Sie sind auf Seite 1von 4

Heuristička nastava

Naziva se još i razvojnom, razvijajućom ili genetičkom nastavom. Naziv potiče od grčke riječi
„heureskein“, koja znači „pronalaziti“ ili „otkrivati“.

Heuristička nastava je takan nastavni sistem u kome učenici samostalno traže put saznanja, a
nastavnik ih tako vodi da oni imaju utisak da su sami otkrili saznanje. U ovakvoj nastavi,
nastavnik postavljanjem pitanja vodi učenika da on vlastitim trudom otkriva nove činjenice,
da izvodi zaključke, da pronalazi zakonitosti i pravila, i da tako stiče nova znanja.

Heurističko-razvojni pristup povezivan je sa principom samodjelatnosti u nastavi, još u 19.


vijeku.

Problem ove nastave je misaono aktiviranje svih učenika brojnije grupe. Najveća slabost ove
nastave je što nastavnik vodi glavnu riječ. Prema sadržaju učenja, nastavnik je u
neposrednom, a učenik u posrednom odnosu. Prednost ovavkve nastave je potpunije shvatanje
nastavnih sadržaja kod učenika. Učenicima koji nemaju iskustva u ovakvoj nastavi mogu da
se daju činjenični podaci, uputstva ili više zaključaka od kojih oni trebaju da odaberu prave.

DIDAKTIČKI SISTEMI NASTAVE


U povijesti su se razvijali razni didaktički sistemi kojima se određivala struktura rada u
nastavi. Danas se spominje još i izraz strategija nastave. Riječ je zapravo o različitom
variranju odnosa između tri bitna faktora nastave tzv. didaktičkog trokuta – nastavnik, učenik
i nastavni sadržaji.

1. Heuristička nastava
Pristaše heurističke nastave naglašavaju da obrazovnu važnost imaju samo oni
nastavni sadržaji koje učenici potpuno razumiju, naprotiv , ono što ne razumiju potpuni je
obrazovni promašaj.
Kao bitna odrednica heurističke nastave ističe se da nastavnici svojim načinom
poučavanja misaono vode učenike do shvaćanja obrađivanih sadržaja. Zato se spominju još i
ovi nazivi: razvojna nastava, genetička nastava i induktivna nastava.
Karakteristike heurističke nastave:
1. dominantno mjesto u izvođenju heurističke nastave ima poučavanje nastavnika.
Učenike u toku nastavnog procesa od početka do kraja, sigurnim putem vodi
nastavnik.
2. shvatiti sadržaj znači da učenici steknu točan i jasan misaoni uvid u strukturu
sadržaja, tj. da im budu jasne funkcionalne veze i odnosi npr. između uzroka i
posljedica, dijela i cjeline…
3. znanje zasnovano na shvaćanju dobiva kvalitetu operativnosti, aplikativnosti,
funkcionalnosti, primjenljivosti
Nedostaci: teško je sve učenike misaono voditi i dovesti do shvaćanja, neposredno
komuniciranje ograničeno je na manji broj učenika, dominacija poučavanja nastavnika i
vođenje učenika ne pridonosi u velikoj mjeri osamostaljivanju učenika.
Usprkos nedostataka ima opravdanje u suvremenoj školi, osobito kada je riječ o teškim
i složenim nastavnim sadržajima koje učenici mogu shvatiti jedino uz pomoć sigurnog
vođenja nastavnika.

HEURISTIČKA METODA

HEUREKA (otkrio sam) – Arhimed, zakon o uzgonu tijela u tekućini

Početak – prvo desetljeće 20. stoljeća

-iznikla iz potrebe prevladavanja predavačke nastave

Prednosti:
-Iako heuristička nastava ne dovodi učenike do potpuno samostalnog rada, oni su u
velikoj mjeri misaono aktivni.

-neposredno (dvosmjerno) komuniciranje učenika i nastavnika – slobodan


razgovor, diskusija, usmjerena pitanja koja vode k otkriću

-rad i aktivnost učenika (veći nego u odnosu na predavačku nastavu)

-dovođenje do razumijevanja sadržaja


Nedostatci:

-nemogućnost misaonog vođenja baš svih učenika (različite sposobnosti, vrijeme)


-nemogućnost neposredne komunikacije sa svima
-nepotpuna povratna informacija
-otežana komunikacija s povučenim učenicima

Uloga nastavnika:
postaviti problemsku situaciju
KAKO?
i) Nastavnik jasno i precizno postavlja problem učenicima
ii) Nastavnik stvara situaciju u kojoj učenik sam formulira problem
iii) Nastavnik stvara situaciju s manje jasno naznačenim problemom koji tijekom analize
učenika dovodi do novog problema koji je predvidio ili čak do onoga kojeg nije
predvidio

Nastavne metode su putovi ili načini zajedničkog rada nastavnika i učenika u


nastavnom procesu pomoću kojih učenici stječu nova znanja razvijaju psihofizičke
sposobnosti.
Heuristicka nastava – temelji se na „aha doživljaju“, momentu kad pojedinac
doživi heureka, taj. novu spoznaju. Nedostatak takve nastave je u tome što se
spoznaja, znanje iskazuje kao jedinstvo empirijskog i racionalnog.
Programirana nastave – program upravlja ucenjem pojedinca.
Problemska nastava – temelji se na rješavanju problema, na „iskustvenom
ucenju“. U takvom se radu, koji se odvija u grupama, razvija fluentnost,
kreativnost i produktivnost, razvijajuci tako sposobnost divergentnog
mišljenja. Divergentno mišljenje je fleksibilno, vodi do pravog rješenja,
istražujuci razlicitim smjerovima.
Heuristicka nastava – temelji se na „aha doživljaju“, momentu kad pojedinac
doživi heureka, taj. novu spoznaju. Nedostatak takve nastave je u tome što se
spoznaja, znanje iskazuje kao jedinstvo empirijskog i racionalnog.
Heuristički oblik razgovora – (grč. Heurisko=nalazim). Nastavnik primjenom
heurističkih pitanja uključuje učenike u proces otkrivanja novih spoznaja. Primjenjuju se
heuristička (razvojna, dijalektička ili lančana) pitanja. Heuristički oblik razgovora tipičan je
način za induktivni put u nastavi.
Razvojni-heuristički razgovorom učitelj postavlja poticajna pitanja, prikuplja
uspješne odgovore te sigurno i postupno usmjerava i vodi učenike do novih spoznaja.
HEURISTIČKA NASTAVA
HEURISTIKA – naziv potječe od uzvika Heureka (Otkrio
sam! Pronašao sam!) starogrčkog matematičara
Arhimeda (Zakon uzgona)
Heuristic, adj. (Webster)
─ encouraging a person to learn, discover, understand and solve
problems on his or her own as by experimenting, evaluating
possible answers or solutions or by trial or error – a heuristic
teaching method
─ adjective for experience based techniques that help in problem
solving, learning and discovery
─ as noun, it is another name for heuristic methods
HEURISTIČKA NASTAVA
• Istraživački element u nastavi
• Georg Polya, američki matematičar
– Kako riješiti matematički zadatak? (eng. How to solve it?)
– Matematičko otkriće (eng. Mathematical discovery)
– Matematika i uvjerljivo zaključivanje (eng. Mathematics and
plausible reasoning)

HEURISTIČKA NASTAVA
ETAPE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA:
1. Razumijevanje zadaće
2. Stvaranje plana rješavanja
3. Realizacija plana
4. Osvrt (analiza dobivenog rješenja)
HEURISTIČKI RAZGOVOR
NASTAVNIK UČENIKE VODI KROZ PROBLEM!
NASTAVNIKOVA PITANJA KROZ ETAPE:
• Što je nepoznato? Što je zadano? Kako glasi uvjet? Kada je
uvjet ispunjen? Omogućuje li uvjet odrenivanje nepoznatog?
Može li se uvjet rasčlaniti?
• Znaš li neki sličan / srodan zadatak? Neki rezultat koji može
pomoći? Možeš li riješiti dio zadatka? Jesi li iskoristio sve
zadano?
• Možeš li se uvjeriti da je provedeni korak ispravan? Kako?
Možeš li obrazložiti zašto je ispravan? Može li se rezultat dobiti
drugačije?
• Je li rezultat očekivan? Smislen? Može li se rezultat
kontrolirati? Može li se dokazati / obrazložiti?
HEURISTIČKA NASTAVA
PREDNOSTI:
• Velika aktivnost i samostalnost učenika
• Učenikov rad se ostvaruje kroz više kognitivne procese!
• Komunikacija nastavnika i učenika – heuristički dijalog
MANE:
• Vremenski zahtjevnije
• Nemogućnost direktne komunikacije sa svim učenicima
• Nepotpuna povratna informacija

Das könnte Ihnen auch gefallen