Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Politička ekonomija
Seminarski rad
Mentor Student
Vladimir Stanković Luka Dragović 516/09
Beograd, 2010. godine
Sadržaj:
Uvod.................................................................................................................................. 3
2. Svetska Banka.............................................................................................................. 6
2.1. Organizacija................................................................................................... 6
2.2. Ciljevi............................................................................................................. 7
2.3. Dostignuća..................................................................................................... 7
Zaključak........................................................................................................................... 16
Literatura........................................................................................................................... 17
2
Uvod
3
1. Međunarodni Monetarni Fond
1.2. Istorija
1
Monetarna i Finansijska Konferencija UN (1. - 22. jul 1944.), poznatija kao Breton Vuds Konferencija,
bilo je okupljanje 730 delegata iz 44 zemlje radi regulisanja međunarodnog finansijskog i monetarnog
poretka u svetu nakon II Svetskog rata. Izvor: http://www.wikipedia.org, datum pristupa: januar 2010.
4
U 2008. izvršni odbor IMF-a je doneo odluku da se proda deo zlatnih rezervi. U
istoj godini, predložen je novi radni okvir fonda, kojim bi se zatvorio projektovani deficit
od 400 miliona dolara u narednim godinama. Predlog budžeta uključuje oštra ukidanja
troškova od 100 miliona dolara do 2011. koja će uključiti i ukidanje 380 radnih mesta.
Na samitu G-20 u Londonu 2009. odlučeno je da će IMF-u biti potrebni dodatni
finansijski resursi kako bi izašao u susret potrebama zemalja članica tokom svetske krize.
U sklopu te odluke vođe G-20 su se zavetovale da će povećati doprinose IMF-u na 500
milijardi dolara i da će staviti na raspolaganje zemljama članicama dodatnih 250
milijardi.2
Bilo koja zemlja se može prijaviti za članstvo u IMF-u. Prijavu prvo razmatra
Izvršni Odbor, nakon čega podnosi izveštaj Odboru Guvernera sa preporukama u vidu
“Rezolucije o članstvu”. Ove preporuke se odnose na način plaćanja članstva, trgovinske
kvote, carinske uslove... Nakon što Odbor Guvernera prihvati “Rezoluciju o članstvu”,
država kandidat mora da preduzme zakonske mere kojima će omogućiti potpisivanje
sporazuma sa IMF-om i da ispuni obaveze predviđene članstvom u IMF-u. Isto tako,
svaka zemlja se može svojevoljno povući iz IMF-a.
Ugovorom sa svakom članicom je određen iznos njenog članstva, težina glasa,
pristup IMF-ovim finansijama. Sama država članica ne ože promeniti ove uslove bez
odobrenja Izvršnog Odbora.
1.5. Kritike
2. Svetska banka
2.1. Organizacija
2.2. Ciljevi
Svetska banka nije „banka” u pravom smislu te reči. Ona je, u stvari, jedna od
specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija i čine je 184 zemlje članice. Ove zemlje su
podjednako odgovorne za finansiranje ove institucije i raspodelu novca. Rame uz rame sa
ostatkom razvijenog sveta, Svetska banka usredsređuje svoje napore na ostvarivanje
Milenijumske deklaracije i njenih osam „Milenijumskih razvojnih ciljeva“ , oko kojih su
se složile sve članice UN, na sastanku održanom 2000. godine, i koji su usmereni na
značajno smanjenje siromaštva, a koje treba ostvariti do 2015. godine.
Milenijumski razvojni ciljevi:
2.3. Dostignuća
7
obrazovanje, zdravstvena zaštita, čista voda i sanitarna zaštita) i podržava reforme i
investicije namenjene povećanju produktivnosti i zapošljavanju.
3.1. Nastanak
1993. godine GATT je uspostavio nove obaveze za zemlje potpisnice. Jedna od najvećih
promena bilo je stvaranje Svetske Trgovinske Organizacije. Postojećih 75 članova
GATT-a postali su osnivači WTO-a, 1. januara 1995. Preostalih 52 člana pridružili su se
WTO-u u naredne dve godine.
Od prvobitnih članova GATT-a samo se SFRJ nije pridružila WTO-u. Kako FRJ, a
kasnije SCG nisu bile priznate kao naslednici SFRJ, pregovori o pridruživanju su morali
početi ispočetka.
Dok je GATT bio skup pravila oko kojih su se države složile, WTO je institucija. WTO
je proširio delovanja GATT-a sa trgovanja dobrima na uslužni sektor, i prava
intelektualne svojine.
5
Jedan od ciljeva Breton Vuds Konferencije, pored stvaranja Svetske Banke i IMF-a. (prim. aut.)
6
Petros C. Mavroidis, “The General Agreement on Tariffs and Trade: a commentary”, Oxford, 2005.
8
4. Svetska Trgovinska Organizacija
Do nastanka WTO došlo je zbog toga što njene članice imaju zajedničke interese
u oblasti međunarodne trgovine koje je racionalnije realizovati zajedničkom akcijom više
država. U okviru svoje oblasti delovanja WTO obavlja funkcije koje su od zajedničke
koristi za sve države članice:
Imaju status strane ugovornice GATT-a 1947. godine na dan stupanja sporazuma
o WTO (1. Januara 1995)
Prihvataju sporazum o WTO i druge multilataralne sporazume.
Što se tiče podele članica na razvijene i zemlje u razvoju, ona nije predviđena
pravilima organizacije, mada se u nekim članovima poziva na podelu UN. Problem je u
tome što to nije obična podela, jer budući status zemlje u razvoju podrazumeva korišćenje
niza povoljnosti, kao naprimer, princip nereciprociteta. Posebnu skupinu u okviru
zemalja u razvoju su najmanje razvijene zemlje, kojih po klasifikaciji UN ima ukupno 48,
od kojih 29 su članice WTO. Ove zemlje imaju niz dodatnih privilegija u pogledu
tehničke pomoći i promocije njihove trgovine. Specifičnost statusa zemalja koje prilikom
prijema zahtevaj status zemalja u razvoju, se ogleda u tome, što već postojeće članice to
trebaju da priznaju i odobre, što povlači dodatne obaveze razvijenih zemalja, u vidu:
10
Smanjenja ili ukidanja prepreka uvozu iz zemalja u razvoju,
Smanjenja fiskalnih tereta na robu poreklom iz zemalja u razvoju, i usvajanje
principa nerecipročnosti u trgovini sa zemljama u razvoju.
Ministarska Konferencija
Opšti Savet
Saveti
Komiteti
Radne grupe
U sastav Opšteg saveta ulaze stalni predstavnici svih članica država. On obavlja
funkcije koje su mu dodeljene po Sporazumu o WTO, a između dve sednice Ministarske
konferencije. Funkcje Opšteg saveta obuhvataju:
11
Sekretarijat kao administrativni organ WTO, se bavi zadatcima koji se tiču
administracije, koordinacije funkcija, rešava tehnička pitanja uz rešavanje finansijskih
pitanja.
Članstvo u WTO pruža značajne koristi za sve njene članice, a članstvo zemalja u
razvoju, pa samim tim i Srbije može doneti niz ekonomskih i političkih koristi našoj
zemlji.
Glavne ekonomske koristi su:
13
5. Ujedinjene Nacije kao ekonomska institucija
Ekonomske politike
Privrednih analiza
Statistike
Ekonomske i tehničke saradnje
Definisanja i donošenja različitih regionalnih konvencija, propisa i standarda.
Svetska Banka
Međunarodna Banka za Rekonstrukciju i Razvoj
Međunarodna Asocijacija za Razvoj
Međunarodna Finansijska Korporacija
Multilateralna Agencija za Sigurne Investicije
Međunarodni Centar za Investiciona Izravnanja
Međunarodni Monetarni Fond
Svetska Organizacija za Intelektualnu Svojinu
Organizacija Ujedinjenih Nacija za Industrijski Razvoj
15
Zaključak
16
Literatura
17