Seminarski rad

~STILOVI UČENJA~
 KLJUČNE STVARI O
STILOVIMA UČENJA
 Taj je stil osoban baš kao i potpis.
 Niti jedan stil nije bolji ili gori od drugih stilova.
 Svaki čovjek ima svoj stil učenja i svaki čovjek
ima neke jake strane.
 U svim grupama – kulturalnim, akademskim,
muškim, ženskim postoje svi stilovi učenja.
 Unutar svake kulture i socio-ekonomskog sloja
postoji jednako toliko razlika kao i među
grupama.
 Što su stilovi učenja?

Stil učenja = preferirani način

razmišljanja, obrade i razumijevanja
informacija.
 Što su stilovi učenja?
 Panelovo istraživanje o stilovima učenja (New York) – važnost
promjene strategija poučavanja
 Danas dostupni mnogi profili stilova učenja – stavljaju težište
na različite aspekte kognitivnog procesa
 Svi stilovi su kulturalno pojačani (ali, posebna kultura ne jamči
određeni stil učenja)
 Mozak uči na mnogo načina odjednom; nemamo jedan
dominantan stil učenja
 Stil učenja je ovisan o životnoj dobi
 Koristimo se mnogim stilovima, ovisno o okolnostima i
potrebama za preživljavanjem u određeno vrijeme
 Što treba učitelj / nastavnik?

Poželjno je tijekom svoga rada otkriti

stilove učenja svojih učenika i prilagoditi
njima nastavu
To je jedna od najvrjednijih koristi koje
nastavnik može osigurati
 Najvažnije što je
potrebno zapamtiti:
1. Osigurati školsko ozračje u kojem se
svakog učenika poštuje i njeguje,
2. Izbjegavati homogena grupiranja prema
sposobnostima,
3. Potaknuti rad u timu gdje postoji više
statusa i više dobi,
4. Pružiti izbor koji ima smisla za sve
stilove učenja
 I još…
Važno je raditi kao partner s učenicima pri
otkrivanju i izazivanju njihovih stilova
učenja.
Potrebno je poučiti učenike kako da se
samopoučavaju jer to je dugotrajna korist
kojom će se služiti tijekom cijelog života.
 Modeli stilova učenja

Postoje različiti modeli stilova

učenja, a pet najpoznatijih su...
 Dunn iDunnov –
kontekst
Uzima u obzir okolnosti koje okružuju
sredinu u kojoj se uči
Kontekst može biti: sociološki, psihološki,
emocionalni, tjelesni i okolišni
 Banrler-Gindlerov –
ulaz podataka
Svako učenje traži neku vrstu unosa
podataka – može imati jedan ili više izvora
Unos može biti ili eksterni (izvanjski
izvor) ili interni (stvoren u vlastitom umu)
Npr, vizualno-eksterni je kada gledate
prema van; vizualno- interni je kad
vizualizirate ili upotrebljavate maštu
Hermannov i Gregorc-Butlerov –
obrada podataka
To su dva modela koja najbolje pristupaju
tom aspektu učenja
Odnose se na način na koji postupa s
unesenim podacima
Taj način ovisi o relativnoj dominaciji
moždanih hemisfera – lijeve ili desne
hemisfere mozga
 4-MAT sustav – “filteri uma”

Jednom kad učenici prime obavijest i

obrade ju, intuitivni tzv. response filteri
uma utjecat će na to što će učiniti s tom
obavijesti
Ovaj proces rasuđivanja uzet će u obzir
čimbenike kao što su vrijeme, rizik i
unutarnje / vanjske referentne točke
Raznolikost i izbor
su ključ
stilova učenja
GARDNER – višestruka
inteligencija

Veza sa stilovima učenja

 1.LINGVISTIČKA
INTELIGENCIJA

Obično je nalazimo kod : pisaca, pjesnika,

pisaca scenarija, govornika, političkih
vođa, urednika, publicista, novinara i
pisaca govora.
Primjeri slavnih osoba : Winston
Churchill, britanski novinar koji je postao
govornik, politički vođa i pisac
 LINGVISTIČKA INTELIGENCIJA

 Vjerojatne osobine:  dobro pamte trivijalne

stvari
 osjetljivi na obrasce  mogu biti dobri javni
 vole red,sustavni su govornici i debatanti,
 sposobni rasuđivati  premda neki
 vole slušati, čitati specijalisti za jezik
 vole pisati mogu više preferirati
 dobro im ide pravopis usmeni ili pismeni
 vole igre riječima način komunikacije
Kako ih motivirati za učenje?
 pričati priče
 igrati se igara pamćenja s
imenima i mjestima
 čitati priče i šale
 pisati priče i šale
 izrađivati skečeve s
različitim riječima
 upotrebljavati novinarski
stil pisanja
 intervjuirati
 igrati se slagalica i
pravopisnih igara
 pisanje i čitanje integrirati
s ostalim područjima
 izrađivati, uređivati i
nadzirati razredni časopis
 sudjelovati u debatama
 raspravljati i koristiti
tekst-procesor kao uvod u
računarstvo
 2. LOGIČKO-MATEMATIČKA
INTELIGENCIJA
Obično je nalazimo kod : matematičara,
znanstvenika, inženjera, lovaca, policijskih
isljednika, pravnika i ekonomista.
Primjeri iznimnih osoba: Marian Diamond,
prof. neuroanatomije na Kalifornijskom
sveučilištu u Berkleyu.
 LOGIČKO-MATEMATIČKA
INTELIGENCIJA

 Vjerojatne osobine:  uživaju rješavati

 vole apstraktno probleme
mišljenje  uživaju
 vole biti precizni eksperimentirati na
 uživaju u računanju logički način
 vole biti organizirani  vole uredno voditi
 koriste logičke bilješke
strukture
 uživaju u računalima
Kako ih ojačati za učenje?
 poticati rješavanje
problema
 igrati matematičke
računske igre
 analizirati i interpretirati
podatke
 koristiti rasuđivanje
 poticati vlastite jake
 strane poticati praktično
eksperimentiranje
 koristiti predviđanje
 organizaciju i matematiku
integrirati i u druge školske
predmete
 imati i određeno mjesto za
sve stvari
 dopustiti da se stvari čine
korak po korak
 koristiti deduktivno mišljenje
 koristiti računalo za
financijske obrasce i
računanje
  
3. VIZUALNO-SPACIJALNA
INTELIGENCIJA
Obično je nalazimo kod: arhitekata,
slikara, kipara, navigatora, igrača šaha,
prirodnjaka, teoretičara fizike, stratega na
vojnome području.
Primjer slavne osobe: slikar Pablo Picasso.
 
 VIZUALNO-SPACIJALNA
INTELIGENCIJA

 Vjerojatne osobine:  lako čitaju

 misle u slikama zemljovide, karte i
 stvaraju umne predodžbe dijagrame
 koriste metafore  pamte uz pomoć slika
 imaju smisao za cjeline
 imaju dobar osjećaj za
 vole umjetnost: crtanje,
bolje
slikanje, kiparstvo
 pamte uz pomoć slika
 za zamišljanje koriste
Kako ih ojačati za učenje?
 za učenje koristiti slike
 stvarati skice, mape
 umjetnost integrirati s
drugim predmetima
 koristiti umne karte
 provoditi aktivnosti
vizualizacije
 gledati video snimke ili ih
samostalno stvarati koristiti
periferne podražaje na
zidovima (poput plakata,
panoa)
 koristiti pantomimu
 mijenjati mjesto u sobi kako
bi se dobile različite
perspektive
 koristiti karte za
postavljanje ciljeva ili
prethodne organizacijske
skice
 koristiti grupiranje
 isticati bojama
 koristiti kompjutersku
grafiku
 4. GLAZBENA
INTELIGENCIJA

Obično je nalazimo kod: izvođača glazbe,

skladatelja, dirigenata, glazbene publike,
tonskih inženjera, izrađivača glazbenih
instrumenata, ugađivača glasovira, kultura
bez tradicionalnog pisanog jezika.
Primjer slavne osobe: Mozart.
 GLAZBENA INTELIGENCIJA

 Vjerojatne osobine:  moguća duboka

 osjetljivost za visinu, produhovljenost
ritam i boju tonova  svirati glazbeni
 osjetljivost za instrument
emocionalnu snagu
glazbe
 osjetljivost za složenu
organizaciju glazbe
Kako ih ojačati za učenje?
 učiti uz pomoć pjesama
 za učenje koristiti aktivne
i pasivne koncerte
 učiti uz pratnju barokne
glazbe
 vježbati uz glazbu
 pjevati u zboru ili
pjevačkoj grupi
 skladati glazbu
 glazbom mijenjati
raspoloženje
 glazbu integrirati s drugim
glazbenim područjima
 glazbu koristiti za
opuštanje
 uz pomoć glazbe stvarati
ili zamišljati slike
 učiti uz kuckanje, cjelovit
jezične pjesme ili korale
 skladati glazbu računalom
 5. TJELESNO-KINESTETIČKA
INTELIGENCIJA
Obično je nalazimo kod: glumaca,
sportaša, sportskih djelatnika, plesača,
izumitelja, pantomimičara, kirurga, trenera
karatea, vozača trkaćih automobila,
terenskih radnika, mehanički darovitih
osoba.
Primjeri : Košarkaška zvijezda Michael
Jordan, igrač golfa Tiger Woods.
 TJELESNO-KINESTETIČKA
INTELIGENCIJA

 Vjerojatne osobine:  sjećaju se onoga što se

 iznimna kontrola vlastitoga
tijela
 kontrola objekata
 dobar osjećaj za vrijeme
 uvježbane reakcije
 najbolje uče krećući se
 vole fizičke sportove
 vole dodirivati
 vješti u rukotvorinama
 uče sudjelujući u procesu
učenja
radilo, prije nego onoga
što je rečeno ili što su
vidjeli
 jako reagiraju na fizičko
okruženje
 dok slušaju poigravaju se
s objektima
 nervozni ako ima malo
pauza
 mehanički svjesni
Kako ih ojačati za učenje?

 u tijeku učenja o sebi  ponavljati u mislima tijekom

koristiti fizičke vježbe plivanja ili trčanja
 za učenje koristiti ples,  koristiti modele, strojeve,
pokret, odglumiti učenje Technic Lego kocke,
rukotvorine
 koristiti se rukovanjem  za usredotočavanje koristiti
tijekom učenja o prirodnim karate
znanostima i matematici  ići ne terenske izlete
 upotrebljavati puno  koristiti razredne igre
«promjena stanja» i pauza  koristiti dramu i igranje uloga;
 u sve predmete integrirati pucketati prstima, pljeskati,
pokret tapkati, skakati, penjati se
 6. INTERPERSONALNA ILI
«SOCIJALNA» INTELIGENCIJA
Obično je nalazimo kod: političara,
nastavnika, vjerskih vođa, savjetodavaca,
prodavača, rukovoditelja i osoba zaduženih
za komunikaciju sa javnošću.
Primjer slavne osobe: Oprah Winfrey,
voditeljica talk-showa
 INTERPERSONALNA ILI
«SOCIJALNA» INTELIGENCIJA
 Vjerojatne osobine:  dobro komuniciraju, a
 znaju dobro pregovarati katkada i manipuliraju
 imaju dobre odnose i lako  uživaju u grupnim
se druže s ljudima aktivnostima
 mogu dobro dokučiti tuđe  vole posredovati u
namjere nesporazumima
 uživaju u društvu s  vole surađivati
drugima  dobro «kuže»
 imaju mnogo prijatelja socijalne situacije
Kako ih ojačati za učenje?
 aktivnosti učenja
provoditi u suradnji s
drugima
 praviti puno pauza za
druženje s drugima
 koristiti aktivnosti učenja
«razmjenom u parovima»
 koristiti odnose i umijeća
komunikacije
 provoditi telefonske
 «partnerske razgovore»
 u čast učenja organizirati
zabave i proslave
 učiniti učenje zabavnim
 druženje uključiti u sve
školske predmete
 kada je – da bi se dobili
odgovori – potrebno
razgovarati s drugima,
upotrijebiti aktivnost
«traženje ljudi»
 7. INTRAPERSONALNA ILI
INTUITIVNA INTELIGENCIJA
Obično je nalazimo kod : pisaca,
savjetodavatelja, mudrih starih osoba,
filozofa, gurua, osoba s dubokim
osjećajem vlastitog ja i mistika.
Primjer slavne osobe: filozof Platon.
 INTRAPERSONALNA ILI
INTUITIVNA INTELIGENCIJA

 Vjerojatne osobine:  samo-motiviranost

 znanje o samom sebi  duboka svjesnost
 osjetljivost prema vlastitih prednosti i
vlastitim osobinama slabosti
 duboka svjesnost  vrlo cijeni privatnost
vlastitih osjećaja
 želi biti različit od
 dobro razvijen osjećaj
vlastitog ja većine ljudi
 intuitivnost
Kako ih ojačati za učenje?

 voditi osobne razgovore

 između razdoblja učenja provoditi aktivnosti koje
potiču osobni rast
 razgovarati o aktivnostima
 razmišljati o vlastitom mišljenju uz pomoć
aktivnosti «upari se i podijeli» i «misli i slušaj»
 uzeti si vremena za razmišljanje o sebi
 samostalno učiti
Kako ih ojačati za učenje?

 slušati vlastitu intuiciju

 razgovarati, razmišljati ili pisati o onome što je
osoba doživjela i kako se osjećala
 dopustiti joj da bude drugačija od grupe
 Izrađivati “moje knjige” i dnevnike o vlastitom
životu
 preuzeti nadzor nad vlastitim učenjem
 poučavati je o osobnoj afirmaciji
 poučavati je o ispitivanju
ZNAČAJKE STILOVA UČENJA

Prema Richardu M. Felderu i Barbari

A. Soloman
 AKTIVNI I REFLEKSIVNI
UČENICI
 Aktivni učenici najbolje pamte i razumiju informacije aktivnim
djelovanjem, raspravljajući, primjenjujući ili objašnjavajući to
drugima. Refleksivni učenici više vole o svemu u miru prethodno
razmisliti.
 "Isprobajmo i vidimo kako to funkcionira.", izreka je aktivnih
učenika; "Razmislimo o tome prvo.", je odgovor refleksivnih učenika.
 Aktivni učenici više vole rad u skupini nego refleksivni učenici, koji
radije uče sami.
 Sjediti na predavanjima i pisati bilješke bez mogućnosti fizičke
aktivnosti je teško za oba tipa učenja, ali to je posebno teško aktivnim
učenicima.
 SENZORNI I INTUITIVNI
UČENICI
 Senzorni učenici pokazuje naklonost prema učenju činjenica, intuitivni
učenici često preferiraju otkrivanje mogućnosti i odnosa.
 Senzorne osobe često vole rješavati probleme pomoću uhodanih metoda i ne
vole komplikacije i iznenađenja; intuitivci vole inovacije i ne vole
ponavljanje. Senzorni učenici se osjećaju prevarnim, za razliku od intuitivnih,
ako ih se ispituje ono o čemu nije bilo riječi za vrijeme nastave.
 Senzorni su skloni pažljivom odnosu prema detaljima, uspješni su u pamćenju
činjenica i praktičnom (laboratorijskom) radu; intuitivci mogu biti bolji u
razumijevanju novih pojmova i često se lakše nose, od senzornih, s
apstrakcijama i matematičkim izrazima.
 Senzorne osobe su praktičnije i pažljivije od intuitivnih; dok intuitivne djeluju
brže i inovatinije su od senzornih.
 Senzorni učenici ne vole tečajeve koji nisu povezani sa stvarnošću; intuitivci
ne vole tečajeve tipa "uradi sam" koji uključuju mnogo memoriziranja i
rutinskog računanja.
 VIZUALNI I VERBALNI
UČENICI
 Vizualni učenici pamte bolje ono što vide - slike, grafikone, dijagrame
toka, vremenske crte, filmove i demonstracije. Verbalni učenici
saznaju više pomoću riječi - pisana ili izgovorena objašnjenja.
 Svatko uči više kada je informacija prezentirana na vizualan i
verbalan način. U većini učionica na fakultetima ima vrlo malo
vizualnih informacija: studenti uglavnom slušaju predavanja i čitaju
pisane materijale na ploči ili u priručnicima i bilješkama.
 Nažalost, većina ljudi su vizualni učenici, što znači da ih većina ne
dobije niti približno onoliko koliko bi mogli kad bi se koristilo više
vizualnih prezentacija u razredu.
 Dobri učenici su sposobni procesirati informacije prezentirane bilo
vizualno ili verbalno.
 SEKVENCIJALNI I GLOBALNI
UČENICI
 Sekvencijalni učenici su skloni postići razumijevanje u
linearnim koracima, gdje su svi koraci međusobno logično
povezani.
 Globalni učenici skloniji su učenju u velikim skokovima,
apsorbirajući sadržaje gotovo slučajno bez uvida u njihovu
povezanost, a zatim iznenada shvate o čemu se radi.
 Sekvencijalni učenici rješavaju probleme korak po korak;
globalni učenici mogu biti u stanju riješiti kompleksne
probleme brzo ili povezati stvari na novi način jednom kad
shvate cjelinu, ali oni mogu imati problema u
objašnjavanju kako su to učinili.
Tumačenje dobivene razlike

 1-3 uravnotežen odnos između dviju dimenzija,

 4-7 jedna dimenzija ima određenu prednost što
znači da će učenje biti uspješnije u okolini koja
odgovara toj dimenziji,
 9-11 izrazito preferiranje jedne dimenzije, što
ukazuje da bi mogli imati problema s učenjem u
okolini koja ne odgovara Vašoj dominantnoj
dimenziji.
 Poznavanje
vlastitog jedinstvenog stila
učenja ili rada,
ključ je uspješnog
učenja i rada.
 Napomena :

Svaki put kad vas pojedini učenik

imalo frustrira, uzmite malo
vremena kako biste otkrili koja je
njegova strategija učenja. 
 REZULTATI ISPITIVANJA
STILOVA UČENJA

Vrsta stila/ lozinka AKTIVNO / SENZORNO/ VIZALNO / SEKVENCIJALNO /

REFLEKSIVNI INTUITIVNI VERBALNI GLOBALNI
BRAINSTORM 8/3 1 / 9 (?) 8/3 3/8

H2H 9/2 4 / 6(?) 9/2 7/4

YVETTE 7/4 5 / 5(?) 8/3 8/3
MAJA 7/4 8/3 6/ 5 4/7
S.T. 9/2 5/6 3/8 9/2
L.T. 7/4 7/4 7/4 4/7
NB 8/3 5/6 9/2 7/4
OTROV 7/4 1 / 10 9/2 4/7
IVANČICA 7/4 8/3 3/8 9/2
↑↓ 9/2 5/6 7/4 5/6
SCHWEINSTEIGER 10 / 1 4/7 4/7 5/6
 REZULTATI ISPITIVANJA
STILOVA UČENJA

Vrsta stila/ AKTIVNO / SENZORNO/ VIZALNO / SEKVENCIJALNO /

lozinka REFLEKSIVNI INTUITIVNI VERBALNI GLOBALNI

V 8/3 3/8 11 / 0 7/4

K.O. 8/3 10 / 1 8/3 5/6

AVION 9/3 2/9 10 / 1 7/4

GOOFY☺ 6/5 8/3 3/8 5/6

MO 5/6 9/2 2/9 4/7

@ 7/4 5/6 8/3 3/8

D.V. 6/5 10 / 1 5/6 9/2

G.M. 6/5 8/3 9/2 8/3

ŽENSKO 6/5 6/5 9/2 7/4

SNOW 8/3 2/9 10 / 1 5/6

SANJA 7/4 8/3 7/4 8/3

 REZULTATI ISPITIVANJA
STILOVA UČENJA
Vrsta stila/ AKTIVNO / SENZORNO/ VIZALNO / SEKVENCIJALNO /
lozinka REFLEKSIVNI INTUITIVNI VERBALNI GLOBALNI

N.N. 8/3 6/5 9/2 5/6

!?? 7/4 9/2 9/2 6/5

ADRIANA 5/6 4/7 4/7 5/6

FEMALE 6/5 6/5 8/3 7/4

11 / 0 6/5 10 /1 7/4