Sie sind auf Seite 1von 18

LATINSKI

Konjugacije

1.) AKTIVNI prezent


-o -mus
-s -tis
-t -nt
1. konj. 2. konj. 3.konj 4.konj gl. biti
-amo -habeo -lego/cupio -punio -sum
-amas -habes -legis/cupis -punis -es
-amat -habet -legit/cupit -punit -est
-amamus -habemus -legimus/cupimus -punimus -sumus
-amatis -habetis -legitis/cupitis -punitis -estis
-amant -habent -legunt/cupiunt -puniunt -sunt

PASIVNI
-r -mur
-ris -mini
-tur -ntur
1. konj. 2. konj. 3.konj 4.konj
-amor -habeor -legor/cupior -punior
-amaris -haberis -legeris/cuperis -puniris
-amatur -habetur -legitur/cupitur -punitur
-amamur -habemur -legimur/cupimur -punimur
-amamini -habemini -legimini/cupimini -punimini
-amantur -habentur -leguntur/cupiuntur -puniuntur

2.) AKTIVNI imperfekt gl. biti


-bam -bamus -eram -eramus
-bas -batis -eras -eratis
-bat -bant -erat -erant
1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka
3. konj 4.konj.
-legebam/cupiebam -legebamus/cupiebamus -puniebam -puniebamus
-legebas/cupiebas -legebatis/cupiebatis -puniebas -puniebatis
-legebat/cupiebat -legebant/cupiebant -puniebat -puniebant

PASIVNI
-bar -bamur
-baris -bamini
-batur -bantur
1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka
3. konj. 4. konj.
-legebar/cupiebar -legebamur/cupiebamur -puniebar -puniebamur
-legebaris/cupiebaris -legebamini/cupiebamini -puniebaris -puniebamini
-legebatur/cupiebatur -legebantur/cupiebantur -puniebatur -puniebantur
3.) AKTIVNI futur 1.
1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija gl. biti
-bo -bimus -am -emus -ero -erimus
-bis -bitis -es -etis -eris -eritis
-bit -bunt -et -ent -erit -erunt
Sve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i
stavljaju odgovarajući nastavci.

PASIVNI futur 1.
1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija
-bor -bimur -ar -emur
-beris -bimini -eris -emini
-bitur -buntur -etur -entur
Sve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i
stavljaju odgovarajući nastavci.

4.) Perfekt
perfektna osnova: od 1. lica perfekta se makne -i i nastaje osnova (amavi => amav)
amo, 1., amavi, amatum
1.lice perfekta particip

nastavci: gl.biti(sum, esse, fui-1. lice perf.)


-i -imus -fui -fuimus
-isti -istis -fuisti -fuistis
-it -erunt -fuit -fuerunt
5.) Futur 2.
- od perfektne osnove i nastavaka za futur 2.
-ero -erimus
-eris -eritis
-erit -erint

6.) indikativ pluskvamperfekta aktivnog


-od perfektne osnove i na kraju se dodaju oblici imperfekta gl. biti
(amo, 1, amavi, amatum)
-amav-eram -amav-eramus
-amav-eras -amav-eratis
-amav-erat -amav-erant
Deklinacije
1. dekl. (vesta, -ae, f.) 2.dekl. (populus, -i, m.; templum, -i, n.)
N -a -ae -us -i -um -a
G -ae -orum -i -orum -i -orum
D -ae -is -o -is -o -is
A -am -as -um -os -um -a
V -a -ae -e -i -um -a
ABL -a -is -o -is -o -is

3.dekl.
Suglasničke osnove (m., f., n.)
homo, -inis, m.; virgo, -inis, f tempus, -oris, n
m.; f. n.
N -nominativ -es -nom. -a
G -is -um -is -um
D -i -ibus -i -ibus
A -em -es -nom. -a
V -nominativ -es -nom. -a
ABL -e -ibus -e -ibus

I osnove
1.) kad je broj slogova u N. i G. isti (civis, is, m.)
2.) kad u G. imaju više suglasnika ispred is = pars, partis, f. ; ars, artis, f
3.) kad imenice sr. roda završavaju na e, al, ar = mare, is, n.; animal, is, n.; exemplar, is, n.
- u abl. jed. sr. rod ima nastavak i
- gen. Mno. Ium
- nom., ak., v. množine imaju nastavak -ia
1.) i 2.) 3.)
N civis/ars cives/artes mare maria!!!
G civi/artis civium/artium!!! maris marium!!!
D civis/arti civibus/artibus marem maribus
A civem/artem cives/artes mare maria
V civis/artis cives/artes mare maria
ABL cive/arte civibus/artibus mari!!! maribus

4. dekl. (m./f./n.)
m./f.(senatus, us, m.; fructus, us, f.) n.(genu, us, n.; gelu, us, n.)
N -us -us -u -ua
G -us -uum -us -uum
D -ui -ibus -u -ibus
A -um -us -u -ua
V -us -us -u -ua
ABL -u -ibus -u -ibus

5.dekl. (m./f.) masculinum> N -es -es


(dies, diei, m.; res, rei, f.) G -ei -erum *femininum ima iste nastavke za
D -ei -ebus jedninu, a množinu nema
A -em -es
V -es -es
ABL -e -ebus
Zamjenice

JA – EGO MI - NOS
TI – TU VI – VOS

EGO TU NOS VOS


N -ego -tu -nos -vos
G -mei -tui -nostri -vestri/vestrum
D -mihi -tibi -nobis -vobis
A -me -te -nos -vos
V - - - -
ABL -me -te -nobis -vobis

ON - IS, ONA - EA, ONO – IS


SG PL.
m. f. n. m. f. n.
N -is -ea -id -ii(ei) -eae -ea
G -eius -eius -eius -eorum -earum -eorum
D -ei -ei -ei -iis -iis(eis) -iis(eis)
A -eum -eam -id -eos(eis) -eas -ea
V - - - - - -
ABL -eo -ea -eo -iis(eis) -iis(eis) -iis(eis)

-POVRATNA ZAMJENICA POVRATNO – POSVOJNA ZAMJENICA


-sui suus, 3 - svoj
-sibi
-se
-se
-povratna i povratno – posvojna zamjenica se u latinskom odnose samo
na 3. lice jed. i mno.

Ostale zamjenice u prilogu….:)


Upitne i odnosne zamjenice
- upitna zamj: quis? quid?(tko?, što?)

o N quis? quid? tko?, što?

o G cuius? cuius? koga?, čega?

o D cui? cui? komu?, čemu?

o A quem? quid? koga?, što?

o AB quo? quo? komu?kime?čemu?čime?

- NEEEMMAA MNOOŽŽINEEE!!!!!

- odnosna zamj.:qui, que, quod

SG PL
m f n m f n
N qui quae quod qui quae quae
G cuius cuius cuius quorum quarum quorum
D cui cui cui quibus quibus quibus
A quem quam quod quos quas quae
Ab quo qua quo quibus quibus quibus

Neodređene zamjenice
- quidam, quiddam – netko, nešto

- quidam, quiaedam, quodam – neki, neka , neko

- quisque, quique – svatko, svašta

- quique, quaeque, quodque

- spoj upitne i odnosne zamj. s nepromjenjivim česticama

- dva oblika: imenski(samostalno umjesto imenice) i pridjevski(kao pridjev uz imenicu)

- imenski oblik: čestica+quis, quid


- pridjevski oblik: qui. quae, quod

- dekliniraju se kao upitne i odnosne zamj.


Pridjevi 3. deklinacije
1.) s tri nastavka
acer, acris, acre
SG. m. f. n. PL. m f n
N -acer -acris -acre -acr-es -acr-es -acria
G -acer-is -acr-is -acr-is -ium -ium -ium
D -acer-i -acr-i -acr-i -ibus -ibus -ibus
A -acer-em -acr-em -nominativ -es -es -a
V -nominativ -nominativ -nominativ -es -es -a
ABL -acer-i -acr-i -acr-i -ibus -ibus -ibus

2.) s dva nastavka


dulcis, dulce
m./f. n.

SG. m./f. n. PL. m./f. n.


N -dulcis -dulce -es -ia
G -is -is -ium -ium
D -i -i -ibus -ibus
A -em -nom. -es -ia
V -nominativ -nom. -es -ia
ABL -i -i -ibus -ibus

3.) s jednim nastavkom


velox, velocis – genitiv od koje se tvori osnova
N. za sve rodove

SG. m./f. n. PL. m./f. n.


N -velox -velox -es -ia
G -velocis -velocis -ium -ium
D -i -i -ibus -ibus
A -em -nominativ -es -ia
V -nominativ -nominativ -es -ia
ABL -i -i -ibus -ibus

- ABL. jednine je uvijek -i


- gen. množine uvijek –ium
- u sr. rodu N., A., V. jednine su uvijek isti (jednaki su nominativu)
- n., a., v. množine imaju nastavak –ia.
Komparacija pridjeva
KOMPARATIV
- od genitiva jednine muškoga roda izbacimo –is (pridjevi 3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.) i
dodajemo nastavke –ior za muški i ženski rod, a –ius za srednji rod

densus,3 =gust  G dens-i densior, densius

novus, 3 =nov  G nov-i novior, novius

dulcis, e =sladak  G dulc-is dulcior, dulcius

- dalje se kompariraju po nastavcima za 3. dekl. suglasničkih osnova

SG PL
m/f n m/f n
N -(ior) -(ius) -iores -iora
G -ioris -ioris -iorum -iorum
D -iori -iori -ioribus -ioribus
A -iorem =NOM -iores -iora
V =NOM =NOM -iores -iora
Ab -iore -iore -ioribus -ioribus

SUPERLATIV
- od G jd. m. r. maknemo –is (3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.), dodajemo nastavke –issimus,
-issima, -issimum

- -issimus = muški rod, deklinira se po nastavcima 2. deklinacije

- -issima = ženski, dekl. se po nast. 1. dekl.

- -issimum = srednji, dekl. se po nast. 2. dekl.

SG PL
m f n m f n
N -issimus -issima -issimum -issimi -issimae -issima
G -issimi -issimae -issimi -issimorum -issimorum -issimorum
D -issimo -issimae -issimo -issimis -issimis -issimis
A -issimum -issimam -issimum -issimos -issimas -issima
V -issime -issima -issimum -issimi -issimae -issima
Ab -issimo -issima -issimo -issimis -issimis -issimis

- pridjevi koji u N jd. završavaju na –er, dodajemo nastavke –rimus, -rima, -rimum i
dekliniraju se na isti način

- npr, pulcher, -chra, -chrum  pulcherrimus, 3


pridjevi iznimke:

o facilis, e

o difficiles, e

o similis, e maknemo nastavak G jd. i dodajemo nastavke

o dissimilis, e -limus, -lima, -limum ( npr, facillimus, 3)

o humilis, e

o gracilis, e

OPISNA KOMPARACIJA
- pridjevi koji u N jed. završavaju na –ius, -eus ili –uus

- u komparativu se ispred pozitiva dodaje –magis (npr. idoneus, 3magis idoneus, 3)

- u superlativu –maxime (npr. arduus, 3(strm)maxime arduus, 3)

- u dekliniranju magis ili maxime ostaju nepromjenjeni, dekliniraju se samo pridjevi po


uobičajenim nastavcima

NEPRAVILNA KOMPARACIJA
- treba ih znati napamet

POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV

m/f n

bonus, 3 DOBAR melior BOLJI, -A melius BOLJE optimus, 3 NAJBOLJI, -A, -E

malus, 3 LOŠ peior, GORI, -A peius GORE pessimus, 3 NAJGORI, -A, -E

magnus, 3 VELIK maior, VEĆI, -A maius VEĆE maximus, 3 NAJVEĆI, -A, -E

parvus, 3 MALEN minor, MANJI, -A minus, MANJE minimus, 3 NAJMANJI, -A, -E

multus, 3 MNOGI N- plus, VIŠE plurimus, 3 NAJVIŠE, -A, -E

G pluris
Zamjenički pridjevi
- dekliniraju se kao pridjevi 1. i 2. dekl. razlika je samo u G i D

o G – ius

o D–i

unus, 3 = jedan, jedini


solus,3 = sam
totus, 3 = čitav, sav
ullus, 3 = ijedan
uter, utria, utrium = koji (od dvojice)
neute, neutra, neutrum = nijedan = nullius, 3 = nijedan
alter, altera, alterum = drugi = alius, alia, aliud=drugi (u G je alterius)
uterque, utraque, utrumque = i jedan i drugi

- nepotpune neodređene zamj. nemo – nitko i nihil – ništa

NEMO PRIJEVOD NIHIL PRIJEVOD


N nemo nitko nihil ništa
G nullius nikoga nullius rei ničega
D nemini nikomu nulli rei ničemu
A neminem nikoga nihil ništa
V - - - -
AB nullo nikomu, nikim nulla re ničemu, ničim
Tvorba i komparacija priloga
TVORBA
- pridjevi 1.i 2. dekl  G jed. m. r. maknemo –i, dodajemo –e

 iucundus, 3 G je iucund-i  iucunde (ugodno)

- prid. 3. dekl  Gjed. mr. r. maknemo –is, dodajemo –iter

 dulcis, e G je dulc-is dulciter (slatko)

 acer, acris, acre  acriter (oštro)

o ako završavaju na ANS ili ENS, od G maknemo –is, dodamo –er

 sapiens,G sapient-is  sapienter

 prudens,G prudent-is  prudenter

KOMPARACIJA
- komparativ je jednak N sr. roda pridjeva od kojeg je nastao

PRIDJEV PRILOG KOMPARATIV PRILOGA


 iucundus, 3  iucunde  iucundius

 dulcis, e  dulciter  dulcius

 acer, acris, acre  acriter  acrius

- superlativ se tvori tako da se od superlativa pridjeva makne nastavak -us u nominativu


muškoga roda i stavi –e

PRIDJEV PRILOG SUPERLATIV

 iucundus, 3  iucunde  iucundissime


Vremena participske osnove
- amo, 1., amavi, amatum

- doceo, 2., docui, doctum N jed. sr.r

- scribo, 3., scripsi, scriptum -particip perf. pasivnog (P.P.P.)


gl. pridjev
- punio, 4., punivi, punitum

o amatum  amatus, 3 voljen

o doctum  doctus, 3 učen -glagolski oblici -vremena

o scriptum  scriptus, 3 pisan sum, esse, fui participske

o punitum  punitus, 3 kažnjen osnove

PASIVNI PERFEKT P.P.P. + prez. gl. biti


SG PL
1.amatus, 3 sum 1. amati, -ae, -a sumus
2. amatus, 3 es 2. amati, -ae, -a estis
3. amatus, 3 est 3. amati, -ae, -a sunt

PASIVNI PLUSKVAMPERFEKT P.P.P.+IMPF. GL. BITI


1.amatus, 3 eram 1. amati, -ae, -a eramus
2. amatus, 3 eras 2. amati, -ae, -a eratis
3. amatus, 3 erat 3. amati, -ae, -a erant

PASIVNI FUTUR II. P.P.P.+FUT. 1. GL.BITI


1. amatus, 3 ero 1. amati, -ae, -a erimus
2. amatus, 3 eris 2. amati, -ae, -a eritis
3. amatus, 3 erit 3. amati, -ae, -a erunt
NEPOTPUNI GLAGOLI

coepi, coepisse počeo sam


memini, meminisse sjećam se
odi, odisse mrzim

- ta 3 glagola imaju samo oblik perf. osnove (perf. AK., pluskvamperfekt AK., futur II.
AK.)
- navode se u 1. licu perf. i u infintivu perfekta koji se tvori tako da na perf. osnovu
dodamo završetak –isse (to vrijedi za sve glagole)
npr. amo, 1., amav/i, amatum  na amav stavljamo –isseamavisse

- Glagoli memini i odi nemaju oblika prezentske osnove, nego im perfekt ima značenje
prezenta, pluskvamperfekt značenje imperfekta, a futur II značenje futura I.
- Glagol coepi ima perfektno značenje, a oblike prezentske osnove uzima od
glagola incipio, 3. počinjem.

P.S ja to ne razmem al ajde


BROJEVI

redni dijelni
glavni (ordinalia) (distributiva)
(cardinalia)
1. unus, una, unum primus,
2. duo, duae, duo secundus,
3. tres, tria tertius,
4. quattuor quartus,
5. quinque quintus,
6. sex sextus
7. septem septimus
8. octo octavus
9. novem nonus
10. decem decimus
11. undecim undecimus
12. duodecim duodecimus
13. tredecim tertius decimus
14. quattuordecim quartus decimus
15. quindecim quintus decimus
16. sedecim, sextus decimus
sexdecim
17. septendecim septimus decimus
18. duodeviginti duodevicesimus
19. undeviginti undevicesimus
20. viginti vicesimus

- Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres

Nom. duo duae duo tres tria


Gen. duorum duarum duorum trium
Dat. duobus duabus duobus tribus
Ak. duo(s) duas duo tres tria
Abl. duobus duabus duobus tribus
- redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um.
- u našem jeziku samo je posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr.
godine tisuću devet stotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo
duodesexagesimo
- Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.
U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u
našem jeziku.
KALENDAR

- rimski kalendar se zvao Fasti


- dies fasti – dani kada se smjelo suditi
- dies nefasti – dani kada se nije smjelo suditi
- Romul prvi podijelio godinu na 10 mjeseca
1. MARCIUS (po bogu Marsu) (danas 3. mjesec, ožujak)
2. APRILIS (danas 4. mjesec, travanj)...
3. MAIUS
4. JUNIUS
5. QUINTILIS  kasnije dobio ime po Juliu Cezaru - IULIUS
6. SEXTILIS  kasnije dobio ime po caru Augustu- AUGUSTUS
7. SEPTEMBER
8. OKTOBER
9. NOVEMBER
10. DECEMBER

11. IANUARIUS
12. FEBRUARIUS
- preostala 2 mjeseca(11. i 12.) je dodao Numa Pompilius – godina imala 364 odnosno
365 dana

- 153.g.pr.Kr. početak godine se pomaknuo na 1. siječnja dok je prije počinjala 1.


ožujka
- stari poredak mjeseca se naziva lunarna godina i imala je 355 dana
- MENSIS INTERCALARIS – umetnuti mjesec da bi se nadoknadila razlika između
lunarne i sunčeve godine
- nakon Romula novi kalendar uvodi 46.g.pr.Kr. Cezar – Julijanski kalendar- uredio ga
Sosigen – aleksandrijski matematičar
- on mijenja nazive 6. i 7. mjeseca
- 3 stalna dana prema kojima su određivali datum
o 1. stalni dan u mjesecu se zvao Kalende (Kalendae, -arum, f.)
 to je bio 1. dan bilo kojeg mjeseca
o 2. stalni dan je None (Nonae, -arum, f.)
 5. ili 7. bilo kojeg mjeseca
o 3. stalni dan je Ida (Idus, -uum, f.)
 13. ili 15. bilo kojeg mjeseca
o stalni dani su se izražavali ablativom
 1.1 – Kalendis Ianuariis
 5.1 – Nonis Ianuariis
 13.2 – Idibus Februariis
 15.3 – Idibus Martiis
 itd...
- dani prije stalnih dana se izražavaju sa PRIDIE + akuzativ stalnoga dana (31. 1. –
pridie Kalendas Ianuarias, 4.1. pridie, Nonas Ianuarias, 12.2. pridie Idus Februarias,
14.2. pridie Idus Matrias)
- ostali dani su se računali od najbližeg stalnog dana unatrag
- prvo su rekli ante diem, pa onda redni broj(kolko dana je između toga datuma i prvoga
sljedećega stalnoga dana) koji se slaže po rodu broju i padežu s diem (ak jd. m. r.) +
stalni dan u akuzativu + mjesec u akuzativu
- npr. 3.1. - ante diem tertium Nonas Ianuarias (PAZI!! Rimljani nisu baš znali matku
pa su ovo radili: datum je 3.1., prvi stalni dan poslije toga datuma je 5.1. pa su brojali
ovak: 3.1. je prvi dan, 4.1. je drugi dan i 5.1. je treći dan, kaj bi značilo da je između
bilo 3 dana)