iz Slovenije.
j a p e c 1930. iz Gornje Stubice.
Kožar 1929. iz Donje Stubice.
Krha 1927. iz Kneževca odn. Slovačke.
Krištofek 1927. iz Kneževca odn. Slovačke.
Muić ođs.
Nemeček 1922. iz Čačinaca odn. Slovačke.
Pajska iz Zdenkovaca odn. Slovačke. Ods u Darkovac.
Ranogajec 1922. iz Bednje.
Škopek 1930. iz Čaglina.
Šiirjan 1935. iz Moslavine odn. Zagorja.
Wolf 1927. iz Slovenije.
Vukušić 1922. iz Jablanca. Ods.
Vulama 1922. iz Donje Stubice.

Selo je nastalo 1922. Pojedine obitelji kupovale su zemlju kod Malčića, zastupnika
kutjevačkoga vlastelina Turkovića, koji je imao svoj ured u Ljeskovici. Zemlja je tada
stajala 500-1000 Din. po jednom jutru. Doseljenici su novac zasluživali radeći kao
šumski radnici kod šumsko-industrijskog poduzeća »Našička«. Zemlja je bila
razmjerno jeftina: jedno jutro zemlje kao 2—4 met. c. pšenice. 1950. ima selo 33 kuće
i 165 stanovnika.

76. JEZERO

Doseljenici 1930-1950.
Boršić, Budimski, Carek, Gospočić, Hegol, Hergešić, Jambrečina, Korman, Laboš,
Lješković, Ljevak, Perešin, Rusan, Saler, Šinjug, Štefan.
Doseljeni uglavnom iz Hrvatskoga Zagorja. 1950. ima 26 kuća i 129 stanovnika.

388
77. DOBRA VODA

Doseljenici 1930-1950.
Jakopović, Jambrečina, Kemfelja, Korman, Lješković, Mišek, Pišković, Ričković,
Rupčić, Rusan, škvorc.
Doseljenici iz Hrvatskoga Zagorja i Like. 1950. ima selo 19 kuća i 101 stanovnika.

U Čaglinskom kraju bilo je 1950. 5190 stan., od toga


22 ili 0 , 5 % potomaka prastanovnika
1136 ili 2 2 % potomaka starijih doseljenika
4032 ili 77,5% potomaka novijih doseljenika.
Prastanovnici su se — njih 22 — održali do 1950. jedino u Čaglinu.
U Ljeskovici su izumrli za turskoga vladanja. Sva ostala stara hrvatska
sela teško j u stradala za turskoga osvajanja Požeštine 1536., tako da je
stanovništvo ovoga kraja posve nestalo. TJ neka opustošena sela doselili
su u doba turskoga gospodstva pravoslavni Srbi. Tako u Krnjakovce (da­
nas Latinovci), Sibokovce i Stojčinovac. Kada je to bilo, ne zna se. Od
tih najstarijih doseljenika održalo se do 1950. 9 st. u Latinovcima i 56 st.
u Sibokovcima, svega 65 ili 1,6% od ukupnoga stanovništva. — Nakon
oslobođenja Požeštine od Turaka sele u ovaj kraj drugi Srbi: 1690. u
Gradište i Duboku, 1710. u Jurkovac, 1735. u Ljeskovicu i Šapnu. Hrvati
dolaze jedino u Čaglin. Od tih starijih doseljenika ima 1950. u Čaglinu
13,5%, u Latinovcima 1 8 % , u Gradištu 6 8 % , u Dubokoj 7 6 % , u Sta­
roj Ljeskovici 8 2 % , u Sapni 6 3 % , u Sibokovcima 6 9 % , u Stojčinovcu
8 8 % , od ukupnoga stanovništva. U nekim selima stariji doseljenici nad-
mašuju opći prosjek Požeštine.
Noviji doseljenici doseljuju u stara i nova sela. U starim selima ima ih
1950.: u Čaglinu 8 6 % , Latinovcima 8 2 % , Gradišću 3 2 % , Dubokoj 2 4 % ,
Jurkovcu 4 4 % , Staroj Ljeskovici 1 8 % , Sapni 3 7 % Sibokovcima 3 1 % ,
Stojčinovcu 1 2 % . Osobito je velik priliv stanovništva u Čaglin i Lati-
novce zbog izumiranja starijih doseljenika. Doseljuju Hrvati, Srbi i
Slovaci.
Nova su sela nastala na koncu XIX stolj. i u prvoj polovici našega
stoljeća, i to na krčevinama nekadašnjih velikih šuma kutjevačkoga vlas­
telinstva. Ovamo su doselili Hrvati iz Zagorja, Like, kvarnerskog Pri­
morja i Dalmacije, zatim Slovaci i dr. Ovo područje siječe cesta i
željeznica, ali je većina sela izvan ceste i podalje od željeznice. To je
razlog, da su mnoge obitelji nakon boravka od 10-20 godina iselile iz
ovoga kraja i potražile novi zavičaj u starijim, većim i bogatijim sla­
vonskim selima Požeštine, Đakovštine itd.
U Čaglinu se još pred 50 godina govorilo novim naglaskom i ikavo-
jekavskim govorom kao u Sesvetama i Grabarju, jer je Čaglin onamo
gravitirao u upravnom i kulturnom pogledu u XVIII stolj. Danas se go­
vori jekavskim govorom, koji prodire u sva nova sela, jer taj govor,
najbliži knjizi, može jedino vezati razne doseljenike.

389
KUTJEVAČKI KRAJ

78. KUTJEVO

Prastanovnici x-1702.
Akšamović 1697-X. 1760. 36 st. 1950. 4 kć, 16 st.
Anđekić (Anđelić) 1698-1785. 1760. 4 st.
Balabanović (Baloban) 1689-1840.
Began(ov)ić 1697-X. 1760. 3 kć, 24 st. 1950. 3 kć, 7 st.
Bešlić 1697-X. 1760. 9 st. 1950. 4 kć, 14 st.
Biskup (ović) (Politor, Nježić) 1702-1950.
Boić (Izdušić) 1 6 9 7 - 1 9 4 . . . 1760. 10 st.
Božić 1702-1849.
Cardaklija 1699.
Cočić (Cočić) 1689-X. 1760. 3 kć, 14 st. 1950. 9 kć, 24 st.
Đukanović (Alavuk) 1698-1748.
Đurđević 1702-1748.
Farbašić (Farabaš, Karbašić) 1698-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Farkaš 1692.
Franić 1699-1702.
Friskić (Friško) 1689-1702.
Gardijan 1702.
Herman (ović) 1689-1702.
Ivić 1692-X. 1760. 3 kć, 25 st. 1950. 5 st.
Jakobović 1698.
Jakšić 1697.
Jand!(r)ić 1702-1849.
Jošić (Jozefović) 1697-1702.
Kalajković 1692-X. 1760. 2 kć, 25 st. 1950. 6 st.
Karupčija 1702.
Kokanović 1697-1740.
Kopijarić 1700-1785.
Kovač 1697-1698.
Kovačević 1698-1931.
Krakanović 1692.
Kresoja 1702.
Krznar (ović) 1702-1748.
Lovašić (Penđić, Mikšić) 1689-1863.
Lovreković 1699.
Madžar(čević) (Madžarac, Mađarević) 1698-1760. 16 st.
Majstor 1702.
Marić 1702.
Martinović 1697.
Maruš(ev)ić 1702-1785.
Matijašević 1697-1803. 1760. 2 kć, 15 st.
Mihajlović (Mihaljević) 1697-1785.
Mihić (Mikić) 1697-X. 1760. 3 kć, 49 st. 1950. 42 st.
Milosevic 1694-X. 1760. 34 st. 1950. 3 st.
Pandžić 1702.
Pilušić 1698.
Badičević 1698-1699.
Sinković 1700.
Stivalić (Stivarić, Ivančić, Mikić) 1698-1868. 1760. 4 kć, 30 st.
Suskić (Suikić?) 1697-1751.
Vranić 1697-X. 1760. 4 kć, 22 st. 1800. 5 kć. 1950. 16 kć, 42 st.
Vuk(ović) 1697-1859. 1760. 4 st. 1800. i 1859. 2 kć.
Zvekić 1692-X. 1760. 3 kć, 22 st. 1950. 2 kć, 6 st.
Živković (Šuvak, Šuvaković) 1697-1805. 1760. 5 st.

390
Stariji doseljenici 1702-1850.
Babić 1748-1849.
Barišić 1772-1805.
Begović 1740-1785.
Boltović 1748.
Bošnjak 1699.
Bošnjaković (ili BariŠić) 1697-1870. 1702. 5 kć. 1760. 5 st.
Carin (Caro) 1723-1748
Ciglar(ić) 1740-1785.
Cimerman (Tišijer) 1810.
Crljenica 1849-X. 1931. 3 st.
Cadek 1849.
Čaić 1764.
Čižmešija (Čizmo) 1748-1751.
Ćosić 1849.
Đobrogatac 1723.
Dobrovički 1803-1808.
Dragomanić (Draganović, Dragovanić) (Sučević) 1723-1808.
Dvofaček 1849.
Đajić (Daić) 1740-X. 1950. 4 kć, 17 st.
Đermanović (Jermanović) 1751.
Đumlija 1740-1764.
Đuriškić 1764-1805.
Đurveđ (Đurveč) 1748-X. 1950. 3 st.
Filipović 1748-1952. Naslj. Đaić.
Galešić (Galetić) 1849-1877.
Gašić (Gašo, Gazich) 1740-1940.
Gorjanac (ili Markanović) 1748-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Grabarac 1758-1849. Dos. iz Grabarja.
Halajbeg 1723.
(H)alavnk 1758-1878.
Handžić 1773.
H(o)rvaćanin 1740-X. 1760. 8 st, 1764. 2 kć. 1950. 1 kć, 2 st.
Horvat 1740.
Hranić (Hromić?) 1740-1748.
Hršćina 1713.
I\anović 1740-1748.
Jelušić (ili Stivalić) 1773-1805.
Juriškić (Juriškin) 1748-1749.
Jurjević 1740.
Kanižanac 1723-1803. 1748. 3 kć, 1760. 10 st. Dos. iz Kariiže u Ugar.
Katušić 1773-1783.
Ketović (Ketević, ili Maričić) 1748-X. 1950. 4 kć, 19 st.
Knežić 1740-X. 1950. 3 st.
Kolesar 1748-X. 1950. 4 kć, 15 st.
Krčelić 1849.
Kristić 1760-X. 1760. 6 st. 1950. 4 kć, 17 st.
Križanović 1760-X. 1760. 3 st. 1950. 13 st.
Kučić 1740.
Kutenberg 1849.
Leopoldović 1760. 3 st.
Lukanović 1740-X. 1950. 13 st.
Lukić 1760-X. 1760. 13 st. 1950. 5 st.
Madić 1740-1748.
Maglajlija 1699. Dos. iz Maglaja u Bosni.
Manojlović 1697. Dos. iz Bosne (»ex Bosnia«).
Maričić 1748.

391
Marinović (ili Akšamović) 1740-X. 1950. 7 st.
Marković 1748-X. 1950. 3 kć, 20 st.
Marojčić (Maroica) 1751-1785.
Matezić (Matesić) (ili Žužić) 1773-X. 1950. 8 st.
Matičević 1773-1849.
Matojčić 1760. 6 st.
Matosević 1808-1811.
Mavračić 1748.
Metić (Medić, Mecić) 1740-X. 1760. 2 kć, 15 st. 1950. 4 kć, 11 st.
Mihaljčević 1760. 9 st.
Mihatović (Mijatović) 1760-X. 1760. 5 st. 1950. 3 kć, 13 st.
Mikšić 1748-X. 1950. 6 st.
Milić 1773-1925.
Milinko 1740.
Mormoš 1740.
Munduković (Manduković) 1760-X. 1950. 7 st.
Novak 1740-X. 1950. 5 st.
Novaković 1849-1877.
Nikolić 1740.
Oravčanin 1773. Dos. iz Orahovice.
Paranoš (ili Madžar) 1712.
PauRć 1748-X. 1950. 8 st.
Pavić 1740-X. 1950. 4 st.
Politor 1760-1800.
Por(i)čić (Porečanac, Porečki) 1689-1925. Dos. iz Poreča.
Pudar(čić) (Pudarić) 1748-1764.
Rakić 1748-1764.
Razumović (ili Matijašević) 1783-1811.
Regen 1849.
Relješić 1760-1930.
Rundić 1760-X. 1760. 5 st. 1950. 7 st.
Ruševac (Hruševac, Rusović) 1702-1751.
Sakač (Sokač) 1740-X. 1950. 2 st.
Sanduković (Sandukčić) 1748-X. 1950. 3 st.
Sarajl(ev)ić 1748-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Slipčević (Sljepčević) 1740-X. 1950. 6 st.
Soljić (Solo) 1740-1764. 1760. 1 st.
Slanković (ili Pavić) 1748-1811.
Starin 1740.
Stehno 1839-1954.
Stojčević 1740-X. 1950. 3 st.
Svobođa 1849.
Šakić 1740.
Šišmarić (Šešmarić) 1760-1809.
Terzić (Terzija) 1740-X. 1950. 3 kć, 6 st.
Tomić 1773-X. 1950. 2 st.
Tranđić 1760-1849. 1760. 6 st.
Tubić 1740-X. 1760. 4 kć, 34 st. 1800. 9 kć, 1950. 34 st.
Turk 1760-1785. 1760. 5 st.
Vakupčanin 1699. Iz Vakufa u Bosni.
Vidaković 1698-X. Iz Bosne 1950. 5 st.
Vinceković 1760-1785. 1760. 5 st.
Virovitičanac (ili Daudić) 1700. Iz Virovitice.
Vukić 1740.
Zadravec 1723.
Zečević 1849.
Zidar 1740.

392
Noviji doseljenici 1850-1900.
Bareković 1859-1863.
Beck 1899-1931.
Biber 1861.
Boroš 1869.
Brajdić 1899. nadničar.
Burić 1899. šumski radnik.
Đojkić 1890. iz Srijema zet.
Doppelhammer 1859-1865.
Ećimović 1877.
Ganoci 1897-X. 1950. 3 st.
Geringer 1898. krojač.
Gunter 1900.
Huđovski 1898. veterinar.
Horvat 1899. klobučar.
Ibrišimović 1899. službenik.
Junačko 1897-1899.
Karasek 1900.
Kiselka 1899-X. 1950. 7 st.
Koch 1864-1940.
Kraljević 1862-X. Dos. iz Drage. 1950. 2 kć, 7 «t.
Lerman 1897.
Matijanić 1862. iz Orahovice.
Maurer 1897. vlastelinski pivničar.
Mediotti 1858.
Miljanović 1862.
Molnar 1859-1900.
Nemet 1900-X. 1950. 5 st.
Patera 1899.
Petrin 1878-X.
Pfarrer 1899-X. iz Madžarske (Veszprem).
Prsa 1898. iz Perušića.
Rosenberg 1859-X. trgovac. 1950. 2 st.
Sušnik 1860. šeširđžija.
Šmit 1899-X. 1950. 1 st.
Šojatović 1868. kovač.
Štirmer 1899-X. 1950. 3 st.
Stokom 1890-X. 1950. 14 st.
Tieber 1859.
Tomerlin 1868.
Turković 1883-X. bivši veleposjednik.
Veber 1886-X. iz Svilne odn. Poreča.
Vidmar 1899.
Volarević 1870-X.
Zlatić 1880-X. iz Bribira.

Najnoviji doseljenici 1900-1950.


Abramović 1900. iz Vetova odn. Gorskog kotara.
Amroš 1910. s pustare u Madžarskoj.
Anetić 1946. iz Dalja.
Antonić (Antunić) 1910-1955. iz Primorja. Ods. u Požegu.
Antunović 1940. iz Mitrovca.
Ašenbrener 1910. iz Gorskog kotara.
Bađovinac 1906. iz Sošica u Žumberku apotekar.
Baričević iz Grabarja.
Baronica 1945. iz Španovice odn. Gorskog kotara.

393
Bartolović 1900. iz Vetova.
Bauerfreund 1946. iz Tominovaca zet.
Bem 1900. iz Kule.
Benko 1910. iz Slovačke.
Berković 1900., zet kod Tubića, iz Dalja.
Bertosi 1900. iz Italije.
Birger 1900. iz Kule.
Biter 1910
Blaha 1928. iz Češke bravar.
Bobek 1935. iz Gradišta.
Bockaj 1940. iz Zagorja.
Bođegrajac 1938. iz Lovske.
Božičević 1940.
Božinović 1946. iz Bosne (Čerkazović).
Brkić 1910. iz Like.
Bucić 1930. iz Like.
Budak 1910. iz Like.
Budimir 1917. iz Hercegovine.
Bukvić 1946. iz Zagreba.
Bušelić 1946. iz Primorja.
Cimerman 1903-1958. iz Madžarske. Ods.
Cipola 1931. iz Grabarja. odn. Slovačke.
Cvetko 1920. iz Stupnika kod Zagreba.
Cvetković 1910. iz Migalovaca.
Čačić 1920. iz Mitrovca odn. Cesarice (Prim.)
Čamak 1910. iz Moravske.
Čar 1908. iz Gorskog kotara.
Časlavski 1890. iz Češke.
Čutić 1946. iz Mitrovca odn. Like.
Cvek 1945. iz Vugrovca kod Zagreba.
Del Ponte 1925. iz Ciglenice kod Kutine odn., Italije ciglar.
Devila 1940.
Domitrović 1910. iz Gazije.
Drpić 1910. s Krka.
Đaković 1941. iz Gradišta.
Đurak 1938. iz Dubranca u Turopolju.
Egner 1910. vincilir, iz Beča.
Fabulić 1942-1957. iz Dalmacije liječnik.
Farkaš 1923. iz Drenja zet.
Ferić 1903., zatim 1916. iz Kuta kod SI. Broda.
Fištrić 1920. iz Vojakova kod Pregrade.
Forenpocher 1900. iz Gorskoga kotara. .i
Franković 1920. iz Posavine.
Frankulin 1920. iz Gor. kotara. Izumro.
Friml 1900. iz Češke.
Gadanac 1940.
Gajzler 1940.
Galamboš 1920. iz Daruvara odn. Madžarske.
Gašparac 1890. iz Gorskog kotara.
Gašparović 1910. iz Slovačke.
German 1900. vincilir.
Grbac 1940. iz Like. Od».
Grlić 1900. iz Dalmacije.
Hace 1942. iz Donje Voće.
Hajster 1922. s pustare kod Požege.
Hećej 1941. iz Gašinaca.
Hip 1900. iz Svilne.
Hodak 1946. iz Mitrovca odn. Like.
Hora 1920. iz Feričanaca odn. Češke.
Hranaieli 1940.

394
Hranjevec 1914.
Hula 1946. iz Mitrovca. Ods. u Požegu.
Ivaković 1920. iz Pisanice fotograf. Ods. u Zagreb.
Ivaudija 1935. iz Voćina.
Jambrek 1902. iz Đakovačke Satnice odn. Radoboja.
Janković 1920. iz Like.
Jelinić 1920. iz Primorja. Ods. u Požegu.
Jugović 1910. iz Like.
Jung 1903. iz Jovanovca.
Jurančić 1900. iz Štajerske.
Jurić 1901. iz Crivca (Muć, Dalmacija).
Kin 1900. iz Kule.
Kiš 1935. iz Bankovaca (Feričanci) odn. Madžarske.
Klarić 1920. iz Rajsavaca.
Klepić 1900. iz Like.
Knežić 1910. iz Feričanaca.
Kole (Cole) 1922. iz Požege odn. Italije.
Kolombos 1920. iz Kalinića.
Konrad 1940.
Kopi 1900. iz Juž. Ugarske.
Korlović 1940. iz Istre. Ods. u Podr. Slatinu.
Kovač 1941. iz Hercegovine.
Krpan 1946. iz Like.
Labaš 1933. iz Badljevine odn. Njemačke. Ods. u Njem.
Lemešković 1912. iz Zarilaca zet.
Lisner 1930. iz Njemačke.
Lončarević 1920. iz Sulkovaca.
Lotka 1940.
Majetić 1905-1950. iz Like. Ods.
Malenica 1940. iz Hercegovine.
Mandić 1930. iz Knežaca.
Matić 1920. iz Požege zet.
Matuška 1920. iz Slovačke.
Mavec 1920. iz Slovenije.
Mesner 1928. iz Požege.
Mihalčić 1903. iz Madžarske (Pečuh) postolar.
Mihvi 1940.
Milinović 1920. iz Cesarice (Prim.).
Mioković 1928. iz Podgorja zet.
Moler 1928. iz Pleternice zet.
Murgić 1946. iz Like.
Muzler 1922. iz Kule.
Nanić 1920. iz Tominovaca.
Noper.
Ogulinac 1914. iz Topolovca zet.
Oreč 1917. iz Hercegovine.
Paparić 1838. iz Dalm.
Paša 1930. iz Pitomače.
Patajac 1920. iz Zoljana.
Paus 1900. iz Kule.
Pavlić 1920. iz Like. Ods. u Čaglin.
Pavliček 1900. iz Slovačke.
Peči 1900. iz Juž. Ugarske.
Peči(ć) 1930.
Pejaković 1946. iz Bosne.
Pejić 1940.
Penava 1916. iz Hercegovine.
Perić 1928. iz Donje Voće zet kod Jambreka.
Petrovicki 1900. iz Slovačke.

395
Pilon 1930. iz Požege odn. Italije.
Počuč 1946.
Polait 1910. iz Gorskog kotara tesar.
Poli 1900. iz Moravske.
Poparić 1940.
Potočnik 1920.
P r a đ a n 1900. iz Jošave.
Prekop 1904. iz Đraganluga odn. Slovačke.
Prijatelj 1940. iz Slovenije zet.
Prpić 1920. iz Cerovca zet.
Psotka 1930.
Rac 1900. iz Madžarske.
Raji 1940.
Ranković 1920. iz Siska pekar.
Rebeško 1930. iz Voćina. Ods. u Požegu.
Rider 1900. iz Juž. Ugarske.
Rilko 1946. iz Pitomače odn. Poljske.
Romić 1910. iz Trenkova.
Rukavina 1946. iz Mitrovca zet, odn. iz Perusića.
Rušec 1910. iz Donje Voće.
Ruža 1900. iz Češke.
Sakač I I . 1914. iz gor. Podravine.
Samardžić 1946.
Sas 1900. iz Madž.
Seđej 1900. iz Gorskog kotara.
Slokon 1930.
Smojver 1919 iz Mitrovca odn. iz Cesarice u Primorju.
Sondić 1900. iz Našica.
Sontacchi 1900. iz Juž. Tirola (Trento) odn. iz Pakraca.
Starčević 1914. iz Like.
Strbašić 1940.
Svetlačić 1945. iz Španovice odn. Gor. kotara.
Svitok 1931. iz Zarilaca odln. Slovačke.
Šag 1914. iz Venja. Izumro.
Šarinić 1920. iz Otočca. Izumro.
Šebek 1930. iz Madž.
Šestak 1930. iz Vel. Lehote u Slovačkoj.
Šimunović 1910. iz Brđana kod Cernika. Ods.
Šipoš 1920. iz Madž. zet kod Mikića.
Škalić 1946. iz Dalm. veterinar.
Škopljak 1941. iz Hercegovine.
Škorvaga 1946. iz Lukača bačvar.
Škramić 1914. iz Kovačice.
Šmerda 1930. iz Slovačke.
Solin 1945. iz Madžarske.
Špigl 1924. iz Donje Konjice u Moravskoj mlinar.
Šredl 1940.
Štajbl 1932. iz Kule odn. Njemačke.
Štirmer 1946. iz Tominovaca.
Štivić 1911. iz Kuta kod Oriovca.
Švajger 1920. iz Kule.
Tandara 1916. iz Hercegovine.
Tepeš 1920. iz Zagorja.
Terek 1940. iz Madžarske urar. Ods. u Feričance.
Tiler 1900. iz Feričanaca.
Tofing 1910. iz Tominovaca.
Tuđa 1916. iz Zagorja.
Ul(i)ć 1900. iz Daruvara odn. Madž.
Urh 1930. iz Slovenije.

396
Uršić 19,00. iz Slovenije.
Vadi ja 1940. iz Međimurja.
Varga 1930-1957. zet. Ods. u Njem.
Veter 1940.
Vinklarek 1930. iz Grabarja odn. češke.
Viskale 1924. iz Tominovaca.
Vrban 1910. iz Like.
Vukelić 1940. iz Like.
Vukosavljević 1930. iz Like. Izumro.
Zeldia 1907. iz Pleternice odn. Češke.
Zeler 1920. iz Feričinaca.
Zima 1929. iz Kaptola odn. češke.
Zubović 1946. iz Dalmacije.

NAPOMENA

Za popis najnovijih doseljenika služio nam je kao osnovna podloga popis stanov­
nika Kutjeva, sastavljen 24. XII 1949. Međutim, iz toga smo popisa izbacili imena onih
obitelji, koje su kratko, prolazno boravile u Kutjevu zbog privremene službe, zapo­
slenja itd. No broj članova i tih obitelji ušao je u ukupni broj stanovnika Kutjeva
1950. Poput Pleternice, i Kutjevo je uvijek bilo, pa i danas, naselje, u koje ljudi,
kao i u grad, lako dolaze, ali i lako odlaze. To su razni obrtnici i njihovi pomoćnici,
službenici i radnici nekada kod vlastelinstva, a danas kod poljoprivrednoga dobra,
službenici kod drž. ergele, vinciliri, kočijaši, nadničari, šumski radnici, ugljenari,
ciglari itd. Mnogi su se od njih ovdje udomaćili, pa smo ih zato zadržali u svom po-
pišu novijih i najnovijih doseljenika. Sam je broj tih obitelji velik, ali te obitelji
imaju malo članova, zato je omjer između starijeg i novijeg stanovništva dosta
normalan.
* * *

Kutjevo se u dokumentima srednjega vijeka zove »Gotho«. Taj naziv nema veze
s narodom Gota ni s njem. riječi »G o 11«, nego je to iskrivljena naša riječ »kut«.:
ki g, u i o lako se zamjenjuje kod stranih zapisivača. Prema tome Gotho znači kut ili
vas (selo) u kutu, odnosno kuta-vas, kutna-vas, kutja-vas, kutjava, kutjeva (slično
je nastala Ruševa od kruša-vas). Zato je ženski oblik, koji narod upotrebljava;, Kut­
jeva bolji, narodskiji, prošlim vjekovima posvećen, dok je književni oblik Kutjevo
ishitren od stranaca u vlastelinskoj i županijskoj kancelariji, plod neznanja i pre­
zira svega narodnoga, nešto narinuto. Zbog opće upotrebe u upravi, i mi se služimo
za sada oblikom Kutjevo, ali želimo i tražimo, da se u upravu vrati narodni i povi­
jesni oblik - Kutjeva ili Kutiva.
* * *

Kutjevo je u srednjem vijeku poznato po cistercitskoj opatiji, koja se tu nalazila


od 1232—1536. Za turskoga vladanja njihova je crkva sa samostanom razorena. Već
1545. ovdje je uređena nahija; stanovništvo je dvojako, katoličko i muslimansko,
svako u svojoj mahati, a cijela varoš ima tek 22 kuće. Kršćanska je mahala s malom
drvenom crkvicom smještena sjeverno od razorene cistercitske crkve, a muslimanska,
»tursfca« — južno.1 1687. muslimani su preselili u Bosnu. Od 1700—1773. požeški su
isusovci radi uzdržavanja svoje gimnazije bili vlasnici kutjevačke »opatije«, zap­
ravo vlastelinstva, pod koje je spadalo 35 sela između Krndije i Lonđže. Kasnije je
to vlastelinstvo preuzela kr. komora, zatim naukovna zaklada i konačno obitelj

1
Buturac Josip, Požeški isusovci i kutjevačko vlastelinstvo 1698-1773, Hrvatska
prošlost 2-3, Zagreb 1942. i posebno. — Buturac Josip, Kutjevačka opatija, Katolički
list, Zagreb 1941, br. 15. - BVA T, D. n. 243.

397
Turković. Vlastelini su u Kutjevu stvorili ekonomski centar za istočni dio Požešk
kotline, ali upravno-politički centar bio je dugo u Bektežama, na cesti Požega
Osijek.
1950. ima u Kutjevu 145 ili 9°lo potomaka prastanovnika, 239 ili 17°/o potomakc
starijih doseljenika, a 1099 ili 74°lo novijih i najnovijih doseljenika te njihovih po­
tomaka. Začudo, takav je omjer između novijeg i starijeg stanovništva također i u
Pleternici, koja je i inače u mnogočem slična Kutjevu!
Broj kuća: 1702. 59, 1740. 119, 1780. 130. 1866. 200, 1950. 385.
Broj stan.: 1760. 924, 1769. 974, 1780. 1183, 1802. 1130, 1832. 1359, 1866 1324,
1900. 1615, 1931. 1633, 1950. 1513.
1760. ima u 28 kuća po 10 i više čeljadi, a u 101 kući ispod 10 st.

79. MITROVAC

Prastanovnici x-1702.
Alilović 1698-1740. 2 kć.
Antunović 1692-X. 1760. 10 st. 1950. 6 kć, 17 Bt.
Benić 1697-X. 1760. 18 st. 1950. 10 kć, 40 st.
Brlek 1699-1703.
Cukleković (ili Stričević) 1697-1699.
Čirkinović 1702.
Cubić 1697-1935. 1760. 12 st.
Domić 1700.
Janjić 1702-X. 1760. 4 st. 1950. 2 kć, 5 st.
(Kara)ivanović 1691-1724.
Katić 1698-1764.
Klarić 1697-1743.
Krističević 1702.
K u r t a 1698.
Marget(ičev)ić 1698-1743.
Marković 1689-1803. 1760. 6 st.
Murić 1702-1764.
Muso 1699.
Mišljenović 1702.
Novaković 1698-X. 1760. 5 st., 1950. 1 st.
Odobašić 1698-1803. 1760. 6 st.
Razuinović 1698-X. 1760. 1 kć, 27 st. 1950. 10 kć. 45 st.
Stojčević 1699.
Vuičić 1698-X. 1760. 2 kć, 17 st. 1950. 4 kć, 18 st.
Vuksanović (»Vuksan Vlah«) 1702-1743.

Stariji doseljenici 1850-1950.


Antolović 1751-X. 1760. 17 st. 1950. 6 kć, 20 st.
Borbirović 1760. 3 st.
Bošnjak 1 7 4 0 - 1 9 4 . .
Br(o)đanac 1723-1751.
Filip ović 1758-1925. 1760. 7 st., 1849. 23 st.
Franj(et)ić 1 7 4 0 - 1 9 4 . . 1743. 2 kć. 1760. 17 st.
Ilić 1740-1743.
Jakovljević 1735-1743.
Jozepović 1735-1743.
Jurkić 1740-1743.
Leopoldović 1760-X. 1760. 5 st. 1950. 2 kć, 9 st.
Maretić 1849.

398
Maričić 1740-X. 1760. 9 at. 1950. 4 st.
Poljac 1760-1773. 9 st.
Rizvić 1760. 5 st.
Sarajlić (Sarajlija) 1740-X. 1760. 6 st. 1950. 6 kć, 19 st.
Tomić 1735-1743.
Trnokopović 1758-1864.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bauer 1895. iz Orahovice.
Bogadi 1909. kovač iz Vratna kod Križovljana.
Car 1940. iz Kutjeve (k Razumoviću).
Cvitković 1891. iz Bankovaca kod Feričanaca.
Čačić 1919. iz Cesarice kod Karlobaga.
Čakalić 1914. iz Venja.
Giljušić 1907. iz Lakušije prizećen.
Hulla 1883. iz Jakšića odn. Slovaci od Veszprema u Ugar.
Ivanović 1900. iz Duzluka.
Matoković 1928-1957. iz Vetova; ods.
Milinović 1922. iz Cesarice kod Karlobaga.
Mušković 1906. iz Međurića odn. Slovačke.
Pejanović 1940. iz Doljanovaca.
Petrovčić 1897. iz Orahovice tesar.
Pojar 1900. češkog podrijetla. -
Prispilović 1930. iz Lakušije priz
Rukavina 1920. iz Like.
Sas 1940. iz Madžarske.
Smojvir 1916. iz Cesarice kod Karlobaga odn. iz Šaptinovaca.
Svetličić 1945-1958. iz Španovice.
Šarčević 1865.
Tomičević 1888. iz Čaglina.
Vončina 1925. iz Španovice.
Zeler 1906. iz Bankovaca madž. podrijetla. .

U današnjem mitrovačkom kataru nalazila su se nekada dva sela: Mitrovac i To­


masevo. Iz sačuvanih dokumenata srednjega vijeka ne znamo o njima ništa. Za tur­
skoga vladanja živjeli su ovdje prastanovnici Hrvati, katolici i muslimani, te dose­
ljeni pravoslavni Srbi. V ratu za oslobođenje Slavonije od Turaka 1687-1697. mus­
limani su preselili u Bosnu, pravoslavni vjerojatno u susjedna sela, pa je tako To­
masevo posve opustilo, a u Mitrovcu ostali jedino Hrvati katolici. 1690. spominje se
još Tomasevo ili Tomaševac i u njemu 15 kuća, dok je Mitrovac nenaseljen, a
1702. Mitrovac ima 20 kuća, dok je Tomaševac opustio. Čini se po svemu, da su
Hrvati katolici nakon pada turske vlasti ostavili svoje siromašnije selo i preselili u
bogatiji Mitrovac, u prazne muslimanske kuće.
1950. ima u selu 121 potomak prastanovnika, 52 potomka starijih doseljenika i
141 ili 44°/o novijih doseljenika. Prema tome su se prastanovnici ovdje razmjerno
dobro održali.
Broj kuća: 1730. 28, 1746. 21, 1780. 22, 1866. 33, 1950. 86 kć.
Broj stan.: 1760. 183, 1780. 237, 1802. 254, 1866. 343, 1900. 319, 1931. 359,
1950. 313.
1760. u jednoj kući 27 $t., u 6 kuća 10-17 st., u 13 kuća 3-9 st.

80. VENJE

Prastanovnici x-1702.
Culunković 1699-1701.
Čurčijić 1702.
Đur(i)čić (Juričić) 1697-X. 1760. 2 kć, 16 st. 1950. 3 kć, 17 st.

399
Gašić 1699.
Hrvatić 1699.
Kulasučević 1698.
Kurandžić (Karandžisija, Kavrandžić) 1702-1740.
Marković 1698-1702.
Mil(j)anović (Milenović) 1702-X. 1760. 3 kć, 28 s t 1950. 4 kć, 15 8t.
Pavić 1702-1743.
Pijanić 1689.
Sekula 1702.
Stipanović 1702-1925. 1760. 6 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Antunović 1849-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Bošnjak 1697-X. Dos. iz Bosne. 1760. 2 kć, 11 st. 1950. 4 kć, 13 st.
Cakalić 1803-X. 1950. 5 kć, 17 st.
Grgurević 1750-X. 1760. 6 st., 1950. 3 st.
Jovičić 1743.
Kuduzović 1740-1869.
Marinović 1735-1740.
Marjanović 1735.
Martić 1735-1773. 1760. 5 st.
Razumović 1735-1942. 1760. 2 kć, 16 st. 1849. 2 kć, 13 st., 1931. 4 st.
Sakalić 1773.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Abramović iz Bekteža, Bajić iz Turnića, Benić iz Mitrovca, Brezina iz Mitrovca,
Burcar iz Kosinja u Lici, Damjanac iz Jakšića, Đelić, Đenona iz Dalmacije, Dorić iz
Jakšića, Drak, Drda ČSR, Prestacky, H u r t a , Jugović iz Kosinja, Klobučar, Mitrović
iz Lukača, Obradović, Pintar, Pospišil, Raguž, Rajić iz Dalmacije, Ribičić, Šag iz Rado-
vanaca priz., Šimić iz Kaptola, Škunca iz Jakšića, Varak, Vukelić, Vunić.

Prvi put se Venje spominje u dokumentima 1697. nakon oslobođenja Slavonije od


Turaka. Za njihova vladanja bili su u selu nastanjeni Hrvati katolici i muslimani,
koji su potkraj XVII. stolj. preselili u Bosnu. Potomaka prastanovnika ima 1950.
samo 32 čeljadi, potomaka starijih doseljenika 42 čeljadi, a novijih doseljenika
172 ili 69»/o.
Broj kuća: 1730. 10, 1746. 6, 1762. 11, 1780. 12, 1866. 19. 1950. 62.
Broj stan.: 1760. 91, 1780. 113, 1802. 96, 1866. 156, 1900. 264, 1931. 205, 1950. 246.
1760. u pojedinoj kući živi 5-10 čeljadi.

81. BJELISEVC1

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1702-1740.
Bošnjak 1751-1764.
Božić 1702.
Davidović 1702-1764.
Gruičić 1740-1773. 1751. 3 kć.
Janković 1702.
Koljanić 1740.
Milisavljević 1740-1849. 1758. 2 kć.
Milosevic 1740-1803.
Milovuković (Milivuković) 1740-1893.

400
Nikolić 1735-1740.
Ostojić 1702.
Pejaković 1702.
Poznanović 1702.
Radojković (Radojčić, Radonić) 1702-1764.
Sekulić 1740-1751.
Simić 1702-1751.
Stipanović 1702-1764.
Stojčinović 1740.
Todorović 1751-1764.
Trivun(ović) 1803-1849.
Zlatić 1740.

Noviji doseljenici 1850-1950.


A) Koji su se održali do 1950.:
Adamek 1891., Bilić, Cicvara, Drda 1897., Fridrih, Gazitarić, Grandić, Hruška 1915.
(1950. 9 kć, 33 st.), Kipton, Kotor, Krajnović, Kučić, Marković, Mautner, Mičula,
Mohaček, Svetanja, Šimić, Škrobak Uličnik 1891. (1950. 4 kć, 14 st.).
B) Koji su prije 1950. izumrli ili odselili:
Kamas 1891., Martinek 1891., Miketa 1891., Prašnjak, Urban, Walhafa, Vončina.

Za turskoga vladanja stanovali su ovdje muslimani Hrvati, koji su kao ikavci


svoje selo zvali: Biliševci. To su prastanovnici ovoga sela, koji su nakon pada
turske vlasti odselili u Bosnu. Iza njih je selo opustilo, pa su ga naselili doseljenici iz
Bosne - Srbi i Hrvati, i to 1697. Od tih doseljenika, kao i od onih kasnijih — tokom
XVIII. st. - nije se do konca XIX. st. nitko održao. Na koncu XIX. i na početku
XX, st. dolaze u selo Česi, koji tu čine većinu stanovništva. Ostali su Hrvati i
Srbi.
Broj kuća: 1702. 12, 1740. 14, 1760. 13, 1773. 8. 1866. 8, 1950. 39.
Broj stan.: 1866. 52, 1900. 101, 1931. 130, 1950. 168.
1849. ima u 6 kuća 46 stan., od toga 12 sposobnih za posao. U pojedinoj kući živi
6-11 stan.

82. TOMINOVCI

Stariji doseljenici 1697-1850.


P o p i s a n i 1702.:
Aleksić, Bogojević, Ciganović, Dragošević, Đurđević, Hodić, Jakovčić, Jovičić, Maj­
stor, Miličević, Miljenović (1702-1740.), Ninković (1702-1849.), Radmanović, Stani-
vuk, Vranešević. Sve ove obitelji osim dvije do g. 1740. izumrle su ili odselile, jer
ih u popisu od 1740. nema.

P o p i s a n i 1740-1850.:
Božić 1740.
Jakšić 1758-1764.
Lukačević 1758-1764.
Mazura 1803.
Mihajlović 1740-1773.
Milaković 1740-1898. Ods. u Ameriku odn. G. Eminovce.
Miličević 1740.
Milinković 1740-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Miloj ević 1740.
Milovanović 1740.
Milović 1735.
Rađojević 1740-1773.
Sarčević 1740-1803.
Stanković 1758-X. 1950. 3 kć, 12 st.

2 6 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 401


Stanojević 1849.
Šimić 1740-1849.
T(e)odorović 1803-1849.
Vuković 1740-X. 1950. 7 kć, 24 st.
Žigić 1758-1803.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Andrišek 1885. iz Moravske.
Babić 1946.
Baternik 1873. iz Slovačke.
Bauernfreund 1858. iz Kule.
Bekić 1880. iz Bosne.
Berger 1890. iz Kule.
Bijelić 1920. iz Bovića. (Po Mojsiju B. dio T. zove se Mojsijevci.)
Ceh (Czech) 1891.
Cicvara 1946.
Dragojević 1920. iz Bovića (Vrginmost).
Drpo 1920. iz Bovića.
Faubel 1880. iz Jakšića.
Filipović 1869. iz Bosne. Izumro.
Fišer 1919. zet kod Funduka.
Franc 1890. iz Slovačke.
Funduk 1870-1927. iz Like. Ods. u Zagreb.
Glavaš 1946.
Hitaler 1890. iz Austrije.
Kamenček 1890. iz Češke.
Kanđera 1890. iz Čepina odn. Slovačke.
Kladnjak 1905. iz Češke.
Klezinger 1890. iz Poreča.
Kotas 1945. iz Bjeliševca odn. Češke.
Kotrla 1885. iz Češke.
Kulčak 1902. iz Češke.
Marković 1946.
Mihalović 1907. iz Slovačke.
Mikel 1900. iz Češke.
Mjertan 1907. iz Slovačke.
Nanić 1890.
Nekić 1946.
Nenadović 1946.
Obradović 1945.
Pagač 1919. iz Češke zet.
Panoš 1890. iz Jakšića odn. Češke.
Paus 1890. iz Kule.
Petrusek 1900. iz Češke mlinar (u Šumanovcima). Ods.
Prodanović 1946.
Rađimilović 1946.
Rajf 1885. iz Kule.
Rancinger 1862.
Slavujević 1946.
Stojanović 1946.
Šiptak 1900. iz Slovačke.
Širholc 1907. iz Bertelovaca odn. Kule.
Štanga 1905. iz Slovačke.
Št'asnv 1908. iz Češke.
Tadjal 1907. iz Slovačke.
Vagner 1859. iz Kule.
Vasilj 1946.
Vujasinović 1920. iz Bovića.
Zimonja 1920. iz Bovića.

402
Tominovci su staro selo. To svjedoče i ruševine stare crkve, koje su se tu vid­
jele još 1690. i 1702. U srednjem vijeku i na početku novoga vijeka žive u selu
Hrvati katolici, koji su vjerojatno prešli na islam. Međutim, tominovački su mus­
limani, kao i drugi u Požeškom polju, 1687. ostavili ovaj kraj i odselili u Bosnu,
odakle su oko 1697. došli na njihovo mjesto novi stanovnici — pravoslavni Srbi. Ti
su najstariji doseljenici brzo izumrli ili odselili nekuda dalje. U okolici Tominovca
nalazilo se oko 1702. opustošeno selo Visaće, koje je zauvijek ostalo pusto. Tokom
XVIII. i u prvoj pol. XIX. st. dolaze u Tominovce nove srpske obitelji, od kojih
je većina također razmjerno brzo nestala. Zato su u drugoj pol. XIX. st. doselile
ovamo neke češke, slovačke i njemačke obitelji, koje su na početku XX. st. či­
nile većinu sela. U posljednje vrijeme dolaze u selo opet srpske obitelji.
1950. ima 45 ili lPh potomaka starijih doseljenika, a 362 ili 89°/o novijih doselje­
nika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 21, 1740. 17, 1780. 16, 1849. 20, 1950. 95.
Broj stan.: 1849. 125, 1866. 116, 1900. 316, 1931. 399, 1950. 407.
1849. ima u 2 kuće 11-12 st., u 18 kuća 2-10 st., u 11 kuća samo je po jedno če­
ljade sposobno za rad C18-60 god.).

Na području tominovačkoga hatara nalazio se nekada (1866-1911) marof ili


pustara kutjevačkoga vlastelinstva. 1911. vlastelin Turković prodao je taj marof Va-
taj-u iz Pelbarta, koji je ovdje podigao tvornicu žeste. 1950. nastanjene su u ovom
naselju tri obitelji: Olšok, Kućiš i Pirenjak, sa 16 st. u 4 kuće. Naselje se otprije zove
Brijest ili Brist.

83. FEROVAC

Ferovac je na koncu XIX stolj. uređen kao vlastelinski marof. Radnici i službenici
marofa jesu jedini stanovnici. 1900. ima 151 St., 1931., 60. Do smanjenja stanovništva
došlo je i zato, što je 1911. kutjevački vlastelin Turković prodao ferovački alodij
Vataju iz Pelbarta, koji je tu imao tvornicu žeste do 1.945. Nova je agrarna reforma
zahvatila i ovaj alodijalni posjed, pa su tako Ferovac naselili seljaci iz zagrebačke
okolice, iz Vugrovca, Kašine itd. 1950. ima 159 st. u 32 kuće.

Doselili su 1945. iz
Vugrovca: Dutković, Krvarić, Letec, Šalin, Šebek, Vukas; iz
Kašine: Dokša, Petir, Tušek, Vrban, Žegrec; iz
Planine: Kelčec, Puček; iz
Glavnice: Stanječki; iz
Blaguše: Pustićki, Šukelj; iz
Poljanske: Franjić, Jurmanović, Kištajer; iz
Like (D. Kosinj): Rast; iz
Dalmacije: Odak, Vučica; iz
Blaginaca: Podgorski; iz "

Bačke: Nemet.

84. BEKTEŽE

Prastanovnici x-1687.
U srednjem vijeku Hrvati katolici, za turskoga vladanja Hrvati muslimani.

Stariji doseljenici 1688-1850.


Abra(ha)mović 1697-X. 1760. 5 st. 1950. 5 kć. 14 st.
Antolović 1723.
Antunović 1740.
403
Barbirović (Borberović) 1740-1942. 1760. 2 kć. 10 st.
Blažek 1849-1865.
Blažević 1689-X. 1760. 2 kć, 9 st. 1950. 6 st.
Caglinac 1697.
Čurčić 1698-X. 1760. 5 st., 1950. 3 st.
Đobulija 1773.
Filić 1773-1940.
Filipović 1751-X. 1760. 5 st., 1950. 5 st.
Fišer 1849.
Gašić 1773-X. 1950., 4 st.
Gypanovic 1698.
Hegedušić 1697-1703.
Jovičić 1804.
Jurković 1849.
Kanižanac 1803.
Kovačević 1748-1785.
Lukačević 1735-X. 1760. 3 kć, 16 st. 1950. 7 st.
Mariftić 1689-X. 1702. 2 kć. 1760. 3 kć. 16 st. 1950. 6 kć. 16 st.
Marjanović 1717-X. 1950. 2 kć. 9 st.
Martinović 1702.
Matošević a) 1699. b) 1773-1803.
Mijatović 1773-X. 1950. 6 st.
Peić 1702-X. 1760. 2 kć, 16 st.
Porečanac (Poričanac, Porečančević) 1702-1803. 1760. 2 kć, 16 st.
Raljević 1849-1900.
Ramić 1803-X. 1950. 5 st.
Rušević 1697. Doselio iz RuSeve.
Stipčević (Stivčević) 1697-X. 1760. 3 kć, 15 st. 1950. 2 kć, 9 st.
Tomašević 1735-1748.
Valentić 1803-X. 1950. 2 st.
Viđaković 1698. Doselio iz Bosne.
Vuković (ili Tibinac) 1748-X. 1760. 19 st. 1950. 3 kć, 12 st.
Živković 1760. 7 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Arambašić 1948-1954. iz Komorice priženjen.
Bahora 1938. iz Podgorja odri. iz ČSR.
Barić 1917-1959. iz Podgajca u Podravini.
Bešlić 1900. iz Ćošinaca odn. iz Dalmacije (Zadar).
Bizik 1946. iz Seone kod Našica.
Borjanić 1910. iz Gradišća.
Čakalić 1900. iz Zdenaca kod Orahovice.
Čamber 1946. iz Imotskoga u Dalmaciji.
Čar 1947. iz Španovice.
Čosić 1860. iz Tornja.
Ćurić 1945. iz Kralja kod Bihaća.
Daić 1949. iz Kutjeve priženjen.
Demše 1943. iz Čaglina odn. iz Šljivoševaca odn. iz Madžarske.
Dorić 1927. iz Voćina.
Filip 1900-1956. Ods. u Požegu.
Firšt 1938. od Varaždina.
GaŠparac 1923. iz Lokva u Gorskom kotaru (na Gašićevoj zemlji).
Hrmić 1920. iz Buka.
Hrpa 1910-1959. iz Suhopolja odn. Moravske. Izumio.
Hubaček 1925. iz ČSR, lugar.
Hut 1905-1957. iz Poreča odto. Požege, postolar. Vratio se u Požegu.
Jaić 1926. iz Knežaca.
Karjaković 1900. iz Maloga Bilča.

404
Kin 1950-1956. iz Ciglenika. Ods.
Komadina 1929. iz Gradišća.
Komarić 1902. iz Sovskoga Dola.
Malvić 1910. iz Zoljana.
Mesić 1944-1958. iz Like. Ods u Gradište.
Milčić 1940.
Mujić 1870. iz Crkvara kod Orahovice.
P e r n a r 1931-1956. iz Like. Ods. u Gradište.
Pokrajac 1930. iz Grabarja.
Popović 1938-1952., mljekar. Ods. u Požegu.
Prodanović 1900. iz Vel. Bilča, odn. iz Jakšića.
Rađošević 1898. iz Mrkoplja u Gorskom kotaru.
Rajter 1899. iz Kule.
Ribičić 1859.
Ristić 1946-1952. Ods. u Požegu.
Ritenbacher 1920. iz Lukača.
Saher dos. iz Humljana, ods. u Kutjevo.
Sajfert 1897. iz Kule.
Samardžić 1920. iz Požege.
Sarajlić 1920-1957. Dos. iz Čaglina. Izumro.
Sekulić 1944-1956. Ods. u Požegu.
Simon. Ods. u Kutjevu.
Sloga 1900. iz Krndije.
Spasojević 1921. iz Latinovaca, lugar.
Šipoš 1930. iz Badljevine odn. Madžarske, vincilir.
Štajbl 1938. iz Kule.
Štimac 1940. iz Našica.
Švanol 1920. mlinar.
Tandara 1920. iz Hercegovine.
Vagner 1890. iz Pečuha u Madž.
Viner 1931. iz Darde u Baranji.
Zubović 1946-1958.

Područje sela Bekteža spadalo je u kasnom srednjem vijeku pod gospoštiju u


Gradišću. Na tome području 1413. i 1499. nalazila su se dva mala sela: Šimunovci
i Dragalovci, koja su se kasnije sačuvala u mjesnim nazivima bekteškoga katara? Samo
ime Bekteže dali su selu stanovnici muslimani, koji su ovdje živjeli u doba turskoga
vladanja. Oni su potkraj XVII stolj. napustili selo i otišli u Bosnu. Na njihovo mjesto
doselili su Hrvati katolici.
Potomaka starijih doseljenika g. 1950. ima 118, a novijih 256 ili 68°/o.
Broj kuća: 1730. 18, 1746, 19, 1762. 23, 1780. 28, 1866. 35.
Broj stan.: 1760. 140, 1769. 175, 1780. 243, 1802. 240, 1866. 290, 1900. 420, 1931.
396, 1950. 374.
1760. ima u 1 kć 19 čeljadi, u drugoj 10, a u ostalima 1—9 čeljadi.

85. KULA

Prastanovnici x-1702.
Antolović 1689.
Belošević 1689.
Blažević 1689-1702.
Blažić 1689.
Čipčija 1702.
Ćurčija 1697-1693.

Buturac, Požeški isusovci k. g., str. 30.

405
Konjić 1702-1760.
Kuduzović (Kudus, Kudasović) 1689-1760.
Marković 1702. 2 kć.
Martinović 1702.
Matanović 1698-1699.
Mihić (Mikić) 1702-1748.
Milosevic 1689-1698.
Var(u)dić 1689-1760. (Vargić, Vranić, n e : Franić) ods. u Bekteže.

Stariji doseljenici Hrvati 1702-1760.


Bantić 1732-1760.
Bartolović 1735-1760.
Filić 1735-1760. Ods. u Bekteže.
Franjić 1740.
Gašić 1758-1760. Ods. u Bekteže.
Ivanović 1723.
Janković 1758.
Kaptolac 1735.
Lučić 1735-1740. 2 kć.
Lukačević 1735.
Marinović 1724-1748.
Marjanović 1735-1758. Ods. u Bekteže.
Matošević 1735-1760. Ods. u Bekteže.
Mijatović (Mihatović) 1735-1748.
Mišković 1758.
Stevalović (Stefanović, Stivanović) 1735—1748.
Šalabazović 1740.
Tomašević 1735-1760.
Valentić 1758.
Vičić 1735-1740. 2. kć.
Vinković 1723-1760. 2 kć. Ods. u Bekteže.

Doseljenici Nijemci došli su oko 1780., a odselili 1944.

Najnoviji doseljenici 1945-1950.


Ognjenović, Majstorović, Varak, Prkaćin, Čabrajić, P u a č , Pavlović, Bunčić, Knežević,
Dragaš, Vukajlija, Miščević, Savić, Kozar, Culić, Carević, Petrović, Kukić, Gruber,
Daković, Berić, Lukić, Groznica, Slavujević, Vučković, Bošnjak, Radivojević, Ćurčija,
Radić, Vučetić, Simeunović, Šegota, Mudrić, Zec, Kolojković, Delić, Šljubura, Ristić,
Manojlović, Radovanlija, Vajkant, Kostađinović, Romić, Trlaić, Torbica, Čehobasić,
Stjepanović, Kovačević, Branežac, Vukelić, Stanković, Tadić.

Naselje u današnjoj Kuli spominje se prvi put 1312. kao plemićki posjed Nikole
od Hanue. Naselje se i tada i kasnije zvalo Sveti Đurđ.s U doba turskoga gospod­
stva, kad ovdje žive katolici Hrvati, prozvalo se selo Kula po visokom tornju, koji
se ovdje nalazio. Hrvatsko je stanovništvo iz sela iselilo 1764. ponajviše u Bekteže.
Nekoliko godina kasnije doselili su Nijemci, koji su selo prozvali Jesefsfeld (Josipovo
Polje), po caru Josipu 11, koji ih je ovamo naselio. Međutim, ostalo je i dalje ime
selu Kula i u svakidašnjoj pučkoj i u službenoj upotrebi.
Broj kuća: 1730. 16, 1746. 17, 1762. 18, 1866. 40, 1950. 121.
Broj stan.: 1760. 77, 1803. 246, 1866. 396, 1900. 572, 1950. 531.
Od starih kuljanskih Hrvata sačuvala se do danas u Bektežama jedino obitelj
Gašić.
8
Ondije, str. 4 1 .

406
86. POREČ

Prastanovnici x-1690.
Hrvati katolici, koji su ovdje živjeli i u doba turskoga vladanja, preselili su oko
1690. u Bekteže, Lakušije i druga susjedna sela. Tako obitelj Herić 1689. Druge su
poznate pod imenom: Porečanac.

Stariji doseljenici Srbi, 1697-1773,


Bosanac 1702.
Cvetković 1758-1773.
Despotović 1735.
Đurđević 1758-1764.
Grđanović 1702-1773.
Jovanović 1758-1764.
Kostadinović 1735.
Marić 1758-1764.
Marković 1702.
Mrnjavčić 1758-1764.
Nikolić 1735-1773.
Puhač 1758-1764.
Radanović 1702-1773.
Radojčić 1758-1773.
Radosavljević 1735-1773.
Savić 1758-1773.
Stanivuković 1758-1764.
Stevanović 1758-1773.
Tatomirović 1758-1764.
Vukašinović 1735.

Oko 1780. došli su u selo Nijemci, koji su odselili 1944.

Najnoviji doseljenici 1945-1950.


Đurđević, Čatlaić, Karan, Vasić, Šljubura, Timorac, Aleksić, Ivanov, Puač, Vuja-
sinović, Novaković, Radmilović, Todorović, Nikolić, Ivanović, Radulović, Dulić, Savić,
Rajčević, Radosavljević, Jugović, Kozar, Ranisavljević, Mijatović, Lukić, Protić, Jer-
čić, Petraš, Stanković, Beronja, Semerat, Šimić, Stevanović, Ivariičevic, Pintar, Ku-
prešan, Bijelić, Gaćeša, Gruičić, Subašić, Morahovski, Mrđenović, Bojčić, Trnimi, Ga-
bor, Šuster, Adamović.

Poreč se još u XVIII. stolj. zove Porečje i Poričci. Ime valjada dolazi od Kutje-
vačke Rike. Porečje je svakako bolji oblik od Poreč, koji su napravili doseljeni
Nijemci ne znajući za značenje imena sela. Trebalo bi se vratiti k obliku Porečje,
da ne bude zabune zbog istarskoga grada Poreča, koji s ovim selom nema nikakve
veze.
Selo se spominje već 1413: kao posjed velikog gradišćanskoga-vlastelinstva.4 Hrvati
ovdje žive do 1690, Zatim je selo sedam godina pusto. 1697. dolaze u njega četiri
srpske obitelji iz Bosne, kako to izričito piše u popisu od 1702. Tri od njih brzo ne­
staju, a samo se jedna održala oko 70 godina. Tokom XVIII stolj. dolazi u selo više
srpskih obitelji s raznih strana, ali razmjerno brzo izumiru ili možda sele dalje.
Broj kuća: 1740. 10, 1758. 16, 1773. 8, 1866. 28, 1950. 81.
Broj stan.: 1802. 133, 1866. 238, 1900. 383, 1950. 320.
4
Ondje, str. 39.

407
87. CIGLENIK

Prastanovnici x-1687.
Za turskoga vladanja žive Hrvati muslimani, koji su 1687. odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Bošnjak 1740.
Damjanović 1751-1803.
Dobričić 1740.
Đurđević 1849-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Ilić 1740-1788.
Ivanović 1758-1773. 2 kć.
Jaćimović 1740-1760.
Jovanović 1751-X. 1950. 2 st.
Kostadinović 1751-1764.
Kovač 1735.
Kudu-Mraković 1773-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Kuzminović 1702.
Marković 1740-1849.
Milić 1740.
Miličevic" 1735-1740.
Milosavljević 1735-1748.
Milovanović 1702.
Milovuković 1702.
Mirković 1740-X.
Mirovuković 1702.
Mitrić 1758-1764.
Mitrović 1735-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Petrović 1740-X. 1758. 3 kć, 1950. 7 kć, 31 st.
Radojčić 1702-X. 1950. 6 st.
Radonjić 1740-1751.
Radovanović 1803.
Savić 1735-X. 1950. 5 kć, 17 st.
Stanisavljević 1758-1773. 3 kć.
Stanković 1740-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Stevanović 1803-1849.
Stojanović 1740-1764.
Teodorović 1803-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Tomić 1803.
Trivunović 1773.
Vučković 1849-X. 1950. 11 st.
Vukašinović 1740-1773. 2 kć.
Vukičević 1740-1764.
Vukovi« (Vukotić) 1740-1773.
Vu(ič)ić 1740-1748.
Zavešić 1740-1751.

Osim toga, 1849. 8 njemačkih obitelji, od kojih su se do 1950. održale dvije: Milberg
i Paus.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Koji su se održali do 1950.:
Valenta, Milekić, Nikolić, Kin, Grabusin, Jagodić 29 št., Vukadinović, Kovačević,
Brus, Jurković, Čatlaić, Drpić, Đanjek, Vojčić, Steković, Vukomanović, Jurak,
Ćoklić, Pisac, Št'asni, Drda, Trubić, Božić, Kotur, Bošnjak, Miščević, Skorić, Prerado-

408
vić, Jakovljević, Hamedović, Pulid s Devetaka Simeunović, Protić, Ferjamić, Spasojević,
Kurjaković, Kihler, Horvat, Korđić.

Koji se nisu održali do 1950,:


Bence 1858-1869. mlinar, Gučić 1858-1863., Maričić 1865., Marušić 1862., Miškić
1877., Peck 1859., P e r g e r 1859., Sing 1861.
: :
" Na mjestu današnjega Ciglenika ležalo je u predtursko doba selo Bogdinci. Sporni'
nje se 1413. i 1499. Spadalo je pod veliko gradišćansko vlastelinstvo.5 Staro hrvatsko
stanovništvo ovoga sela vjerojatno je prešlo na islam i dalo selu novo ime: Ciglenik.
Kad je 1687. Požeština oslobođena od turske vlasti, ostaje nekoliko godina selo
pusto. U njega je 1697,! doselilo novo, srpsko stanovništvo. Prve srpske obitelji
brzo nestaju, te na njihovo mjesto tokom XVIII i XIX stolj. dolaze nove srpske
obitelji, a u sredini XIX stolj. i njemačke.
1950. ima 116 potomaka starijih doseljenika, 251 potomak novih doseljenika ili
67°/o od ukupnog stanovništva.
Broj kuća: 1702. 10, 1740. 30, 1773. 15, 1866. 29, 1950. 89.
Broj stan.: 1866. 189, 1900. 334, 1931. 426, 1950. 367.

U kutjevačkom kraju bilo je 1950. 4369 stan. od toga


298 ili 7 % potomaka prastanovnika
612 ili 1 4 % potomaka starijih doseljenika
3459 ili 8 9 % potomaka novijih doseljenika.

Prastanovnici su ovdje malobrojni, ispod prosjeka Požeštine: 1950.


ima ih u Kutjevu 9 % od ukupnoga stanovništva, u Mitrovcu 3 9 % , u
Venju 1 3 % .
I starijih doseljenika ima malo - ispod prosjeka Požeštine. Jedan
je za to razlog njihovo izumiranje u XVIII i XIX stolj., a drugi, što su
Nijemci doseljeni u XVIII stolj., napustili sela Kulu, Poreč i Ciglenik.
U Kutjevu ima 1950. starijih doseljenika 17%, Mitrovcu 17%, Venju
1 8 % , Tominovcu 1 1 % , Bektežama 3 2 % , Cigleniku 3 3 % .
Broj je novijih doseljenika - 7 9 % - najveći u Požeštini, daleko iznad
njezina] prosjeka ( 5 8 % ) . Razlog je tome taj, što je posljednjih godina
naselilo Poreč, Kulu i Ferovac novo stanovništvo u cjelini, a Ciglenik
u polovici, te što je i u druga sela zbog izumiranja starijeg stanovništva
došlo mnogo novijih doseljenika. Tako u Kutjevo 7 4 % od ukupnog sta­
novništva, Bjeliševce 100%, Tominovac 8 9 % , Bekteže 6 8 % .
U Kutjevu i susjednim selima s hrvatskim stanovništvom govori se
ikavski. U samom Kutjevu, možda zbog veze sa susjednom Podra­
vinom, čuje se ponešto i ekavica. Srbi govore ijekavskim govorom. Kod
mnogobrojnih doseljenika hrvatskog i češkog podrijetla osjeća se za
sada neka nestalnost u govoru. Čini se, da će pod utjecajem knjige i
škole prevladati jekavski govor.
5
Ondje, str. 31.

409
SESVETAČKI KRAJ

88. POŽEŠKE SESVETE

Prastanovnici x-1687.
Za turskoga vladanja žive u selu Hrvati muslimani, koji su 1687. preselili u Bosnu,
nakon pada turske vlasti u Požeškom polju.

Stariji doseljenici 1697—1850.


Baričević (Bareta, Baneta?) 1740-X. 1758-1849. 2 kć. 1950. 5 kć, 19 st.
Berak 1849. 2 kć.
Bošnjak 1702-X. 1760. 6 st., 1950. 19 st.
Buturac (Butorac) 1760-1773.
Ćurčić 1803.
Cačić 1758-1849.
Devčić 1803.
Dorić 1803.
Đukić 1740-X. 1950. 8 st.
Filipović 1740-1743.
Franić 1698.
Gavrić 1740-1743.
Janković 1740.
Jelenić 1760. 8 st.
Jozanović 1740.
Kolarić 1849.
Kovačević 1702-1740.
Lomborović (Lombarić, Lumbarić) 1702-1764. 1760. 10 st.
Lukačević 1702-1743.
Marić 1758-X. 1760. 10 st., 1950. 12 st.
Martinović 1743.
Matić 1758-1849. 1760. 7 st.
Matijević 1743.
Mur 1849.
Novak (ović) 1699-1743.
Ofovčić 1740-1748.
Perak(ović) 1698-X. 1760. 2 kć, 31 st. 1950. 11 kć, 54 si.
Sitarić (Citarić, Starić) 1702-1740.
Stipković 1773.
Stojčević 1773-1940.
Šegota 1758-1764. 1760. 7 st.
Šimunović 1740-1743.
Vidaković 1702-1743.
Vitković 1773.
Zivković 1697-X. .1760. 10 st., 1950. 5 kć, 20 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Beneš 1910-1956. ČSR. Izumro.
Blagojević 1910. iz Ivanovaca.
Brblić 1920. iz Knežaca priz.
Čuljak 1920. iz Hercegovine.
Dobiš 1939. iz Lakušije odn. Tuluika odn. Ćošinaca odn. Slovačke.
Gilanji 1904. iz Nitre u Slovačkoj.
Grgurević 1880.

410
Hurtiš 1935. iz Slovačke.
Ivančević 1920. priz. kod Živkovića.
Jurjević 1945. iz Lakušija.
Keč 1936. iz Dežanovaca odn. ČSR.
Konjarik 1910. iz Resnika.
Maceček 1914. iz Tulnika odn. ČSR.
Rohaček 1911. iz Moravske.
Smoljanović 1920. iz Pleternice priz.
Šarić 1929. iz Grabarja.
Štetić 1923. iz Nurkovaca.
Tauš 1927. iz Kaptola priz.
Vrgoč 1900. iz Dalmacije.
Vukašinović 1938. iz Tulnika.

Ime sela dolazi od župske crkve Sviju Svetih, koja se spominje u dokumentima
srednjega vijeka 1332. i 1474. Selo je 1433-1489. centar plemića Vrbovskih-Jakusića.1
lako su za turskoga vladanja ovdje živjeli muslimani, vjerojatno islamizirani pra*
stanovnici, ipak je selo sačuvalo svoje staro ime. Kad su oni, nakon pada turske
vlasti napustili selo, doselili su ovamo Hrvati katolici iz Bosne.
Potomaka starijih doseljenika ima 1950. 132, a novijih doseljenika 150 ili 53°/o
od ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1730. 21, 1746. 12, 1762. 17, 1780. 14, 1866. 18, 1950, 70.
Broj stan.: 1746. 88, 1769. 157, 1780. 162, 1802. 146, 1866. 145, 1900. 241, 1931.
287, 1950. 282.
1760. živi u pojedinoj kući po 11, 12, 14, 21 čeljade, u 4 kć po 10, u 8 kć 6-9
čeljadi.

89. ĆOSINCI

Prastanovnici x-1687.
To su Hrvati katolici, koji su za turskog vladanja vjerojatno prešli na islam, a
nakon pada turske vlasti 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Abramović 1702.
Damjanović 1702. 2 kć.
Dejanović 1740-1773. 1751. 3 kć.
Dragičević 1849.
Dragišić (Dragašević, Dragojlić) 1702-X. 1950. 2 kć, 11 st.
Dražić 1803.
Gojković 1702-X. 1950. 4 kć, 11 st.
Kuko vić 1702.
Lemaić 1849.
Matić 1740-1764.
Nikolić 1740.
Novković 1740-1773.
Radišić (Radešić) 1740-X. 1950. 2 st.
Radivojević 1740-1764.
Ral(j)etić 1740-X.
Vuk(a)manović 1702-X. 1950. 2 st.
Vukmirović 1758-1764.
1
Buturac Josip, Požeški isusovci i kutjevačko vlastelinstvo 1698-1773, Zagreb
1942. str. 40.

411
Noviji doseljenici 1850-1950.
Brkić 1880.
Ćuže 1920. iz Hercegovine odn. Amerike.
Dobrotka 1920. iz Slovačke.
Kiptal 1910. iz Slovačke (Kiptava).
Kotijan 1925-1950. Dos. iz Slovačke i vratio se.
Kovaček 1916. iz Lipovljana.
Njemčević 1910. iz Jakšića priz.
Poznić 1935. iz Našičkoga Graca.
Šerić 1890. iz Pribuda kod Šibenika. Ods.
Vido 1910. iz Slovačke (Mala Čauša kod Hrenovca).
Ziman 1907-1957. Dos. iz Slovačke i vratio se.

.- Ime sela Ćošinci nastalo je vjerojatno tek za turskoga vladanja. Prvi su od starijih
doseljenika došli Srbi iz Bosne, a kasnije tokom X V I I I . st. i u prvoj pol. XIX. st.
Srbi iz drugih krajeva. Noviji su doseljenici ponajviše Hrvati i Slovaci.
1950. ima potomaka starijih doseljenika 34, a novijih 102 ili 75°/o od ukupnog
stanovništva.
Broj kuća: 1702. 7, 1740. 16, 1773. 9, 1866. 9, 1950. 38.
Broj stan.: 1866. 71, 1900. 88, 1931. 151, 1950. 136.

90. AŠIKOVCI

Prastanovnici x-1702.
Benić 1702-1803.
Cerjanin (Cerjanac) 1702-1803.
Filić 1702. 2 kć.
Grgić 1702.
Jakob ović (Jaković, Jakovčić, Jakovljević) 1702—X. 1950. 2 kć, 7 st.
Jurić (Đurić) 1702-1849. 1760. 3 kć, 27 st.
Marković 1702-X. 1950. 6 st.
Stojčević 1702-1740.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Banjalučanin 1740.
Bošnjak 1740-X. 1760. 4 kć, 45 st. 1950. 13 kć, 50 st.
Brozović 1758-1773. 1760. 8 st.
Bunjevac 1740.
Delić 1740-1849. 1760. 14 st.
Dražetić 1740-1785. 1760. 7 st.
Gračanin 1740-1785. Dos. iz Graca. 1760. 4 st.
Ivanović 1740-1849. 1760. 10 st.
Kalajković 1849.
Kmetić 1740.
Kovač 1740.
Kuner 1849.
Marjanović 1740.
Martinović 1740-1849. 1760. 10 st.
Matijašević (Matijević) 1740-1785. 1760. 11 st.
Papaz(ović) 1740-1785. 1760. 8 st.
Pavlović 1740-1764.
Porezović 1740-1751.
Starčević 1740-1773. 1760. 2 kć, 12 st.
Vilić 1740-1751.
Vlah 1702.

412
Noviji doseljenici 1850-1950.
Abramović 1880.
Andaković 1930. iz Graca.
Andrović 1940.
Anić 1947. iz Buka odn. iz Like.
Babić 1945. iz Like.
Bek 1880. iz Poreča.
Bence 1900. iz Giglenika, priz.
Bencek 1890.
Benčina 1947. iz Šapne.
Ereš 1946-1950. Dos. iz Ciglenika, ods. u Bekteže.
Francuz 1900. iz Đragalića mlinar.
Greganić 1946. iz Like.
Grgurević 1929. iz Sesveta.
Hingelbaum 1878.
Katić 1919. iz Šumanovaca.
Mandić 1878.
Marman 1880. iz Poreča.
Miler 1937. iz Požeških Mihaljevaca.
Sandukčić 1893.
Srebrenović 1938-1953. iz Pleternice.
Stazić 1946. Ods. u Ivanovce.
Suhanj 1944. iz Sesveta odn. iz Slovačke.
Šebalj 1900. iz Like. Ods. u Novu Kapelu.
Šimić 1890. iz Maloga Bilča.
Štetić 1878. iz Frkljevaca.
Štimac 1893. iz Gorskoga kotara.
Tomaić 1946.
Veber 1850. iz Kule.
Vlahović 1946. dos. iz Latinovaca, ods. u Pleternicu.
Vukelić 1945. iz Like.

Ašikovci ili Aš(i)kovići zapisani su prvi put u sačuvanim dokumentima istom


1698. Međutim, selo je postojalo i za turskoga vladanja, kada su u njemu živjeli ka­
tolici i muslimani, i jedni i drugi vjerojatno prastanovnici.
1950. ima 13 potomaka prastanovnika^ 50 potomaka starijih doseljenika, 154 no­
vijih ili 73°/o.
Broj kuća: 1730. 19, 1746. 24, 1762. 22, 1780. 19, 1866. 20,1950. 50.
Broj stan.: 1746. 167, 1780. 195, 1866. 108, 1900. 177, 1950. 217.
1760. živi u ponekim kućama 10—14 st., u ostalima 5—9 st.

9 1 . KNEŠĆI

Prastanovnici x-1687.
Za turskoga su vladanja prešli vjerojatno na islam, a iza oslobođenja Slavonije od
Turaka 1687. preselili su u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Berić 1740-1773. 1760. 6 st.
Brblić 1758-X. 1760. 19 st. 1950. 7 kć, 38 st.
Čočić 1740-1803. 1760. 2 kć, 25 st.
Ćurić 1702.
Đurđević 1702.

413
Đuturović (Buturović?) 1758-1764. 5 at.
Fausti 1849.
Gopčević 1773.
Ili (ni) ć 1740-1764.
Ivanović 1702.
Jajić 1740-X. 1760. 2 kć, 30 st. 1950. 4 kć, 19 st.
Jarić 1773.
Jurić 1740-1849. 1760. i 1849. 11 st!
Knežančan 1698.
Kovač 1702-1740.
Kovačević 1702.
Marukić 1849-X. 1950. 4 kć, 13 st.
Mutapčić (Mutapšić) 1740-1773. 1760. 14 st.
Račić 1773.
Trosto 1740.
Živković 1702-1940. 1760. 2 kć 26 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Amić (Anić) 1887.
Bajt 1902. iz Ravne Gore.
Barbaric 1940.
Butija 1930. iz Slovenije.
Čičković 1929. iz Djedine Rike.
Erjavec 1906. iz Ravne Gore.
Kajić 1928-1941. iz Bosne (Livno).
Katić 1889. iz Šumanovaca.
Konjafik 1939. iz Halenkova CSR.
Mirković 1937.
Rački 1902. iz Ravne Gore.
Ribičić 1898. iz Maloga Biča.

Nema sigurnih podataka o selu Knežcima u predtursko doba. 1471. spominje se


neka utvrda »Knesyeivcz« (Kneževci), koja se možda odnosi na Knešce.* Za turskoga
vladanja živjeli su ovdje muslimani, vjerojatno islamizirani prastanovnici Hrvati ka­
tolici. Kad su oni 1687. iselili u Bosnu, došli su na njihovo mjesto Hrvati katolici iz
nekoga udaljenijega kraja.
1950. ima 70 potomaka starijih doseljenika, a 101 noviji doseljenik odn. 59°/o od
ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1730-1780. 13 kć, 1803. 6, 1849. 9, 1950. 39 kć.
Broj stan.: 1746. 150, 1760. 142, 1769. 110, 1780. 102, 1802. 73, 1849. 93, 1900. 135,
1931. 182, 1950. 171.
1760. ima u 2 kć po 22 st., u pojedinim kućama ima po 14, 18, 19, a u 8 kć 3-8 st.

92. LAKUŠIJE

Prastanovnici x-1702.
Cukleković 1697.
Damjanović 1702-1773. 1760. 5 st.
Grgurić (Grgulić) 1702-1803. 1760. 7 st.
Jazavac (Jazavčević) 1702-1764. 1760. 5 st.
Kopunić 1702-X. 1760. 12 st., 1950. 1 st. 1849. 2 kć.
2
Ondje, str. 35.

414
Krstetić 1702.
Matić 1702-1773. 1760. 9 st.
Peričić 1702.
Prinagić 1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Blažević 1758-1849.
Butković 1849.
Čengić 1849-X. 1950. 7 st.
Hrgović 1758-1803.
Ivanković 1803-1849.
Janković 1803.
Martić 1849-X. 1950. 3 st.
Matijančević 1735.
Matijević 1740.
MutapČić (Mutafčić) 1740-1773. 1760. 5 st.
Pa(j)ić 1758-X. 1760. 6 st. 1803-1849. 2 kć. 1950. 7 kć, 26 st.
Poričanac (Porečanac, Poličanac) 1740-1773. 1760. 5 st.
Pridragović (Pređragović) 1740-1849. 1760. 2 kć, 12 st.
StarČević 1779-X. 1950. 5 kć, 27 st.
Šajnović 1756-1773. 1760. 9 st.
Tomašević 1740-1803.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Anić 1880.
Bošnjak I. 1948. iz Komušine; II. iz Ašikovaca
Božić 1899. iz Gorskog kotara.
Bunjevac 1884. iz Madžarske.
Ćurčić 1949. iz Novoselaca.
Čačić 1879.
Giljušić 1894.
Grgić 1946. od) Pleternice.
Gruber 1950. iz Granja zet.
Ivošević 1950. iz Like.
Josipović 1930. iz Djedine Rike.
Jurjević 1900.
Kotrla 1919.
Nemešković 1880.
Sokolić 1880. Odg. u Jakšiće.
Šotola iz Kraljičine Gore u Češkoj 1890.
Vidmar 1900.
Živković 1925. iz Granja.

Ovo naselje u srednjem vijeku pripada Kutjevačkoj opatiji (1470, 1478). Za tur­
skoga vladanja živjeli su ovdje Hrvati katolici. Tada je nastalo i ime sela — Lakusije,
vcdjada od njegova turskog vlastelina ili spahije Alage.
1950. ima tu tek jedan potomak prastanovnika. Od starijih doseljenika žive 63 po­
tomka, a od novijih — 108 ili 63°!o od ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1730. 17, 1760. 15, 1780. 12, 1849. 10, 1950. 43.
Broj stan.: 1746. 90, 1760. 104, 1780. 119, 1802. 57, 1849. 60, 1900. 112, 1931. 180,
1950. 172.
1760. živi u 7 kć 7-12 st., u 7 kć 4-6 st. 1849. boravi u 3 kć 7-13 st., u 7 kć 4-5 st.

415
93. TRAPARI

Prastanovnici x-1687.
Za turskoga vladanja prešli su na islam, a 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Andrić 1702.
Antunović 1758-1773.
Berisavljević 1702.
Dražetić 1702.
Gojković 1740.
Grbić 1758-1803.
Ilić 1702.
Ivanović 1740-X. 1760. 19 st. 1950. 4 st.
Jablanović 1702.
Janković 1702.
Jakovljević (Jakovčić) 1702-1740.
Jovanović 1773.
K r p a n 1849.
Kukavičić 1758-1764.
Ljetinić 1773-1803.
Maletić 1740.
Matijević 1740-1803.
Mihaljević (Mihajlović) 1803-1849,
Milosavljević 1740-X. 1950. 3 st.
Milutinović 1758-1773.
Mirković 1740-1803.
Ostojić 1702-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Pavlović 1773-1849.
Pejašinović 1758-1764.
Radivojev 1702.
Rakić 1740-1764.

Noviji stanovnici 1850-1950.


Adžić 1950. iz Lukova (Sv. Juraj kod Senja).
Ambroz 1930-1956. iz Graca.
Bera 1930. iz Bosne.
Cmarko 1908. iz Sebedraža u Slovačkoj.
Hajduk (Hajduch) 1905. iz Sebedraža.
Jamuljak 1907. iz Čepina odn. Slovačke.
Janjić 1904. iz Bučja.
Mjertan 1906. iz Sebedraža.
Nezirović 1901. iz Bosne.
Novine 1907. iz Ravne Gore.
Strišković 1910. iz Podravine.
Subotić 1880.
Svitok 1905. iz Slovačke.
Šafar 1930. iz Gorskog kotara. Ods.
Varak 1900. iz Češke. Ods.
Vojvodić 1880. iz Slatine.
Ziman 1910. iz Sebedraža.
Zlaman 1907. iz Jakšića odn. Češke.

416
Za ime Trapari u predtursko doba ne znamo. To je ime nastalo zacijelo istom za
turskoga vladanja. Prastanovnici su tada vjerojatno prešli na islam, a nakon oslobo­
đenja Požeštine od Turaka 1687. otišli su u Bosnu. Nekoliko godina kasnije, 1697.
doselili su ovamo iz Bosne Hrvati katolici i pravoslavni Srbi. Od tih najstarijih
doseljenika većina je obitelji brzo nestala, a samo se jedna održala do danas.
Potomaka starijih doseljenika ima 1950. 13, a novijih - 156 ili 91°lo od ukupnoga
stanovništva, što znaci, da su stariji doseljenici, i Hrvati i Srbi, ponajviše izumrli, i
ako se selo nalazi u lijepom, bogatom i zdravom kraju.
Broj kuća: 1760. 16, 1773. 10, 1849. 7, 1950. 41.
Broj stan.: 1849. 52, 1866. 57, 1900. 100, 1931. 153, 1950. 169.
1760. u 3 kuće živi 13-19 čeljadi, u drugima manje, a 1849. u jednoj samo stanuje
18 čeljadi, a u ostalima 2-10 st.

94. JAKSICKI NOVOSELCI

Stariji doseljenici 1697-1850.


A) Prije 1702.:
Andrić 1702-1740.
Đur(đ)ić 1702-1760. 1760. 10 st.
Kostadinović 1702-1740.
Mihalović 1702.
Milinović 1702.
Trehić 1702.

B) Od 1702-1850.
Antunović 1740.
Bošnjak 1758-1764.
Ćurčić (Čarčević, Čaričić) 1758-X. 1950. 7 kć, 29 st.
Franjić 1740.
Hrmić (Ernić) 1849-X. 1950. 1 st.
Ilić 1849-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Ivanović 1773-1948.
Jovanović 1758-1864.
Kasović 1740.
Marić 1758-1764.
Matošević 1803-1849.
Medić 1849.
Mihaljević 1735-X. 1760. 13 st. 1950. 5 kć, 18 st.
Milaković 1740-1773.
Nekić 1849-X. 1950. 2 kć, 7 st. Dos iz Obrovca u Dalmaciji.
Ostojić 1735-1740.
Peić 1758-1803. 1760. 7 st.
Radojč(ev)ić 1740-1849.
Starac 1740.
Subotić 1758-1764.
Vujnović 1735-1740.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bajić 1880.
Bobek 1905. iz Slovačke.
Cmarko 1906. iz Slovačke.
Čavajda 1895. iz Slovačke.
Devčić 1891. iz Like.
Dražetić 1904. iz Graca.

2 7 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 417


Drljača 1880. iz Bosne.
Giljušić 1920. iz Lakušija.
Grus 1921. iz ČSR. Ođs.
Janjić 1880. iz Bučja.
Kralj 1911. iz Češke.
Mah 1899. iz Vizovica u Moravskoj.
PenjeŠka 1933. iz Rajsavca odn. Slovačke.
Poletto 1945. iz Požege odn. Italije.
P r p i ć 1931. iz Prizne kod Senja.
Renić 1946. iz Hercegovine.
Samardžić 1899. iz Krasna u Lici.
Svitok 1900. iz Slovačke.
Šafar 1922. priz.
Tor(o)manović 1899.

Novoselci, kako samo ime kaže, jest selo, koje je u novije vrijeme, tj. poslije
drugih sela, naseljeno. Kada je to zapravo bilo, ne znamo, ali je sigurno, da selo
postoji u doba turskoga vladanja. Izvještaji se ne slažu, kad govore o tome, tko je tu
živio u doba turskoga vladanja. Prema podacima u bečkom komorskom arhivu sta­
novali su ovdje Srbi, a prema izvještaju, koji se čuva u Državnom arhivu u Zagrebu
- muslimani. Nakon oslobođenja Požeštine od Turaka borave u selu Hrvati i Srbi.
1950. ima 63 potomka starijih doseljenika i 150 novijih doseljenika ili 74°h od
ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1760. 13, 1849. 9, 1950. 51.
Broj stan.: 1849. 53, 1900. 129, 1931. 188, 1950. 213.
1849. živi u 6 kuća 1-6 čeljadi, a u 2 kć po 7-13 čeljadi. Od 53 st. samo je 15
sposobno za rad tj. u dobi od 18-60 godina.

95. JAKŠICKI CEROVAC

Prastanovnici x—1687.
Prešli su na islam, vjerojatno, a 1687., nakon pada turske vlasti, odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697—1850.


Baničić 1698-1870. 1760. 2 kć, 31 st.
Blažević 1702-1748. 2 kć.
Bošnjak (Bosanac) 1694-1702.
Buladžić 1740.
Cvetić 1698.
Franić 1697-1849. 2 kć.
Franjetić 1760-X, 1950. 5 kć, 23 st.
Filipić 1702 .
GaŠparović 1748-X. 1760. 2 kć, 19 st. 1803. 4 kć. 1950. 5 kć, 23 st.
Grgačinović 1849.
Ilijanić (Ilić) 1694-1698.
Jurić 1740.
Juričić 1740.
Jurković 1698-1740.
Katić 1849.
Kovač 1735-1764,
Kovačević 1694-1849.

418
Lončar 1803.
L(j)etinić (Letenić) 1740-X. 1760. 24 st. 1950. 5 kć, 18 st.
Marinović 1760-1764. 1760. 13 st.
Marjanović 1702-1803. 1760. 6 st.
Matić 1702.
Matijević 1740-X. 1760. 18 st. 1950. 5 kć, 22 st.
Mihalović 1702.
Pavlović (Paulić) 1698-X. 1702. 2 kć. 1760. 19 st. 1950. 8 kć, 34 st.
Preradović (Prejadović) 1702.
Salamun(ović) 1699-1740.
Stiparević 1702.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Abramović 1910. iz Španovice odn. Gorskog kotara.
Adžić 1902. zet kod Marica.
Banić 1946. iz Krasna u Lici.
Ben 1935. iz Sulkovaca odn. Češke.
Đostal 1920. iz Pavlovice (Pferov, Moravska) zet kod Abramovića.
Hlevišan 1895. iz Češke, na posjedu Bančića.
Ivanović 1888. iz Trapara.
Jaroš 1927. iz Rajsavca odn. Češke.
Kopecki 1919. iz Halenkova u Moravskoj.
Marić 1876. iz Venja.
Martišek 1890. iz Siska odn. Ukrajine.
Matić 1940. iz Hercegovine.
Medješ 1946. iz Madžarske. Ods.
Minarek 1900. iz Češke. Ods. u Grabarje.
Mravak 1900. iz Lakušija odin. ČSR.
Novine 1933. iz Ravne Gore.
Paić 1870. iz Like.
Pavlović 1940. iz Hercegovine.
Petranović 1940. iz Donjega Kosinja u Lici.
Petrović I. 1941. iz Emovaca, II. iz Poljanske.
Poje(r) 1906. iz Gorskog kotara.
Prpić 1893. iz Gorskog kotara.
Raić 1940. iz Donjega Krasna.
Svetlečić 1948. iz Španovice. Ods. u Jakšiće.
Svitok 1925. iz Cigela u Slovačkoj.
Šolić 1900. iz Mihaljevaca.
Treger 1922. iz Kaptola.
Udženija 1948,. iz Čapljine u Hercegovini.
Vlahov 1934. iz Stražemana odn. iz Zlarina u Dalmaciji.

Selo je sigurno postojalo za turskoga vladanja sa svojim muslimanskim stanov­


ništvom. U sačuvanim dokumentima spominje se prvi put tek 1698. Oko te godine
počeli su naseljavati novi stanovnici Hrvati katolici.
1950. ima 120 potomaka starijih doseljenika, novijih doseljenika 221 ili 65°/o od
ukupnoga stanovništva.
Broj kuća: 1730. 21, 1746. 14, 1760. 15, 1780. 16, 1866. 16, 1950. 78.
Broj stan.: 1746. 187, 1760. 195, 1780. 206, 1802. 195, 1849. 184, 1900. 197, 1931.
291, 1950. 341.
1760. ima u pojedinim kućama po 31, 24, 19, 16 st., u dvije kuće po 18, 13 st., u
4 kć, po 1-6 st., 1849. u 5 kuća 19-30, u 4 kć, 2-5 st. Tada u selu ima 42 čeljadi
sposobnih za posao.

419
96. GRANJE

Prastanovnici x-1687.

Hrvati katolici koji su za turskoga vladanja vjerojatno prešli na islam, a 1687.


iselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Bartolović 1702-1740.
Blažević 1758-1803.
Bošnjak 1702. 2 kć.
Đragojlović (Dragilović, Dragoljević) 1740-X. 1950. 8 kć, 30 st.
Erakovic 1702.
Franić 1849.
Grubišić (Grubešić, Grubac) 1740-X. 1950. 10 kć, 46 st.
Gruić 1723-1740.
Jurić 1740-1773. 1760. 3 kć, 18 st.
Knežević 1702.
Mihajlović (Mihaljević) 1740-1764.
Milojević 1740-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Milosevic 1758-1764.
Pavlović 1702-1735.
Prerađović 1773. Dos. iz Cerovca.
Pripuzović 1758-1764.
Radanović 1702.
Ranisavljević 1702.
Ratkovčanin 1758-1764. Dos. iz Ratkovice.
Stepanović 174Q.
Štimac 1849.
Točković 1773-1849.
Todorović 1758-1773.
Vragović 1740.
Vukosavljević 1702.
Živković 1702-1890. Naslj. Šimić.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bal jak, Egeduš(ić) 1910. zet, Jovanović 1890, Kovačić, Lemaić 1900., Luheni 1900.,
Majstorović, Marincel, Milovuković, Mustanić, Stanković, Subotić, Šimić 1890., Vuk-
manović, Živanović.

Selo je zacijelo postojalo i u srednjem vijeku, ali iz toga vremena nema o njemu
podataka. Za turskoga, vladanja žive ovdje muslimani, a to su vjerojatno islamizirani
Hrvati katolici.. Oni su 1687. preselili u Bosnu, odakle su 1697. doselili novi stanov­
nici: Srbi i Hrvati.
1950. ima 87 potomaka starijih doseljenika ili 49*h, a 95 ili 52*/o novijih dose­
ljenika.
Broj kuća: 1702. 9, 1740. U, 1773. 8, 1866. 11, 1950. 46.
Broj stan.: 1849. 75, 1866. 65, 1900. 143, 1931. 162, 1950. 182.
1849. od 75 st. samo je 22 doraslo za posao, U 2 kuće ima tada 16 st., u ostalim
4-11 čeljadi.

420
97. RAJSAVCI

Prastanovnici x-1690.
Za turske vlade Hrvati katolici; u ratu za oslobođenje Slavonije od Turaka
nestali.

Stariji doseljenici Hrvali 1697-1780.


Bartolović 1702.
Bošnjak(ović) 1740-1803. 1760. 2 kć, 9 st. Naslj. Frank, Skakal, Lukić.
Božić 1758-1760. 4 st.
Bubulić 1740-1760. 5 st.
Ćeslarović 1702.
Damjanović 1740-1760. 4 st.
Galić 1758.
Grgurević 1698-1803. Dos. »od Dervente«. 1760. 16 st.
Grmić 1758-1760. 7 st.
Grubešić 1780-X. 1950. 11 st.
Jako(v)ljević 1740.
Klaić 1758-1803. 1760. 5 st.
Kovačević 1740-1760.
Kreper 1764.
Lisić 1740.
Lončar(ević) 1702-1740.
Marijanović 1702-X. 1950. 6 st.
Matijević 1758-1803. 1760. 2 kć, 7 st.
Mikšić 1702.
Nikolić 1740.
Pavlović 1702-1740.
Rumić 1740.
Sinaljević 1702.
Stipanović 1702.
Terzić (Terzija) 1702-1760. 1760. 4 st.
Žepčanin 1702.

Stariji doseljenici Nijemci 1773-1849.


1773. Schlissel, Peck, Luur, Pćocz, Hobich,
1807. Rauch.
1816. Kiffer-X. 1950. 5 st.
1822. Hip-X. 1950. 3 st.
1841. Peer.
Steig, Kirick.

Noviji doseljenici 1849-1950.


Benić 1944. iz Like.
Blašković 1945. iz Laza.
Bobok 1912. iz Slovačke.
Čilijak 1880. iz Slovačke.
Frank 1878.
Gerstman 1850.
Glavaš 1920. iz Istre.
Grčić 1878. iz Jakšića.
Gučić 1849.

421
Halmovski 1928. iz Češke.
Hamata 1945. iz Hrnjevca.
Hruška 1928. iz Bjelišavaca.
Jaroš 1890. iz Austrije.
Jon 1922. iz Godinjaka odn. Češke.
Krešić 1944. iz Hercegovine.
Lošek (Glošek) iz Alaginaca.
Lukić 1890. iz Austrije.
Madaj 1928. iz Slovačke.
Marjanović 1944. iz Hercegovine.
Migač 1905. iz Varaždina.
Miletić 1944. iz Like.
Miškulin 1947. iz Primorja.
Mozola 1920. iz Češke.
Novine 1870. iz Ravne Gore.
Obradović 1944. iz Hercegovine.
Pavković 1944. iz Like.
Pavlešić 1945. iz Like.
Petranović 1947. iz Like.
Petrira 1938.
Raguš 1944. iz Hercegovine.
Repecki ods. u Radnovac.
Romštajn 1892. iz Poreča.
Seđlaček 1930.
Žajer 1895. iz Požege.
Sarhezi (Šarkežv) 1944. iz Našica.
Šiholc 1938. iz Tominovaca zet.
Škoda 1887. iz Češke.
Šulc 1870. iz Jakšića.
Tomaić 1947. iz Primorja.
Triska 1922. iz Godinjaka odn. ČSR.
Trunda 1922. iz Godinjaka odn. ČSR.
Turković 1944. iz Like.
Uldrija 1885.
Vranić 1849.
Zloman 1886. iz Jakšića.

Prema izvještaju Bečke carske komore od 1702., koji je objavio Smičiklas, ovdje bi
za turskoga vladanja stanovali muslimani. Međutim, vjerojatniji je komorski iz­
vještaj, čuvan kod Državnog arhiva u Zagrebu, prema kojemu u ovom selu pod
3
turskom vlasti žive Hrvati katolici. Oni su zacijelo nestali u posljednjim turskim
borbama 1687-1691. Oko 1697. naseljuju selo novi stanovnici, po svoj prilici, iz
Bosne. To hrvatsko stanovništvo već u sredini XVIII stolj. slabi, seli i izumire, pa
zato u Rajsavce dolaze Nijemci: 1764. obitelj Kreper, 1773. pet njem. obitelji, u
prvoj pol. XIX stolj. još nekoliko.
1950. ima 19 ili 6°/o potomaka starijih doseljenika, 350 ili 94°h novijih doseljenika.
Noviji su doseljenici nekada bili većinom Česi i Nijemci, a danas su Hrvati.
Broj kuća: 1702. 11, 1730. 13, 1760. 13, 1780. 20, 1866. 15, 1950. 71.
Broj stan.: 1746. 67, 1760. 66, 1780. 97, 1802. 40, 1832. 34, 1866. 70, 1900. 163,
1931. 294, 1950. 368.
1760. u pojedinoj kući ima 3-5 st., a samo u jednoj 7, i u još jednoj 11 čeljadi.
Ovo dokazuje premaleni broj rođenih već u sredini XV{III. stolj.

8
DAZ Urb. et Consc. 140 n. 20.

422
98. ŠUMANOVCI

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici, vjerojatno prešli na islam te 1687. iselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


A)
1698. Dragojević, Pavlović.
1699. Berlak, Bošnjak - 1740. 3 kć.
1702. Andrić, Grubišić, Stipanović, Vidović, Vojnović.

B)
Bartolović 1740-X. 1760. 15 st., 1950. 4 kć, 15 st.
Blažević 1773-X. 1950. 5 kć, 19 st.
Đuričić (Juričić) 1740-X. 1760. 11 st. 1950. 5 kć, 19 st.
Katić 1740-X. 1760. 14 st. 1950. 12 kć, 44 st.
Kovač 1740.
Lovrić 1740-X. 1760. 12 st., 1950. 4 st.
Lukačević 1740-X. 1760. 11 st. 1950. 3 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Asenbrener 1891. iz Sušica kod Ravne Gore.
Baričevac 1890. iz Mrkoplja.
Friš 1900. iz Zlina u Moravskoj.
Galeta 1910. iz Velikog Lukova kod Holešova u Moravskoj.
Hlevištajn 1900. iz Češke.
Hruška 1926. iz Bjeliševaca odn. ČSR.
Kotrla 1900. iz Tominovaca odn. ČSR.
Majetić 1891. iz Donjega Kosinja u Lici.
Majnarić 1919. iz D. Kosinja. Ods. u Ramanovce.
Onderka 1908. iz Češke.
Peričić Ods.
Perše 1895. iz Gor. Kotora.
Poje 1906. iz Ravne Gore.

Nakon oslobođenja Slavonije od Turaka naselili su ovo selo novi stanovnici,


Hrvati i Srbi, koji su doskora izumrli i nestali, osim roda Bošnjak, koji se držao
četrdesetak godina. U sredini XVIII. stolj. dolaze nove hrvatske obitelji, od kojih su
se neke održale do danas.
1950. ima potomaka starijih doseljenika 101, novijih doseljenika 70 ili 42PU od
ukupnoga stanovništva, što je neobično za ovaj kraj, u kojem općenito noviji dose­
ljenici brojem znatno nadmašuju potomke starijih doseljenika!
Broj kuća: 1730. 13. 1746. i 1760. 5, 1762. i 1780. 6, 1866. 12, 1950. 47.
Broj stan.: 1746. 67, 1760. 63, 1780. 68, 1802. Ili, 1866. 146, 1900. 195, 1931. 213,
1950. 171.
1760. živi u pojedinoj kući 11—15 st.

99. GRABARJE

Prastanovnici x-1687.
Za turskoga vladanja prešli su vjerojatno na islam, a nakon pada turske vlasti
1687. preselili u Bosnu.
423
Stariji doseljenici 1690-1850
Abibović (Abigović, Alilović) 1758-X. 1760. 6 st. 1950. 8 st.
Abramović 1698-1702.
Amidžlić 1702.
Ančić (Andžić) (Adžić) 1702-X. 1760. 8 st. 1950. 2 kć, 10 st.
Andrić 1698.
Anđrijević 1740.
Antunović 1758-1764.
Banetić 1803.
Bartolović 1698-1702.
Bertolović 1702.
Bilišinović 1702.
Bilokapić (Bjelokapić, ili Marković, Dupanovi) 1698-X. 1760. 6, 1950. 7 st.
Blažević 1849.
Bošnjak 1697-1702.
Božić 1697-1702.
Čilak 1702.
Delić (»Delinovi«) 1849.
Dragičević 1702-1920. 1760. 20 st. Nadimak »Tekelina«.
Filipović 1702-1927. Naslj. Kalafadžić.
Franjić 1735-1740.
Gložić 1735-1773. 1760. 10 st.
Grgić 1698-X. 1760. 16 st. 1950. 5 st. Nadimak »Ivančevi«.
(H)erpačić 1760. 4 st.
Ilić 1758-1849.
Ivanešević (Ivanović) 1698—1740.
Jakobović (Jakovljević) 1698-X. 1760. 4 kć, 44 st. 1950. 7 st.
Jozić 1698-1764. 1760. 4 st.
Jurić (Juričević) 1698-1929.
(Kara-) Matić 1 7 0 2 - 1 9 4 . . 1760. 12 st.
Kasap 1735-1740.
Kel 1849.
Klarić 1740.
Kovačević 1702-1740.
Kramarić 1758-1764.
Kundakčić 1803-X. 1950. 51 st.
Lovričević (Lovrenović) 1697-1743.
Lučić 1702-1773. 1760. 4 st.
Ljubičić 1740-X. 1760. 9 st. 1950. 7 kć, 26 st. Nadimak >Terzini«.
Madžar(ević) 1735-1764.
Marinović 1735-1913. 1760. 11 st. Nadimak »Antunčevi«.
Marjanović 1692-1803.
Marković 1698-1764. 1760. 2 kć, 7 st.
Martinović 1760. 5 st.
Matić 1698-1773. 1760. 3 kć, 29 st.
Matičević 1773.
Matijević 1698-X. 1950. 23 st.
M(i)Iadinović 1 6 9 7 - 1 9 4 . . 1760. 4 kć, 36 et.
Nikolić (Nikolčević) 1740-1764. 1760. 4 st.
Ovčarević 1773.
Pavlović 1697-1740.
Pečujac 1740-X. 1760. i 1950. 3 st! Nadimak »Budžuk«.
Petrović 1702-1735.
Pokrajac (Pokrajčević) 1702-X. 1760. 16 st. 1950. 23 st.
Pranić 1702.
Pravda 1702.
Pripuzović 1702.
Ratković 1698.

424
Saro(vić) 1698-1740.
Stančević 1702.
Stojčević 1697-X. 1760. 2 kć, 20 st. 1950. 2 kć, 7 st.
Šarić 1773-X. 1950. 6 st.
Šimić 1697-X.
Šimunović 1735-1740.
Šogorević (Švogarović) 1740-1803.
Šuc 1803. kolar.
Tomić 1697-1849. 1760. 2 kć, 18 st.
Topalović (Topović) 1758-1764.
Trnokop(ović) 1694-X. 1760. 17 st., 1950. 22 st.
Vagner 1849-1910.
Vidaković 1702-1735.
Vitković (Vitkovac) 1743-1849.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Balukčić 1947. iz Pleternice priz., ods u Bekteže.
Baričević 1900. iz Dalmacije.
Belanj 1900. iz Slovačke.
Bošnjak 1890. priz. kod Tomljenovića.
Brener 1890. iz Austrije.
Cipola 1935. iz Slovačke.
Čampiš 1900. iz Slovačke. Vratio se.
Čavec 19.20. iz Sjever. Zap. Hrvatske priz. kod Pokrajca.
Čeh 1900. iz Moravske.
Černošek 1905. iz Moravske.
Dostal 1900. iz Moravske.
Drda 1930. iz Bjeliševca odn. ČSR.
Đurina 1900. iz Moravske.
Ergović 1925. iz Matičevca.
Fenrih 1900-1952. iz Sudeta u Češkoj.
Fišer 1910. iz Moravske.
Fisler 1910. iz Pazove.
Franjić 1920. iz Zarilaca priz.
Gašparović 1910- iz Slovačke.
Gatjal 1900. iz Moravske.
Grandić 1897. iz Ugarske (županija Vac).
Grgošević 1900. iz Blacka. Izumro.
Hrdi 1920. iz Slovačke.
Jaković 1880. iz Bosne.
Javora 1910. iz Moravske.
Kalafad'žić 1900. iz Podravine.
Kalajković 1946. iž Knle. Ods.
Katić 1926. iz Šumanovaca priz.
Kolar 1938. iz Slovačke.
Kubeša 1890. iz Slovačke.
Laslo 1946. iz Poljanske.
Lazić 1910. iz Pož. Koprivnice.
Letoja 1900. iz Mrkoplja.
Lujf 1910. iz češke.
Lukić 1890. iz Rajsavca.
Marić 1920. iz Sesveta priz.
Matijanić 1905. iz Orahovice.
MeBJar (Masjar) 1900. iz Slovačke.
Miketa 1900. iz Češke.
Mil 1900. iz Austrije.
Milosavljević 1920. iz Laza.

425
Mjerdan 1900. iz Slovačke.
Murar 1920. iz Slovačke stolar.
Obradović 1944. iz Hercegovine. Ods.
Odobašić 1910. iz Zagrada, priz. kod Jakovića.
Odžić 1880.
Pastierik 1932. iz Lakušija odu. iz Slovačke.
Pavlik 1910. iz Slovačke.
Petrička 1900. iz Slovačke.
Piš 1900. iz Slovačke. Izumro.
Rajndl 1900. iz Željezne županije u Ugarskoj.
Rek 1900. iz Moravske.
Ribičić 1900. iz M. Bilča priz.
Sokolar 1940. iz Zarilca priz. kovač.
Svoboda 1895. iz Štype Moravska.
Šlauf 1930. iz Buka priz. kod Šarića.
Stiirmer 1900.
Šubert 1910. priz. kod Lukića.
Stanci 1900. iz Buka odn. Češke.
Tomassini 1910.
Tomljenović 1880. iz Like.
Torlaković 1900. iz Pleternice.
Trčka 1910, iz Buka odn. iz Moravske.
Tržil 1946. iz Zarilca.
Turčan 1910. iz Slovačke.
Vido 1906. iz Slovačke.
Vinklarek 1901. iz Slušovica kod Holešova u Moravskoj.
Zelda 1938. iz Zarilca odn. ČSR priz.

Grabarje je potkraj srednjega vijeka bilo posjed plemića Vrbovskih tj. »od
Vrbove« u Pož. Sesvetama. Spominje se 1400., 1469., 1481., 1489. i 1493.4 U doba
turskoga vladanja prastanovnici su vjerojatno prešli na islam, a kad su Turci iz
Slavonije istjerani, preselili su stari Grabarci nekuda u Bosnu, jer kao muslimani
nisu u ono doba mogli ostati u Požeštini. U prazno selo već su 1690. doselile 4
hrvatske katoličke obitelji, valjada iz bliže okolice, a 1697. došlo je ovamo još
tridesetak hrvatskih katoličkih obitelji iz Bosne. Od tih najstarijih doseljenika jedni su
brzo izumrli i nestali, drugi su se održali kros 100—200 godina, a neki još i danas
žive u selu. Zbog izumiranja starijeg stanovništva doselio je u Grabarje od 1890.
do 1910. velik broj čeških obitelji iz Moravske i slovačkih iz Slovačke (nekoć sjer.
Ugarska).
1950. ima 198 potomaka starijih doseljenika i 555 novijih ili 74%> od ukupnoga
stanovništva.
Broj kuća: 1730. 37, 1760. 47, 1780. 41. 1866. 43, 1950. 181.
Broj stan.: 1746. 415, 1760. 376, 1780. 396, 1802. 346. 1830. 312, 1866. 419, 1900.
521, 1931. 717, 1950. 753.
1760. u jednoj kući ima 15 i 16 st., u 2 kć 17, u 6 kć 11, u 4 kć 10, u ostalima
3-9 čeljadi.

100. ZARILCI

Prastanovnici x-1687.
Za turskoga su gospodstva vjerojatno prihvatili islam, a 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Andrijević 1702.
Augustinović 1735-1764. 1760. 4 st.
Babić 1740-1773. 1760. 3 st.

4
Buturac, Požeški isusovci, k. g., str. 33.

426
Barbirović 1758-1773. 1760. 3 st.
Brnjaković 1702.
Cerjanin 1702. Možda iz Cerovca.
Čačić 1740-1946. Ods. u Pleternicu.
Filip ović 1803.
Fran(j)ić 1740-X. 1760. 5 st. 1950. 3 kć, 9 st.
Franišković 1758-1764. 1760. 2 kć, 9 st.
Gavran 1698.
Horvat 1849.
Ivanović 1702.
Janošević 1702.
Jele(š)čanin (Jelačanin, Jaćanin?) 1702-1849. 1760. 16 st.
Jelić 1740.
Jerković 1697-1702.
Jurić 1758-1913.
Katić 1740.
Kotuzović 1740-X. 1760. 8 št. 1950. 8 kć, 26 st. Nadim. »Gavranovi«.
Kovačević 1699-1764.
Kovačić 1702.
Krijanović 1740-X. 1760. 2 kć, 13 st.
Likaričić (Lekanović) 1740-1764. 1760. 7 st.
Maglaić 1699.
Majstor 1698
Marjanović 1697-1861. 1702. 2 kć, 1760 6 st.
Marković 1702
Martinović 1740.
Matanović 1758-1803. 1760. 3 kć, 18 st.
Matijević 1740.
Matošević 1773-1803.
Nemešković 1849-1880.
Niholjanin 1740-1760. 5 st.
Novaković 1702.
Papračović 1697.
Pavić 1735-1764. 1760. 6 st.
Pavlović 1735-1740.
Petrović 1735-1740.
Pragnić 1735.
Prpić 1773-1880.
Saibl 1849.
Stipanić 1740.
Stoić 1698.
Stojčević 1735-X. 1760. 2 kć, 21 st. 1950. 9 kć, 38 st.
Šarić 1773-1849.
Šimunović 1735-X. 1950. 1 kć, 2 st.
Šuškić 1773-1880.
Tomašević 1740-1773. 1760. 7 st.
Trnokopović 1735-1773. 1760. 2 kć, 15 st.
Vardić (Vargić) 1758-1849. 1760. 6 st.
Vidaković 1735-1909.. 1760. 2 kć, 10 st.
Vuković 1735-1764.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Antunović 1861. zet kod Marjanovića.
Baler (Paler) 1907. iz Budimaca.
Bosanac 1918.
Bošnjak 1942. iz Venja.

427
Čeh 1920. iz ČSR odn. Ćošinaca.
Černošek (Crnošek) 1925. iz Grabarja zet kod Delača.
Čulina 1946. iz Dalmacije. Ods.
Delač 1900. iz Ravne Gore.
Devčić 1899. iz Like.
Ertl 1904. iz Slankamena.
Fijura 1905. iz Hutjenskoga u Moravskoj.
Florian 1950. Izumro.
Freistađski 1922. iz Venja.
Galić 1946. iz Dalmacije.
Gatjal 1930. iz Grabarja odu. Slovačke.
Grbić 1874. iz Like.
Grubišić 1946. iz Sesveta.
Hoh 1940. Ods.
Ivanković 1946. iz Hercegovine.
Janoiy 1899. iz Ciglenika odn. iz Ravne Gore.
Just 1940. Ods u Pož. Lipu.
Kiršig 1891. iz Kule.
Kolar 1900. iz Velike Cause u Slovačkoj.
Marić 1918. iz Trapara.
Marušić 1899. iz Ciglenika.
Matijević 1880.
Milberg 1937. iz Ciglenika.
Novine 1890. iz Ravne Gore.
Past 1906. iz Indije.
Paus 1910. iz Ciglenika.
Pimperel 1899. iz Ugarske (žup. Vac).
Podobnik 1930.
Polak 1899. iz Ravne Gore.
Polanc 1899. iz Vrbovskoga.
Rakar 1922. iz Slovenije (Dolenjsko).
Sokolar 1902. iz Moravske.
Svoboda 1935. iz Grabarja odn. iz Štipe kod Zlina u Moravskoj.
Troha 1899. iz Sušica kod Ravne Gore.
Tržil 1900. iz Moravske.
Zapalac 1940. iz Ruševe.
Zelda 1906. iz Buka odn. iz Louki kod Zlina u Moravskoj.
Zlomislić 1946. iz Rakitna (Hercegovina).

Selo se spomiije 1314., 1464., 1487.5 Prastanovnici katolici Hrvati, vjerojatno pre-
Hi na islam, pa su zato nakon pada turske vlasti u Slavoniji 1687. napustili selo i
otišli u Bosnu. Novi su stanovnici Hrvati katolici počeli seliti ovamo iz Bosne 1697.
Medu novijim doseljenicima prevladavaju Hrvati Gorani i Česi iz Moravske.
1950. ima 88 potomaka starijih doseljenika, a 349 novijih ili 79°lo od ukupnoga
stanovništva.
Broj kuća: 1702. 14, 1730. 19, 1760. 18, 1780. 25, 2849. 18, 1950. 100.
Broj stan.: 1746. 154, 1760. 175, 1780. 238, 1802. 200, 1849. 184, 1900. 223, 1931.
366. 1950. 437.
1760. u pojedinoj kući živi 10, 11, 12, 16 čeljadi, a u ostalim 2-9 čeljadi. 1849. ima
u 2 kuće 19 st., u pojedinim kućama po 12, 13, 16, 17 st., a u 11 kuća ispod 10 st.
Iste godine od 184 st. samo su 43 čeljadeta sposobna za rad tj. od 18-60 god.

8
DAZ NRA 630 n. 16. - Bosendorfer, Crtice 156.

428
U sesvetačkom kraju bilo je 1950. 3612 stan., od toga

34 ili 0 , 3 % potomaka prastanovnika


1037 ili 28,7% potomaka starijih doseljenika
2561 ili 7 1 % potomaka novijih doseljenika.

Ovaj je kraj teško stradao kod osvajanja Požeštine od strane Turaka.


Vjerojatno je, da su prastanovnici Hrvati ponajviše prešli na islam.
Sigurno je, da su u XVII stolj. živjeli muslimani Hrvati u selima: Po­
žeške Sesvete, Knešci, Trapari, Jakšićki Cerovac, Granje, Šumanovci,
Grabarje, Zarilci. Nakon oslobođenja Slavonije od turske vlasti, muslima­
ni su odavde odselili u Bosnu i ostavili prazna sela. Kako je ovaj kraj
drugačije lijep i plodan, uz jakšićki kraj svakako najljepši i najplodniji u
Požeštini, ono malo Hrvata katolika prastanovnika, koji su preživjeli
tursko gospodstvo, održalo se do 1950. u minimalnom broju: u Ašikov-
cima 13, u Lakušiji 1 osoba.
Prvi od starijih doseljenika, koji su zauzeli napuštena muslimanska
sela, bili su starinom iz Bosne, i to Hrvati katolici i Srbi pravoslavni.
Hrvati su donijeli sobom ikavojekavski govor, koji je sve do naših dana
bio značajan za ovaj kraj. Tokom XVIII. st. i u prvoj polovici XIX
stolj. dolazili su ovamo i drugi stariji doseljenici iz Like i drugih hrvat­
skih krajeva, i to pojedinačno' »kap po kap«, pa se zato sve do nedavno
mogao održati govor, ćud i običaj Bošnjaka. U novije je vrijeme izu­
miranje zahvatilo i starije doseljenike, te su oni u većini sela postali
manjina: Sesvete 4 7 % , Ćošinci 2 5 % , Ašikovci 27%, Knešci 4 1 % , La-
kušije 3 7 % , Trapari 9 % , Novoselci 26%, Cerovac 3 5 % , Granje 4 9 % ,
Rajsavci 6%, Grabarje 2 6 % , Zarilac 2 1 % . Stariji su doseljenici zadržali
većinu jedino u Šumanovcima, i to 5 8 % .
Prema tome, u svim selima ovoga kraja, osim u jednome, većinu
imaju noviji doseljenici. To su ponajviše obitelji slovačkog i češkog
podrijetla (iz Moravske). Selile su ovamo uglavnom između 1890. i
1914. Kako su došle u velikoj množini i u kratkom vremenskom raz­
maku, dale su za neko vrijeme obilježje ovome kraju. Češki i slovački
jezik, pjesma i igra imali su tako dominantni položaj, da su i stariji do­
seljenici Hrvati razumjeli češki jezik. Pa ipak se stanje izmjenilo iza g.
1918. Česi i Slovaci više ne sele, ali dolaze novi doseljenici Hrvati. Ut­
jecaj novih doseljenika, susjednih hrvatskih sela, škole i knjige bio je
toliki, te je mlađi češki naraštaj počeo zaboravljati češki jezik i služiti
se samo hrvatskim jezikom. Međutim, Česi su i Slovaci izvršili stanoviti
utjecaj na hrvatski jezik: izmijenili su prije svega tako značajnu,
ugodnu boju glasa Požeštine, odbacili aoriste, glas ć i đ, tako da danas i
mnogi Hrvati u ovom kraju govore: čača, džak, Džuro itd. Ikavojekav­
ski govor pomalo nestaje, te se pod utjecajem škole i knjige sve više
čuje jekavica.

429
JAKŠIĆKI KRAJ

101. JAKSIĆI

Prastanovnici x-1690.
Blašković (Blažević) 1690-1728.
Dugački 1702.
Hego 1702.
Kalavčić 1702.
Klemen 1702.
Kolesar(ić) (Kolarović) 1690-X. 1760. 10 st. 1950. 2 kć, 9 st.
Kovačević 1698-X. 1760. 18 st. 1950. 5 kć, 16 st.
Kovačić 1690-X. 1950. 4 kć, 24 st.
Lovrić 1690-1773.
Marjanović 1690-1784. 1760. 20 st.
Marković 1690-X. 1760. 17 st. 1950. 5 kć, 18 st.
Martinović 1690-1760. 19 st.
Matanković 1702.
Petrić (Petričević) 1690-1760. 4 st.
Pristojnik (Pristojak) 1690-1724.
Starčević 1690-1702.
Vuković 1690-X. 1760. 6 st. 1950. 4 kć, 9 st.

Stariji doseljenici 17. st.-1850.


Adamović 1705.
Adžić 1756-X. 1950. 3 kć, 10 st.
Andrić (Jandrić) 1702-1736.
Aritolović 1705-1867. Ods. u Sesvete. Naslj. Petraček.
Antunović 1756-1768.
Augustinović 1730-1786.
Babić 1705-1862.
Bartolović 1722-1741.
Bašić 1803-1862.
Bećar 1728.
Begović 1701.
Bjelobrković 1720.
Blago (je) vić 1702-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Blaženović 1786.
Bogić (Bogdanić) 1714-1756.
Bohm 1840-1920.
Bojković 1701.
Bošnjak 1705-1862.
Božić 1728-1930.
Cigan 1705-1728.
Cočić (Ćosić) 1705-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Damjančević (Damjanac) 1756-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Damjanović (Damjanac) 1700-1783.
Danilović 1756-X. 1950. 5 st.
Dimitrović 1728.
Dragičević 1728.
Duričić (Đurić) 1701-1762.
Đurinović (Đuranović) 1742-1862.
Ester 1846-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Filipović 1758-1784.
Franić 1702-1881. 1760. 12 st.

430
Gaurić (Gavrić) 1702-1732.
Golub ović 1726.
Grgić 1732.
Hefter 1846.
Hiep 1846.
Horvaćanin 1702-1728.
Ilić 1705-1744.
Ivančević 1702-X. 1950. 4 st.
Ivković 1719.
Janković 1702-1870. 1702. 2 kć.
Jovanović 1756-1758.
Jovičić 1702-1705.
Jozanović (Jozić) 1702-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Jurić 1741-1784.
Jurinović 1746-1750.
Jurišić 1703.
Katičević 1784.
Kilian 1818-1891.
Klarić 1749-X. 1950. 4 st.
Koić 1758.
Kolauz(ović) 1702-1760. 8 st.
Kopljić 1728-1740.
Kovač 1729-1756.
Kozmanović 1803-1829.
Kreić 1696-1788. 1760. 8 st.
Krnić 1756-1758.
Kuprešanin 1728. iz Kupresa.
Lađisavljević 1705-1728.
Lamperger 1788.
Lazić 1702-1728.
Lerman 1830-1846. iz Poreča, ods. u Požegu.
Lohner 1848-1868. iz Mihaljevaca.
Lučić 1801-1846.
Lukačević 1722-1843. Naslj. Pečur.
Lukić 1714-1885.
Majer 1773-1900.
Majstorović 1789-1862.
Makarević 1758-1793.
Marić 1741.
Marinović 1740-1746.
Marjančević 1705-X. 1950. 5 st.
Matanović 1705-1794.
Matić 1702-1724.
Matičević (Matijević) 1702-1828. 1760. 2 kć, 18 st.
Matijančević 1803.
Mihajlović 1756-X. 1950. 2 st.
Mihaijević 1705-1862.
Mihić 1700-1784.
Mikašin(ović) 1694-1829.
Mikić 1803-1846.
Milanovie (Milenović) 1702-1756.
Miličević 1728-1750.
Milojević 1756-X. 1950. 10 st.
Milosavljevie 1756-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Milosevic 1728-1750.
Milovanović 1803.
Mitrovie 1701-1738.
Mlinar 1729.
Mraković 1784-X. 1950. 2 kć, 6 st.

431
Mutapčić 1725.
Njemčević (Nimčević) 1702-X. 1950. 6 kć, 34 st.
Ostojić 1702-1728.
Paim 1702.
Panić 1705-1718.
Patić 1702.
Pavletić 1702-1728.
Pavlović 1758-1803.
Pavoković 1783-1784.
Pečur(ović) 1706-X. 1950. 14 kć, 43 st.
Petrović 1710-1756.
Plavsic 1803-1862.
Pluco 1702.
Popović 1702.
Pripuz 1705.
Prodanović 1741-1862.
P r u n d e r 1829. mlinar.
P u r a n 1756.
Radanović 1702-1728. 1702. 2 kć.
Radić 1756-1789.
Radivojević 1741-1756.
Radosavljević 1741-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Rakitić 1705-1728.
Rodaković 1784.
Savić 1728-X. 1950. 8 st.
Spasojević 1803-X. 1950. 6 st.
Stanić 1705.
Stanisavljević 1705.
Stanivuković 1728-1758.
Stanković 1756-1758.
Stanojević 1741-X. 1950. 11 kć, 43 st.
Starac 1702.
Starčević 1788-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Stojaković 1741.
Stojanović 1702-1728.
Subotić 1741-X. 1950. 6 kć, 37 st.
Svitić 1705.
Šarac 1705.
Schreng 1846.
Štefanac 1779.
Štetić 1821-1878.
Štivić 1722-1814.
Schultz 1846-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Tadić 1803-X. 1950. 7 st.
Teodorović 1756.
Tepić (Tepo) 1721-1835.
Tihomir(ović) 1721-X. 1950. 3 st.
Tomić (Tomašević) 1705-1741.
Tucaković (Tučak, Tučo) 1702-1760. 11 st.
Ušurić 1788.
Vargić 1788.
Vinković 1702-1724.
Vlah 1702.
Vujaković 1702.
Vujčetić 1735-1788.
Zlaparić 1702.
Zvekić 1705-X, 1950. 1 st.
Zvonarić (Zvonarević) 1756-X. 1950. 4 kć, 15 st.

432
.-*.•.•;» Hir

Župski dvor u Pu/uŠkim S


esvetama, negdašnja rezidencija historika Ivana Šve£

^fgfii

»Mejdan«, središte sela u Požeškim Sesvetama


Livade kod sela Rajsavci

Pogled sa Rudine, gdje je bila u srednjem vijeku velika benediktinska opatija


•fcJIlkl

1&&*

Crkva u Požeškim Sesvetama, zvonik iz predturskog doba Ruševine Požeškog Kaptola


£?:Ws*

Novija seljačka kuća, Kutjevo

' ***'*-*£ *•;

"SS-' j
*4 i

^¾*¾¾¾^'"'*,'
A* •*

Dvorište seljačke kuće


Starinska seljačka kuća s trijemom, Sesvete

Starinska seljačka kuća, Sesvete


Staja sa sjenikom u seljačkom dvorištu

»Gumno« ili »arman« u seljačkoj kući, Sesvete


Ivo Čakaiić iz Doljanovaca kod Kaptola, Kuća Ive Čakalića u Doljanovcima
opisivač narodnoga života svojega kraja
Starije žene u Doljanovcima kraj Kaptol
Narodna nošnja u Doljanovcima kraj Kaptola
Noviji doseljenici 1850-1950.
Aleksić 1865. iz Vrbovaca.
Banaj 1876. iz Madžarske kovač.
Barunović 1862.
Base 1877.
Bednaf 1880. iz Češke.
Belan 1931. iz Slovačke.
Benko 1932. iz Slovačke.
Bevanđić 1922. iz Senja.
Bilder 1908.
Bilen 1924. iz Like.
Blažević 1920.
Bregović 1922. iz Vinice.
Brekalo 1943. iz Dalmacije.
Brkić 1870.
Buzadžić.
Cvjetičanin.
Černošek 1937. iz Grabarja.
Ciček 1898.
Cirko 1943.
Davidović.
Đinaški 1919. iz Srbobrana.
Doboš 1928. iz Slovačke.
Dostal 1922. iz Grabarja odn. Češke.
Eiler 1862-1944.
Elbl 1922. iz Amerike.
Enjingi 1944. iz Hrnjevaca.
Faubel 1880. iz Kule.
Fendrih 1941. iz Ramanovaca odn. Češke.
Funduk 1902. iz Tominovaca odn. Like.
Gajdoš 1945. iz Bosne odn. Slovačke.
Građanski 1946. iz Vukovara.
Hanzel 1870-1953.
Heisler 1907. iz Podgorja.
Hepek 1931. iz Grabarja.
Herner 1920. iz Galicije.
Hirschmann 1909. iz Viškovaca odn. Austrije.
Hoborka 1900. iz Buka odn. Češke.
Hruška 1946. iz Rajsavaca.
Hudy 1929. iz Slovačke.
Janček 1931—1944. iz Kuzmice. Ods. u Australiju.
Jerković 1923. iz Primorja.
Jinoh.
Karan. 1936. iz Treštanovaca.
Katić 1880. iz Frkljevaca.
Kavaš 1876. iz Madžarske (Pečuj).
Kifer 1946. iz Treštanovaca odn. Češke.
Kir.
Kiršek 1912. iz Francuske odn. Njemačke.
Kisilka 1869. iz Češke.
Klesinger 1937. iz Tominovaca.
Kmet.
Kocijan 1870. iz Češke.
Kolar 1922. iz Križaneca kod Varaždina.
Komenda 1925. iz Končanice.
Kovačić 1922. iz Vinice.
Kruljac 1894. iz Mrkoplja.
Kuba 1880. iz Moravske.

28 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 433


Kuretić.
Madaj 1929. iz Slovačke.
Malnar 1938. iz Čaglina odn. iz Gorskoga kotara.
Manojlović 1945. iz Škrabutnika.
Maslac 1938. iz Donjega Hrasnog u Hercegovini.
Matijaško 1912. iz Slovačke.
Mikuš 1929. iz Slovačke.
Miroslav 1945. iz Komušine, ods. u Šapnu.
Molnar.
Moravek 1893.
Mutić 1946. iz Laza.
Nemešković 1950. iz Lakušija.
Obst 1890. iz Češke.
Ošbolt 1945. iz Kutjeva.
Panijan 1922. iz Brod-Moravica.
P a r u b e k 1919. iz St. Petrovog sela odn. Češke.
Pavel 1880.
Pavličević 1912. iz Amerike odn. Primorja.
Pazin 1937.. iz Pazina u Hercegovini.
Pecka 1885. iz Pleternice odn. Češke.
Pelan 1885. iz Moravske.
Penjaško iz Slovačke.
Pigl 1900. iz Bačke, gospoštijski radnik.
Pračler 1910. iz Požege odn. Njemačke.
Prihoda 1922. iz Moravske.
Pus 1903. iz Bertelovaca.
Raguž 1946. iz Hercegovine.
Rek 1922. iz Blacka odn. 1888. iz Moravske.
Renčer 1880. iz Ruševe odn. Austrije.
Ru8ić.
Ružman.
Salak 1914. iz Tekića odn. Moravske.
Slavujević 1946. iz Cikota kod Pakraca.
Sovček 1926. iz Ćošinaca odn. Slovačke.
Stanević 1862.
Svoboda 1890. iz Češke.
Šajer 1925-1955. iz Rajsavaca, ods. u Pleternicu.
Škarda 1885. iz Češke.
Škopec 1912. iz Slovačke.
Štefanek 1890. iz Češke, tesar.
Šuster 1895. iz Češke (Sudeti).
Tavček.
Terlaić 1862.
Tihi 1924. iz Eminovaca odn. Češke.
Tomas 1917. iz Hercegovine.
Tomašek 1912. iz Ramanovaca.
Tužinski 1885. iz Češke.
Udovičić 1942. iz Duvna u Bosni.
Vokalek 1862.
Vrcković 1862.
Vukušić 1922. iz Primorja.
Vunić (Wuntsch) 1910. iz Ovčara odn. Bačke.
Zeman 1885. iz Češke, stolar.
Zlamany 1862.
Zegarac iz Škrabutnika, iza 2 g. vratio se.

Na mjestu, gdje su danas Jakšići, nalazi se u srednjem vijeku selo Sveti Đurađ, kako
se to vidi iz dokumenata od g. 1400. i iz opisa međaša grada Požege 1545. Ime
Jakšići nastalo od plemića Jakušića. Za Turaka ovdje žive prastanovnici Hrvati, ka-

434
tolici i muslimani, te doseljeni Srbi.1 U prošlih 100 godina došlo je ovamo dosta
Slovaka, Čeha i Nijemaca, od kojih su se jedni održali do danas, a drugi su se od'
selili u susjedna sela ili u stari zavičaj.
1950. ima 76 ili 6,8°/o potomaka prastanovnika, 331 ili 29°U potomaka starijih dose­
ljenika, a 700 ili 64,2°lo novijih doseljenika i njihovih potomaka, u svemu 1112 st.
Broj kuća: 1705. 48, 1760. 70, 1866. 91, 1950. 264.
Broj stan.: 1866. 534, 1900. 927, 1931. 1160, 1950. 1112.
Samo katolici: 1746. 306, 1760. 388, 1780. 484, 1802. 373, 1866. 325, 1917. 709.
1760. u 7 kuća ima 14-23 čeljadi, a u 33 kuće 4-12 osoba.

102. BERTELOVCI

Prastanovnici x-1702
Andrijašević (Andrić) 1702-1757.
Belobrk 1702-1788.
Ćurčujić (Ćurčija) 1702-1779.
Čevapović 1702-X. 1760. 42 st., 1783. 3 kć, 61 st. 1950. 15 kć, 58 st.
Đelajlić (Durajlić) 1702-X. 1950. 4 st.
Đuković 1700-1704.
Đnrčić 1700-1785. 1761. 5 st.
Franić 1702-1862. 1761-1783. po 18 i 19 st.
Kristić 1702.
Lončarević 1702-1721.
Lukić 1702-1720.
Mihaljević 1702-1759.
Pavlović 1700-1777.
Sabazović 1702-1740.
Tomašević 1702-1750.
Vranić 1702-1720.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Barić 1719-1757.
Bogdić 1776-1785.
Bošnjak 1700-1779. 1702. 3 kć.
Čanagić 1705-1740.
Dairović (Đairović) 1757-1775.
Filipović 1723.
Gajerović 1756-1784.
Ivanović 1713.
Keener 1849.
Kundakčić 1849.
Kutjevac 1702-1720. iz Kutjeva.
Last 1824-1882.
Lohner 1837-1944.
Makarević 1845-X. 1950. 4 kć, 18 st.
Marijančević 1779-1827. iz Jakšića.
Marijanović 1713-1761. 1761. 2 st.
Marković 1756-1759.
Markušić 1757-1768. .4, 3 st.
Martinovie 1705-1803.
Matanović 1740-1803. 1761-1783. 6, 5 st.

1
BVA T. D. n. 243. - DAZ Urb. et Conscr. f. 137 n. 22.

435
Nikolić 1726-X. 1761-1783. 14-16 st. 1950. 3 kć, 12 st.
Novak 1768.
Paunović 1768.
Puc 1824-1944.
Rajković 1720.
Samardžija 1705-1740.
Selatić 1720.
Varić 1720.
Živković 1720-1737.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Anić 1945. iz Like.
Buzandžić 1945. iz Pož. Vrhovaca.
Danilović 1945. iz Pož. Vrhovaca.
Đureković.
Gajić 1945. iz Pož. Vrhovaca.
Hagara 1929. iz Slovačke.
Klaić ods.
Krip 1855-1951.
Miočević 1870. iz Bešinaca zet.
Muler iz Buka.
Posavac 1865.
Puhl 1862-1944.
Stiirmer ods. u Jakšiće.
Vuković 1905. iz Jakšića.

Naselje je staro, iako o njemu nema podataka iz srednjega vijeka i za turskoga


vladanja.2 1950. ima 32 potomka stanovnika XVIII stolj. i prve pol. XIX ili 15°lo, a
103 novija doseljenika ili 55°/o. Potomaka prastanovnika - 58 ili 30 °lo. od ukupnog
StO.TLO'VTtist'VO
Broj kuća: 1702. 13, 1746. 12, 1780. 10, 1866. 14, 1950. 51.
Broj stan.: 1746. 119, 1760. 120, 1780. 156. 1.802. 118, 1832. 91, 1866. 123, 1900.
154, 1931. 173, 1950. 195.
1760. u pojedinoj kući: 12, 14, 18, 22 čeljadi, u drugima - manje.

103. EMINOVCI

Najstariji stanovnici x-1702/5.


1702/5: Bartolić Bertolović, Bošnjaković, Ivanović, Pavlović, Vukadinović.
Antolović 1702-1735.
Bogdić 1702-1742. Izumrli od kolere.
Demić 1702-1760. 3 st.
Đurić (Jurić) 1702-1750.
Jelačić 1700.
Kosović 1704.
Marković 1702-1720.
Martinović 1700-1705.
Matić 1705-1785. Nasi. Miškić.
Miškić 1698-X. 1761. 2 kć, 18 st. 1950. 7 kć, 29 st
Mutavdžija (Mutavčija) 1705-1708.
Vargašić 1702-1739. Izumrli od kuge.
Valentić 1701-1891. 1760. 3 kć, 15 st.
2
Ondje.

436
Stariji doseljenici 1702-1777:
Antunović 1756-1757.
Augustinović 1756-1757.
Berić 1720.
Bešić 1737.
Budimlić 1720-1735.
Čalanović 1736.
Čarčević 1721.
Damalović 1720.
Duranović (Đurinović) 1720-1940. 1760. 2 kć, 15 st.
Durđić 1756-1757.
Guzanović 1737-1757.
Ilić 1756.
Inzinović 1720.
Janković 1729.
Jozepović (Josipović) 1720—1768.
Kelonović 1736.
Kovač 1730.
Kukuruzović 1719.
Lovrić 1720-1891.
Lukačević 1720.
Magić 1721.
Marinović 1727-1738.
Matošević 1720-1891. Nasi. Trnokop.
Mi(h)ajlović 1710-1741.
Nožić 1707.
Pančić 1721-1733.
Peić 1729-1740.
Petrović 1720-1740.
Radošinović 1720.
Romić 1720.
Šantić (Samčić, Sandžić) 1707-1760. 7 st.
Šlerović 1720.
Tomić 1735.
Unalić 1740.

1777-1850:
1777-1783. Matera.
1779.: Juhn. Labaker, Riel, Veber.
1779-1789. Šrbec.
1785. Tama.
1787-X. Tičić. 1950. 2 st.
1788-1797. Kessner.
1788-X. Šulc, 1950. 5 kć, 19 st.
1802-1849 Štromer.
1803. Kerber, Shtrober.
1814. Gučić, ods. u Jakšiće.
1848-X. Sturmer, 1950. 2 kć, 11 st.
1848-X. Kindler, 1950. 3 kć, 8 st.
1848-1849. Elbel, Hofman, Kerker, Klecinger, Kumsfirman, Mašik, Shlesinger,
Stromnar, Tanđušić.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Adamić.
Amić 1941. iz Like u Trenkovo, 1945. u E.
Aničić 1912. iz Šljivoševaca.
Biondić 1948. iz Like.

437
Blažević.
Blim 1920. iz Trestanovaca.
Božić.
Danilović.
Durinović.
Gajić.
Gimoti iz Trestanovaca.
Hip.
Hrmić 1937. iz Blacka.
Janeš iz Gorskoga kotara.
Josipović.
Kaprel.
Karamarković 1936. iz Biškupaca.
Komadan 1935. iz Daranovaca.
Kožić 1857. iz Rađovanaca.
Kuprešanin.
Kuretić 1923. iz Gorskoga kotara.
Kružić iz Dervišage.
Lahner 1878. iz Frkljevaca.
Milaković.
Minafek.
Mirnović.
Nemec 1914. iz Trenkova.
•Nemet 1900. iz Gaja.
Palikuća.
Baguž.
Stanković.
Štiksl iz Kule.
Švajger.
Šuman 1925. iz Slovenije.
Tankosić.
Tihi iz Madžarske.
Trnokop iz Grabarja.
Vampula 1937. iz Končanice.
Vukosavljević.

Selo je vjerojatno postojalo u srednjem vijeku, ali o njemu iz toga vremena nema
podataka. Starije se hrvatsko stanovništvo malo održalo. Već 1777. počinju seliti
ovamo Nijemci, koji do nedavno čine polovicu sela.
1950. ima 69 ili 22°/o potomaka starijih hrvatskih i njemačkih doseljenika, a 259
ili 78°/o novijih doseljenika.
Broj kuća: 1702. 11, 1730. 13, 1746-1762. 12, 1866. 19, 1950. 66.
Broj stan.: 1746. 99, 1769. 77, 1832. 120, 1866. 133, 1900. 270, 1931. 296, 1950.
328.
1760. ima u 2 kuće 12 čeljadi, a u svim drugim 2—9.

104. TREŠTANOVCI

Prastanovnici x-1702
Lučić 1702-1705.
Mihaljević 1702-1756.
Sokač 1702.

438
Najstariji doseljenici 1695-1702.
1702.: Ćosić, Dabić, Galović, Mikulić, Petković, Prodanović, Vukadinović, Vuković.
Ostali:
Čungar (Čungerović, Čugar) 1702-1740.
Dobrov(ojev)ić 1702-1740.
Dragičević 1702-1720.
Jovanović 1702-1750. 1720. 2 kć.
Kontić (Kondić) 1702-1885. 1720. 3 kć.
Lazić 1702-1720.
Mibić 1702-1756.
Milovuković 1702-1720.
Mitrović 1702-1720. 2 kć.
Odaković (Hodaković, Otoković) 1702-1720.
Pantelić 1702-1740.
Petrović 1702-X. 1950. 5 st.
Pop(ović) 1702-1750.
Radivojević 1702-X. 1950. 8 st.
Radmanović 1702-1720.
Relić 1702-1720.
Samić 1702-1705.
Stanković 1702-1756.
Stipanović (Stepanović) 1702-1756.
Trišćanović (Trešćanovac) 1702-1720.
Vukotić 1702-1720.
Žabić 1702-1720.

Stariji doseljenici 1702-1850.

Akšamović 1849—X. Doselio iz Grabarja. 1950. 3 kć, 15 st.


Bedeković 1720.
Bern 1849-1885.
Blagojević 1849-X. 1950. 4 kć, 17 st.
Blažević 1709-1828. 1760. 10 st. 1877. vratila se iz Velike grana B.
Bogdanović 1724-X. 1950. 6 kć, 21 st.
Cvij(anov)ić 1756-1788.
Damjanović 1720-1756.
Davidović 1784.
Dragojlović 1756.
Džigerović 1756-1784.
Đurđević (Đurčević) 1784-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Fremić 1784.
Griffer 1836.
Grujić 1784.
Gruičić 1756-1788.
Gvozdenović 1740.
Homan 1812-1877. iz Terezovca. • • . :
Ivanisevic 1760-X, 1950. 3 st.
Ivanović 1729-1771. 1760. 2 kć, 12 st.
Jačimović 1784.
Janušević 1705.
Jozipović 1768-1785.
Jurić 1849.
Karagelović 1746.
Kostadinović 1740-1756.
Kotrlinović (Kotrljanović) 1740-1756.
Kraus 1849.

439
Kuzmanović 1784.
Manus 1849.
Maričević 1768-1788.
Matanović 1741.
Matijašević 1849.
Mihajlović 1740-1940.
Milinović 1740-1756.
Milosevic 1784.
Nikolić 1756.
Nižić 1740.
Ognjenović 1740.
Pavić 1768-1786.
Pavlović 1735-X. 1950. 3 st.
Pejić 1740.
PlavšiĆ 1740-1785.
Protić 1849-X. 1950. 6 kć, 22 st.
Radmilović 1740.
Radojčić 1765-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Radosavljević (Rajsavljević) 1756-1784.
Rauh 1819.
Savić 1784.
Stojanović 1784-X. 1950. 5 st.
Stojaković 1756.
Šafranek 1777.
Šnajder 1849.
Štivić 1740. 2 kć.
Trivunović 1740.
Vasiljević 1746-1784.
Večerinović 1740-1785.
Vukajlović 1756.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bajić 1919.
Banjanin 1949. iz Like.
Basarić 1919.
Bauer 1894.
Bedmaić.
Bistrić.
Blim 1850.
Bubanović 1919.
Bučan.
Čačić 1935. iz Granja.
fierni 1861. iz Češke.
Dešić.
Dokić 1919.
Džebić.
Hamala 1867., ods, u Ramanovce.
Hanih.
Jakovac 1920.
Janotić 1919.
Kaloper 1919.
Karan.
Marković 1946. iz Nježića.
Martić 1919.
Mašek iz Nementa u Madžarskoj, ods. u Eminovce.
Medved 1900.
Mirosav, ods. u Požegu.

440
Musil, ods. u Požegu.
Ozelj 1919.
Pajker iz Breznice odn. Češke.
Pavelka ods. u Cerovac, nasi. Galić i Sentić iz Hercegovine.
Ploužek 1853-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Posavac 1851-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Prskavac 1854-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Pulpan 1877-X. 1950. 4 st.
Radovanlija 1946. iz Nježića,
Rajković 1919.
Rudić.
Sigurnjak 1900.
Slavujević 1919.
Schultz 1877-X. 1950. 3 št. Dos. iz Alaginaca.
Teodorović 1946. iz Nježića.
Vlaisavljević 1919.
Vujasinović 1946. iz Nježića.
Vukosavljević 1919.
Živković 1946. iz Nježića.

Selo Treštanovci (zapravo: Tresćanovci) postojalo je u srednjem vijeku, ali ne


znamo, pod kojim imenom. Obitelj Tresćanović vjerojatno je dobila ime od sela, a
nije dala selu ime. Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati katolici i muslimani. U
ratu za oslobođenje Slavonije od Turaka 1687. katolici su ostali u selu, a muslimani
preselili u Bosnu. Nekoliko godina kasnije, u poluprazno selo došlo je desetak srp­
skih obitelji, od kojih je većina brzo izumrla, a dvije su se održale do danas I Hrvati
su prastanovnici brzo izumrli.
1950. ima 107 ili 30°/o potomaka najstarijih i starijih doseljenika, a 250 ili 70*/»
novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 17, 1760. 36, 1866. 27, 1950. 107.
Broj stan.: 1866, 133, 1900. 287, 1931. 424, 1950. 357.

105. TEKIĆI

Prastanovnici x-1702
Filipčević (Filipović) 1702-1720.
Mihaljević 1702-1720.
Mikulić 1702.

Najstariji doseljenici 1695-1702


1702.: Berisavljević, Bosanac, Kovač, Ostojić, Sanić, Stjepanović, Vučičević. Ostali:
Bošnjak 3702-1720. 3 kć.
Branjenović (Brajanović) 1702-1720.
Sarajlija 1702-1786. 1702. 4 kć, 1720. 2 kć.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1700-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Đuranac 1795-1891.
Gigović 1717-1785.
Homan 1848.
Ivanović 1731-1734.
Janković 1720.

441
Jovičić 1740.
Kovačević 1715-1862.
Krip 1834., ods. u Golobrce.
LukiČević 1761.
Makar 1848-1891.
Maljević 1714.
Markanović 1740.
Marković 1705-1785.
Matić 1756.
Mihić 1745-1786.
Milanković 1740-1862.
Nikolić 1705-1849.
Petrović 1732-X. 1950. 4 kć, 14 st.
Pister 1840-X. 1950. 1 st.
Prašnjak 1748-1862.
Protić 1848-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Radivojević 1740-1788.
Radojčić 1756-1759.
Radošević 1720.
Ramanlić 1740-1785. 2 kć.
Romić 1720.
Rupert 1840-X. 1950. 4 kć, 12 st.
Sekulić 1740-1785. 1740. 2 kć.
Seliković 1720.
Stanivuk(ović) 1740.
Starac 1714-1720.
Šenk 1848.
Šimić 1740-1785.
Tais 1835-1890.
Tomašević 1740-1785.
Tusin 1720.
Vakač 1848-1849.
Vuković 1848-1849.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bek 1946. iz Kaptola.
Bobek.
Cmarko 1905. iz Slovačke.
Čavajda 1905. iz Trapara odn. Slovačke.
Čertik 1932. iz Hrnjevea.
Čoveljak 1936. iz Humljana u Podravini.
Furdi 1946. iz Požege.
Herc 1931. iz Pleternice.
Jakoupek 1862-X. 1950. 3 kć, 18 st.
Jurčak 1885. iz Češke.
Loner iz Alaginaca.
Lorenc 1891. iz Đulavesi odn. Češke (Sudeti).
Mahulik 1908. iz Ciglenika odn. Češke.
Martinovski 1862.
Mauerman 1855-X. 1950. 4 kć, 11 st. Dos. iz Kule.
Menđel 1905. iz Slovačke.
Obert 1905. iz Slovačke.
Pavlač 1905. iz Pleternice odn. Slovačke.
Pečur 1909.
Popović.
Pus 1890. iz Alaginaca.
Rajf ods.

442
Romanik 1912. iz Podravine.
Ružman iz Jakšića.
Salak 1914. iz Moravske.
Silhan 1885. iz Češke.
Svenk.
Šestak 1905. iz Slovačke.
Šmerda 1885. iz Beča.
Stroiuer.
Tomas 1908. iz Blagorodovca.
Vala 1885. iz Češke.
Varak 1922. iz Hrnjevca.

Tekići se spominju 1422, 1428, 1464, 1481, 1498.s Za Turaka su živjeli ovdje
Hrvati katolici, a iza pada turske vlasti doselilo je ovamo nekoliko srpskih
obitelji. Starije su hrvatske i srpske obitelji ponajviše izumrle. Od sredine prošloga
stoljeća nastanjeno je ovdje nekoliko čeških i njemačkih obitelji.
1950. ima u selu 52 ili 20°lo potomaka najstarijih stanovnika te doseljenika od poč.
XVIII do sredine XIX stolj., a 201 ili 80°/o doseljenika od sredine XIX stolj. do
danas.
Broj kuća: 1702. 15, 1760. 15, 1866. 16, 1950. 64.
Broj stan.: 1866. 86, 1900. 180, 1931. 234, 1950. 253.

U Jakšićkom kraju bilo je 1950. 2245 stan., od toga


136 ili 5 % potomaka prastanovnika
580 ili 26,4% potomaka starijih doseljenika
1529 ili 68,6°/o potomaka novijih doseljenika.
U doba turskoga vladanja u Jakšićima živjeli su Hrvati katolici i mus­
limani te pravoslavni Srbi. Potomci prastanovnika održali su se u Jak­
šićima i Bertolovcima.
Potomaka starijih doseljenika ima nešto više u Jakšićima - 2 9 % ,
Bertelovcima 1 5 % , dok se ispod prosjeka nalaze u Tekićima 2 0 % , Treš­
tanovcima 3 0 % , Eminovcima 2 2 % . 1760. ima u Jakšićima 388 Hrvata,
a njihovih potomaka 1950. samo 187. U istom vremenskom razdoblju
nazaduju stariji doseljenici Hrvati u Eminovcima od 75 na 0, u Treš-
tanovcima od 45 na 5, u Tekićima od 79 na 0. Rodovi starijih doselje­
nika izumrli su ovako: u Jakšićima 17, u Bertolovcima 2, u Eminovcima
3, u Treštanovcima 1, u Tekićima 4.
Novijih su doseljenici osobito jaki: u Jakšićima 64,2%, Eminovcima
7 8 % , Treštanovcima 7 0 % , Tekićima 8 0 % od ukupnoga stanovništva.
Noviji su doseljenici ponajviše Česi, Slovaci i Nijemci. Oni su se, kao i u
susjednom sesvetačkom kraju, osjećali jedno vrijeme dosta jaki, dok ih
nisu potisnuli Hrvati i Srbi, doseljeni u najnovije vrijeme.
Ikavojekavski govor Hrvata sve se više gubi. Pod utjecajem knjige,
škole i bliskog grada Požege uvlači se među mlađi svijet jekavica. Na
boju glasa i naglasak utječu Česi i Slovaci, kao i u Sesvetačkom kraju.
3
Ondje. - Bosendorfer, Crtice 153.

443
KAPTOLSKI KRAJ

106. KAPTOL

Prastanovnici 1545.
Đuro Keleman, Ive, Ivaniš i Petar Janković, Đuli Veselković, Martin Pribić, Petar
Grkšić.

Prastanovnici x~1702
Bebek 1701 - 1702.
Benić (Benković) 1701-1880.
Blažić (Đafić) 1701-1766. 1701. 2 kć.
Bolačin (Balajčin, Balačauin, Boljagin, Bolačinović, Bolačija) 1701-1890.
Čeleb(ij)ić 1701-1785.
Dojčinović (Dolačin, Nožić) 1689-1702. 1701. 2 kć.
Doljanac 1702-1940.
Duduković 1701-1910.
Dupan(ović) 1701-1890.
Filipović 1701-X. 1950. 1 st.
Golić 1701-X, 1950. 4 kć, 13 st.
Gubidan(ović) 1701-1880.
Ilijašević 1701-1880.
Jagodić 1701-X. 1950. 4 st.
Jak(š)ić 1701-X 1702. 2 kć, 1950. 6 st.
Kalajđić (Kalađišević, Kađišević) 1701-1766.
Katić (Katičević) 1701-1950. Ods.
Kolar(ić) 1701-1702.
Kovačević 1701-1940. 1701. 2 kć.
Kramarić (Kramarin) 1702-1724.
Magie 1701-1702.
Mikić 1701-X. 1950. 6 kć, 23 st.
Mikošić (Mikušić) 1701-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Mišić 1701-1880.
Pavletić 1701-1862. 1701. 2 kć.
Penđira (Pendžić) 1701-1766.
Pišmiš(ević) 1701-1900. Naslj. Lukačević.
Poljanac 1701-X. 1950. 6 st.
Posavac 1702-1759.
Rešetar(ić) 1701-1862.
Sekurić (Sokerić) 1701-1866.
Stoprđija 1701-1724.
Ta(r)tarović 1701-X. 1950. 2 st.
Tašić 1701-X. 1950. 6 st.
Tomanović 1701-X. 1950. 2 kć, 11 st.
Trubić 1701-1702.
Tutaković (Tutak) 1702-1785.
Živković 1701-1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Baehbauer 1829.
Bosnić 1701-1702. 1701. 2 kć.
Bošnjak 1701-X. 1950. 4 st.
Diaković 1790-1845.
Dugović 1755-1766.

444
Farkašić 1746-1759.
Ilček(ović) (Ilčik) 1755-1915.
Jakačić 1755-1870.
Jakatarović 1784.
Janković 1755-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Jelacanin 1784-1870.
Kovač 1759-1803.
Kovačić 1759-X. 1950. 6 st.
Krmed 1829.
Kučonić (Kutonjić) 1755-1803.
Laudior 1829.
Lukačević 1789-X. 1950. 4 kć, 13 st.
Matešić (Matišić) 1784-X. 1950. 10 kć, 33 st.
Međić (Medić) 1755-X. 1950. 5 st.
Mikolaš(ić) 1759-1766.
Miočević 1818-1880.
Mlinarić 1755-1880.
Novoselac 1784.
Pavić 1796-1823.
Fetrić 1755-1890.
Pisar(ović) 1755-X. 1950. 4 kć, 19 st.
Rigić 1784.
Romić 1755.
Bužić 1755-1862.
Sakat 1755-1766.
Seraković 1755-1890.
Stražemanac 1755-1766.
Šikota 1829.
Šimić 1755-X. 1950. 5 st.
Terzić 1755-X. 1950. 4 kć, 20 st.
Torić 1755-X. 1950. 3 kć, 6 st.
Valentić 1766.
Vida(k)čić 1781-X. 1950. 4 st.
Vlah 1701-1702.

Noviji doseljenici 1850-1950.

Antolović iz Golobrda.
Augustinović iz Komareva.
Bačić 1920. iz Ravnog Dabra kod Oštarija.
Bek 1903. iz Bekteža.
Bešta 1918. iz Požege.
Biljman 1949. iz Like (Perušić).
Bingula 1943. iz Golobrda.
Blahut 1900. iz Češke (Janovice).
Blumenschein 1906, iz Madžarske (Vaszprem) odn. USA.
Boda 1901. iz Madžarske (Banhid).
Brižić 1925. iz Badljevine.
Ćuk 1926. iz Zrmanje Vrela.
Čakalić.
Ceh 1893.
Čengić 1921. iz Dalmacije (Benkovac)
Danek 1929. iz Češke (Libohova)
Dekouti 1916. iz Češke.
Domanski 1929. iz Moravske (Bistrica).
Došen 1947. iz Karlobaga.
Fila 1906.
Foltinek 1908. iz Moravske (Jesenice).

445
Foro 1941. iz Emovaca.
Franić 1881. iz Poljanske (Sražeman).
Guzanović.
Halupa 1900. iz Češke (Hrobice).
Hamšik 1904. iz Ostrove ČSR.
Hanak 1924. iz Moravske (Lomnica).
Has 1890.
Hofman 1902. iz Češke (Domažlice).
Hoholac.
Horniček 1929. iz Češke (Libokova). Vratio se.
Horaček 1910. iz Moravske (Slušovice).
Hrazkv 1913. iz Češke odn. Lipovljana odn. USA.
Hubaček.
Humski 1907. iz Voće kod Varaždina.
Idlbek 1920.
Ivanković 1935. iz Gor. Ervenika kod Benkovca.
Ivić 1862.
Jiha iz Komareva.
Jurić 1903. iz Sanskoga Mosta.
Kanižaj 1947. iz Gor. Sređana kod Badljevine-
Karaš 1884.
Kasparić 1862.
Keler 1919. iz Vaškuta.
Knikara.
Kofner 1892. iz Madžarske (Veszprem).
Kolisek 1925. iz Orahovice, ods. 1951. u N. Gradišku
Komarić iz Bekteža odn. Sovskoga Dola.
Kopunić 1921. iz Lakušije kod Pož. Sesveta.
Kosina 1892. iz Lipovljana odn. Češke.
Kožić 1920. iz Šeovaca kod Požege.
Kratofil 1899. iz Trojeglave kod Pakraca.
Kritinar 1923. iz Ivanindvora kod Pleternice.
Krupanski 1910. iz Madžarske (Banhid).
Kurtović.
Kveton 1898.
Lanjski 1912. iz Moravske.
Legac.
Lončarević.
Majs.
Marić.
Mariček 1906. iz Moravske.
Martinović 1933. iz Podkoma kod Zrmanje.
Marval 1905. iz Češke (Lipkov).
Matonoha 1947., vratio se u Češku.
Mautner 1901. iz Trenkova odn. Češke.
Medek 1947. iz Komarova.
Megal 1921. iz Orahovice.
Metzger 1892. iz Dugog sela kod Virovitice odn. iz Veszprema.
Mešter 1945. iz Cabune.
Minafik 1921. iz Moravske (Holešov).
Miklošić.
Mravak 1920. iz Lakušija kod Sesveta.
Musil 1914. iz Moravske (Stjepanov). _
Mozanik 1923. iz Ivanindvora.
Nagy ods..
Najvirt 1882. iz Novoga Vinodola.
Nemec 1891. iz Češke.
Njitraj 1932. iz Tornja.
Pavelka 1870.

446
Peroutka 1884.
Petranović iz Like (Perusić).
Petraš 1903. iz Češke (Novo Mesto).
P r u t k i iz Podgorja.
Račan 1941. iz Škomića.
Rakos 1944. iz Požege.
Renko 1925. iz Pleternice.
Rosipal 1886. iz Zdenaca (Grub. Polje) odn. Češke (Sreberna Skaliea)
Sasi 1930. iz Brijesta.
Soudek 1895. iz Češke, vratio se.
Sozama iz Češke (Plzenj).
Stiber 1886. iz Austrije.
Svitil 1890. iz Češke.
Svoboda 1887. iz Češke.
Šilhan 1910. iz Jakšića.
Šimić 1949. iz Nove Subocke odn. iz Bosne (Švica, Livno).
Škrabal 1927. iz Uher. Gradišća ČSR, vratio se.
Štajner 1915. iz Češke
St'astny 1942. iz Daruvara.
Štefanac 1899. iz Uljanika.
Šuntpeter 1823. iz Češke (Domažlice).
Svare 1909. iz Češke (Veseli).
Šveda 1892. iz Češke (Domažlice).
Tafra 1942. iz Dalmacije (Omiš).
Tauš 1898.
Toman 1895. iz Češke (Bekarova),
Tomić 1913. iz (Šumetlice).
Trdy 1900. iz Moravske.
Treger 1903. iz Češke (Domažlice).
Urukalović 1941. iz Bosne (Sanski Most).
Vazler 1905. iz Moravske.
Vernot 1936. iz Komarova.
Veseli 1902. iz Kraskovića kod N. Bukovice.
Vidačić.
Vrba 1882.
Zadražil 1883.
Zapletal 1926. iz Moravske (Ponjike).
Zavadil 1905. iz Uher. Hradišča ČSR.
Zehovski 1904. iz Borova kod Suhog Polja.
Zmeškal 1930. iz Moravske (Vsetin).
Zubović 1927. iz Barbota na Pagu.

Selo ima ime po zbornome kaptolu Sv. Petra, koji je ovdje — u južnom hrvatskom
dijelu Pečujske biskupije — osnovan oko 1230. i održao se do 1536. Turci su ga zauzeli
15. I 1537. Za njihova vladanja žive tu Hrvati katolici i muslimani, i to činovnici
i plaćeni vojnici. Dio Kaptola zove se 1545. Petrovcem, valjada po zbornoj crkvi sv.
Petra. 1687. muslimani odlaze u Bosnu. 1 Starosjedioci i stariji doseljenici održali su
se do danas u razmjerno malenom broju. Na koncu prošloga i početku ovoga stoljeća
sele u Kaptol mnoge češke obitelji, te ovdje postaje centar češke narodne manjine
u Požeškom kraju.
1950. ima tu 81 potomak prastanovnika, 121 potomak starijih doseljenika, što čini
zajedno 202 čeljadi ili 20°/o, dok potomaka novijih doseljenika, Čeha i Hrvata, ima
811 ili 80°/o.
Broj kuća: 1730. 60, 1780. 58, 1850. 82, 1950. 280.
Broj stan.: 1746. 420, 1769. 672, 1802. 684, 1900. 1032, 1931. 1168, 1950. 1013.
1
K P 101-110. - DAZ NRA 602 n. 6; 692 n. 18. - BVA T. D. n. 243. - Smičiklas,
Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije I I 151-152.

447
107. KOMAROVCi

Prastanovnici x-170*2
Petrić 1702-X. 1829. 3 kć, 1950. 5 kć, 30 8t.

Stariji doseljenici 1702- 1850.


Augustinović 1746-X. 1950. 3 kć, 10 st.
Bošnjaković 1702-1763.
Kutuzović (Kuduz, Kutuza) 1755-X. 1950. 3 kć, 8 st.
Romić 1755-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Šimetić 1755-X. 1950. 2 kć, 6 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Drda 1919.
Franjić 1894.
Grbić 1885. zet.
Halupa 1926. zet bačvar.
Horki 1903.
Jicha 1902. iz Češke (Klatovo).
Kasa.
Katić 1932. iz Šumanovaca.
Kveton 1929.
Lončarević 1921. iz Golobrda zet
Lorenc 1902. iz Baranje.
Medek 1892.
Nepejhal iz Moravske.
Rosipal 1895.
Rupert 1903.
Svoboda 1912.
Sys 1911.
Šmit 1902.
Štefka 1902.
Vernot 1909.
Vranjesević 1941. iz Podvrškoga kod Cernika.
Zadražil 1899.
Zima 1918.

Ovo se selo spominje u turskom poreskom popisu 1545. Za turskoga vladanja sta­
nuju ovdje Hrvati katolici.
1950. ima 30 potomaka prastanovnika, 35 potomaka starijih doseljenika, Sto čini
65 čeljadi ili 36°/e. Novijih doseljenika ima tada 120 osoba ili 64°fo.
Broj kuća: 1746. i 1780. 7, 1850. 13, 1950. 48.
Broj stan.: 1760. 181, 1780. 170, 1802. 206, 1850. 127, 1900. 199, 1931. 233,
1950. 185.

108. DOLJANOVCI

Prastanovnici x-1702
Benaković 1702.
Blažević 1702-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Čakalić 1702-X. 1950. 11 kć, 48 st.
Čatić (Cakić, Čačić) 1702-X 5 kć, 19 st.

448
Celiković (Celeković) 1702-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Čolić (Čović) 1702-1829. 1760. 45. st.
DeriĆ (Čerić?) 1702-1766.
Đurvišić 1702.
IvanČić 1702.
Jušić 1702.
Kragulić 1702.
Lončarević 1702-1785.
Odoljević 1702-X. 1950. 7 kć, 20 st.
Pendžić 1702-X. 1950. 7 kć, 20 st.
Perić 1702-X. 1950. 5 kć, 18 st.
Pišmiš 1702-1933.
Tučić (Tučo, Tucić) 1702-1829.
Ušurić 1702-X. 1950. 2 kć, 5 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Bolović 1755.
Bosnić 1702.
Frajničković 1755-1766.
Isatić 1829.
Lovrić 1755-1803.
Petrešević 1755-1759.
Ribarić 1756-1829.
Rodić 1755-1829.
Virgulić 1755-1829.
Vrčić 1792-1876.
Zakarić 1755-1933.
Zečević 1759.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Antolković 1924,
Beranek 1907.
Čevapović 1880.
Grgić 1936. iz Bankovaca.
Horki 1939.
Kazda 1918. iz Pakraca.
Maček 1948. zet kod Čakalića.
Martinović 1947. iz Podvrškoga (Cernik).
Pejanović 1910. zet.
Petrović 1932. iz Poljanske.
Prpić 1904. iz Velike.
Rich 1919. iz Končanice.
Rosipal 1901.
Rupčić 1920.
Sin&on 1932. iz Amerike.
Tomić 1936. iz Vetova zet.
Vrban 1928. iz Cesarice (Karlobag).
Zec 1916.

Doljanovci ili Bratušje spominju se u turskom poreskom popisu 1545. Prastanov-


nici su se u ovom selu razmjerno dobro održali. 1950. ima potomaka prastanovnika
151 ili 55°/o, potomaka starijih doseljenika nema, a potomaka novijih doseljenika
ima 123 ili 45°lo.
Broj kuća: 1730. 26, 1780, 27, 1850. 16, 1950. 62.
Broj stan.: 1746. 179, 1780. 336, 1802. 325, 1850. 256, 1900. 225, 1931. 320. 1950.
274.

29 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 449


109. BEŠINCI I ĐURAKOVAC

Prastanovnici x - 1 7 0 2
Adžić 1702-1785.
Đurić 1702. 2 kć.
Kalajdžić 1702-X. 1950. 4 kć, 19 st.
Kolesarić 1702-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Kovačević 1702-1871.
Majstorović 1702. 3 kć,
Mi(j)očević (Miholčević) 1702-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Pavić 1702-X. 1950. 10 kć, 38 st.
Stepanović 1702.
Tomić 1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.

Koritar 1755-1766.
Mađerić 1755.
Marič(ev)ić 1755-X. 1950. 4 kć, 19 st.
Pavlović 1746-1785.
Vidić 1755-X. 1950. 11 kć, 38 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Ćatić 1922.
Burđević 1896.
Horki.
Kaguš.
Pazin 1948. iz Hercegovine (Hodova, Stolac).
Pečur 1926. iz Jakšića zet.
Prkačin 1948. iz Hercegovine (Crnici, Stolac).

God. 1250. i kasnije nalazi se tu naselje Posada.


U XVIII stolj. postoje dva sela: Bešinci i Đurak ili Đurakovac, a kasnije se oba sela
stapaju u jedno selo — Bešinci. Prastanovnici i stariji doseljenici ovdje su se dobro
održali. Njihovih potomaka ima 1950: 50°/o odn. 79 potomaka prastanovnika, 57 ili
32°Io potomaka starijih doseljenika. U isto vrijeme ima 31 čeljade ili 18°/o novijih do­
seljenika.
Broj kuća: 1730. 12, 1780. 11, 1850. 15, 1950. 44.
Broj stan.: 1760. 159, 1780. 169, 1802. 174. 1850. 110, 1900. 136, 1931. 182, 1950.
167.

110. RAMANOVCI

Prastanovnici x-1701.

1702.: Jozić, Kovač, Krvarović, Marković, Nikolić.

Ćosić (Ćoso) 1702-X. 1950. 2 kć, 7 st.


Miletic 1702-X. 1950. 15 kć, 63 st. (1760. 5 st.).
Pavlović 1702-X. 1950. 1 st. (1760. 16 st.).
Šimić 1702-X. 1950. 5 kć, 23 st. (1760. 2 kć, 32 st.).

450
Stariji doseljenici 1701-1850.
Blažić 1724.
Bošnjak 1702.
Cakalić 1755-1829. 1760. 9 st.
Đaković 1755-1875.
Đurić 1755.
Gačić 1755-1919. 1760. 9 st.
Gavrić 1755-X. 1950. 3 st. (1760. 9 st.).
Horvaciq 1702.
Ivanović 1755-1760. 2 st.
Lučić 1755-1890. 1760. 15 st.
Lukačević 1785.
Mišković 1755-1803. 1760. 21 st.
Perić 1803-X. 1950. 5 kć, 16 st.
Posavac 1702-1880.
Stipanović 1755-1862. 1760. 12 st.
Vuković 1755-1890. 1760. 22 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Antolović 1873. zet kod Šimića.
Ciganović 1895.
Došen 1 9 4 . . . . iz D. Dabra (Karlobag).
Draskovic 1880. iz Like.
Fendrih 1862-X. iz Češke.
Havrda 1885. iz ČSR.
Jakobović 1940.
Janković 1902. zet.
Matička 1890. iz Češke.
Mokry 1932. iz Slovačke.
Nevrli 1870. iz Moravske.
Pavlieek 1903. iz Slovačke (Nytra).
Rajić 1927. iz Hercegovine (Prenj).
Sabo 1862-X.
Sigurnjak 1888.
Starčević iz Kalinovače (D. Pazarišće, Lika).
Šagh 1895. iz Madžarske (Veszprem).
Škorpil 1870. iz Moravske.
Šljivečka 1905. iz Slovačke.
Verčej.

Ovo je naselje staro. Iz srednjega vijeka nemamo o njemu sačuvanih nikakvih poda'
taka, pa ni kako se je zvalo. Za turskoga vladanja žive ovdje katolici i muslimani,
vjerojatno islamizirani starosjedioci Hrvati katolici, koji 1687. odlaze u Bosnu
1950. ima potomaka prastanovnika 94 ili 31°/o, starijih doseljenika 19 ili 69/o, a novi­
jih doseljenika 190 ili 63°lo
Broj kuća: 1730. 18, 1760. 13, 1780. 12, 1866. 18, 1950. 71.
Broj stan.: 1760. 157, 1780. 162, 1802. 183,1832. 160, 1866. 106, 1900. 237, 1931. 268,
1950. 203.
1760. u pet kuća 15-22 st., u osam 2-12 st.

451
111. ALILOVCI I GALEŠIĆ

Prastanovnici x-1702
1702.: Bogdanović, Grbić, Lukačević, -1725., Martinović, Matošević, Nikolić. Star-
čić, Terzijić, Tomišević.

Graić (Gradić) 1 7 0 2 - 1 9 4 . . .
Matić 1702-1759.
Stivanović (Štefanović) 1702-1890.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Bartolović 1724-X. 1950. 8 kć, 41 st.
Ciganović 1724-X. 1950. 19 kć, 98 st.
Čizmo 1724.
Čović 1778-1850.
Galović 1724-194
Kapetanić 1755.
Kuburčić 1748-X. 1950. 3 kć, 15 st.
Marković 1759-X. 1950. 10 kć, 35 st,
Medić (Medo) 1725-1862.
Opašić (Opačić) 1755-X. 1950. 1 st.
Petrić 1755-X. 1950. 2 kć, 11 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Anić 1947. iz Krasnoga (Sv, Juraj kod Senja).
Benić 1896.
Bojčić 1947. iz Hercegovine.
Faltinek 1894. iz ČSR (Ladjin).
Janota 1905. iz Ljudevitova sela (Daruvar).
Keler 1909.
Kmetić 1884.
Knezović 1937. iz Goranaca kod* Mostara.
Kovačić 1888.
Larva.
Lokmer 1947. iz Rajkovića (Brinje).
Matišić 1948. iz Podgorja.
Matonoha 1900. iz CSR.
Nikolić 1932. iz Lovreća kod Imotskoga odn. Belgije.
Novaković 1895.
Samardžija 1947. iz Krasnoga.
Smojver.
Stokić.
Trdi 1894.
Vuković.

Ovo je naselje staro, ali o njemu iz srednjega vijeka nemamo nikakvih podataka
Samo ime »Alilovci«. potječe iz vremena turskoga gospodstva od musi. roda Halilovića,
koji su oko 1687. odavle odselili u Modricu, u Bosnu.2 Inače ovdje tada žive Hrvati ka­
tolici. Od tih, prastanovnika nije se do danas održala nijedna obitelj. U XVII i XVIII
2
Filipović Milenko, Modrica nekad i sad (Sarajevo 1959) 55.

452
stolj. naselje je dvojno: Alilovci i Galesič, a kasnije se stapa u samo jedno selo:
Alilovci. Galesići su se zvali vjerojatno po obitelji Galović, koja je ondje živjela s još
obiteljima: Kovačević, Lukačević, Matić, Stivanović, Terzijić.
1950. ima u selu Alilovcima 355 st., od toga 201 potomak starijih doseljenika ili
57°lo, 154 potomka novijih doseljenika ili 43°/o.
Broj kuća u Alilovcima: 1730. 3, 1760. 9. 1780. 10.
Broj kuća u Galesiću: 1730-1760. 6, 1780. 4.
Broj stan. u Alilovcima: 1760. 116, 1780. 115, 1802. 136.
Broj stan. u Galesiću: 1760. 62, 1780. 48, 1802. 55 st.
Alilovci sjedinjeni s Galešićem:
broj kuća; 1866. 19, 1950. 79;
broj stan.:1866. 192, 1900. 200, 1931.358, 1950. 355.

112. GOLO BRDO

Prastanovnici x-1702

1701—1702.: Blažin, Paranoic, Terzić, Zembijić.

Antolović 1701-X. 1950. 5 kć, 22 st.


Ćurčijić 1701-1760. 6 st.
Đurić (Jurić) 1701-X. 1950. 8 st.
Kovačević 1701-X. 1950. 8 kć, 29 st.
Lončarević 1701-X. 1950. 9 kć, 31 st.
Tomić 1701-X. 1950. 7 kć, 36 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Bilinski 1849.
Ćosić (Ćošić) 1749-X. 1950. 6 kć, 20 st.
Čočić 1829.
Damjanović 1755-X. 1950. 1 st.
Đureković 1780-1890.
Erberger 1829. trgovac.
Franjesković 1785-1829.
Ivičić 1849.
Ivić 1746-X. 1950. 13 kć, 61 st.
Jozić 1785.
Kalajdžić (Kolundžić) 1784-X. 1950. 7 st.
Matešić 1829.
Matoković 1803.
Paprić 1755-X. 1950. 4 kć, 16 st.
Perić (Pejčić) 1724-1798.
Peter 1849.
Pisarević 1781.
Posavčić 1702-X. 1950. 4 kć, 12 st.
Rokić 1799-1825.
Serbić 1746-1925.
Vraničković 1849.
Žilić 1755-1759.

453
Noviji doseljenici 1850-1950.
Ciganović 1890. zet kod Tomića.
Franjković 1892.
Griil 1862.
Hinšt 1911. iz Zlatara.
Korumbik 1927.
Krčma 1926. iz Moravske (Holešov).
Lisić 1906.
Maričević 1933.
Marinac 1948. iz Drage (D. Pazarišće).
Matijašević 1925.
Matijević 1926. iz Prizne.
Miletić 1931. iz Ramanovaca.
Nemet 1919.
Nigović 1903.
Novosel 1943. iz Pođgrađa kod Okića, ods.
Preisler 1912.

Ni o ovome starom naselju nemamo podataka iz srednjega vijeka. Za turskoga


vladanja borave ovdje Hrvati katolici, koji su se kao prastanovnici dobro održali
sve do danas.
1950. ima 126 ili 35°/o potomaka prastanovnika, 117 ili 32,5°/o potomaka starijih do­
seljenika, a 116 ili 32,5°/o novijih doseljenika.
Broj kuća: 1760. 22, 1850. 28, 1950. 73.
Broj stan.: 1760. 265, 1780. 276, 1802. 276(1), 1850. 286, 1900. 334, 1931. 379, 1950.
359.

113. CESLJAKOVCI

Prastanovnici x-1687.
Vjerojatno Hrvati katolici prešli na islam. 1687. otišli u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1701-1702.: Bošnjak, Božić, Brkašić, Čačić, Doktorić, Dugi(ć), Matić, Šimunović.

Amidžić 1784-X. 1950. 3 st.


Čizmar 1803.
Diokrović 1784.
B u r a n (ov)ić 1701-X. 1950. 4 «t.
Filipović 1784.
Grgić 1755-1862.
Ilijašević 1794-1862.
Ivanišić (Ivanešić, janešević, Ivančić) 1701-OC. 1950. 6 kć, 24 st.
Kapetanić-Lovrić 1786-X. 1950. 2 st.
Kovač(ević) 1701-X. 1950. 11 kć, 37 st.
Lišćić 1755-X. 1950. 11 kć, 37 st.
Lovrić 1755-X. 1950. 11 kć. 36 st.
Marjanović 1755-X. 1950. 2 kć. 8 st.
Matašić 1755-1829.
Matijević 1755-X. 1950. 2 kć, 11 st.
Matoković (Mataković) 1755-X, 1950. 4 kć, 14 st.
Mikolčević (Mikolac, Mijočević) 1755-X. 1950. 3 kć, 9 st.

454
Pavlović 1755-X. 1950. 4 kć, 13 st.
Rokić 1755-1890.
Stojić 1755-1759.
Velš 1829.
Zvatić 1803-1862.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bešta 1920.
Bilman 1930. iz Donjega Kosina (Lika).
Cakalić 1919.
De Conti 1916.
Devčić 1942. iz Krasna (Senj).
Došen iz Like.
Fenc 1907.
Gašpar 1938. zet.
Griinwald 1927.
Jurčić 1922. iz Prizne (Senj).
Kuzman 1899. iz Ferdinandovca.
Marčinko 1938. iz Hercegovine (G. Hrasno, Stolac).
Mašek 1919.
Matijević 1936. iz Prizne (Jablanac).
Nehyba 1930.
Oklopdžija.
Perko 1949. iz Hercegovine (Sutina).
Petrović 1913.
Prpić 1947. iz Karlobaga.
Raguš 1937. iz Hercegovine (Kruševo, Stolac).
Starčević 1946. iz Prizne.
Šnajder 1945.
Valentić 1891.

Naselje je staro, ali iz srednjega vijeka nema o njemu podataka. Za turskoga


vladanja žive u selu muslimani, koji su nakon oslobođenja Slavonije od Turaka odselili
u Bosnu. Od najstarijih doseljenika 8 je obitelji brzo nestalo.
1950. ima 197 ili 59°Io potomaka starijih doseljenika, a 141 ili 41°/» novijih dose­
ljenika.
Broj kuća: 1760. 15, 1780. 17, 1850. 28, 1950. 82.
Broj stan.: 1760. 152. 1780. 193, 1802. 257, 1850. 283, 1900. 314, 1931. 345, 1950.
338.

114. POŽEŠKO PODGORJE

Prastanovnici x-1702
1702.: Aleksa, Andrašević, Baric, Blažević, Bugarović, Deaković, Đurišić, Jakšić.

Amidžić 1702-1942. 1760. 57 st. 4 kć.


Ilić (Ilijašić) 1702-1784. 1760. 4 st.
Ivičić 1702-1829.
Kolunđžić 1702-1840. 1760. 16 st.
Kovačević 1702-X. 1950. 8 st.
Leđanović 1702-1940. 1760. 6 st.
Lukačević 1702-X. 1950. 7 kć, 30 st.
Majstorović 1702-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Neždier(ović) 1702-X. 1950. 2 kć, 6 st.

455
Perković 1702-1940. 1760. 29 st.
Varđetić (Varikić) 1702-1829. 1760. 17 st.
Vargić 1702-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Vinković 1702-X. 1950. 8 kć, 24 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Carević 1784.
Đurđević 1754-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Đnrika 1784-1940.
Durekić (Đurečić) 1746-1829.
Filipović 1759-X. 1950. 2 kć, 16 st.
Uijasević 1759-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Ivčetić 1784-X. 1950. 11 kć. 39 st.
Katabataković 1755.
Kovačić 1759-1940.
Maglaić 1763-X. 1950. 3 kć, 6 st.
Matančević 1755.
MatiŠić 1746-X. 1950. 4 kć, 16 st.
MauŠić 1784.
Mi(j)oković 1784-X. 1950. 13 kć, 54 st.
Mikin 1784-1803.
Pejanović 1724-X. 1950. 3 kć, 10 st.
Petković 1829.
Pokupac 1829.
Pušević (Pušelić) 1763-X. 1950. 2 kć, 8 st.
StojČević 1759-1940.
Špejić 1759-X. 1950. 7 kć, 23 st.
Suvak(ović) 1759-1940.
Taus 1829.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Antunović 1922. iz Venja.
Bahora 1910. iz Moravske, ods. u Bekteže.
Baničin 1900. iz Češke.
Begović 1930. iz Vetova.
Blažević 1921. iz Dbljanovaca.
Bošković 1920. iz Hercegovine (Crnić, Stolac).
Božić 1910. iz Vetova.
Čajko 1900. iz Češke.
Faltinek iz Češke.
Franković ods. u Vetovo.
Goluža 1946. iz Hercegovine (Plesivac).
Horki 1900. iz Češke.
Kopaček 1900. iz Češke. Ods.
Kožić 1949. iz Radovanaca kod Velike.
Kralik 1900. iz Češke.
Macek 1900. iz Češke.
Maruna 1910. iz Češke.
Pavlović 1940. iz Hercegovine (Plesivac); 1949. iz Češljakovaca.
Stari 1890. iz Češke

U srednjem vijeku spominje se Podgorje 1489. kao plemićki posjed.s Za Turaka


žive tu Hrvati katolici.
3
DAZ NRA 481 n. 42; 571 n. 10; 941 n. 34.

456
1950. ima 97 potomaka prastanovnika, 185 potomaka starijih doseljenika, zajedno
282 ili 6 7 % , a novijih doseljenika 139 ili 33°lo.
Broj kuća: 1730. 25, 1760. 39, 1780. 40, 1850. 37, 1950. 104.
Broj stan.: 1760. 506, 1780. 510, 1802. 494, 1850. 355, 1900. 417, 1931. 471, 1950. 421.

1849. ima Podgorje 32 kuće sa 377 st., od toga 122 sposobnih za posao tj. od 16, do
60. god. U 1 kući ima tada 35 st., u 2 kć. 26 st., u 1 kć. po 22 i 19 st., u 2 kć. 20 st.,
u 7 kć. 11-18 st., u 7 kć. 2-5 st., u 11 kć. 6-10 st.

115. VETOVO

Prastanovnici x - 1 7 0 2

Andrić 1697-X. 1950. 1 st. 1760. 19 st.


Begović 1692-X. 1702. 5 kć. 1950. 6 kć, 17 st. 1760. 14 st.
Blaščanin 1702.
Blažević 1694-1803. 1760. 4 st.
Dragušić 1694.
Đurić 1698-1784.
Gišović 1698.
Grbić 1702-X. 1950. 8 kć, 30 st. 1760. 27 st.
Grgić 1702.
Gr(k)ljanović (Grtljanović) 1697-1728.
Kerđo 1702.
Kontić (Kontalabić, Kantolović) 1697-X. 1950. 5 st. 1760. 30 st.
Kovačević 1697-X. 1950. 5 st.
Liskić (Ljerkić, Ličkić) 1702-1784. 1760. 19 si.
Lučić (Luičić) 1694-1728.
Lujzić 1702.
Lukovica (Luković) 1697-1705.
Marčetić (Marčić) 1702-1862.
Martinović 1699.
Pejaković (Pejakušić, Prijaković) 1699-X. 1950. 8 st. 1760. 11 st.
Predojević (Prdo, P r d o k , Prdovan, Berdoff) 1692-1784. 1702. 3kć.
Sanković 1702.
Šakić 1702-1803.
Šimić (Harambasa) 1699-1705.
Tadijanović 1700.
Tankušić 1699-1940. 1760. 28 st.
Tomaš(ev)ić 1698-1728.
Tukašljić 1702.
Turjanović 1702.
Vičkić 1698.
Vuko(je)vić 1702-1705.
Zaguljan 1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.

Augustinović 1760-1846. 1760. 10 st.


Ban(ković) 1702-1849.
Bartolović 1741-X. 1760. 2 k ć , 20 st. 1950. 2 kć, 8 st.
Bogojević 1849-1864.
Bošnjak (Vidović) 1698-1705.
Božić 1728-X. 1950. 2 kć, 6 st.

457
Ćaćilović (Ćaćinović) 1724.
Dobrović 1705.
Džebić v. Žebić!
Đurišić 1727.
Francolić (Franculić) 1746-X. 1950. 8 st.
Franić (Franjić) 1784-X. 1950. 3 st.
Gasić 1784.
Gesz 1702.
Gluić 1760-X. 1760. 11 st. 1950. 1 st.
Gojković 1784-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Grubačević 1784-1849.
Guzanović 1741.
Herceg(ović) (Hercegovac) 1697-X. 1760. 9 st. 1950. 7 st.
Herčić 1784.
Horvat (Hervat) 1728-X. 1950. 3 st.
Jakobović 1784-X. 1950. 6 kć, 28 st.
jelić 1702-1705. iz Kutjeva.
Jovanović 1846.
Jurgić 1741.
Jurić 1702-X. 1760. 16 st. 1950. 6 kć, 29 st.
Klarić 1760-X. 1760. 9 st. 1950. 2 kć, 10 st.
Knežić (Stari Knez) 1705-1728.
Kopile 1705.
Kovač 1705-X. 1950. 3 st.
Kožić 1846.
Kunovac 1749.
Lazić 1702-1940.
Lukić 1705-1862. 1760. 2 kć, 23 st.
Majarac 1702.
Majstor 1705.
Mandić 1741-1760. 2 kć, 12 st.
Maretić 1760-1839. 1760. 11 st.
Marinović 1760. 18 st.
Marjanović 1784-X. 1950. 3 kć, 16 st.
Marković 1705-X. 1760. 2 kć, 16 st. 1950. 6 kć, 21 st.
Matokić (Matošić) 1728-X. 1760. 3 kć, 20 st. 1950. 4 kć. 14 st.
Mikić 1728-X. 1760. 28 st. 1950. 13 kć, 54 st.
Milančić 1705.
Milovanović 1705.
Mitrović (Mikečević) 1728-X. 1760. 29 st. 1950. 6 kć, 18 st.
Modričanin 1702. iz Modrice.
Novoselac 1728-1884. 1760. 11 st.
Njegovanović 1784-1803.
Pavić 1728-X. 1760. 11 st. 1950. 3 kć, 15 st.
Pavković 1728-1750.
Pavlović 1741.
Petrić 1728-X. 1760. 13 st. 1950. 5 kć, 15 st.
Poričanac 1703. iz Poreča.
Račić 1741.
Remić 1705.
Repić 1728.
Rogić 1728.
Samac 1702.
Samardžija 1728.
Slipčević 1760-1784. 1760. 13 st.
Starac 1705.
Stepanović 1705.
Stojanović 1728-1862.
Stojčić 1728.

458
Tirić 1749-1760. 10 st.
Tomić 1728-1904. 1760. 16 st.
Vlah 1702.
Vojnović 1728.
Vranić (Franić) 1728-1760. 6 st.
Zagić 1741. 2 kć.
Zazilović 1728.
Žebić (Čebrić, Džebrić) 1784--X. 1950. 8 kć, 31 st.
Živković 1741-1803. 1760. 7 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Abramović 1862.
Albert iz Njemačke.
Antolović 1930. iz Mitrovca.
Antunović 1940. iz Venja.
Arvaj ods. u Jakšiće.
Babić ods.
Bilić 1919. iz Studenaca kod Imotskoga
Borić 1930. iz Sulkovaca.
Bošković 1930. iz Hercegovine (Stolac).
Bošnjak 1862.
Cvrlje 1920. iz Dalmacije.
Ćurčić 1940-1958. iz Velike. Izumro.
Čeh 1920. iz Kaptola.
Doboš 1910. iz Madžarske (Šopronj).
Domić 1946. iz Bosne (Travnik).
Fajder 1870. iz Austrije.
Foro 1945. iz Madžarske.
Gotštajn 1880. iz Njemačke.
Hajek odselio u Jakšiće.
Hegediš 1910. iz Madžarske.
Hora 1930. iz Podravine.
Ivanović 1940. iz Cerovca.
Ivoges 1862.
Janković 1930. iz Like.
Jerković ods.
Jolić 1949. iz Bosne (Sanski Most).
Jozanović 1862-1918.
Kinđler 1870. iz Njemačke.
Kolar 1920. iz sjeverozap. Hrvatske.
Konig 1910. iz Njemačke.
Kordiš 1910. iz Ravne Gore.
Kovre iz Italije (Udine).
Krajček 1900. iz Češke.
Krizmanić 1940. iz Like.
Krmpotić 1945. iz Like.
Kuburić 1900. iz Alilovaca.
Kudrnaček 1945. iz Jajca.
Lesar 1946. iz Slunja.
Lisec 1930. iz Kraljeva Vrha (D. Stubica).
Lukačević 1945. iz Bekteža.
Majetić 1900. iz Like.
Marić 1930. iz Hercegovine (Stolac).
Marincl 1880. iz Gorskoga kotara.
Marinelin 1880. iz Gorskoga kotara.
Mihek 1920. iz sjeverozapad. Hrvatske.
Miličević 1946. iz Hercegovine.
Molnar 1946. iz Orahovice.
Mravinac ods. u Australiju.
Nagy 1935. iz Voćina.
Obradović 1946. iz Hercegovine (D. Hrasno).
Palameta 1935. iz Hercegovine (Borojević).
Pavelić 1930. iz Hercegovine (Ratimlje).
Pečur 1890. iz Tekića.
Peić izumro.
Perić ods.
Perković 1945. iz Like.
Perše 1930. iz Češke, odn. iz Šumanovaca.
Petrović 1930. iz Like.
Pobuda izumro.
Poleto iz Italije (Udine), vratio se.
Pospišil izumro.
Pul iz Njemačke.
Raguž 1945. iz Hercegovine.
Rajić 1930. iz Hercegovine (Ratimlje).
Rališ 1930. iz Požege.
Razl 1920. iz Kaptola odn. Češke.
Razumović 1850. iz Mitrovca.
Salaj 1900. iz Mihaljevaca odn. Madžarske.
Seder 1910. iz Velike odn. Madžarske.
Speljak 1935. iz Stražemana.
Stanojević 1910.
Svoboda 1930. iz Kaptola odn. Češke.
Šajer 1910. iz Njemačke.
Šaronja 1930. iz Brijesta.
Šaur 1870. iz Njemačke.
Špoljarić 1890. iz Crnca u Podravini.
Šulc 1945. ods. u Njemačku.
Toth 1910. iz Madžarske.
Uldrijan 1945-1959. iz Rajsavca. Izumro.
Zezula 1920. iz Resnika.
Zlatić 1930. iz Kutjeva.
Zlatković 1945. iz Like.
Žmire 1920. iz Sinja.

Naselje je u Vetovu postojalo i u srednjem vijeku i za turskoga vladanja. 1660.


spominje se tu stara župska crkva sv. Kuzme i Dam jana,., zatim 1693. i kasnijih
godina.4 Sigurno je, da su u ovome selu, koje se koji puta zove i trgovište (oppidum),
pod turskom vlasti živjeli katolici Hrvati, Srbi i muslimani Hrvati. Matice kutje-
vačke župe i najstariji opširniji popis crkvene desetine od 1705. svjedoče, da su u
Vetovu u razdoblju od 1690-1710. živjele mnoge obitelji, koje su brzo nestale. To
najstarije poznato stanovništvo ima 1950. 126 potomaka, doseljenici od 1705—1850.
ostavili su 250 potomaka, što zajedno čini 376 čeljadi ili 40°/o od ukupnoga stanov­
ništva 1950. Novijih doseljenika ima u isto vrijeme 579 ili 60°lo, što je razmjerno
manje nego li u nekim bližim dijelovima Požeške okolice.
Broj kuća: 1760. 54, 1850. 89, 1950. 189(1).
Broj stan.: 1760. Kat. 532, 1850. 721, 1900. 802, 1931. 984, 1950. 758.

4
Smičiklas, Dvijestogodišnjica k. g., I I 8.

460
116. POŽEŠKI LUKAČ

Prastanovnici x-1702
Đipanović 1699-1773. 1760. 6 st.
Grgić 1702.
Kurtarović (Kontar, Koritar) 1702-1764. 1760. 7 st.
Pavić 1702-X. 1760. 3 kć, 28 st. 1950. 13 kć, 64 st.
Perić 1689.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1703.
Bartolović 1849-19 . .
Bodolović (Bogdulović) 1740-X. 1760. 11 st. 1950. 2 kć, 11 st.
Bošnjak 1702-X. 1950. 4 kć, 18 st.
Časni 1849. Ods.
Horvačić 1735.
Lukić 1849-
Marić 1724.
Maričević 1740-1922. 1760. 2 kć, 16 st.
Marjančević 1803.
Matosević 1735-X. 1950. 3 st.
Mihajlović 1740-1803.
Mila(n)ković 1702-X. 1950. 3 st.
Mitrović 1836-X. 1950. 8 kć, 45 st.
Puhalović 1702-1740. 1735. 2 kć.
Raljević 1740-X. 1760. 2 kć, 14 st. 1950. 3 kć. 15 st.
Savić-Vlah 1702-1764.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Imperii 1930. iz Slovenije.
Irak izumro 1955.
jakobović 1910. iz Vetova.
Jurić 1910. iz Vetova.
Klobučar iz Donjega Kosinja. Ods. 1955. u Kladanj.
Kolesarić zet Mesića.
Lončarević 1905. iz Svilne.
Marin 1940. iz Sirca kod Daruvara.
Mesić 1870.
Miljanović 1940. iz Venja.
Nemet 1910. iz Golog Brda.
Olšak 1947. iz Kaptola odn. Češke.
Preradović 1910. iz Like.
Razumović 1900. iz Mitrovca.
Smojver 1930. iz Karlobaga.
Strapač 1880. iz Slovačke.
Škorvaga 1880. iz Slovačke.
Tončola 1900. iz Slovačke.
Žilić 1930. iz Hercegovine.

Selo Lukač spominje se u srednjem vijeku 1413., 1427., 1499. kao vlastelinski po­
sjed plemićke obitelji Partašovaca.5 Za turskoga vladanja živjeli su u selu Hrvati
katolici i muslimani (zajedno sa spahijom), koji su s katoličke vjere prešli na islam
i zato 1687. odselili u Bosnu. Iza oslobođenja Slavonije od Turaka oko 1697. došle

5
DAZ NRA 630 n. 16.

461
su u selo neke srpske obitelji. Na koncu XIX i na početku XX stolj. doselile su
ovamo također neke slovačke obitelji.
1950. ima 64 ili 24°/o potomaka prastanovnika, 95 ili 35°/o potomaka starijih
doseljenika, a 111 ili 41°lo novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 8, 1740. 14, 1773. 13, 1866. 11, 1950. 63.
Broj st.: 1866. 138, 1900. 186, 1931. 291, 1950. 270.
1760. živi u pojedinoj kući 5-11 čeljadi.
Potkraj srednjega vijeka i za turskoga vladanja postojalo je blizu Lukača selo
Dolac, koje je iza odlaska Turaka iz Slavonije 1687. opustilo i nije bilo ponovno
naseljavano.

117. HRNJEVCI

Prastanovnici x-1687
Za turskoga vladanja do 1687. Hrvati katolici i muslimani: prvi su 1687. nestali, a
drugi odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Aleksić 1702-1764.
Bo(r)janić 1740-X. 1950. 1 st.
Bošnjak 1702-1849. 1750. 3 kć.
Cvijić 1758-1849.
Jovanović 1740.
Kovač 1740.
Kuzmanović 1753-1773.
Lazić (Lazirić) 1702-X. 1950. 5 st.
Milašinović 1740-1773.
Milčić 1702.
Mil(i)vojević 1750-X. 1950. 6 st.
Puač (Puhalović) 1702-1849.
Radivojević 1758-1849.
Radisavljević 1735-1803.
Samardžisija 1702.
Savić 1702-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Tadić 1758-1849. 2 kć.
Vasilović 1735-1864.
Vujčičević 1702-1764. 2 kć.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Adžić 1910. iz Like.
Arvaj 1900. iz Slovenije.
černi iz Treštanovaca.
Čertil 1900. iz Slovačke.
Enjengi 1890. iz Madžarske.
Filotaš 1890. i Madžarske.
Gojković 1930. iz Ljeskovice.
Hamata 1910. iz Slovenije.
Harvat 1890. iz Češke.
Jugović 1950. iz Kutjeva.
Kandera 1910. iz Slovačke.
Kert 1890. iz Madžarske.
Kotrla 1900. iz Tominovaca odn. Češke.
Kune ods.
Madžar 1910. iz Madžarske.

462
Miholić iz 1880. iz Tominovaca.
Obradović 1945. iz Dubrovnika.
Pavelka 1900 iz Češke.
Perić 1930. iz Bosne.
Pivka 1945. od Daruvara odn. Češke.
Popel 1890. iz Češke.
Previšić 1945. iz Hercegovine (Stolac).
Prpić 1945. iz Like.
Prskalo 1945. iz Bosne.
Rakoš 1890. iz Češke.
Smojver 1935. iz Like.
Srbijanski 1910. iz Češke.
Šćiran 1945. iz Novalje na Pagu.
Štajduhar 1930. iz Kosinja u Lici.
Tere 1900. iz Madžarske.
l o m a n 1880. iz Češke.
TomaŠ 1900. iz Češke.
Vala 1900. iz Češke.
Varak 1960. iz Češke.
Vilić 1946. iz Cazina u Bosni.
Vrabel iz Bjeliševca.
Vrban 1922. iz Oštarija kod Ogulina.
Vukelić 1947. iz D. Kosinja u Lici.
Zmeškal 1913. iz Moravske,
Zubović.

Selo se spominje 1455. kao posjed maloga plemića.6


Iza oslobođenja Slavonije od Turaka doselili su u Hrnjevce Srbi (Podaci o sta­
novništvu kod Smičiklasa, 200-god. osi. Slavonije II. 161 nisu točni).
1950. ima 24 ili 10 °lo potomaka starijih doseljenika, a 214 ili 90°lo novijih do­
seljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 8, 1740. 14, 1773. 13, 1866. 13, 1950. 57.
Broj stan.: 1866. 69, 1900. 170, 1931. 222, 1950. 238.

118. OVČARE

Najnoviji doseljenici: Ament 1910., Biher iz Vetova, Čeh iz Tominovaca, Drda,


Đeneš, Klesinger, Kopunić, Kovre iz Italije, Maričević, Metić 1920., Mikel iz Tomi­
novaca, Strnak, Šojat.
Ovčare su nekada bile marof ili pustara vetovačkoga vlastelinstva, a danas su
poljoprivredno dobro i ergela.
Ime dolazi od toga, što je vlastelinstvo na početku XIX st. uzgajalo ovdje ovce
i sagradilo za njih ovčinjake. G. 1832. nalaze se ovdje 4 st., 1900. 46, 1931. 69, 1950.
87 u 22 domaćinstva.

U Kaptolačkom kraju bilo je 1950. 4905 stan., od toga


662 ili 1 3 % potomaka prastanovnika
1427 ili 2 9 % potomaka starijih doseljenika
2816 ili 5 8 % potomaka novijih doseljenika.
Iako je ovaj kraj bio za turskoga osvajanja i vladanja dosta pošteđen,
ipak su se prastanovnici razmjerno malo održali. Razlog je tome plod­
nost zemlje i izumiranje stanovnika. 1950. ima u Kaptolu 8 % prasta-
6
Ondje 1017 n. 45.
463
uovnika, u Komarovcima 16%, u Doljanovcima 5 5 % (!), u Bešineima
5 0 % (!), u Golom Brdu 3 5 % , u Ramanovcima 3 1 % , u Podgorju 2 3 % , u
Vetovu 1 3 % , u Lukaču 24%, u Hrnjevcima 0. Prosjek je jednak općem
prosjeku Požeštine. Prastanovnici su se najbolje održali u Doljanov­
cima, bolje nego li igdje drugdje u Požeštini. Tu su također dobro sa­
čuvani narodni običaji i pjesme.
Prosjek je starijih doseljenika također jednak općem prosjeku Po­
žeštine. Bolje su se održali u Alilovcima 5 7 % , Cešljakovcima 5 9 % , u
Podgorju 44%. U drugim je selima broj starijih doseljenika ispod
prosjeka ovoga kraja: u Kaptolu 1 2 % , u Komarovcima 2 0 % , u Dolja­
novcima 0, u Vetovu 2 7 % .
Izumrli su rodovi prastanovnika i starijih doseljenika:
u Kaptolu 23, Doljanovcima 9, Bešineima 1, Ramanovcima 6, Alilov­
cima 5, Golom Brdu 2, Cešljakovcima 2, Podgorju 10, Vetovu 11,
Lukaču 2, Hrnjevcima 7.
1760. ima u Kaptolu 573 st., a njihovih potomaka 1950. samo 147;
u istom vremenskom razdoblju pada u Komarovcima od 181 na 65 st., u
Doljanovcima od 334 na 151 st., u Bešineima od 159 na 138 st., u Ra­
manovcima od 157 na 97 st., u Alilovcima (i GaleŠiću) od 176 na 201
(porast!!) st., u Golom Brdu od 265 na 243 st., u Cešljakovcima od 152
na 192 (porast!!) st., u Podgorju od 506 na 268 st., u Vetovu od 532 na
259 st., u Lukaču od 82 na 103 (porast!!) st.
Noviji su doseljenici osobito jaki u Kaptolu: 8 0 % od ukupnoga sta­
novništva, u Komarovcima 6 4 % , Ramanovcima 6 3 % , Hrnjevcima 9 0 % .
Neka sela imaju razmjerno malo novijih doseljenika: u Bešineima 1 8 % ,
Alilovcima 4 3 % , Golom Brdu 32,5%, Cešljakovcima 4 1 % . Podgorju
33%.
Hrvati ovoga kraja govore ikavicom. Govor, posebno naglasak, ovdje
je mnogo bolje sačuvan negoli jugoistočno odavle u selima oko Jakšića,
Sesveta i Kutjeva, a to zbog toga, što su prastanovnici i stariji doselje­
nici bolje sačuvani. Zato i Česi u Kaptolu govore bolje hrvatski negoli
Grabarci češkoga podrijetla, koji više ne govore češki već samo
hrvatski!

VELIČKI KRAJ

119. VELIKA

Prastanovnici x-1701.
1701.: Beđeniković, Busić, Đukan(ov)ić 2 kć, Kapazović, Ljubić, Matić, Mihaljević,
Sljepčević, Vinković.
Bavorić (Babunić) 1701-1940. 1760. 15 st., 1931. 6 st.
Bešli(ji)ć 1701-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Blažević 1701-X. 1950. 5 kć, 23 st.
Bosmanić 1701-X. 1950. 4 kć, 12 st.
Cvetić 1701-1900.
Card(akJ)ić 1701-X. 1950. 3 kć, 11 st.

464
Đurčević (Jurčević) 1701-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Đureković 1701-1952. 1950. 2 st.
Filipčević 1701-X. 1950. 9 st.
Ivančević 1701-X. 1950. 2 st.
JaniĆ 1701-1900. 1701. 2 kć. 1760. 14 st.
Kasapić 1701-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Knežević 1701-X. 1950. 4 kć, 20 st.
Kovačević 1701-X. 1950. 4 kć, 11 st.
Kožić 1701-X. 1950. 6 kć, 17 st.
Kristić (Križetić) 1701-1900. 1760. 4 st.
Kulunčić (Kujunđičija, Kolundžić) 1701-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Mađar (ev)ić 1701-1785.
Marčetić 1701-X. 1950 3 st.
Mičić 1701-X. 1950. 3 kć, 15 st.
Perić (Pejčić) 1701-X. 1950. 4 kć, 23 st.
Stipanić (Stivanić) 1701-1705.
Šostić 1701-X. 1950. 4 kć, 14 st.
Štivić 1701-X. 1950. 4 kć, 11 st.
Terzi(ji)ć 1701-X. 1950. 4 kć, 21 st.
Tomičević 1701-1803.
Zvekić 1701-X. 1950. 10 kć, 39 st.
Žarković 1701-X. 1950. 1848. 4 kć, 1950. 4 st.
Žbanić 1701-1785.

Stariji doseljenici od 1701-1850.


Agatović 1731.
Alajković 1756-1862. Nasi. Lukić.
Alvađžić 1784.
Antolović 1756-X. 1950. 5 kć, 17 st.
Augustinović 1803-X. 1950. 7 st.
Berić 1784.
Bošnjak 1701-1940.
Bošnjaković 1701-X. 1950. 4 kć, 13 st
Đuntević 1756.
Filić 1756-1784.
Franculić 1848-X. 1950. 2 kć, 5 st.
Franić 1715.
Gledina 1784.
Golubić 1705.
Grgić 1705-X. 1950. 4 kć, 17 st.
Gruić 1740-X. 1950. 5 kć, 14 st.
Ivanković 1848.
Ivković 1740-X. 1950. 4 kć, 16 st.
Katanić 1740.
Klein 1848. -
Lukačević 1756-X. 1950. 4 st. Nasi. Kožić.
Lukesović 1848-X. 1950. 4 st.
Lukić 1756-X. 1950. 9 kć, 40 st.
Makar 1849.
Marjanović 1740-1803.
Mikašić 1803.
Mikolčević 1784.
Rako 1740.
Reves 1849.
Ric 1849.
Rupetek 1848.
Samopek(ović) 1740-1785.

3 0 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE


465
Šikanić 1756-1803.
Šuvić (Žuvić) 1740-X. 1950. 7 kć, 17 st.
Tomin 1784.
Turanac 1784.
UdoviČić 1784.
Varađelić 1803.
Vojvodić 1756-1862. Nasi. Šurbek.

Noviji doseljenici 1850-1950.

Andžić 1890. iz Ramanovaca.


Antunović 1935. iz Like (D. Pazarišće) zet.
Babić 1910. iz Volarice (Sv. Juraj, Senj).
Banović 1946. iz Bosne.
Belačić 1920. iz Rogulja kod Pakraca.
Bertović 1920. iz Rakovice.
Biondić 1926. iz Žute Lokve kod Otočca. Ods. u Latinovce.
Bolf 1890. iz Ravne Gore.
Borovac 1920. iz Prizne (Jablanac u Primorju).
Buturac 1930. iz Like (Pazarišće).
Cauner 1880. iz Zom.be u Ugarskoj.
Cenčić 1893. iz Lokva.
Cigić 1920. iz Bosne.
Cačić I. 1925., II. 1948. iz Prizne.
Đomanski 1930. iz Kaptola.
Eletić 1935. iz Kaptola.
Faubel 1925. iz Kutjeva.
Gašparac 1930. iz Mrkoplja.
Golek 1890.
Grbić 1920. iz Stražemana.
Hofman 1930. iz Kaptola.
Horvat 1920. iz Trenkova.
Ivčetić 1930. iz Kaptola.
JurČić 1930. iz Prizne.
Jurković 1940. iz Sovskoga Dola.
Kalafatić 1922. iz Bribira u Primorju.
Kaloper 1930. iz Poljanske.
Kecerin 1925. Ods. u Zagreb.
Kolman 1890.
Kopljarević 1890.
Krznarić 1880.
Legac 1920. iz Klade.
Likan 1890.
Lovč 1933. iz Trojeglave.
Lovrić 1890.
Mačko 1912. iz ČSR.
Majetić 1929. iz Gorskog kotara.
Mandurić 1946. iz Hercegovine (Posušje).
Matijević 1920. iz Prizne.
Matoš 1920. zet.
Martinčević 1910. iz Viškovaca.
Mihaljević 1914.
Mikala 1925. iz Slovačke.
Miketa 1920. iz Bjeliševca zet.
Mikolić 1920. iz Ugarske.
Miškulin 1900. iz Prizne.
Modrić 1910. iz Like.

466
Molnar 1889. iz Madžarske.
Paver 1910. iz Đurđenovca.
Pavić 1941. iz Bosne zet kod Bošnjakovića.
Pavišević 1926. iz Požege odn. Biškupaca.
Pejaković 1920. Izumro.
Perašinović 1930. iz Trenkova.
Plesa I. 1890. iz Ravne Gore, II. iz Skenderovaca.
Popović-Ćosković 1931. iz Žirovca (Dvor na Uni).
Prpić 1925. iz Luga (Prizna).
Puhač 1932. iz Pritoka, zet kod Grgića.
Puntarić 1919. iz Hrvatskog zagorja.
Rončević 1931. zet.
Rosenkranz 1890.
Seder 1890. Izumro.
Sidek 1890. iz Suhoga Polja.
Smojver 1921. iz Primorja.
Svejkovski 1900. iz Češke.
Šarabok 1890. iz Suhoga Polja.
Sebalj 1930. iz Dabra.
Šnajder 1920. iz Trojeglave odn. Češke.
Štiglić 1908. iz Lokva u Gorskom kotaru.
Štimac 1890. iz Lokva.
Šuler 1890.
Šurbek 1880. iz Pođkostela.
Tičak 1919. iz Jablanca u Primorju.
Tijan 1900. iz Mrkoplja.
Tomić 1910. iz Trenkova.
Tucaković 1948. iz Bosne.
Uzelac 1929. iz Korenice.
Vidić zet iz Bosne.
Vučković 1946. iz Našica.
Vukelić 1930. iz Krasna u Lici.
Vrabić 1927. iz Rogaške Slatine.
Zlomislić 1920. iz Hercegovine.

Velika se u sačuvanim dokumentima prvi put spominje 1266, zatim 1332., u po-
pišu Papine desetine. Tada se u pođgrađu ili varošu nalazila katolička župa i žup­
ska crkva (subcastrum Velika), a sjeverno na brijegu tvrđa ili »grad« (castrum),
sjedište većega vlastelinstva. Tvrđa se spominje i 1435. prigodom dijeljenja zemlje
između plemića Veličkih i njihovih rođaka Bekefija. Varoš Velika, kao i selo Hrvati
1
u okolici, opisana je u najstarijem turskom popisu poreza 1545. Za turskoga vla­
danja nalazio se ovdje franjevački samostan sa školom kao kršćanski, crkveni, pros­
vjetni i kulturni centar za veći dio Slavonije. Stanovnici su bili samo Hrvati
katolici.
1950. ima 274 ili 24°Io potomaka prastanovnika, 159 ili 12°/o potomaka starijih
doseljenika, a 763 ili 64°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 62 (od toga 9 bezemljaša), 1705. 58, 1730. 62, 1746. 87, 1758. 99,
1760. 79, 1780. 73, 1866. 76, 1950. 312.
Broj stan.: 1746. 557, 1760. 544, 1769. 876, 1780. 869, 1802. 816, 1832. 930, 1866.
874, 1903. 873, 1937. 1072, 1950. 1196.
1760. samo u 13 kuća ima preko 10 st. tj. 11-15 st., dok je u ostalih 66 kuća broj
čeljadi u jednoj kući ispod 10.
(Broj stanovnika između 1760. i 1769' nije se mogao povećati za 332 nego je tu
neka pogreška!).

1
DNZ NRA 481 n. 42; 555 n. 13; 630 n. 16; 778 n. 21; 796 n. 8; 1510 n. 27; 1553 n.
51. - BB 3.-BVA T. D. n. 243.

467
120. RADOVANCI

Prastanovnici x-1702
Burčević 1702-X. 1950. 3 kć, 8 st.
Grabantić 1702-1900. 1760. 2 kć, 17 st.
Hegeduš(ić) 1702-1785. 1760. 4 st.
Jakobović 1702-X. 1760. 4 kć, 31 st. 1950. 2 kć, 7 st.
Kaišić 1702-1785.
Kara-Ivanov(ić) 1702-1714.
Kopijarević 1702-X. 1760. 2 kć, 16 st. 1950. 6 kć, 16 st.
Kovačević 1702-1714.
Kožić 1702-X. 1760. 19 st. 1950. 7 kć, 30 st.
MikeriĆ 1702-X. 1760. 7 st. 1950. 4 kć, 11 st.
Miličić 1702.
Perak (Peračić) 1702-1862.
Peraš(inov)ić 1702-1862. Ods. u Veliku. 1760. 2 kć, 20 st.
Petr(in)ić 1702-X. 1760. 4 kć, 43 st. 1950. 4 kć, 17 st.
Plišić (Plešić) 1702-1803. 1760. 2 kć, 16 st.
Popić 1702-1760. 6 st.
Prosić 1702-X. 1760. 4 st. 1950. 6 kć, 15 st.
Stanić 1702-X. 1760. 6 st. 1950. 2 kć, 6 st.
Stojčević 1702-X. 1760. 4 kć, 39 st. 1950. 4 kć, 12 st.
Tomašić (Tomanlić) 1702-1784. 1760. 6 st.
Vidaković 1702-1803. 1760. 3 st.
Zec 1702-X. 1760. 4 st. 1950. 2 kć, 15 st.
Zlo(u)ić 1702-1862. 1760. 14 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1711.
Bošnjak(ović) 1702-1731.
Ceranić 1714-1803. 1760. 8 st.
Citanić 1756-1784. 1760. 6 st.
Filić 1784.
Filip ović 1714-1900.
Goso 1740.
Grgić 1705-1803. 1760. 2 kć, 11 st.
Grgur (ev)ie 1760-X. 1760. 12 st. 1950. 2 st.
Kitanić 1740.
Kurtić 1758-1862. Nasi. Jakobović.
Mikić 1705-1862. Nasi. Puntarić.
Orieić 1740.
Rajković 1705-1862. 1760. 4 st.
Rajšie 1760. 3 st.
Stričević 1705-1746.
Surađ(evie) 1714-1785.
Šimić 1705.
Šolić 1803-X. 1950. 6 kć, 22 st,
Tarančić (Tarandžić, Tarandžija) 1756-1862. 1760. 3 st.
Topalović (Topaljevie) 1760-1803. 1760. 4 st.
Vinošević 1740-X. 1760. 2 kć, 18 st. 1950. 3 st.
Vuković 1714-X. 1760. 17 st. 1950. 2 kć, 9 st.

468
Noviji doseljenici 1850-1950.
Bertelović 1900. iz Drage.
Blažević 1891. iz Tekića zet.
Crnković 1926. iz Brodskog Drenovca
Čapko 1919. iz Gologa Brda.
Čardić 1894. iz Velike zet.
Čenić 1930. iz Potočana zet.
Čokrlić 1927. iz Doljanaca.
Derić ods. u Požegu.
Devčić 1900. iz Krasna.
Đuranović 1921. iz Potočana zet.
Ferić 1880. 2 kć, iz Gor. Eminovaca i Štitnjaka.
Franić 1894. zet.
Hajba 1890. iz Čerajlija zet kod Šolića.
Ivančević 1930. iz Stražemana.
Jankot 1900. iz Češke.
Kovač 1910. iz Madžarske.
Krajček 1928. iz Vetova odn. Češke zet kod Petrinića.
Legac 1906. iz Klade kod Jablanca u Primorju.
Lončarević 1898. iz Gologa Brda zet.
Matijević 1920. iz Prizne (Primorje). 1950. 3 kć, 12 st.
Mautner 1920. iz Kaptola odn. Češke.
Miletić 1940.
Miškulin 1922. 1950. 12 st.
Nikšić 1925. iz Široke Kule u Lici.
Obradović (ods. u Veliku) 1935. iz Gračaca.
Peić 1885. iz Drškovaca.
Petrinović 1930. iz Kaptola.
Prpić 1906. iz Prizne (Prim.).
Puntarić 1920. iz Kašine.
Rajić 1930 iz Hercegovine.
Sarajlić 1930. iz Kutjeva.
Samardžić 1870.
Smojver 1921.iz Cerovice (Karlobag).
Šegota 1910. iz Prizne (Primorje).
Šiljan 1935. iz Prljeva (Zrmanja).
Šloser 1900. iz Moravske.
Šuljić iz Dalmacije. Ods.
Tičak 1920. Ods. u Veliku.
Tomljenović 1946. nasi. Crnkovića.
Veselin 1932. iz D. Kosinja (Perušić).
Vukelić 1929. iz Senja.
Zapletal 1900. iz Češke.
Zlomislić 1946. iz Hercegovine.

Radovanci se sp-ominju 1266, 1535., zatim u turskom poreskom popisu 1545? Za


turskoga vladanja žive u selu samo katolici Hrvati.
1950. ima 110 potomaka prastanovnika ili 29°lo, ll°/o ili 34 potomaka starijih do­
seljenika, 204 ili 60°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 37, 1705. 46, 1730. 40, 1746. 60, 1760. 49,1780. 55,1866. 38,
1950. 128.
Braj stan.: 1746. 502, 1760. 379, 1769. 739, 1780. 691, 1802. 759, 1832. 730. 1866.
610, 1900. 436, 1931. 541, 1950. 348.
1760. ima u 13 kuća 11-19 čeljadi, u 36 kuća 3-9 st.

Ondje. -- DAZ NRA 522 n. 12. - Bosendorfer, Crtice 149.

469
121. POŽEŠKI POTOCANI

Prastanovnici x-1702
1702.: Bartolović, Kovač (ević), Pavličević, Romić.
Damjanac (Damjanović) 1702-X. 1760. 13 st. 1950. 4 kć, 14 st.
Dertulić 1702-1714.
Đuranović 1702-X. 1760. 23 st. 1931. 20 st. 1950. 3 kć, 10 st.
(H)a(j)manović 1702-1803.
Margetić 1702-1930. 2 kć, 5 st.
Petrović (Kršić) 1702-X. 1760. 2 kć, 22 st. 1950. 8 st.
Rodić 1702-1705.
Terzija 1702-1714.
Tomašević 1702-X. 1760. 6 kć, 34 st. 1931. 14 st. 1950. 3 kć, 7 st.
Tucić 1702-1803. 1760- 2 kć, 10 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Cenić 1756-X. 1760. 2 kć, 10 st. 1931. 24 st. 1950. 3 kć, 9 st.
Dak 1705
Franar 1848.
Franić 1756-X. 1760. 4 st. 1950. 2 kć, 10 st.
Grgić 1740.
Jozić 1784-X. 1950. 4 kć, 17 st.
Junak 1756-1786. 1760. 7 st.
Konjušić 1705. 2 kć.
Kraljević 1740-1940. iz Drage.
Letić 1740.
Radovanović 1740.
Šarac (Šarčević) 1715-1849. 1760. 3 kć, 11 st. Nasi. Petrić.
Tubić 1801.
Valent(ić) 1819-X. 1950. 6 st.
Žarković 1715.
Žilić 1758-1784. 1758. 2 kć.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bunjevac 1940. iz Doljanaca.
Čačić 1935. iz Prizne (Jablanac).
Hajba 1935. iz Radovanaca.
Jergović 1880.
Kožić 1926. iz Radovanaca.
Marinac 1935. iz Prizne.
Matijević 1920. iz Prizne.
Novak 1880.
Pavleković 1910.
Percel (Pelcer ) 1925.
Petrić 1880.
Petrinić 1910. iz Radovanaca.
Puntarić 1910.
Rauher 1880.
Toman 1920. iz Kaptola.
Zapletal 1919. iz Radovanaca.

470
Selo je sigurno postojalo i u srednjem vijeku, ali a tome nema podataka. Spo­
minje se u turskom poreskom popisu 1545. Za turskoga vladanja živjeli su ovdje
Hrvati katolici.
1950. ima 39 prastanovnika ili 20°lo, 42 potomka starijih doseljenika ili 20°/o, 115
ili 60°/o novijih doseljenika.
Broj kuća: 1705. 20, 1730. 18, 1.760. 22, 1780. 16, 1866. 12, 1950. 55.
Broj stan.: 1746. 119, 1780. 182, 1802. 220, 1866. 157, 1900. 171, 1931. 237, 1950.
196.
1760. u tri kuće ima preko 10 čeljadi, a u ostalih 19 ispod 10 st.

122. BIŠKUPCI

Prastanovnici x-1702
1702.: Bržić, Lahmanović, Šegrtović (Segert, ods. u Poljansku).
1702-1705.: Krnjaković 3 kć, Kukavičić (Kukavica).
Barić 1702-1760. 3 kć, 16 st.
Đikić (Đukić) 1702-X. 1760. 2 kć, 22 st. 1950. 3 kć, 18 st.
Karamarković 1702-X. 1760. 6 st., 1950. 1 st.
Kovač (ević) 1702-1795. 1760. 9 st.
Šljerić (Zlerić) 1702-X. 1760. 10 st. 1950. 6 kć, 18 st.
Tuđumraković (Tustomrak) 1702-1785.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Alak 1802.
Bošnjak 1702-1795.
Đaković 1802.
Đosakić 1705.
Đurčević 1801-X. 1950. 3 kć, 13 st.
Fažljić 1740-1785. 1760. 4 st.
Gojkić 1795-1829.
Halak 1784-1795.
(H)eletić 1740-X. 1760. 2 kć, 18 st. 1950. 4 kć, 17 st.
Horvat 1841.
Ivančević 1803-X. 1950. 4 kć, 14 st.
Katić 1840-1940.
Klasić 1822-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Lapajdić 1801.
Mandić 1755-X. 1760. 12, 1950. 2 kć, 12 st.
Maniguz(ović) 1740-1801. 1760. 4 kć, 38 st.
Miličić 1758-1760. 6 st.
Mitinaš 1829-1940.
Pavlović 1824-1931. Ods. u Aleksandrovac.
Rogić 1788-X. 1950. 3 kć, 10 st.
Sanković 1784.
Stražemanac 1740.
Svak(ović) 1740-1785.
Tomić 1705.
Vaslaić 1785.
Vojvodić 1827-X. 1950. 4 kć, 12 st.
Zečić 1801.
Žuvić (Suvić) 1746-1758.

471
Noviji doseljenici 1850-1950.
Bešlić 1930. iz Tornja.
Bisić 1910. iz Perenaca, zet kod Međeša.
Blažanin 1920. iz Stajnice u Lici.
Bogojević iz Gor. Vrhovaca ods.
Brus 1925. iz Španovice, zet kod Tomljenovića.
Cvetković 1930. iz Vrapca ods.
Čačić 1946. iz Like, ods. u Veliku.
De(j)anović 1920. iz Oljasa odn. Korduna.
Dvoraček 1900. iz Bistrice u Moravskoj.
Đakić 1918. iz Poljanske.
Ginder 1946. postolar, ods. u Toranj.
Goc nekoć u službi kod vlastelinstva.
Guliš 1920. iz Desinca.
Gurdon 1930. iz Poljanske.
Guzmić 1945. iz Tornja.
Heisler 1905.
Ivanešić 1947. iz Stražemana odn. Đoljanaca.
Jagečić 1920. iz Oroslavlja, zet kod Klasića.
Jogun 1920.
Jurgec 1900.
Klarić 1900. iz Španovice bačvar.
Lovrić 1900. iz Đoljanaca.
Lopaček 1862.
Matijević 1946. iz Prizne u Primorju.
Matoković iz Češljakovaca odn. Trenkova.
Međeši 1910. iz Zarilaca odn. Madžarske, bivši, vlast, službenik.
Minks 1900. Nijemac iz Češke (Sudeti).
Palijan 1925. iz Bosne (Tuzla), zet kod Voćinca.
Pavlović 1946. iz Hercegovine (Stolac) zet, kovač.
P e k l a r 1862.
Perić 1940. iz Velike, rođak Voćinaca.
Petrović 1920. iz Bankovaca.
Pilauer 1900. bivši vlast, službenik.
Platenik 1900. iz Daruvara odn. Češke stolar.
Poljak 1925. iz Like (Modruš).
Rauber 1900. iz Drage kovač.
Sakoman 1920. iz Klinča-sela.
Sedej 1900. iz Španovice odn. Gorskoga kotara zet.
Smojvir iz Radovanaca odn. Cesarice u Primorju.
Šimčik 1910. iz Bjelovara odn. Češke.
Šitina 1930. iz Stražemana, dohranio Rogiće.
Štivić 1930.
Tomljenović 1920. iz Krivoga Puta.
Vezeti 1900. iz Macuta odn. Madžarske.
Vinčić 1862.
Vinković 1930. iz Garčina nadlugar zet.
Voćinkić (Voćinac) 1862-X. 1950. 3 kć, 11 st.

Selo je zacijelo postojalo i u srednjem vijeku, a ime mu dolazi od toga, što je tu


bio posjed pečujskoga biskupa. U turskom poreskom popisu 1545. spominje se kao
»Biskupac«. Za turskoga su vladanja živjeli ovdje Hrvati katolici.
1950. ima u Biskupcima 37 ili 10°lo potomaka prastanovnika, 84 ili 22°/o potomaka
starijih doseljenika, a 264 ili 68°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća:1705. 15, 1746. 17, 1780. 18. 1866. 21, 1950. 85.
Broj stan.: 1746. 75, 1760. 129, 1780. 171, 1802. 226, 1866. 278, 1900. 329, 1931..
388, 1950. 385.
1760. ima u 5 kuća 10-14 čeljadi, a u ostalih 12 kć 3-9 čeljadi.

472
123. STRAŽEMAN

Prastanovnici x-1702
1702.: Gombar (Gvozdar), Grgurić (Grgin), Odobašić, Paninković,
1702-1705.: Marčinković 2 kć, Marić ud., Pavošić.
Antolović 1702-1711.
Čakalić 1702-1929. 1760. 38 st. Nasi. Šljerić, Kovačević, Bunjevac.
Dabo 1702-1711.
Galojlić (Galojlija) 1702-X. 1760. 5 st. 1950. 4 kć, 14 st.
Grbić 1702-X. 1760. 8 st. 1950. 3 st.
Ivanešić 1702-X. 1760. 6 st. 1950. 6 kć, 16 st.
Ivković 1702-1760. 2 st.
Kopjarević (Kopijar) 1702-1940. 1760. 6 st.
Mandić 1702-1940. 1760. 6 st. Ods. u Požegu.
Pavković 1702-1829. 1760. 7 st.
Pavlović 1702-X. 1760. 2 kć, 27 st. 1950. 3 kć, 16 st.
Stipančević (Stipanović) 1702-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Vargaš (ić) 1702-X. 1760. 12 st. 1950. 2 kć, 11 st.
Vinčić (Vinković) 1702-X. 1760. 9 st. 1950. 2 kć, 11 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Andr(ij)ašević 1705-X. 1931. 23 st. 1950. 5 kć, 16 st.
Buć 1795.
Čatljar 1760. 4 st.
Cirkin 1760. 17 st.
Dakić 1758.
Damjanović (Damjanac) 1746-X. 1950. 4 kć, 15 st.
Držalić (Dražankić, Dragančić) 1760-1848. 1760. 6 st.
Đurić 1758-X. 1760. 7 st. 1950. 6 kć, 17 st.
Frančević 1795.
Husarević (Husaković) 1760-1795. 1760. 10 st.
Ivančević 1758-X. 1760. 2 kć, 12 st. 1950. 5 kć, 21 st.
Komotarić 1785.
Kovač 1740.
Lovrić 1803.
Lukić 1760-X. 1760. 7 st. 1950. 3 kć, 13 st.
Marjanović 1758-1829. 1760. 2 kć, 24 st.
Martinaš(ević) 1758-X. 1760. 12 st. 1950. 3 kć, 12 st.
Martinčević 1784-1829.
Matičević 1746-X. 1950. 8 st. Nasi. Dražančića.
Matijević 1755.
Matošić 1740-1785.
Nikolić 1705.
Pejić 1758-1900. 1760. 4 st.
Petrović 1802.
Plavšić 1829.
Ramanlija 1758.
Špić 1829.
Ulafić 1758-X. 1760. 20 st. 1950. 2 kć, 10 st.
Vidamović 1784. Nasi. Galojlić.
Voćinkić (Voćinčić, Voćinković) 1740-X. 1760. 14 st. 1950. 2 st.
Zajmović 1760-1848. 1760. 10 st.
Zaninović 1788.
Noviji doseljenici 1850-1950.
Antolović 1930. iz Velike.
Borovac 1920-1958. Iz Jablanca, ods.
Bunjevac 1920. iz Doljanaca.
Devčić 1920. iz Krasna (Lika).
Domić 1940. iz Ovčareva u Bosni.
Gašparić 1920. iz Dragutinovaca.
Holcinger 1905. iz Krivaja, vlast, službenik, zet kod Lukića.
Hut 1890. iz Mihaljevaca.
Ivanović 1945. iz Brođanaca kod Osijeka, kovač, zet kod Vargaša.
Keresteš 1900. iz Nove Gradiške odn. Madžarske, željezničar.
Klasić 1905. iz Biškupaca, dohranio Andrijaševiće.
Maričević 1920-1953. iz Golobrdaca ods. u Biškupce.
Marinić 1950. iz Kutereva.
Međeš 1910. iz Zarilca odn. Madžarske, vlast, služb., ods. u Biškupce.
Petrinović 1945. iz Radovanaca, zet kod Martinaša, ods. u Biškupce.
Polgar 1885. iz Madžarske, vlast, služb.
Polić 1880. iz Hreljina u Primorju.
Skuzin 1920. iz Štefanovca kod Zagreba.
Soldo 1950. iz Hercegovine.
Šarić 1921. iz Hercegovine (Rakitno, Posusje).
Šitina 1890. iz Češke.
Šljerić o. 1900. iz Biškupaca, zet kod Čakalića, 1950. 5 kć, 18 st.
Štokić 1920. iz Štokića kod Jablanca.
Šulc 1946. ods. u Požegu.
Tadej 1895. iz Gorskoga kotara.

Stražeman se spominje kao katolička župa s crkvom Sv. Mihajla 1332., 1334. i 1335.
Tu se nalazila tvrđava (castrum), koja je kao »straža« ili »stražarnica«. dala naselju
ime kao i plemićkom rodu, vlasniku ovdašnjega vlastelinstva. Tvrđa, plemićki rod i
vlastelinstvo spominju se 1375., 1435., 1445., 1.466., 1480., 1481., 1503. U dokumentima
srednjega vijeka naselje je različno zapisivano: Strasonila, Strazelme, Strazembla, Stra-
semplye, Strasemle. U turskom poreskom popisu 1545. kaže se za varoš Stražeman, da
njegovi stanovnici služe djelomično kao vojnici stražari u Kamengradu prema hrvat­
skoj granici, a djelomično kao kamenolomci ili klesari moraju — svaki pojedini -
isklesati godišnje po 100 kamena za turske tvrđave u požeškom sandžaku; zato su
oslobođeni od svih drugih daća.3 Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati katolici.
1950. ima 77 ili 21°/o potomaka prastanovnika, 93 ili 25°/o potomaka starijih dose­
ljenika, a 204 ili 54°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 28, 1746. 31, 1758. 36, 1780. 35, 1866. 31, 1950.85.
Broj stan.: 1746 242, 1780. 397, 1802. 478, 1832. 395, 1866. 395 (!), 1900. 342, 1931.
415, 1950. 374.
1760. u 14 kuća ima 10—20 čeljadi, od toga u jednoj (Čakalić) 38 St., a u ostalih
19 ima 2-9 st.

124 POŽEŠKA DRAGA

Prastanovnici x-1702
Bertelović 1702-1870. 1760. 3 kć, 24 st. Ods. u Radovance.
Guzan(ović) 1702-X. 1760. 4 kć, 36 st. 1950. 2 kć, 9 st.
Sikiđić (Sikađija, Siđija, Seklić) 1702-X. 1760. 11 st. 1931. 10 st. 1950. 2 st.
Sil(u)ković 1702-X. 1760. 3 kć, 18 st. 1950. 7 st.
8
Ondje. - DAZ NRA 1450 n. 29; 1464 n. 24; 1476 n. 22. - BB 3. - BVA T. D. n. 243.

474
Stariji doseljenici 1697-1850.
Bošnjak 1705
Kraljević 1694-X. 1760. 9 fcć, 82 st. 1931. 77 st. 1950. 20 kć, 65 st.
Šilović 1705.
Zečić 1784r-X. 1950. 5 kć, 20 Bt.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Borovac 1940. iz Velike odn. Jablanca.
Devčić 1935. iz Krasna.
Dumančić 1944. iz Bosne, ods.
Gavrić 1947. iz Slav. Podravine, nasi. Kraljevića.
Kajan 1930., nasi. Rakoczaja.
Koler 1900. iz Madžarske, zet.
Martinek 1949., ods.
Matijević 1920. iz Prizne u Primorju.
Pavleković 1900. iz Markuševca kod Zagreba.
P e n t e k 1900. iz Madžarske.
Prpić 1920. iz Primorja.
Rupčić iz Munjave kod Ogulina, ods.
Štokić 1930.
Ticl 1900.
Tomasević 1940. iz Potočana.
Topić 1935. iz Rakitna u Hercegovini.
Tvrdon 1900. iz ČeSke.
Vargaš 1890. iz Stražemana.
Vukoja 1935. iz Rakitna u Hercegovini.
Zlomislić 1935. iz Rakitna.

Draga kao naselje postoji u srednjem- vijeku. Spominje se 1435. i 1488. te u turskom
poreskom popisu 1545.* Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati katolici.
Znamenita plemićka obitelj Kraljević doselila je iz Bosne oko 1694., kad joj je
kralj Leopold potvrdio plemstvo. Jedna grana te obitelji preselila je u Požegu. Ovdje
su se osobito istakli: Tomo, koji je 45 godina vršio različne službe kod Požeške
županije, i Miroslav kao književnik, osnivač tiskare, izdavač časopisa »Slavonac*
i veliki župan.
1950. ima 18 ili 8°/o potomaka prastanovnika, 85 ili 37% potomaka starijih dose­
ljenika te 126 ili 45°/o novijih doseljenika i. njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 11, 1746. 13, 175&. i 1780. 19, 1866. 13, 1950. 58.
Broj stan.: 1746. 91, 1760. 171, 1780. 234, 1802. 240, 1832. 234(1), 1866. 177, 1900.
191, 1931. 213, 1950. 229.
1760. u 6 kuća 10-18 čeljadi, u 14 kć 3-9 st.

125. DOLJANCI

Prastanovnici x-1702
Benić 1702.
Doric 1702-X. 1760. 2 kć, 16 st. 1950. 2 kć. 14 st.
Ivčević 1702-X. 1760. 13 st. 1950. 2 kć, 8 st.
Jogun(ović) 1702-X. 1760. 33 st. 1931. 18 st. 1950. 3 kć, 11 st.
Katičić 1702.
Skenderlić 1702-1795. 1702 3 kć, 1760. 1 kć, 9 st.
4
Ondje.

475
Stariji doseljenici 1702-1850.
Bunjevac (Bunjevčić) 1702-X. 1760. 4 kć, 41 st. 1931. 50 st. 1950. 9 kć, 33 st.
Cesarović 1760-1802. 1760. 11 st.
Čokrlić (Čakarlić, Čokorlić) 1746-X. 1760. 11 st. 1950. 4 kć, 24 st.
Jakačić 1801-1803.
Lovrić 1740-X. 1760. 2 kć, 9 st. 1950. 2 kć, 4 st.
Mandić 1821-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Matoković (ili Hrvat) 1705-X, 1760. 2 kć, 10 st. 1950. 1 kć, 3 st.
Pavlović 1824-X. 1950. 5 kć, 12 st.
Pejić 1740-1784. 1760. 4 st.
Petrović 1803-X. 1950. 3 st.
Prucha 1820-1920.
Štivić 1740-1802. 1760. 7 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Grčman 1907. iz Breznice kod Pleternice odri. Žuženberga.
Janda 1919. iz Požege, zet kod Kosmara.
Kopjarević 1909. iz Radovanaca.
K r p a n 1925. iz Dolca kod Brestovca, zet.
Lukić 1920. iz Stražemana, zet kod Bunjevca.
Martinaš I. 1862.
Martinaš I I . 1912. iz Stražemana zet kod Brnčića, a ovaj zet kod Matokovića.
Ril 1917. iz Mihaljevaca, zet kod Hajeka.

Doljanci su staro selo. Popisuju ga obično sa Stražemanom. Zato valjada o njemu


nema podataka iz srednjega vijeka i vremena turskoga vladanja, kada ovdje žive
Hrvati katolici.
1950. ima 33 ili 22°/o potomaka prastanovnika, 85 ili 5 7 % potomaka starijih dose­
ljenika, a 32 ili 2J.°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 13, 1746. 17, 1780. 20, 1866. 22, 1950. 35.
Broj stan.: 1746. 113, 1760. 166, 1780. 215, 1802. 236, 1832. 175, 1866. 174, 1900.
186, 1931. 204, 1950. 150.
1760. ima u 8 kuća 11—13 čeljadi, u ostalih 11 kć 4-9 st.

126. POŽEŠKI BANKOVCI

Prastanovnici x-1702
Antonov 1702.
Filipović (Kralec) 1702-1705.
Kovač 1702.
Tkalec (Tkalčević, Kalac) 1702-X. 1760. 25 st. 1950. 5 kć, 16 st.
Uničić (Dugački, Vehičić) 1702-1750.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Adžić 1836-X. 1950. 3 st.
Benić 1849.
Biuklić 1758.
Blažević 1795.
Bošnjak 1760. 8 st.
Budiselić 1838-X. 1950. 2 kć, 9 st.

476
Damjanović 1827-1869.
Đurić 1848.
Filing 1848.
Franić 1803.
Kargačin 1848.
Kovačević 1813-X. 1950. 4 kć, 19 st.
Krpan (ović) 1784-1803.
Lisić 1843-1920.
Maglaić 1702-1788. 1760. 8 st.
Matijević 1740-1795.
Nikolić 1705.
PaviČić 1784-1803.
Pil jug (ović) (Pelugović, Biljug) 1760-1848. 1760. 21 st.
Raličević 1746-1750.
Smiljanić (Sviljanić) 1740-1895. 1760. 4 st.
Stoj(ev)ić 1760-1795. 1760. 10 st.
Zebić 1848.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Devčić 1945. iz Krasne
Đurić 1919. iz Tornja, kod Tkalca.
Halas 1906.
Jagetić 1946. iz Ugaraka.
Kakuk 1920. iz Krivaja, bivši vlast. služ.
Kapi 1900.
Petrović 1862.
Rodić 1906.
Stojaković 1906.
Šerer 1906.
Tadijević 1920. iz Primorja, zet kod Budiselića.
Thiir 1906. iz Lučinaca.
Vodička 1906.
Vučjak 1900.

Bankovci su staro selo, spominju se 1378. i 1435. kao posjed veličkih Bekefa.
Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati katolici.
1950. ima 16 ili 12°lo potomaka prastanovnika, 31 ili 23°/o potomaka starijih dose­
ljenika, a 88 ili 65 °/o novijih doseljenika, i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 5, 1764. i 1760. 6, 1780. 8, 1866. 10, 1950. 33.
Broj stan.: 1746. 39, 1760. 76, 1780. 90, 1802. 114, 1832. 97, 1866. 57, 1903. 111,
1931. 124, 1950. 135.
1760. broj čeljadi u pojedinim kućama: 4, 8, 10, 21, 25.

127. POŽEŠKI KRIVAJ

Doseljenici 1920-1950.
Devčić 1940. iz Krasna.
Drkulec 1920. iz Purgarije kod Okića.
Halas iz Oljasa odn. Madžarske.
Kelevčić 1920. iz Betera kod Klinča sela (Zagreb).
Pagadur 1920. iz Golog Vrha kod Zdenčine.
Pakić 1940. iz Drage.
Pipić 1920. iz Desinca.
Razum 1920. iz Konšćice kod Okića.
Samardžija 1920. iz Krasna.

477
Krivoj (ili Krivaja) je nekada bio marof (pusta, pustara) veličkoga vlastelinstva,
a u kataru sela Bankovci. Tu su stanovali stalni vlastelinski radnici i službenici.
Posljednji vlasnik marofa Rakoczaj rasprodao je iza Prvoga svjetskoga rata zemlju
kolonistima, koji su ovamo doselili od Okića i drugih krajeva.
Broj stan.: 1900. 67, 1931. 70, 1950. 67 (u 18 kuća).

128. POŽEŠKI TORANJ

Prastanovnici x-1702
Vjerojatno islaminizirani Hrvati katolici 1687. odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1697. došli iz Bosne: Bošnjak 5 kć, Ivanović, Kovač, Majstor-1705. 2 kć, Sekiđija
(Čekeđisija), Tomašević, Trnjanin. Svi se spominju u komorskom popisu 1702.

Kasnije došli s raznih strana:


Ambrošić 1740-1760. 12 st.
Antunović 1758.
Banković 1848.
Božić 1705-1758.
Bržić 1740-1795. 1760. 5 st.
Bunjevac 1784-X. 1950. 6 kć, 29 st.
Cvetić 1705.
Ćorić (Cović) 1740-1848. 1760. 2 kć, 11 st.
Čerkec 1785.
Cičovski 1822-1858.
Čuturić 1760. 6 st.
Dabić 1758-1801.
Doric 1848-X. 1950. 3 kć, 10 st.
Durić 1844-X. 1950. 5 kć, 18 st.
Filipović 1740-1862.
Franković 1740-1862. 1760. 3 kć, 23 st.
Gašparović 1784-1795.
Gavranović 1760. 3 st.
Gužmiš (Guzan) 1800-X. 1950. 3 kć, 10 st.
Ilić 1758.
Jakobljević (Jakovljević) 1740-1802.
Jogun 1824-X. 1950. 7 kć, 27 st.
Josfović (Bošnjak?) 1705.
Kraljević (pl. Đuro) 1802-1803. iz Drage.
Krističević (Kriščević) 1758-1848. 1760. 6 st.
Lončarević 1801.
Lovrenčić 1784.
Lučić 1740-1803. 1760. 10 st.
Mandić 1788-1803.
Maniguz 1803.
Marjanović 1758.
Matijević 1705-1803.
Mihaljević 1705-1795.
Mihelić (Mihalić) 1784-X. 1950. 4 st.
Mihić 1740.
Milosevic 1848.
Panek 1848.

478
Paniša 1760-1788. 1760. 3 st.
Pavić 1740-1862. 1760. 6 st.
Petrović 1705.
Prebilić (Prebčić) 1785-1848. Nasi. Bunjevac.
Stipanović 1705-1803. 1760. 7 st.
Šnajdar (Šnajderić) 1784-1795.
Špolar 1788.
Tičak 1784-1795.
Voćinac (Voćinkić) 1784-1801.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Alfeldi 1935. iz Kuta, zet kod Đurića.
Baumgartner 1930. iz Brezova Polja.
Bešlić 1900.
Bojanić 1925. iz Oljasa.
Dereš 1940. iz Poljanske.
Dević 1920. iz Like, lugar.
Gačić 1878. iz Bosne (Kostajnica).
Horvat 1900. iz Daruvara odn. Madžarske.
Ivanešić 1862.
Jagodić 1900., nasi. Mandekić.
Janeš (»Kranjec«, »Kranjčevi«) 1900.
Kappel 1900.
Koretić 1900.
Kostadinović 1925. iz Oljasa zet.
Kozar 1862.
Kršulj 1940. iz Brestovca.
Mandekić 1948. iz Potočana odn. Like (Kosinj)
Marić 1900. iz Tolna-međe u Ugarskoj.
Maul 1862.
Miholić 1935. iz Hrnjevca
Morec 1900.
Nemet 1900. iz Madžarske, vlast. služ.
Patoč 1945. iz Požege.
Salitrezić ? dos. iz Novaka u Srijemu, ods. u Marindvor.
Stožicki 1900.
Štral 1874. iz Srijema.
Švaić 1940. iz Sičica kod N. Gradiške, zet kod Bešlića.
Tarbuk 1925. iz Oljasa.
Vukoja 1942. iz Rakitna u Hercegovini.

Na mjestu današnjeg sela Tornja nalazilo se i u srednjem vijeku naselje, o kojemu


ništa pobliže ne znamo. Još 1702. ležale su tu ruševine plemićkog dvorca i crkve, od
koje je toranj još bio dobro sačuvan. Po tome je tornju selo dobilo ime Toranj (na isti
način, kao što je po dobro sačuvanoj staroj kuli selo Sveti Đurad dobilo ime Kula).
Po svemu se Čini, da se naselje u današnjem Tornju zvalo u srednjem vijeku Pribinje,
kao i današnji Skenderovci, jer su oba sela pripadala istom vlastelinstvu. Za turskoga
vladanja živjeli su u selu Hrvati muslimani, vjerojatno islamizirani prastanovnici,
nekoć katolici. Oni su 1687. odselili u Bosnu, odakle su na njihovo mjesto doselili
Hrvati katolici iz Bosne. Ti su najstariji doseljenici brzo izumrli ili su raseljeni.
1950. ima 70 ili 24°/o potomaka starijih doseljenika, a 219 ili 76°/o novijih doselje­
nika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 15, 1746. 21, 1780. 18, 1866. 14, 1950. 65.
Broj stan.: 1746. 133, 1780. i 1802. 146, 1866. 93, 1900. 194, 1931. 269, 1950.
289.
1760. ima u 3 kć. 10-12 čeljadi, a u ostalih 12 po 3-9 st.

479
129. SOVINJAK

Prastanovnici x-1702
1702.; Doraković -1705., Matić -1705., Nikolić.
Blažević 1702-1785.

Doseljenici 1702-1785.
Bošnjak 1702-1760. 8 st.
Đurić (Đukić) 1705-1760. 3 st.
Franić (Franikić) 1731-1784. 1760. 2 kć, 19 st.
Maglajić 1702-1760. 8 st.
Mijasević 1754.
Pavlović 1705-1784. 1760. 5 st.
Sarajlija 1705-1760. 4 st.
Šimunović 1740.
Topal 1705.
Truhić 1705.

Sovinjak je staro selo, koje je postojalo vjerojatno i u srednjem vijeku; proživjelo


je tursko vladanje, kada su tu živjeli Hrvati muslimani i katolici (ovi u dvjema kućama
potkraj XVII stolj.). Muslimani su 1687. preselili u Bosnu, a na njihovo mjesto došli
su novi stanovnici, djelomično iz Bosne, a djelomična iz drugih krajeva. Selo je
postojalo i tokom XVIII stolj. ali se teško održavalo, jer su pojedine kuće imale
tek 3-4 čeljadi. Jedino je jedna kuća Franića imala 1760. 15 st.
Broj kuća: 1705. 12, 1746. 5, 1758. 7, 1780. 4.
Broj stan.: 1746. 28, 1760. 38, 1780. 18.
Gdje je zapravo ležalo selo Sovinjak, teško je danas ustanoviti. Prema opisima iz
XVIII stolj. nalazilo se južno od Tornja prema Bankovcima, a prema tradiciji na brdu
između Tornja i Biškupaca.

130. ŠKOMIĆ (ŠKOMNIK)

Prastanovnici x-1702.
1702.: Lukić 3 kć, Kelbić, Marčić.

Doseljenici 1702-1832.
1705 Aragetović.
1740. Radovančanin -1802., Baračeš.
1760. Hypp, Stipančić -1784., Vagičić.
1784. Mijatović, Varačelović.

Škomić ili Skomnik nalazi se između Bankovaca i Trenkova. Kao naselje postoji u
srednjem vijeku pa do sredine XIX. stolj. Za turskoga vladanja, kao i kasnije, žive
ovdje Hrvati katolici. Od 1702-1780. ima selo 5 kuća. Broj stan. 1760. 24, 1780. 30,
1802. 36, 1832. 19, 1900. 31, 1931. 16.
Sabljar u svom Miestopisnom riečniku 1866. kaže za Skomnić, da je to prnjavor
(kaludersko zemljište), što je svakako nevjerojatno, nego je to vlastelinski marof
(pusta) Veličke gospoštije, dugo vremena nenaseljen (ponovno naseljen oko 1900).
1950. ima u obnovljenom selu 6 kuća i 23. st. (Novaković, Solin, Krip, Barboš,
Pozjak, Bojor.),

480
131. POLJANSKA

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Bošnjak, Besa, Hajmanić, Matijević.
1705.: Durak, Marčinković.
1740.: Lučić, Sagić.
1784.: Koralić, Mordija, Pejić.

Aleksić 1705-1920. Nasi. Dokić .


Antunović 1755-1785. 1760. 3 st.
Blažević 1760-1784. 1760. 7 st.
Božić 1755-1848. 1760. 12 st.
Bukvić 1760. 4 st.
Dominiković 1755-1785. 1760. 13 st.
Džakić (Đakić) 1755-X. 1760. 2 kć, 9 st.
Džogol(ović) 1755-X. 1760. 2 kć, 10 st. 1950. 4 kć, 22 st.
Franić 1755-X. 1760. 2 kć, 12 st. 1950. 10 kć, 42 st.
Galić 1755-X. 1760. 24 st. 1950. 5 st.
Glu(h)ić 1702-X. 1760. 5 kć, 62 st. 1950. 7 kć, 31 st.
Grgić 1760-1784. 1760. 11 st.
Grubešić 1740-X. 1950. 2 st.
Horvat 1760-1784. 1760. 5 st.
Hrvačić (Horvaćanin) 1702-1785. 1702. 6 kć. 1760. 1 kć, 7 st,
Ilić 1702-1705.
Ivanović 1705-X. 1760. 2 kć, 18 st. 1950. 5 kć, 22 st.
Kovačević 1740-1940.
Mijatović 1760-1862. 1760. 6 st.
Petrov (ić) 1702-X. 1760. 8 st. 1950. 5 kć, 14 st.
Prekođravac (Podravac) 1702-1740.
Sarajac (Saralia) 1705-1740.
Srnar (Seronarević) 1702-1785.
Šegrt (ović) 1705-1910. 1760. 3 kć, 25 st.
Šošić 1788-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Šuvaković 1803-1862.
Žervnar 1803-1862.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Andirijašević 1900. iz Sražemana.
Bogojević 1900 .iz G. Vrhovaca.
Brus 1900. iz Španovice odn. Gorskoga kotara.
Dokić 1925. iz Kantarovaca.
Groznica.
Hac 1930. zet kod Franjića.
H a k 1900.
Hlobuček 1900. iz Češke.
Jukić 1925. zet.
Kaloper.
Koh 1900.
Laslo 1900. iz Madžarske.
Mak 1900.

31 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 481


Makar iz Trenkova, zet kod Šošića.
Milinić 1940. iz Vilić-sela.
Matoković 1925. iz Đoljanaca.
Matošević 1880.
Nemet 1900. iz Madžarske.
Pavlović iz Sloboštine, zet kod Kovačevića.
Puač 1900. iz Kruševa.
Radivojević 1900. iz G. Vrhovaca.
Rozman 1900. kovač.
Stambulić 1920. iz Kamenske, ugljar, zet kod Ivanovića.
Šljubura 1920. iz Vučjaka (Kamenska).
Vujasinović 1900. iz Bogdašića.

Poljanska je sigurno staro naselje, ali iz srednjega vijeka nema o njoj sigurnih
podataka. Još 1702. i 1730. postoje tu ruševine stare crkve Sv. Ivana Krstitelja i neke
stare velike zgrade, za koju se držalo, da je bila samostan (franjevački?). U doba
turskoga vladanja žive ovdje Hrvati muslimani, vjerojatno islamizirani katolici. Oni su
1687. preselili u Bosnu. Na njihovo mjesto došlo je iz Bosne novo stanovništvo, koje
je ponajviše brzo nestalo. Od najstarijih doseljenika održale su se do danas tri
obitelji.
1950. ima 150 ili 42°/o potomaka starijih doseljenika, a 204 ili 58°lo novijih doselje­
nika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 18, 1760. 35, 1866. 29, 1950. 84.
Broj stan.: 1832. 243, 1866. 224, 1900. 248, 1931. 425, 1950. 354.
1760. u pojedinim kućama živi po 38, 24, 13, 12, 11, 10 čeljadi, a u 18 kuća od
3-9 st.

132. KANTAROVCI

Najstariji doseljenici x-1702.

Cvijetić 1702-X. 1950. 2 st.


Dokić 1702-X. 1950. 16 kć, 62 st.
Dorontić 1702-X. 1950. 6 kć, 39 st.
Ilić 1702-1849.
Mitrović 1702. željar.

Stariji doseljenici 1702-1850.


1705.: Božić, Pop(ič)ić, Radonić Vukosavljević.
Bošnjak 1849-1862.
Ivčetić 1788.
Vujnović 1705-1795.
Vukojević 1705-X. 1950. 2 kć, 6 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Delić 1945. iz Bosne.
Puač 1930.
Vist 1945. iz Antunovca odn. Madžarske, mlinar.

482
Selo Kanterovci ili Kantarovci ili Kantorije postoji u srednjem vijeku, a zove se
tako po kanoniku kantoru, koji je službovao u Požeškom Kaptolu, a ovdje je imao
svoj posjed ili predij ili prebendu. Ovo se naselje spominje i u prvom turskom pore-
skom popisu 1545.s U njemu su u srednjem vijeku i na početku turskoga vladanja sta­
novali Hrvati katolici, koji su kasnije nestali, pa su ovamo doselili pravoslavni Srbi.
1950. ima u selu 109 ili 88°/o potomaka najstarijih i starijih doseljenika, a 16 ili
12°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 9, 1705. 11, 1740. 8, 1866. 15, 1950. 33.
Broj stan.: 1866. 140, 1900. 176, 1931. 221, 1950. 125.

133. GORNJI VRHOVCI

Najstariji doseljenici x-1702.


Bogo(je)vić 1702-X. 1702. i 1755. 3 kć. 1950. 6 kć, 21 st.
Stanivuković 1702-1755. 1702. 2 kć.
1702.: Narančić, Vujanović.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Gruičić 1755-X. 1950. 3 kć, 6 st.
Jovanović 1762.
Kaloper(ović) 1755-X. 1755. 2 kć, 1849. 4 kć. 1950. 12 kć, 33 st.
Mlađenović 1755-X. 1950. 5 kć, 26 st.
Radivojević 1755-X. 1755. 2 kć, 1849. 5 kć, 1950. 25 kć, 92 st.
Sađžaković 1755.
Slojaković 1762.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bunčić 1945.
Ćuli« 1945.
Marković 1920.

U srednjem vijeku žive ovdje Hrvati katolici. Za turskoga su vladanja doselili


pravoslavni Srbi. Od tih najstarijih doseljenika održala se do danas jedna obitelj.
Današnje stanovništvo potječe uglavnom od doseljenika iz sredine XVIII stolj.
1950. ima 188 ili 94°/o potomaka najstarijih i starijih doseljenika, a samo 12 ili 6°lo
novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 7, 1866. 18, 1950. 54.
Broj stan.: 1866. 251, 1900. 304, 1931. 282, 1950. 190.

134. MITROVICA-TRENKOVO

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici 1687. odselili u Bosnu.
5
Ondje.

483
Stariji doseljenici 1697-1850.

Amidžić 1740-1940. 1760. 8 st.


Ban(ović) 1740-X. 1760. 8 st. 1950. 4 kć, 14 st.
Betegić (Belegić) 1740-1848. 1760. 9 st.
Bošnjak 1702-1715. 1702. 2 kć.
Ciganin 1705.
Cvetković 1702.
Delić 1740-X. 1760. 8 st. 1950. 3 kć, 21 st.
Đaković (Diak) 1756-X. 1760. 9 st. 1950. 3 kć, 12 st.
Đurković (Hajduk, Harambašić) 1702-1784. 1760. 4 st.
Fergić 1803.
Filipović 1705.
Grgić 1756-1848. 1760. 3 kć. 19 st. 1848, 2 kć.
Groso 1702.
(H)egedušić 1731-1905. 1760. 3 kć, 11 st.
Horvaćanin (Horvat, Ervat) 1715-1760. 4 st.
Ivić 1702-1705.
Janković 1740-1760. 2 kć, 17 st.
Jozić (Jošić) 1702-1803. 1760. 2 kć, 13 st.
Jurjevčan 1702.
Kara-Ivanović 1740-1848. 1760. 2 kć, 13 st.
Kunovčanin 1702.
Latinović 1705.
Levačić 1705.
Lončarević 1702-1760. 1760. 5 st.
Lukačić 1756.
Lukić 1784.
Majstorović 1702-X. 1760. 7 st. 1950. 5 kć, 14 st.
Makar(ević) 1746-X. 1760. 9 st. 1950. 5 kć, 22 st.
Marjanović 1705-1760. 11 st.
Markanović 1740-X. 1760. 7 st. 1950. 7 kć, 20 st.
Matić 1702-1758.
Mautner 1849-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Musić 1702.
Paček 1849.
Pamuklić 1756-X 1950. 7 st.
Pavić 1756-1758.
Pavičević 1756.
Petrašić 1702.
Petričević 1756.
Petrović 1702-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Potočanac 1702-X. 1760. 10 st. 1950. 6 kć, 17 st.
Prašnjak 1702-X. 1760. 9 st. 1950. 6 kć, 24. st.
Rožić (Ružić) 1702-1940. 1760. 6 st.
Samopek(ović) 1740-X. 1760. 7 st. 1950. 2 kć, 7 st.
Saračević (Saračić) 1702-1705.
Sarajlija 1705.
Skorač 1756.
Šimić 1740.
Terzić 1848-1931. 4 st.
Tomašević 1705-1931. 2 st.
Zelić 1705—X. 1760. 13 st. 1950. 9 kć, 38 st.

484
Noviji doseljenici 1850-1950.
Andrišek 1928. iz Bjeliševca odu. Češke, zet kod Potočanca.
Arpadžić 1934. iz Daranovca
Balog 1910.
Benić 1923. iz Alilovaca zet.
Beškir 1940. iz Dalmacije.
Bižić 1910. vlastelinski službenik.
Čonko 1946. iz Alaginaca,1912. iz Našica u A.
Devčić 1920. iz Trnovca.
Došen 1920. iz Like.
Burđević 1910. iz Velike
Fabeić 1920. od Trsta.
Fodor 1920. iz Velimirovca, vlast. služ.
Grgeč 1930. iz Amerike.
Hodak 1930. od Voćina.
Holik 1911. iz Poreča.
Hrčka 1913. iz Holeševa u Moravskoj zet.
Ivšetić 1880. iz Podgorja.
Jelen penz.
Jogun 1893.
Jurčić 1900. vlast. služ.
Kakuk vlast. služ.
Knolik 1910. kolar, ođs. u Požegu.
Korfant ods. u Požegu.
Kotrla 1920. iz Češke zidar.
Kovačević 1930. iz Emovaca na Zelićevu zemlju.
Larva 1920. iz Češke.
Mačkala 1910. vlast. služ.
Martinović 1880.
Matijević 1940. iz Velike.
Novak 1889.
Pilat.
Pirmajer 1930. vlast. služ.
Rončević 1929. iz Otočca (Kuterevo).
Samardžija 1943. iz Otočca.
Štimac 1860. iz Ravne gore.
Takač 1891. vlast. služ.
Tikal 1890.
Turac 1912. vlast. služ.
Zvekić 1920. iz Velike.

Ovo je staro naselje, ali iz srednjega vijeka nemamo o njemu nikakvih podataka.
Za turskoga vladanja živjeli su ovdje Hrvati muslimani, koji su vjerojatno kao
katolici prešli na islam. Oni su 1687. odselili u Bosnu. Na njihovo mjesto doselili su
oko 1697. Hrvati katolici iz sjeverozapadne Hrvatske, zatim još nekoliko obitelji iz
okolice i Bosne. Iako je u selu vrlo dobra zemlja, i stariji i noviji doseljenici uglavnom
brzo izumiru ili odlaze u drugi kraj.
Selo se stoljećima zvalo Mitrovica po mjesnoj crkvici Sv. Dimitrije. Tek na po­
četku ovoga stoljeća dobilo je ime Trenkovo po nekadašnjem glasovitom vlastelinu
Franji barunu Trenku, koji je u Požeškoj županiji imao više vlastelinstava. Ovdje je
u XVIII i XIX stolj. sjedište Veličke gospoštije.
U novije vrijeme trenkovački je veleposjed bio u vlasti obitelji Rakodczay.
Značajno je za najnovije doseljenike ovoga sela između ostaloga i to, što su
neki od njih radnici u »distriktu« (poljoprivredno dobro), drugi su nekada bili
radnici i službenici kod trenkovačkoga vlastelinstva, a treći su umirovljeni željezni­
čari.

485
1950. ima 212 ili 37°/o potomaka starijih doseljenika te 359 ili 63°/o novijih dose­
ljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1705. 14, 1730. 30, 1760. 31, 1780. 30, 1866. 37, 1950. 105.
Broj stan.: 1746. 329, 1780. 336, 1802. 425, 1832. 370, 1866. 346, 1900. 465 1931.
472, 1950. 568.
1760. ima u tri kuće 10-13 st., a u 18 kuća 3-9 st.

135. MIHALJEVCI

Stariji doseljenici 1697-1850.


Adžić 1746-X. 1760. 2 kć, 24 st. 1950. 15 kć, 61 st.
Babić 1757-1803.
Bešl(ij)ić 1757-1763. 1760. 4 st.
Blažević (Blažić) 1757-X. 1760. 10 st. 1950. 7 st.
Bugez 1746-1799. 1760. 7 st.
Cigan 1705.
Cvetković 1702.
Ćurčija 1702.
Dejanović 1846-X. 1950. 2 kć, 11 st.
Gajger 1799-1940. Izudalo se.
Hegedušić 1774.
Hrvat(ović) (Horvaća, Srdan) 1702-1758.
Ivanović 1757-1799.
Jovanović 1757-X. 1950. 3 st.
Jozepov (Josipović) 1702-1715.
Kasalović 1757.
Krip 1799-X. 1950. 5 kć, 32 st.
Kundakčić 1757-1788.
Lukačević 1702-1947.
Majstorović 1702-1862. 1760. 3 kć, 21 st.
Maientić 1702.
Martinović 1849.
Matić 1702-X. 1950. 2 kć, 2 st.
Mijatović 1757-1862. 1760. 2 st.
Miletić 1702.
Mirković 1702-X. 1950. 6 kć, 34 st.
Mlinar 1705.
Nikolić 1702-1762. 1760. 7 st.
Oberstarović 1702.
Ostojić 1757-1758.
Pavlov (Pavišević) 1702-1862.
Petrović 1715.
Sadžak 1702.
Sander (Šandor) 1846-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Smiljanić 1702.
Stanišić (Vukmirović) 1757-1900.
Stojanović (Stojčević) 1702-1757.
Subotić 1705.
Šarap 1788-1803.
Šolić (Solo) 1758-X 1950. 8 kć, 37 st.
Šletić (Šteta) 1757-X. 1760. 9 st. 1950. 3 kć, 22 st.
Tadijanović 1705.
Tomić 1702-X. 1760. 6 st. 1950. 2 kć, 9 st.
Valentić 1705-1849. 1760. 5 st.
Volek 1799.

486
Vrhovac 1705.
Vu(č)ković 1702-1750.
Vukmirović 1800.
Zubović 1757-1803. 1760. 2 kć, 11 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Arbanas 1947. iz Krasna kod Senja.
Begović 1938. iz Vetova.
Bertolan.
Čakalić
Čeliković 1925. iz Rajsavca zet.
Devčić 1930. iz Krasna.
Đošen 1943. iz Došen-Dabra, ods. u Trenkovo.
Đaković 1888. iz Trenkova.
Fabčić 1943. iz Trenkova, vratio se onamo.
Gerah.
Halupa 1930. iz češke.
Ivanić 1941. iz Gračaca u Lici.
Kaić 1922. iz Livna.
Kerner 1860. iz Štrabutnika.
Klanac 1945. iz Indije. Izumro.
Kraljević 1918. zet kod Lukačevića, iz Drage.
Libiš 1894. iz Češke, 1909. iz Požege.
Manojlović 1946. iz Sloboštine, ods. u Srbiju.
Maričevie 1924. iz Golobrđaca.
Mikić 1947. iz Vetova, ods. u Požegu.
Milisavljević 1908. iz Gradskih Vrhovaca.
Orešković 1928. iz Kompolja kod Otočca.
Pavić 1935. iz Ivan-Dola.
P e r a k 1890. iz Pož. Sesveta.
Plesa 1943. iz Golobrđaca.
Prpić 1928. iz Derviš-age.
Radičević 1925. iz Đjedine Rike.
Savatović 1930. iz Udbine.
Tadić.
TomaŠević 1911. iz Potočana.
Turina 1938. iz Alaginaca.
Uzelac 1930. iz Široke Kule u Lici.
Vagner 1944. iz Grabarja.
Vasić 1880. iz škrabutnika.
Vlahov 1943. iz Štražemana, ods. u Požegu.
Vugrinec 1911. iz Požege, vratio se onamo.
Vukelić.
Zaler 1890. iz Borovnice kod Ljubljane.

Mihaljevci (narod govori: Mialjevci i Mijaljevci) imaju valjada ime po nekom


svom vlastelinu iz srednjega vijeka, ali po kojemu, to se ne da sigurno ustanoviti.
Sigurnih podataka o ovome selu u srednjem vijeku nema. Za Turaka su ovdje živjeli
muslimani Hrvati. Iza oslobođenja Slavonije od turske vlasti selo su naselili Hrvati
i Srbi (koji izmješani ovdje žive do danas), a kasnije i po koja njemačka obitelj.
Inače su Nijemci naselili Nove Mihaljevce, kako ćemo to odmah vidjeti.
1950. ima 217 ili S'Plo potomaka starijih doseljenika, a 188 ili 46°lo novijih doselje­
nika i njihovih potomaka.
6
DAZ NRA 481 n. 42. - God. 1535. spominje se Myhalowcz u Požeštini, ali nismo
sigurni, na koje ee mjesto odnosi.

487
Broj kuća: 1705. 20, 1760. 37, 1866. 35, 1950. 90.
Broj stan.: 1832. 241, 1866. 235, 1900. 302. 1931. 371, 1950. 405.
1760. u jednoj kući ima 17 čeljadi, a u svim drugima (hrvatskim) ispod 10 st.

136. NOVI MIHALJEVCI

Stariji doseljenici 1763-1862.


Berđus 1846.
Bister 1803.
Hainka 1763
Hip 1763.
Hut 1862.
Kilian 1846-1940.
Kraus 1846.
Kriep (Kripp) 1763-X. 1950. 3 st.
Kuffer (Kupfer) 1803-X. 1950. 3 st.
Kumer 1763-1940.
Lauer 1846-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Lastin 1846-X. 1950. 5 st.
Lass 1803.
Lohner 1763-1945.
Ludvig 1862.
Luhr 1803.
Riel 1803-X. 1950. 3 kć, 8 st.
Ruper 1803.
Seiler 1846-1862.
Schef er. *
Schmit.
Schulz 1803-X. 1950. 2 st.
Vincer 1803-X. 1950. 2 kć, 9 st.

Noviji doseljenici 1920-1950.


Arsenić 1945. iz Šumctlice (Pakrac).
Bakarić 1943. iz Klijevaca kod Sanskog Mosta, ods. u Kaptol.
Brizić 1943. iz Kaptola.
Ciglar 1943. iz Pož. Trnovca.
Cvetić 1946. iz Kantarovaca.
Gašparović 1946. iz Čečavca.
Groznica 1946. iz Sažije.
Guzmiš 1936. iz Tornja.
Hint.
Ivanov 1927. iz Mihaljevaca, ods. u Kaptol.
Jugović 1947. iz Vučjaka.
Jurić 1946. iz Klijevaca kod Sanskog Mošta, ods. u Aliiovce.
Koh 1937. iz Poljanske.
Kosanović 1924. iz Jasenaka kod Ogulina.
Krajnović 1959. iz Plehana u Bosni.
Kuprešanin 1945. iz Amatovaca.
Ljubić 1958. iz Kočerina u Hercegovini.
Marković 1947. iz Nježića.
Matijević 1956. iz Potočana.
Mihajlija 1945. iz Sažija.

488
Milinović 1946. iz Podsreća.
Molnar 1910. iz Crnoga Luga.
Pavičić.
Radovanlija 1947. iz Nježića.
Ratić 1946. iz Kuzme kod Podr. Slatine.
Resanović 1946. iz Galdova kod Siska.
Ronko 1924. iz Požege.
Routa 1928. iz Marin-Dvora.
Soldo 1958. iz Kočerina u Herc.
Srbljanin 1947. iz Šumetlice (Pakrac), ods. u Toranj.
Starcević 1945. iz Oljasa.
Šćasni 1910. iz Češke.
Šolić 1946. iz Mihaljevaca.
Vasić 1946. iz Čečavca.
Vojasinović 1947. iz Nježića.

Novi se Mihaljevci nalaze na cesti između Mihaljevaca i Trenkova. Naselili su ih


1763. Nijemci iz Švapske, dakle Švabi, po kojima se selo do nedavna zvalo Svapski ili
Njemački Mihaljevci ili Švabe. Hatar ovoga sela spadao je nekada u hatar sela Mi­
haljevci, koji su se nakon dolaska Nijemaca počeli nazivati Ilirski ili Hrvatski Mi­
haljevci, a danas se zovu jednostavno Mihaljevci. U novije vrijeme doselio je u Nove
Mihaljevce veći broj hrvatskih i srpskih obitelji.
1950. ima starijih doseljenika 37 ili 18°/o, dok novijih doseljenika i njihovih po­
tomaka ima 174 ili 82°/o.
Broj kuća: 1866. 16, 1950. 47.
Broj stan.: 1769. 51, 1832. 117, 1866. 109, 1900. 174, 1931. 193, 1950. 211.

137. POŽEŠKI ALEKSANDROVAC

Doseljenici 1920-1950.
Bajić, Beronja, Božić, Brkić, Budimir, Cvetičanin, Ćulibrk, Ćurčić, Đakić, Gajić,
Gašparović, Grbić, Gurdon, Hrkalović, Kadić, Kolundžija, Kosanović, Kosijer, Kovač,
Kovačević, Krtinić, Lavrnić, Lovrić, Marčetić, Mijatović, Mirić, Pavković, Pavlović,
Radovanović, Rakić, Savatović, Stojanović, Stupar, Ševie, Škorić, Višnjić, Vukelić,
Vukmirović.

Selo je nastalo 1920. doseljavanjem Srba i Hrvata, dobrovoljaca i drugih, iz Like


i drugih krajeva, na vlastelinsku zemlju (vlastelinstvo Trenkovo), koja je pala pod
udar tadašnje agrarne reforme.
Broj stan.: 1931. 242, 1950. 347 u 65 kuća.

138. POŽEŠKI TRNOVAC

Doseljenici 1920-1950.
Bajšić, Bela, Biondić, Bucalo, Devčić, Dragišić, Fiala, Malčić, MarinceI, Marinić,
Pirslin, Podnar, Račić, Samardžija, Stokić, Šporčić.

Selo su naselili Ličani, Bošnjaci i drugi 1920. Dobili su vlastelinsku zemlju (vlas­
telinstvo Trenkovo) putem agrarne reforme.
1950. ima selo 123 st. u 26 kuća.

489
U Veličkom kraju bilo je 1950. 5241 stan., od toga
571 ili 1 1 % potomaka prastanovnika
1361 ili 2 6 % potomaka starijih doseljenika
3309 ili 6 3 % potomaka novijih doseljenika.
Stanje prastanovnika 1950. bilo je u pojedinim selima ovako: u
Velikoj 2 4 % , Radovaneima 2 9 % , Potočanima 2 0 % , Biškupcima 2 2 % ,
Stražemanu 2 1 % , Dragi 8%, Doljancima 2 2 % , Bankovcima 1 2 % . U
drugim selima ovoga kraja nema prastanovnika, a to zbog toga, što je
južni, ravniji i plodniji dio, ovoga kraja teško postradao za turskog osva­
janja i vladanja u Požeštini. Zato je i prosjek prastanovnika ovoga kraja
otprilike jednak prosjeku prastanovnika Požeštine.
Stariji su se doseljenici bolje održali u selima: Potočani 2 0 % od ukup­
noga stanovništva, Biškupci 2 2 % , Stražeman 2 5 % , Draga 37%., Do-
ljanci 5 7 % , Bankovci 2 3 % , Toranj 2 4 % , Poljanska 4 2 % , Kantarovci
8 8 % , Vrhovci 9 4 % , Trenkovo 3 7 % , Mihaljevci 5 4 % . Razlog je za to
taj, što spomenuta sela nemaju prastanovnika ili leže u brdovitijem,
siromašnijem kraju. Sasvim malo ima starijih doseljenika u Velikoj 1 2 % ,
Radovaneima 1 1 % .
Izumrli rodovi prastanovnika i starijih doseljenika: u Velikoj 11, Ra­
dovaneima 12, Potočanima 4, Biškupcima 4, Stražemanu 7, Dragi 1, Do­
ljancima 3, Bankovcima 1, Tornju 7, Sovinjaku 2, Poljanskoj 5, Kanta-
rovcima 1, Trenkovu 8, Mihaljevcima 7.
1760. ima Velika 544. stan., a 1950. njihovih potomaka 423. U istom
vremenskom razdoblju pada broj stanovnika u Radovaneima od 329 na
122, u Dragi od 171 na 83, u Biškupcima od 129 na 77, u Stražemanu
od 318 na 177, u Trenkovu od 219 na 200 stan.
Noviji doseljenici jači su u selima: Velika 6 4 % od ukupnoga stanov­
ništva, Radovanci 6 0 % , PotoČani 6 0 % , Biškupci 6 8 % , Bankovci 6 5 % ,
Toranj 7 6 % , Trenkovo 6 3 % . U ovome kraju postoje i naselja, koja su
tek posljednjih godina naseljena: Aleksandrovac, Trnovac, novi Škomić
i obnovljeni Novi Mihaljevci. Ravniji i plodniji dio ovoga kraja bio je
oduvijek privlačiv za nove doseljenike.
U selima, gdje su prastanovnici i stariji doseljenici više sačuvani,
Hrvati govore ikavicom. Sela s pretežnom većinom novijih doseljenika
govore jekavicom, jer su više pod utjecajem grada Požege.

BRESTOVAČKI KRAJ
139. POŽEŠKI BRESTOVAC

Prastanovnici x-1702
Ančić (Anđžić) 1702-1883. 1760. 15 st. Ods
Babić 1702-X. 1760. 10 st. 1950. 9 kć, 27 st.
Brestovijanin vojvoda 1702-1705.
Đuričić (Juričić) 1702-1803. 1702. 2 kć. 1760. 10 st.

490
Hajduk 1702-1705.
Janković 3702-1958. 1950. 4 st.
Kolarović 1702-1705.
Mikolić (Mikulić, Nikolić) 1702-1705.
Mili (novi) ć 1702-1757.
Pavurčić 1702.
Uzumović 1702-1870. 1718. 3 kć. 1760. 13 st.
Volarić 1702-1803.
Vuković 1702-1799.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Bakić 1799-1935. 1931. 4 st.
Begunić 1760-1849. 1760. 9 st.
Bolišić (Bolešić) 1757-1784. 1760. 10 st.
Boljvak 1753-X. 1950. 5 kć, 17 st.
Bošnjak 1702-1846.
Božieević (Bogičević) 1753-1785. 1760. 8 st.
Bradonjić (Bradonja) 1763-1803.
Brdanović 1746.
Carić 1751.
Čumurgija 1702.
Čunković 1718-1785.
l)u(l)ić 1799-1803.
Đurčević (Đurišević) 1757-X. 1760. 13 et. 1950. 2 ke, 11 st.
Flanjak 1753-1936.
Fortil (Fortuli, Fortun) 1753-1763. 1760. 7 st.
Grgurić 1785-1803. 3 kć.
Hofman 1846.
Horvat 1753.
Ilić 1702-1705.
Ivanković 1781-1799.
Jelić 1753-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Jerković (Jergović) 1757-1846. 1760. 10 st.
Jovanović 1799-1900.
Katie 1846.
Kerser 1846.
Klajo 1718.
Klobučar 1781-1803,
Knežević 1753-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Krpan 1846.
Krunić 1753-1910. 1760. 13 st.
Krznarić I. 1753-1803. 1760. 14 st. 1781. 2 kć.
Kuzman(ović) 1753-1846.
Lazić 1705-1803.
Ljubojević 1753-1785.
Maksimović 1710-1846.
Marić I. 1705-1900.
Marinković 1718-X. 1760. 8 st. 1950. 10 kć, 34 st.
Marković 1757-1846. 1760. 3 st.
Mitrović 1763-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Mlinarić 1792-1840.
Mrlja 1753-1757.
Nestorović 1757-X. 1950. 3 kć, 20 st.
Osmanić 1705.
Otočan 1753.
Paičović 1705.
Pandurović 1753.
Pavić 1753-1799. 1760. 2 kć, 17 st.
Pav(o)ković 1799-1803.
I'ejaković 1803-X. 1950. 3 st.
Petrović 1785-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Petter 1846.
Pipinić 1799-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Potnar 1790-X. 1950. 4 kć, 22 st.
Radojčić 1718.
Rajković (Zdelar) 1718-1803. 1760. 6 st.
Raković 1760. 9 st.
Ranisavljević 1846.
Razumović (Ruzmirović) 1718-1785.
Serdar 1785-1941. 1931. 6 st.
Starac 1718.
Starčević 1846.
Stojević (Stojavić) 1757-1803.
Sumurđžija 1705.
Šarić 1753-X. 1760. 8 st. 1950. 5 st.
Šebalj 1753-1785. 1760. 13 st.
Šikić 1753-1900. 1760. 2 kć, 9 st.
Šimunović 1846-X. 1950. 6 st.
Špoljar(ić) (Otočanin) 1781-1799.
Teodorić (Tedošić) 1753-1785.
Tomašević 1799.
Trgovčić 1753.
Vičić 1749-X. 1760. 11 st. 1950. 2 kć, 8 st.
Vidić 1781-1785.
Voćinac 1785-1846.
Vojvodić 1718—1757. (V. g. Brestovljanin vojvoda!)
Zaničić (Zavišić) 1705-1763.
Zdilar (Zdelar) 1757-1803. (V. g. Rajković!)
Zelić 1803.
Živković 1760-1803.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Adžić 1890. iz Mihaljevaca.
Barac 1900. iz Primorja.
Bartolović 1850. zet kod Uzumovića.
Berić.
Blažičević 1860.
Bralić 1922. iz Primorja.
Brletić 1930. iz Slunja.
Brus 1945. iz Španovice.
Budić 1869. iz Bribira.
Crnković 1860. iz Crnog Luga.
Draksler 1945. iz ŠpanOvice.
Đuran 1930. iz Moslavine.
Ergović 1932. iz Drškovaca.
Fadljević 1925. iz Daranovaca.
Galista 1938-1950. iz Lučinaca, ods. u Sesvete.
Gašparović 1920. iz Viškovaca.
Haupt 1914. iz Srijema.
Hudi 1945. iz Španovice.
Januš 1938. iz Našica.
Kaloper 1884. iz Vrhovaca.
Kir(Kiihr) 1890. iz Češke.
Klanfar 1860.

492
Knez 1860. iz Primorja.
Kosanović 1945. iz Korduna.
Kralj 1860.
Krmpotić 1850.
Kršulj 1890. iz Primorja.
Krznarić I I . 1924. iz Brinja.
Kučera 1931. iz Lučinaca odn. Madžarske.
Marić I I . 1942. iz Stolca u Hercegovini.
Markanjević 1949. iz Daranovaca.
Martinčić 1850-1950.
Maslac 1942. iz Stolca u Hercegovini.
Matić 1927. iz Šeovaca.
Novaković 1920. iz Dolca odn. Primorja.
Njerki 1920. iz Madžarske.
Pandžić 1940. iz Pavlovaca.
Pekčec 1947. iz Vugrovca kod Zagreba.
Pire 1945. iz Španovice.
Podobnik 1930. iz Španovice.
Rajković 1945. iz španovice.
Salopek 1941. iz Vladislava kod St. Petrovog sela.
Samardžić 1890.
Sedlar.
Smojvir 1880. iz Bribira u Primorju.
Svetličić 1948. iz Bučja (Pakrac).
Šlauf 1925. iz Buka.
Štimac 1900. iz Crnoga Luga u Gorskom kotaru.
Tomić 1910. iz Požege.
Tončić 1945. iz Mrkoplja u Gor. kotaru.
Tonković 1875. iz Bribira (Prim.).
Troha 1945. iz Španovice.
Tus 1870. iz Primorja.
Ugrin 1890. iz Primorja.
Varelija 1850.
Vlasnik 1871. iz CSR.
Vlastelić 1920. iz Bribira.
Vukelić 1900. iz Like.
Vukušić 1908. iz Jablanca zet.
Zemanek 1900. iz Slovačke.

Brestovac se spominje već 1302., zatim u popisu župa Požeškoga arhidakonata 1335.
i 1483. Crkva te župe, posvećena sv. Martinu, stajala je na mjestu, gdje se i danas
1
nalazi župska crkva u Brestovcu. Prema tome, to je staro naselje. Ono se zove
Trgovište zbog sajmova koji su se tu držali. Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati
katolici, a iza pada turske vlasti dolazi i nekoliko srpskih pravoslavnih obitelji. Od pra­
stanovnika održala se do danas samo jedna obitelj, a izumrlo ih je 11, od kojih su
neke još nedavno postojale. Tokom XVIII stolj., naselilo je Brestovac storo 80
(osamdeset) novih obitelji, od kojih se do danas održalo samo 13 (trinaest). U prošlih
100 godina došlo je ovamo oko 60 novih obitelji, od kojih danas živi samo polovica. I
tako eto ljudi doseljuju, izumiru i odseljuju, kao da se radi o kakvom velikom ev­
ropskom gradu, a radi se zapravo o malom selu Požeštine i njegovoj 250-godišnjoj
prošlosti!
1950. ima 31 ili 5°le potomaka prastanovnika, 178 ili 31°/o potomaka starijih do­
seljenika, a 374 ili 64°Io novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 20, 1760. 34, 1866. 49, 1950. 161.
Broj stan.: 1832. 328, 1866. 345, 1900.665, 1931. 615, 1950. 583.
1760. ima u 10 kuća 10 i više čeljadi, a u 19 kuća ispod 10 st.
1
BB 3. - Bosendorfer, Crtice 131. - DAZ NRA 522 n. 12, 14; 778 n. 2 1 ; 796 n. 8;
1465 n. 20.

493
140. DOLAC

Prastanovnici x-1702
Bilešić 1702-1718.
Đurić-Pandur (Pandurović) 1702-1723.
Jakobović 1702-X. 1760. 4 st. 1950. 7 st.
Knežević 1702-X. 1760. 12 st. 1931. 22 st. 1950. 7 kć, 30 St.
Lovrinić (Lavrenić, Lavernić, Lovrić) 1702-1945. 1760. 8 st.
Mandić (ili Lukačević) 1702-1705.
Mikić (Miketić) 1702-1846. 1760. 13 st.
Mlinarović 1702-1705.
Pejak(ović) 1702-X. 1760. 4 kć, 21 st. 1931. 34 st. 1950. 9 kć, 39 st.
Perković 1702.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Crnković 1753-X. 1760. 3 kć, 13 st. 1950. 3 kć, 10 st.
Čop 1753-X. 1760. 14 st. 1931. 51 st. 1950. 8 kć, 37 st.
Erendić (Erentić) 1753-1760. 10 st.
Ivančević (Ivanišić) 1753-1763.
Jozipović 1786-1846.
Kovač 1718.
Krpan 1846-X. 1931. 35 st. 1950. 5 kć, 23 st.
Mancetić 1803-1846.
Marić 1773-1831.
Mihaljević 1735-1833.
Mrlić 1803.
Neđimović-Perković 1784.
Plešić 1739-X. 1950. 5 kć, 25 st.
Podnar 1753-X. 1760. 2 kć, 22 st. 1950. 8 kć, 44 st.
Vinković 1753-X. 1760. 10 st. 1950. 3 kć, 14 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bađovinac 1946-1950. iz Jastrebarskog. Ods.
Benčić 1872-1959. iz Kosinja u Lici. Nasi, zet Ferić.
Dorić 1935. iz Srednjega sela.
Novaković 1890-1956. iz Bribira. Nasi. Ćop.
Pavičić 1868. iz Like.
Pire 1946. iz Španovice.
Podobnik 1945. iz Španovice. Ods.
Puljašić (Puljašević) 1935. iz Kuzmice.
Radošević 1876. iz Orljavca.
Rodić 1935. iz Nurkovaca. Ods.
Sajfert 1935. iz Vidovaca.
\ a r e l i j a 1890. iz Primorja.
Zaj(e)c 1940. iz Kutjeva.

Dolac je znamenit po tvrđi, koja je tu postojala u srednjem vijeku; spominje se


1525., a za turskoga je vladanja razorena. Tada u selu žive Hrvati katolici.
U turskom poreskom popisu 1545. spominje se u orljavskoj (Orljavac) nahiji na­
selje Dolac s 10 kuća, od kojih je jedna katolička (knez Biro), a 9 muslimanskih (mus-
limani domaći i doseljeni) (obitelj Kučinić jest muslimanska).2 Ne zna se, da li
2
Ondje 522 n. 14; 555 n. 12. - BVA T. D. n. 243.

494
je to ovaj brestovački Dolac ili drugi, orljavački D&lac. Svakako je značajno, da u
srednjem vijeku selo Dolac nalazi se na području vlastelinstva Brestovac i vlaste­
linstva Orljavac, pa je zato vjerojatno, da se radi o dva različna sela s jednim imenom.
1950. ima 76 ili 27,5°/o potomaka prastanovnika, 153 ili 55,5°/o potomaka starijih
doseljenika, a 46 ili 17°lo novijih doseljenika i njihovih potomaka. Dolac ide u red
onih sela Požeštine, kod kojih se starije stanovništvo razmjerno dobro sačuvalo.
Broj kuća: 1702. 10, 1730. 6, 1760. 16, 1780. 17, 1866. 17, 1950. 56.
Broj stan.: 1760. 127, 1780. 165, 1802. 160, 1832. 142, 1866. 144, 1900. 233, 1931.
279, 1950. 275.
1760. ima u 7 kuća 10 i više čeljadi, a u 9 ispod 10 st.

141. POŽEŠKO ZAVRŠJE

Prastanovnici x-1702
Antolović (Antolić) 1702-1705. 2 kć.
Đurić 1702-1705. 2, 3 kć.
Pandurović 1702-1705.
Rajković 1702.
Vojković 1702-1705.
Vuković 1702-1705.

Stariji doseljenici 1702-1705.


Stipanović 1705.

Noviji doseljenici 1869-1890.


Arnold, Čorak, Čordas, Doboši, Lakoš, P a p p .

Najnoviji doseljenici 1890-1950.


Brezar 1923. iz Sv. Martina Okića.
Cordasso 1890. iz Italije (Udine).
Duđuković 1924. iz Like.
Grgurić 1910. iz Gorskoga kotara.
Poletto 1910. iz Italije.
Prevendiar 1923. iz Sv. Martina Okića.
Stanišić 1923. iz Sv. Martina Okića.
Zdjelar 1921. iz Kestenovca u Lici.

Završje je malo, starinsko naselje. Spominje se 1302. H397.3 Za turskoga vladanja


živjeli su ovdje Hrvati katolici. Na početku XVIII stolj. - do 1730. - ima tu desetak
seljačkih kuća koje su kasnije valjada raseljene, da bi brestovačko vlastelinstvo moglo
stvoriti tu za sebe marof ili alodij. I tako je oko 200 godina Završje bilo samo nez­
natno naselje za vlastelina i njegove poljoprivredne radnike. Posljednji vlastelin
Reiner započeo je 1912/3. parcelaciju tj. rasprodaju zemlje seljacima. To su današnji
stanovnici Završja.
Broj kuća: 1702. 9, 1705. 10, 1950. 18.
Broj stan.: 1832. 8, 1900. 51, 1931. 112, 1950. 101.
3
DZ V I I I 38. - DAZ NRA 1513 n. 19.

495
142. NURKOVCI

Prastanovnici x-1702
Birač(ević) (Beračević) 1702-X. 1760. 2 kć, 8 st. 1950. 4 kć, 17 st.
Čašić (Čakica) 1702.
Gavrić (Garić, Savrić) 1702-1862. 1718. 2 kć. 1760. 7 st.
Kopunović (Opunić) 1702-1718.
Mihaljević (»Malen sin«) 1702-1705.
Modrušan (»Mikolin sin«) 1702-1705.
Rodić 1702-X. 1760. 3 kć, 25 st. 1931. 97 st. 1950. 18 kć, 79 st.
Sović 1702-1788. 1760. 16 st.
Tomašević 1702-X. 1760. 3 kć, 23 st. 1931. 50 st. 1950. 13 kć, 39 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1753-X. 1760. 8 st. 1950. 8 kć, 21 st.
Bokšić 1753-1760. 5 st.
Bošnjak(ović) 1702-1705.
Božić 1763. Nasi. Sović.
Damjanović 1757-1763. Nasi. Štetić.
Ilijašević (Ilić) 1718-X. 1760. 9 st. 1931. 28 st. 1950. 11 kć, 27 st.
Jakobović (Jakobljević) 1760-1940. 1760. 6 st. 1931. 8 st.
Kundakčija 1753.
Marčinković 1757-1784. Nasi. Rodić.
Milanković 1784-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Mili sin 1705.
Panić 1705.
Rorić 1757.
Stipić 1784.
štajduhar 1757-X. 1760. 8 st. 1950. 3 st.
Štetić (Šteta) 1757-X. 1760. 8 st. 1931. 48 st. 1950. 14 kć, 50 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Kapetanović 1920-X. 1950. 6 st. Dos. od Ceraika.
Savanović 1890-X. 1950. 4 st. Dos. iz K o r d u n a , kovač.

Nurkovci (g. 1697. Nurkovczi, g. 1702. Nurkovchy) su starinsko selo, u kojem su


se prastanovnici i stariji doseljenici održali bolje negoli u ikojem drugom selu Poze-
štine. Za turskoga vladanja žive ovdje Hrvati katolici, koji sve do danas ostaju jedini
stanovnici sela. Ovdje se rodio nedavno umrli beogradski nadbiskup franjevac O. Ivan
Rodić i zagrebački (Sv. Petar) župnik - pisac Mato Ilijašević.
1950. ima 135 ili 53°/o potomaka prastanovnika, 110 ili 43°/o potomaka starijih dose­
ljenika, a samo 10 ili 4°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Braj kuća: 1702. 11, 1730. 10, 1760. 18, 1780. 19, 1866. 20, 1950. 72.
Broj stan.: 1760. 138, 1780. 158, 1802. 211, 1832. 327, 1866. 322, 1900. 284, 1931.
302, 1950. 256.
1760. samo u dvije kuće ima preko 10 st. (11, 16), a u ostalih 16 živi ispod 10
čeljadi.

496
143. DARANOVCI

Prastanovnici x-1702
Andrić 1702-1724. 1702. 2 kć.
Ivančević (Ivančić) 1702-1705. 1702. 2 kć, 1705. 4 kć.
Jelkić (Đelić?) 1702-1705.
Kovačević 1702-X. 1705. 2 kć. 1760. 6 st. 1950. 2 kć, 7 st.
Krletić 1702-1718. 1702. 2 kć.
Markanjević 1702-X. 1760. 4 kć, 45 st. 1950. 38 kć, 138 st.
Matanović 1702-X. 1702. 2 kć. 1760. 2 kć, 12 st. 1950. 4 st.
Šimunović (Šimunić) 1702-1803. 1705. 2 kć. 1760. 2 kć, 8 st.
Vuković (Vukonić) 1702-1781. 1760. 6 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Abramović 1753-1760. 6 st.
Antunić 1781-1940. 1931. 3 st.
Arpadžić (Arpadžija, Erpacić) 1722-1930. Ods. u Treiikovo.
Babie 1750-X. 1760. 10 st. 1950. 6 kć, 22 st.
Barunović 1757-X. 1950. 6 st.
Bisćan(in) 1718-X. 1760. 8 st. 1950. 8 st.
Getinić 1788-X. 1950. 2 ke, 10 st.
Cuntić 1753.
Fadljević (Vadljević) 1753-X. 1760. 5 st. 1950. 3 st.
Galović 1753-1900. 1760. 3 st.
Grbac 1753-1760. 3 st.
Grgurić 1753-X. 1760. 5 st. 1931. 20 st. 1950. 6 kć, 12 st.
Horvat 1718.
Komadan 1784-1940. Ods. u Novo selo.
Marčinković 1788-1803.
Mihaljević 1753-1785. 1760. 4 st.
Mišić 1781.
Mlinarić 1753-1785. 1760. 7 st.
Mrzljak 1781.
Ožbald (Osvald, Osbatović) 1753-1930. 1760. 8 st.
Parac 1788.
Pintarić 1718-1940. 1760. 2 st.
Pulić 1718-X. 1760. 5 st. 1950. 4 st.
Šljakić 1757-X. 1950. 2 kć. 11 st.
Tomčević 1781-1785.
Veljaeić (Veljača) 1781.
Vidić 1846-1914.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Crnković 1945. iz Španovice.
Grgić 1916-1953. iz Štitnjaka . 1931. 2 kć, 5 st. Izumro.
Janković 1910. iz Brestovca.
Klanfar 1910. iz Zap. Hrvatske.
Kosac 1948. iz Španovice.
Kotorac 1875. iz Pakraca.
Kufner 1946. iz Španovice.
Oblak 1946. iz Španovice.
Pipinić 1918. iz Brestovca.

32 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 497


P o d n a r 1907. iz Brestovca.
Šarić 1870-1915. iz Like.
Šiser 1949. iz Podr. Slatine.
Valešić 1900. iz Baćin-Dola.

Daranovci su staro selo. Spominju se 1697., ali se zna, da su u njima za turskoga


vladanju živjeli Hrvati katolici.
1950. ima 149 ili 52°lo potomaka prastanovnika, 73 ili 26°Io potomaka starijih dose­
ljenika, a 64 ili 22°lo novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 10, 1730. 20, 1760. 25, 1780. 29, 1866. 25, 1950. 73.
Broj stan.: 1746. 100, 1760. 175, 1780-1802. 225, 1866. 233, 1900. 270, 1931. 316,
1950. 286.
1760. u pet kuća ima 10 i više čeljadi, a u 20 kuća živi ispod 10 st.

144. ZAKORENJE

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici prešli na islam, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Dianešević, Franić, Ivanović, Jokobović, Radotić, Štefanović, VraneSić.
1702-1705.: Matijević, Ostojić.
1702-1718.: Marković, Petrović.
1702-1723.: Marošević, Martinović.
1705. Bresinović.
1718. Janišević, Jovičić.
1753. Adžić, Čakora, Đurđević, Jennanović, Majstorović.
1757. Rađosavljević.

Božić 1729-1862.
Gagić 1757-X. 1760. 2 kć, 12 st. 1950. 12 kć, 49 st.
Hajdar 1718-1763. 1760. 4 st.
Hrvatović (Horvat) 1757-1763. 1760. 8 st.
Kovačević 1724-1803. 1760. 5 st.
Kukuruzović (Kukuruzević) 1705-X. 1760. 2 kć, 7 st. 1950. 10 kć, 44 st.
Kundakčić (Kundaklija) 1718-1763. 1760. 4 st.
Lončarević 1749-X. 1760. 2 kć, 21 st. 1950. 3 kć, 6 st.
Lučić 1702-1803. 1702. 2 kć. 1760. 9 st.
Mandić 1718-X. 1760. 21 st. 1950. 9 kć, 34 st.
Marinović 1749.
Matanović 1753-X. 1760. 2 kć, 13 st. 1950. 2 kć, 10 st.
Mihajlović 1757-1763.
Mojsinović 1722-X. 1760. 21 st. 1950. 4 kć, 24 st.
Starčević 1718-X. 1760. 2 kć, 38 st. 1950. 8 kć. 25 st.
Stojaković 1757-X. 1760. 6 st. 1950. 3 kć, 11 st.
Šakić 1846-X. 1950. 5 st.
Tadić 1803-X. 1950. 4 kć, 16 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bealić 1935. iz Orljavca.
Funtek 1890. iz Zap. Hrvatske.
Gagpar 1880.

498
Ljuština 1950. Ods.
Nađ 1940.
Raguž 1928. iz Hercegovine.
Šarić 1900-1950.

Selo se spominje 1399., 1455., 1504.4 Za turskoga vladanja živjeli su ovdje Hrvati
muslimani, vjerojatno islamizirani katolici. Oni su 1687. napustili selo i otišli u Bosnu.
Novi stanovnici, Hrvati katolici i Srbi pravoslavni naselili su selo 1697. ili koju go­
dinu prije. Većina je od tih najstarijih doseljenika brzo izumrla ili dalje odselila.
1950. ima 224 potomaka starijih doseljenika ili 88°/o. a 30 ili 12°/e novijih doselje­
nika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 11 1866. 22, 1950. 63.
Broj stan.: 1832. 296, 1866. 208, 1900. 231 1931. 272, 1950. 254.
1760. u 6 kuća ima preko 10 čeljadi (12, 14, 15, 21, 21, 26), a u 13 kuća ispod
10 st.

145. GUCANI GORNJI I DONJI

Prastanovnici x-1697.
Hrvati katolici za turskoga gospodstva nestali, osim obitelji:
Šimić 1702-X. 1760. 3 kć, 32 st. 1950. 12 kć, 50 st.
Vučić 1702.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Ilovac, Jantolović, Knežević, Ribar, Sigarić, Timerović, Vukelić (Vučević).

Andrić 1753-X. 1950. 2 kć, 6 st.


Bartolović 1753-1846. 1760. 10 st.
Biračević 1718-1760. 2 kć.
Dragolović 1760.
Đermanović 1753-1862. 4 kć.
Đukić 1757-1931. 2 kć, 4 st.
Gavrić 1786-1803.
Gohović 1753.
Gojković 1753-X. 1950. 4 kć, 15 st.
Ivanović 1705.
Ivković 1753-1862. 1753. 2 kć.
Jošić 1803.
Jovanović 1702-1757.
Jovičić 1705.
Jukić (Đukić?) 1753-1862.
Kanić 1718.
Kovač (ev)ić 1702-X. 1950. 3 kć, 18 st.
Kresović 1702-1941.
Lapić 1846-1931. 2 kć, 8 st.
Miletić 1753-X. 1950. 5 kć, 17 st.
Milić 1757-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Milisavljević 1753-1846.
Mitrović (Dmitrović) 1702-1862.
Nikolić 1760.
Plavsic 1760-1862.
Porčić 1803.
Radić 1718.

* Ondje 1017 n. 45. - Bosendorfer, Crtice 156.

499
Radmilović-Ilovac 1702-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Romić 1846-1862.
Savić 1753-1803.
Spaso(je)vić 1753-X. 1950. 3 st.
Stanković 1786.
Stanović 1753.
Stojanović 1757-1760. 2 kć.
Teodorović 1757-X. 1950. 3 st.
Trifunić 1753-1757.
Vicijanović 1718-1724.
Vidaković 1724-1757.
Vojčić 1757-X. 1931. 16 st. 1950. 2 st.
Vučinić 1718.
Vučković 1702-1705.
Vujaklić (Vujaklija) 1846-1862.
Vukadinović 1757-X. 1950. 2 kć, 8 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bajić Ods.
Brković 1862.
Dragojević 1946. iz Like zet.
Kapraljević 1890. iz Ivan-Dola.
Kovačević 1949. iz Ivan-Dola zet.
Kovačić.
Lončarević 1930. iz Oblakovca.
Relić 1880.
Starčević 1890. iz Zakorenja. 1950. 4 kć, 10 st.
Vladimir, nasi. Bajića. 1956. izumro.
Žilić 1949. iz Ovčareva kod Travnika.

Gučani, podijeljeni u Gornje i Donje, jesu starinsko selo. U srednjem vijeku i za


turskoga vladanja žive ovdje Hrvati katolici. Potkraj turske vlasti oni su teško stra­
dali, tako da su tursku državu preživjele samo dvije obitelji. To je razlog, te su iza
oslobođenja Slavonije od Turaka selo naselili pravoslavni Srbi, koji sve do danas
čine većinu sela.
1950. ima 50 ili 2 7 % potomaka prastanovnika, 50 ili 27%> potomaka starijih dose­
ljenika, a 84 ili 46°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 14, 1866. 24, 1950. 47.
Broj stan.: 1832. 289, 1866. 264, 1900. 293, 1931. 309, 1950. 184.

146. BOLOMACE

Prastanovnici x-1687.

Hrvati katolici - islamizirani, 1687. odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702. Relić (Herić).
1702-1705.: Ivanović, Ivičić (Jovičič), Majstor, Petrovi ć 2 kć.
1785.: Lukić, Stanisavljević, Vasić.
1849.: Buzdumović, Milosevic, Stanković.
Lazić 1785-1849.

500
Mihaljević (Mihajlović) 1785-1849.
Milosavljević 1785-X. 1931. 11 st. 1950. 8 st.
Sljepanović (Stipanović, Stevanović) 1785-X. 1931. 31 st. 1950. 2 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Ćurčić ođs.
Jelinčić 1957. iz Baćin-Dola.
Musić ods.
Tomić 1956. iz Ivan-Dola.

Bolomaee (Bulomače) jesu staro hrvatsko selo, za turskoga vladanja islamizirano.


1687. Hrvati muslimani otišli su u Bosnu, pa su prazno selo naselili Srbi.
1950. ima 10 potomaka starijih doseljenika, a 9 novijih doseljenika.
Broj kuća: 1702. 4, 1849. 10, 1950. 4.
Broj stan.: 1849. 91, 1866. 76, 1900. 71, 1931. 65, 1950. 19.

147. BUSNOVI

Stariji doseljenici 1722-1850.


Begović 1722-1724.
Blagojević 1760-X. 1950. 4 st.
Jovanović 1760-1846.
Jozić 1846-X. 1950. 3 kć, 19 st.
Kostadinović 1760-X. 1760. 2 kć, 1950. 2 st.
Ljubičić (Ljubić) 1760-X. 1950. 3 st.
Obradović 1760-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Pavić 1760-X. 1760. 8 kć, 75 st. 1950. 13 kć, 49 st.
Rađanović (Radonić) 1760-X. 1950. 4 kć, 13 st.
Radosavljević 1760-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Relić 1760-X. 1950. 2 kć, 10 st.
Spasojević 1760-1931. 10 st.
Tomić 1760-1931. 7 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bosanac 1890.
Gaćešić 1931.
Grgić 1910. iz Ivan-Dola.
Kerner 1890. mlinar.
Mlađan 1940.
Simeunović 1931.
Tomašević 1910. iz Nurkovaca.
u ,^_

Busnovi su za Turaka izumrlo selo. 1702. jesu međaš nekim selima, ali nisu naselje.
1730. nalaze se ovdje 2 hrvatske i nekoliko srpskih kuća, ali koje su to, ne znamo.
Najstariji popis stanovnika potječe iz 1760. Tada živi u selu jedini hrvatski rod
Pavića, u 8 kuća 75 st. (u pojedinim kućama po 4, 8, 9, 10, 12, 14 st.), dok su Srbi
nastanjeni u 10 kuća.
1950. ima 115 ili 73°lo potomaka starijih doseljenika, a 43 ili 27°/* novijih dose­
ljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1760. 18, 1866. 18, 1950. 41.
Broj stan.: 1832. 158, 1866. 152, 1900. 200, 1931. 233, 1950. 158.

501
148. rVAN-DOL

Prastanovnici x-1702
1702.: Borisavljević, Dragašević, Ostojić, Radesilović, Šestić, Todorović, Vinković.
1702-1705.: Bogo(je)vić, Radmanović, Radonić, Srđanović, Šimunović.
1702-1718.: Marković 3 kć, Zec (Zejić, Zečević).
1702-1724.: Lukačević, Majdanović (Majdanac).
Kapral(jević) 1702-X. 1760. 6 st., 1931. 3 st. 1950. 1 st.
Mičić (Mišić, MihiĆ) 1702-1786. 1760. 8 st.
Sremac (Srimčević, Sremčević) 1702-X. 1760. 8 st. 1950. 2 kć, 13 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Babić 1753-1760. 4 st.
Bojanić 1846-X. 1950. 5 kć, 26 st.
Bosanac (Bošnjak) 1702-1757.
Brdarić 1718.
Cvenčić 1753.
Đurić 1760-1786. 1760. 4 st.
Grgić 1746-X. 1760. 12 st. 1950. 6 kć, 24 st.
Ivanović 1757-1931. 1760. 2 kć, 11 st. 1931. 29 st. Nasi. Bojanić.
Kovačević 1722-X. 1760. 2 kć, 14 st. 1950. 7 kć, 26 st.
Lagundžija (Bošnjak) 1702.
Loncarević 1705—1723.
Marin(ov)ić 1753-1862. 1760. 2 kć, 10 st.
Martinović 1757.
Matošević 1757-1786.
Nikolić 1803-X. 1950. 9 kć, 34 st.
Pavić 1750-1931. 5 st.
Pustajić 1753-X. 1760. 2 kć, 13 st. 1950. 3 kć, 17 st.
Ta(j)dić 1760-X. 1760. 8 st. 1950. 4 kć, 19 st.
Tajdanović 1753-1786. 1760. 2 st.
Tomić 1753-X. 1760. 10 st. 1950. 15 kć, 81 st.
Vračarić 1753-1786.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Klajn 1897. zet.
Ringl 1897. zet.
Starčević 1940. iz Zakorenja zet.
Valešić 1958. iz Baćin-Đola.

Ivan-Dol se spominje 1422., 1428., 1454., I486.* Za turskoga vladanja žive ovdje
Hrvati katolici i muslimani. Muslimani su 1687. odselili u Bosnu, a katolici su doduše
preživjeli tursku vlast i teške nevolje posljednjega rata protiv Turske, ali su i veoma
oslabili, pa su mnoge njihove obitelji iza oslobođenja Slavonije izumrle i nestale. Od
prastanovnika samo se jedna obitelj održala do danas, a dvije do sredine XVIII
stolj.
1950. ima 13 ili 5°lo potomaka prastanovnika, 227 ili 88°lo potomaka starijih do­
seljenika te 18 ili 7°lo novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 18, 1.730. 12, 1760. 18. 1780. 15, 1866. 16. 1950. 56.
Broj stan.: 1746. 70, 1760. 111, 1780. 147, 1802. 136, 1832. 166, 1866. 141, 1900.
248. 1931. 275, 1950. 258.
1760. u dvije kuće ima 10 i više čeljadi, a u 16 ispod 10 st.
5
Ondje 140. - DAZ NRA 555 n. 12.

502
149. OBLAKOVAC

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702. Bogojević, Dejaković.
1702-1705.: Božić, Radonić, Stojčević (Stojeković).
1702-1785. Vuković.
Stojanović 1702-X. 1950. 4 kć, 19 st.
1705. Ilić, Pejanović.
1785.: Bogđanić -1862., Blagojević -1862., Obradović, Pavlović.
Čatlaić 1785-X. 1950. 8 kć, 28 st.
Kuzmanović 1785-X. 1950. 7 kć, 32 st.
Milivojević 1785-X. 1950. 11 kć, 35 st.
Mitrović 1846-X. 1950. 2 kć, 11 st.
Radojčić 1846-1862.
Starčević 1846-X. 1950. 3 kć, 13 st.

Oblakovac je sigurno staro selo, iako nema o njemu iz srednjega vijeka sačuvanih
povijesnih podataka. Prastanovnici Hrvati katolici vjerojatno su prešli na islam i
tako se održali u selu za turskoga vladanja. S padom turske vlasti ti islamizirani
Hrvati odlaze u Bosnu. Na njihovo mjesto sele ovamo oko 1697. pravoslavni Srbi i
ostaju do danas jedini stanovnici sela.
1950. ima 100°lo potomaka starijih doseljenika. Novijih doseljenika nema.
Broj kuća: 1702. 7, 1866. U, 1950. 34.
Broj stan.: 1866. 106, 1900. 134, 1931. 157, 1950. 138.

150. JAGUPLIJE

Prastanovnici x-1702.
Berić (Knežević) 1702-X. 1760. 9 st. 1931. 13 st. 1950. 2 kć, 4 st.
Filipović 1702-1785. 1760. 7 st.
Lončar(ević) 1702-X. 1705. 2 kć, 8 st. 1950. 2 kć. 9 st.
Petrović (Pejaković) 1702-1720.
Radan (ov)ić 1702-X. 1760. 10 st. 1950. 3 kć, 16 st.
Zastavnik 1702-X. 1760. 2 st. 1950. 2 kć, 6 st.

Stariji doseljenici 1702-1850.


Aleksić 1755-1764. 2 kć, 20 st.
Amidžić 1846.
Andrević 1720.
Baričević 1764.
Benić 1756-1848.
Bojić 1784-X. 1950. 3 st.
Bošnjak (Bosanac) 1702-1724. 3 kć.
Budžaković 1760. 9 st.
Bulajić 1784.
Buzadžić 1718-1871. 1760. 8 st.
Delić 1750-1785. 1760. 4 st.

503
Đurić 1755-X. 1760. 5 st. 1950. 2 kć, 5 st.
CrflOGSlC X i 8 4
Grgić 1750-X. 1760. 5 kć, 33 st.
Horvat(ović) (Horvačić, Croata) 1718-1724.
Ivanović 1836-X. 1950. 6 kć, 16 st.
Janjić 1720-X. 1760. 2 kć, 11 st. 1950. 3 kć, 13 st.
Katić 1750-1940. 1760. 12 st.
Kovač (ević) 1718-1803. 1760. 8 st.
Letić 1849-X. 1950. 4 st.
Lovrić 1760-1803. 1760. 5 st.
Mar(č)ičević 1750-X. 1760. 12 st. 1950. 5 kć, 21 st.
Martinović 1720. 3 kć.
Matoković 1812-X. 1950. 5 kć, 16 st.
Meančiković 1750.
Mijatović (Mihatović) 1755-X. 1760. 10 st. 1950. 2 kć, 11 st.
Mijoljević (Miholjević) 1718.
Posavčić 1720.
Sabol(ović) 1718-1813. 1780. 8 st.
Stipanović 1831-1873.
Stojaković 1750-X. 1760. 2 kć, 17 st. 1950. 5 kć, 16 st.
Šimić 1755-1760. 2 st.
Šimunović 1718-1720.
Tomašević 1750-1940. 1760. 2 kć, 17 st. 1931. 5 st.
Tomić 1720-1785. 1760. 10 st.
Tomšić 1760. 8 st.
Valentić 1720.
Vido(je)vić (Vidaković) 1720-1785. 1760. 5 st.
Voćinac (Vučinac) 1718-1803. 1760. 13 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Andrić 1913. iz Štitnjaka.
Bajt 1943. iz Španovice.
Borbaš 1918. iz Sigeta u Madžarskoj.
Faradi 1922. iz Tornja kod Pakraca.
Finek 1902. iz Daruvarskog Brestovca.
Franjić 1935. iz Drage.
Galgan 1897. iz Madžarske (Szolos, Tatatovaros).
Grgurić 1942. iz Španovice.
Hajsler 1898. iz Ugaraka.
Hoffmann 1862.
Jelić 1850. iz Like.
Kačer 1923. iz Skenderovaca.
Klarić 1921. iz Skenderovaca.
Rosac 1918. iz Španovice.
Košić 1890. iz Crikvenice.
Kotorac 1860.
Krizmanić 1904. iz Španovice.
Krpan 1912. iz Dolca.
Marcelja 1911. iz Primorja.
Matić 1850. iz Like.
Mihelčić 1918. iz Španovice.
Mužević 1904. iz Žrnovnice (Sv. Juraj, Primorje).
Nerada 1911. iz Seletnice u Češkoj.
Peček 1923. iz Lipika.
Petrinić 1903. iz Like.
Pok 1913. iz Jakšića odn. Madžarske.
Sigeti 1891. iz Siget-vara u Madžarskoj.

504
Jaguplije (Jakuplije) su staro selo, ali u dokumentima spominje se tek 1697. Za
turskoga vladanja živjeli su ovdje Hrvati katolici i muslimani. Muslimani su 1687.
napustili selo i preselili u Bosnu, a katolici su preživjeli tursku vlast i održali se do
danas.
1950. ima 35 ili 9°lo potomaka prastanovnika, 138 ili 38ć/o potomaka starijih dose­
ljenika, a 192 ili 53°fo novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 8, 1730. 25, 1760. 34, 1780. 32, 1866. 27, 1950. 100.
Broj stan.: 1746. 176, 1760. 243, 1780. 255, 1802. 282, 1866. 247, 1900. 290, 1931.
353, 1950. 365.
1760. u 7 kuća ima po 10 i više čeljadi, a u 27 kuća ispod 10 st

151. SKENDEROVCI

Stariji doseljenici 1697-1850.


Berić 1849-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Blažević 1755-1762. 1760. 5 st.
Bo(j)ić 1702-X. 1760. 3 kć, 23 st. 1950. 4 kć, 15 st. Dos. iz Bosne.
Bosanac (Bošnjaković) 1722-X. 1760. 2 kć, 16 st. 1950. 3 st.
Bošnjak 1785.
Bulajić 1751-1869. 1760. 14 st.
Čačić 1756.
Dražić (Dragosavljević) 1702-X. 1760. 3 kć, 18 st. 1950. 4 kć, 12 st.
Gaćelić 1718-X. 1760. 2 kć, 19 st. 1950. 5 st.
Grgić 1718-1756.
Ivanović (Ivanković) 1720-X. 1950. 5 st.
Jugović 1839-1875.
Juić 1705.
Juretić 1849.
Katić 1755.
Kovač 1760. 3 st.
Kovačević 1823-1880.
Lovrenčić 1723.
Lučić 1723.
Manđić 1720-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Marinović 1760-1764. 3 st.
Martinović 1718-1720.
Mihić 1702-1720.
Milašinović 1702.
Omaneić 1723.
Ostojić 1751-X. 1760. 8 st. 1950. 2 st.
Pipalović 1803-1880.
Podnar 1849.
Radanović 1751.
Seker(ović) 1723-1803. 1760. 7 st.
Smilarić 1718.
Spajić (Spaja) 1722-1755.
StaniSić 1720.
Starčcvić 1756.
Stojaković 1702-1862. 1760. 2 kć, 13 st.
Skolić 1756.
Terzić 1849.

505
Noviji doseljenici 1850-1950.
Blašković 1860. iz Čabra.
Brnčić 1896. iz Dervišage.
Davidović 1946. iz Busnova.
Domjan 1913. iz Jaguplija.
Đidić 1923. iz Hercegovine (Čapljina).
Faradi 1928. iz Goveđeg Polja.
Gagić 1959. iz Drežnika.
Grgurić 1943. iz Španovice.
Hlebec 1956. iz Lučinaca.
Jelić 1860.
Jerčinović 1880.
Kačer 1860.
Kiselka 1933. iz Jakšića.
Klarić 1860.
Kosac 1943. iz Španovice.
Kosier 1946. iz Kosijera u Lici.
Mirosavljević (Miroslavić) 1887. iz Pož. Brestovca.
Parac 1860.
Pavić 1919. iz Busnova.
Pejić 1938. iz Ugaraka.
Petrović 1920. iz Cernika.
Podobnik 1939. iz Jaguplija.
Protić 1946. iz Šnjegavića.
RadojČić 1890. iz Lipe.
Relić 1939. iz Jakovaca.
Srok 1860. iz Kastva.
Steković 1945. iz Sanskoga Mosta.
Šimunek 1910. iz Jaguplija odn. iz Seletnice u Češkoj.
Vuković 1920. iz Cernika.

Kraj oko današnjih Skenderovaca zvao se u srednjem vijeku Pribinje. Tu se spo­


minje župa i župska crkva sv. Martina, različna od Brestovca, g. 1332. i 1335.6 Za
turskoga vladanja selo je ostalo pusto, bez stanovnika. Istom 1697., nakon oslobo­
đenja od Turaka, doselili su ovamo Hrvati katolici iz Bosne. Od tih najstarijih
doseljenika održale su se do danas dvije obitelji, a druge su izumrle. Tokom pos­
ljednjih 250 godina došao je u ovo selo velik broj obitelji iz ražlićnih strana, ali je
veći broj brzo izumro i nestao.
1950 ima 60 ili 25°lo potomaka starijih doseljenika, a 182 ili 75°/o novijih dose­
ljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 6, 1730. 12, 1746. 25, 1760.20, 1780. 15, 1866. 17, 1950. 53.
Broj stan.: 1746. 160, 1760. 139, 1780. 129, 1802. 140, 1832. 147, 1866. 122, 1900.
271, 1931. 266, 1950. 242.
1760. ima u 5 kuća 10 i više čeljadi, a u ostalih 15 manje od 10 st.

152. VILIĆ-SELO

Prastanovnici x-1702
Čončarević (Čančarević, Džančarević) 1702-1784, 1760. 2 kć, 14 Bt.
Franić I. 1702-1718.
Kulundžić 1702-1718.
Orišković (Orešković, Rišković) 1702-X. 1760. 2 kć, 23 st. 1950. 3 kć, 19 si.
Tomi(čevi)ć 1702-1877. 1760. 14 st.
6
BB 3.

506
Stariji doseljenici 1702-1850.
Abramović 1803-1849.
Bartolović 1749-1785. 1760. 6 st.
Basmančić 1705.
Blažević (Lebanović) 1718-X. 1760. 2 kć, 23 st. 1950. 11 k ć , 57 st.
Bosanac 1702-1785. 1760. 11 st.
Bošnjak 1702-X. 1760. 7 st. 1931. 6 st. 1950. 2 st.
Đebrić 1755-X. 1760. 8 st. 1950. 8 kć, 31 st.
Franić II. 1849.
Grgić 1755-1803. 1760. 3 kć, 16 st.
Hoffmann 1848. trgovac.
Ilić 1784-X. 1950. 4 st.
Janković-Mrkić (Meršić) 1702-1785.
Jevrić 1762-1764.
Jovanović 1837-1862.
Kitonić (Kitanić) 1749-1760. 4 kć, 43 st.
Korunšević 1705.
Lončar(ević) 1720-1757.
Lukić 1720-1785. 1760. 2 kć, 17 st.
Malinić 1718-X. 1950. 3 kć, 4 st.
Markić 1718.
Matković 1718.
Matvić 1718.
Milaković 1760. 9 st.
Mojsinović 1849.
Nikolašević 1755-X. 1950. 4 st.
Nikolić 1756. 2 kć.
Obrađović 1755.
Petrović 1745-X. 1950. 5 kć, 23 st.
Pezić 1755.
Plavsic 1720.
Posavac 1718. 2 kć.
Rasnančić 1705.
Stoj(akov)ić (Stojčević) 1755-X. 1950. 5 kć, 23 st.
Vranić 1720.
Vretković 1705.
Vuković 1784.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bidlo 1887. iz Pečuha u Madžarskoj.
Bogović 1914. Ods. u Požegu.
Boričevac (BariČevac) 1870-X. 1950. 4 kć, 13 st.
Bubanj ods. u Požegu.
Delić 1925. iz Rasne.
Hlavaček (Hlafka) 1850. mlinar.
Jurković 1945. iz Španovice.
Kićen 1946. iz Nove Kapele.
Klarić 1860-X. 1950. 4 kć, 20 st.
Klobučar 1945. iz Španovice.
Kovačcvić 1930. iz Ivan-Dola. Ods.
Les 1945. iz Španovice.
Manojlović 1920. iz Veljunske Gline kod Slunja.
Oklopdžija 1945. iz Koprivne.
Samardžić 1945.

507
Ušurić 1927. iz Doljanovaca.
Vlasnik 1892. iz Trojeglave kod Daruvara.
Zbinjovski 1945. iz Kamenske.
Zec 1945. iz Cernika.

Vilić-selo ili Vilica selo jest staro selo, iako nema o njemu sačuvanih podataka iz
srednjega vijeka. Ono se je nekada i drugačije zvalo. Današnje ime potječe od
turskoga spahije ili vlastelina Vilica. Za turskoga vladanja živjeli su ovdje Hrvati
katolici, a nakon oslobođenja od Turaka doselilo je i nekoliko srpskih obitelji. Te su
najstarije doseljene obitelji ubrzo izumrle, pa su kasnije na njihovo mjesto došle
nove srpske obitelji
1950. ima 19 ili 7°fo potomaka prastanovnika, 148 ili 55°/o potomaka starijih do­
seljenika i 103 ili 38°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. U, 1760. 26, 1803. 22, 1848. 21, 1866. 22, 1950. 68.
Broj stan.: 1866. 180, 1900. 278, 1931. 293, 1950. 270.
1760. u 6 kuća ima 10-14 st., u 15 kuća ispod 10 st.

153. BORICEVCI

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Andrijević (Andrić)-Bošnjak 1702-1760. 16 st.
Antunović 1724.
Augustinović 1750-1785. 1760. 6 st.
Balukčić 1702-1720.
Bartolović (Barić)-Bošnjak 1702-1720.
Blažević 1744-X. 1760. 14 st. 1950. 12 kć, 39 st.
Bosančić 1723.
Čeber 1755.
Dragojlović 1702-1705.
Franić 1723-1724.
Grgić 1760. 5 st.
Jakobović 1760-1785. 1760. 4 st.
Jozipović (Jozepović) 1750-1757.
Jurić 1750-1784.
Jurišić 1725-1880. 1760. 11 st.
Kovač 1751-1785. 1760. 7 st.
Kreičar 1760. 5 st.
Lončarević 1755-X. 1760. 3 st. 1950. 14 kć, 53 st.
Majstorović-Bošnjak 1705-1785. 1720. 2 kć. 1760. 2 kć, 22 st.
Marijanović (Marijančević) 1723-X. 1760. 11 st. 1950. 5 kć, 18 st.
Marinović 1784.
Matanović 1840-1880.
Matrenić 1718.
Mihalović-Bošnjak 1702.
Pavlović-Bošnjak 1702-1705.
Rončević 1834-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Skenderlija (Skenderlić) 1755-1760. 11 st.
Stipanović (Stepanov, Stifinić) 1718-1862.
Tadić 1849.

508
Tepić 1722-X. 1760. 7 st. 1950, 8 st.
Tomić (Tomičević) 1720-1785. 1760. 6 st.
Vranić 1720. 2 fcć.
Žepčanin 1702-1723.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Grgić 1918. iz Jaguplija.
Kotorac 1915. iz Đraganovca.
Maćešić 1929. iz Čatrnje (Karlovac).
Marčetić 1940. iz Jaguplija.

O BoriČevcima u srednjem vijeku nem.a povijesnih podataka. Za turskoga vladanja


živjeli su ovdje Hrvati katolici, koji su prešli na islam, i zato 1687., nakon pada tur­
ske vlasti, preselili u Bosnu. Odanle su u napušteno selo došli Hrvati katolici.
1950. ima 126 ili 84°lo potomaka starijih doseljenika, a 21 ili 16°/o novijih do­
seljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 8, 1730. 6, 1746. 14, 1760. 15, 1780. 9, 1866. 9, 1950. 39.
Broj stan.: 1746. 85, 1760. 122, 1802. 101, 1866. 75, 1900.92, 1931. 149, 1950. 147.
1760. u 5 kuća preko 10 st., a u 10 kuća ispod 10 čeljadi

154. ŽIGEROVCI

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Babić 1702-1705.
Bosanac 1702-1762. 1702. 8 kć.
Grubešić 1755-1762.
Malešević (Malosević) 1755-1849.
Matić (Matičević) 1849-1862.
Savić 1849-1862.
Vasiljević 1755-1862.
Vukmanović 1849-1862.

1702.: Termuntić, Vuković.


1705.: Majstor, Majstorović.
1755.: Kojić, Kostadinović, Milanković, Nikolić, Petrović, Radojčić, Ristivojević.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Duduković 1920. iz Točka kod Slunja.
Končalović 1920. iz Barilovića kod Karlovca.
Kramarenko 1945. iz Njemačke.
Martinović 1920. iz Kupljenskoga kod Vojnića.
Milosevic 1944. iz Gradine kod Jasenovca.
Mlađan 1935. iz Bandina sela kođi Veljuna.
Novaković 1923. iz Veljunske Gline kođ Slunja.
Popović 1920. iz Šljivnjaka kođ Veljuna.

509
Za turskoga vladanja živjeli su u Žigerovcima Hrvati muslimani, koji su 1687.
odselili u Bosnu. Odanle su došli ovamo pravoslavni Srbi, ali su brzo izumrli i nes­
tali. Na njihovo mjesto tokom XVIII stolj. i u prvoj pol. XIX stolj. dolazili su novi
Srbi, ali su i ti nestali, tako da od starijih doseljenika nema danas nikoga. Sadašnji
stanovnici u Žigerovcima jesu samo noviji doseljenici.
Broj kuća: 1702. 10, 1849. 5, 1866. 3, 1950. 16.
Broj stan.: 1849. 23, 1866. 13, 1900. 40, 1931. 105, 1950. 44.

155. P02ESKI PAVLOVCI

Prastanovnici x-1702.
Bačić 1702-X. 1760. 5 kć, 31 st. 1931. 2 kć, 9 st. 1950. 3 st.
Ivičić 1702-1720. 2 kć.
Kosović (Kosojević) 1702-1762. 1760. 2 kć, 18 st.
Kožović (Kožulović, Kožojević, Kožarić) 1702-X. 1760. 2 kć, 18 st. 1950. 1 st.
Kulaš (Kolaš, Bosanac) 1702-1705.
Marinović (Pandža) 1702-1785. 1760. 8 st.
Mikić (Milčić, Milić) 1702-1760. 9 st.
Orešković (Rišković) 1702-1720. 2 kć.
Pančić (Pandžić, Pandžija) 1702-X. 1760. 12 st. 1950. 11 kć, 35 st.
Satinović 1702-X. 1760. 3 kć. 17 st. 1950. 8 st.
Stokić 1702-1757.
Tomašević 1702-1724.
Zivković 1702-1724.

Stariji doseljenici 1782-1850.


Bošnjak 1720-1750.
Božić 1720. 2 kć.
Franjić 1756-1850.
Gomelić (Gomedić, Gamlić) 1755-1785. 1760. 5 st.
Jakohović 1755-1785. 1760. 4 st.
Janković 1720.
Jelenac 1720.
Jurković 1720.
Katić 1723.
Kešić 1724-1940. 1760. 18 st.
Kozerković 1756.
Lakušević 1720.
Matačić 1810-X. 1950. 5 kć, 17 st.
Matić 1718-1720.
Matoković 1849.
Matošević 1746-X. 1760. 18 st. 1950. 4 kć, 16 st.
Paurović 1760-1784. 1760. 4 st.
Pejčić (Peić) 1755-1785, 1760. 4 st.
Relić 1720-1931. 1760. 6 st. 1931. 2 st.
Sinković 1705.
Slako 1705.
Starčević 1705-1720. 2 kć.
Tadijanović (Tajdan) 1718-X. 1760. 6 st. 1950. 2 kć, 6 st.
Vidaković 1756-1784. 1760. 7 st.
Vinković 1822-X 1950. 2 kć 6 st.
Vukmanović 1720.
Zabrdac 1718-1786. 1760. 7 st.

510
Noviji doseljenici 1850-1950.
Babić 1927 iz Srednjeg Lipovca kod Nove Kapelo
Blažević 1910. iz Vilić-sela.
Doslić 1890. iz Banićevca.
Džogolović 1935. iz Aleksandrovca kod Požege.
Erjavac 1945. iz Španovice.
lvanović 1946. iz Ivan-Dola.
Jakić 1906. iz Opatovca kod Cernika.
Knežević 1904. iz Dolca kod Požege.
Kovačević 1902. iz Ivan-dola.
Kotorac 1881. iz P r e k o p a k r e kod Pakraca.
Kurelja 1895. iz Zagorja kod Krapine.
Majer 1901. iz Čađavice.
Mandić 1940. iz Zakorenja.
Pavić 1940. Ods.
Peternel 1946. iz Španovice.
Pezić 1930. iz Banja Luke.
Razl 1880. iz Sirca kod Daruvara.
Svoboda 1928. iz Kaptola odn. Češke.
Tadić 1935. iz Ivan-dola.
Tješinski 1930. iz Sređana k o d Pakraca.
Tomić 1880. iz Daranovca.
Valešić 1930. iz Banićevca kod Cernika.
Zverina 1921. iz Trojeglave.

Pavlovci se spominju 1455. pod imenom »Veliki Dol«.7 To je staro naselje, što svje­
doče i ruševine stare crkve, koje su se tu vidjele još 1702. Za turskoga su vladanja
ovdje živjeli Hrvati katolici.
1950. ima 56 ili 23°/o potomaka prastanovnika, 45 ili 18°Io potomaka starijih dose­
ljenika i 145 ili 59°/o novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 12, 1730. 10, 1746. 25, 1760. 25, 1780. 25, 1866. 21, 1950. 69.
Broj stan.: 1746. 188, 1760. 190, 1780. 208, 1802. 173, 1832, 189, 1866. 161, 1900.
210, 1931. 227, 1950. 249.
1760. u 6 kuća ima 10 i više st., u 19 kuća ispod 10 čeljadi.

156. DEŽEVCI

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Dobrovojević, Hranisilović, Lukačević.
1720.: Horvaćanin, Petrović, Radinović, Staniković, Stanisavljević, Žabić.
1755.: Bosanac, Mađarević, Milevuković, Plavsic.

Bakračević (Bakrač) 1755-1803.


Cvetković (Cvetić) 1720-1842.
Cvijić 1755-1942.
Danilović 1784-1803.

7
DAZ NRA 1017 n. 45.

511
Franić 1702-X. 1760. 7 st. 1950. 6 kć, 20 st.
Grgurević 1756-1848.
Ivanović 1720-X. 1950. 6 kć, 25 st.
Janošević 1803.
Joziković 1848.
Kovač 1702-1756.
Lazić 1764.
Lončarević 1702-1720.
Marinović 1722-1785. 1760. 2 kć, 22 st.
Markanović (Markanjević) 1784-1940. 1931. 5 st.
Marković 1702-1720.
Mihaljević 1796-1877.
Miklešević 1755-1848. 1760. 11 st.
Milanović 1702-1705.
Milašinović 1785-1942.
Milojević 1755-1785.
Mitrović 1803.
Nikolić 1755-1803.
Predragović 1755-X. 1931. 5 kć, 21 st. 1950. 1 st.
Radojčić 1702-1720.
Radosavljević 1702-1755.
Savić 1755-X. 1950. 2 kć, 7 st.
Serunarević 1755-1848.
Stimalović 1760. 5 st.
Stipanović 1720-1848.
Stojaković 1718-1720. 2 kć.
Stojanović 1720-1755.
Stuparević 1755-1785.
Šimić 1718-1720.
T(e)odorović 1756-1931. 2 st.
Tomić 1755-X. 1760. 18 st. 1950. 2 st.
Vranić (Franić?) 1720-1764.
Vukadinović 1718-1720. 2 kć.
Zabrdac 1755-1764.
Zeba 1755-1910.
Žironar(ović) 1756-1803.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Aleksić 1946. iz Pož. Milanovca.
Arpadžić 1920. iz Đaranovaca zet.
Forster 1930. Ods.
Hell 1911. iz Češke.
Klanfar 1860. iz Primorja.
Klarić 1860.
Koščić 1860.
Kovače vić 1930. iz Ivan-Dola zet.
K r p a n 1922. iz Dolca.
Lokner iz Gorskog kotara. Ods.
Malovec 1930. iz Buka.
Martinović 1888.
Orišković 1946. iz Like. Ods.
Pašalić 1920. od Koprivne.
Pilski 1948. iz Mikleuša.
Plesa 1939. iz Ramljana u Lici.
Prpić 1922. iz Drivenika u Primorju.
Rabić 1943. iz Zvečeva.

512
Rajčan 1915. iz Srijema.
Samarđžić 1900. iz Primorja.
Šarić 1949. Ods.
Štaub 1890. iz Garešnice. Ods.
Vuletić 1921. iz Perjasice.
Weichinger 1900. Ods.
Weiss 1892.

Deževci se spominju u dokumentima srednjega vijeka 1443., 1500. i 1506.8 Za


turskoga vladanja živjeli su ovdje Hrvati muslimani, koji su nakon pada turske vlasti
preselili u Bosnu. U prazno selo došli su Hrvati katolici i Srbi. Ti su najstariji dose­
ljenici ponajviše izumrli i nestali, pa su ih kasnije nadoknadili novi hrvatski i srpski
doseljenici.
1950. ima u Deževcima 54 ili 30°/o potomaka starijih doseljenika i 123 ili 70°/$
novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 9, 1760. 23, 1849. 23, 1866. 29, 1950. 44.
Broj stan.: 1849. 166, 1866. 157, 1900. 211, 1931. 249, 1950. 177.
1760. u 3 kuće ima 10 i više čeljadi, a u 4 kuće ispod 10 st.

157. RASNA

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Bosanac, Đurković, Sabol, Sajković, Valagia.
1702-1705.: Mhković 2 kć, Sanković (Sančeta).
1755.: Milosevic, Vuković.
1755-1762.: Diaković, Petrović.
1762.: Gavran.
1849: Ivičić, Krajnović, Popović, Protić.

Delić 1849-X. 1950. 17 kć, 58 st.


Jurišić 1755-X 1950. 2 kć, 8 st.
Ostojić 1762-1849.
Savković (Savičić) 1755-X. 1950. 5 kć, 21 st.
Tarbuk 1755-X. 1950. 3 st.
Uzelac 1849-X. 1950. 3 kć, 16 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Božić 1938. iz Koprivne.
Dragičević 1939. iz Podsreća.
Gazibarić 1880. iz Cerničkih Golobrdaca.
Jerčić 1870.
Kostadinović 1941. iz Podsreća.
Pirović 1941. iz Čečavca.
Predragović 1885. iz Deževaca.
Štefanović 1885. iz Šnjegavića.
Timarac 1875. iz Šnjegavića.
Vajhinger 1883. iz Zvečeva mlinar.
8
Bosendorfer, Crtice 134.

33 ZBORNIK ZA NAR. ŽIVOT I OBIČAJE 513


I Rasna je staro selo. Pod imenom Hrast spominje se 1422., 1428., 1454. Ovdje su
za turskoga vladanja stanovali Hrvati, koji su prešli na islam, pa su zato nakon pada
turske vlasti preselili u Bosnu. Pusto su selo naselili pravoslavni Srbi, ali su brzo
izumrli i nestali, pa su na njihovo mjesto došli drugi Srbi.
1950. ima 106 ili 65°lo potomaka starijih doseljenika i 57 ili 35°/o novijih dose­
ljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 9, 1762. 17, 1849. 12, 1866. 13, 1950. 42.
Broj stan.: 1849. 116, 1866. 127, 1900. 166, 1931. 207, 1950. 163.

158. POŽEŠKI VUČJAK


Prastanovnici x—1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. preselili u Bosnu

Stariji doseljenici 1697-1846.


1702: Bošnjak (Bosanac) -1705, 3 kć, Božić, Čukal, Ilić, Jelančić, Jović, Katić, Kazi-
mir(ović), RadiŠinović (Radiseljević), Radlonić, Timarac (Timarić), Tučo -1705.
Uminović, Vidaković —1705, Velimirović (Velemirović), Vukađinović, Vukaslević.

U istoj g. 1702., a drugom popisu zapisane su uz neke već spomenute još i ove
obitelji: Ćosić, Miličević, Plenadić, Stojanović, Vukmerović,
Carević 1702-X. 1950. 4 kć, 16 st.
Nov(a)ković 1702-X. 1846- 4 kć, 1950. 5 st.
Starčević 1702-X. 1702. 2 kć, 1950. 11 kć, 50 st.

Noviji doseljenici 1846-1950.


U zaselku Požeški Vučjak i Andžić:
1846.: Pejanić, Rađojević, Vukomanović.

Andrić.
Bjelić 1846-X. 1950. 4 kć, 24 st.
Bradonić 1846-X. 1846. 16 kć. 1950. 2 kć, 12 st.
Delić.
Đulić 1846-X. 1846. 2 kć. 1950. 9 kć, 55 st.
Kosijer.
Milosevic 1846-1862.
Mladinovac (Mlađenovac) 1862. Ods.
Musić.
Pirović.
Radovanović.
Sikirica
Šimić 1846-X. 1846. 2 kć. 1950. 7 kć, 25 st.
Timović.
Vučković.
Zivković.

U zaselku Požeški Eminovci (Jeminovci):


OICICOVICB
Kuliš 1746-X. 1746. 3 kć. 1950. 8 kć, 32 st.
Mijatović 1846-X. 1950. 9 kć, 43 st.

514
Skorupan.
Stojinić.
Strainić 1846-X. 1950. 3 kć, 10 st.
Zabrdac 1864r-X. 1846. 2 kć. 1950. 7 st.

U zaselku Ruševac:
Čičković 1846-X. 1950. 3 kć, 14 st.
Ivanović 1846-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Miličić 1846-X. 1950. 6 kć, 27 st.
Musić 1846-X. 1950. 5 kć, 21 st.
Ranosavljević (Ranisavljević) 1846—X. 1950. 4 kć, 17 st.
T(e)rlaić 1846-X. 1846. 4 kć, 1950. 9 kć, 45 st.

Požeški je Vučjak sa svojim zaseocima staro naselje. Spominje se 1279. kao posjed
Rudine. Za turskoga vladanja živjeli su ovdje Hrvati katolici, koji su prešli na islam,
pa su zato nakon pada turske vlasti preselili u Bosnu. U prazno selo došli su Srbi iz
Bosne. Najstariji su doseljenici većim dijelom izumrli, pa su kasnije na njihovo mjesto
došli novi Srbi.
1950. ima u Vučjaku i njegovim zaseocima 71 ili 14°/» potomaka najstatijih dose­
ljenika, 371 ili 70°lo potomaka doseljenika iz prve polovice XIX stolj. a 80 ili 16°/o
najnovijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 23, 1866. 39, 1950. 109.
Broj stan.: 1866. 331, 1900. 411, 1931. 536, 1950. 502.

159. POŽEŠKA KOPRIVNA

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1967. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Radonić, Vukanović.
1702—1705.: Ognjanović, Pavlović.
1705.: Vujanović.
1755.: Klunić, Peić, Savičić.
1755—1762.: Knezojević, Paić, Petrović, Vranesević 3 kć.
1762.: Mitrović, Vasić.
1849.: Jurić.

Božić 1849-X. 1950. 9 kć, 38 st.


Bukvić (Bukva) 1702-1755.
Đurđević 1755-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Jagodić 1755-X. 1755. 2 kć. 1950. 14 kć, 59 st.
Jurišić 1755-X. 1950. 5 st.
Lukić (Lulić!) 1755-X. 1950. 2 kć, 14 st.
Oklobdžija 1849-X. 1950. 5 st.
Pet(a)ković 1702-X. 1755. 3 kć, 1950. 3 kć, 8 st.
Popović 1702-1762.
Stjepanović 1702-X. 1950. 5 st.

515
Noviji doseljenici 1850-1950.
Ivanović.
Slavujević 1931.
Vučetić.
Vukomanović.

Selo se spominje 1380. i 1506.9 Ovdje su za turskoga vladanja živjeli Hrvati kato­
lici, koji su prešli na islam, pa su zato nakon pada turske vlasti 1687. odselili u
Bosnu. Malo iza toga došli su ovamo Srbi. Od prvih doseljenika 4 su obitelji brzo izu-
mrle, a 3 su se održale do danas.
1950. ima u Koprivni 143 ili 8 7 % potomaka starijih doseljenika, a 21 ili J 3 % novi­
jih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 11, 1849. 13, 1866. 14, 1950. 37.
Broj stan.: 1849. 126, 1866. 125, 1900. 166, 1931. 218, 1950. 164.

160. ČEČAVAC

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Bošnjak, Bošnjaković, Stojčević, Vojaković.
1702-1705. Sekulić.
1846.: Đukić, Dučević, Lukić, Terlaić (-1931).

Bijelić 1846-X. 1950. 15 kć, 56 st.


Gašparović 1846-X. 1950. 1 st.
Gojković 1702-X. 1950. 3 kć, 13 st.
Pirović 1702-X. 1950. 8 kć. 21 st.
Radić 1702-X. 1702. 2 kć, 1950. 3 kć, 10 st.
Rad(i)milović 1846-X, 1950. 5 kć, 20 st.
Radosavljević 1846-X. 1950. 2 kć, 5 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Berač, Vasić (1931. 4 kć, 22 st.).

Čečavac kao selo postoji od pamtivijeka. Tu je bila opatija 0. S. B. g. 1279-1534.19


Za turskoga su vladanja i ovdje katolici Hrvati prešli na islam i 1687. preselili u
Bosnu. Na njihovo su mjesto došli Srbi.
1950. ima 136 ili 96°/o potomaka starijih doseljenika, a 6 ili 49/o novijih doselje­
nika.
Broj kuća: 1702. 9, 1866. 16, 1950. 38.
Broj stan.: 1866. 141, 1900. 192, 1931. 218, 1950. 142.
9
Ondje 142.
10
Ondje 150. - BB 6. - K P 5, 115. - DAZ NRA 522 n. 12, 14; 778 n. 21; 1017
n. 45.

516
161. ŠNJEGAVIĆ

Prastanovnici x-1687.
Islamizirani Hrvati katolici, 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Bošnjak 2 kć., Lončar, Marjanović, Ostojić, Pantelić, Rađanović, Stojčević, Vi-
đaković, Vukomanović, Vuković.
U drugom popisu stanovnika Šnjegavića u istoj g. 1702. uz neke već spomenute
obitelji spominju se još i ove: Ilić, Jakšić, Milivojanović, Perković, Radinić, Vuko-
jević.

1846. Kožić (Košić), Mandić.

Lončarević 1702-X. 1950. 4 kć, 15 st. -


Protić 1846-X. 1950. 11 kć, 42 st.
Rad(i)milović 1846-X. 1950. 8 kć, 28 st.
Ranosavljević 1846-X. 1950. 5 kć, 19 st.
Stanković 1846-X. 1950. 9 kć, 35 st.
Stojanović 1846-X. 1950. 4 st.
Subašić 1846-X. 1950. 8 kć, 35 st.
Štefanović 1846-X. 1950. 4 kć, 13 st.
Timarac 1846-X. 1950. 13 kć, 55 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Buzdum 1930.
Danilović 1940.
Jovanović 1940.
Simeonović 1930.
Živković 1930.

Snjegović (Snegavić) je selo od pamtivijeka. Za turskoga vladanja živjeli su u nje­


mu Hrvati, koji su prvotno bili katolici, a kasnije su postali muslimani. Zato su
1687. preselili u Bosnu. Iza toga su prazno selo naselili Srbi iz Bosne. Prezimena im
tada još nisu bila ustaljena. Postoje iz g. 1702. dva popisa stanovnika, koji se medu
sobom djelomično slažu, a djelomično ne slažu. U popisu iz g. 1705. samo za jednu
obitelj označeno je prezime, a u jedanaest obitelji ispisana su tek imena obiteljskih
starješina.
1950. ima 266 ili 90°lo starijih doseljenika, a 30 ili 10°/o novijih doseljenika.
Broj kuća: 1702. 13, 1866. 23, 1950. 73.
Broj stan.: 1866. 246, 1900. 392, 1931. 418. 1950. 296.

162. DRAGUTINOVAC

Ovo naselje nastalo je koncem XIX stolj. uz alodijalno dobro ili vlastelinski marof.
Stanovnici su bili vlastelinski poljoprivredni radnici i službenici, doseljeni ponajviše
iz Madžarske, Madžari i dr. Iza Prvog svjetskog rata Agrarna je reforma naselila
ovdje 12 obitelji. Naselje je ležalo na području poreske općine Požeška Koprivna.
Tu je 1900. bilo 170 st., 1931. 65. Naselje je raseljeno iza Drugog svjetskog rata,
a njegova zemlja postala opća narodna imovina.

517
163. MLADINOVAC

To je zaselak na području katastarske ili poreske općine Požeški Vučjak. 1900.


ima 58 st., 1931. 68 st. Prije 1900., kao ni poslije 1945. ne uzima se kao posebno na­
selje, pa zato o njemu nemamo ni podataka. Tamošnji su stanovnici ubrojeni u naselje
Andžić odn. Vučjak.

164. RAJNEROVAC

To je vlastelinski majur ili pustara, nazvana po vlasniku Rajneru, na području


katastarske općine Požeški Vučjak. Malo je naselje nastalo oko 1900., a raseljeno je
oko 1945. 1917. ima 37, a 1931. 33 st.

U Brestovačkom kraju bilo je 1950. 5324 stan., od toga


566 ili 1 1 % potomaka prastanovnika
2972 ili 56°/o potomaka starijih doseljenika
1772 ili 3 3 % potomaka novijih doseljenika.
Prastanovnici su se održali u selima: Brestovac 5 % , Dolac 27,5%,
Nurkovci 5 3 % (!), Daranovci 5 2 % , Gučani 2 7 % , Ivan-Dol 5 % , Jaguplije
9 % , Vilić-selo 12%, Pavlovci 2 3 % , prema ukupnom stanovništvu. U
užoj okolici Brestovca prastanovnici su se održali vrlo dobro, iza Buč-
koga kraja najbolje u Požeštini. Međutim, prosjek je ovoga kraja tek
nešto bolji od općega prosjeka Požeštine, a to zbog toga, što su zapadna,
brdovita sela ovoga kraja teško stradala za turskoga vladanja: stanovnici
su prešli na islam, a nakon pada turske vlasti 1687. odselili u Bosnu.
Nekoliko godina kasnije došli su u prazna sela iz Bosne pravoslavni Srbi
i katolički Hrvati.
Stariji doseljenici, osobito Srbi, dobro su se do danas održali, pa je to
razlog, da je prosjek starijih doseljenika ovoga kraja skoro najbolji u
Požeštini. 1950. ima ih u pojedinim selima: Brestovac 3 1 % , Dolac
55,5%, Nurkovci 4 3 % , Zakorenje 8 8 % , Busnovi 7 3 % , Ivan-Dol 8 8 % ,
Oblakovac 100%, Jaguplije 3 8 % , Skenderovci 2 5 % , Vilić-selo 5 5 % ,
Boričevci 8 4 % , Deževci 3 0 % , Čečavac 9 6 % , Šnjegavić 9 0 % .
Izumrli rodovi prastanovnika i starijih doseljenika: Brestovac 15, Do­
lac 3, Nurkovci 2, Daranovci 6, Zakorenje 2, Gučani 9, Ivan-Dol 2,
Jaguplije 4, Skenderovci 2, Vilić-selo 1, Boričevci 2, Žigerovci 2, Pav­
lovci 2, Deževci 9. U brdskim, siromašnijim selima izumrlih rodova
nema.
1760. bilo je u Brestovcu 248 st., a njihovih potomaka 1950. ima
samo 147. U istom vremenskom razdoblju padalo je stanovništvo i u
drugim selima: u Dolcu od 127 na 206 (porast!!), u Nurkovcima od
138 na 245 (porast!!), u Daranovcima od 175 na 212 (porast!!), u Zako-
renju od 184 na 203 (porast!!), u Ivan-Dolu od 111 na 182 (porast!!),
u Jaguplijama od 243 na 134, u Skenderovcima od 139 na 54, u Vilić-
selo od 177 na 177 (!), u Boričevcima od 122 na 118, u Pavlovcima od

518
190 na 78, u D e ž e v c i m a od 69 n a 54. Iz ovih se p o d a t a k a vidi, da je
starije s t a n o v n i š t v o u j e d n i m selima o p a d a l o , a u d r u g i m s p o r o raslo,
t a k o da je u svima postojala p o t r e b a doseljavanja novoga s t a n o v n i š t v a .
P r o s j e k novijih doseljenika ovoga k r a j a najmanji je u cijeloj Požeš-
tini, a to zbog toga, što su p r a s t a n o v n i c i i stariji doseljenici ovdje se
r a z m j e r n o d o b r o o d r ž a l i . Više je novijih doseljenika došlo u sela: Bres­
t o v a c 64°/o od u k u p n o g a stanovništva, G u č a n i 46°/o, Jaguplije 5 3 % ,
S k e n d e r o v c i 7 5 % , P a v l o v c i 5 9 % , Deževci 7 0 % . Novije j e doseljenike
s v a k a k o p r i v l a č i l a p l o d n a zemlja s p o m e n u t i h sela, koja je u j e d n o r a z l o g
za i z u m i r a n j e starijega s t a n o v n i š t v a . K a o izuzetak služe n e k a sela u
ravnici s m a l i m p r i l i v o m novijih doseljenika: Dolac 1 7 % , N u r k o v c i 4 %
D a r a n o v c i 2 2 % , Z a k o r e n j e 1 2 % , I v a n - D o l 7 % . J e d n a k o m a l o ima n o ­
vijih doseljenika i u b r d s k i m selima ovoga kraja.
H r v a t i p r a s t a n o v n i c i g o v o r e i k a v s k i m govorom, a doseljenici iz
B o s n e i k a v o j e k a v s k i m . U novije vrijeme p o d utjecajem grada, knjige i
škole p r o d i r e i o v a m o j e k a v i c a . Srbi su ijekavci.

ORLJAVAČKI KRAJ

165. ORLJAVAC

Prastanovnici x - 1 6 8 7 .

Hrvati, za turskoga vladanja prešli na islam, iza oslobođenja Slavonije od Turaka


preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1 7 0 2 - 1 8 6 2 .
Adamović 1702.
Barberić (Barberin) 1702-1720.
Bašić 1862. bezemljaš.
Benković 1751-1940. 1760. 10 st. 1931. 2 st.
Besli(ji)ć 1702-X. 1760. 2 kć, 20 st. 1950. 4 kć, 20 st.
Bier 1848-1862.
Bočak (Bolteković) 1702-1756.
Bošnjak (Bosanac) 1702-1720.
Brdar(ević) 1755-X. 1931. 56 st., 1950. 6 st.
Bregar 1862.
Cereg(ović) 1755-X. 1760. 2 kć, 19 st. 1931. 33 st. 1950. 7 kć, 21 st.
Domaić 1724.
Došlić 1705.
Dragičević 1848-1862. željar.
Đurić (Jurić?) 1723-1756.
Grgić 1862. željar.
Hajdinak 1702-1720.
Horvaćanin (Horvat) 1702-1705. 2 kć.
Ivičić 1755-X. 1760. 4 st. 1931. 23 st. 1950. 3 kć, 13 st.
Jelić 1756-1862. 1760. 16 st.
Josenković 1720.
Jošković 1848.
Jurić (Đurić?) 1755-1785. 1760. 5 st.
519
Kapetan 1755.
Katarić (Katošević) 1803-X. 1950. 4 kć, 14 st.
Kešac 1720.
Klajić 1720.
Koretić 1862.
Kovač 1760. 5 st.
Kovaeević 1702-X. 1760. 2 kć, 24 st. 1950. 3 kć, 9 st.
Kovjanović 1784-1862.
Kramarić 1702-1720.
Kranjčić 1860-X. 1950. 4 st.
Kratković 1754-1803.
Kresović 1705.
Križanović 1803-X. 1950. 7 st.
Kronšteter 1862-X. 1950. 3 kć, 11 st.
Krpić (Krpac) 1705-1785.
Kukolić (Bosanac) 1702.
Kundek (Kundak) 1702-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Kuretić 1848.
Legin 1755-1785.
Ličanin 1756.
Lujanac 1803-1886.
Lukeković 1784.
Ljubojević 1862. željar.
Mađar(ev)ić 1720-1755.
Magaršić 1705.
Maglajić 1723.
Marić 1702-1705.
Marinčić 1705.
Markanjević 1862-X. 1950. 2 kć, 9 st.
Matoković (Mateković) 1755-X. 1760. 22 st. 1950. 4 st.
Matošević 1755-X. 1760. 2 kć, 17 st. 1950. 10 kć, 34 st.
Mihajlović (Misilović?) 1720-1785.
Mihaljević 1760-X. 1760. 2 kć, 14 st. 1950. 3 kć, 19 st.
Mihić (Mišić) 1722-1931. 1760. 3 kć, 23 st. 1931. 16 (Mihić-Pauč).
Milojević 1705.
Mlinar(ević) 1754-1940. 1931. 6 st.
Pavlović 1702. 2 kć.
Pekmezović 1848.
Peričić (Kovač) 1702.
Petrović 1755-1862. 1760. 6 st.
Prpić 1860-X. 1950. 4 st.
Radić 1720.
Radosević 1760-X. 1760. 6 st. 1950. 5 kć, 12 st.
Sekulinac 1702. Ods. u Posavinu.
Slišić 1702-1705.
Smoković 1754-X. 1760. 14 st., 1950. 8 st.
Steković (Stiaković) 1705-1724.
Stivanović 1723.
Stolčević 1702.
Stražemančanin 1720. 2 kć.
Šimić 1756-X. 1950. 3 kć, 9 st.
Šoštarko 1860-X. 1950. 6 st.
Štimac 1773-1783.
Šlivić 1760-1862.
Tunđak 1720.
Vinković 1724-X. 1760. 4 kć, 26 st. 1950. 13 kć, 53 st.
Vlahović 1784.
Vrbanić 1702.
Živković 1720.

520
Noviji doseljenici 1862-1950.
Arapinac 1940. iz Podravine.
Balas 1940. iz Dalmacije.
Belar 1935. iz Trenkova.
Broloz 1945. Oda.
Brus 1940. iz Bučja Kamenskog.
Čukelj 1940. iz Zagorja. Ods.
Čunčić 1945. iz Požege. Ods.
Dragić 1910. od Pakraca.
Đurđević 1930. iz Cernika. Vratio se.
Fesan (Fejzo) 1949. iz Bosne.
Gesl 1900.
Golek 1928-1950. iz Požege. Vratio se.
Inhof 1950. iz Kamenkog Vučjaka.
Kolunđžija 1950. iz Mijača.
Lokner 1935. iz Španovice.
Mihalić 1949. Ods.
Pajk 1910.
Pašić 1949. iz Grđevice.
Paučić 1949. Ods.
Pavić 1900.
Petrovčić 1949. iz Kamenske.
Planec 1949. iz Kamenske.
Podobnik 1935. iz Španovice.
Popović 1935. iz Španovice.
Seifert 1900.
Sermon 1949. Ods.
Stančić 1935. iz Zagorja.
Strehovac 1941. Ods. u Lipik.
Štefanić 1933. iz Slovenije.
Šuster 1941. iz Kamenskog Vučjaka.
Vojvodić 1900.

Orljavac se u srednjem vijeku, od XIII do XVI stolj. zove Orljava ili Orljavavar tj.
Orljava-grad po rijeci Orljavi, koja ondje u blizini teče izlazeći iz uskoga gorskog,
psunjsko-papučkog klanca i ulazeći u široko ravno požeško polje. Spominje se
1243., 1296., 1395., 1422., 1431., 1444., 1464., 1472. itd. Tu je bilo sjedište vlaste­
linstva za sela: Kujnik, Podsreće, Ivan-dol, Dolac, Kalinec, Jakuševec, Mladino selo,
Pristanec, Odolja, Hrast, Valentinovo selo, Harmanovac, Skoroninec, Ugrinovec,
Bistranec, Brekolec, Donja vas, Zagoljanec. Plemićki je dvorac bio dobro utvrđen,
prava tvrđava (castrum), od koga su se ruševine vidjele još 1702. Ispod dvorca
nalazilo se naselje, trgovište ili predgrađe s crkvom sv. Lovre, koja se spominje
1444.
Turci su osvojili Orljavac 1536. ili 1537. i u njemu uredili nahiju. Stanovnike su
oslobodili od svih daća i obvezali da čuvaju »opasan« klanac prema Pakracu tj.
prema novonastaloj hrvatskoj granici. Kod turskog osvajanja ovaj je kraj teško
stradao. (Vidi kod sela Dolac podatke o Dolcu u orljavskoj nahiji, koji 1545. za pr­
voga turskog poreskog popisa ima 10 kuća, 1 katoličku i 9 muslimanskih; muslimani
su starosjedioci i doseljeni.) U Orljavcu, kao i u susjednim selima, za turskoga vla­
danja živjeli su muslimani Hrvati, koji su 1687. odselili u Bosnu. Prazno su selo na­
selili Hrvati iz zapadne Hrvatske.1 Uz stanovnike seljake bilo je ovdje od XVIII do
XX stolj. uvijek nekoliko kuća obrtnika odn. željara ili bezemljaša. lako je Orlja-

1
DAZ NRA n. 25; 555 n. 11-13, 2 0 - 2 1 ; 557 n. 9; 558 n. 14; 578 n. 34; 796 n.
15, 18, 19; 941 n. 34; 1017 n. 45; 1557 n. 54; 1598 n. 10. - BVA T. D. n. 243. - Smi-
čiklas, Dvijestogođisnjica k. g. I I 219.

521
vac tokom stoljeća uvijek bio centar zapadnoga dijela Požeškoga kraja, ipak je
općinu dobio tek posljednjih godina, i to zbog toga, što su sela od Kamenske do
Zvečeva u upravno-političkom pogledu pripojena Požegi odn. Orljavcu.
1950. ima 468 st., od toga 205 ili 44°/o potomaka starijih doseljenika, 263 ili 56°/o
novijih doseljenika i njihovih potomaka.
Broj kuća: 1702. 16, 1730. 20, 1760. 35, 1850. 41, 1950. 63.
Broj stan.: 1746. 140, 1802. 281, 1850. 351, 1900. 459, 1931. 450, 1950. 468.

166. PODSREĆE

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici vjerojatno prešli na islam, a 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702.: Borčić, Ivanović, Milinković, Milković, Ognjenović, Vučičević, Vuković.
Lukić 1702-1849. 1849. 2 kć.
Stanković 1702-X. 1950. 2 kć, 8 st.
Đraganić 1755-X. 1950. 6 kć, 24 st.
Ivan(ov)ić 1755-1849.
Jovanović 1755. 2 kć.
Kostadinović 1705-X. 1931. 59 st. 1950. 11 k ć , 43 rt.
Milinović 1755-X. 1931. 56 st. 1950. 10 kć, 53 st.
Bajnović 1755-X. 1950. 4 kć, 20 st.
Tomičić 1755.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Božić 1913. iz Sloboštine zet, Kukić, Manojlović 1920. od Bučja, Mihajlija 1920.,
Vučetić 1910. iz Vranića.

Spominje se selo 1444. i 1454? Muslimani su napustili selo 1687., a već 1697.,
naselili su ga Srbi, koji su vjerojatno došli iz Bosne. 1950. ima 148 potomaka sta­
rijih doseljenika a 37 novijih (20°lo).
Broj kuća: 1758. 13, 1866. 16, 1950. 41.
Broj stan.: 1866. 106, 1900. 170, 1931. 217, 1950. 185.

167. VRANIĆI

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici prešli na islam, a 1687. preselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702. Lučić.
1755. Dokšenović, Jaćimović, Jakovljević, Milašinović, Milivojević, Mirković, Ni-
kolić, Stjepanović, Vujasinović.

* DAZ NBA 497 n. 25; 522 n. 12; 555 n. 12.

522
Dragičević 1755-X. 1950. 3 kć, 8 st.
Savić 1755-X. 1755. 5 kć. 1950. 5 kć, 20 st.
Vučetić 1755-X. 1950. 5 kć, 25 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Bršić, Milinović, Milosevic.

Muslimani žive u selu do 1687., a Srbi naseljuju 1697., i to vjerojatno najprije iz


Bosne, a kasnije iz drugih krajeva.
1950. ima u selu 53 potomka starijih doseljenika, a 11 novijih doseljenika.
Broj kuća: 1758. 12, 1866. 9, 1950. 16.
Broj stan.: 1866. 93, 1900. 95, 1931. 89, 1950. 64.

168. POŽEŠKI KUJNIK

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici vjerojatno prešli na islam te 1687. odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


1702. Adamović -1762., Boriković, BoSnjak -1762., Mislenović, Opačić, Steković,
Vuk.
1755. Carević, Janošević, Milojević, Milovuković, Mrđenović, Radonjić.

Božić 1755-X. 1950. 2 kć, 5 st.


Jovanović 1762-X. 1950. 3 kć, 12 st.
Ljubojević 1755-1849.
Miloević 1849-X. 1950. 3 st.
Mitrović 1849-X. 1950. 6 kć, 21 st.
Simeunović 1755-X. 1950. 5 kć, 20 st.
Stanković 1755-X. 1950. 4 kć, 17 st.
Stojaković 1849-X. 1950. 2 kć, 4 st.
Tatimirović 1849.
Tomašević 1755-X. 1950. 2 kć, 4 st.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Dragičević, Ivanić, Prod&nović, Rajnovac, Rogulić, Sedlar, Smoljanović 1900. iz
Paskovaca zet, Zabrdac 1900. od Bučja.

Kujnik se spominje 1422., 1444. i 1454.* I stariji i noviji doseljenici ovoga sela
jesu Srbi. 1950. potomaka starijih doseljenika ima 86 ili 65°/o, a novijih 45 ili 359/o.
Broj kuća: 1702. 8, 1762. 17, 1866. 18, 1950. 37.
Broj stan.: 1866. 155, 1900. 164, 1931. 192, 1950. 131.
3
Ondje.

523
169. SLOBOŠTINA

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici, vjerojatno prešli na islam, 1687. odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Božić 1702-X. 1950. 2 kć, 6 st.
Stanković 1702-X. 1950. 3 kć, 10 st.
1702.: Gvozdeno vić, Kostadinović, Kustović, Mikulić, Ostojić, Radivojević, Veli-
mirović. (Ovdje su uključene i obitelji sela Crljenci.) Zatim: Dobrosavljević, Mili-
vojević, Ranisavljević, Vučićević.
1705.: Horvaćanin.
Brković 1755-X. 1950. 3 st.
Čolić 1755-X. 1950. 3 st.
Milanović 1755-X. 1950. 11 kć, 42 st.
Petrović 1755-X. 1950. 4 st.
Stojaković 1755-X. 1950. 11 kć, 52 st.
1755.: Drago jević, Ivanović, Jakšić, Jovanović, Lukić, Marić, Marković, Nenađović,
Savić, Simeunović, Simić, Vukomanović.
1762.: Vasiljević.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Danilović od/ Cernika, Đurđević, Kosijer 1900. iz Like, Kovačić, Kuprešanin 1930. iz
Pasikovaca, Lazić, Ljubotin, Nikolić, Pilja, Rikanović.

Selo se spominje 1435. i 1470. kao plemićki posjed* gospoštije Velika. Stariji i
noviji doseljenici jesu Srbi. Potomaka starijih doseljenika ima 1950. 120 ili 56°/o,
a potomaka novijih doseljenika 93 ili 44°Io.
Broj kuća: 1758. 21 kć, 1866. 22, 1950. 56.
Broj stan.: 1866. 187, 1900. 284, 1931. 290, 1950. 213.

170. CRLJENCI

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici, vjerojatno prešli na islam, 1687. odselili u Bosnu.

Najstariji doseljenici 1697-1755.


Popisani su zajedno s obiteljina u Sloboštini.

Stariji doseljenici 1755-1850.


Petrić 1849-X. 1950. 4 st.
Popović 1755-X. 1950. 8 st.
Simeunović 1755-X. 1950. 16 kć, 70 st.
Stanković 1755-X. 1950. 8 kć, 37 st.
4
Ondje.

524
Noviji doseljenici 1850-1950.
Vučetić 1910. iz Vranića.

Selo se spominje 1457. i 1483. kao plemićki posjed.5 Svi su doseljenici ovoga
sela Srbi. 1950. potomaka starijih doseljenika ima 119, a novijih 6 ili 5°/o.
Broj kuća: 1758. 11, 1866. 12, 1950. 27.
Broj stan.: 1866.: 96, 1900. 118, 1931. 162, 1950. 125.

171. PASIKOVCI

Prastanovnici x-1687.
Hrvati katolici, vjerojatno prešli na islam, 1687. odselili u Bosnu.

Stariji doseljenici 1697-1850.


Mihajlović 1755-X. 1755. 4 kć, 1950. 1 kć, 6 st.
Rošić (Rosić) 1755-X. 1950. 5 kć, 9 st.
Smoljanović 1702-X. 1950. 3 kć, 11 st.
1702.: Blagojević, Dragojević -1755., Savić, Sekulić.
1755.: Akšamović, Aleksić, Jovanović, Jović, Lazić, Mijatdragović, Miodragović,
Stanković.

Noviji doseljenici 1850-1950.


Davidović 1935. iz Like, Đurđević, Kuprešanin, Mihajlović, Milanović 1930. iz Slobo­
štine, Prodanović, Simeunović 1946.

Stariji i noviji doseljenici jesu Srbi. 1950. ima 26 potomaka starijih doseljenika,
a 98 ili 80°/o novijih.
Broj kuća: 1702. 5, 1762. 12, 1866. 12, 1950. 33.
Broj stan.: 1866. 110, 1900. 135, 1931. 205, 1950. 124.

172. LUCINCI

Najstariji doseljenici XVII stolj.-1702.


1702. Dajedović, Đepalović —1705., Nikolić —1755., Prebegurović, Radojčić, Saminović
(Samilović) -1755, Vojnović, Vukojević.

Stariji doseljenici 1702-1762.


1755.: Bosanac, Božić, Čičić, Golubović, Jakovljević, Janković, Milanković, Vin-
ković.
1762. Kojić.
Noviji doseljenici 1850-1950.
Budišćak, Certi, Đurđević, Hac, Hlebec, Kardoš, Kekanović, Knežević, Kunić,
Lovrić, Međimurac, Novaković, Podobnik, Popović, Prodanovij, Radović, Repulac,
Rosić, Rukavina, Sabo, Sertić, Sikirica, Sljepčević, Štaub, Varga, Velimirović,
Vuković, Zakrajšek, Živković.

5
Ondje.
525
Lučinci se spominju godine 1488. kao posjed gospostije Velika.8 Za turskoga vla­
danja doselili su ovamo Srbi, vjerojatno pomiješani s Hrvatima. Selo se održalo
do sredine XVIII stolj., a onda je izumrlo ili raseljeno. Na pustom je zemljištu
kasnije nastala »pusta« ili vlastel