Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Naziva se još i razvojnom, razvijajućom ili genetičkom nastavom. Naziv potiče od grčke riječi
„heureskein“, koja znači „pronalaziti“ ili „otkrivati“.
Heuristička nastava je takan nastavni sistem u kome učenici samostalno traže put saznanja, a
nastavnik ih tako vodi da oni imaju utisak da su sami otkrili saznanje. U ovakvoj nastavi,
nastavnik postavljanjem pitanja vodi učenika da on vlastitim trudom otkriva nove činjenice,
da izvodi zaključke, da pronalazi zakonitosti i pravila, i da tako stiče nova znanja.
Problem ove nastave je misaono aktiviranje svih učenika brojnije grupe. Najveća slabost ove
nastave je što nastavnik vodi glavnu riječ. Prema sadržaju učenja, nastavnik je u
neposrednom, a učenik u posrednom odnosu. Prednost ovavkve nastave je potpunije shvatanje
nastavnih sadržaja kod učenika. Učenicima koji nemaju iskustva u ovakvoj nastavi mogu da
se daju činjenični podaci, uputstva ili više zaključaka od kojih oni trebaju da odaberu prave.
1. Heuristička nastava
Pristaše heurističke nastave naglašavaju da obrazovnu važnost imaju samo oni
nastavni sadržaji koje učenici potpuno razumiju, naprotiv , ono što ne razumiju potpuni je
obrazovni promašaj.
Kao bitna odrednica heurističke nastave ističe se da nastavnici svojim načinom
poučavanja misaono vode učenike do shvaćanja obrađivanih sadržaja. Zato se spominju još i
ovi nazivi: razvojna nastava, genetička nastava i induktivna nastava.
Karakteristike heurističke nastave:
1. dominantno mjesto u izvođenju heurističke nastave ima poučavanje nastavnika.
Učenike u toku nastavnog procesa od početka do kraja, sigurnim putem vodi
nastavnik.
2. shvatiti sadržaj znači da učenici steknu točan i jasan misaoni uvid u strukturu
sadržaja, tj. da im budu jasne funkcionalne veze i odnosi npr. između uzroka i
posljedica, dijela i cjeline…
3. znanje zasnovano na shvaćanju dobiva kvalitetu operativnosti, aplikativnosti,
funkcionalnosti, primjenljivosti
Nedostaci: teško je sve učenike misaono voditi i dovesti do shvaćanja, neposredno
komuniciranje ograničeno je na manji broj učenika, dominacija poučavanja nastavnika i
vođenje učenika ne pridonosi u velikoj mjeri osamostaljivanju učenika.
Usprkos nedostataka ima opravdanje u suvremenoj školi, osobito kada je riječ o teškim
i složenim nastavnim sadržajima koje učenici mogu shvatiti jedino uz pomoć sigurnog
vođenja nastavnika.
HEURISTIČKA METODA
Prednosti:
-Iako heuristička nastava ne dovodi učenike do potpuno samostalnog rada, oni su u
velikoj mjeri misaono aktivni.
Uloga nastavnika:
postaviti problemsku situaciju
KAKO?
i) Nastavnik jasno i precizno postavlja problem učenicima
ii) Nastavnik stvara situaciju u kojoj učenik sam formulira problem
iii) Nastavnik stvara situaciju s manje jasno naznačenim problemom koji tijekom analize
učenika dovodi do novog problema koji je predvidio ili čak do onoga kojeg nije
predvidio
HEURISTIČKA NASTAVA
ETAPE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA:
1. Razumijevanje zadaće
2. Stvaranje plana rješavanja
3. Realizacija plana
4. Osvrt (analiza dobivenog rješenja)
HEURISTIČKI RAZGOVOR
NASTAVNIK UČENIKE VODI KROZ PROBLEM!
NASTAVNIKOVA PITANJA KROZ ETAPE:
• Što je nepoznato? Što je zadano? Kako glasi uvjet? Kada je
uvjet ispunjen? Omogućuje li uvjet odrenivanje nepoznatog?
Može li se uvjet rasčlaniti?
• Znaš li neki sličan / srodan zadatak? Neki rezultat koji može
pomoći? Možeš li riješiti dio zadatka? Jesi li iskoristio sve
zadano?
• Možeš li se uvjeriti da je provedeni korak ispravan? Kako?
Možeš li obrazložiti zašto je ispravan? Može li se rezultat dobiti
drugačije?
• Je li rezultat očekivan? Smislen? Može li se rezultat
kontrolirati? Može li se dokazati / obrazložiti?
HEURISTIČKA NASTAVA
PREDNOSTI:
• Velika aktivnost i samostalnost učenika
• Učenikov rad se ostvaruje kroz više kognitivne procese!
• Komunikacija nastavnika i učenika – heuristički dijalog
MANE:
• Vremenski zahtjevnije
• Nemogućnost direktne komunikacije sa svim učenicima
• Nepotpuna povratna informacija