Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC

Recenzenti _ _ _ , . f ' _" ,

DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __

EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" Energojnve~t -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo
NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm' Zvo-rni~

Lektot
MILA MALJUKANOV1G PR!1DGOVOR

U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznava-

Naslovna ~trana njcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'-
MUSA REHIC
njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd
radnika u neposrednoj proizvodnji~ posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o pro-
jesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u proizvodl~ii iii ek-
llustratori
BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC sploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova.
,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £--kvalitetnije obav(jati svoje
zadatke £, istovl'cmeno, ul1~jeStO' pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £
Tchni~ki urcdnik
racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa,
MILORAD BAlIIC --ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ elementi~ u
OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije,
crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim maJ~'nsk£m d{'jelom iii
Rorektor sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito
BRANISLAVA VARICAK
su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog pog-
lavlja data su kontl'oina pita?~ia, a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri
prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe,
Izdai~ Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'broj-
"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i na~tavna sredstva, SlIrajcI!() nom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbe-
m'ha,
Autor
Za -i;!:dava(;a
SAVO ZIROJEVIC.

Tirai: 10000 pcimiera~a

Stllihpa: "MINERVA"; lzdava~ka~!Hamparska radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska dcJatno~t, Suboticu

Z3 stll1npariju
LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.

Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i He-~cegovine- od,o_b~io je i~davanje i,upotrebu ovog
udibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE

1.1. OPSTE NAPOMENE

U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni

konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se
najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene.
Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - eleme-
nata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik,
veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim
i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na
prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii
strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" zupcari~ci- itd.).
,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se
masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove
siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonskll osovina i tocak, tocak i
bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom).
Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva
se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila
i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. -
U pra\ri!u svaki masinski elelUent'vr~l odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju
i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. .
Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j din~cnzije. S
obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama
na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih de-
menata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi
manju zavisnost od kooperanata.
Elementi svake'masine medusobno su sjedi I1 jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epo-
hetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno
stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja
jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni
mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharp-
zama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva
osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc
turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, ctizalic~, pumpe i s1.).
Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer os-
novne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama

5
 privrede obavljaju masine. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja
drugih privrednih grana, zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja
posebna paznjai '
Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko-
'-materijalnim sredstvima INA. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno anga-
zovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Posebno ce biti korisno uociti apli-
kacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima sa-
radnje sa JNA. .
Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike,
p'ravila tehnickog crtanj~, tehnicke mehanike) otpornosti materijalu, tehnologije
materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.
.2. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA
Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- l~l,()gU sc w;'stati u clvije 'osnovne grupe:
a) opsta grupa masinskih elcmenata -- to su masinski clementi koji su za-
jednieki za masine raznih tipova~ nC7.avisuo od njihovc namjene (npr. vijci, navrtke)
osovine; Y,:atila, leZ'ist:>" opruge i 51.) i
b) posebna' grtlp;a m,asi'nskih e!emcnata .- dementi koji su k~ral.;;teristicni za
neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr. klipovi, Idipni prstenovi, klipnjace, kolje-
nasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem; celicl1(:l u~ad,
kuke, dohosi i. koturovi kod dizaIica i s1.).
Ovaj ud7.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc, prcma
namjcni, dijele na:
clemente za ""bajanjc (zabn'icc, klinovi, Civijc., vij~j i opruge),
-.~ elemente sa. l?ridino' kretan/c (osovine, osovinice, vratila, spojnice i Iezista),
. -- clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi, zupeanid) remenski,
lancani i uzetni prenos) i
,- clemente z'a provode,~je teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\;araCi).
l.3.STANDARDI T STANDARDIZACljA
3.1. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda
Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata, masina' i
s1., ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. Cinjcni~a da se masinski elementi
pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost
da sc oni proizvode serijski i musovno.
Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjen-
ljivosti dijelova, sto' znaCi da se dijelovi)e~ne maslne mogu, upotrijebiti i,.za drugu
masinu. Radi lakse zamjene dijelova, jednostavnije i jeftinije proizvodnje;- Q.ogovotom
i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca, potrosaca, trgovaca'i nosilaca nauc-
ne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi. Standarcli su propisi ko)i omo-
gucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. -Oni definisu kvalitet proiZvdda~
climenzije, obIik, tezinu) pakovanje, nacin isporuke proizvodir itd. Uvodenje stan~
darda (standardizaci;a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji)
metalurgiji, 'rudarstvu) gradevinarstvu, saob:racaju itd.
Standardiiacija pruza visestruke prednosti: uvod~nje masoyne, proizvodnje,
poboljsavanje kvaIiteta, skraCivan;e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.voda,
laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova, bolje' iskoristavanje investicija;
materijala i 81. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine ~l1asirie konstruisati
gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.
S'vaka industrijski -razvijena zeml;a donosi _drZa';ine, iii wicionabie standardc.
Pored nacionalnih, postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi
(fabric~i) standardi. Uskladivan;e nacionaltiih standarda pojedinih ddava. \:r~J
medunarodna organizacija Za standardizaciju -~ ISO, (International StandardIzIng
Organis,ation)) donosenjem med,unarodnih preporuka. Time, se pojednostavlj!lie ,i
unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).a l:a
polju intelektualne, naucne, rehnoloske i ekon,)mske aktivnosti. Nasa zemlJa Je,
Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu;e.
!
Nagli poslijcratni razvoj ind,ustrije u nas uslovio je da se od 1952."godin,e u:
nasoj zeml;i poene sa stahdardizacijom. Do danas Sll doneseni mnogi ~tand~rdl ~z
8vih grana pI'ivrede. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat us~1adlvar:Ja
potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnz-
vodaca i 1'otr08aea). Pri tome se koriste, u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo-
8tatku takvih preporuka ~ standardi drugih ze111alja' i naucna dostig~uca, ~~ opst~m
tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda, i omogucavanja :raclOnal~l!e prC:1z-
vodnje. Svaki jugos]ovenski standard, dok je u -fazi prijedlog~,lno:'a bItl. stavlJcn
n3 ;avnu diskuslju, Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.-
nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe.
Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u
16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. '
Grane stangardi7:acije sri:
Grana A Osnovni i opsti Stalldardi~
Grana B Rudarstvo i prerada ininerala, uglja i nafte,
Grana C Metaiurgij'a i tehnologija prerade metal~,
Grana D Sumar,:stvo, drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l,
Grana -E Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska industrija~
Grana F Tekstilna industrija,
Grana G Proizvodi pteradc kozc, gumc, s11101a, prirodnih i vj'estackih plas-tic-
nih masa i kosriju,
Grana H Hemijska industrija~
Grana K. A Jat j pribor"
Grana L MjeJ,"ni aparati i proizvodi precizne mehanike,
Grana M Masino gradnja i metalna industrija
Grana N - Elektrotehnika i elektroindustrija"
7
 Propisi za konusf £ nagibc. Phd konusom se ppdrazumijeva,odnos (s1. I.a):
1.3.3. Prim;ena staitdardnih bro,jeva
_ID I (j)~d) ; I,~'D ; L '=0 I ;k
NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema L k
JUS A.AO.002) su: duzinske mjere, povrsine, zapremine, tezine, dobavne koljcine,
sile, presjeci, dozyoljena naprezanja, hrojevi okretaja, brzine, snage, intervali m;e- Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k m~ precnik mijenja -za 1 mm, a ha duzini
renja itd. {za razliku D - d mm. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje
piramid,e). '
Povl'sina nagrluta sarnO S i,edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom
Primjeri
'(sL I.b,);
a) O~novni red RlO sadrzi, pored o5talih, brojeve 0,1; 0,25; 0,5; 1; 2; 5 i JQ koji;e uporreblja- 1": rt,
\'aju za ffijcrenje rnase, z.a novcane vrijednosti i s1. :n, odn.
b) LudoU<", bw; ~ "' 3,14 bli"k fe, po ",,';0; vri;ednG"ti, bro;u 3,15 ko;i;e dan "dova 1'10,
R20 i R40. Ako ~e usvoji n = 3,15, a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro), obim i povrsina toga
kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).ju obodnih Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill.,' nazivom ,)ko-
br:r.ina, brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl. nus" i navedenim Od110S(}ill, npr. kon., 1 ; 5; nagib je dovoljna obiljeziti ~amo broj-
-c) Osmwni red R40 sadri!, pored ostalih, brojeve 375, 750~ 1500 i 3000 koji se primjenjuju za nim odnosom, :upr., J : 60.
brojeve oktctaja elekttomotora, zatim brojeve 6,10,16,25, 4(), 100, 125, 160,200 i 250 koji U tabeli 1.3. l;a~'edenc 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe,
se uzimaju za na.zivlle pritiske, cijen1ih zatvaraea i sl.

'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.\

urvrduje slobodnim i:Zborom. ili proracunom. 1ma, medu:tim., slu.c<,ijeva kad mjera
ne ~ozc biti standardna jer proistice u vidu. zbira, razlike, koli~nika, korijena'i s1.. Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:, D 60 111m, d 0- 40 111l1l,
! =_ 100 mm. Izracunati kUnus, nag-ib, ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.
standaidnih mjera. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.
Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova, po:-
cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu. razliku iZlUedu d~a -sllsjedria Rjdenj.:
cIuua. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama, bolk kori8-
tenjc masinu ~ sniZcnje troskova za- uiat, mjerne instrumenre i obrtna sredstva.
NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pO-
trosnju materijala. Primjenorn, finijih redova, sa vise Clanova i maniom razlik6m II wbel" 1.3 za konus : 5 oeita ~e: nagib : 10, ugao konma 7" 11.': 25' .~6" ug~o po-
.' "'" ~, , "Cf.
h1euu rijima, manji je ,gubitak materijala, ali su yeci trosk,ovi, zbog_ veceg broja ddavanja alam l;'a~' m'asini 5~ 42' 38"
uiata i mj~rnih instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove 2
proizvode.
Propisi za zaoblJenJa. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu
ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik, cline se znatno povecava izddljivost masin-
skill dijelova (s1. la). Propisane vrijednosti poluprecnika z.,apbljenja predstavljene
su- ll_ tab eli, 1.2. ...,

Tabela 1.2. Propisani poluprechid :LuobljenJa j rum

Q, b.
SL L Obiljezavan;c konusa (a) i n.agiba (b)

Standar.dnc brojeve treba razumno, kritiCki i postupno kor,istiti. Postoji .cj~a\'

::'htpomene uz labelu 1.2. niz ve1iCilla koje su se odomacile u. upotrebi j koje kao, standard pokrivaju potr~bu
za: jednoobraznoiku,' a cije m,jere nisu iz Teda .s,tandardnih brojeva (neki precnici
1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.
kotrIjajucih Jez~ja inavoia~ sirina zeJje~nicJ,tih,ko~o~~j~ka itd.).
2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti, ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi.
11
10
 malIla odstupanja ad .zeIjenih mjera prilikom izrade komada.s ciljem postizanja
odredenih naIijegania. '
Tabela 1.3. Propisi za konuse i nagibe
Zbog tog!! su industrijski razvij~ne zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po
-·~O~:-"" Nagib Ugao II ~onus -.-: ~~~gib --'[-- Uga~"- I kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi

__i
!

I ___ '~_~ I l:n I kOn:~~.1__-~.~J__._l..~________~O~~::" j

tzv. nazivne mjere. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu
tacnQst mjere, kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i
!_-'--'0,289_I~I~,578_1 __ ~~J (1 14,072) I' (1 19,44) i (14') zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata, mjernih i l1strumenata i s1.).
i-.i' I 0'3~CI~~_!I __ -.i11o.:L._._III_--'_'_5__ '_'..:.. L~_'.I __1_1' 25' l~i Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja, radniku je data mogucnost da zadovolji
konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela.
,:, 1: O,5~.~
_'_'_]_~ ____ :;--__ ~~ _____ .'L~~_I __
Q._~~ __ .~:_~~~_')_i
,
Medutim, ovim se ni,e rijesilo sve~ jer· su se pojavili problemi pri razinjeni
~(110,652),(111,204)1 (75') 1"1'0 I 1120 15'43'30":

1-: _i:~~~I~::~~:i}:::I= :~' --l- A' ',~)--I :1~~::::~1- ~;:~~~5-i

proizvoda izfnedu zemal;a sa razliCitim sisteniima"odstupanja,mjera. Zbog toga je
,medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern, poz-

1(36;52--::!2;)].::-(116)-1~:::(1 32)--:::,.:(i'~~~!l
nat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija. Jugoslaveriski standardi za tolerancije
i_ (1 ,-1,500)'1 (1, 3). I I duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci;a.
: __1:J,866 ___ , - __ , I 30~ ",,111:20 I 1:40 :~_~1'52:~_

-F
~1(13;'~9 (1';:~24-T~: i~ ;~I:::Y-:~-_ -:-- ~~·~;¥:O -=:-,--,41o~ 58~':6~;---" 1.4,1. Osnovni pojmovi i dcfinicije,

Napomenc uz tabelu t.3. Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. Na primjer> osovinu mo-
1) Vrijcdllostj u zagradama treba, po mogucnosti, izbjegavati. zemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru, a njen prccnik - u radijalnom smjeru.
2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I 2 trcha da iroaju standardm, vrijednosL P'ri razmatranju tolerancija, pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10
ko;u duZinsku mjeru~ koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.
3) Ugao podesavanja alata nu masini je "2 1. Spoljne i unutrasnje mjere. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumije-
vaju se one duzinske mjere precimeta, prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine
PITANJA mjernog alata spolja - izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.1.)., Pred-
1) Stu nazivamo ma§inskim elementom?
stavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se
2) ~ta obuhvataiu masinski elementi kao no.ucna disciplina? sa ),d".
3) Sta su m-ehanizmi, a sta maSine?
4) Sta je masinski sklop, a sta masinska grup'a?
5) Objasni opstu'i posebou' grupu ma~inskih elemenata.
6) Sta sc postize standardizacijom?
7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi?
8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.
9) Oblasnlti pojmove: osnovni red, izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. Sla su
podeSeni broj'evi?
]0)- Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja.
11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa, ;;uzepja i nagiha.

1.4. TOLERANCIJE

U vrijeme zanatske proi;;:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem
mjera prilikom sklapanja dijclova. Savremena industri;a, fia scrijskom i masovnom
proizvodnjom, ne moz~' dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno, pri montazi,
zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja, jer bi se time poremetio neprekidlli
Ianac proizvodnjc ../Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu skla-
paju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. Sklapanje tih· dijelova mciguce je
sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim grani-
cilma. Osim toga, potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di;elova nuZno je
zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'-
81. 1.1. Mjeren;e spoljnib mjera
Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc,prcd-
meta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.lata nala~e .~znut:ra -
izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.2). Preds~avnlk unutrasn)lh m}era u
standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor, provrt) i oznacava se sa p.
13

12
 81. 1.2. Mjerenje unutrasn;ih mjera

l\1.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene OSOV/fi/.f
mjere (N).~ U zavisnosti od funkcije m,ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje.
Prinljeri definisanih spoljnih, uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su ~lla
crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.

N •.. ---+,
,""--,.-~
I- N---'>-j
I
J . .
I
-
t -;j "' Sl. 1.4. Gramcne mjere, odstupan;a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia

~ ,,>...j..
5
Lt 5
,
polozaja - toleranc~jskih pol;a:
a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:,
b) i e) tolerau.cijska 'polja' dcidiniju ~ imltu lini)u,
SI. 1.3. M)ere: spoljne (S), unutrasnje (e), neodrcdcne (N) c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.
6

,Izraz "osovina" vazi 7.<1 sve spoljne mjere, a izraz "rupa') za svc unutrasnje izmeau,graniCne mjere i nazivne mjere. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa,-pIus
mjere. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .osovinc ~ ~nialim ( +) ako je graniCna mjera vec-a od
nazivne mjere, a sa minus ( - ) ako je gran'iena
slovima, (81. 1.4). mjera manja od_ naiiv~e nljere:. ' .
2. Nazlvna mjera CD, odn. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao os- Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. aq) ili l , krate, "gornje" odst~panje 'je alge-'
nova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR; upisuje ,~e u crteze i barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne ,mjer<;:::
ostalu tehniCku dokumentadju, Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju
najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere Ag = D" -,-' D~ -odll. ag ,=-d[!-~ d.
od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta .- tacka __ Donje nazivno Od,swpan}e (Ad, odn. ad)' Hi, krace, "donje odstupanje" je alge:"
erta. barska razlika izm,edu dorij~ granicnc- mjerc j-llazivne injerc_:
3. Stvarna HAjeru (D", odn, dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izra-
dc-nag komada, ukljucujuCi i greske pi·i mjcrenju~
A~ =~Dd - D, odn. aa -= d~ ...:.. d,
Srvarno odstupanje CA., odn. as) je'~~lgebarska razlika'izmedu stvarn'e mjere i
. 4, Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze nazivne ~ mjere:
l1l~ati stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. love
lUJcre swlric nctacnost mjerenja. A, = D. - D, odn, G 8, -= ds - d.
Gornja.granitna mjera (Dg)_.odn, d g ) jc najveca dozvolJcna mjera. 6. Tolerancija CT) je, razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re:
I)onja granicna mjera (D,u~odn. dd) je najmanja dozvoljena mJera.
T = Du ~ D,p odn. 'J' = d'g' -' d~~.
5. Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. i\1oze
biti nazivno, gornje,_ donje i... stvarno o~tupanje. Nazivno odstupanje 'jc' razlik~ U sirem smiSlu, tolerandja .oznacava dozvoljenu- netachost izraq,e.-

14 15
 7. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju, u od-
nosu na nultu liniju; gornjim i donjirn odstupanjem. U grafickom prikazivanjl.:1,
tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina
jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Ako se tolerancijsko polje nalazi
iznad milte .linije, tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+), a ako se
nalazi na nultoj-liniji, gornje odsrupanje ima predznak (+), a donje (-); za toleran-
cijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-).
Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.

Primjer 1: Za otvot O 5·0 +

_ 0,06
0,02 pojedini elemen.
_ ti'toletancije iznose:

gamje odstupanje Ag = ,+ 0,06 mm,

donjc odstupanje Aa = - 0,02 mm,
gornja granicna mjcra Dg = D + Ag = 50 + 0,06 =, 50,06 mm,
donja granicna mjera D(I;= D + Ad = 50 + (- 0,02) = 49,98 mm,
tolerancija T =: Dg - Da = 50,06 - 49,98 = 0',08 mm.

Primjer 2: Za OSOViilU o 50 -! 0,04 pojedini elementi to1erandje iznose:

- 0,03
gornje odstupanje a g = +- 0,04 mm,
donjc odstupanje ad = - 0,03 mm,
gornja granicna mjcra d g = d -+ au = 50 + 0,04 = 5()~04 mm,
donia granicna mjcra ' dd = d + ad = 50 + (-- 0,03) = 49,,97 mm,
- tolerandja_ T = d g ,.-- d ll = 50,04 - 49,97 =- 0,07 mm.

1.4.2. ISO-sistem toierancija

Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema

nultoj liniji. Polozaj polja oznacen je slovima abecede; j to velikim slovima za rripe,
a malim za osO\;ine (s1. 1.5).
Tolerancijska polja z,a rupe ad A do G leze iznad nulte linije, tako da su obje
granicne injere vece od nazivnc_mjere. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto; Hniji
(donje ocistupanje jednako nuli), pa se donhl. granicna mjera podudara sa- nazivnom
rnjerom. Polja J i K sijeku nuItu liniju, tako da je gornja granicna mjera veca, a
danja manja od nazivne mjere. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. Polja
M do ZC leze ispod uuIte linije, zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne
mjere.
Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan, ali obratan polozar Polja od "a"
do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane; tolerancijsko poJje ,~h" dodiruje
nultu liniju (gornje odstupanje jednal.:::o uuli); polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu
liniju; po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.
Za'istu nazivnu mjeru, precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu
vrijednost, a sa ZC najmanju vrijednost. Obrnuto, precnik osovine sa tolerancijskim
poljem "a" ima najmanju vrijednost,_ a sa "zc" najvetu vrijednost, za istu nazivnu
mjero.
.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje
nazivnih mjera. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl, iznad 3-6 mm;
iznad 6-10 nun, .' .. iznad 400-500 mm '(tabela 1.4). Nazivne mjere iznad 500 do
16
S1. 1.5. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini;i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine
]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1.5). Neka od ovih podrucja
prosirem, su na 2 do 3 manjt} podrucja.
r<'Z:aiitet wlemnqie izr~:?ava vcliCinu toleranciiskog poljti, odnosno stepen
tacnosti izradc. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu, za sva podrucja l1azivnih
mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09, ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta,
HfJr. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja
nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do
3 150 nun (tabel" 1.5). VeCi hrpjevJ o!.nacavaju grublji kvalitct, dakle - vccu to1c-
ranciju. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova.
Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta, a ne -ad polozaja tolcrancij~l\:;g
polja: prc;ma nultoj liniji, kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.
K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila; kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obra-
zuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE;ganja.
17
 Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja
1" !
uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ",ID min ' Dm:£<.' [mm] kao geometrijska EJ~U!P;}! '!'O.Ig ;
sredina poc-etne mjere D min (mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih \ -~...--:-
mjera. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podruc- , '

ja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi: j'gooo: ,- 0

"" " '" " " "'" "" ""'"

M ~ 0 0

-
~ 0"0 0
,
I
I
~ '<t ..--, I ~

'" ~
~
~
N ~
~
~
~ ~
~ ~
0
~ ~

0,4s'lrT + 0,001 D [I'm].

N ~ ~

i'~ 1------ .~--~~---,-

Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0,00.( D - 2,1 [,urn}. ,j 15
Ifj~"d~.
trl 0 0 I """"I:--O\'«)-oo<n'-O
..... ...., M....,
~
~
'" ::;'" " " " "'" ~"'" "0 "" "g "0
00 .~ ~ ~
M ~ 00 M ~
Broj jedinica toleranci;a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku ! ..... I . M
'" N ,0 .,~ ~

preina JUS M.AI.ll1. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5 u~lav­ I--:~ ~--. ---I-~~~"~'-',- .~-.~ "--.--~

nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice; tolerancije I <:! 0 0 "--' i N"'<t\OOO01\Or"01~;;;;g~~~sgggg'g
"i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA. i 1.5) - T-= i· n. ~ ~ 'V;:::;'I ' - _._N_ _M_'_ _ _~N__'_<"'. V': co <"'1_M<"'1tnoo
-< M <'I ....

Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep). To prakticno ----

.. ----~-

I ~
znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. , ilii~g
01
NM~~~~~~~~~~ii~ggggg
""" b\ -.::t t- '':'"'" 00 \0 ('-1
PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem. ,.-,
S N"" .-< c;"

Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do 5 1-"'----'---

H
.
i-~;;;·~-~ ~-~"--~---'·-·- -,-----,-----.--- .-----.-- -_('.1",,1;-

500 rum. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6., a osnovna odstupanja
tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.7. Zapolja od A do H
osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima, a za polja od J do' ZC --
~ -~~.§J I ] _._- N M'~~~_" ~I '1 8~ ~:~ i2!§ ~ ~I
gOl'njim odstupunjima. Analogno, za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o.dgo-
~jl' -H~N
-:;;;,~
_
S iil II, .-::::' ~ '<T'~?_ :-;;~J1;_,;; ~ ~ f;;'~"i2,g <:) 0 ' 0
varaju gornjirn odstupanjima, a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.
Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m,jere iznad 500 do 3 150 mm za
rupe i osovine date -.su u tab eli 1.8. _
-
:r:: i
Z!'U
:---'
-,,;
-_._....-
'0'
0001
a~ ,....:; M
---.--~.---.-----.-

en '" cc
~C'lc_r_.<noo'<t~f',~
0l <", tr,

Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju, onda se gonije odstu- >: ~ ~'U-~
pauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T, ~ L-~---.---l-.- . ."-~--,-,,
odn. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju, <I .... j \0 ,..-,'"
onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad Z t;:;OOO I O,......:('i'<t\"'-.-<~<rlo\MOOOOOOO<:)O
r::
«'>'tJ..--, -<.-<,('1(>";\.OO"-O'-<')<:I\MOOOO
~, ,...,.--<('1",,\C~;:;~;:;:;
gornjeg odstupanja -CAd = Ag - T, odn. ad = au -:- "T). p:J; _,

U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO, pored nazivne mjere, ozna-
cava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc. Tako npr. .0 80H9 zna'ci:
precnik rupe 80 mm, tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9; 080~8 ,znaCi: ~i
1

~! 11-=-:·~0-;~--~-=-:+;:;~ =--~~ NZ£-=

~ .-;":;l<""; :
\C

,<J'l
0-:0 ~ -: s:0
::2 N ~ ~ g g
00
a

precnik osovine 80 rum, tolerancijsko~ polje "e", kvalitet tolerancije g; - tolcrandja Q1---=------:·,_·- -,-----~--.~--. -. ." ------~~:~.,,-
sklopa 080H9je8. 0'
r-. '"q~.g::;
£ I 6' ~:: NMocr 00' ...........-i- oc t-' .. ,"" 0 0 0 0 0' o0-0o o0o0
M..q-t-"""Wl:-- ....
t1 I '-/ >-<-.-!N-.::tJ::-';::~h
PHmjer L Odrcditi tolcranciju~ na%ivna odstupanja i grullicne mje1'~ ~u rupu, G gO P8. --,~.~.--,.-- ,---I -------_.-------.------.- - -.------------.---..- - -

'" -'"
1z tabele 1A., za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!. iznad ,50 do 80~ vrijednost osnovne_ ~
~
"0, ..,
lbierancije'- T = 46 lim. 1z tabc1e; 1.6. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD, iznad
50 do 80, donje odstupanje Ad ~ +-- 30,um_
N ~ c,
-
", N
N
~
~
00
~

'" "
0

-
~
0
N
N "
~
~
10
W
"0,
". "
c
"~
..,. ----,~-.----

gotnje odsmpinje
gornja grunicna mjera
AI! Ad +-
Dg = D .-j-- Au = 80
T = 30 + 46 ","~_76/~m,
+- 0,076 = 80,076 mm, !
I~
i
'd
- -I
fl" ...., --5 \C
~

'" '" -
N
~,~
'C
.., ~ 00. 00
$; .., ,-
00 ~ C
;::: '" g
00
c
i :;;
'" ~

dor}ja granicrh'l -mjera Dd = D +- Ad = 80 +- 0,030 "" 80,030 mill. -~.--~ -'~-·······"·-'-·~--'''''-~~~~''C~--~-~-~-~···~-·-C ..

Primjcl' 2. Odrc-diti toleranciju, nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O, ~'I
.i
il M I
I ~ "l OS, M
ooo~N~"'~~"'~ig§iggg

~ ,~~;~;,- - -;:;-"-,~--='--:-~-.-..,~-,"n-.-~~~-oo~-"'-~-.-::;-,,-,-'-: : ~
Iz tabele 1.4. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50, vdjedno:;t osnovne'
tolenincije T = 100 pm.. 1z tabele 1.7. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra iz~
nad 30 do 50, gamjc odstupanje a g ""~ -- 80.urn.
'I 'I"<IT : : s.
~ ,-UBl;')lN B){UUZO
r~r~~~rrrrhrrbH~~Hrr
donjc odstupimje ad = af! .- T = - 80 - 100 = - 180 ftm~ i __
- - - - - - . -'i
, H_H_~HHH~_~~HHHHHHH_
~'----------------'~--------," - - , - - - - - - - - . - - - - - . - - - . - ..
gornj'a grani';:,ua mjcra dg = d + au' = 40 +,C- 0,80) = 39,910 111m,
donja graniba, mjcra dd = d + ad = 40 --!-- ( - 0,180) = 39,l:)20 mrno

18 19
1:3 T8'le.1a J .:\ Vrij"'G-lH,-Sti CHW'I!l,ii'l ~, (tlnl) za na:d."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. (JUS M.Al.121)

Podmcjc m.zlv -db mjen:

mIl,1 in 11 14 -1- i5 16

izmd SOG do 630 ,·V,: 2,8 440 700 1100 1750 2800 i 4400 4,4

--!-- -!----
630 -" 800 50 320 500 800 1250 2000 3200 I 5000 5,,0
i
!--
800" tODO 56 36 560 900 i 1400 2300 3000 5600 5,6
-. . . . -
1000 _ 125{) .165 260 42( 660 1050 i 1650 2600 4-200 6600 6,6
,~" --- - ---~

1250)) J 600 195 310 500 780 1250 1950 3100 5000 7800 7,,8
" ) I
!
1600" 2000 230 370 600 920 1500 2100 3700 6000 9200 9,2
!
I- -----

!, lOGO." 2500 280 440 700 i .lIOO 1750 f800 4400 7000 11000 11,0
,

I'
2500." 3150 330 540 . 860 1350 2100 i 3300
,
5400 .. 8600 13500 13)5
.---

Oznaka h'Gliteta IT 8 IT 9 IT 10
1. ! IT 11 ,IT'12! IT 13 i IT 14: IT 15 nl6
"
-- -~-

£/
Tabela 1.6. Osnovna odstup!,Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u ,Lfm (JUS /I,~,A1.131)
I --Ii-- -. ---- --- ..-,--.---- -----.
.~.~~ ~-- Doni~~~d;~;p~nje, Art, ~a toleran~'ijsk~"~~;lj;------""--~------' - ----------i

Podruc)e n~:wlllh illJera 1=- _~~=I B_;_-_-l ~ c -:~ -CD-'----13- -'r--E~-T- EF --i'F. 1",,:_ ~~~-_-__~_-~].-- ~-'___-l.-~~J~,_-"~J
Za sve k<:alitete i
I
'11~~~d:;!~~l~ - -!>li~II!ijl~~~~~~~.~~ . . - '- -c-- . . m·~t\~~I·~~~~-II-~i
,-----'"---''' 14--~-" '18 "i +290 I 150 -+-95 i --'-50 :-.32 16 ",6 j 0 '

I :=,-,:~- ---,:-~-
, " 24"
24
30
:'..
I
-~-~~"i--I -l--l~~T~~~-'j-Il-)-r
I: I .
(;"
,
-1-40
i
_,_~;---i
'i
0 I
,
!:-=,:·ltG., -40-1.3fbTI7i5:::-:H20 · ! 9-[--0-~I t:: IN
_ 40_,_,-_ ,! ____
I _'~'_'
" 50"
50
65
I __~~_3~? _ ;-=--!,~QJ ~.- ~,_~?_ i
: +-340 I -d90 1+140 i
. . 1.
I
__ II __ -H

=-~=~~~~~:g-=E ':~J~-] F'"-~-;'I~g~-~~~~~~----~_~~~-I-" l---~: 0

''-_100';-L20i_c41il-::I;-i4(-=-~niij-L
_.;:,
§
-- 120 +72 I ,'.12 1__ 0 B
120 ,. 1401 +460 I +260 cZOO I I I ~
l--~-~--,,--}-~~=~,~~~}~~'"~~:~::f--~~;~~=-~-T;~~-~I--~-~;}~-i,
1

------- ---- -''''''------ ·-'-"--"i-- ~---"-"----i--------"-'-'i-

-:-145" +B5 ! e43 i 14 0- ,6
.~

!=~=~t:~~~:::I·-l~~I:iii~J~mj . ,50 115 I° CJ

1--~':'=:1~f:~~1~--:1 1~~~I-:~1~~lii~FI -I--~;-I-

I

156-;- -- 0 I
II"-'~~-;~~fl=:~,,)~~;, "'--~I--r~U~=:1 l:~~~~=[~t_!~%='{" -,-62 ,-- ---,=-:-:_8 ,1_-_- 0 -__-_-1
i ). --400 -,~~' '450' -;;'-1500[- -,,-7(iO -1-':; . 4 4 0 - 1 , ,! I !
!,=~~,=~"51j"~~:'-,~~~j~~~_., ______ ~-[I~~~~~~- -~:84~:J~~~!~ '1 __________ U30 }-135 : 68 I r-20 i 0
" Odstupanja u tolel'll.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.
c,
~
 t:S Tubela 1.6. nastavak I
········;01;; ~----~----
-- ------._-
. Gomj, A. '" ........•
A za kvalitet
lL:}t nazivnih mjera 1 K .M .......... ! N ....
rnm,
. 6 7 8 do g prcko
8
do g't<;. preko
8 i d{)S(
prcko
8*
~ . 4 i 5 6 7 i 8
, .........
"do 'T . T-:;72 -;
+4 +6
_;~J-;;4 } 1
.J ··0

~ct:-T',:- [~-}1:~ +6 +10 -=n:X

CiT +12
- :::'~~7f;r
-' 1 .1. LI:76·,7.d --6"lo+L] 0 1
1,5
.132_
}. 3
3
4
G
6

." 10" 14
" 14 ,,--~ IS' - ·H'i +10 +]5 1--!-..:1 -7+,J -7 ·-12+,1 0 I 2 3 3 7· 9
.......... 1-· - -
--::-'c ~~"- ;!--
Y--'

+8 +12 ,·20 -2-!-..:1 -",8+,1 -8 -J5",!- __"1 0 1,5 2 '3 4 8 12

,,~6:~ ~~___ +1 0 +24 --·2+.J --9--!-.J

·············--1-
--9 -17-~-A 0 1,5 3 4 5 9 14
.. 4Q,.' .... _ .. [.......... !ct,14 ;-
" 50" 65
,,-"580 +13 +18 +28 -2+LI ;·[l,LI --11 ---20 ~-,j 0 2 3 5 6 11 16
-I' [.-
" -g(l" 100
----...... . ·16 +34 --3-f--.J ". 13+A -,13 ·23+",:1 -0 2 19
!--,,-;~~
,,-I: " ~~~. .. y
-)-22
....+ 1·-
4 5 7 13

" "140" 160 +18 +26 -1-41 -3:·" - ,- -,j ,·15 i·· 27+.1 0 3 4 6 7 15 23
16C 180
" -J80 .. -200 __
'200'" 225 ___ +22 +30 -\-47 -4--!-LJ -17+Ll ---17 3.1--1-":1 0 3 4 6 9 17 26
225" 250
1--- .
250 280
-280 ,,-:3i5" +25 -1-36 +55 -4+/J
~ -20 -34+_-1 0 4 4 ., 9 20 29
_... l---
1_" ' I f " '"" +29 +39- +60 -4+-" - -21+d ---21 3-7+;::1 0 4 5 7 11 21 32
355.. 400
400.. 450 1
! +43 +66 ---5--!-..:1 -23+d -23 ··40+,1 5 5 7 13 23 34
+33
°
-
" 450" -,00-
p

Tabela 1,6, nastavak II

•. "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja
PodruCjc ;"--~---- - , - -- ------.~--- -..-,~ ,,"~--'-- - -.-----~- -., -..----- ,~ -"'-.. --~- -- ------
nazivnih
mjera
iPdoZC!
1"·"""--'-------·
P R!
----
S
---- ,.
T!. I u
-- -- -- - --ia-k~alitet('>
IV X
-- -
i Y Z ZA ZB I zc - -I '
-- .---,
rum '-----"'.-"''''---- !

id07 *1 8iviSc' ,I

~1~;~1 ··i~~~~~~·~ ~!'-t::;··~~··r- ~{~I=;~~!~~I

~Ol i i ~-41 -64 I -~-7-5--------"---88-- --lilfl--=T60j--21S-
"
~_.!' -3<[!~::401
24:>,,,

_-=-:.:..". ~!...- __ ??!

1----. -
1,\-22;

1~4
-28 --35 --48
1'- -48----60..
--55
-6C '--::80":- -94 112 -14'81- -201'- -274
~-=-81-~ ---114 ;"'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325
1~1:_ _ ~~~C-I--=-~_,~_=-66-:~-=87~ ~102_ --=-122-1=-l44J-_.:-J.~i~~.:-~2~1=-:~~i[_-_~~r
-26 -41 - 54-:-=---70
" 50" 65' 0
_",~?~!':'~_~~_ '" _~,_"I ,.,:-43 I -59 ",!'_ ~75 ,-}02 ___ -,120 1-:-J~,6""!",:,:,:::17~,,,1 ~-210 __ -274, ,-_-360 --480

--~~~ .~ 1-~~~-!;~~~I--~~~.-I~{iFI-~!1fl=~~r~l~li~l:-~~~. ~m~ ::~~il~ ~;~!rl~~~!~~-" ! . .•

~iftj~~.• ~!.'I..-.=~. ~1I...·~~~.~~;i!-=I~I~~~'.~j.!f.I~.=f.:~II;!~~I..~~.-:!.r. L.l.· .[.~I-I..:.;.~. II=~:;-

. '"
·.!
'50.
0.....
····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520
=/_ .
-640 --820
';f.·I,.-.-.-:.=J;f.·•.
-1050 -1350

,~~]~I
J15" 3551
'. I...' --=;~I~~~fb!~=}}}--=
1- =~~~-:I~~;;~JE~; i~c::~=I==~~ri ~~lL~~~[I..=l~~~-~ti~gi
1.~"-lc :~2"-~_. ~OO.·.I·.=._. . so.o..i.. ()i o
.. _ , '
" 355 " 4O'O,! " --62.
" , j,._.-.-,1.0
.. 8
-,,,,·114 1... =..'
_ ~208 ...'--294
. L.:}90
i --435 _'.,._-;475'1-=,-.90_
! ·~530 -660 .. _....·-,,·820
-.. 73.0_ ..-....
i -1000 11..s.O". /-1650
--1300 _-
. _.l =.·l9...
-2100'1

.\: : :~~ : ,~~6,l r-~~---'F-~~'~~-'~'F-=;;;-r~~~~J=~~: ~:=~1r=I~;~~~-:~-~~~,~~~r~}¥S~l~I~~~I---=r~g~1

1

~--~.,.'".--,-.~. ._----"...
---------.-"--.~,~ ' , --~---,-~

, ,* ,Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P

do ZC vazi .. zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ aye tabeIe. Na- primjer
,~ }Ag,'za P7 za ,podru':;je nazivnih-mjc-ra"izuad,,18 do 30'mm,'bice P,8 L1 = - 22,,-)- '8 = 14 pm, +
'l;: Tabela 1.7. Osnovna odstupan;a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS M.A~.130)

, I : Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje

I Pod):"llcje nazivnih mjel'a 1-"":"--~*:-'-"1-b;'--'~'-7r--c~----T -·-;;d~-~r-d-"-~i-~e~-"~I--cl"--T-'-f~~.~i~-rg-r-~~-----r--h--! js

I, _~~~~_~ .1-=',~"_=~===-_-_",-=-_==~=_·,=~~~~'_~:~~~:~_~,,_~~_~l~:~:: - "_,"_~_=~'~,~~:_ =~'_=====~~=_1

... ___

ICtZ""d; d'~::~_~I~;~-I::::;!~ i=~::~~::l~~t~}~-ic::~~.:::':::=;~::bc~~!~ ::: +-;U .~ ~::I

._,,~10" I.~_'~ -.1., "-, _ ~J 5!l..i•.... _~:..8".....I_.~: 56_ i~i~~ 1. _= 1_~ .i=:lU __=s.....I~=~--; __Q._
'!

i 1l . . 6....-,. . ,_..... 1. .. .. -2 25 __ 18__ '

I' I I 1 1
-1:=~~J~~Hr~=i-~~I~:;;~II_~;I~-i, -.. _ ····I'!=~:-~!I-~=~~~I=:~_~I=_=::=II~~_JI=~t~il[ :-11 ~
'i " I I

f-;
---_---')--1-'-----.,,---1"------, -- ---,80 --)0 -,,25 i -9 () HI
~-" . ±~--.'~-- ~?,,- -=}-=-Q_i_--~~l2...I_-:--1~!-------'--
----------' -" i 1
,1 ___ -----1 i- --!- __ I -"'---;----- --H

~=:~_.j~~-.lji.-.,~. --.-. i,~: .i~ =.I.!~.· ·.·-.-.~.-.·.~ ~.__:~.I.~-.l%~~l! ~__ L.:IOD i ~6"-, _ ~JO _I_--=- il:_~ LO-iI - 0-I~
,I _ _ '~~Q~;._~~~ _______ 1.------41~--1-- -_~_~? '1>-:~180 -120 i ---72 : 36: -- -12 0 ~

t--- -i-=~:~
'I

=~}i,~<:f~g---:-=+~~~r~;1~J~~~;rr 1~-1451-85 ~43 ,~

" 120" 140 I --460 i ·--260 -,-200 ! I i - 'V

'-.'T86·~~20(i-- -1~C:.246--1,
·-1 0
i-,. i ····C-6iiOl-:C.340 i !
i , §
1-
I,-~-~-~-'-;~~~J:-~~~=--=--~!= ~i~~~I------i~~-i--~~fs~ I -170 ,- 100 I -I'-'---~~~-r--'- -r-" --l~: 0 !3
:= :::-~~~3~=_=I;I~;~~[-:~~ I:--~~~~-'l-- ::_~i~~90 : -'110 i -l~I~~j_:=_I~]~O--
!1 _ _ _ ~~ ~I~l.:_, ~~ ___ ~""_i~~J~~~_<I_----:-","~?.?-I--~-~60 __I
___ -,-- ! -·210 --- 125 : -62 I -- I -18 I 0 I
i----~';----~~~-:;-~~~--",,-,-,,-i- ~~+~~~~" ---::=-~~~~ 1---~~-~1~-!~-------- _ _ .L_ ' ""-I-------,-,--! ,--- ---I
!"=_=~~~:~450_:-;~-~:~~~~-;-------,~--_(~56t_'~~-~.~O r~~4'8'O"\ .__
_",_1_'_ - - - - - ;

---230 !J5 -·-68 I 20 r 0

* Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer,; do ! mm.

Tabela 1'.7. nastavak 1

Dorije odstupanje ad, 2a ,tolerancijsko pplje . -'-'--~----
'-~-----"T ~~~-------;:---""'---;---·'~---"---I--'- ----
POdru~je~:zivnih "-----~-- ---. ,_'w!......___ "------'-I
I .m niP I
run1 . -.,;"",-- -----,,"-~--

5 i 6 4 do ",,7 2a sve kvalitcte

iznad
6 ,;--10--1- -, O"::::~i ___ ; 6_' ___ .±I.O_ .....::r..l5_1
ii'
1__

--"---'1"8' --2'-;'- ____ 1_ _I ° __il_ ~-"--~_-'-=-I '~_iI _+23_,~8- I

__"'::'::::~4-;'-2cl 4:_~_~ I, :___"'-':'J,__ ~____ ..'.:_I_ cl5_=~ __ c':.:~il "35 I
1_ _
! ,," , I

__-,,-40
" 30"
~50 I
40
i.,
'
~5_1~~. ,
I
I :':'.1
_2_' __ ~O_~ ___ 117 ___ ~26_ _ _+~4_L_~1
1 I
'~~~61;'~-86--j---='--'-~:::~I~' ~_J--~I---~20-1--~I:--+:4J.:::'I--~59--'1
1
',1 50" i i ·-f--.41. 1 -- +53
II 100 ,
I -12
I I
11 __

71
"
'-~,~,-fo6"'-;;-T26"-
80" 1
I' +51,-!-
-------::;:-54-"i--+79'"'~,
. .. -. -.•. . . -.. . ·.---1- ---I' .-.. . -.-. -~ --1'----..~. . -.-. ~-. -.·.'. ----1
-9 -..-15 I --- I +3 0 i" -!--13 -!--23 -1-37

Ir"-"--';:~~{!~~:~1~~-.-~1
~· " 120" 140 I.--~.-+---
1 I ~-I
,~)
.
~-~~~~,~;~ ~:!~~~ -:
1 1·-1-63 +92

r 'l;-r~1 '"~T '";t-4t~r

··11 --18 -1-3 +15 \ : 27 +43

-j,H1!~Hirl\.-~"
II \ I, I

3f5~~
_:"-;'=280,,
" -16 -26.1 +4, O,_.~~OI =~11----~=-.""=,,~__,,-,,---",+~8 -~~-~~"~2Q",_
), 315,,, 355 1 I 'I +108 -+190 I,
~~,~~ 3.~5}=~~~-?S~~~- I --18 ~"28 __ _ ___ ;____ 'J."4 :'-l--- 0 ,--~i-~~-~.'~=-:--- _~_::~,~7___ ,,"":~_~=__I~-~~r!! 1~=·:~08"~,i
I ..,___
I " ' ' +120
" 400 " 450
·---;·~-~~150~--506--"- ---20 ~'32,
I
,-:--5! 0 ______ ~~~~_ +-40 ___ L_______~l,~~~_=}TJ~~=: 32 ,
-""'-"-~r::f52i
T ....

N
v,
~ Tabela 1.1. nastavak II
____._~ -~--,:-=-----~- _ ~:= "-1_ ~~~_ ?'d;;;p~iT~~-~~~~~"~~l~~;~~~lS~_l?_?F~-~- ' ". -,-~--- ,.M~_,
I
!~~~dt:'~;~- na;~~~:J~~~ _____ ·_~_ ,- ,
,
mjera I
._______
U_,,_~__
I v
.<____
I X ! y
~_______
Z
_ . _______ ,_
i
,,_,,_
za zc II

I=-~
I lznad 3 '" 6 I
-- ~ -
-
mm
=~ do ~='_~-=- -:-~ _I
-- - - 1--- - I -- -
_ -IC====-
,23
- --
-
-=- 1=_
-
I -128
- - - ---- -
~20 -~:-=
--
- -..- - - - - . - - - " '
__
Za sve kvalitetc
I_===~.:2(;=I~-~-ij2
-135 --;-42
-. --- +50
+40
-1-80,
--------1
_=:':--:1,,0===
1

-+
_n ---,--.,,--"-"'-,- ---""--,,--"-

"- - \)" 10 I - 1-28 - I - 34 - "j-42 1 52-- +67 -1-97,

I --
I'
I - - - - - -- - - - -- - --- ------~ ......... -~: . . - - - - - . ~--.---,
1 " 10" 14 I -40 ,+50 le64 +90 +130 I

Ilt~flJLlh j~ErE~~'~-~tr~It1t:~J
L,_,_"""~".,,,
"
___ ,,8?,2'_,!Q~,_,,_, _I ___ -=y~ ___ ,_,:~~"~~,,,I~.
100" 120 ,+-104 -,;-144
14.?,,,_,, __ ~fJ7! . ,_! __ ,.~~~,,,,,, __ II------.:±2~ _ __ 3~~_, ____i_"44~ __ I!· ___ ~_I_-_~~_5__1
+172 -:-210 \ , +254 +3\0 +,400 +525 +690
i-=-.

= _____
. - - .. -----.., - 1-·--· - - - . - - - - . - . -.,--- .... --- -~~- - - - -... - - - . . . . ---..,-.~.- ..- - .
" 120"" 140 i +122" +170 "j .. 202 i24~", _+300 , -1--365 - +470 +620 i +800 i
-'~~140- _-;; :~~~_= 1_ -:-j 3~_~~1 _~_1~~90 -- _ J22if ----=f~8~~-- --=~ -;--140 _;_ -f -4!~ ==~i~~ t 700--[-=-~~Q~ ~i
v- ----:~ --l~~-::---;~~-,~-L"'~'~~-H~--I ~~~----~i~~ I" -}~~ - "--~!~~-I- ~;~~ l---~~g-I--tH~ 1-~4~~~-1
!=-''''''~'''''--2Q6=-=:3i_~_~~--i~--iSO--,-1 - ;=-258-t:=-~ 3(9~1=-_3~_-J=--3470 : -~~75_j~~_ -+i~ __2:"960 '_ --~1250~1
" 225" 250. -~i~- +196 - ';:284 --I ., 340 1640 I - 425 II 520 I 1820 - +1050 I 1--1350
__
-~~:~~; ~;}l ~~~,. ~l~g-I ~:;}! ~- :~~ ~ ~;~ 1~-1~~~----":~~~% - -~;~~~~ !!~~----
=-~-~.;;- EO~~.'~~~Q=~·--------=i:3}?_~ -21~_~ ~~~_1-=-=:75= =--~II~-O-I=_ =i-710 -~j920 -. 11200 _-+1550 ~

"--~-, -~;-- ----1-. ~,.--i="4-.35 -'-i."'""·-·~Tj30-.I.•

.--- 355 . 40.0 -1--·i-:-~fiO.-.
-729. 4.·.---:--~~:1. .--::,~j' +. . --:;E.)60. . --+-1. .°.""00-1 30. 0. .. .-"-

i=_~_=~~_:,~~~~=~~;~E!~~~=F~='=tr!~==_~~11 ~:~~. 1=4f~~J~i~~~E-~:;:~~!

1-. 650 --. ---".-- 21 00 --- -'.

""",'''~''~'N """'''''''L'''4,>"~",-"",,,,-,-,,,,

,
3150 mm u pm (JUS M.A1.132)
Tabela 1.8. Osnovna !Jdstnpanj:a. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el,o 500
- ----;------ --~---, -- -----------~ - - - - - - - - --
TokranClJska polla
." ~.- __
-_. .. _-, ..
.. -1

I Podrucj'e nazivuih mjera I_~,__:Y_J::; _~~_Lfi.£_ l~~ G t-_k~j{J._ ln~ 0Lri,~ N __ $, S ]~,,,--~~~':~(]~~':;~':-~<J
I mm I za kvalitete 6 do 16 I
1_ _ ____ _ _ _ I ___ ~dS1Upan): au ~ld _l. ____ 1.____. _____ ___~ ~~u.p_~~~g -.~~
_~
lznad 500 do 560
___ - - - -
I
260
I
145 I 76 1 22 0'
i
. 0 : 261 44 I 78 1- -
150
~'--I---··---I·
280 400 600 i I

i--- "
1
5~O" 630~~ .---i i' ___ I~_-,----.. -1"_'_"""_"""
•. .. i_--I-,,~,,_. ~I--:_!5~-:_~~ ,_ 45~i_~()_~__.
I-::---~:~ ::-~~i,-1290 -ii;-··I{t~-i :~I-i1i-
I ' I', , I

1 160 I 80 I 24 0 Ei 0 ! .30 ! 50 i 88,

'-~,--800:;-900- -I.. i..~! ---;' . '.--.-.. I. I···· ,----.210 ·430-- -620T--940~1·
:";"~'iooo-"""-------------1 }20
I I i I ]"--_-220 -~-47-0---- -"6so-'i---WSO-1
.--....
-1-----:,--9-00,
-.-,-~.-~ I-·'--I·-~---
I i : -.--.'. '" ·~'-·--I-
: 170
--1---
86 26 0 '>;!! 0 34 56 100
···1· .-.. - - --~---.-------
520 i 780
.--.. -.-,
1150 I
....- ...~...""---i"-."----
" 1000" ,1120 250
I,--H-~~O_~, _!2~O
1_________ 350 ,195 ,98
· ----'-----,-""-,,--'"
I __
28
_ ;--1 o.
-_I ~ __ ~ ~! ____ i-~--L _. ~1 __ !,~~. __
........0......' ..40 ..... 6.6. . 1..2...0... -.....-.. --.-
i___ ~.8~1_"_840 ____~~O~
' -...·_'.----..-...•.••.·..-... 1

: ,,1250 ,. 1400 I I" r: ~ ,,300 i 640 1 960 1450

_ __ _ __ ~ ~ ~1390 220 110! 30 I 0 t-< O!. 4.8. !! 78-
II

.140,
I
~--'-"i-.·. ----:----- ------."--------- -'-------"---
........~
_~' 1400~6()0 _ _ _ _ _ ,_ _ LI .. ~...:J_ -~i _ 1 330 1_ _ 720 _.:o~~600J
" 1600 " 1800 I 1 II. i ; I 1 370 1 820· 1200 1850.'1
.. ~, 1~~20~_ 1~11~~O·~_~~I.--.O-il '" 1_,O_I~~i. 921~+-4oo[-9io-.-~]2~-:~2000:...
I I ' I 440 I 1'000
68' 110 1195 '---1-·--·- ---.-~ ~~-
" ' 2000 " 2240 1 I '1500 ')300
--~------..- . 480 1260 130.. 34 I· 0 ." 0
2240)) 2500 L ____ ~ ,I i , ! 460 1100, 1~50 I 2.500

.~.'-.--. -.J~ -.1 ~-~-I

n l;:l
------""""'-'"------ ----I - - ~- ~,~---- j --,,-,.,-'- -"-+"'I'~-----:--- ---I~~",-·"'--~I . ~,,---""--,," - - - - -
" __ 2500 ,j 2 8 0 0 : , 'I ; 550 \ J 250 1900 2900
., __ ?~~~"':: 31_50_____i. _ _._' ___ " ___
-.. . . .'. --..-. ... ,520.290 . . '.14.' • 38
._! J_.______ 1- O·
~0__ ....... 76 i 135 . 1240 1- .- -
_" ___ ~_.L ___ ' I ~~_?____~140~_~_1_3200 1---

~ ,r
 Prinijer 3:. Odrediti toleranciju_, nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu- B 100J8. 1.4.4, Kon::rolnici za rupc- osovine
Iz tabeJe 1.4. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20. vrijednost os-no,ne
lolerancije '1' = 54,um. Iz- tabe1e 1.6. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80' U proiz-vodnji, naroCito serijskoj' i masovJ?,oj, na)cesce nas interesujc da Ii'se
do 120, gornje- odstupanje Ag = -+ 16 /A.m. '
stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere, a ne koliki je njen iznos.
donje odstupanje Ad, = Atj: ~ T "'~ 16 - 54 = -- 38 Itm, Zboo- toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri, 1:::ontro1-
, gornja -granicna -mjera Det = D + Aa = 100 + 0,016 = 100,016 nun, nicir GraniClll mjcrila ,su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:,.u-
o~, D +- A a, "'_- 100 "I' C- 0,038>=099,962 mm_
donja granicna micra Da ~[! slid 1.6. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b). ".=

-1.4.3. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija

~'?!

Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost sred-

njeg; odstupanja profila (Ra) - preina JUS M.Al.020 021 - 1964. Ove vrijednosti
svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju, se sa
~\Tl do NI2. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.
Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za
Ra. iii brojem stepena povrsinske obrade. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg od-
stupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon). a.
Uskc tolerancije mogu se ostvariti s,uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske
obtade. Naime~ svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'a-
pavost koia se ne sl1).ije prckoraciti., posto dubina ncravnina mora ,hiti manja od
tolcnmdjskog polja. Uzajarrinu VC,zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povr- ~-T
sine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kva-
I'
I
I

~i
liteta toleranb;a.
U tabeli 1.9. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce primje~ ~
njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn
razna podrucja nazivnih mjera. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji 1 I J
nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja, poooli-
sanje sposo~nosti nosenja povl"sinc i s1.).
t.
Tahe1a J ,9. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.(',vrSinske obradc
(JUS M.Al.0ZS--19fi4 i M.AO.065~1977) 101, 1.(], Granicna mjcrHa: a) za l'UpC, ll) ;;a oS(l':'inc

Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm

- - ----------- ------------~--

Kod pravilno izradcne rupc) strano. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm

Kvalitet ISO Iznad 3 )Iznad j R Iznad 80
do 3 IZJl;-ld 250 ne smije d,:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u
tolcrn;:;cija do 8 do SO do 250
provr;:-.
K,;)c: pl'Llvilno lzradcnc- osovinc J ~.:;tnl1la kontrolnika S8 gorn,iorn granicnom
rnjerom LIeba da naide na osovinu, a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm,lie
da nnidt na osovinu.
, S\'~D:;;:r stvarna micrH koja SC'- nalazl izm.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra
nd~ra_ Dobm micra ie'i ona grani(;:n<l mjcra koja .se prva dobija pri obndi, Za rupu '
j; dobra micra - donjJ gt;anib18. mkri1 (Do:!' a za osovinu ~ gamjn granicna mjcro
(do). O''!T m,iere OIlDguCJVitju ci,'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll. Na kontrol-
nom 1T~jCrijU dobra mjcra oznacava sc Sri _,,IDE".
><=~, Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.
Losa l'Iljcra je, mlovn:) fcb:::n:), i ,mot granicna mjcra koja .se dobij8. posJjednj[l pri
obradi. Z;1 rnpu je ioh mjcra ..- gornja granicna mjera (Dg), a za osovinu - donja
graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE';' <

29
28
 1.4,5. Vrste nalijeganja
Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije spajanja~
naziva se nalijeganje (sklop, dosjed),' Na primjer, nalijeganje izmedu rukavca i
leZi~ta, vijka i navrtke, vratila i klina i s1. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i
rupc', razHkujemo: labava, cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. 1.7),_ Izbor nalijcganja
zavisi od namjene dijelova. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom sa~mlvljenom, iz
oznaka tolerandjskih poljo. Za ntpu i osovinu ko;i su u skJopu, Ozno.ka za tUpu
stavlja se u brojnik, a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju
kosom razlomackorn crtom (upr. H8rdS, P9/h8) iii sc pisu ~ao::razlornak.
evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar.uje se ako jc gornja granicnamjera.
rupe mtJ,nja od donje granicne mjere ,osovine, tj. Dr! < dd -Csl. 1.7b). Kod cvrs'tog
nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq,or),
Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja
naJveCi preklop: P{f = d g - Vito
Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstav-
lja najmanji preklop ::- F", === dd - D fi
Kbd ~vrstog nalijeganja oba prekI~pa imaju uvijek pozitivnu vrijednost, Prirn-
jet cvrst pp; nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg ,ptstena_ kqtrljajnog Ie-
zista, pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to,cak, itd. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja
precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne, !O se ostvaren;e cvrste veze diJ,elova
postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom zagrij~,
pr-i cemu lUU se poveca, precnik i takav .postavi na osovinu, Pri hladenju; ,precnilz '
rupe se smanjujc i cvrsto ,obuhvati osovinu.

Primjer. Za nalijeganje p, 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii. pteklup.

Iz mbcla 1.4. i 1.6. ~a 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag 21 !1lll" a duni'_: uJstu-
'7

panjc Aa = o.
1z tubel.a 1.4. i 1.7, za C" 20 pG oCita se- donjc od~tupanjt ..'. 22 jim, a gornjt odstu·
panjc- a g c-_ + 35 1,in.
Dg D .'- .ll y -=- 20 .,- 0,02l = 20,021 mm,
bo Del = D +- Aa = 20 .'. 0 = 20mm,
S1. 1,7. Vrstc nalii~gan;a: a:- labavo) b,' cvt,:to, c) neizvjesno dg = d + ag = 20 0,035 .-=, 20.,035 lllill,

Labu,·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop; ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera

rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine, ij, Dd > d" (s1. 1.70.). U slui:;.uju labavog Pg = dg · Dg = 20.,035 - 20 0,035 nUll"
nalijeg,lhja) izr;.1edu dijdova uyijek posto,ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.ijelovi su medusobl1o
Pa "'" d,!· D,q =- 20,022 ,- 20,021 '-'- 0,001 mm.
pomicni. '
Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja
najveii zazor; Zg = D g ~ dd' Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja moze-
Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja pojaviti zuzct i preklop, u zQvisnosti od stvarnih mjera. rupc i osovine (s1. -1.7c).~
na)manji Z(JZOI': Zd = Dd - d g • Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom:
Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U vdj~dn'osL Lubuvo ZrJ =-DIl_ - , dft) pdn, 10g = d,q -- D a ,
nalijcganjc 1<.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista, vijka i nan-tke
koja sc rnoze rucllo navrtati, zup6anika i vratila 1.1 mjenjacu rnzine itd. Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.stavljati i
rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita, kao i onda kada se zahtijeva ceSce
~1rimje:t'. z~\ nalijc!!,alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma,pji zazor.
sastavljanje i rastavljanje (-npr. kod.sklopa yrup,la i zupeanika, spojnica, remenica i.
Iz t"bdc L'L i 1.6, Zit S 110 H::; oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +- 54-pm, <l JOl~je oct: s1.). Ovakya nalijega'nja korL.<;te sc same za manja i srcdnja opterecenja,
~tupanjc A" = O.
Iz tabc1c 1.4. i 1.7. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc od~;!upunic a'l = - 3(, IJJ11., a donje: OdSIU- Primjel'. Za nalijeganjc 0 45 H6;j5 ()dtc~1i najvcCl i najmanji zazot ,- pl'cklop.
panje ad -"'" -- 71 pm.
1z lllbda 104. i 1.6. za .045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar,.jc Ag "'" .+ 16 f-,m, t\ donje od:::lu-
Dg=D_+A g = 110 0,,05 J, 110,054mrn; panjc Ad = O.
1z tabela 1.4. i 1.7. za 045 j5 oCita sc l~otnje- odstupanjc a g = .!. 6/1om, a donje OdSlU--
Da = {) + Ad =-- 110 0 -= 1l0mm, panjc Ali = .- 5 Inn.
d g ,= d -'- ai! "'" 110 - 0,036 = 109,%4 mm,
IJg = D -+- Ag =0 45 -+- 0,016 = 45;016 mm,
da "---' d -I~ ad -= lJO - 0,071 = 109,929 mm L
Zg =" Dg - dd_ =" 1~O,054 - 109,929 = 0,125 mlU,
Dii =, D + Ali "'~ 45 ,;~ 0 = 45mnl,

Zd = Del ~ d g = ;110 - 109,964 = 0,036 mm. dll = d + alj = 45 ..;-. 0,006 = 45,006 mm~

30 31
 da = d + ad ""-= 45 - 0,005 "-"- 44,995 mm,
Zg = Dg - dd = 45,016 '- 44,995 = 0,021 mill,
labavanalijegcinja Cvrsta halijeganja
Fg = d u - Dd_ = 45)006 - 45 = 0.,006 mm.

1.4.6. Sistemi nalijeganja - podesavanja

Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja

lwja imaju razne vri;ednosti zaz9ra i preklopa, te' mogu zadovoljiti sve potrebe
tehnicke prakse. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _, i sistem ~,050vino
z~jednicke osovine.
Sistem zajednicke rupe (s1. 1.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu
uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H), a za osovinu - razliCita tolerancijska
poija (a do zc») ,u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. H6jk6, Hll/cll).
U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice- se ako se Z:l osovinu
odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci;wjesno nalijeganje - od- j do
n) fl cvrst0 nalijeganje - od p do zc. SI. 1~9. Sistcm zajedriick~ oso'Vine

kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu, a to sc rosti:tc na preciznim masinari1a~ sped-

jalnim alatom, mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje
sudjeluje u proizvodnji. Osin toga, proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji,
pa je i proizvodnja utoliko skuplja. Zbog toga, izabrani kvalitet treba dtr odgovara
najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.

Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce smje~nicc;
kvaliH;ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor, 5 do.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl, 6 d0
9 za fina nalijeganja, 7 do 10 za prosjccna nalijeganja, 9'do 11 za grub<\ na1i;eganja, 12 do 18 za
dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani, liveni i grubo' obradcni polu[abrikali).

Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.

SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. 1.9) jc takav sistenl, nalijeganja kod koga Be za
osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h), a za rupn - razliCita toleran-
polja (A do ZC), 11 zavisnosT.i oJ. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr, P7ih6, F8/h8).
U si,:tcmu ~~8jcdTIickc O3o\-"lnc bbav() nalijcga.nje ostvariCc se ako se za rupu
odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II, ncizvjesno nalijeganje ~ oj J do
l,;, II cvtsto nniijt:'ganjc ~ od T' do ZC.
.4.7. hho:r tolerancija :l. naHjcgillllja
Iz.bor tolerancih i nZllijeg,~m.j\). spactl u uadlczuost konstruktora. Pri tome iz-
bom s,c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade, kon-
trole i montaze. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. Fini
1J -pral,si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe, zbog toga 8to je iZf?-da osovine
laksa a-rupe teza (i skuplja). 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn
fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.
ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kva-
liteta i poloiaja,prema nulto; liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). Iz razIoga ekono-
micnosti, jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja
koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.
U tal?elama '1.10. j 1.10'. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol;:] 2:1 rupe
i osovine za nazivne mjexe do 500 111m, a u tabeli LID." za- :nazlvne mjere preko
500 do 3]50 llllll.
I u po"gledu nalijeganja, ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog;
broja nalijeganja - preporucena nalijegal~ja koja su razvrstana u, tri stepena priori-
teta. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. U tabeli 1.11., dat,
je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.
Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po ,ISO za rupu i osovinu 'i-~r~i' se
ptema s1. 1.10. Osirn oZliaJ,;;a za tolerancije, 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc
upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun ~ u posebnoj tabeli, po mogucnosti u blizini
sastavnice,

32 33
 TabeJa 1. 10.' Dozvolje~ tol,eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do -50{) mm
(prenm JUS M.AU40.)

Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati

Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba jzbjegava~i

Primjer ~. U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2, u kojoj slabodno tteba da
se pokreee oso~~nica 3 (s1. 1.11). Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne de-
• ,035 mente toleranclJa .
0Z0p6
.O,OZZ
Rjerenji!.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn;cke
tupe 040 H7frG, (prema smjernicama u tabeli 1.11.).

Za rupu 0 40 H7 odredujemo:

'" -" gornje odstupanje, Au = :+ 25 pm =- -+ 0,025 mm,

g- - ~.-.-,-
N donje odstupanje,
1St
_.. toleraricija, T ~,25 ,um = 0,025 nun,
gornja granicna m; :!ra~ Dg = D -+ Ag = 40 -+ 0,025 = 40,025 mm,
b. c. - danja gracicna mjera, Da """ D -+ Aa = 40 -+ 0 = 40Il11'i1.
S1. 1.10. Primjer kotiran;a tolerisanih mjcra.

34 35
 Za osovinu 0 40 r6-
tolerancija, T = 16 'J~ = ON l6' mm,
donje odsmpanje, aa = + 3411ill = + 0,034 mm.
gornje odsmpanje, ag = Gil. -I- T= 34 +- 16 = + 5Drm.~ 1- O,050mm,
gorQja granicna mjera, d g = d -+- a o ~'" 40 + 0,05 = 40,050 mm;
-- donia ,granicna ,_mjera, d a = d "j", ad = 40 + 0,034 = 40,034 mm.
NaiveCi preklop,'P~ = dl) - D<1 oooc 40,050 -- 40 = O,050mm.
Najmanji preklop, Pa = d il _. Df! OC" 40,034 ,-- 40,025 = 0,009 mm.
Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke
9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.J Li.
Za tupu 0' 30 F8 imamo:
Jolerancijn, T = 33 !un = 0,033 mm,
-- donje oastupanje, Art =-- + 20 !JIll =, 0,020 mm_,
gornje -,odstupanje, All = A(! -:- T =~ 20 -: 33 = 53 m = 0,053 rum"
gornja granicna mjera" b!l = D All 30 ,L 0,53,--,-,30,053 rum_,
donja graniCna mjera, 1)'1 = D -~ Ad = 10 -~ 0~02{) = 30,020 mm.
Za osovinu 0 30 h6:
donie odstupanje ad = - 13 !fm = ---"-- 0,013 mm, gornje o[htupanje a!l = 0,
tolerancija, T -= 13 ft,m ~ O,OJ] rum;
gamja granicna micra, dlJ = a --!- G!J = 30 0, '-' 30 mm,
dania granitnn mjera, dd d --i- ad_ = 30 0,013 29,9S7 mm,
Najv-eCi zazM, Zg = D!J - d(; = 30,053- 29,987 = 0,066 mm.
Najmanji zaZM, Z(I c= Dif --- d q =---- 30,020 -- 30 '--'- 0,020 mm,

Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu, prccnika SO mmJ od-
rediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije:

2 3

[
o
~

""-
o
"
=

~!IF-' '-'-8 =Ti=tfiIll-=t c

~

=.=
0=
= "
Sistem zajednitke osovine " =
2;'=

S1. 1.12. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta- i _1!ukavca

"40 H7 '0,025 RjdclIic: U tabcli, l.ll. prcclvidcria suo za veCinu kliznih- lezi.~ta, 4 nalijeganja '!J- $istemu
o zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine, Ocito su to labava nalijeg.mja.
Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz; RO HBifR.
,,40r6 ·0,050
'0,094 Za rupu 080 H8 je:
tolerancija, T = 46 ,urn ~- 0,046 mm,
"30 F8 '0,053
·0,020 gomjc' odstupanje All = T --'= + 0,046 mm" donje odstupanje All = 0,

"30h6
o
_ 0,013
~, gornja' granicna mjers,. Dn ~" D -J- An ~ 80 + 0,.046 = 80,046 min,
d'onja granicna mjcra, D'l '07_ D _I A,I ""- 80 -' 0 -=-;- 80 mm.
Za osovinu 0 RO fR je:
SI. 1.11. Sklop p?,luge, cahure i osovinicc
- tolerancija" T ,= 46 !tID = 0,046 mm,

36 37
 co Tabela 1.11. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm)
00

$istem ',rupe _ Sistem osovine

1 i Karakteristike nalijeganja i :-''''-" - ,--"".
I ,stcpen II . st~pen .I.ll.'. st,cpel.'.. ... smjcl'nice ia prlmjenu I ,stepen II . st~pen III, s~epel1
pnorneta prlOrltcta ptlOrltetn prlOflteta prtonteta pnonteta
I .
_-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . _____.__

I H9lcll,
lIll/all H8jb9, Hll/bll 1. Vrlo velik zazor, vtlo
lab pokretljivost. Klizna
Cll/h9, All/htl B9/h8, Ell/h11,
C9jh8,
HI1/ell H8/c9 Idlsta i yodice kod grub- Cll/hI1, D9/h8, D9!hl1,
/d9, H9/dIO, Hll {dll Jjih masinaCpoljoptivred- D10lh9 D11/h11, E8/hS
Hl1jd9 H9!e9, ne,gradevinskei sl.)" Le- D10/h11
H8!e~ :!ista "dugih vratila kod E9/h9
I dizalica j transmisija, leZi- CJ 1/h11,
I
I
sta koturova kod dizalica, Dl0/hl1,
Idiiita dijelova izlozenih
vehklm promjenama tem~
perature.
i __ _
1------
H7lf7 2. Primjetan zazot', laka F81h6, F8!h8
1
---1---
!
..
R7/h6, F7/h8
~---,

H81fS
--_.. _"

H71g6
H7/[6, H9/f8

H61g5
pokretljivost. Vetina kliz-
nih JcziSta i vodiea.

3. Mali zazor, pokietljivost

moguca. Klizlla lezisla i i
FSlh9

G71h6
i

--I~------
G6/h5
------
yodice masina alatki. I

---~\---
Gla.vcinc pomjerljivih !
_+~ _________........... ____ I __ zupcanika i spojl1ica. -J
H7lh6, H91hl1 H6/h5, H9/h8, 4. Vrlo mal,i zazor, pomjer~i
llSlhS H12fhn, H13/h13 Ijivost rukom moguCa i
H81h9, Illllhil pri podmazanim povrsi~ I
H91h9 nama. Povrsine koje sluze I
Hll/h9 za celltriranje) poklopci !
rcciuktora i sl. GlavCille
promjenljivih ill pomjet-
ljivih zupeanika kod ma~
sina alatki.

M"""'~""'''''"''n'''''~''''=l'''''"''''''<''''X'C'''''''''',="""",,,,,

Tabela 1.11. (nastavak) 1\"

-----~-~~I
II NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA
--,----
iI61i6, H61i5 5. Vrlo mali zazorili sas- I ,
H71i6 vim mali pl'cklop, po- I I I
mjerljivost moguca rukom I'
iii uz pomoc drvcnog ce- I! 16/h5, I
I
kita. GlavCine kaiSnika, -
zupcanika i rucnih tock6~ I I J7!h6 !
I va, ldisnc pqste1jice -
I pri cestimdemontazama. I
I-
-'---1-6-. \7r~~mali~;'~zormvrIo I-- I
mall prektop, pomjer- <

ljivost moguca samo uz

fI61k6 P011l0C drvenog cekica. I K61h5, K71h6
H71k6 H6jh5
GlavCinckaisnika, :zupca~ I·
nika, spojnica, tucnill to~~ I
~_~~~_~"ruc~:a. , \__ _ i
---~\-----
H71u6 H61m5, H7Jm6 7. Sasvim" mali zozor Hi ,I
mali prcklop, pOnijer~ i
Ijivost jedva jos moguea I M61h5, M71h6
rucnim ceki{;em. GlavCine
; kaiilll1ka, zupcallika-~ spOj::-1 N71h6
I~ic~"koji ~e ~ije~k~.d~m6n-, !
tIraJu. Podesem VI)e1, svor-I
I~~~i s1. _.. _,_,_,, ______._;

,,>
'"
 goruje odstupanje~ au =-'= . - 30 {lill = ~ 0,030 mm,
donje odstupanje', ad = a g - T = -- 30 ;-- 46 =e ~ 76 ';!1l = -,' 0,076 mm,
gornja-granicna mjera, du = d + ag =' 80 ,- O,030,;=79,970m~,
danja granicna mjera, -d'l"~ d -1_ a,l = 80 c- 0,016 = 79,924 -illIh;
NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. dd '-"- 8,0,046 ;-- 79,924 =- 0)22 mm.

I <n~.n
~~~
z~~
Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 - 79,970, = -0,030 mm.

1------- ZADACI
I
L Za .0 70.r6, '.0 50 h'g, 0 30 P7" 0 100 DS' treba
a) graficki predBtaviti zadate to1erancijc,

____I_- 1

,I
. b)
c)
odrediti aozvbljena _odstupanja,
odrediti graniene mjcre:,
T I I d)
2. Za
odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu, '<) kad na otp'ad.
nalijeganja,G GO RS/m?, 0-90 II9/h,R, .0 150H7js6, .0 80F8!h8 treba:
I a) graficki predstl.1Yiti nalijeganje,
b) proracunati granicnc zazore - preklope,
c) odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 zazor~preklop da hi nalijeganjc'bilo'dobro.

PITANJA

L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije?

2. Sta je to1erancija?
3. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.
4. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.
5. Objasni ISO sistem. oznacavanja tolerancija.
6.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.
7. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8?
r! S. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7?
9, _8ta je nalij~g;nje?
10. Objasni i skicirlij vrste naWcgania.
1L Stu je sistem nalijcganja?
I? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.
13. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere.
14. Stu utice na izbor h~alitela tolerandja?

:¥' ~
"> i
~
5

-
""'
{j
~

"
~

f:! '"'"
40 41
 c

Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10, do

37 mm) - prema JUS M.B3.002.
Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. Prema obliku glave
mogu biti:

sfabfo
glaV(J

2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE)

(nosodna) gfava ,;
81. 2.1.1. Zako~ani spoj
Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata. Spo; (veza)
masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i, eiaslican.
sa poluokruglom giavom (~L 2.1.2a), JUS M.B3.0li,
Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medu- sa upustenom glavom (s1. 2.J.2b), JUS M.B3.012,
sobno nepokretni) i nerazcivojiv, rj. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja, sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. 2.1.2c), -JUS M.B3.013,
a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj
sa,pljosnatom glayom (s1. 2.1.2d), JUS !vl.B3.014 i
elemcnat spaja. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la, zavarz'van.iem, lem(ienjem i
/t"jepljenjem. za remenovc, JUS 1\1.£3.031 (sa sirokom upustcnom glavom),

Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo; cvrst (spojcni dijelovi
su lllcdusobno rlcpokretni)~ ali je razdvojiv, tj. moze se rastaviti bez pstect;':nja ele-
menata za spajanjc i spojenih e1emenata. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kH- D
novimd, vijcima i civijama. OV1 elementi mogu se, nakon razdvajanja spoja, ponovo L . I
upotrijebiti za spajanje.
'Ii
'I~lasticni sp~jevi omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova, a
ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica.
"I
f4..
I
2.1. ZAKOVANI SPOJEVI • .
i,
g) bJ c) d) e)

OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova,
1l10stova i 81. Razvojem postupaka zavarivanja, zakivanje s,c posljednjih dccenija
manje primjenjuje. Ipak, zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri
izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij), za koje los nisu razradene
pouzdane metode' zavarivanja. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioin-
dustriji.
2.1.1. Zakovicc (zakivci)
Zakovlce su masin~ki dementi kojima se vrsi (;vrsto n'erazdvojivo spaj~Ulje
tanjih dijelova, najcesce limov3, pro fila, nemctalnih dijclova 1 81. Sastoje se iz stabla
i gotovc ,giave. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije
odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. 2.1.1).
SI. 2.1.2. Vl"ste zakovica
Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od,
3 mm. li rem,} obliku glave m0gu bti:
sa polt.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. 2.1.2a), JUS A1.B3.0Z1
sa llPustenom- glavom ($1.,2.1.2b), JUS M,B3.,022; " ','
sa ,poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. 2.1.2a)
JUS M.B3.023 i '
- sa trapezastom (konicnom) glavom (sl. 2.1.2e), JUS M.B3.0:!5, za brodo_
gradnju. . . , .
Stablo z_akovica izradu;e se sa blagim konusom prema l<raju. ZbQg toga ,se
nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. 'na udaljenosti 5 nun ,ispod glave
Kod sitnih zakovica, do 2,6 ffilll prectlika, nazivni piecnik mjeri, se na 1 nun ispod
glave, a ko~ zak~wica od 3 do 9 rom prec~ika? ns, udaljenosti 3 tnn1 ~spod glave.

42
;\.
1 43

,....
 U tabeli 2.1.1. date su glavlle mjerc krupnih ~akovica po JUS.

Tabela 2.1.1. Dhnenzije- krupnih zakovica

l--"-I-~~~--:ovi:-~a poiuo- Zakovica sa POIUOk:~-g-~!I-~~oVka Zakovica sa

I .-;s § ~: ~ kruglom glavom za lam g-lavom -za kotlove sa upus- trapezastom
.5'::-ais 1,5:::'.t~
'0 b celicne ,konstrukdje i sudove pod pritiskom ,tJenom
gavom I
glavom
i
~d ~~-I --T-7"j-'--i,:'-D--h-,-~--~, r ---~,--l,;-D--:-h-',-I--D-:-'""~h---"-1
I
I N
I l d i 1 D h ________ .--------'- ___. ________ .'_~ .. _~~ __ .. ~__'____I
10 --T11 16 6,4 8 0,4 I 18 7 9;5 1 1 I16- 5 I
17 8 0,4 I
13 I 11 21 8,5 II, 0_,6 23 9 E J,5 [,5 120,5 6,5 21 9,5 ,0,6 I
16 17 26 10 13,5 0,8 30 12-, 15,5 2 2 125 ,8 1 i 25 11,5 '0,8
1_9 20 30 12 15~5 0,8 35 14 18 2 2 I 30 9,5 I 30 !3~5 0,8
22 23 35 I4 . 18 1 40 16 20~5 2 2' 34,5 11 I
35 15,5 1
25 26 40 H; 20,5 45 18 23 25 2,5 39,5 12,5! -4.0 17,5
28 29 45 18 23 50 20 25,5 3 ~ 44 14" 45 j 19,5 o. b.
32 50 20 25,5 1,5 55 22 28 3 :I 49 1,5,5! 50 21~5. 1,5
~I. 2.1.4: Postupak zr*ivanj':1 blol..-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes-
35 55 22 28 J,5 60 24 30,5 3,5 3,5 53,517 55 24 1,5 tlma za lzvlacen)e trna. b:, zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog ~poia
38 60 24 30,5 !,5 7'-) 26 3'4,5 4 4- 58,5 18.)! 60 26 2

~al10mena: a je dubina skosenja U otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j ~udava pod pritiskom
prcma s1. 2.1.16).

Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1. 2.1.3, prema JUS M,B3,040) izraduju-
se najceSce u ddjc variiante: sa punim ~tablom (varijanta A) i sa djelimicno izbuse-
nim stablom (varija'nta B).

_1. 2.1.5~ Eksplozivna iakovica

Varijanla B Varijanta A
r 2.1 ,2. Mat~rijal za zakovice

Zakovicc sc izraouju od ceiika, bakra, mesinga, a:1urriinijurria i _ulumlriijskih

1egura (JUS GBO.5(6). lJ tabeli 2,1.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice, oznakc mate-
rijaia~ mjcrodavne mchanicke karaktcristike, smjernice za primjeim i nacin zald,-
vanja.
1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il
d~je1ova koji se spajaju. Ukoliko su od razliCitog matcrijala J zbog nejedriakc toplotne
I
...-, diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja, a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih
struja sc n.'1 n1jCStu d;)dira javlja korozija, Stctan utic"Uj korozijc moze s~ otklonid
----~

SI. 2.1.3. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila pren;azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0-
rozrum srcdstvima (npc bitumen, tcr-lak i s1.). ,
Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'poje-
vima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane; pa je onemogucena i;;:;rada zavrsne
glave normalnim putem (81. 2.1.4), 2.1.3. Vr-ste zakovanih spojcva
Zalu)'vice s ekspl~zivorn (s1. 2.1.5) se takode primjenjuju na miestima gdje je-
Prema polozaju dijclova kciji se spajaju, zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£
veza pristupacna samo sa jednc strane. U stru~ zakovice umetnut je eksploziv koji
(sti6~i)i p,reklopni. ' ' ,
se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom, Pritisak eksplo-
Sue,eoni sppjevi izvode sc p~mo¢u jedno~ ili dv~ podmer::ica (preklQl"ria lima),
.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.

44 4.5
 Tabela 2.1.2. Materijall za zakovic'e
.
!
"i Zatezna Graniea
NilCin
Oznaka cvrstoCa Primjena 7..aki...;anja
[kN/cm~] (kN, "i
i
3~=1r! i
C.0246 CZ 34 21 za opste svrhe u hladnom
C.0247
C.0248
CZ 34S
- 34-42
21
21
za
za
celicne konstrukcije
,sudove j, kotlove
i iIi vrueem
stanju,

~I~
i C.0446 -. 4J ··47 25 za brodogradnju
C.0447 (;Z 44 44-52 30 ~': celicne-ko~strukcije
1 orodogradn)u
I
!
u vrucem
stanju
i
CuAs - 23 .. f
I.
.
I .

•
i
CU 99,50 - 21-24 I
- I ~.
~
.- ,
Cu'67 Zn 28-50

A199 8-18 .. i-··· il hladnom I

stanju
! AllVlg
Allvlg
5
1 5i 1
-
-.
24-30
13-26
10-20
9-15
c l

AICu 3 _Mg : i - 26 15
AICu 5 Mg 2 - 44-42 28-25 51. 2.1.8. Troredni preklopni SPO) 51. 2.1.9.' Jednol'edni spo; sa ;edniIll
i I i ! podinetacem

Prcma broju _redova zukovica, zakovani spojcvi mogu biti; jcdnotedni, dvoredni Na slid 2.1.9. prikazan je jednoredni spoj sa jednim_p~:idmeta,¢ern.
i 'viferednz". Na slici 2: 1,10. prikazan je dvoredni spo; sa jedriim podmetacem.
Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdja- Na slici 2.1.11.,prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.
vanja, na jedIlu iii na drugu stranu. Na slid 2.1.12. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.
PrcIna'rasporedu zakovica, spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.
naizmjenil..-:nim (cik-cak) rasporedom,

~
Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni,
,Na slid 2.1 .6. prikazan je jednoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1. 7. prikazan je dvoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1.8. prikazan je troredni preklopni spoj,

~SI.
""'.l~.vorcdni
2.1.io. spo;
podmetacem
s~ jednim SI •.2.1.11. Jedn~l'ed.ni, spo; sa '_dva
podtnctaca

lZaspored zakovica na s'iikama 2.1. 7.." 2.-1.8:~ 2.1.10, 'i 2.1.1~. je

_I1aizmjenicail~
Kod ,spoJeva ,na slikama 2.1.6., 2.1.7., 2.1.8.~ 2.1.,9.-i 2.1.10. ,z'alzovice su jedno-·
sjccne, a kod spojeva na slikama' 2.1.11. i ,2.1.12., dvosjc~nc.
Frem'a namjeni, zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr,sti, nepropustljivi i {-vf;:;ti i
ncpropustljivi.
(;'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.a kod kojih ,je glavni krite-·
rijuffi, nosivost i, cvrstoCa (npr. kod, mostovu, dizulica" stubova' i 81.).

SI. 2.1.6. }edUOredui preklopni spoj
SI. 2.1.7. Dvoredui preklopru ,spoj
Konstruk~ija zakovanog eyota nosa(:a (s1. 2.1.t3) mQze'se uzeti k~o ,ka~akteiistican primjer
CVts'wg tpoja. Ovakve konsttukcitc cvori~la treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: '
1. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post;wljeni tako da se racunske linije-
djeiovauja \iita, koje prolaze kroz te:2i.Sw. pr,,:;jcka Stapova, sijeku u jednoj tacki. U ptotivnom slu-
caju u sp~ju se, osim si1a, pojavljuju i momentL

46 47"
 , ' . . , .\ ' ' ,

gdje je~ l-duzina stabla nezakovane zakovice, s':debljin~ 'd'ije16va koji ,se, ,spajaJu,
x":"dio stabla za-o~likovanje zavrsne glave ex
= 1, 7d1 za kotlovske zakovicc;'x = 1,
3dl ia konstniktivne zakovice) .

.2OvrSna
L glava

SI. 2.1.12. Dvorcdni spoj sa dva Sl. 2.1.13. '-Zakovani evo1' nosaca
podmetaca

2. Broj zakovica za SYak! ug~onik ne moze biti manji od dva.

3. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr.
uga011ika - s1. 2,1.14).

Q. b.

S 2.1.16; Oblik ZakGviC~ i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom

Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d,'

81. 2.1.14. Polozaj zakovice S1. 2.1.1.5. Nacini odstl"anjivanja
m01nenata 'u cV()rlstu
, nike zakovica dqti su u tabcli 2.1.3.
Kod postav.1janja zakoyica izvan ~vih osa.n .spojn st:. p<?ja~:j~!u "morn~nti F ~ a j F; b'T~tkl~­
njan,ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ.n slmetn~Ul" stapO\'a.(s~. ,..... 1.15/. U SpOjU
pTem a 51. 2,1.15a eliminisan je moment F ·17, a U spoJu prema s1. 2.1.15b chmu11Sana Sll oba mo-
menta.
Ncprop'ustl;'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i plinove~
kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost).
c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku C~T~toC-U. i n~­
propustljivo~t: Upotreblja~aj~ foe k?d pa:nih kotl~v~ ~,su.dova p?d prl~lsk~l-r:' ~~Je
spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"U-
Cine u rczervoaru-kotlu.
2.1.4. Postl1pci zakivallja
Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja, Pripremna
'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje,
obiljeiuvanje, busehje, -' Ciscenje povrsina, centriranjc, rupa i pritezanje dijclcwa).
Na slid 2.1.16. prik;,l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi,vunje, Odredivanjc duzine
$t[l,bla zakovice 'vrsi se iz odg~)VarajuCih standarda, u zavisnosti od debljine di;e1ova
koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog, obrasca:
1= s -+ x,
48
Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika
zal<;:ovice: d 1 ,= d +
I mm.
Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na prec-
Tabela 2.1.3. ~1?recnici rUJm za sitne zakovice
I precnik zakovice (d)
,
r~~~~k~otv~or~ Cdl )
Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala- i 'do' popunjavanja rupe, tako cia
je nakon zakivanja ~)recllik zakovice jednak precniku TUpC. Zbog toga je l)recnik
rupe (d 1 ) mjerodavan za- proracun zakovice,
Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £toplom sta1~ju. Celicnc zai<ovice do 9 mm
precriika zakivaju -se u, hladnom stanju, a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. Hladnim
zakivanjcm, ,zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc
dije1ove. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog
usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore, -a zatim se udarc1111a
cd;;ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava,_ Zakivanjc _se mora zavrsiti do~
je zakovica jos.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C). Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_
zakovice se pbstcpcno hlade, usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.'11 se
spahju.
Zakivanje se moze, izvesti rHCtlO £ masinski. Rueno zakivarije primjcn'jujei se
za zakovice do 22mlU prccnika stabla. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:-
49
kovice svih pl:ccnika. On~ jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve,
jer se limovi snazno pritegnu, hidraulicnitn, pneumatskim iii nekim drugim ure-
dajem. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko, tako da se zakovica hiadi kad
j.e vee zakovana i pri tom steze limove.
Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva, gdje jc debljina lima preko 5 mm,
nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica.
PITANJA
L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje?
2. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj, a Sta cvrsti razdvojivi?
~. Kako je izvr~en:l podjcla zakovica prc1l1a ptecniku?
4. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.
,5. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica.
6. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer.i?
7. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica?
8. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva?
9. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje?
10. Kako sc moze iz\"r~iti zakivanje?
lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla?
-- nema buke pri mdu. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna),
joj - go:O\:u, zavarenu konst~ukciju mog:u je~: prema pottebi, pojacati, dodati
n~v~-e em~nte, r&di prosirenja funkcije,. iIi opraviti ako se prelomi. -
-'- e. ost,acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su:
, ---:- zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kva-
Ilteta lza _r?ne elektr()~e, _ .
po!ava Zr,\ostalih napona l' deformacija usljed zag-riJavanra~
- nejednaka sposobnost materijilla za .zavarivanje,
1 bI" . ,.
- s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke
temperature koja se stvara pd varenju,' " _ -
- veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja,
2.2,2. Oblici 'zavarenih spojeva -
, _ ' ~~\:[lreni SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di;elova koji
sc ~faJaJu? kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. Najvainiji oblici z'ava-
rellll spoJ~va (p"r.ema JUS C.T3.01l) predstavljcni su u tub eli 2.2.-1.
_, ~l,:Vlll dementi Vara su(;conog spoj,a prikazani su fia s1. 2.2, la, II giavni ele-
mentl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2.-2.1b.

2.2. ZAVARENl SPOJEVI

Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. spoj-
nom mjesUl, liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. U savremcooj masino-
gradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.ajanje dijelova zavarivanjem,
Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika, cc1icnog !iva;
legura obojcnih metahl; kao i kod termopla~ticniQ mater-ijala. Na veCini metalnih
korlstrul:;cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve,
Treba razlil,ovati zavadvanje od navarivanja. Pod navarivanjem se podr<.t- 7
zumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnateri-
jalom, da bi se stv01'10 nanosni 510).
oj b}
S1. 2.2,1. Glavni de......· )" , 1 ' . ..
4 '-1 . ~ ...enti vara;,f\ .suceonog, b) ugaonog; . osnovru ll1atet'IJal, 2. val', J. uvar,
. pre aztla zona, 5, povr~inu varenja, 6. tjeme vatu, 7. korijen vara.
2.2.1. Osobine zavareuih konstrukci;a
.. , D.~bljina ":ara mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deb-
Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zako- lJma)
dbI" Jednaka .' jC d bI·· . I·
C JmI una \'~ ":=) I su d ebl··
u ; azo Jme r<'\z I · ' ·:tl1Jcrodavna
!Cite. · "
Je
vane i livcne konst1'ukcije: k C k)lllH ~anJcIg lima. Ra(;unska debljina ugaonog spoja "a" jednak; je vis'ini ravno-
- laksc su od livenih konstrukcija, u prosJeku za 50!%, a od zakovanih - ra og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. 2,2.1b) i uzima se da je a = 0,7J.
za 15%,
- dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova, cline se
smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost, . 2.2.3. Prikazivanje kotiranje var~va
- zavarene ,konstrukcije relativno su jcftinije, naroCito pri pojedinacnoj iz-
radi (upr. izrada protoupova), I' . ~~ ~e~i~kirn. crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi- up,;osceno. Na
zav,arivati se -mogu clementi velike debljine, (31)~1 . . . atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1), prekiopnog (2) i T-spoja

50
51
Tabela 2,2.1. Ublici zavarenib
. spoJeva. " ..
-.
,.. ..,
.

Ncr z j v popreeni presjek spojd Objasnjenj·e

f '
-"~"'-

.
. .,'" ... "
•....

Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se

Sueeoni W~ ~~ krajevi sueeljavaju.Krajevi ko}i se su~eljava-
ju ,mogu zatvarati ugao u granicqma od r Potpuni prikoz ..
Uprol_cftn prik'oz
.

f-.•
spa]
760 do 200 0 . . A:Otzen iZieoij'ivornV L ~. ' ......
~-,lXi<-rliwih71jeni /Oro<- j,
Prek/opni ~~.
Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se· ' .
1 V
spoj
..
iY///~.~ ...
prek/apaju.Preklopne spojeve, u natelu,
treba izbjegavati .. .. a .. , . ,
I r

Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na

. ., . ....

wAiK«~
Spo} sa l "

~
vezicom dije/ove .koji se spajaju
.~

~ PnmlJlJlL~ _-:- ~ .L.-'~ ",,"--, ,

~
Spoj nastao zavarivonjert) dvije,- trr;zke if; pro:. i
Na{ezni 2
spoj ~ fila p%ienih jedan no drugi
~II III ", ..~.
..

~
Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod
i-spo] uglom od 90 0 ,

~
C. 12 ",,'OI,'C3/.12

~90.
Spoj nastaozavari"';njem dva dije/a"ciji

~~I
Kosi T-spoj krajevi zaklapaju proizva/jan ugao 3
\r;"a."k,M.-I9L "
II J c.

+ Spo;' nastao ·zovarivtmjefT.! triju dijelova, .

Knzni
koji se ukrstaju
{ukrsni)spoj ,,,_.~,.~_,~.)~~,~!~ri prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih s~o;evfi
~>L~ Spoi nastao za.rotivanfom krajeva'dvd di- Pojedini ~(nu 81. 2.2.2. nazivaju se - '-
~~ jela, koja se 5uceljavciju sa treCim,prib- .. L Suceoni spoj s~ V~zavarom sa poJ.;rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm; tjeme i
Visekraki korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara. -
Uzna, upravnim na njih ifi sa vise (im.Qva

~
spo} 2. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.
podrazficitirrt uglovima '
~ ~", T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima ra~ne debJjine j oblika tjeme'na, l'uzne duZine i
poloza}a vara. . '.

r
.
Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi - . Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. 2.2_2., primjcr 1 f 2). Va;ovl'koji
Ivicni je/ovo, koji med'u.sobno zakfapaju iz-: se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava;u se sa dvije tacke (:) stavljene 11epo-
spo} vjeslan ugao . sredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. 2.2.2., primjer, 3). Kotni broj nczavarenih duzina
stavl;a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i

~
Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_
pf1rubni Cl i c 2 , a duzina vafa I, kotira se na ovaj naCin: - (c l ) -I- 'l- (c 2)o . ,
" jeva dvoju dijelova, koji se suteljavaju
suceoni spoj I
.

~ 1F1
Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1 2.2.4. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc
.
Prif'ubni krajeva' dvaju dijelova.~ pribii/no up . . .
ugaoni spoj fa vnih meauso.b,no
Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm,:l.
,
limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara. Priprema dijc]ova za zavarivarijc
- .. obuhvata: rezanje osnovllog maierijala, odnosrio obradu ivica za iljebovc, Clsccilje
I

~
.
$poj nastao ?-Qvar;vanjem povfnutih kraje- povrsina, duz ivica za zavarivanje, -od koroziJe, 'zastitnih materijala; ulja) bojc: i
prirubni i masnoca, k~o i podesavanja dijelova. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa
trokraki
va dvo)/) clije!ova, ko}; se suceljavaju sa ob;c stl'ane., Za promjenljiva- optercc~nja -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.-
tre;Cim upravnim no njih
spoj ... Na s1. 2.2.3. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih
sastavaka, a na 81. 2.2.4. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc, sastavke
. . . . .

52
 Treba i,zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. 2.2.7a), kao i nagomilavanje

~
varova (s1. 2.2.8). Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove, urnjcsto kratkih i debe1ih. Pri'oblikovanju
Sio viSe primjen;iyati gotove-valjane profile i limove-,ili masinski oblikovane profile iz lima.

~
min 3D·

oj b) c)
S 1.2.2.6. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\', c) izdubljen
, sav
G. /5~~Omm /i./5HOmm S.25+<10mm
Si. 2.2.3. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje

I SI.2.2.7. Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan,u: a) ncpovoljllQ, korijeh opterecen za -zatczanje,

b) povoljnije, korijen optereccn uu pritisak.
"'I

S1. 2.2.4. Priprema limovn ugaonlh sastavaku

b}

:22.5. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara

Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od .11jenog pravilnog oblikovanja. Obliko-
vallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Na oblikovanje bitno, utice i sarna odabrana
tchnologija zavarivanja.
.Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.jc1ovanjc, np!. nedo ..
voljno provarcn korijen yarn (s1. 2.2.5a). Zbog zare.zn?~ djelovan}.a opacia dimmitk? izd::zljivost
vura i moze ljaslupiri lom,usljed zamora. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.anj:l U savu. 12 nagomilavanje-
slikc 2.2.6. vidljivo jc dn ispupceni sai.' u:.orokuje nujvecu koncentraciju napona, a izdubljcni naj-
munju. Ipak, L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer jt~.ieftiniji.
S1. 2.2.8. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara, b) pravilllo~ neroa llago-
, milavanja zavara.

Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od

savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ, manje debljine stijenki, upottebom zatvotenih sanducastih
ili kru,iuih (djevnih) presjeka.
S obzitom na kvalitet inaterijala, oblik sava, uaCill naprezuuja spaja, a prema uslo~ima izrade
Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole",savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet, kvalitet I
i kvalitet II. .
Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti:
1. cisti, bez naprslina, bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu; izuzetno se dazvoljava
b} pojcdinacnu prisutnost troske i pora;
,2.5.Raspodjela uapoua u V-2;avarn: a) bez provarenog korijena, b) sa provarenim kori~ 2,. bez greSaka- na pocetku i na-ktaju sava; "
jenom 3. sa korijenom koji je (dlijetom, brusenjem' i' s1.) oCiscen i ponova iavaren;

54 55
 4. b~ez zareza i n,adviSenja na lielt i nalicju sava; ukoliko ih ima, moraju se obradom od- Ugaono' ztI,vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.2.10) izracunava se'pre1UU
straniti; . - . ~ru: . . -
, S. ispitani ua Citavoj duiini, da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. rentgensk6 ispitivanjci).
Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f., 2. i 3. U slucaju_ zavarivania.
samo s_ ieduc strane, mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. Zahtjev 'pod 4. ubla-
zen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo, nego
je raj prdaz blag i bez zareza. Zahtjev pod S. je, tak6der, ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan
u 10% do 50% duzine, u zavisnosti od nalaza, i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje-
nih zahtjeva. _
Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osim 1;to je kontrola
.'"
blaza.

F
2:2.6. Proracun zavarenih spojeva
--'-_._-.-
Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati- u vidu njihovu namjenu
i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. U zavisnosti od'vrste opterecenja, izvodi se
staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva. '
U proracunima se uzima dri je- dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. Tat) manji E(a Ik }=ald+Q}1r
od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. Ta). Prvo se Sf. 2.2.10. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at,ezailje
bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju, 'koji SO, zatini, uporeduje sa d02VO-
ljcnim naponom.
Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti
materijaia. Uzi,ma se da je korisna duzina zavara (1,.) mania od stvarne duzine (l)
za hnos ,,2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. 2.2.9), i iznosi: lk = I - 2a,

.
.,
_81.,2.2.11. S,uceoni -'liar opterecen nn s~canje

.
,:

1- -
."

\
"I
St. 2.2.9. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije

Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A z ) jcdnaka je sumi pojedinacllih

nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju opt~recenja> -a to je zbi~ pro-
izvoda debijine naH i -duzine "Z,/' pojeclinih zavara: A~ =.]; (a - I,J.
Suceono za~rareni SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. 2.2.9) izracunava se prema
izrazu:
a:
;;
,=, __ ~_"._
L'(a-{JJ
<a~.
4a<
[kN].
emll._ s~. 2.2.12. lJgaoni ",ar optereceri na slUicanjc

56 57.
 Suceono zavareni spoj optcrecen ua smic;:an;-e (sl. 2.2,11) proracunava se pre- Provjera napona
ma izrazu:

-r.,~ =
F
L: (a~) = '2' a
F
-lk ::< Tsdz croZ
[kN]
sto zadovo!Javu.
Ugaono zavareni spo; opterecen ua smicanje (s1-. 2.2.12) proracunava se'pre-
rna izrazu:

Tsz=
F . F
E(a'IJ=-a( 211._2a'+12)<rSd!i! emil .
[ill]
2:3. LEMLJENI SPOJEVI
Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.2.2., u
zaviSllosti od vrste z~lvarenog spoja, vrste naprezanja i odgovarajuceg .dozvoljenog
napona materijala koji se zavaruje. Le~ljenjc je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d.odat-
nog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn;a niza od temperature
"fabeIa 2.2.2. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo;cva za staticko optc1"ccenje topljcnja mctala koji se spajfl,jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.a mjestu spoja.
- - - - - - - - - ··-[-------·-------------1--------·-·-·----- Razlikujc se mcko, tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije. ,lZod mekog lemljenja lern Be
topi ispod 450"C, a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C; kod kombi-
Vrsta -spoja I ____v_-'_'_tl_'_'_la~_ie_Za_n!_" _____ j __"_~_~.:.~,Olj:~nap~~l_~" _________.' novanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. Le-
-----------------_·-----1 zatezanje 1_____,__ . ._?:.?~~~__ ----I movi su standardizovani, a isporucuju se U obIiku }:ice, zrnaca, plocies i s1.
Succuui i~- "-'-~~iti~-;k--'- _~_~~_. ____ ~~,i_, __,_.-,_,__ ~?,.-8_5 "pet __________
' ----j
! ____,__ ,~~~i£l_riJ~<:_~_ ____O_,~~..~~.0 ---------:-1 'lJsljd zagrij(j.vanja nu. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll,og muterijala Odvija se -it>
mjena mjesta atoma, a time i- difuzija (lcgiranjc). Zbog toga, _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po'
__ ~ _______________ .__'"' ,_,---.:.,~~~~~!E_jc _~ uvijanje 0,65 Til I
mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. Kao pomo{;no oksidaciono
~~~~~~~~WUli) i .~~~:--l ~_.:~e "isLe naprez<uiju _ sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid, a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi
koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra.l...liesta
,:U kopma ne treba uu se hvata lem prem,uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. 'gra-
I~- . _ . .
Primjer 1. Koliku s,ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.2.9., uz podatke Prillkom lemljenja, tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila:
o -=5 mm, 1 = 100 mm. Op[crecenje jc mirna. Lim je ad cc1iku C.OOOO sa "-~ 12 kN/cm 2 pri "z;i - materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C
mirnam optereccnju.
\'isu od temperature. tQpljenja lema,
Rjdenje boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme;
- povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste, pristupacne za grijanje
Korisni presjek za-,-,ura: i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\,.'
A z = (1 - Za)' a = (lelO -- 2, 5) 5 = 450 mm 2 = 4,5 cm~.
<

Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara, prema lubeli 2.2.3:

Prcma obliku Ieml;enih mjesta raz1ilmJe se:
cr~az '''''-9,75 """" = 0,75' 12 = 9 kN/cm
2
._

Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi: 10 Lemljenje sa zazorom, kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali, po mo-
gucnosti jednoliki~ zazor (za lern). koji opcenito ne prekot;1cuje h = 0,25 maL
F ~" Ali' crzaz = 4,5 . 9 = 40,5 kN. Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova
I'rim;er 2. Na zavarenu ceiicnu usku, prema slici 2.2.\ I., djeiuje stalna sila F = 30 k1'.' koji -se spajaju, '
Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --,-,- 65 mm, (; _.-- 4 mrn, mlnerijal
spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100 N/mm~. 2. Lemljenje sa savom, kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak
Rjdl!/ljc
vcci od h = 0,5 ffim iIi sa\' oblika V iii X. U posljednjem slucaju .~avovi,imaju
oblik kao'kod zav.arivanja,
Korimi presjek zavara:
Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku, pa je i cvrstoca
A: = 2a (l - 2a) = 2' 4 (65 ,~, 8) = 456 rn1U~. spoja manjc pouz(fana, nego kod tvrdog lemljenja. Ali, "i.sa temperatura moze uzro-
kovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.
Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.2.3.
Na slid 2.3,1. do 2.3.4. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova, cijevi
78<k == 0,65 "sa = 0,65' 110 ==- 71,5 N/mm!>. i sipld.

58 59
 1. Limov,t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. 2.3.la) postize se niska'Cvl'-

fj2,~~
stoCa spoja, zbog male povrsine lemljenja. Kosi cconi spoj (s1. 2.3.1b) poboljsava
donekle cvrstocu spoja, ali se, takod~, rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove

Q.
Q.'

W~. VZ~S\\SI
b. €.

eaZ~/~ ,22

&CS\\, d.
c
S1. 2.3.3. Leml;eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova
81: 2.3.1. Lemljeni spojevi limova: a; ceoni ravni, b) ceoni kosi, c) prcklopni; d) pregibni c) sa
vezicom, f) pertlovan
Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. 2.3.4,
iznad 2 mm debltine). Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. 2,3.-1 c, d, e)
Sll najpogodniji, jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se po-
punjava lernom. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim
pertlovanjem limova (slika 2.3.lf).
2, Ci;evi~ Ceone spojeve die,,} (81. '2,3.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. Kosa
(stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. 2.3.2b), Cijev'i debljine
stijenke ispod 2 mm j' cijev~ koje treba meko lemiti, spajaju se pl'eklopom (sL
2.3.2c) iIi naglavkom (sL 2.3.2d)o 8'1. 2.3.4. Pt'itnjel'~ prilemljivanJi!- cHiudra,

E:-E~J. -[f:t~l
c. a.
204. LIJEPLJENI SPOJEVI

, J . ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata;
! rtovi naCini spajanja - lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit,

~-~
l'eduks, bostik, mctalon i dr.). Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih
lim'ova" .'termicki osjctljivih m1tcrijaia, 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala
. (cdik" aluminijlL.'l1, piasrjka, keramika). U Oi;10S'l! na zakovane, zavarenc'i l~mlje:ne
b. d. konstrukcije, 1ij~pljeni spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer ,ne uZfpkuie nikakvu
koncentraciiu naprezanja, a otp:wni su m, koroziiu, ne mijenjaju .<;voj,stv3 mate-
Sf. 2.3.2. Lemljeni spojevi eijevi: as ceoni ravni, b) ceoni J<~si> c) sa preldopom., d) sa iJaglavkom rijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su.. ALduti.n, cvrst;)(~a i otpornost ,na
'temperatur'ne
uticaje S11, zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. Isto tako, zbog starenja,
3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da, otvol' bude sto duzi; s cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa.
ravnomjernim sJojt.'IU lema (s1. 2.3.3a); ako se upotrebljava;u lagano presovani
sklopovi, otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1. 23.3b) iIi da su cepovi Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe:
sa rebrima, 'Tanji limovi se izvlace, (81. 2,J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena 1. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju, i dijdo'ri spojeni oyiffi'lje:ri~
(s1. 2.3.3d)'" i Ierne se na dva mje~sta: . lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri. '

60 61
 2. Kontaktna Ijepila sa sr~dnje visokom kohezijom i visokom adhczijom, a spojeni dijelovi
se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. '
3. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn ~dhezijom, koju se nakon vezivania
pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj.
D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. vp0lrebljavaju
sc u tekucem stanju, u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc)., Nadaljc., ueba razlikovati
jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. KOd ..dvokou;ponentnog .ljepi~a ~nora s.c prvoL kompo-
nenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ.)eme ot-
ytdnjuvanja. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca.
U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine, nano-
scnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji, teorijski bi
trebalo da bude jednak debljini mo1ekula, jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva
vece od kohezionih silu. Zbog toga, cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja
Ijepila. . '. .' ' 4. Ko)i Sll glavni clementi.vara?-
Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. Im.a)u
vc1iku, cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje, a maiu cvrstocu prema odljepljivanju.
Postoje hladna ljepiIa, koja o~tvrdnjavaju pri nOfmalnoj temperaniri, i vruca, kojti
otvrd,njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. CVl'stoca Ijcpila za metale iscrp~
l.juje se nn .tcmperaturi od najvisc 300 e. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao
G
hladna i kao vfuca. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava
proizvodaca, a U odredenim. slucajcyima .prethodno obavljati i PQkuse.
Na s1. 2.4.L predstm;Jjene su Inogucnosti- rrimjenc lijepljcnih spujcya. zbog.
produl.ai"\.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc, lijcpljeni .:::pojevi se koriste u
l1lasinskoj~ automobilskoj, avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.
t::.l====f=./:::j/
h.
G.
f{7l
)
mms 1. 9 h~
d.
J.
SL 2.4.1. Lijepljeni spo;evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja, b) usjec~ni, preklop~i,
c) sa veznim plocicama, d) upuste~i,.e) sa dodatko.m, f) cij~v ~a prosirel!iem I1l\ )e~nom kra)u,
g) sa usjcceniiu krajevima, h) sa van)sbm prSlenom, I) zupcanik,) zatvarauJc otvora (hlevo _. nor-
malno izveden otvor).
62
ZADACI
L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc, prema slic! 2.2,10.,
uz podatke: F = 20 kN, a = 5 mrn, d= 20 mm; matedjal poluge je C.0445.
2. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2.2.12., ut:' podutke:
() = 6 mm; fl, = 100 mm, 12 = 50 mm; Lim (:.0010.
PITANJA
1. Sta je zavarivanjl;, a sta navarivanje?
2, Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstruk-
cije.
3. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike.
5. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru .. ,
6. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje?
7. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP
8. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija?
9. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. Gdje se .priillje:njUju, pojednc
kluse kvulitcta zavara?
JO. Kako su napregnuti. zavari pokdillih zavarenih kons~rukciju sa kojima se susreces.u prabi?
11. U ';;cmu k razlika iZll"l.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern?
12. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.
2,5. KLINOVI I CIVjJE
Klinovi sluzc za spajanjc, vodenje i osigunmje dijelova maUna. VezQ kl.inOH1.
je razdvojiva, tj. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti.
lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak,
zbog ,ccga se klinovi izraduju od [elika. pinimalne zatezne cvrstocc. 60 kN/cm2
u stanju primjenc. Najcesce je to ce1ik C. 0645.
U zavisllosti od. polozaja prema osi dijelova koje sp,ajaju, k1i11ov1 ll10gu bid
uzduzni i poprecni.
2.S.L Uzduzui kIinovi
Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.sa dijelova koji sc, spajaju (s1. 2.5.1.),:
Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb (utor~ kanaI) na vratilu (2) i preko
njih sc,navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) - zupcunik, rC1X.lcnica,:zamajac
i s1. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $- njim snaja)
iIi obrnuto - sa datog elementa na vratilo. ~
Uzduini kli1}.ovi iir~duju se sa nagi1;)Qm i bez nagiba. Nagib klina 'izraduje
se sarno sa spoljasnjc stralle (s1. 2.5.2). Standatdna vrijcdnost' na2.iba uzduinih
klinova iznosi 1 : 100. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' gl~vCine, dok se
zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba.
63
 Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja. Klinovi kod kojih
je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi, jer je pod djelovanjem optere~enja
onem,oguceno izbaCivanje kUna, iz spoja.
Normalui klinovi (s1. 2.5.3) jednim dijelom ,ul~ze u'zIijeb glavCine, a dru-
,gim u zIijeb vratila. Oni ostvaruju sigurnu vez'u 1 ali uslovljavaju -izradu zlijeba u
vratilu, 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu. Mogu prenositi velika opte-
recenja i najceSce se upotrebljavaju. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene
(tip A) i rayne (tip B).
~Zod normalnog klina tipa A, duzina- zlijeba u vratilu jednaka je duzini k1ina~
Spajanje ~e ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb, a zatim navlaCi
glavCina. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje
klina. . .
. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo.ra' biti -l1a'jmanje dva
puta veca od duzine Idina. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau
giavClne i v'ratHa. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc, upotrebijava -se
klin-sa kukom, (s1. 2.5.4) koji se zabija i izbija sa iste strane. Pl'opisi zastite zahtj-
jevaju J radi sprecavanja nczgoda.\ da se kuka prekrije zastitnim !im.om,

Tip A
poluokruglo
celo

S1. 2.5.1. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini "'I-~;;~;); ~I I

E34 S1. 25.3. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom

Sl. 2,.5.2. Uzdufrii klin sa nagibom:l. prednja s,trana, 2. zadnia strana, 3. spoljasnja ~trana:>
4. unutraSnja~-strana> 5. botne strane

2.5.1.1. Uzduzni kl£novi sa 1wr:ibom

Zl;og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l, u prenosenJu obrtnog momenta, od-
nosno ()bodn~ sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. Ove strane
izlozene 'si.! bkom pGvrsinskom pritisku, kao posn,edica zabijania l~1in~ u zIii:?
v-nitila i glavCine. ZJ,bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza, J na dod1rllllTI rovrs~­
nama otpor trenja koji, u dobroj vczi, treba da prcnasi obodnu sHu. Bncne strane
ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo , .
Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. Da ~e usljed :hapons~?g
'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.VCi;1C, odabiru se pod,csna nahrc-
ganja (H/k Jli HJm). Privkladtlo je. nali!egmj~ .H7 /k6..~ .r. " •
Prerna obliku pO~)fecn'y:r pre~JCkJ 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. nmmalnz
klinovi (s1. 2.5.3. i sl.~ 2.5.4): retivnr klino'vi (s1. L5.5),- izd?tblJeni klinovi (s1. 2.5.6)
i tangcnr-ni klinovi (s1. 2.5.7).
64
S1. 2.5.4. Kukasti nOl"11lalni l:Jin
Tetivni klinovi (s1. 2.5.5) cijclOlll, -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. TJnu-
tra~niom stranom k-lin nalijcze na vratilo, g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna.
Cija sirina odgovara sirini Idina. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0, ali m.ogu pre-·
nositi sarno .di~) obrtnog momenta z.a };:;oji je vratilo proracunato.
. lzdubijcni klinovi (s1. 2.5.6) djelom visinom ulaz~ u z1ij~b gbvCine" a, svo-
jom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. Zbog toga p61u-
"
prccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje
spaja. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc
strane i vratila, moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga. '
65
 11
u
1'1
ij'

I
I
1
11
{1 /
!
~~

i
'I
81"2.5.5. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin, b) kukasri -pIjosnari kI~n

1
il
!
~ l
2.5.1.2. Uzdu!:ni klitunJi bez .~""...,C:o .. J.

~ Primjenom klinov;.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog:

nabijanja klinova sa nagibom. 13rcncs obrrnog momen,ta vrsi 8e bocnim stra,namu
klina, n<l. kojima se stvara iiovrSinski pritisak, Uzdu.zni presjek Idina izlozen je
smicanju. Izmedu,sl){)ljne s~rane l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. 2.-5,8).
Duzina .zlijeba u. vrntHu ,odgovara duzini ldina,
OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj, Cvrst spoj postiZe
se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju
navlaCi prcko Jdina tia vratil0, U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja,
a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.4nih sila. '
Ako se zahtijeva uzduzno pomican.-je po vratilq;, moni se ob~zbijediti labtivO
nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine, kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa
u glavCini. Klinovi za poniicnispoj ,nazivaju se cest,o kl£novi za vodenje, a 'primje-
njuju se kod pomicnih zupcanika, spojnica, 1t9.
JugQ,slovenski standardi propisliju tri grupe klino\;a bez nagiba: v~sok.e, n{ske
oj b) ',klinove za marine alatke._ U tubeli 2.5.1. nalaze se
dimenzije z,,:( visoke i rus1::,:e
81. 2.5.6. Izdubl;cni Idinovi: a) izdubljeui kIin, b) kukasti izdublieni klin
b
Din'lenzijc- normalnih, wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.5. L-
Taugc11,tni kIinovl (s1. 25.7) primjenjuju se uvijek u paru. Postavljaj~ se
iedan na drugi prcdnjim stranamu, gdjc ~e nalazi nagib 1. : 60 do 1 _: 100, Zlje-
bov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni, sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem
Idino\'u jednog prcma drugom, u spoju sc stvara potreban prednapon. Boene strane
klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.ti10.
O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno
i'dvosmjerno okrctanje vratila. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1,) onda
se ugraduju dva ,para ldinova koji su medusobno pomjereni po obo~u za 120'"
(ponekad .i 180°).
SI. 2.5.8. Uzdu~ni. kIin bei nBgibi
66
67
 00 Tabela 2.5:1. Uzd:uzrd kHnovi ~"" mj~1'e u mm
'" ,~ ---~~.--~~--- ~- --- ---!----~-··-~----·-I-----~--- -----~--.- r- ---,----------~-~

~ormalni kltnovl
.. ,, I '------ I 2hJeb u glaVCl111
- , (JUS 'I I etlVnl ldmovl . ,. 'k" .. " I--_-~-------
I, XeCl1lK ;:y •
C2020 I 030) JUS M C20'"'1 I'z(I UD Jen! mOvl
Khnovl , bez
k naglba Za I Za khnove
vtan 1a naglba V1SDkI II ' i 0'31 . £. : JUS M.C2J)22 i 032 JTJSn~.~2.061 I normrune Ibez naglba
I
--~--I-
I lklmo'i~be7.
(jU_. M C2.060)
- -----------. i
---------- --- I-.---------------- I--- ---- --~ ~ - ---- I----- khnove visoke
~ "" i _b 1_, hoi -,t, I ,lz~ i b I h, (_t __ 1 b 1_ h, I t J :'"..1 "~' !_._~_"I t I tl i d+t:, --d~ t-:-

;~;-~~~lf~i~~~-:I~~~i~~-,~-j~d~j~i(=h{i,t3
,.e'.- 8-::.441_..
.1..-
, 144-50' ~ 12. J.-.. . 8.. .
I 14 I 9
.2~ ~"' ,~ 1_",9_
I
. . 1.-_12,.1- 11..
5,5 ' 13,' 14
6
. _.I.--l,s-. L.12.-I- . .....
6 I 1A I 14, 4,5 :' 4
3,7.._.__, __
-.--I . -.. 12.
.' 25! 14
2.1.. Ii.-. _.6- 3.-.,.9-.. \__ 2.-., Z! __.d.I_.'
6! 4
L... 2,1, d+2;9
G.._.1-...d:.1
i d+4 . . 3.

IH~=--l :~I'-~~-I-~ HH+l~-I}~i- :~ I-Y;;~ -~~-!-t,s.· : -tH~H-l~i~:hi!;~+- t~- ~*~:~+d +7,9_ . -

~~I*I~!~r;~tl~~~II¥£I· ., -I . _~; ~ ·~~I--~I~f ..•. . ·1

IBOCCJ80 1-'-O-\-;iO-I:u;T!- -I T -1--\--di14;51 1511--1-·· . I - t
,_ _i~!~~1~~I;-;i::iH~~fF~I=:E]=~=~:~-~J:::=:\--:1_~-]=_~I=~=]r;~:~~[::_

+'''VJf!4~r\r"""",,~~~,,';o;.,,-,,-~''--''-'L='~'~,,~, ,
h',_'~_',2i~_,h'fj,; ''''07.~,,,,,',""' <'",'0;iJi;;Jb.~'= UN"'"'" w*.c~'" v,." ""

'J> 0."'0 '8

g' :,:t § g.~. ~ o:q (,,< '-'
uq :;;)--'00
8l-Og,~~~ ~
(J) 0 7;"':>;' Et ::;. !o ~§\~f
an d-:5"<l t:! c:I
! I)J ,",- 5\l'
8. 5'g "-':~;~: :]'
0< "' p.
p;l 7< g ?f.,@ "' 2
)7':= . . . ' t:r ~
:r
'"
,.... ..::: N -'0
t-." 8 ~ A
::;.,N 5 ~.o
,.., '"1 0 ,;...J
<: -- g''rJ 00 ~ '::f
~ '"1 .......
.<~ .;.
;::' :4 a:-g: E:,~ Q.:::t':::! 0 t::I
):::l,::: 0- ~ CtJ
;:: fJ)
"" ,.. ~-p c ~
~~ ~,(Jq Il.1
N<N:::;J::<!
o ~ 0' tv
">,
'"~
~ S'
~Q~} -4' ';::! cr
g 8-
..... ,:::
2:.8. J:j0'04 ~
<. Q ..... > ;,iI1Q ;::r'::;'- 0
'g. ~. ;:1, <: 00 ...... ,~
/'~'~'''''&~
8" (o'i
q;:~ a; 2.,:: N Zl ,LC F~g~<
i!l ~ ::.l;:::l"'it=; "Oro~g-~
N':r.'O-,O := E'tlo C" '"1'---' ~M
~' g1 g::: ~.'g ~ .. V1 ~ ~.~'t;I;::l 0
0 ~g i ' ::::l' "1 .... ' "
0' e.. . . 'Z)Q.., ;::~
p O<c,;d~p< g'ps· ... ·g:
p ...
o.~rt>o
" ;3 . CD'"
<~.'"ci (J:; ~ B ":j 0_
P> _.
::-'(;;
~~->l~ '2' ;..'tn'
'3 ;;
~'" (0·31::. ~fll:>
'" (11 4 <: ~....,
<:< 0 ~ 0" ci .:::-'
,,"3 • 'C::: '""! .>-<'
r.' p" 0. ...... ,-", (1)
'g.S, 0" ~!:;
~_ p:l
p :4 g a. Q ti n< 1;;. N~· tt.' l :>
--:;;,~,~,,,,,s ~ .::.!:" ~ <: ~ f:. §"
o ..!':::. 7l j:j ...... ~.~
~a ~-~--- '0' ;:l g.'r.n E'
8 .. 1;;
S.z· ~ ~~ •. ~ g5°o
s-"" N~ ~
B", _ci;=:A=I, 'tjrgcr ".
p ~ J<'_
S,,~ j. n u; o " i'! 0
':;-";:l :3 lSI :-'
d ~> ~ ~ I
',j .s:g P t,)
§~ a
" . >-<,
0.... \)'..,. tIl
, ...,:=-:'" ,~
()( g, s r1,,~ f-f OJ
~±=-~-J ~}- fo ~ 8"
o ~ ~
:::?r'. ;...J <:,~ -"-~

~ ~ ':': '8: ~ §'~J.

D,OI7)
~-.
'0" g Ei '7.' b: ::!.:,'1j 'p:l
"'.
"'d ;:> p -0
~ g,Q'O
o..;:z.. 'l> ,:;1.p p"" 0'
"'>'"
o g;~. ';;n g.. S'
""
;} ;D CtJ 0 Vl ~ t::I 0 ~:
o l.h -..::l p --.., 0 7;"
0. ~

$ 3S o.<~ oS "p. p. "~ g.

fP '-.../ ~ rf p
"" ".~
:;::,1\1
""""'" ~ ~,
Lako se prilagodava polofaju giavCine. Primjenju!e se kod alat~ih masina i m~tor­ Na s1. ,2.5.11. prikazani Bll osnovni podact i toleranci,'e' k6fi 'se da;u nu radi{) ..
nih vozila jer je u primjeni jeftiniji ,o~ ~stalih ,kllI)..?va bez nagl~a. Zb?~ relatlvJ:i0 riiCklin crte~inia vni.tila i .glavCinf!.. _ _, , ,_ '
velike dubine zljeba- znatno se oslablJuJe vranlo, 8tO predstavI)a negatlvnu stru- Ozn~~ 1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv, sirinti) visinu) duzinu,
~u ovih-klinova. materl;al i pripad,ajud standard. Npr.,kukastiklin JUS .M.C2.-()20_"sirine b~ 12 lUlll"
visine,h = 8 mm, duzine 1= 100mm od celika C.,0645 'ozriacava se;
Kukasti kJin 12 X 8 X 100 - C.0645 - JUSM.C2.Q20.
2.S.I.3-. Izbor di-,ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova
Prim;er., Veza vtarila prec~lika d = 50 wm i reb1cnice od sivQg liva ostvaren,a je kljlloni pez.
Uzduzni klinovi izlozeni _su slozenim naprezanjima ('pritisku~ ~lilicanJu i !).~­ nagiba sa poluokruglim celom. Odrediti dimenzije kHna.
vrSllskom pritisku). U praksi se ne izvodi prof'J.~un. kl.ll;ovu! vec, se d~en?J)e RJdcnje. -Ii tabele 2.5.1. za ptec~ike vratila izuad 44 do 50 mm ~,Cita)u se mjere kiiha bez
uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh lS?r~lVanJa .. DunenzlJe pop- nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm, dubina zlijeba u vratiiu t =:;- 5,5 mm, dubina ,zlijepa u
recnog presjeka klina (b X h), o~reduj.u se na ~?sn~vu pre:~lka vr~:~la _~t~~~la 2.5·n" +
glavCini t1 = 4 mm. Dtlzina kUna i k, = J~5) (i = 75mm,J,= lk _b """ 89 mm.
Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 ~aterlJ~l.a glavCll:e ko)?- se spaJu ,M.
Usvaja se klin Qez nagib~ 14 x _9 _x 90 -_ (;.0645 --'-- JUS .ci.06Q.
klinoffi. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg ~lva, av~ko
je od celika ili celicnog liva - lk = (1 do 1,3) d. ,K,o~ klinov~ b~z nagl~a VISl s_c
racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povr- 2.5.1.4. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi
sinskog pritiska na bocnim stranama Idina.
Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise, ustupa mjesto savre-
Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' ~Mo!d [kN], gdje je 1\1 0 [k1'\cm) :- ,obrt?-i .menijim naCinima spajanja, u prvom redu ozlijebljeri1m._ (zyjezdastim) i poligo-
moment koji se ~UD Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la, d [em] -
nalnim sp9jcdma. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:, ,!.z.lijebljcno -'oratiio
precnik, v r a t i l a . , . ' v ,. _'" '. ,', ' " _
i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' (s~., 2.5.12).
Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od d~b~ne zh)cba u vraniu, za ptt1V)ertl p()\tsm
skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll: U slu(;aju_ozlij~blj.enih spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj
tizduznib. zljebova na vratilu. Preos~ali dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju
F
P -=, -'~- < Pa, kao. klinovi bez nagiba. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u glav~ini JZ~'a4e odgov;lrajuci
19 .
[1
zljebovi. ~
gdje je ik korisIlD. duzin::i Idina,
,-
•
'1- - dU7.ll1a z"1"1)(::b aug 1~"
V' 1)
:lVClll,l,. <l
doz\;oljelli povrsi115ki pri-
tisak. '
Narun smicanja u klinu;

I' . napllU pn,

gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2, dozv0.leu,l . ' (v~{;c
$l11lcan)u . vri,'clinos,ti odnose se n:1 miran
pogon, a manjc - .IJ~ pogon sa uJanma).

,....._-"d~lk2;~m,J bIP9;J9!
--:l
b(P9;N9) i_I

II a. b.
Sl. 2.5.12. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom,_ b) sa trap.cznim profilom

O\;i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti. Klinovi Cine jednu cjelinu sa
vratiloin i ne mogu da olabave. Usljed veceg broja klinova, _p6stize se veea povr-
QJ b) sma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova. Time se ,smanjilje specifiCh.i
SI. 25.11. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu, b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom, c) u glavcini za
pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. Celitriranje, vratila i glavCine je potpuno.
klin bez nagtba . Nedostatak ozli;ebljenih, vratila je skupa izrada.,

71
 Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih ele-
menata ta poligonalna profilna vratila. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ, sa zaob-
Ij~nim ivicama (s1. 2.5.13), dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_
bjezna kod ozlijebljenih vratBa.
vratito
/. otvor
$
SI. 2.5.13. Vratiio trouglastog profila
! - //
+~
2.5.2. Poprecni klinovi
Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji
se spajaju, po cemu su i-dobili ime. Prcma:namjeni, razlikuju se: poprceni klinov£
za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.
Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va
koji se krecu pravolinijsld. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne
(kriznc) glavc, kao i vezivanje raznih poluga (s1. 2.5J4). Omogucavaju brzo sastav-
ljauje i rastavljanje. Izraduju se s nagiborn na jednoj, riede-nu obje strane, U 'po-
precnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se
lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za
spajanje nalaz1. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. VeCi nagib imaju klinovi koji se
ceste rastavljaju. ' .Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje, za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih
Postavljanje, i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana, Zbog
toga se ceone strane izraduju s~i zaobljenim i zakosenim ispupcenjem, kako kIin,
'usljed raskivanja,_ ne bi postao neupotrebljiv. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_
od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc;epkom iIi konicnom 6-
vijom).
51. 2.5.14. Spajanje poluga popreeniIn klinoln
Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja kon-
struktivnih' elemenata. Nagib sc, obicno, izraduje na jednoj strani i izn08i _1 : 10
do r : 5. Na"sl. 2.5.'15. 'preds'i:avljen je naNn pode;Sa~anja posteljice u ,glavi,IDotorne
n 73.
poluge. z;avrtanjem navrtke (6), ui "istovremeno popustanje suprotne navnke-
klin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza:
pomicnog dijela poste1jice (~). ],
2
3
-:-.--
4
Sl. 2.5.15. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. ncpomicni dio postdjice, 2. "'r'
micn! dio postcllice, 3. klin sa \'ijcima, 4. podmetac: 5. P.10iOl'!l2 poh,lga, 6. naYrtka - j
J
2.5.3. Civije (zatici)
masU1skih dijelova u sp.oju i za o;dguranje .od PQmicanju masinskih dijeJova. Spni
Civijama je cvrst i razdvQjiv. Prema obliku, Civijemogu hiti,: cililidr£tnc, bez z1ijeb~
i sa zlijebom_ (s1. 2.5.16), kon£cne, bez zlijchn i sa zlijehom (sI. 2.5.17) i elastiol{;
(s1. 2.5. J8 ) , . . .
Cz'Undricne C£'lHj'C C.IUS IVLC2.201 ... )04) izracluju se sa ltonicnim. zavrsel~
korn (a), sa ravnim zansetkom (b), sa za~bljenhnzavrsetkom (c) i sa zljebOVll11_tt
po duzini, za fiksiranje Civijeu otvor (d)._Civija i .01\7.01' Qbrazuju cvr~ti sldop (naj~
ceSte H7/m6). Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. 0345 do C. 0645. Stan~
dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118, h11 i m6> 7,a du:i{ne
od 1 do 200mm. '
Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.205 ... 207) imaju -konus 1 : 50". Izruduju Be k<lO
obicna konicna Civija (a), sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h), sa prodllzc1.~
kom i navojcm (c) isa zljebo\-~ma (d). Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog
polozaja dijelova. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260
(360) 111m. Matcrijal je C. 0545. . . .
Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug,e,
p~se zatnn kale. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<-
mka. Nakon sabijanja, Civija vrsi pritisak na stije~e on'ora i tako os!varuje CvfSt
 a
olaba~'iti. Precnik pripadajuceg ot~ora j.e ujedUo: i n'a~ivn.i p ,"':
.
SVijet70Ifuceno spo; ko;i. se tic da .
, \/,Svijttf.o vuceno -tivije. StanQ.ardizovane su za precnike do 50.rum. ~, duzmt;: _do AQQ,mrn,
-----"'-
'€i - ---.----~ --- - - Na s1. 2.5.19, dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.
-l_CCUlk

c c ,
•
a) /))
f
. -'\IJ..-'. t' '" r (jb~3-
~
1; - [='+---. --.E J iljeba
1- " Il::::
IT
- I
c) d)
81. 2.5.16. Cilindricnc clvije

! r r II
SI. 2.5.19. Primjeri prim;c_nc Civija

-I ---- Oznaka Civije suddi precnik, du:tinu, oznaku pripadajuceg standarda i materijal. 1\: ". .
llndriclla Civija precnika d ",-,12 mill, duZina I = 60 rum, prema JUS M.C2.20J, oznac:-~~:' ,C-l~
1/
r l- I
Cilindricna Civija 12 ~< 60 JUS lvLC2.201- (;.0545. " ,\ Se;

0)

-It K~""jt4
ZADATAK

. ,Veza ,vratiia. i remenice od. siYog liva ostv"ar~ua je ,klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU,giim eel
MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm,preclllk vrat!la d ='" 20 mm. Pogon je sa sIabuultd Ylll.
Dimcnzionisati i provjeriti klin. ' ll.rJrnll..
k-- I a,
c) d) PlTANJA
SI. 2.5.17. Konicne civije
1. Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .
2,,'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc, a lwliki za pop,rce,nc klinove?
3. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa- nacriboU1.
4. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim, kukastim i 't~tivnim klinom.
5. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo?
6. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.agiba.
7. Kojim klinoviml!, se ostvaruju naponske veze? . .
8, Koje strane ls;.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn ova 5 a naglbom, a koje kOJ j>J"
bez nagiba? . '!!lovu
9.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi?
10. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc,klin sa nagibo m '
je bez n a g i b a . ' 1 kUd
11. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon,alnih spojev~ u odnosu na l'pojeve l::linova.
12. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi?
1'3: Stu su clvije-i gdje se p~imi'<~ri.juju?
S1. 2.5.18._ Elasticna -civija 14. Koji su konsiTukdoni oblici Civija?

74
75
2.6. Vue! (ZAVRTNJI)

Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan

nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog
dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka)
Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno
kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee
uzduzne sileo - SI. 2.6.2. Postanak 81. -2.6.3. Spoljnf navo;
navoja

2.6.1. Postanak zavojnice navoja

Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom
frffilL
kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kre-
tanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravo-
linijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna
zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim,
rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad
se trougao-obavijc oko cilindra.
\w !
i.
\
.
--.J.'.
I
,
,I
,
I
p S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj
Ugao uspona zav(~in£cc ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" ---~, gdje jc:
" . d· cr
P~kor8k, ~uspon, hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik d~ ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" .
navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI
, u pravcu 03e, 0 d
traca n
03no uvrce L). LI)eVl navoj 11118 Sm."
' u navrtIul (s1., 2. 65\-'·' ,,",-
, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ
v '~(1 ceO.4
posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U naynJ:.~l -".0-",-- '--l

~'.
b)
Si, 2.6.1. Postanak ~avojnicc: a~ cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3
-I- J
ts?J,.'
51. 2.6.5. Desni navoj 81. 2.6.6. Lijevi navo~

Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik,

trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni), Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, jcdnost1"uki,~ sa jednim POcetk \
1- vzsevOJ1U
·v .• ( .,. d . k' ' k '
VJSCl).W 111, sa Vise poccta a). n"O sa ,_,J-l
·V Y " oznaClmo t)ro). pocetaka'0111)
v· -
i v

Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po ., "· 1· •. I· I . "'od
zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila. , VISC;70J1ll ~l navoJa~. ouda su p~cec~ poma \:1U~1 po .,opsegu "ruga osno~rlce Vuljka -z '
Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1. 360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a
2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4), _ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja prol~zi kroz, njegovu OSll do_
b1Te se.Jmifil nav(~ia (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),'
Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l St\';l~S~
na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj p~vrsini. srika profila navoja naziva se lcon/ski pn~fir' na
76
7-7
 . 4
.9;" DJ:billa no~e~ja navoj~og spoja (HI) je ~rojekcija ~OdirivalljabokQva linye
SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
ii-D,
HI'=-~-·-·
2

10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg n~voJa (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj

navoja (2 2) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg
II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
d2 ' a._
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: Af~=:. J, • n ..
4

2.6.3. Vrste navoja

Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay ..

Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim Is61~
-profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" '
vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno
rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc
povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08-
~<-<-I'+'LD:L tri navoj~ prUZt:~u jl:,(;.i atpor t.~enja- (F~ =Cor:, . M)
negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju
I d _____ ~_ Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenju- F,-
ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani ot- j /' /,:
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocet- S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju po~' -trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F
kom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka sam~o~vrtan)e navrtke. Izraduju se kao jcd- a nL
novoJn1" _ '".
51. 2.6.9~ l}tlcaJ ,ugia profila
Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju na otpor trenja ilavoja
2.6.2. Osnovne veHcine navoja uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,je-
Il:juju se ~la vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-,
IJcd tren)a budu ~to manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni.
Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8).
1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni)
pre~nik 11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a.. / 2.6,3J. Metricki navoj
2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja.
3. ,1v1a~i preenit spoljnjcg navoja Cdl ) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan je- Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim ISO~profilom je istostrarrib
za promcun vijka. - trokut" a sv~ rujere. se iz~~zavaju_ u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX = (j/)~
4. Mali precnik unutrasnjeg ~1avoja (D I ) mjerodavan jc 'za izbor precnika. Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i zaobl''''~ ,
spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj. njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja prik~zarie su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8.
na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. ' Medusobni odnosi pojcdinih Y~licina profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih co '. • . • 1:J
leon)ska dubrna nHYO)a - H = .--,-~ = 0866P'
bokova navoja. 2tg30° ) )
7. TeoriJska dub:i.nu navoja eN) je visina teorijskog profila, mjcreno nor~alno
na asu navoja. Dubina nos.ell;'u' 'na~'ojno~ spoja _. HI = Ii - ~ Ii - ~ II = ~ H = O~5412 p,,
, 8 4 g
8. Dubina spbljnj~g navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (ht ) jc "razm~lk
izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja" 1
Poluprecnik zaobljenja - R = "':".H = 0-!44P'
6 ' ,
mjereno normalno 11a osu llmTaja.

78 79
 ·C~
..-"",:""~
'.' ... ' ...' . . . . .
",'- -,

V7.inia se da jc D "'''' d 1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan. Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja- JUSM nO 0
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D1 = d - 2Hl = d - 1)825 P;
.._..._. . . l! izVod "'.
i Nazh:n.;"r,~ecnikf~ Korak P _JI N~ziv,precn, r Je1" e li.-to.l:tJ.
Dubina spoljnjeg navoja hI ,-co
1
H - ,- H - -H
1
=
17
-
.
I-! = 0,6134 p. 1 II nr IILI!...IilJ-.--:~"-t..p.
86M •
stepena krupni sitni !! stepe~a - kruPl~i' i
Prccnik iczgra l1avoja d~ =, d 2ftl = a 1,2268 P; prioriteta p1;ioriteta sitni
---'-"--.~~"-.--;---- ~
(~H - ~H) ~4 II = 0,035 ~--,,-
S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 c- d- d - 06495 P. 0.,25 22 2,5 2
- 2 R ' 0,30 0.08 24 3 2 l,5
0,35 0.09 25 1,5
o ! Nazivni precni-ci navoja svrstani su 2 1,5
I----""OO'C"--- II U 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll). o.~ 0,1 27
O = dz __
f-__",] Prvenstveno treba koristiti precnike pr- 0,1 30 2 1,5 I,
3,5 2
0,5 0,125 32 1,5 1
vog stepena prioriteta, dok se precnici 2 1,5
drugog i treceg: stepena prioriteta kor1s- 0,125
0,55 33 3,5 2
te samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je 0,6 0,15 35 1,5
preglcd' nazivnih precnika i koraka met- 0,1 0,175 36 1,5
4 3
rickog navoja. . 2
,0,2
, 1,5
Prema vdicini koraka, metricki na- 0,8- 39 4
0,9 0)225 40 2 1,5
voj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi 0,25 0,2 42 2
4,$ 1,'5
(fini). Normalni navoj primjcnjujc se za --------_.
-- - --'----- 1,5
opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za 1,1 0)25 0,2 45 4,5
specijalne svrhe, kao .i za precnike d = 1,2 0,25 0.,2 48 5 2 1.,5
'I' 3
= 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na- 1,4 0,3 0,2 50 2 1,$
'0: \Foji koji manje oslabljuju clemente ua:" - -- --_.-._._--_. .,._. __ . --,---- 2 l,5
01 vojnog spoja; sigurniji su od samoodvr- J,'l 0;35 0,,::, 52
4
I tanja i zahtijevaju manju duzinu navoj- 2
],8 0,35
0,4
0,2
0,25 56
55
5,$ 4
4 3 2
2 1,5
1.,$
nog spoja. - --------.. ~
3 2 1,$
U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dar- 2.2 0,45 0,25 60 5,5
dizovani preenici i prlp'adajuce vdjed- 2;:' OA5 0,35 64 6
0,5 1,5
nosti metrickog navoja sa krupnim kora- 0,35 65
.. _-_. - .. 1,5
kom. 1,5
3,,5 0,6 0,35 68 G
4 o_,7 0,5 70
I -0,75' 0,5 "0 J.,5
4-,5 'c 2 1,5
81. '2.6.10. Metricki navoj 2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj ,,----""-------_.
2
5 0,8 0,5 75
IS
Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila 5,5 0,5 76
4 1,$
80
.0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu
i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja
" 1 0 ..'5
0,75

85
4 2 1,5
2 .1,5
prikazani su na '51. 2.6.11. 1,25 1 0,75 YO 6 :';'i 41 3
9 1,25 1 0,75 93 6f:~4-; 31 3
}\'ledusol~ni odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su'; _ . ____ ....... _ .._ ....... . ...._ .. _ ......_ .. _.~6.. ':.3
2
P 550 2 :2 2
10 1,5 1.,25 0,75 100
}-] = '2 . ctg "'~25" O,96049P; III ~- Jf 6" H ="3 H = O,64033P; G 4
1J 1:,5 1 0,75 105
12 6 4
r 1 = O,B733P; d1 D 1 , . d -' 2Hl = d - 1,28066P,; 1,75 1.5 1,25 110
------,- 6 4
d~ "'~ D2 = d - Hi = d - O,64033P. 14 1,5 1)25
2 115 6
15 1,5 1 120 4 3
Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je 2 1,5 1 125
6 4
6 2
"z" broj navoja na J coL* 4
2
17 1,5 130
* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim pro- 2,5 1,5 135 -
6
6 4 3
filom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice 4 2
20 2,5 2 1,5 140 3 2
col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/ 2; ll~; 3/{ itd.). 6 4 3
--
--"~-.~-----------
2
-:--.:.......:
80
(~
 Postoje tri. vrste Vltvortoyih navo;a: ':tormalni, st"rnt' i cijevn i . ~r?fil nonnalnog
i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen, a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh.
JUS na predvida Vitvortov situi navoj.

0,8 0,20 0,670 0,555 0,108 0,241 5,46

d o
-------------------------:-
-:
0,9 0,225 0,754 0,624 0,122 0,106 5,46
0,25 0,839 0,693 0,135 0,379 5,45

,
,..
J,l 0,2 '}
,
025
0,938
,
1038
0,793
,
0893
0,135
, ,
013"
0,495
0628
4,86
,
440
1,4 0,30 1,205 1,032 0,162 0:836 4,55
, .•... ,

],6
1,8
0,35
0,35
1,373
1,573
I,m
1,371
0,l89
0,189
1,080
1,470
4,65
4,05
.gJ0,
2 0,40 1,740 1,509 0,217 1,790 4,20
: gJ
1
>,
0 ,

22 0,45 1,908 1,648 0,244 2,l30 4,30

>,
0

di
c,
• c 0'
2,5 GAS 2,208 1,948 0,244 - 2,980 3,72
0
~I
3 0,50 2,675 2,387 0,271 4,47-0, J,42 oj
m, 1
01
i
3,~ O,6J 3,110 2,764 0,325 6,00 3,52
4 0,70 3,545 3,141 0,379 7,750 ],60
4,5 0,75- 4,013 3,580 0,406 10,1 3,40
"

5 0,80 4,480 4,019 0,423 12,7 ' 3,26

6 1,00 5,350 4,773 0,541 17,9 3,42
8 1,25 7,188 6,466 0,677 32,8 3,,18
--
10 1,50 9,020 8,160 0,812 52,3 3,03 SI. 2.6.11. Vitvortov navoj Sl. 2.6,12. Trapf!Zrli navnj
12 1,75 10,863 9,853 0,947 76,2 2,94-
i 14 2,00 12,701 11,546 1,083 104 2,87
I
Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim l~o!~'-Om d.n d = 6
,-"~- - -- .~. ........ ~

lA,701 13,546 1,083 lAg

i 16
18
2,00
2,50 16,376 14,933 1,353
144
175 2,80
nuzivnog precnika, U noi'im komtrukcijama nijc dozv..'oljcna p:'zmJena V~tv:n':01)~g
: 20 2,50 18,376 16,933 1,453, 225 2,48 navoja. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO
1_.
,
___ -.~--~----- ---------_....- - - ,.._"- ... __.,------ -- .. ~--- ' -- u upotrebi, U tabeli 2,6.3. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja
I
1 24
22 2,50
3,00
20,376.
-,
22,0), ,18,933
_0,320
1,353
1,624
182
324
2,24
... A8
"
od 1!4do 6 (JUS M.BO,051).
27 3,00 25;051 23,320 1.,624 427 2,18 Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm,alnih lUlvoja, II?u l;nanju
--~-----.
-------- ----,-~-- dubinu navoja i manji uspon pa se- moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a,
30 3,50 27,727 25,706 1;894 519 2,34 Dobro zaptiva, narocito uz primjemJ zaptivnog materijala (kudj~lja), Cijev~li navoj
3,50 30,727 28,706 1,894 647 2,08 standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. (J mbc~l 2,~.~. i.1~te su
l 36 4,00 33,402 31,093 2,165 759 2,19
vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al,BO.056), Nazivm precmk CiJcvnog
I·' n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi, a ne,·kao kod ostalih navoja,
39 4,00 36,402 34,093 2,165 9' • _ 2,00
I 42 4,50 39,0.77 36,479 2,436
"
1045 2,10 vanjskom precniku; mwoj od J ima Yanjski precnik 33,,2491nl1J.·

1- 48
45
------~-.
4.,50
--'-'-

5,00
42,077

44,752
39,479
- - - - - - - - - ------
41,866
2,436

2,706
1224"

1375
1,95

1,04
2.6,34, Trapezni na'Do.i
52 5,00 48,752 45J~66 2,706 1651 1,87
56 5,50 52,428 49,253 2,977 1905 I~92
I,.. '-~-~'-"'-' '~--,---- . - -.. ----~

60 5,50 56,428 53,253 2,977 2227 1. 7:; Profil trepeznog navoja je istokracan trapez, po cemu je i dobio ime (s1. 2.6.12).
II 64 6,00 60,103 56,639 3,247 2519 1;82 Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30 e,. Stvarni profil na..
, 68 6,00 ,64,103 60,639 3,241 2890 1,71
voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu,
------~.--.-
-,---~"~".
'-"-'~----- ...- - ... -.~--------

12 83
 .Q

Tabela 2.6..1. Vitvortov navo; Tabela 2.6.4. Vitvortov ci;evni navoj

c---------'---iI Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad, <

Nazivni precnik ! Broj

Nazivni j Ptecnik I. kBro~ naVal· , posta ima jacf korijen i bolje medusobno
. nalijeganjedi navoja,
. a jeftl'nr~~l~l)
ql
d~D I koraka ,i
precnik I navoja n~ral a za izradu. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je
'-'-'~'-'---r-_ ;m--, . "'Z 1
I I mm j .Z vretena na masinama alatkama itd.); za cvrste veze upotrebljava sc kad su. a~a:
1-·_·,·-··_··· ' . ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni, iIi kad se yeza testo razdvaja. Stan,~l)CI
! 114
5{16
6,350
7,938
20
i8
R 1/8
R 1/4
.9,728
'13,157
28
19
dizovani su navoji norf!lalnog, sitnog i krupnog koraka (tabela 2.6.5). U tabeli ');?t-
3/8 9,525 16 date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.BO.062). -. ,6,
I R 3/B 16,662 19
I-·-·-~· ...- --I :--~---- .... ~"'-~-----.
I·
Ir
7116
1/2
5/8 !
11,113
12,700
15,876
14
112
tI
_I
R 1/2
R
R
5/8
3/4
20,955
22,911
26,441
.~
14
14
__J !
1
2.6.3.5. Kosi (resterasti) navoj
··--·-.-··--------·-1
'1 3/4 19,051 ]0 i I~R 7/8 30,201 '4
I
j 1
7/8 22,226
25,40,
9
8
I' 1 R 11/8 33,249 11
37,897 11
f- .. --.----...~~
I 1 l/E
1 l/4
28,576
31,751
7
7
Rl1/4 41,910 .11
Rl '3/8 44,323 11 Tnhcla :::.0.5. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog
i--, ,~~__ 34,,926 _.___~_~_
I.-~:~~----~::::~---¥--.J
navoj'a prcma JUS M.BO.061
---I Mjere u 1Um

II'i 375jl'~·--_1-!:-~-g--
t I 1/2 38,101 6 II - ..
5 ,
I R2 59,6J4 11
~--- ---,----~-~---- ------ ~---~-

5._1 ,' R2 1/4 65,710 11 , J(orak nan)ja, l' Nazivani . Korak TI<1YQj:l, p

---II
Nazjvanj
l (> 47,(,27 4 tjl ! -R2~;;---75,;:;- --1-'
precnik precnik
norma1ni
I llormalni
j i 1/4 ~~:i~~
4 112
4
I
R23/4
R3
81,534
87,88.1
--- --
11
11 10 , 2
-~~~-.----

85 12 4 18
I 2 1/2 63,502 4 R3 1/4
-

93,980
--~ ---~

11
12
14
3
4
2 90
95
12
12
'8
2 3,14
3
69,853-
76,203
3 j /2
3 112. I i
R3 i J2
R3 ~!4
100,330
106,68.0
11
1J
I
!
------
16 4
2

2 100 12 4
18

20
j ·~-·-~···-I I_-~~- ----.- ~-~..~ l'3,03~~"'--1-1-1 18 4 2 110 12 4 20
3 '1/4- 82,553 3 1/4 i 20 4 2 120 14 6 22
J 3 1/2 88:,903 :i 1[4 ; R4 li2 125,730 II I
i 3 3/4
~-- --~--

95,254 3 1 R5 138,430 11 I 22 5 3 8 130 14 6 22

1--·---·
,4
-··--·~--I
lOT,604 3 \ i-~11;--151'130 ··'--1-,--1 24 5 3 8 140 14 6 24
150 16
I
!
4 1/4 107,954 7 7/8 i i R6 163,830 11 I 26 5 3 8 6 24
4 112 114,304 2 JI8 i
I~~ 189~30 "__ ~_I 28 5 3 8 160 16 6 28
j 4 1/4 120,65-;-----·~;-~li R8 214,630 10 I
30
32
6 3
3
10
10
170
{SO
16
1R
6
6
28
5 127,005 2 3/4 I R9 240,030 10 I
6 28
5'1/4 133,355 2 5/8 , I RIO 265,430 10 I 190 18 8
--~ 5/S: '~ ____ ·~ _____·Ii 36
40
6
7
3
3
JO
12 200 13 8
32
32
5 1/2 B,9705 J,I
'I Rll 290,830 8 44 7 3 12 2]0 20 8 36 i
5 3j4 146,,055 2 i/2 R12 316,230 8 I
-
6 152,406
.--._-----. ----
2 1 f2
_._---._--
( i R13 347,472
L-__ ~ _______ ~. ___.._,_~ _____ l
8 48 8 3
--.-~-~

12 220 20 8 36
;i
50 8 3 12 230 20 8 36
52 8 J2 240 22 8 36
~
-- ---
Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.6.12. su: 55 9 3 250 22 12 40
60 9 3 14 260 22 12 40
H "---"" I,866P; 65 '0 4 16 270 24 12 40
d~ = d -. 0,5P; 70 10 4 24 12 40
75 10 4 16 24 12 44
80 10 4 16 300 26. 12 44
84
85
 Tabela 2.6.6. Trapezni normaIni navo; - JIJS M. BO.062 Medusobni odnosi pojedinih veliCina, profihl navoja prema s1. 2.6.13. su:
Hl Z2 O',Il171P;
Nazivni
precnik
Korak
Srednji
precnik
Pr{'cnik : Dubina
jo:zgra
I
PO\'rsina
!
, Ugao nagiba
navoja T'
H """ 1,73205P; = O,75P; =

.il = O,45698jJ;
noscnja , pr~~jcka i = 0,52507P;
J' H,
d d2 ""'" D2 d, A, jed no- ! e = O,266384j:'.
mm dvohodi
mm mm mm mm mnt~
! : i hod: t

10 J 8,5 6,5 1,25 33 6,40 12,66

12 3 .10,5 8,5 1,25 57 5,20 10,30
14 4 12 9,5 1,75 71 6,08 12,00
i- ---------------~--~ .,.. - --_.. ,.

16 4 14 11,5 1,75 104 5,20 10,30

18 4 16 13,5 1,75 143 4,57 9,05
20 '4 18 15,5 1.75 1 S9 4,05 8,02
.~--.,-.--."--. ,-_._--_. -_._-- ---_._---,.,,--
22 5 19,5 16,5 2 214 4,6H 9)28
24 5 21,5 18,5 ? 269 4,25 8 ,40
26 5 23,5 20,5 2 330 3.,81) '7,70
.. _----- .. _----
28 5 25,5 22,,5 2 3% 3,51> 7,11
30 6 27 23,5 2,5 434 .\,06 9,06
32
- - - - - - -..
6
-.-~-----
29 25,5 2,5
... _---_ ..- - - - _.. _. __
51l
.
J.7f, ;,50
.._._._._---
! 36. & 33 29,5 2,) 6B.J 3,31 6,60
I, 40 7 36,5 32,5 3 830 3,50 6,31
44 40.,5 J6,5 3 l04() 3)5 6,29 :
1-- --------..•.•. ------... ··--··...·--1
II" 4B
50
52
8
R
8
44
46
48
395
41,5
43,5
3,;>
3,5
],5
1225
1353
148(-
3,31
3,17
3,04
6,60
6.31
6,.05
I
\

.I ~~---.- --9---50~~·-~4-5-,5 ~--- -1-6-2(~i----;:;-;. -~6'4~"'-i!

60 9 55,S 50,5 4 2003 2,06 5,90
65 10 60 54,5 4,5 2333 3,04 6,05 1
. - - - . - - - .._..._.......... - ' - - - - - . - --I
70 10 65 59;5 45 316: '2,61 5,22 l
75 JO 70 64,5 4,5 3267 2,61 5,22 J
S1. 2.6.13. Kosi navo; S1. 2.6.14. Obli navoj
8~ _.. ___ ~'''. 7 5 , '<'7?~" 4,5 3794 2;44 4,88 !
85 12 79 72,5 5,5 4128 2,74 5,48 fl
90 12 84 77~5 5,5 471:- 2,57 5,14
90 12 89 82,5_ 5,5 5346 1,46 4~92
Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada op~ere~enjc
dje1uje samo li. jednom smjeru. Zbog vrlo 'malog otpora tren;a, upotreb~JavaJu se

i-iF lFf-1!l' 4-:ilf -Ii--~--I

I---'-j~g --- '~"-i~-----iE~" i~~
j

~ . -~~~~~~~~-'. i:~~ "--·--~':ii-·--"-I

za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu, velikih presa i s1. IzraduJu se kao
norma/ni, sitni i krupni.

i.6.3.6. Obli 1lavoj

Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila. IX """7 '30
Q
•

I 180 18 171 161 20358 1,92 3,84 i Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj, a vrh i korijen lroaJ~ gotovo
1-- . .-~- 18 181 17! "---8--'" 22966 -'-'~~~-I oblik polukruga (s1. 2.6.14). Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.
i

I
200 18 191 181 8 25730 1,72 3,44
_.,.. ~~~C!.._."._~.~O __'-- 200 .___ ~ ___ ~"" 9 28055 1.83 3,66 ,-01' .\I.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema ~L 2.6.14. ~u:.

I
'L___?lO
220
230
20
20
___~!~
210
200
229
199
209
211
9
9
."._~~~ ___. 36984
3IlO}
34307
1,74
1,66
_.!~2~___
3'~1
3,48
3,32
.
! P 25,41:::; Ii "-' 1,86603P.; Hi = O,0835P,
'-, O,23851P; R? = O,25597P; Rl = O,22106P.

86 87
 ~-'.~.~"".'
,.,•....,-<'"
.......... .
'.- ....

Obli navo; lako se poddava i Cisti, te se primjenjuje kod vijaka izloienih

neCistoCi (zeljeznicka kvacila, vatrogasni pribor i 81.). U tabeli 2.6.7. date su mjere Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim,precnikoul, c"
za obli navoj (JUS M.BO.8!). u colima, npr. Rl; kotira se spoljasnji precnil;. cijevi. IJevi
Pored navedenih navoja, primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr, nazivnim precnikom, d. u ~
korakom P u rum, npr. Tr 40 x 7. 'Hl 111 i
za zelj,eznicka vozila (JUS M ..BO.82), obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS
M.BO.83), Edisonov navoj (JUS M.BO.086 i 087), navoj za bicikle (JUS Kosi navoj obiljeiav~ se slovom S, nazivnim precnikom d u mm i korako!l} }:1
. M.BO.095), navoji samoreznih vijaka (JUS M.BO.IOO) i dr. " u mm, npr. S 40 x 7.
Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd, nazivnim precnikom d u nuu i korako<
Tabela 2.6.7. Nazivni precni,i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.BO.OSI P u co'lima, npr. Rd 30 x 1/8. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1;;a vozila kor~~:
se izrazava u milimetrima. \
Nazivni
precnik.
Bre;
keraka
Nazivni
precnik Bro; I
korak!l
Nazivni ,
I•
Broi
precnik I koraka
Nazivni
precnik
Brej
koraka If I<od lijevih navoja, uz oznaku se napise rijec "lijevi". Ako je navoj,.v~SCVOjl1'"
doda;e s-e, u zagradi, bro; pocctaka i djce_ ,,2-voini", odnosllo "n-vO)nl", npt~
navoja na r navoja nn I navoja
! n> I nav6ja na I Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). .
d[mm] • d[mml z d[mmJ
I z
I
d [rom)
z 1

8 10 24 8

I
55 6 .lIO 4
I
,I M30XI,S 2'; X,;
I
9 10 26 8 60 1/2
~~
6 120 4 M16

~
10 10 28 8 65 6
130 4
----I -------- ...l- i
I I

rn
11 10 30 8 70 6 ! !
12 10 32 & 75 140 4
6 150 4 I
14 S g
36
I 80 6 160 4 I

16
18
20
22
8
&
8
8
40
44
48',
52
6
6
6
6
II
85
90
95
100
6
6
6
170
180
190
-!-I
4 I
, I
Rl . T,40X7
_l
I
540X7
~.
6 200
I 4
,i
•

g
----,-''''---_.. I I

!,
2.6.4. Oznacavanje navoja j J
I

U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima,

brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim, standardom.
, iI ~
U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1.' 2.6.15). Sl. 2.6.15. Oznacavanje na'!oja
Mecr£cni. navof norinalnog koraka obilje.zava se slovom .M i nazivnim, precni-
kom d u mm; npr. navo; prccnika d = J6 mm, ima oznaku;
Navoj lV!.16 -- JUS M.BO.OI2; nn crteiu M16. 2.6.5. Konstruktivni oblici vijaka
iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1., nazivnim precnikom d
u rum i korakom P u mn~; npI'. za prccnik d =, 30 mm i korak P ::::::: L5 mm, imao l.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1.
bi oznaku: Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene. Pr\'e~~
stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. '
Navoj 1\130 X 1,5 - JUS .M.BO. 013; na crtezu M30 1,5.
VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (.<;1. 2.6 .. 16) .. ?a Opstu Pti-
Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima, npr. 1/2: mjenu predviden je vijak ob]jk3 a) - JUS M.Bl.050; kod oVlh vIJuka pred,\'id'
Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima, se navoj po cijeloj duzini za precnik d ~ 27 111m i duzine stabla I ~ 80 HIll] d
1 I JUS M.m.055.
npr. 2~ X--
2 6 Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.6.16b) ~cfinisa~li :'IU sa JDS
.I'\1.Bl.05J; navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -.:... fine I srednjc klase izradc.
88
89
 ""j -~

'····'·.'·'
•.· ,•..' · 1,,·

I
di -
"
,"0

Ii tQ~
E 0 0

"" :S2s
,5 ;..
i

oj b) "
"5
" 2
SL 2.6.16. Vijci sa sestostranom glavom
'" Q,

Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:'
S
0 ,~
iuade, izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I.Bl.070) i sa cilindricnim /:8- t> :D
~
vrsctkom (JUS i\i.B1.071), prema 81. 2.6.17. • ~"
U tabdi 2.6.5. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema "
81. 2.6.16. i otvo1'1 za vijke (fini, srednji i grubi). E
0

•>
"E c"::- r,
~

~ 8
m '"
~

•• ·... ·2
~

~
'•••.
:~
;;;
'"
~
,,, n

"
0;
~
S1. 2.6.17. Vijci za fiksiralljc poloza;a S1. 2.6.18. Podeseni vljak
-"
z

Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u 0

stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. Vijak i otvor ";:;"
se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). Upotrebljavuju ~e za p're-
noscnje poprccnih sila. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom, ""0
;t:;:
sitnog koraka, fine kla,<.;e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem). ::::
Elastieni vi/ci (s1. 2.6.19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia, koji pd-
bliZno odgovara prccniku jczgra viika. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji
su od normalnih vijaka, pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa.
Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama, npr. busenjcm stabla uzduz

90
ose, izradom uzduzilih zljebova po stabIu, i 81. Upotrebljavaju se kod motora SUS"
pumpi" kompresora i s1.

Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog pre-
sjeka. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.
NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw
stabla u glavu vijka (1"5% lomova).

Vi.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. 2.6.20) primjenjuju se

kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue
(s1. 2.6:60b).

I. D ..
'1 !< I S1. '2.6.22. Vijak sa lJt'cstenastom glavom 51. 2.6.23. Pt'stenasta navrtka
./
r-.~

,
- d, -- , ni ~

I '=c. ,----- '*~l*

i ji Q c /1 ~
1- I I
!I
~ h
, oj
S]. 2.6.19. Elasticni vijci 81. '2.6.20. Vijak sa sestostranom rupom u glavi 51. 2.6.24. Uv!'tnJ vij d

Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. 2,6.21,) primjenjuju se kad povrsina spojenog. Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. 2.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog
elementa mora ostati 6sta. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1,0 mm habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. KraCim krajem vijak se uvrce u
(JUS M.B1.l30). konstruktivni diD, navojem koji' se naziva osnovni navoj. Na duzem kraju vijka

d
!""'I

J.~.I 'I
·tO
!
l
:
. ,
.QJ._ ': ': j
V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l. 2,6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje
kluse izrade). Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2,6.23).
b) c) d)
Uvrtni vijd (sl. 2.6.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja ele-
menata izlozenih mallin silama, Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog oblika~ SI. 2.6.25. Svorni vi;ci
a najeeSce su sa siljkom (s1. 2.6.24a) i cilingrieni (s1. 2.6.24b).
93
92
.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj, Redovni navoj uvijek je StO znaCi da u limu ne treba pr~t~odno urezivati navoje. l\1a:eri jal ~inia m01'~<b~tL
nesto uuzi od osnovnog navoja. mekSi od vijka, pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca opt~recenJa.
Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_
JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\';, SlY1 liv ilakc ll1etale. vanje maSina, stubova) pastolja i s1. za temelje (s1. 2.6.30).

Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.ih

dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio, To su najcescc vijci za drvo,
za kozu, gUffiU, plasticne mase i s1. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke,
Na 51. 2.6.26. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. Sliean je normalnom vijkllc
za spajanje metalnih dijelova, sarno mu je glava sa ve(~om povrSinom nalijeganja.
Stablo vijka ispou glave je cetverostrano, da se sprijeCi okretanje vijka u otvoru~
a vijak se U otvor postavlja miskivanjem, Navrtka je redovno kvadratnog oblika.
Na s1. 2.6,27. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale, Glava im je upustena,
socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac, Navo; ima naroCit prcfil U obliku
sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio.

0) p)
st 2.6.30. V:ijci za temelje~ a', :>\1 zadebljanim i. zasjecenim kraje-m, b)" sa sav~jenim krajc11l,
ci sa :r.asjccenim i raz{,ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc'
SL 2.6.26. Vijak za dt'vo S1. 2.6.27.,Sitru vijei z.a drvo
lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju, vij111~ se pos'(3vi \! otVQf
tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja, a zatim Be zalijc' cementom, glpSOI1lJ
Vijci za Ul;Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL
prema s1. 2.6.28. olovom i s1.
Vliei za fi.mm){] (st 2.6.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn.l'.:a\'oj je SpreZnjaei (rastoj~i vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc kon~trukti\:nih
dijcIova na adredenom rastojunju. To rastajanjc maze biti ,konstantno 1 prOlTI)e.n _
SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai.DO.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri uvrtanju~
ljivo (st. 2.6.31). '

b) c)
a)
S]. 2.6.28. Vijak za ucvrsclVanje sinn Sl. 2.6.29. Vi;ak za lim. Sl. 2.6.31. Sprezn,aci
za drvene pragove ~

94
 Pored naved-enih standardnih oblika vijaka, JUS prcdvida i razne druge konstruktivne
oblike vijaka, npr.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem ~ fina izrada JUS M.BL090; b)

111 tDr1ll1firO
vijak sa socivastom glavol11. fina ii"rada, JUS M.Bl.110; c) vijak sa upustenom glavom sa llosom
,,- JUS M.B1.150; d) vijak sa poluokruglom glavom ~ fina' izrada, JUS M.Bl.I60; e) vijak sa
pohiokruglom glavom i nosom ----:- gruba izrada, JUS M.Bl.J)O; f) vijak sa poluokrugbm glavom
i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada, JDS M.Bl.171; g) vijak sa glavom oblika "T"- gruba
izrada, JUS M.Bl.181, itd.
Osim standardnih oblika '.'ijaka, nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena
(s1. 2.6.32.). o. b. c. d.e.

Jl!IJIllrlJJl
f. 9. h.
St. 2.6.33. ZavrSeci vi;aka
i. j.

Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = O~8d,- ako je vijak od istog i1i sliCnog rna~
terijala kao i navrtka. Pored normalnih, JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. 2.6.35';
i visoke navrtke (st 2.6.36). -'

Otvor kl'ucq,~

SI. 2.6.32. Konstruktivni obHci vijaka, navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa
nasih tvornica)

Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka. Na vijcima, za spajanje iZraduju sc

zavrseci prema s1. 2.6,33a) do c), n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge,
prema 51. L6.33f) do jj. SI. 2.6.34. Sestostl;'ana navrtka

2.6.6. Navrtke

Navrtke sU'ma.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje

vijcanog spoja. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj, a vanjska
povrsina ima odgovarajuci oblik 7." kljue. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora
postojati odgovarajucc naiijeganje.
Sestostrana norl1lalna navnka (s1. 2.6.34) najvise se primjenjujc. Vrhovi na-
vrtke odsi;ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani, za 30 0 • Osnovne veli- m 5
Cine navrtkc su: vistaa navrt~e em), otvor kljuca C~) i nazivni precnik navoja (d).
Sl. 2.6.35. Niska navrtka
96
97
 Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0,5d koriste se za" osiguranje od samo-
odvrtnju. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile priteza~}a Hi Cilindrienc navrtke (s1. 2.6.39) manjih Sil dimenzija i 's~ute Za manja optere-
ako je n:lvrtka, od sivog liva iIi mcsinga. Za pritezanje s povecanom povrslfiom tenja. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.
nalijeganja upotrebljava se visoka, 'sestostraria navrtka s vijencem. Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1, 2;6.40) i'lzrilaste
Kvadratna navrtka (51. 2.6.37) izniduje se sa skosenj~m sarno s jedne strane. (s1. 2.6.41), a za jaca zatezahla i cesta odvijanja ,mogu imati l"ucku-(s1. 2'.6A2).
Koristi se za spajanje drvenih konstrul,cija.
J(runastc navrtke (51, 2.6j8) izraduju se u dvije varijante; u prvoj varijanti
se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke;a u drugoj - u cilindricni
produzetak eeoile strane. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.

S1. 2.6.;l9. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou, b) ,;a izrezima na oboJu, c) sa OLvorima
nn celu, d) prorez n:1 cdu

Sl. 2.6.36. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. 2.6.37. Kvadratna navrtka

Ii Ziij.bova

$1. 2.6.40. Nareckana navrtka S1., :':.6.41. K1"ilasta navrtka

~I~·~.,
Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi
ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.
JcI', u_sklopu navcija Yijka- i navrtke nisu svi navoji
L , (f' l'
I jednako optercceni, zbog pojavc ncjcdnakih clas-
ticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8.. KajviSe jc optcre-
ten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08-
z:a s =22 do60 'lanjanja navl'~ke, i opterecenje se pre,ma lvrhu
S1.' 2.6.38. Krunaste navrtke smanjuje (vidi dijagrain na s1. .2.6.43). Sl. 2.6.42. Navrtka sa ruckom
98
99
 Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.0345 sa deset navoja poka7.ala su da prvi navoji prvi broj (l' ili J10 -'-'. 50/10 -=-~ 5,
'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\',J drug! oko 22,7%" a posljednji nav6j drugi hroj l~· uTiuM = lOx 40/50'.= 8,
syega oko 1 Gi ().
oznake kluse evrstoce je 5.8.
Navrtka na s1. 2.6.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja, Cime se- Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa na~vojem M16 ad navcdcn\1g
smanji njihova vis'ina, a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja. materija1a bite:
Navrtka na s1. 2.6.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj Vijak Mli':i, 5.8 )DSJ.LBl.05?
mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka,
Tabela 2.6,9. Oznake klase CVl'stocc celie nih vijaka

Redni broj
PRVI BRO) 12

·m·: ~./.
nalloja 14
. .
Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm 2
J 120 140

DRFGI BHOS
.. .!. '/j . ' .. ::. 9
/ . /, ,
Donja -granica razvlacenja ((1' ' ('02
-----------~------- ... -.-~. 10 iIi ~ ·10 (; 9
! I
Najmanja zntezna CYfstoca If.V ".11

a) b)
KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG,,-Jj;', 1J1O vri-
jednosti ispitnog naprczanja a, u kN/cm2., kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllosti
iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.6.10).

TabeJu 2.6.10. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki

c;) Oznaka klase cvrstoce 8 10 12 14

51. 2.6.43. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih 80 lOO !20 140
navoja

Pritnjcl'; oznaka se!;tostrmlC' nilYTlkc <;a nay())· m :\\ 20 y .l oel celika cijc je ispitno na-
Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1. 2.6.43cd) daju 'bolji. efekat od pret- tezanjc (Ji = 50kNfcm~, je:
hodnih, posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn, omogucuje joifravno- Navrtka .\·120 1. 5 F'S i\-l.BL601.
mjerilij':l raspodjelu napona po navojima- u sklopu.

2.6.8. Navojni spojevi navojnj prcnosnici

2.6.7, Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki
Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika, zatim od mcsinga, bak:ra,-ula
minijuma j Icgura aluminiju:;;:l8" 1~30' i od sivog liva i celicnog }iva. Za navrtke sc,
po pravilu, upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka,.
Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv ,_,vi-
jak'\ odn. "navrtka", oznaku navojt)-, oznaku'materijala odn. oznaku klas.e cvrstoce
vijka ,,- navrtke i pripadajuCi standard.
Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom.
Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj. Ulll/lO, a diugi
lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijed-
nosti zatezne cvrstoce, tj. 10· O''J.fu,)~ (tabela 2.6.9).
Primjer; za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce O'M _7,- 50 kN/cm 2 i donje granice
razvlacenja ffT = 40 kNfcm 2 , oznaka klase cvrstoce bite:
Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj, spojcvi masinskih dijclo\"a koji
sc ostvaru~u pomocu ~avoj~l.. Lako s.c I"astavljaju i s.astavljaju, bcz ostccenj[) e1emc-
nata, Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's,.,o) Trella da ima istu cvrstnr~u i kru-
tost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu. .
Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazi-
vaju se neposredni 1w.'vo.,ini 'spojc'C£ (s1. 2.6.44). .
Spojevi masinskih d.ijclova P01110CU vijak,1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.';-J'cdni sfto.icTi
(sl. 2.6.45).
Navojni prenosnic.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa
(vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no).
Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom, ali
im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k, Za :navojnc- prenosnike niljtesce
se koriste trapezni i kosi navoji. , '

100 101
 2.6.9. podlozne p]ocice

podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podloge i navrtke> Sa

zadatkom:
-:;- da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk ~
da zastite dodirn~ povrsine od habanja, pogotovo ako je podloga od 1l1.ek e,
materi;ala (drvo, aluminijum i 8 1 . ) , ' . og
_ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijka . .
Izraduju ::;e ad. cel~ka trgovackog kvaliteta, od lakih m'etaia, bakra, inesinga
presovane umjetne mase i 6pruznog celika. . ,_ )
b) Na s1. 2.6.47. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstrane. -?~vrtke i gIav
cJ
SI. 2.6.44. Neposredni llavojni spojevi vijaka, ana slici 2.6.48. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11 sa_okruglo~
-rupom). ' -

I .
·I·~~ui
I
i·
-L . . ,
cli, I· ' ;.; II Ii. I cl-
! 0 -- I

I---'---------i
Sl. 2.6.45. Posredni navojni spojevi

R=i-J
--tpJ-
. I '

81. 2.6.47. Podlozna plocica

Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.l -podlozl"!-c plocicc) ,

prema 81. 2.6.49.
b)

oj

Zate-zna spojka

0'n a
lijev;
- v t O-_.%]
I
.i
- _-

oj
Sl. 2.6.46. Navo;'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln
~'" ' b··
. rtlClll. slc:.::ac, c) zategu
S1. 2.6.49. Kosa podlozna plocica
102
103
2.6.10. Osiguranje navojnih spojeva A 8
IzrijHI Ramn
Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samo- n n
odvrtan;e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.
Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se:
-- dodatnom naponskom sUom (tren;em) i
- podesnim oblikom osiguraca (mehanicki).
"'i
Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. se u stvaranju i odrzavanju pri-

~'2nf51
tiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke, a ostvaruje se sa dvije navrtke
iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.
.
Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouz- ,or ~2 25% ~
dan naon osiguranja (s1. 2.6.50). Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potreb-
nom polozaju, sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada
je uzduzna sila u vijku jednaka nuli. Nalijeganje navoja u gorn;oj i donjoj navnki
je na suprotnim stranama profila. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka

oj

donja novrtka
SI. 2.6.50. Osiguranjc sa dvi;e navrtkc

isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. To znaCi da gornja
navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka., dok donja
obezbjedu;e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. Zbog toga
gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 =~ 0,8 d, dok donja maze biti niska.
1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine, tj. standardne.
Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mo-
gucnost podes.avanja silc zatezanja (npr. kod dvodijelnog kli7.nog !czaja). Nc moic
se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.
Elaslicnc podlozne ploCice (s1. 2.6.51) imaju istovrem~no ulogu pochIlctaca i
osiguraca. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. Prili-
kom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu
za
istovremeno, a time osiguravaju vezu od odvrtanja. Standardni materijal e1astiC"D.e
podlozne pIociee je C.2130. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne plo-
c£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi;en) i oblik B (ravan), prema s1. 2.6.51a.
Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku sam~ ria "jednom mjestu. . singa, bakra, aluminijumskih legura i slicno.
ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. 2.6.51b) izraduju se sa zupcima po obod.u (izvana
Hi izuutra), koji se pod pritisJ.:::om elasticno deformisu. Slicno dje10vanje imaju
lepezaste podlozne plo~ice (s1. 2.6.51c).
e}
S1. 2.6.5.1. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:, b) >,upcasTv, c) lepezastc
Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi-
cama (s1. 2.6.52). .
Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki
na6n osiguranja. 1\a s1. 2.6.53. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm, i to: a) rascjcpka
postavljena U otvo1' n,3vrtke i vijka, b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka, c) rRf3-
cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku.
Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim
duzim krakom (s1. 2.6.54). Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave, da ne bi ispab.
NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. lzraduju se od zilavog ceIik8~ me-
Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. 2.6.55) je jednostavno i ·efikasr:o.
Prsten, najccscc od plasticne mase, umctrie se u zlijeb navrtke.·Navoj vijka prodlre
u prste.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje.

104 105
 51. 2.6.52. Opruzne podloine ploCice: U~l zukrivljena, b~ valovita

oj b) cJ
Sl. 2.6.56. Nacin osigul'anja podesnim oblikom

2.6.11. Kljucevi i ·odvrtaci

KJjucevi su aim %a Uvrtanje, odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.

Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka,_ kao i raspo!oziVOIll
prostoru za prilaz 11av1'tki, odnosno glavi vi;ka. Prema konstrukd;i, kljucevi rriogu
bid: jednoslavni, -po11licni i 11lomemni.
Otvofeui kliucev/ ob~hvataju navrtke sarno djeli~{:no, u pr:hnjenjuju Se kad
ima dovoljno prostora za rukoyanje. Izraduju se kao jednosC'r~1J.i (s1. 2.6.57) i dvo:
0) b) slra.ni (s1. 2.6.58). Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. prostoru, OS1
sr. 2.6.53. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke celjusti nagnute su prema osi drs:ke Z~t ! 5". Dvostrani, otvoreni kljuc ima razlicite
otvOre ceIjusti (S), obiCno za dvijc_u7.astopne vi'ijednosti pr~cnika navoja.

S L 2.6.54. Rasejepka
m I
S1. 2.6.55. Nav.rtka sa plasticnim
pt'stenom

Na s1. 2.6.56. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika

osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice, b) osiguranje pomocu' podlozne
ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.
Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polo-
:£1 I
zaja navrtke, tj. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja. 81. 2.6.57. Jednostrano otvorerii kljuc
106 107
 "--"--------

b.
-3 '"
SI. 2.6.60. Usadni kljucevi; a) cet\'rtasti, b) :;estostnmi

S]. 2.6.58. Dvostrano otvoreni -kljue

Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi;aka. lvIogu bid
seslostrani (sL 2.6.59) i cetvrtasti. Koriste St kod ventila 2;1 vodu, plin i s1. -

81. 2.6.61. Nasadni -kljuc

51. 2.6.62. O1msti kljue

SI. 2.0;59. Sestostrani zatvoreni kljuc

51. 2.6.63. Kukast'i kljuc

Usadni kljucevi (sL 2.6.60) i 1lasadn.i kljuccv': (s1. 2.6.61) primjclljuju se l<ad;c
vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se
provlaCi kroz kljue. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIa-
yom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. Za manje momente priteza-
nja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1. 1.6;60b).
Okasti k~iuc (s1. 2.6.62) podesan jc za prite-7.anjc sestostranih nayrtki i glava
vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.
Kukasti kljul (s1. 2.6.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od-
11osno izrezim,a na obodu.
Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican, sto daje
SI .. 2.(6.64. Pomicni (univerzalni) kJ-jl.lc
moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1. 2:6.64). .
109
108
 Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. Sta·ndardizovani su
jCdnostrani odvnaci (s1. 2.6.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. 2.6.65b).
/!.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111, od-
nosno momentom. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazalj-
kom (s1. 2.6.66a) i sa mjernim satom (s1. 2.6.66b). Moment pritezanja ciCita sa nu
skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja), odnosno o.

~+Ef----~ -~r;l~iL--' ---+f~1 F

0) ~ ----~------.-.-----.--.----- ------------1 I

b.
Sl. 2.6.66. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni, b~ S(l mjernilll stltOm

b)
II
h---~--- ...
nl
-11---..- . --------1
II
1
0-1---
t--"--r----
i _, _ '
L

W.i-
- ··---t-~
I' . i,'1
I
Sl. 2.6.67. Garuitu1'U klj,JJ.ceva
I__~_ 1
~i!L r
2.6 12. Proracun vijaka
51. 2.6.65. OdvrtaH: a) jednosnani, b) dyostrani
Prorac.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje na~ivfi(:g l?r~cnik~, izboI '\'."'~"t~
11:l1l1jcrnom satu. Upolrcblj!.-;yaju S~ i mom~ntni Idjucevi sa oprugOlli., U s(Tijsko .. . - .-. . . I ,. {j. ZO\ilSnostl ad llamJ~nt.
spoJu ....
it naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U ndVoJnO~l1 '-'-. . "T ,

proiznjdnji I.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za ,Potrcbni mo- vijka, vrste i naciila djelovanja opterec~nja~ vijCl su podlJei)en.1 U ~ekol~J"? ~rupa,
mem: pritezanja. te se svaka grupa nosebno proracunava. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl pro-
raCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju.
Kljuccvi se u trgovini. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-,1. 2.6.67). Vljci izlozeni zatczartju (51. 2.6.68) proracunava;u se 11a osnOVU obrascD iz
U proizvoJnji uClflC, piinu, plsstike, boja i lakm'tI, te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ pro- lla,uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala:
pisi obave;::ujupldu(; ljudc uu Pos,:buu opreZllost i zai;titu od ckspJozi,ie i pozara. Is.~Hl u talwim F
sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu, ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil,e. s.tete urustvc- A, .~ --. [cm'].
noj iluovini. Jt.:dna od oba\'cza za~tite od di.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigur- d,d
nosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija, bahn i drugih komponenata).
111
110
 Ovdje je: 1.... [kNJ - aksijalno opterecenje.vijka, Al [emS] - poprecnl presjek ~epodeseni viJak izlozen djelov ' . . SC iX
jezgra vijka, o'za [kN/cm 2] - dozvoljeni napon vijka pri zatezanju. uslova zat~zanja .. Nairne, da bi se i;':;'U poprecn£h sila (s!. 2.6.~9) proracUtl~V[!oO Sf;
. :r<:.ad se izracuna presje~ jezgra, iz tabliee' za odgovara;ucu vrstu navoja izvrsi' zate~e t~I~,O~ s~orn, F" da otpor t~:g~a deforIllacija vijka usljed savijatlJa;;cijerlt
se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra. treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n,?, Fit = /-l • FtI- (ft = 0,1 do 0,2, ko e '1$. 11
Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll tom sluca;u mora biti. ispun)' en u njl . dlJelova zbog djelovanj,a poprecnib sJ '
SOY: P ,~p
granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza = .. k v
pa se VIJa' proracunava na zatcz .
8""'" 1t=/-l'P,p'
d a anJe pr~ll1a' -8ili F =---.:...!.
~ (kN/cm 2J. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti
p Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' . a p. ,
uzimaju se u granicama l' = (2 - 3); vete vrijcdnosti ' . protiv prokl'0 -"
mo stepen slgurnOStl lrmh pOvrstna " i usvo,)'i-
d· lzavaUJa j'
trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2, ... 1,5,
promjenljiva. 1 ~ uZduznu sHu:
Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju F 'j'
F<" = -c-"'-,"- [kN] ,
vrsi se pomo~u izraza; 1 ' i'

Povrsinu )'ezfTra
t>
",')'k',) ,
v lznosi:

gdje je: Ap (em2] ---c- projckcija radne povrsine svil)

navoja na ravn.inu okomitu na osu navoju,
d 2 [em] -- srectn,ji pree;nik navoja,
HI [em,] - dubina nalijeganja, Ovdje jc (]zd = -~ (kN ;cn e ] , oien
I.. 1 - dozvol)' crrfl
z - bro} navoja, u spoju, ,. ,'V eUI napon na zatezanje,-ol' - t?
-razvlacen,a, r = (3 - 4) _ st, . . (t.il)~
Kod metrjckog~ navoja povrsinski pritisak iznosi: . ' . ' , '. epen slgurnosti ( , "'[1 -g
lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p
• )lVO Opterec .) "
Prema dob1venom rezultatu' enJc .' 050-0
p v 'k· T • liSVa)? se n 'bl'~' '. 000
d, ' " ' Z ' H, d, ' " ' Z ' 0,5412 P preC111 Jczgra al, lZ standardnih t'l.bf UJ lZl veti presjek jczgra A-;'J
Sl. 2.6.68. Kuka sa zavrsnim < lea Za navoje,
dijel()m U obliku vijka 0,588 F, 0,588 Primjer: I1roracunati ncpod ~ , '. . cOW
,. -,. rr:
smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko"J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1,e JC
r ,mjcn J1VOm silom F. = 5 kN "s 'C tV e~'fl
1
tr1ckh rucne luadc, Koefieijcm tren)'a kl", \). 2.fj.69), Vijak jc ad cclika (:.0445: NIl",rol. pll",/loJ
,,=15 , ' - IZ<lnJllu-"015 -
, -- .' ,stepen sigurnosti protl\' pro Jdl -
Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak doz-
voljenom naponu zatezall;a, Rje.fCl1jc

I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. :',6,68) za dizanje tcreta Fa -- 25 kN. Kuka 1 p'otrebna u~du7.na 'J -
je ad C;0545. Navoj je metricki krupnog koraka, prosjecne izrade. • a zatczanju. ,-ijka" ic Fa = Fs' v{l
Sl 5 . 1,5
----;-------.;- = - - - = 50kN.
RjeIenje: t,· (t J. 0~15
2. Dozvoljeni napon zatczunja za. " d
0" = 26 kN/em~ i UsvoJcni step!~ ~4:~~jern? proni;enljivo 'optcrccenj,c,
L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w;vujamo stepen
sigurnosti 'If = 3, pa je dozvoljeni nnpon nash 'I = 3,5 bite: '
G" 36
Gea = - = --- "'- !2 kNicm"'.
" 3
2. Povrsina jezgra vijka 3, Povrsina jezgra vijka:
F/i. 25
Al. = - = ~ = 2,08 em'" 208 mm~.
G$d 12
3. Nazivni precnik navoja iznosi d ",- 20 mm, prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka
e
A) 225 mm~ (,tabela 2.6.2). Iz tabek 2,6.2. Za mCIricOl . ...1f11
w
ko·c
j ill
odo',' ~
g ,aLIl navo) 1\136. nUH)jUS\ujase
prva "Cell ,njcdnost plcsjeka Al ,,00 ""S9
I . ,
4. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m ,= O,8d)
Podesel1i vijci izlozeni djeZov ' . ' _' , .' tC) ~
otvor pa je povrsinu 'presjeka st:~i:.,p.~jre~lih sila (s1. 2.6,70) nalijdu c"r~f£l j
0,588, Fa, 0,588' 25
p= = 5 kN!cm~ < 12 kN1em2,
l,S4' 1,6 ' sta~la vUka povrsinskom ptitlsku N VI! \;~ lZlozena smicanju, a omotac ot\T. ilJljC
8to zadovoljava. , vijka od ispadanja.iz veze. . , avoJ~ Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf

112
 Na 8L 2.6.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj.
1z obrasca za napon smicanja Ts izraCllna se precnil~ stabla: Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a.tajucim -navojem. Navoj je dobar' ako
prode kroz 'prvi prJ-r v~ljaka, a los kad prqc1e kroz,oba'jJara valjaka.
ds =,
gdje je:
J 4'P
~---'-'
n·n·Y8d
[em]) l'fa '81. 2.6.7.1b prikazan je kaIibar za: kontt;olu ,unutrasnjih-'navo;a. U dobrib-
n~voja duza strana prolazi a kraca ne, '

Fs [Iu,\[] - poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{)

fl: - broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju

A. ~ a; ''''- [em'] povrsina presjeka stabia vijka,

4
Nal<on proracuna precnika stabla vi;ka (d$) usvaju s,e
nazivni precnik navoja (d), i to nesto manji nego sto je
precnik stftbia koji je izlozen smicanju (ds )) kako se ne hI
Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor.
Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti
kontrolu povrsinskog pritiska:

51. 2.6.70. Podeseni

vijak izlozen poprec-
!lOln Qpterecenju
Rjdenjc
1. Dozvoljcni napon sinicanja T8d
2. Precnik stabla izracuna sc iz
gdje "je; Pd [kN/cm 2J - dozvQljeni napon na povrSiriski 51, 2.6.71. Granicna mjerna~za navoj: a) racvasto, b) cep
pritisak izmedu stabia v~jka i spojenih dijelova.
Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l ZADACI
da je pociesen. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.
L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. 2.15.22) za rnirno __ opterc<.';enje F;" .10 kK
Vijak je o,d C.0345. Navoj je metri~ki krupnog koraka, prosjecnc izrade. ,
= O,8lfzd :.:; 6 kN!cm Z, Pa ~ UZ<l 2. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C.0245 vt',mni su sa dva poddena vijku prci:'>:'
nika do = 12 mm.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.lei.
t~H·mule:
(:.0445, it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.

('!TANJA·

Usvuju,tnO, d, ~ 1_2 mIT).~ u navoj MlO. 1. Ob;asni,postanak zHvojnice i llavoja.·

2. Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje?
Provjcitt povrSinskog pritiska: 3. Kako se mogu' podijeliti navoji?,
4. Sta jc profil navoja?
F, 5 5. Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja?
P =" -.. _,,'... = ----- 4,17 kNicm~ < Pd<
dS'b 1,2·1 6. Nacrtaj proW metriCl;:.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:-
7. Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.
8. Nacrtaj profil trapeznog- lla'voja i oZllaCi osnovne vdiCin~.
2.'6.'13. Kont'rola izrade riavoj~ 9._Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(;-' \'~liCine.
J.O. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine.
11. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI, 1<.1) Tr60 x 9, S32 x '6, Rd40 X 1/6.
Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo;, pri 1~. Kako- se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji?
celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim: 13. Koji navoji se koriste na vijcima za pn~nos kretanjo.? ~
14. Kako je izvrsena podjela vijaka ,prema riamje,ni?
mjerilima. Tcorijski, kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih 15. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka._
elemenata navoja, ito: velik£ preenik, mi.tli_prelnik, sredl~j(prer.:nz"k, korak i t!gao 16. Prema ,sjeeanju, skiciraj navojno vrcteno skJ;i,Pa.
profila navc'.ia., U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih 17. Kitd, se' pr~mjenjuju vijci _bez navrtk;e?
odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s- navojem, i _n;ihovo ispravno 18. Kad"se prifU;eujuju viie!._ bez :glave?,
funkcionisanje, -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a,: velikog; 19, Nav:edi nekoliko vija~;l_za specijalne svrhe:, __ _, , "
2Q.',,Kolika je ,visina_ normalne_ navrtk,cj u kolika, glava, vijka _sa se(ltOtlgaonom $1!1vom?
malog i st'ednjeg prccnika.. . ,
21: 'Sta su navojne ,reie, a Sta navojni prenosnici?

114. 11S
22. Navedi oblike navrtki.
P1'oste lunate opruge '(s1. 2.7.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja, gdje'se
23. Kako se oznaeavafu vijci, a kako navttke?
traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.i pol;oprivrednc
24. Cemu sluie podlozne plocice (
masine, u prehiarnbenoj i procesnoj industriji).
25. Navedi svrhu i nekol~o primjera osiguranja navrtki,
26. Koje vrste kljuceva poznaje1i( , Slozene limate opruge - gibnjevi (s1. 2.7.1b) imajU siroku primjenu. Pogodrie
27, U cemu se sastoji kontrola izra.dc navoja? su za velika opterecenja, kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih
sredstav3, zatim. presa itd.
Spiralne opTUge (s1. 2,7.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao aku-
mulatori energije(npr. kod casovnika, igracaka i s1.).
2.7.0PRUGE Tanjiraste opruge (81. 2.7.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao
snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p,ostrojenja, za
ventile i s1.), Za 'nMbCito jaka
optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". Moe llosenja i
Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Glavno svojStvo ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.
opruga je elastiCnost, na cemu sC'j zasniva njihova,upotreba.
Zavojne fleksione opruge (s1. 2.7.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju
koja se postize smanjenjem precnika, CD} zavo;ne' opruge, pri ccmu njcna duij,.,y
2. 7. !. Namjena opruga ostaje neptomjcnjiva: Pl;imjenjuju se u domaCin.o;;tvu (stednjaci, stipaljke) kod tdz-
stilnih, stamparskih, poljoprivrednih j drugih ,masinH.
Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.anje i1i vise clastkno deformisati,
narnjena ill. moze hiti;
za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila, odbojnika, spojnica
i 51.);
za akumuliranje energije (kod cascivnika, igracaka, oruljn itd.);
za mjerenje sile, teiine i momenta (kod dinamometara, vnga i momentnih
kljuccva sa ugradenim oprugama)!
za ograniCenje najvece sile odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.);
j ,)

Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave, stege itd.).

2.7.2. 'Vl'ste opruga

Konstruktivni oblici opruga- su vrlo razliCitj i zavise, od narnj~ne: Ovisno od

oblika i naCina opterecenja, opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji),
uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). Prema tome se i ,j
dijcle ~a:
Sl. 2.7.1. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga, b) gibanj, c) spiralna opruga. d) tHnji-
a) fleksionc oprugc, rHsta opruga, e) za-vojna fleksiona opruga
b) tOj-zianc oprugc i
c) prstcnaste oprugc. 2,7,2.2. Torzione oprugc
U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za
ublazavanjc udara, o,scilacija i sumova. Pod djelovanjem vanjske sile, ove opruge suprctezno' izlo:lcnc uvijanju J a
obuhvataju: torzione §wpo'vc,"torziollc za7.Jo.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc
Torzioni Slap (prosta torziona oprugc), s1. '2.7.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'i-
2,7.2. L Fleks£onc oprugc jetko - kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama
ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'"
Pod djelovanjem vanjsk~ silc, ove opruge su 'pretc,zno riaprcgnute 11a savijanje,
portnih srcdstava, motora SUS, masinn alatIjika'itd.). Prema naCinu optcrecenja,
a obuhvataju; proste lim,ate opruge, slozene lisnau opruge (gibnjevi), spiralne oprUge~ torzione opruge m6gu biti zatezne - vlaene (51. 2.72b i. 2 7.3) i pritisnc - tlacne
t.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.'· ' _' '.
(81. 2.7.2c i2.7.4).
116 117
 ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia, Oye drugc
obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. Pored cilindricnih,
izraduju se i kon£(;nc i parabolicnc zavajne opruge. Presjek iice 'kad zavojnih opruga
moze biti kruzni, kvadratni ,i pravougaoni.
Puiaste (teleskopske) opruge (s1. 2.7.2d) izniduju se'od trakastog l:elika pravo~
u~aoriog poprecnog pres;eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka.
Koriste se_ za velika opterecenja, naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina
puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju
imaju zavojci sa ~ajveCim radijusom,

2.7.2.3. Prstenaste oprugc

Sastoje ,se od unutrasnjeg i spo-

Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medu- ~ .

t===~====:rQ
sobno naJijeiu svojirn ,konicmnl' povr:..
sinam~_, (s.1., 2.7.5), UzehtZp.a sHa koju Qj
prima opruga,_ sNai'a nu, dQdirnoj po-
vrsini prsteria- ve1il,u silu pritiska pod 81. 2:7,:5. Prstenasta opruga
Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).ovi _,'
istezu) a unutrasnji skupIjaju. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su
itt odbojqike.
81. 2.7.2, TOi'zi.onc opl'uge;, a'. tvrztoni ;tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga, c) z'avojllu prithria
opruga, d) pllzasta opruga :2.7.3. Materijali, za._ Oprtlge

Zbog velikih dcformaciju, U oprugama se javijaju i jaid naponi, -pa se oprugc

izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:;:om (:\'1'stOC0111. To su uglje-
nicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1,1 <~,_~) i legirani 'c.el~~i samanganom,
silicijulrJOm, hro1110111), vanadijumom i:i viSestru,ko legirani celici. C:vrstoca materi-
jala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i,povrsinSkom obradom.
Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su, ceHci prema JUS C.EO.551.
(tabela 2.7.1).

Sl. 2.7.3. Zatezne, torzione: (lpru.ge

Vru6e \'aljano
Celik
, HE [kN/em:!]
j
----,---~---

2~m
240 217 lOS, 120--140
255 230 110 130-150
C. 213.2 270 :.:.30 )10 230-150
C.2133 290 235 110 . 130-·150
C. 2330 310 240 110 (30-·150
C.233] 310 240 110 130~150
C.2134 310 240 . 120 140--=---·160
C. 4230 310 240 135 150-:1-70
C.4830 3JO 235 120 135-'170
C.4831 310 235 135 135-170

hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se ;;;.a zice malih precmka,
Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko ;e precnik zice__ manji, a kyalitet ce1ika bolji.
SI. 2.7.4_. }">r1tisneJt~rzione. opruge Dozvoljeni naponi" opruga- su veliki, 'da bi se dobi~' sto ve~i deformacioni _rad.
118 119
 Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon ~ za opruge NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten;a:
od celika:
M. = F (1- x),)a x = 0, M6m~x -=::: F· I.
o'srt =-0,75' (/1', '= 0,68 . don j 7:'d = 0,5 dm'

Za dinamiCka opterecenja je: Kod opruge konstantnog pre-~jeka napon savijanja je najveCi -u ukljestenju, i,
iznosi:
if,. = (0,45 do 0,52) ff m; Td = (0,33 do 040) am.

2.7.4. Karakteristika i rad opruge

Kod oprug-c promjcnljivog

, 't-\1
Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja presjcka najveCi napoll savijanja
(Fmax odn. Mmax.), pri kome napondostize granicu elasticnosti. Veza izmedu defor-
madje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge. Ako izmedu deformacije
opruge' (ugib, ugao uvijanja) i opterecenja (sila, moment uvijanja) posto;i propor-
je u slucaju kad je x = O}i jednak
je u svirn presjecima oprugc)
posto se otporni moment pro-
~
cionalnost), onda je karaktel'istika opruge prava porcionalno povecava sa poveca-
~
H
linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti
elasticnosti) - s1. 2,7.6,
njem momenta savijanja (idealan
oblik).
Maksimalni -ugib je na kmjl1
.. b•

Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F) konzole i, na osno\'u nnuke (l otr()r~
moze se -izraziti pomocu jednaCine: nosti matcrijala, izno~i:
p.j3 ·1F·F 2 P'(ismaxrcm]
F. - - za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks"
a) f = 3£' I= i~h-3

Karakurisdka. oprugc pokazujc ,kolild ugib u za opruglt promje~11ji,.og pre'iekn.

em izaziva jediniCna sila; 'Sto je ugao nagiba ka-
81. 2.7.6. Karakteristika rakteristike (0:.) manji, tj. 8to je karakteristika polo- Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr.omi cn1 j j 'vog prc~jeka za 33 (,~;, de[ormahilnij" u
opruge zenija, odredeno opterecenje stvorice yeti ugib, pa odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. -
kazcmo da je opruga elasticnija. Obrnuto, sto je Krutost opruge ncpromijenjenog prc~jckc:)
ugao (0:;) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib - opruga je kru6a.
Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em;

C=7[~~] . veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka

Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi: F b· 11 3 • E
C = .- = - - - - [kNjcmJ.
f 6'P
A =p.! [kNcmJ.
, 2 Prim;er~ izracuputi dinamicku nosivos~ pro~~e lisnate opruge prayougaonog oblikr. (~L
2.7.7a), duzine 1= 400 mm, );irine b C-,- 50mm 1 deblj1ne II "---- JO mm. Opruga je od celika C.21:;(:.
Kod opruge koja radi bez trenja, rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc
Rjdcnjc
l'adu koji opruga kasnije proizvede. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu
pojedinih elemenata, tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda. 1. Dozvoijenl napon: (;-,,,1 = O,5f1m =- 0,5· 120 60kNicm~.
Takve opl'uge pri radu apsorbuju, usljed trenja, zna~an dio utrosenog maa, pa stoga b.h2 5.1 2 _
sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc). 2. Nosivost opruge: F '"" ----- . Usr'l = ,.~-' 60 = J ,25 kN.
6·1 6'40

F'P 4·1"·13 4·1,,25'40:\

2.7.5. Pl"OraCUD fleksionih opruga 3. Najvcci ugib 'opruge: I = -3 . E . I =- E. 11 . h~ -,-. 21 500 . 5 . J3 = 3 em.

Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Na s1. Slozellc limata D,"ruge koriste se za. velik.a ?pterccenja, .Konstru.kti~.no bi bilo nei"vodivo
2.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog,presjeka, a na s1. 2.7. 7b prosta veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika p~vecanJc debljinc lista, p0~ln
lisnatR opruga stalne debljine (h), a promjenljive sirine) od b = 0 do b. se tako povecava krutost opruge.

120 121
 Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc
}lj, pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. 2.7.8). Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene
Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima:

Ms 6P'1
== - -- = const;
W n: b ·lt 2

·O\'dje je II. - broj listova istog prcsjeka.

1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i
Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja
pomocu uski). Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a, primjcl1juju
se trapezni zavdeci (81. 2.7.9.). Izuzetak Cin( gornji list, na
cijim se krajC\;ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja
C~a karoserijom L s1.). Gornji list naziva se glavna_ traka.
Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a
ugib idcalnog gibnja i iznosi:
: -F .1 3
/"'" ··,,····.·.c~··,··h···;l· em, 2F

0) gdje je: ~ - koeficijcl1t oblika, Zil\'isi,od oclnosa bib i broja

lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi 1i~t (n'); ~ = 1 za idc-
alui gibanj;

~I!il====+19
G = 0,8 za b'{b -= :?!3:,
·l-<l·'-"'i.~.!-.. ,
W
= 0,4 i It

, b' = bill ,--'-'" ~ :----' J.

I!·&
-, 1; 0,67 z;).
. ,
lzn,dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog
gibnja (sL 2.7.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn krajc~
vimn oprcrecenje (P). , S1. 2,.7,9. ri~osfruki gihunj
DvoSlruki ugih, uz ism uosivost, postiie se pri~licnom
uvOjllOg gibnja (sl. 2.7.10). PWccalljc nosivoni dvojuih gib-
njcva postize se primjenom- dvojnog dvoredl1og gibnja (sL
2.7.11).
'!';1 b)
Primjer:. Proratunati dvoslruki gibanj duZil1c
21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. MaterijaI listo\,u
jc (:.2130, stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P- = ,2. Brqj
list{lVa n'= 6, sirina lisla b -= 40 min. KrUlost optuge
c ~-" 1 kN!cm.

S1. 2.7.8. Postallak gibnja

F 5
Cgib gibnja., f ''''- 5 ern.
c S!. 2.7,10. DvoJni J?:it'.anj

b'
3. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' ,,-- ~ 0,4:, iz'nosi ~ = 0,8.
b

4. Debljina li.sla opruge (II; HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W;ib;

6· . F· {J 6 ' 0,8 5 . 503

<

.--~.------ --" 2,014 em, h = 11,9 em.

n·E·.b ·f 6 . 0,1 . -10-1 • :.1 • 5

5. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0,4, b '= 28 mIn.

122
 2.7,6. Proracun zavojne opruge 2. Precnik zice opruge;

?pterecenje (F) koje djdu;e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju
!1a~oJa (sI. 2.7.12). Moment sprega, Mu "'--= F· R [kNcmJ~ napreze oprugu na uvi-
J3nJe: . Usyaja sc sla~dardl1i precnik d·= 2 J~m.

2,7.7. Gumeni jastucici

Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la
zavisi od odnosa Did. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K) elasticno spajanje dije1ova, posebno dijelova ko;i su izlozeni potresima. Primjenjuju
koji je dat u tabeli 2.7.2. . se za ublazavanje udara, oscilacija i sumava, npr. kod transportnih sredstava, da-
Precnik iice zavojne opruge iznosi: sticnih spojnica, kod temeljenja (fundiran;a) ffia.sina itd. Posto' se el.asticna svojstva
gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika, opruge oct
gume moraju biti

r--"-"---j
. 0
d
/ "SF-{D)"-
~ Ai ;-:~:~. f( [em]. ,"J . drugacijeg oblika,
Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18. 'pritisak. Na s1. 2.7,13.
! R F I . Posto ~u. krajnji zavojci porav.nati zbog prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc guni(~nih jastuCica.
r---- pnlagoaavanja podlozi, uzima se. da Oprug8
una .1;5 ncaktivnih zavojaka. Prema tome.
ukupni broj zavojaka jc:
Z "-"" Za -:- 1,5,
gdje je: Za - .. broj aktivnihzavoiaka, Duiin,{
tice aktivnih zavojaka iznosi:
11/ =D·::7·.Z".
Ckupna duiina iice moze se izraziti ohras-
cern: o.
I = DnZ "--=: ill (Za 1,5).
;\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka
U opterecenom stanju' treba da iznosi
Smil) = 0,1 d, a ne smije biti manjc ad
0,5 mm.,
Stvama visina neoptercccnc oprl}gc
(L):
SI. 2.7.12. Glavne veliCine ciHncit'icne
zavojne pritisne opruge L ~ Z· d + Zo . S = (Zo .,. 1,5) d + Z"· s. d. e. f
Sl. 2.7.13. GumenJ jastucici za sUe prHiska
Tabela 2.7.2. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga

rI - .._.
DId 3
,..._._""_
4 5 G 7 8 9 10 12 15 10 30
ZADACI

1. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. 2).7) or! C. 2330 za naiztnjcni~no pro-
.~ - .. ~---
---_._----
lI K 1,55 ]'38 1,29 mjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Dulioa Oprugc je 1 .,,~ '300 mm, dcbljina trake h = 5 mm,
1,23 1,20 1,17 1,15 1,14 1,3 J,09
-~- ..----..--..- Proracun izvtsit.i za oprugu, konstantnog presjcka i za idealni oblik.
2. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1. 2.7.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN.
. P~i~jer,:. ,Izrac,?nati precnik o.!<ruglc iic~ za i~rfl:du ~avojne torzione Opruge oPterec~ne Dulinn gibnja je 21 = 600 rum, sirina li~ta b "'" 60 mm, debljimi lista h """ 5 mm., Materijal
malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =, 600 N. Opruga)1:: od cehka C. 2130. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6" C.2131. . '
Rje.fenjc 3. Kolil~o jednosmjerno promlenljivo opterecenje moz~ CIa prenosi cilindrlf;1l3 'zavoina torzi~ria
opruga izradcna. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m.m, srednjcg precnika D = 80 mm. Zlca
1. DI;}Zvoijeno naprezanjc T,l .'"" 0,5T m = 0,5 . 120 "~ 60 kN/cm". je od C, 4230.

124 125
 PITANJA

L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc?

2, Kako je izvr!Iena podjela opruge?
3. Objasni osnovua obiljeija opruge? ,
4. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu?
5, Objasni postanak gibanja?
-6. Kako se povecava noslv()st, a kaka ugib gibnieva? -
7. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge?
8. Kako se povccava ;tosivost, a kako ugib tanjirastih opruga?
9. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga? 3, ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE
10. Sta, BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u?

U clemente -za kruzno kretqnje spada;tl: osovine, osoviniCf~, 'vraiila) le1iisw

spojnice,

3.1. OSOVINE

Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju, kao sto su remenice,
zupcanici, dobcisi i s1. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-;
mente). J\{ogu,biti ror.irajuce i nerotirajuce, pune i suplje.
Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima,n?glav-
Ijeni, npr. vagonska osovina (s1. 3.1.1), a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni cle-
menti, upr. osovina \iagoneta (s1. 3.1.2). Primjenom supljih osovina znatno se sma---
njuje njihova tezina, a neznatrto otpornost na savijanjc.

SI. 3.1.1. Va,gonska osovina

Prema 'konstrill<tiVnom izg1.edu, osoviilc ni.ogu. biti 1'aVllC i stepchastc;.-Ravnc

osovine iinaju isti precnik na Citavo; .duzini i 1ako' se iiraduju. Najcesce se osovine
izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe, usteda u,materijalu: i sm'anjenje tczirje, ,rui
je izra~a sk:uplja., '- ., .'"
_Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a,- 'sa, jcdnim .--pr<:;pl.1stom; iIi sa'
dva prepusta. Na 8L 3.1.33., prikazana je"o~,ovirla u 'oblik~ proste grede ..
126
 Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan oblil~ jer
bi sc precnik povecavao od 0 do d max - po ;ednaCini kubnog paraboloida. Stvarni
oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51. 3.1.3b). Precnik stv2rnog oblika
osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.
-optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo, a nerotirajuCih
- jednosmjerno promjenljivo.

Prim;er: Proracunati osovinuopteret.'tnu prema slid 3.1.3., ako je J-.\ = 6 kN, a o.c, 350 mm,
b = 250 mm. Osovina rotira. Materijal osovine je' C. 0545 sa UHd ~=- G kNjc;mz.
RjeJenJe

1. Otpori oslonaca:
SI. 3.1.2. Osovina vagoneta 'M A = - FH (a ----'--- b) --0- F· a = 0

Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.0461 do (::0545, a za P'a 6'35

F n '= - - ' = = 3,5kN.
jaca optereccnja C.0645. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za a+b 35 - 25
<:ementaciju i poboljsavanje. AlB = FA (a + b) F· b = 0,
Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima
osovinc ~- na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima. Prvo se odrede F·b 6'25
otpori oslonaca, zatim momenti savijanja~ a zatim precnici osovinc.
I?A =';-0 = -35 '.--:- 25- = 2,5 kN.

Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine:

3 odavde idealni precnik osovine 2. Momenti savijunja:

Af smax = FA'a = 2,5' 35 oc,_ 87,5kNcm.

Ovdjc je: M" [kNcm) .- moment savijanja
Za x 0= 20 em, Aisa: c~~ FA' X = 2,5' 20 ''0'' 50kNcrn.
d" [em'] - aksijalni otoprni moment za kruini presjek,
10 3. Ide-alni prc-cnik osovinc:

v,, [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja. 10· 87,5

= 5,25 em.
6

10/\1s o; 10'50
- - = ---.~ = 4,37 em.
Gsii 6
a. A 1$i8 4. Stvami precnik oso\-;inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_, radi nagla v-
ljivnnja glavCina, pa je: d = 1,1' 5,25 50 775 em.
b I Usvaja se pn'j veti ~tandarc1ni precnik, a= '60mm.

b. 3.2 OSOVINICE (SVORNJACI)

\
Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. ostvnruju zglav1'::}ste
Fa (zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. U svojim IdiS-
tima osovinicc miruju iIi osdliraju, a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050-
Stvarnj oblik Idea In; obHk viniea. Izraduju se od cclika, obicno (;.0445 za manja optcrccenja, a za veea optcre-
osovme osovine tenja ~ od ugljicnih celika g8rantovanog sa<;t8va iii od legiranih celika. Standardi-
'~1.. -!:I.l.3., Prlkaz ,?sovin~_:-:::a) shematski., b) idealni _J swarni oblik zovano jc vise oblika osovinica. Neki od tih oblika prikazani su na s1. 3.2.1.

128 129
 Provrti na uSicama prstenova sluie da ~e o.dgov.arajucim kliie ~ .
prsten moze pri ugradnji rasir~i, a unutrasnjl stlsnutI. Za izradu u S~a.
I se ce!ik za opruge, najcesce C.2130 s ()~tl..~j:)\)1' ~
°1
L n I
~. k;~"il"Ji
-- t'~Sti
l<LH-----I-~ ,
Q.

-~~ "~~,
I,
..JUM1. 11, V7""",~"" I

-J,..I'tlJ.t
81. 3.2.1. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.C3.020; 021; 022), bj bez glave- S1. 3.2.3. Unutrasnji prstenasti USkOCllik ~
(JUS M.C3,.040), c) sa u.pustenom glavom (JUS M.C3.030)., eI) sa navojem (JUS M.C3:060}

3,2.1. Osigurali;c osovinica

Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja. NajcesCi

oblid osiguranja p~il(3zani su na s1. 3.2.2.) ito:
a) osovinica je sa navojem., a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil;
b) osiguranje prstenastim ut;kocnikom:
c) osiguranje pomocll dvije rascjepke;
d) osiguranje trvrtnim vijkom;
e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.
SI. 3.2.4. Spoljasnji prstenasti. uskocnik

Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe, _odnosno pr.ecnik osovme i .stalld

prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. 11
, iDs' ~"",
!,j.e, J~
3.2.2. }>roracun osovinica '40,:

Osovinke, BU izlozene suvijanju, smicanju ~ p~vrSfuskom riiiti' '

oSQyinice izracunava se iz momenta, savijanja, a prQvlerava na ;povrs' Sku. f! ,
Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja, , In.s~i Pt:~.\.lijj\
Sl. 3.2.2. Primjena osovinic~ i nacmi osigultanja , -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. 3.2.5, OPt ll..is llk,
, podijeli se ,simetricno na dva dijela. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf
ja: H~ (k
PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog F F I P'L '
pomjerarija oso:vina, osovinicu i lez.iSta s kotrijanjcm., a ponekad i clem enata za prenos M ~-'a - --- . -.. ~-.- [kNcmJ,
snage. Standardizovani su: $ 2 2 4 8
gdje jc
unutrasnji prstenasti uskocnici - za rupe (s1. 3.2.3.) i . L-/ / L+/
spoljasn;i prstenasti uskocnici ~ za osovine (s1. 3.2.4). a~.--· +-~--. [em].
. 4 2 4
130
 Najveei napon savijanja iznosi:
3.3. VRATILA

Vratila slu~e za pr~nose~jc ~brtirih :n0rrienata dui ~se Obrtal~!a, (sl. ,33 ..1
razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na S~VIJanje i uvrl: .Z~
gdje je u'radu se- uvijek okrecu. , ) n}c!

otporni moment kruznog pre,sjeka.

M{obrtnimomentj

P(opterecenje)

51. 3.3.1. Vl'atilo

Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:;. Kod Cvrstih, .

poloZaj osne linije; je ncpromjcnljiv, a mogu bid prava (s1. 3.3.2) i koIJ'e, \ra;Ila
- zaSta \.s1.
3,3.3). ,
Prava v,ratila mogu biti glatka i stepenasw. Pri konstrukciji stepcna."till -:.". .
81. 3.2.5. Djclovanje treba pre1azc 1Z jednog prcem "ka u 'drugl" lZVOd"Itt sa 0dgovarajucim
' 'V,atlh
rac!i' . "
na osovinicu '. al·'· . . '-- ,'lUSHly
zaobljenja, came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a
~... - c aprSlll
uslJed konccntraClJC napona, ' _ ,- - a
Odavde je precnik osovinicc, Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn
kod motora SUS), i obratno -~, 1u-uznog ' u pravo l'mljSKO
'" (npr.
' 1cod kJipnih ·,0 k' (nnr~,
sora). IzraduJu.se'1<:00 P1"Osta 1. s/ozena.
' P a ImaJu jcdno komprr_
, rosta 1(0 I'jcnasta vratl'1" l'
~
a s1ozena , , VIse
IffiaJU . . , 1m I')ena.
' 0 jeno.
'"

Pov,rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p =~,F - <;"Pd' a na duzini

d ./
'L 0) P
\ - l, F
= -,------- " Pd.
~
, d (L -I)

Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude

Pa ~ (I - 1,4) kN/cm' za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc;
i'd =- J kN/cm 2
-~ za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva;

Prl --=::: 0,5 kN/cm 2 - za osovi~ce ad celika, a posteIjice od sivog !iva.

Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka d'n) ., .

(A -4-"
= 1 120051:

F 2F
TB = -2A = 'd2; <; "[sU·
SI. 3.3.2. Glatko

132
133
 Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s.hemaiski:
VRATILA

cv_r1s'ta
"'--i
prava koljenasta
i~-:~-I I
,ravna stepenasta <

t-"~

S1. 3.3.3. Koljenast.o vl'atilo

prost~ slbtena

t.a,ka vratila (sl. 3.3.6) su prava vratila kaja sli'.tZlozena s

KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'" ~ ~ atno
njima uema, elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije U.\lij<tJ: .
njati. Savitljiv'a vratila mom biti ~olavka IJC 111()Ze se U odrcctenim granicama'~mi)'e· sopstvene tezine vratila se zanemaruje. Shematski prikazano-vrao~ tezitle lJU, jer tl.a
'I " ~o sea (8 1 3 3 4)' 'k
.tl~O Pren sr:oJnica .
0
Vn:ttl a upotrebljuvaju ::;.c za prenos- olrreia" ." .. 1. gzp a (s1. 3.3.5).-Z<:rlavkasta moment, duz ose obrtanja, o d ,
mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k- d~Ja ,~od' lzv!esnim uglo11l koji m;zc da se
. . . ~ _ ~. ar cmsko vratil . spojnice Sl dO, spojulcc S 2· Nu LA!~rat"1 Qs~ Qbrtut
pnn:~~~nJuJu se ,ko:1 ~alih pokretnih brusilica. b "T 0 a~t.omo~lla) .. Gipka vr.atila
,<
mjestima .A i B EU osland. Ako ~ I 0
od. vbf n~omJa celicne ZIce (1) koje su &wi": USL1Cd~ brZlnOlllJcra 1 81. SastOjC se
bi se tezina vratila i tdina spoj-
nUlZnljClllCnO uprcdenih; ce1icue tral"e (2) ',cne U obliku zavojnih zateznih opruga Sf
:J ' _. " , 1 oklopa (3) ~ nica zanemarile - kao rclativno
llcma vrsr,t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' ' male> vflltilo, bi bilo iYlozeno
, ,c u. lllOgu iti falw i teska.
sumo uvijanju. ,
Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm__
sarno n? u\'ijan;e, s, tim d'a se ::;
dozv.oljeni naponi uvijanja uzi- :::t't-WlJ.1.UlWillWlWJ.WJ.illlllililliil! illiT7TTr
maju umanjeni )zako bi se kom- ,
pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl. 3.,3.6. Shema I k.' "
od,savijanja. a ,Og Vl'ati1a
Precnik ~Tatila odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '.
" VIJari.ja·
lVIu~ "
7:1' ='If.7 ~Tud'

"
Sl. 3.3.4. 'Kardansko -vrut"lo d -
. rumskog vozila
"-VI'I [It;Ncm] ._- moment uvijanja kame 'je vratilo izlozeuo :

Zustitna c!Jev
Wo ternS] - polal:ni otporrii moment 'povrsme presjeka; ia k
Pogonsko. stfunc iznosi: ruz'III Pl"tsjek
vratilo.
dLJ'{ dS
c::::::~~_ ' "
ae 16 5
dozvolje~i napon uvijnnja.
Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila:

d ~= 3/l 61v,"" ~ 3/2 i \1,,[cm'l,

b, ,J :n . 'Tud Y Tud
Moment uvijanja odreduje se pomOCll ~mage P [kWj j UgaOlle b .
. ,rz1ui.\ wI
tadhJ:
S1. 3.3.5. Gipko vratilo: ~a)' U s'klopu,e
b) struktura vratila
134

135
 . .
Ako se snaga, izrazi u fk\\TJ, a broj okretaja n tmill'-l], onda je: , uvijanja~ izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e ~e javlj~j~ pr}~
prenosu obrtnog momenta. " . . . . .~
P
1VIu = 955 - kNem. Na s1. 3.3.7. prikazana je prim;ena teSkihyratila kod pogonskog u,reda}3 fabnc-
n
kog krana. , . ;
Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih konstru~cionih 'ce1~ka, zatez'ne
vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm 2, a ponekad i veee zatezne c:,rstoce.2a Jaka n~preg~·
prema kvalitetu'materijala (tab. 3:3.1). Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici ~a ce~entaclJu, ~.a zat~~.nom cvr~to:-·
com veCom od 100 kN/cm 2 • U tabcli 3.3.2. qat le pregled materlJala kO)l se upotreb-
Tabdu73.3.1. Izrazi za preenik vratila_ d [em] Ijavaju za vratila.

1 2 kNlcm~ 2kNfcm z 3 kNfcm 2

I iud = '(12 N.Pa)· (20 MPa) (30 MPa)
.c;;;;"1 .
I -'-'--~~--i--'-"- "-"'''~'''-~I-' ----I -_.-' .
15,,8 ~ !~_ 13,4 j~ I 11,7 :)~ .' . ~ I" I
I w L.-J , .. _____ -. ~_ .. _ _ .

Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (su-
kanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od
1/4 0 po metru duzinc vratila. Precnik vratiia, U zavisnosti od ugla defol'macije, S1. 3.3~7. Pogonski urcdaj krana
dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala:

Tabcla 3.3.2. Celid za vratila

Oznaka Cpotreba
Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije, Materijal
za precnik se usvaja veca vrijednost. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na
vratilo vrsi klinovima, proracunski precnik povecava se za oko 10%; pa se precnik, IZonstruktivni (:.0461 Slabijc opterecena vratlla. ."
po mogucnosti, standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO. (;.0545 ! Jace optcrecena vratila_; brzorol1ra)u.ca \T:ltib
ugljenic-ni celici
JUS C.ED.500nO C.0645 i
Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa 11 = 960 min-I. --1- -~--~--- --~--"' ...••""
Vratilo je od celika sa -Cud = 2,5 kN/cm 2 • Izbor materljaia za~isan je od pr~cllj~,a yratija
'j 'ze1jcnc graniee rnzvlacenj~; zu l1~~cJ:nkc 16 de>
Riden/c 100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: .
1. I'vioment uvijanja: t.1430 niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main no-
gra:duje,
P 6 Celid za poboJjsl~vanje (;.1530 Yratila prenosnika, ,
M" -_. 995 ~ = 995 ,,'" - = 5,97 kNern. JUS C.B9.021 vrntila slrugova, l-)UZll[\ vratila.
11 960 (;.1730 i-"

Kao i prethodni, a odlikuju SC, u I?oreacnJ;-: sa

(:.1431\
<;:.1531 ' njima, boljirri osobinama ohraci,cllll:. pOHSl,,;~>
2. Prccnik vratiJa: nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl,'.-
C.1731 J
turotn.
(:.3130\
Dije10vi preno$a, l~ao i dijcloyj kod kojih sc
C. 3131 1 traz~ veca t:YrsNca Jczgra.

Zbog zlijeba za Idin, precnik Plwecavamo za 10%, tj. -----C.4730

- _ .. I "'--c-,----... ---.----~.,------'---·.-----,
(:.1220 _ Rukavci
d ,,"- 2,28 . 1,1 = 2,51 em. C.11211 Vrctena brusnih strojeva.
Celici za cemcntaciju (:,1220 1
Usvajamo standardni precnik, d = 28 mm. (;.4320 Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:;
JUS C.B9.020
(:.4321 srcdnja vratila u gradnji vozila. i pr~~osa;
TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna C.5421 visokonapregnut~ vratila. veCih dlmenzlJU.
vratila koja na sebi nose teske toc!;;:ove, a i sama imaju velilm tezinu. Pored momenta

136
 :3.4, RUKAVCI Kon~'cni r-ukavac (s1. 3.4.2d) upotrebijava se na mjestim~ gdje je ~ tokii eksploa-
tacije,potrebno poddavati radijalni zazor.
Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: .' . ' LoiJtasti rukavac (s1. '3A,2c) kori.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[,).clfe
Najcesce -Cine cje1iml sa os~vinama i vratilimu;:a g !edse ug~adu.Ju.leziSta Cst 3.4.1). treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora,
lorn spajaju sa osovinom, odnosno vratHom.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i po- zglobne 'veze upravljackog,mchanizma automobila i 51.). o.vai.rukava9.moze pored
radij~lnih; da prenosi i ,aksijalne sile, pU.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca.
u .0:'01:0- poglavlju ce se. govoriti
rUlzavcima za k1' 0
~~.Ozem. JakIm OPterecenjima" haban;u i ~na :czlSta. OVI r~~vci su
• • v ,v'¥ •

za-'Ti"avim' 4ksijalnirukavc'i mogu biti sa,r:.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51. 3.4'.if),i prsrc-

tlc,na ~n)esta na osovitiama i vratilima. Zatogs J uk ]~~ uslJ,e~ ~eg~ r:redstavlJaJu kri- nastom' dQdirnom povt,sinoin (sL3.4.2g). ,Primjcnom prstenaste .povrsine. dobije se
~ . e r a'Cl obraduJu
-z:; veca opterecenJ'a i ,brzl'ne - b ruseu;em. - f1ll1m struganJ'ern
-,a ravnQ1ujernija raspodjela .poyr§inskog .pritiska, posto, obo,dna bl'z~la (v =, l' ' w)
raste..prerna periferiji. rUkavca, a time i hahanje, pa'pritisak pustaje veci sto jt blue,
geornetrijskoj "osi rukavca; to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i
gnjece:nja materija1~.
Optereeenje ~/- (ezaj F

-j I

~.t,"~/,
,-"
\ \{etajna
Irukavoc' - cauro

'304,1. Vrste rukavaca

SI. 3.4.1. UlcziStcnje rukavca

Prana ..pra~'cu djelovanja opterecenja, rulmvci mogu. 'biti:

radlJulm (popi'ecn~), koji prcnose opterccenje nOlm~in
··fJ., f, 9,
81.,3.4.2. Oblici l'ukava,ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom, b)'spoljni cilindricni sa
dva naslona, c) unutrasnji, d) .konicni, e) loptasti.' f) aksijaini .sa raVl10m dodirnom povrsinom,
h.

aksi' 'tIni (uzd 0' ') •• 0 na OSU,

. g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti
)c uznr , kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i
radiaksialni (kombinovani), koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec, . Grebenasii 1:ukd.vac (51. 3.4.2h) izraduje se sa vise- prstenast~h dodil~nih poyrsina;
Na s1 .., 4 2 'k' " .
, .-L .. ,pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" ' t . '/' d'
. enJa . moze da primi 'velika uzduzna opterecenja pTomjenljivog~smjera, l~ao i radijalna
.~ CUI O. cz m ncm (sL 3.4,2.a, b, c f '
.l. 'v ' '
lwniC-;-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 opterccenja pa spada.u radiaksijalnc. niklivce.
- oprastl s, .4.2e) 1 grebenasti (sl, 3A.2h).
• >"'--' , ' ,g),
Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji;"Suplji rukavci imaju bitno
~ P:en~u poloz,aju na vratilu, rukavci se dijele nu' , Z' (.,~" ..
ll~ ~~'a~ev11Tw osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) k·' ~~o'Jndae teO~lc), kO).1 se nalaze manju teiinu, uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:.
SreQlm vratila. ,~) OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla
Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se prema empiriiskim obrascima (81. 3.4.3;:
S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" , b - . , ' d ' visina II -,---.' (0,07 ~. 0)) d ..:- 0,5 (em),
naslona (s1. 34 ?b) R,ll,I"an', 's )'edg~ ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. 3.4.2a) i f>a dV'l
/c " ,~C lUll). nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ,( ....:: debljina s --"- (1 -, 1,5) ~,
¥,. nJa~ a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ",' '., " a r~ IJ~ na Optere-
v ••- . "

Na nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i dV;)di~l~;t~~z~~~~!<l U jCdnOlll smjeru.

poluprecnik zaobijenja Q > Q,J ~.

, Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . d"

·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba S~j~:~ 1~~1 ra, ~alna °1 ptere~enja i mala krutko-- 3.4.L Pror,3cun ra:dijalnih rukavaca
.samo dvidijeIna Iezista. . ~ <lova av ru<.avac JC moguce postaviti
Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku, savi-
Unucrasnji- cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . . -- .. ..
mah kratkotrajna aksijalna .optel~ec.~nja" maze prihvatltl radlJalna opterecenja janju) uvijanjui smiCan.ju. 'Napr,ezanje na uvijanje., ,koje nastaje usljed trenja u le-
iistu i napreianje: na smicanje relativno su mali _ pa 's6 u proracunu'zanemaruju.
,
;138 139
 Dimer:~ije koje treba;prorat~ati su: precnik (J) i aktivna duzina ruk - (I) uk ' vow preko koilstrukti1.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .
na, duzma rukavca i nasIon (sl. 3.4.3). , avea } up- rukavca'i njegovog precnika cp = lId. Ja kOlicllik du""
Proracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi Najpovoljnija konstrul,tivna}mr~er.i~tika ~oz~. se .izraCllnati 'iz - ' ,ZlUe
, laz F = -'--
F <p odak- moti nosenja
,
s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie'' llSlova .
'Jedtlake
selzpo nog obrasca:p = --:"
A; I· d """ '" , d'J· (fsd, l'U [2 (fBd .
Je je precnik tukavca d = F_ em], d . 1 . Pd = '-'51'- ';]2 = sP:z '
I, Pd

J~~'; .
Ovdje je:
F [JzN] radijalna sila koja oprerecuje ru- odakle ie: l' = ~ =
kavae,
. Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. d '
AJ! = I . d [em 2] - projekciona povrsina omo-
taca rukavca (s1. 3.4.3); , 1,2 kako duzina rukavca ne bi bila velika, jer' bi u tom ·slucaj,tl. nal~· U f[!, '""" 0 0
'1 - , lJCg:~h' ,0 do
kavca bI 0 neravnomJerno. . . .--I.Je dtit ru~
I [em] - duzina rukavca,
Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se
rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' po~;S~~~Cu.kn pr'ecnika
d [em] - prce-nik rukavca,
... P,,_ ~k~~)(:m2] ---.. dozvoljeni povrsinski pritisak Og
pritiska:
kO)1 za\TlSl o~, rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista. F = 1 . d . Pd ""'- 9) . d'l . Pd>
ptcma tahell 3.4.1. -
~. Dohijen':l. vrijednost precnika na osnovu po- __ f'~-F~ [em],
vrs:~sk.og pfl.tlS~a potrebno jc provjeriti 'iz. uslova , tv (P' Pd
SaYl)anJ~ (pn ccmu rukavac posmatramo kao
konzolu): iii iz uslova savij3nja :

51. 3.4.3. Opterecenje spoljnog

cilindrienog rukavca

gdj~ je:
Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1
Ms [k~cm] - moment savijanja, l?anja i ,usvojiti standardni precnik. 0% zbog h
a-
W [em3] - otporni moment kruinog presjeka. Ovako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. M.' ~ .
'. ?vak~:, pror~cu'~ prccnika r::-kava~a primjenjujc se ako je unapri''ed ,oznata t~eba p~ovjeriti i s ob~irom n~.zagri}avanj.e.koje se n:?Z~ pojaviti, 1~~~~~' rtlkava C
njihova duzma. V110 cesto ova duzma UlJe poznata; tada se ph:~racun pr~Cni[~ pro- kun brzmama. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl o~ povrsmskog pritiska _le no Pri v r
i uslova rada leiista, Provjera zagrijavanja vrsl, sc na osnovu karak' O,')Odne b" ~ 1-
, ,-. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne
varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls;;a \p) i ob 4 ' t e Zao-', ..
Tubela 3.4.1. D~z:voljelli povrsinski pritisak -' ,- Oqne b,.' ",II)a_

Ml1tcrija: rukavca Matcrijal poste1jicr: Posto

,
JC: P 0=
F
7-.d
[kN] ,
_~;-;_, 1 'v =
d''''il I'm]·
-60-:1'OoL--; >
lZIUe ( ..
vJ,
('cHic liveno gvozde 0,3 karakteristi~a zagrijavanja iznosi:
ceJik bron;m iii mcsing 0,5
celik
kaljen i brusen tclik
ceiil(
kalajna bronza
kaJajnu bronzu
bijeli metal
0,,6
0,8
0,6
p . ') = I I '~"l;ci >:'~o;':z 'C; (p . z,), [~~; . ~l·
kaljen i brusen celik bijeli metal Ovdje je: I [e1111 -- duZina rukavea, d [em-I -, precnik rURavc u .
0,9
,
1_ _ _ kaljcn
" _ J bru~en celi~ __ " ____ _ _ _~~~n
__________ k I' 'b" CC Iik_ 1,,5 broj okretaja rukavca. Dobijena vrijedn?st karakX?ri.stike zagrjiav ) ~ [:nin-- 1] --..
Napomena uz yibelu 3.4.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".- . '" " jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike zagrija\'al~nJa
manja. iIi .. lla(pn:tora' Ib:'
tI
brzllluma'se Ptl smanjuje. . 0 m, s, pn veClm se usvaJa prema tabeh 3.4.2. , . V)d kOja

140
141
 3.4.3. Proracun' aksijalnih rukavaca

Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi ,se_- iZ 'ush)v'!l do.zvoljenog po~

vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .posteljice;' prema jednakostin:-3'

F 4F <Pd ~ za prine rukav~e (s1. 3:4.2f),

p- d 2 • n'
A
Vrsta rukavca-namjena
P = - - -4F
- - . -.. <Pci - za suplje nikavee (s1. 3.4.2g).
n (d"!. ,...... di)

Ako se odnos precnika ozna(:i sa 1jl =:'. !!::. = (0,2 do 0,8), ouda je·:
d

p=_~~4_1:~~.-.._~pa., pa je precnik_ rukuvca d--= . .J. ~;C·1-4~;."2~)-~1.:d~ [em}.

"d' (1 -V'') " ~, '
Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti.
od vrste matcrijala rukavca i posteljice, prcma tabeli 3.4.3.

Tabda 3.4.3. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak, za aksijalne rukavcc

l~ie1elije

1. Konstruktivna kuruktcristika;
L\'iaterijul rukavca Malerijal posteljice

'Ii = J5a;~ = j;Is ~ 1,4-1.

.___ ~_. __~_~

celik
_ _~_ ..".------.l
UYeno gvo:lde 0,2
oA du
do 0,25
,0,5
bro!l:'::U
~~C~~~~l~~~av~:~nzi. P<i '= 0,5 kNiclll ~ ~"', ~z ~.)
cdik
2. tabe.Ie 3.4. bronza 0,7 do O,g
kaljen celik
celilc do 1,5
_I_ _ ,~ulje'n celik , _ _ _ _ _._
~... _ _ _ _ _c .~.

'Zbog habullja i' POh:b'e- k Kod izracunav;mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se
' nu nadl10g bruscnja pre' 'k .
d' 1
= ,1.1,45 = 1,595 cm.
' l:1lI lukavca treba p ..
OVecatl za 10%, pa je:'
obodna brzina, na srednjem precniku

ST,sY'dja se standardl1i pu..:cnil-

ds,-
i+d1 '
3. D manu rukavca;- ~ d = J6mm. ':=:::---- [em],
. 2
1 = . Ip·,d,~ 1' 41.16 " __ .,56 mm
_0- '"))
.~ 23 mm.
pa je srednja obodna i:lrzina:
4. Provjcru zagrijavanja;

p,v=~ _ _ .-
P·'n
2000'j
15'450
'"""~._~.. ~
"
Ill]
2000'? "j ~ 0,147 ~-~';-.. - .
.",. cm~ sJ
[,kN Vs!" = d~~'.1'6~lI-;'1· '
" Posto j e dobivenu karakteristika z." . Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze
12 tabele 3.4.2., prora:--'uH ua :. ' .. agU)llVan)u mania ud (p . 1:;\ ' 0
5. I(oustruktivl1e w.licin; ruk' . :6a6>T~Ju\'Ullje rUl;avcu zuc()\'ol,'usu A = ,4 do 0,6 (kNmicm ~ $) zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja:
d\Ca pIenl',);1 J.'" - , ' . -
h -" 0 1 . d '
-, T 5 mm ::c. "
°
' " .:- . "..). l<:nose;
1 . 16 .',J 5 ~ 6 6
- ' ) , mm, 4F 'n'n
s = 1,2' h = 1, 2·66 - 7 9?
-' ~ , - lllm, Us~aja se s = 801m,
60 . 100 < (1' . ~),.
(! =
y
0;1 . d =- 0,1 . 16
•
J ,lmm,
6 C'-'
usvaja sc e = 2mm.
Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose'
Us,'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm,
priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav.anja _za radijalne rukavce,
142
143
 Pri~jer: Proracunati aksijalni rukavac . .
;:aJalne maSIDC (81. 3.4.2g) ako je Op~efecenje F ==a ;r~~n~tor do~:rrnom J?ovr~iz:on: na vratilu
r , ' lit 1,~ . u avac Je od kal)Cnog cehka, a poste- 12. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira?
)lca od bronze. Odno:> preenika - = 1" -, 0 5 B . k . 13. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca?
d ,-~ >. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.
I: 14. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on
Rjdcnje proracunava?
15. Nfl kojim miestima ~c primjenju]u loptasti ruka;-d?
J. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:, iz tab ..'" le 3.4.2.:

(p . o)a ~,~ 0,20 [kN . ~].

c-;n p, s
3.5. LEZISTA (LEZAJEVI)
Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3.4.3. iznosi, kN
p '= 0,4--.
em'
'2. Preenik rukavca, Lezis't.:'1 su oslond vratila, osovina i osovinica. Prema konstrukciji~ mog;u se
podijeliti u dvije osnovne grupe:

d· J~~(I ~~~:~ ~ J:~ ~ o,~F~; ···1,91 em ldista

kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom

Usvaia se d mm, d." =

= 20 ") . d ~ 0',5 '20 -= 10 mm. kotrl.iajuca le:f:i.~la kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm:
3. Provjera zagrijavanja: ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela
(kuglica, valjaka ili iglica); pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja:
'1~5'n'400 Prcma pravcu djelovanja sila, lciista mogu bid:
6~OO=
-- rad~ialna, kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB,
kN ",1.
=
.
0,16 <: 0,2 [--~-.
cm 2
s r
::ito zadovol)'ava. aks(ialn.a, kod kojih sila djclujc uzdui ose, rukavca i
tadiaksl)'alna, kod kojih istovremeno djeluju poprccne 1.1zduzne sileo
,ZADACI

1 . .Pr~racunati ?sovinu prerpa 51. 3.1.3. ako je F = 3 kN a ... 3.5.1. Klizna leiista
T?tJra. lvlateflja! OSOVIne C.0461. ) - 200 mm, b "= 300 mm. Osovina
2. Prora~llnati l~~o watDo kojtS prima sna l P = - , " .' ,
Ma1e(1)aJ vratua je C.0545. gI - ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]: Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri
3. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . _ y. '
okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:-
bronze. Duzina rukavca'iznosi 1 ~ 60 mm -pr J_e~okgdl brusenog cehka, a posteljica je ad kalajne ili su u sasta-VJl, kOllstrukcijc, masinc. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118
"
1)oz\,oljtno naprezanjc na savijanje eC111" "''''40mm abro)' k t '
rUl .. ' ,>' 0 're aJa n. = 500 min-I. konstrukcija, hisu osjetljivi na udal', im,aju miran rad, pogndni su za vdike obodne
radno opterecenje rukuvca. ,avea Usa 0--'- 6 kNj c m 2. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno brzine, au slucaju ostecenja H10guca je opravka. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu
4. Proraeun:-,ti'ak~ija!nirukavacsapunom o\T~inom I", " .. , _, _'. na kotrlja,iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor trenja~ narnCito u' pocetku
Rukavac )e od celika, a poste1jica od br~nz' B' . Ilka l)esanJ,u kO)l jC opterecen sllom F '--"'- 2 k1'\.
-t;. IOj 0 reta)a rUkavca 11 .-= 180 min-I. rada, dok se ne dostigne nOfmalni rdim, tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagri-
javanjc; zahtijevaju c1obro od.rzavmije i podmazivanje; trosc l'cia1.iYllo mnogo 1110-
PITANJA zi\"u, a prijc stavljanja u redov~i pagon ITlot8ju sc--razrJditi.
1. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila?
-, Kako jc izvriicna podjcla osovina?
3.5, . i, Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w
3. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila?
4. Gd kojih mated,jaia se izraduju osminc i vratila)
5, ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. . Prcmn konstrukciji, l:adijalna klizn!11ei.ista -mogu biti.icd:n.7d(/elna i dt/iid{iClna,
6. Sta je idcalni oblik osovine?· JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod rul~avaca manjih precniku, a i kad sc
7. ~(ako sc pro.ra~unava osovina U obliku proSlc gredc? ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno. lznu.iuju se Sa
8. Sta su OSOVlIllce? P0stcljicom i bez posteljice (za l11.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).
9. Kako se proracunavaju laka vratila? Na sL 3.5. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa
10. Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca? iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa
11. Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci? rukavcem, a postavlja se u kuCiste. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3). Kroz
otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista.
·144
145
 '" ... ..,.... I"' I'"
""-0 "'- -"'-
~ I
'" I::: Ir.
~ !!!

~ '" ~~ '"2! I~ l~
(.) <>
!:! :!
"/~~~.! :;: ~ ~ ~ .; .;
'"' I :.: ()

'" ~ '"'" ~ B. ~
:x: <>
<0 ~ .,
<>
'"'" '~ l~
Sl. 3.5.1. Jednodi;elno klizno' ldiste

I
* .. T
i'S I. >c
I III

.....
~ ., ~ :::! I-~ I~
C)

..
...~ !!!'" '" ...<>...
e

., ~~
~ lli
KuCista se lUlJcesLe izraJuju iII If, f~ I'"
'"'"
od sivog liva, a u pojedinacnoj pro- Q ~ ~ 51
I ~
izvodnji - zavarivanjem. Na sL
3.5.2. prilzuzano je jednodijelno
klizno leziste Cije je kuciSte izra- 'IJ I
! Q
'" .. .
... <> <> ~ I~ I~
d:eno zavarivanjem.
Na 81. 3.5.3. dat je prikaz iz-
I
<0 -0 I~ I=: l:z 15: 1::1 ~ ::: R •:Jl
.~

bora dimenzija za jednodijcln~l radi- :;; .... I~ I~ L; l~ I~ I:;: ::: .iii L~ ~

jalno leziste, a na s1. 3.5.4. 'za 7
prirubno radijalno lciistc.
Nedostatak jednodijdnih leZis-
ta jc u tome !ito se klizna povrsina
S1. 3.5.2. Jcdnociijehw kliz,no Idiste zavftrcne vrcm.enom istrosi, tako da se paveca
konstrnkclje
zracnost i pajata oscilacija rukavca.
Kad zracn08t prede odredcnu. gra-
niCll, ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica, P081:0 se zracnost kod oyih IeZista
ne moze poddavati. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.jiC011l koja je Sa v:mjske
strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. 3.5.5). Krajevi ove posteljice su cilinJricno
pniduzeni sa nuvojcm. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem postc~.
ljice pomocu na\Ttkc. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.
Dvodijefna lez/sta prin1.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdno-
dijclho lczistc a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslo-
j

nom. Postoji niz konstrt!kcij~l dvodije1nih lc1:ista, kao sto su; transmisijska (kratka i
dugacka), le;:::i~ta za di:za!iL'C, ghl\'na leiista motom itd.
Nl1 s1. 3-.5.6. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.cnzija za dvodijelno radijalno klizno'
It:'Zi.;le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc.
Na 51. 3.5.7. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od:
kucist'--t (1), poklopca (2), d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4), i <.iva vijka sa llavrtk:.ull.<1 (7)
ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos.ti u lcZistu. 1)onji
dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja
ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice, a ad aksijalnog pomic:mja
osigunm!.l jc obodima sa obje strane poste1jice.
Ka 81. 3.5.8. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzi-
vanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac.
146
147
 /

SI. 3.5.5. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom

Sl. :LS,7. Kratko trauslllisi;sko Idislc

MaterUal za pcHeij:1ce
poslcljica prc,jm.:avlja naj~o~t~niji dlO ~daja,.
zl~"c i> g;; se za nll1 bir" makrijclj
_.
j",:' imH ppli-
tmmJ
maIne eksploatacionc karaklcr!~ldzc, kuo ~.lo sU.
'.,

I 0 i A i B 1elL '1 H IHI j d f dl !d~f'C Ih 101 I ( 1£: D2 DJ n )h+( hJ) R Ht f id Ji d Jf5 velika otpornost l)rema koroziii i hahanill.

K"oI5>j~5!"1~~"6IM;ol~i "0t.fI~.':'I"~i~I"'J' 3;-' ~,'.'1':'3S"

velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc,

*~5 )'''1'01'' 110IN+ml~I11V" ;:::1'''''0/;;1110. 130 10 2 "." 65 ''1>''-'50

mali ot110l" lrenja,
1 zllo[; ccga morn dn buck JTJ("k~}1 nd rl1bn:~,
:5- )270b~ M2~ -, -1;J;j---;,;j
';;'fd--~-++-· sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.l Gl\·cu.
330\00 =<-1150 45~
lOO 1'12.;1 90 (202 120 '401150 12320196 /JO ,30 5 .5 ()
dol~ro primanjc. i ra;;poredlyan;e mal.iv;l,
71-036°(100 :110 I'
100' 135! 110 2:(5 ", 120 115,235
24 M30 "'. 1(JO01550tm ;\; If,fJ 160 180 12 310115
I !Nf ,,,0 26 40 () dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< ..
*5 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.J5 ~ 220jSOrf* 1.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 I~S 501211 ,4075 _' prjbJiZuo i ..ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: ~ 1
mis:501150 460200 160 335 136 ii l; 260 75 165 1703452052]0260 1fi :; 25175 1;,0 62l~ {J5
..
Za i7.radu postelJli::a upotlc~lJa\a)u ~.C,yVI lr'.· ,;.
_. . . ,. . " ... l" ceJicni l'jy., (elik., brol1za., mesl.n¥' Iveglhc a u-.
minijuma, magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta ,.smlCr~}\ an! m ·
aterijaJi, c1rv0, vW.~racke mase·1
,
SI. 3.5.6. Dvodijelno kIizno leziste guma,
149
148
 "" _ , . . . d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. 3.5:9. Na mjes~u sas~av~
Sivi h,! je pO~lesan za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3,5 m/s) i ~aJces~1 obhk br?n.z~.t;l: d~O IJ\o'i;e sku Ija mazivo. Ovaj zlijeb ne lZraduje se.Qo kraJcva
rimlim pritiscima (p < 0,08 kNjcm1). . ljanja lzraduJe se :-tLduz~l ~hbebd J) .uI ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z,aobljenc, dane
Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0,6 kNjcm 2• Pr1mienjuje se kod lezaja pos(eljice, kako uiJe ne _~l, s °e ~ ~: ~~~r (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne p?:rsine.~l~jeb~m
dizalica, ukrsnih glava, droJilica, transmisija i s1. Osjetljiv je na udare. Podnosi temperature do hi grebale rukavac. Maz:\ 0 sk .,'al m",eran,", posteljice a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum
/ \ Obodi (4) sprecavaju a SI). no})o ( \ '
100"C. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim ~3/'1 n1 ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod ,Si'
metalom iIi nekom drugom lezainom legurom. dl)eO ' .
trW, i celibti ii-v p;dno3e znatne prliiske i brzine, ali se od njih izradene posteljice redovno
·l.alij\~\'uju
leZajnom lcgurom.
Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica, iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog
Hva i celika. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja. Odlikuje se dovoli-
nom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine, ali je relativno skupa. Za izradu posteliica najceM::e se
upotrcbljavaju kalajna, ni()vna i fosforna broIlza.
Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. Posto-
jana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0,6
kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U 45 m:'s. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj indu-
","0_

striji. '
Olovna brul1:-.:a ll1n:'ie ptimiti veta (lp~aecenjl\ llCgo kalaina. Vrlo,je otporl1a prema hubaniu
i pru;i;a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada, cdicne
posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" ,-- 1,2 kN/cm2 i brzine
kHzanju do v '= 5 m,'i;. Primienjuje se :I.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve.
Fosforna bronza upotrcbljava se ;la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr. kod
\"uljauni<':izih uredaja). Pruza muli otpj[ Lrenja, tvrda je i otporna ua habanje.
lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice, u prvom redu - za jednodjjelne.
Jdhl1iji je od bronze, ali jc manje izdr21jiv. 51. 3.5.9. Bronzana dvodijelna posteljica
Bijdi mctalje lesura bakrn, kalaja, 010\,a i antimuna. Zbog male cvrsLoce o upotrebl;ava se
iskljllCivo kao ;whvak 1.1. postdjicama oj. sivog lil'a, celika iii bronze, Debljina zalivka (kosuljice) - . .. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.
krete $1:; oj 0,5 do 6 mm. POillosi priti~ak do p ~c 0,4 kN/cm~ i brzine klizanja do 6 mig,
freba tn1at! na umu a .- - , a · ' '. k 'c'
. .te1jice precnik (d" i duhna (f), odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a, a
e
Osnovn mJe,:e pOl' ' .. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.
Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. Ima
nisku lemperaluru top1i.\Cnja i osjl:;tljiv jt', na uJare, ~l() oZrunieu,-u njegoYu primjenu kod tdkih, oowie ~:b~:;l:~Ub~~~l:::;~:~;ljica obicno je lednaka debljini naslona (0;' i izracunava se prema
dinamicki optereccnih Jdajeva.
izrazu:
AlwnJl1tjwfl;k;:, lcg~m: slu~c za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt, do 4 kN)em2 i
brzinc klizanja do :) tn,'s. Do~)ro oJvoj<.' wplmu. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature i) = (0,05 do 0,07) d -j- 5 min,
smanjuje zracl10st u leZliju i ~'to imaju veliki koeficijent trenja, zbog cega se moraju dobra podma- tiok l;e precnik naslona moze izracunati prema izrazu:
zkali. lTpotreb\javaju se n ieLaje mD~Unl sa unutralinjim sagorijc\'imicm.
Sinterouani /tu.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm;ese zelJezu, bukra, cinka, OlOVll, Ii, = d + (3,5 do 3_,8) b. ,
kaJaja i gra~·ita II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice, a zatim przi. Ovakve posteJjice " "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih, a od, celika .- nesto
Postclpce 0 lvenog gv z
porozne Sll i do 35%. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja,
usljed pritiska i povisene tell1pera[urc, izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. Nakol1 pre-kida rada kiaj tunje. Na s1. 3.5.10. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn e legure. Zalijevanje
i.e ohladi i ulje se p;)nollO nata u pore. Tahilezaji nose malo maz;va, ne prijaju okolinu i sami se
poJmazuju. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena ..e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.
industrija), leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-, e1ektromotora
i s1.).
Lezaji od. sil1cerov,mih maleri.jala po.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm 2 uz Qbojne' briine do 5 mis.
ViciJ.taC!.;c nnS{: za P05teIjke ~u smjese vjeStaCldh smola, drveta, tekstilnih vlakana, papira,
azbesta i $1. Po~tdjice od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera··
tutom. OtPOl"llC su ll'd h:.\'0anjc, nc zahtijevaju mnogo maziva, ali loSe oJvoJe topiotu. Zbog toga
'>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji, pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .
.. PoJnose pritiske do 1,2 kN:'cm 2 i obodne brzille do 6 tnis.
(;111'11:1 se primj.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli.

Konstrukci;e posteljica

Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc - U obLiku supljih tallkih cilindara. Izra-

duju se najcdce o:11ivenog gvozda, bronze iIi ';elika. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or Sl. 3.5.10. Posteljica sa zalivkom
d:,nja i osigUravaiu p,;otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\, obrtal1ja pomocu vijaka~ ·Civija i sL
1,1'
151
150 'I·
 Debljina zalivka oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>, prema obrascima:
d lcZista
s =. i-- 1,5 mm, za posteljicu od _SL,
85
d
.\' ''''' 140 +-0,5 mm, za posteljicu od celika.
Dimenzijc zljcbova
c ~~ 3 $, f ~- (2 do- 4) .I,
t!)1in = 0,5 mm
3.5.1.2. K011Strukcija aksijalnih ldista
A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca.
Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista aksi-
jaln8 leiista.
Na s1. 3.5.1'1. predstavljeno ;c
potporno leziste. U 'osnovi, Stlstoji
se iz jednodi,ie1nog oklopa (1), pos-
teljice' (2) i podmetaca (3). Podmc:-
tae se oslanja na kuCiste 1ciista
ispupcenom povrsinom, Sto omo-
gucava prilagodavanje nalijcganjn
ccone pCivrsine ruka,vCQ na podmc-
taCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava
Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku-
68te, a drugim dijelo111 u podmetac.
Za velike uzduzne 1 ujedno
popreene sile keid hOl;izontalnih
vratila moze se upotrijehiii grebc-
nasto leiiste (s1. 3.5) 2). Nedostatal<
I
ovog Jeiista je, .<ito se ukupna sila,
'zbog netaenosti izradc, ne raspore-
duje jednoliko na sve grebene ruka-
Yea. Podmazivanje se ostvarujc po-
r
mocu prstena za podmazivanje.
Za vrlo vclike uzduzne sile
prinl.jenjuju se Idista sa segmen-
tima prcma s1. 3.5.13. Prikaz[mo
lcziSte je radiaksijalno. Na presjcku
\.. I-I vidi se naCiu ugradnje dvodi-
jeine posteljicc radijalnog dijela
S1. 3.5.11. Potporno klizno leiiste
lciista, a na pogledu )1-H, oblik
segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta.
Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje. Postcljicp
se sasto;i 1Z vise scgmenata (4, do 16) ovalne povrsine, a izmcdu scgmenata se
nalazi ul;c; tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina. Klizne pcwdine
segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom.
152
3:SJ.3, Podmazivanjc kliznih
Podmazivanje je proces do-
vodenja maziva izmedu dodirnih
povl'sina na kojim s.c s:v~~ tre-
nje, S 'ciljem otklanJanJa 111 sma-
njivanja ncpozeljnih posl1edi~a
trenja. Nedovoljno podmazlva~Jc
prouzrokuje povecan otpor trenja,
haqanje dodirnih povrsina i zag-
rijavanje dijelova.
Izmedu rukavca i lezista
pojavljuju se tri vrste trenja:
.~Uv{) rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tc-
kuic trenic.
S'U'l)O rrenjc (s1. 3.5.143.) mis- 3 ..5.12:. Grebennsto Idistc
taje kad izmedu lukavca i pos-
teijice -prestanc dovod mazi\'a) tj'
kad su povrsinc suvt:. Ono se
1n02e pojuviti i pri pustanju ma- 11
sine urad. Pri suvom trenju se
metalne povrsinc_neposrcdno do-
diruju, a posljedice su habanje
nalijduCih j)l)\TSina, :l.Qgrijavunk
i zaribavanje. Smio trenjc k
najopasnije, zbog eega trcha vri-
jemc njegQvog trajanja svesti na
n.ajmanju mjenL
Polusu·vo fI'£l~jc iii nenjc 1'0-
luokvasenih povrsina (s1. 3.5.14b)
nustaje kada mazh~o dospijeva
sarno na pojcdine dijclovc tarnih
povrsina, Ovo trenje redovno se
,javlja pri pustanju U fad i zaus-
ravljanju masine. kao i pri malim
brzinama klizanja._ l-\alezne po-
vrSinc 8C nepo8redno dodiru ju
na ispupcenim dijcl.ovima hrh-
pavosti, jer pritisnk u sJoju 111n-
Zi\,,'l nijc dovoljan da ih f8.zdvoji
da bi se izmcdu njih stvorio sloj
mazlY3. Podmazivanje je nepot-
puno pa, zhog stctnih posljedica,
i ova trenje treba svesti na naj-
manju mjeru.
T ckuce rrenic iii trenje okva- Pogled HoB
senih povrsillu (s1. 3.5 .14c) l~as­
taje kad dospijeva toliko maZlVa, S1., 3.5.13. Radiaksijal~o le'zistc
153
 ~Jni f~m
" '/
b) c)
SI. 3.5.14. Vrste tren;a: a) suva, b) pO\USllVO, c) tekute
po koliCini i kvalitetu, da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.
Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu
molekula mazivu. S obzirom da je ova trenje neznatno, pri pocimazivanju treba
nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina.
Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose:
,Ii. ~~ 0,12 do 0,35 za suva trenje, zavisno ad wste materijala letajne posteljice.,
p - 0,01 do 0,1, i viSe, za Polusu\'o trenje,
jJ -- O,UOl do 0,008 za tekuce trenjc, zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu-
:;;iva.
. Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb .. da budu tako konstruisane cia
lzaZOVllpritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. S1. 3.5. J 5. prikazujc kako se mijenja pritisak u
mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru
de~;no, za slucai potPU11og podmazivanja
U pocetku, 113 ivici A, ovaj pritisak jednak je
nuli, tj. atmosferskom priitisku. tim gornja povr~
sina, usljed krClanja udesno, potisne mazivo pod
sebe SVOj0111 skosenom stranom, naglc poraste pri-
tisak u muzivu, usljed cega se gornja povrSina
ndvoji od donje. Poslije toga, mazivo se djelimicno
isriskuje, pritisak opada na odredenu vrijednost i
ostaje koustantan od iviee B do ivice C. Kad ivice
C, usljed povceauja zuzon, zbog skoSene povrSine,
pritjs~k poCinje da opada i postaje cak negativan
(manjt od atmosferskog), lia bi se kod ivice D .izjed-
e naCia sa atmQsferskim pritiskom.
. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka
Sl. 3.5.15. Dijagram rasprostiranja
pritiska u sloju ulja su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki.
Pritisak u ulju, koji se prj tom stvara, zove se hidro-
dinamicni pritisak.
, U smnj~ m,irovanja ru~avac !czi na posteljici, usl;ed sopstvene tezine i optcrccenja, a sa
gon:)c stra.nc )UvlJll ~e zawr \.s1. 3.5.16a). Na mjeslu dodira rukavca j posteljice pi-~aktii::no nema
mUZlva. Pn r:'0~(retanJ~1 ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam, on ce sc, zbag polusuvog trenja, perijati
po u~utra~nJo) desno). str~lll posteljice. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno, a
rotac:Jo~l rukav?3. P()llS~U)e se mazivQ tl klinasti prostor na desno; strani (stvara se uljni kiin'.
Poveca.l1jem b~.oJu ok::etUjll, potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in, usljed cega nastaje pritisa'k
u ~u".\Vu, kO!l o.dvuJ.u ruk?-vac. od posteljice. HidroJinamicki prilisak j prouzrokoyan dovoljnim
broJem okretaJa, 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl, dok ova; ne zauzme konaean paloiaj, pdkazan
na 81; 3.5.1~b. Rukavac "pliva" na uijnom sloju, a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno
tekuce trenJe.
Iv~aksimal1Ul\'~ijednos~ priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru
okretanJa. I~a. tog na!y~eg; m)es.ta mo2e, zbog povecanja presjeka, docLdo potpritiska evidi dijagram
l~.a .s1. 3.5:160.). Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje, otvore za mazivo kao i zljebove u poste:--
litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.
Kol besk;onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran, pa bi se ru-
kavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1. 3.5.16c). U praksi je avo, razumljivo, nemoguce postiCi.
154
-SI. 3.5.16. Polozaj rukavca posteljici pri razliCitom b~oju okr~taj~: a) bJ;zina nikavca
u
b) brzina rukuvca'l'elativno velika, c) b'rzina rUkal/ell "'" if)
c
3.5.1.4. lYiaziva
Za pucimazivanjc lezista upotr.cbljavaju sc ulja i masli, a pOJ,lckad c"IIlulzijc
ul;"a i grafit. Uljc je redovq.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista, dok' se kod
kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu poste-
ljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.
Uije je nar06to pogodno. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja, za
velika optcrecenja i temperature. Ulje moze biti minerainog, biljnog i zivotinj~
skog porijekia. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije, pa se najcesce i upo~
trebljava. '
Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst, prem~l kOlO., se i vr~i izbor uija.
Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka, yeCih tempe~
ratura i manjih brzina. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje.
Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom
Ijepljivoscu, kome se 'dodaje grafit.
JUS propisuj.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna
u\ja (1\1), turbinsb. ulja (TU), lezajna ulja (L), ulja za vretena (V), ulja za osovinc
i vratila (0), hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP), ulje za visol,<epritiske (UVP) i dr.
Masti za podmazivanje SlJ. .smjes(: sapuna i mineralnih uija. U primjeni. su
uglavnorp, kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. Kalcij~move masti ne rastva-
raju se u vodi, a primjenjuju se do 70°C. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi,
a primjenjuju se do tE!mperature 200 o e. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalci-
jumove i ~natrijumove"mJ.sti (NK). ~
Na izbor maziva uticu: raani uslovi (tcmp~ratura, broj okrctaja rukavca~ prec-
nik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. (mazalicom,. prstenoID, pod pritiskOltl, i s1.).
Kod kliznih lezista dt.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja
n -< 50 min'-I. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava, se za 11. ""'=- 50., do
700. min~l. Cirkulaciono, podmazivanje.L podrnazivanje pomoCu prstena primje-
njuje se' za bre) obrtaja n.= 100 do 2000 min-I.
Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp.a i pod pritiskom.
Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80 v e. Za t > 60°C
primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50 o e.
155
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje

Podrriazivanje lezista .moze sc vrsiti pojedinacno i centralno. Kod pojedinacllog

podmazivanja svako lezistc- se podmazuje zase-bnom napravom. Kod centralnog
pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. U tu svrhu ulje
se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju, a zatim se posebniin
kanalima vraca natrag u rczervoar.
Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma- .
zalica.
~a§a za ulj,
Mazalica sa fitiUe111 (s1. 3:5.17) ima vuneni iIi pamucni filii; koji upi/a ulje. z-o uije
Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja, uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz
cjevCicu. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja. Podmazivanje .se prekida lmd
se fitilj izvuce. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.
lvlazalica sa ja.,stukmn (s1. 3.5.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezi-
venti!
sta na zelje,znickim 'Yagonima. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrs- . ~/a
ccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. Sio ie hroj
okretaja vc(:i, iace je p0dmazivanje.
SL :l-.5.19. ,M.zzaJic-a sa iglOlTI

SI; 3.5.2(J, MazaHca sa vcntHom

7i
I

1._4''-''''''-
~(lsferokut.:
oivor kljucC! $.(
I
81. 3.S.17. Mazalica sa fitiljem S1. 3.5.18. Mazalica sa jastukQm
I ,.0'" i I
lHa.zalica so. iglom (sl. 3.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc I...--~----I
i osianja se na rukavac. Kad sc fukuvac okrccc, igra titra i propuRta ulje-. Nedo- Sl. 3.5.22. Mazalica '.0.23.Ai,,,",,""
sa vijIu;m
statak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic. sa oprugo1n

]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3.5.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine ulj~l podizu-

njel11 ili spustanjem iglc. JHo.zalico. sa z!£j/w;n Csl. .\,5.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[!
zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m,tziv3..
Sta~lferova maz:alica (s1. 3,5.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu.
Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz Centralno !Jodmaz,i'-;xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.
orvor u leziste, 3.5.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. zupcanika, od kojih je jcdan pogon.,>ki. Okre-
tanjem zupcanik$- ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji
Jlazal£ca so. oprug01n (s1. 3.5.22) omogucava neprekidno podmazivan,ie potis- ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja, Ulje se usisaVD tako sto
kivanjem masti klipom i oprugom.
157
156
 se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. Zupcasta pumpa narocIto
se upotrebljav,l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. Za centralno podma-
zivanje koriste se i druge pumpe, kao !'ito su klipna i vibraciona.
Na s1. 3.5,24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod- centralnng podma-.
zivanja.
Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. 3.5,246) su: rezer;-
voar -za ulje, pumpa za ulje, gnibi preCistac ulja, Hni precistac ulja, hladnjak. 2ft
ulje, pomocna ~lektricna pumpa, propusni ventil, kontrolni instrumenti (mano-
metar i termometar) i cijevi.

Kotrljajuca leziSta

3.5.2.1. Konstrukcija i osobinc

Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. 3.5.25. i s1. 3.5.27) Hi koluta
(s1. 3.5.26) u kojima su izradene staze kotrljimja. Po tim stazuma kotrljaju se ko-
trljajna _tijela koja mogu biti: kuglice, '{.Jo.ljcz:; -,k.onusi, bacp£ce (budd) i igli(:e
(s1. 3,5.28). Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu
ddaca (kavcza). DdaCi mogu biti presovaiJ..i od, lima iii izradcni u' vidu kruznog
cilindra, pa sc ta4a zovu 11.1.aSiVn1 (51. 3.5.29). Unutrasnji prsteh leiista postavlja
se na rukayac, a spoljni u kttCiste. jcdall od prstenova se okr6::c, najceSce unutrasnji
sa rukavcem., dok drugi 'prsten mirujc.

Q. b.
S1. 3.5.24. Centralno podumzivanjc: a) zl!.pCa~ta pumpa) b) shema i.:cntralnog p<.~~lma;;.i\'anja

51._3.5.25., Radijaluo Idi- S1. 3.5.26. Aksijalno leZ:i- SI. 3.5.27. Radiaitsijalno
ste: 1. ,-,poljni prsr.eu, stc: 1. .i 2. koluti, lciiste! 1. spoljui prsten~
2. unmrasnji prsten, 3. kugl.icc, 4. drLac 2. unutrasnji_ prsten,
3. valjct., 4. drZ2.C ,3. kuglice, 4. drzac

//

SI. 3 ..S.24c. ,l?rcdaj za pod~azh'anje nn tcnku T-55: 1 -. rezdvour £;a uljc; 2 o4vodna cijev
uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e; :I propusni ventil hladniaka; 4 _. eel' orvora za nalivanje'; 5 _ ,
lll~nometar; 7 - tennomelUr; 8
ci.j.ev za uljc;. 6 hladnjak za nIje.; 9 -- primae termul1.1etra Zf\
I
~!Je;v 10 :~ C1JCY za ll:!Jc; ,II
nsta<-; ulJa; J4
poklopac giU:'llOg J:.uD'-:la, za ulje; 12
pnm(~c man?mClra xa, ulle j b - fl11l preCis tal: ulju; j 6
djev za ulje; 13 _ giubi pre-
ciiev za ulje; 17 -:- cijev
za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia; 18 ~ kompreSOfj 19 - cijev za ulje od kompre-
sora do !~ar~en1; 20 - pOmOeI~? pumpa za uIje; 21 - cijev za ulje; 22 - onlOlac za zagrijavanjc_ od:'
I
L._. ._j
6)
L J
vodne cllen; 23 - oLivodnu CIJCV pumpe za ulje; 24 --" pUmpa za ulje; 25 _ odvodna cijev usisnih' OJ CJ d) e)
sekcija p:~mpc za ,uljc; 26 - odvo:lna cJj~\" za .~]j~ od b'Iubog preCistaca do kompresora; 27 _ od- S1.,3.5.28. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica;b) cilindricniyaljCic, c) bacvica, d) kOnicni valj~
vodna CIJev zu ullC; 2H omotac odvodne clJevl; 29 - prikljucak spiralne cijevi grijacu; 30 _ - - Cie, e) iglica '
sito odvodne cijevi
158
159·
 Kotrljajuca leiista mogu, zavisno od konstrukcijc, prcnositi radijaJna, aksi-
ia1na i kombinovana opterecenja. l\1.ogu biti kruta i podesiva; osa krutih lezista Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3.5.32) konstruk_
mora se podudarati sa oSl rukavca, dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom
prema osi rukavca._ Podesa.n je, za velika ra~ijahla opterece~ja. i ~b?strana aksijalna opterecenja. ,Nij~
Kotrljajuca lezista pruzaju neupore- rastavl,Jiv, Ima male aksl)alne zuzorc. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta,yratiIa;
divo manji otpor ,tt;enja nego klizna lezista,
naroCito pri pokretanju j zaustavljanju.
Osim. toga, ne -zahtijevaju nikakvo razra-
divanje prije stavljanja u pogon, imaju
zbijenu konstrukciju, mali utrosak maziva,
mogu se opteretiti u svim radijalnim
pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.
Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare
i potrcsc, ogranicehog' su vijeku, zahti-
Sl. 3.5.29. DriaCi: a) pre.'iovuni~ za kuglicc,
jevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se
b) masivni, lOa valjke popravlJuti.
Kotrljajuca leiis~a proizYo.:le, u pravih~, samo,indust.rijski v!s?k? raz:~tene zem~je. U :?:uso j
:cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta, <l pf{llzvodacl SU,
\'ec u "djem afirmisani, IKL Beograd i t:NiS Sarajevo.

S1. 3.5.32. Oznaka lezaja:~BG32; BG:B

3.5.2.2. Tipovi kotrriaJuCih !czisra

Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. '3.5.30)
moze da prim.a vcce radijalno (1:'~) i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera
(F ,< 036FrJ. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista
doa 15'. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. Odlikuju se
l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.
Prstenasti kuglic~i dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom, CsL 3.5:33)
im.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. Pri ugibu vratila pornice
se unutrasnji prstcn, a kuglice pre1aze -u novu, adgovarajucu stazu kotrljanja. po
sferno; povrSini spoljasnjeg, prstena. Dozvoljeni nagih vratila je do 3°~ Pored radi-
jainog opterecenja, mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm,jera.
Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci
postavljeni u odvojena kuCista. '
Prsienasti cilindricno ..valjcani jcdnoredni lezaj (s1. 3.5.34) inw za !cotr1ja_
juca tijela ciUndrienc 'valjke. 'U zavisnosti od nasloria za v~dike na prstenima, mogu
biti:

SL ~t.5.3Q. Oznaka lduju: BClO" RCO:;', 31. 3.5.31. Oznuka iczaja: ,,,,BNOl
BC03, Be04 i BN03

Prstenasti i,uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom, (s1. 3.5.31) iroa do-
dir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. To im onl.ogucujc da,
pored ~adijaln,)g, prime i znatno aksijalno optereccnje u jed~om smjcl'u. Po pra-
vilu se ugraduju u' parovima, medusobno suprotno okFetnutL SI. 3.5.34. Oznaka lciaja; 81. 3.5'.35. Oznaka lezaja: KB02; KB22-,
RN; RU; Rl; RT , 'KB03;--KB23J .-'_,,' __ .... btc.:!
160
161
 4C

sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unu- Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 : .:;
trasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i moze da primi velika radijalno i manj~ aksijalno optcrecenje U oba'smjera. p ·d·37~
- sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na ~u ~a udar~a op~erccenja ~ v~H~e ?rojeve okretaja. ~N.isu r:::sta:,rljivi. PodesivtS~Sn.1
unutra.~njem prstenu (NJ), a sa vodenjem na oba prstena CRT). naglbe vr~ti1a:do 0,5"'. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za
LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne sine, teSki reduktori, lokomotive i s1.). . \ . . 111a-
oslonce. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila
,u jednom smjeru. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno ~olutni._k1l;~~l~cni le~zaji (s1.. 3.5.38 .. i 3.~.~9) in~~ju ~uglice ~medu kOIUht Vra i ,
uc:vrscenje vratila. 1 koluta kUClsta. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere,cenja jednored . qd
Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.1 kruti, pa se mogu ugradivati saroo na jednosmjerna,' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. Radijalna optereeen.lll Za
mogu prihvatiti. ' ) 8 . ne
kruta vratila. Pogodni su za velike brojeve okretaja
i udarna opterecenja. Rasklopivi su pa se lako ug-
raduju.
Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. 3.5.35) ima
za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prs-
tena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto; tacki na
osi IcZaja. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1
vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i
vrhovi zarubljenih prstenovD...
Vodenje konienih valjcica omogucuju. nasioni
na unutrasnjem prstenu. Ovi lezaji mogu 4a prime
jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom
smjeru. Spoljasnji prsten je odvojiv, pa se aksijalni
zazor moze fino podesavati. Dgraduju se u parovi-
ma, mcdusobno suprotno okrenuti.
Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. 3.5.36)
lina valjCice u obliku bacvicu. Voc1enje baevica osi- S1. 3.5.39. Oznaka le:iaja: TDC22,; Sl. 3.5.40. Oznaka : 'l'S92;
TDC23; TDC24 TS93;'TS94
gurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu, a no. spoljas..
Sl. 3.5.36: Ozuaka lezaja: njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omo-
Kol';ltni ~.onicno-bac,va~ti lez~j (51. 3.~ ..40) mogu .~a prime velika aksiiahl< ..
SR02; SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'.
,Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno ffi3nJUradtJalna opterecen)a. Dodlrnc povrsme ~u sfencne pa su ovi.le:2ajevi' p 1 d
opterccenjc u yba smjera. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_ sivi. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina, za brodskc propelcre i s1. 0 c-

3.5.2.3. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja

O~:lOvna kar~te.ristika kotrIjajuCi~l lez~ja je y~·ecnil:.:upe unutrasnjeg prSte' "

~d) kop.predsta::1Ja l?tovremeu? ~ommalm precmk leZlS~. ~Ov~j precnik jeCin:1",
JC precmku Vnltlla, kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no ~(
tilo. Kod le.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik u>~ra­
se najmanji precnilc provrta. ' 2J.nla
Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc, koja 'se obavczno navodi u tch . \
koj dokumentaciji, i dopunske oZ1lake, koja se navodi prema P?trebi (rUS M.C3.5~)~
Osn01:na oznaka ima sl;edeCi simbolicki pfikaz:

Provrt
i Tip, Red mjera

XXX xxx
1
XX
Sl.' 3.5.37. Oznaka leZaja: SD22; SD23 Sl. 3.5.38. Oznaka leiaja: TAll;, broj 2 iIi 3 sIova 2 broja
TA12; TAI3;"':fA14 ...
162
163
 Prvi, numeriCki dio osnovne oznakc, oznacava precnik lezaja (d) u'mm (prec- 3.5.2.4. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila
nik rupe unutrasnjeg prstena),
Kod vratila sa dva oslonca, jedan Ida; mora biti aksijalno uevrscen kakd hi
Drug£, slovni dio osnovne o:znake, sastoji se od 2, ponekad i 3 slova i ukazuje prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera. 1!rugi lezaj m.oze biti
na vrstu le:iaja, Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi: aksijalno slobodan i t,fda moze da prim5
B prstenasti kuglicni iezaj, sarno radijalno opterecenje (s1. 3.5.41);
w::.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen, onda
.R prsranasti valjkasti lezaj, jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje
u jednom smjeru, a drugi prima ak~ijalnQ
S prstimasti podesivi hacvasti lezaL opterecenje u drugom smjeru (s1. 3.5.42).
K prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna le-
ZHjtl vrSi se uvijek kad je, !cia; aksijalno
T kolutni '}<:ilglicni i valjka.<;.ti le:iaj. slobodan - kad ne prima aJzsijalna optere-
810\'0 na drugom~ 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na ~opul1skc ozn~l­ tenja. AJ.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'- b.
ke Iezaja. cenja, unutraSnji prsten ne mora u nekim
slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.,
'T're6i, numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja, od kojih se prvi odnosi na sirinu
kao na 1'1. 3.5.42.
1.czaja B, a drugi -'_. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D. Svnkom prstenu
provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza;a. Drugim Na sL' 3.5.43. i 81. 3,5.44. prikazani s-u
rijecima, ~;.vnkom unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam) naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g ~-;rstcnH
redova spoJjnjih precnika CD), kojc oznacavamo brojevima 8) 9, 0, 1., 2, 3, i 4. Redll !czaja za vrati10,;
8 odgovara najmanji, 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik. UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu
pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu- j
Isto'tako, svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem, piecniku (D) pri- limcnog osiguraca (s1. 3.5.45) veoma ccsto
pada veCi braj sirinn lezaja (B), koje oznaeavamo so.: 0, 1,2.,3,4, 5 i 6. Iovdjc sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukav-
-'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc., a posljednji, lezaj najvece sirine B. Kombi- cima, kao i na spoljn.im -ako lezaj prima
nacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra; npr. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc aksi)uln'o optercccnk., Limeni oslgurUi.~
3 i recta spoijnjeg precnika !. ima zupcc po obodu i jedan zubac ml 51. 3.5.41. Ulefistenje vntHri "a aksi~
unutrasnjcm dijeIu, Un:utrasnji zuhac pro- jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu
Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova, a odnosi se un
konstfulcciju ddaca, unutrasnjj zazor i tolerancije, mazivo i zastitl13 sredstva,'
lezajevi visokoKkvaliteta, besumni i sl.
Plan spo1;in/t"h '11'u"cra aks~iainih IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7, 9, 1
sest redova spoJj-nih precnika: 0, J, 2, 3, 4, 5.
Iza simbolicke oznwl.;.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno
orisujc lczai nB. koji Sf: OZDrlk:J odnosl.

Primjcrt: SI. 3.5.42. Vldisten;c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca

Pr8tenasti -kugli:':ni iedno;·cJni }eZl1j sa- Taciijalnim ,j"odirom, precnik;) d ~"..' 60 mm, j·cda
nj.::fn .10, iIua oznaku: 60 Be 10., JUS M.C3.GOL
Pr:C;lenasti cilinJricni valjc;u)1i je,lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.,
prccnika d c", 30 mm, n~da mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02., JDS l'vLC3.635.
fZolu';:ni ku~lic.ni. jcJnosmjerni ldaj, prccnika provrta koluta d = 40 mm, reda mjera
12 lma oznalsu.: 40 TA ]2, JUS M.C3.~Ol
~{hvojcni "istem oznaeavanja lczaja ~omogucujc:

1. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d, B, D. Ukoliko na nekom

mjcslu, na primjer, nc za;}ovolji ku;licni le7:aj, moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.
'2:"'I;borup-~~:;;~~og'i-~fura ko·iiza·d~t~k~nstrul~dvne usklve najvise odgovara~ posto s~ako~ SI. 3.5.43. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prs- 81. 3.5.44. Ucvrscivanje unutrasnjeg
preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. Povecanjem spoijnih mjera tena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i prstena Ieiaja pomocu navrtke' i U-
leiaja (Sirine B ,i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja. c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka" me,nog osignraca

164 165
 SA

lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. Nakon 'pritezanja navrtke savije Ugradnja lezaja u kuCi§rc, sa cvrstim nalijeganjem, vrsl se tako s~ 1 v ."

ohladi iIi ImCistc zagrije. lO Se eza}

se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje
navrtke od odvrtanja. . Skidanje_ lezaja. izvodi SC, pomocu uredaja pr-ema s1. 3:5.47 Lez··· ,.
.. - . ,. kl k"d • - , l' " . ,aJeVl veClh
dinlenz.l)~ 1 sa veClm .pr~, .opom s 1 UJU se p:):rr~ocu u Jno~ -lU)ekt<;>ra kojim se ul'
v

pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku,-olaksava skidanj~~

f.~· l-~
Cl'
i .,
i
j~-.

Sl. 3.5.45. Navrtka i lim.eni osigurac

3.5.2.5. Posw'uhcmjc, sf~idallje i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja Q"

b"
81. 3.5.47. Ureda; za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena, b) vanjskog prstena
Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju
na r-ukavac, odnosno lalCistu.. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim, rukamH
i-cIs-tim aialOlT~, jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu, metalne cesticc, vlagu i diuge ne-' 3.5.2.6. Izbor kotrlja.iucih lciista
Cistocc. NL'Clstc lczajc prije montai.c- treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti
i podnmzati pa 011<.1<\ ugraditi. M.nst knjom jc iczaj konz.cr\'irun mozc sluziti i za Sv;-:tld tip lczist~ iIT~a specific-ne karakteristike, koje treba poznavati d ""
pml.mazi,,:mje ukoliku je r < 125"C. .
lZvrslo . ~
" "lzbor 0 d govarujuceg .
tlpa 1eZlSta. ju.ogucnostt
v'v.7< ,{ , • 1
(onscenj:l . a "bl se
." ~ . p())"ecti~;h
" "h 1czaja
kotrljaJw~l ." pn"~azam k ' 511 u tab eI"1 -J.),
, • 1 "pova
"U

1:)rijc ug,radnjc le1.aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. fino oCistiti i pn:mazati <' •

uljcm iii maseu. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti v I~bor odgo~arajuceg s/~~n,dardn?g Iezaja vr.si. sc pr~m:.:: P?st~vlj.eninl uslovlma:
odvojenirn_ od drugih prostoriju. prccUlku rukavca, 0I?terecen)u,' I?lllut?-om ,bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an'
v

M.anji lczaji ,(Z~l d :;:; 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju, po- Spos~bnos\ ~a nos.enje optc;-ecc:",a. kOJ~ ,~lecc l~aZVatlv'~rajne. defolTUacije r~d~~
motu rucne ili hidraulicne ,presc, iIi cekica i cijevi koja nalijez.e na unutrasnji povrsma ·lezaJa_ n~Zlva ~e moe nos"enJ~ ~ez~Ja. P.~Olzvoda~l kotrl)ajucih lezaja, ored
prsten (st 3.5.46a). Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi oznaka
, i dimenzlJU)
, t' "1'
daJu za svakl leza) dlllanucku. nOSlvost C \'kN) 1" stalCuno_
sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka- ' sivost Co (kN)"
vae i u kuCiste, potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena,. pa blagim Stacicka nos£vost je ono najvece, staticko opterecenje kojc na nu)" opte ~ ..
udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. 3S46b). -. ,. , . . 1 ", d £: ' •• . reccl11jcm
mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra,ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. '
Dinamick~. no~i?os{ je o~o op~eret;nje k~n~tantno~ pravca i inteniiteta ko'c
moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja. Izbor Ie'" k J".
"-']_, vrSl
se okreeu sa n [ rom ," se na osnovu d"lllaIDlC"e
"'k "
noslvosti. Dinarnicka zaJa
-' . 0)1
za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst

P'fL
C ~ -~~-' [kNj,
f.
gdje je: F [kNJ opterecenje lezaja,
faktor vijcka lciuja kofi zavisi od. prcdvidenog tl"a'l"a' "
11Ja U sa-
Q. b. tima (Lh )"
51. 3.5.46. Navlaccnj~: Iczaja.; a) lia rukuvac, b/ nu ru';.avac i kuciste
111 . faktor broja okreta;a koji zavisi od- broja okretaja 'n (min-i).
Ld.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju, Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b
a zagrijavaju se u, ulju na ·tempcr~turi od. 70 do 80"C (max 120"C). zalezista sa kuglicama (tabela 3.5.2. i 3.5.3) a posebno za leiista sa'val;c!~~e no

166 167
 ...~
Tabela 3.5.1.
TabeJa 3.5.2.
Tip
1 '2 3 • S 6 7 8 9 10 Tip I 2 3 • 5 6 7 8 9110' VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA~h U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA
.i'l. n.~'1 .Q.

~ } .. oe e ••
"'",in ftd;ia . U CASOVlMA LlI.
(Lduji sa kuglicama)
0 0 e ~ 411 e e- 49 e _1-1- 0
LII ---;:--~-~~ ~--~;l~~-!-~~ ~;:-T:---~:,--~~ ~ .
-. • ••
I

~ IIiOI'l> ee 6e •• • 0 --
• e 0 - e·l~ - ,0'
411
i'
100
105
~'0'585---i--:·460--0,9~~1s00 ],535-'-~--L~
0,595 470 0,980 1850 1,545 7 400 ~A3 ! 31 oOO'~-"--~-_
iL

~ •0 ~ • . 0 e@ el"e 110 0,604 480 0,987 1900 1,,560 7600 2,:6 32 000 3,96 -
,IHlI 06 e 0
, 01 0 115' 0,613 490 0,994 1950 1,575 7 800 2'S~ 33'000 ~'g~
, 120 0,622 500 1,000 2000 1,59Q 8000 2'52" 34000'

~
, ,

'I)
,
eo ilO 00 eo 0
~ o. o. 0 0 oe
i- f-
125
130
135
0,631
0,639
0,,647
520 1,015
540 1,025
560 1,,040
2100 J ,615
2200 1,640
2300 1,665
8200
8400
8600
2:54

22~56
i6S 000 ::~i
000
37000
4.
',.,16

, ~ .Ie oe 0" 00 0 • ~ -e -I- eo oj

I
«oliO
140
145
0,654
0,662
580 1,050
600 1,065
2400 1,,690
2500 1,710
8800
9000
,58
2,60
2,62
83 000
39,000
'
4~20
4,24,
4,27
,
-- 01_ 61_ • ee ~ -I· -j-I .10°1!0 01-1 :~~ g:~~~ ~;~ ;:g~; ; ~gg ;:i~~ ~~~t !Hgg 1:;J
'

'~~
! '
- e -till

ZNACENJ£'
~ neofiraniC~na
upatreba
e ogranuna ooije _ n~ dolazi
i~~ g:m ~~~ ling H~ UB l~ ~1 ~:~~ !; ggg ;;;;
45 000 4,4t)
upatreba upotrebljiv U obzir 175 0,705 720 1,130 3100 1,835 10500
'80 0,712 740],140 32001,855 11000 ;'~~ 460004_'
Brojcvi u tabeli 3.5.1. znace da jc h;zaj predYiden za:
185 0.,718 760 1.150 3300 1,875 l1SUQ 2:85 47000 <~;
190 0,724 780 J,160 3400 J,895 12000 280 48(}00 .1,51;
1. Radijalno optercccnjc. 195 0,731 800 1,170 3500 1,910 ~.suo~-ii 49000 '4"
2. Aksijalno opterecenjc. 2oo 0,737 820 1,H:O 3600 1,930 13000 2,9t' ';;OOOn "'I
3. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja. 210 0,749 840 ], 190 3 700 1~ 95 0 i 13500
52 000~,64
:,70
4. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova. 220 0,761 860 1,200 3800 1,965 14000 3,00 54000
o 3~ ~~
5: Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc. 230 0,772
880 1,205 390 1,985 14500 3:07 ~:g~~ 4'~2
6. Izjednacavanje gl"~aka pmvca vratiJa. 24.0 o 7H:< 900 1,215 '4000 2,000 15000 3,11 'l,B,;;
I. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.
250
260
0794
0804
92°
• 40
1,225
1,235
4100
4200
2,02
2,03
15500
16000
3,14
3 I
60000 4,94
62000 A
8. Broj obrtaja preko normalne granict-o , 8 (41)00 '"1,9$1
270 0,814 960 1,245 4300 2,05 16500 3,21 5,04
9. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu. 280 0,824 980 1.,250 4400 2.07 17 000 3,24 66000 5,09
290 0,834 1100 1,260 4500 2,08
10. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7,ll ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa koni{~ni"m pronto]}):'. 17 50~ 3,27 68000 5,14
300 0,843 1 050 1,280 4600 2,10 18000 3. 7000U 5,19
310 0.,852 1 100 1,.300 4 700 "11
4800 .. , 18500 ,30
3,33 7~.!: 000
Ako na leziste djeluje, radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc 320 0.86l 1150 1,320 2,,13 19'000 3 iG 74000 5,2."
Fa (kN); onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN), 5,29
330 0 .. 870 1200 1,340 49002,14 19500 .,. 76000 5 ,34
prema lzrazu: 340 0 .• 879 1250 1,300 5000 2,15 ~ 20000 ~:~~ 78000
350 n.,S8S 1 300 1,375 5200 2,18 21000 80 000 5.38
F = X • Fr .0" Y . F"., 3AR N~! 000 5·4.1
:~60 .0,896 1350 !,395 5400 2,21 22000 3,53 5A&
gdje je: X faktor radijalnog optcrecenja,. 370 '0,905 14001,410 5600 2.24 23000 3,51\ 840{}0
5:~~
380 0,913 14501,425 580(} 2,27 2400{) J,63 86000
y
5,56
faktor aksijalnog optcrcccnja. 390 0,921 1 500 J ,445 6000 2.29 25000 j 6i1 8800{1 5,60
400 0,928 1550 1,460 6300 2,32 26000 3:73 90000
Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima, prema tipo- 410 0,936 1,6001,475 64002,34 27000 ~~ 92000 5,65
viroa lezaja i uslovima rada. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja, iz .),/8 94000 5,,@
kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia;. Posto izracunatoj dinamickoj :ig g:~~i !~~g i:~~~ ~~~~ 3:~; i~~~ ~:~; 96000 5,7;
5,73

mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa, izbor' ~e vrsi ta1l;o da se 440 0,959 1 750 1,520 7000 2,41 30900 3,91 98000 5.81
_O~ 100 000 ~
usvoji Ida; koji najvise odgovara precniku rukavca i pr,ovrta u kuCistU-', <

...~~..~~ ..............•.•. ----~-----~-----~ -

]68
Tabela 3.5.3. U tabelama 3.5.4., 3.5.5.,.3.5.6. i 3.5.7. dati su podaci za karakter,isticne-tipo\je
VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-1 ) lezaja. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fata-
(Leza;i sa kuglicarna) loga proizvodaca lezaja.

n t" n n j. n Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno .opte~ecenj; [it" -'-- 5 kN sa brojem

okretaja rI _,= SlOO min~l i zelj~nim trajanjem L/! = 11 000 radmh san; ptecmk rukavca d -'" 65' mm.
10 1494 62 0,813 360 0,453 1800 0,265 9200 0,154
10,5 1,470 64 0,805 370 0,448 1850 0,262 9400 0,153
11 1,447 66 0",797 380 0,444 1900 0,260 9600 0,152
11,5 1A26 6S 0,788 390 0,441 1950 0,258 9800 0)150 Tabela 3.5.4. ~ PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA ,RADIJALNIM
12 1,405 70 0,781 400 0,437 2000 0,255 10000 0,149
72 DODIROM
0,774 410 0,433 0,251 10500
~~::
12,5 1,387 0)147
13 1;369 74 0,7,67 420 0,430 I 0,247 11 000 0,145
13,5 1,351 76 0,760 430 0,426 2300 0,244 11500 0,143
14 1,335 78, O~753 440 0,423 2400 0,240 12000 0,141
14,5 1,320 80 0,747 450 0,420 2500 0,237 12500 0,139
15 1,305 82 0,741 460 OA17 I 2600 0,234 13000 0)137
15,5 1,291 8. 0,735 470 0,414 i 2700 0,231 I 13500 0,135
16 1,277 86 0,729 480 0,411 2800 0,228 14000 0,134
16,5 1;264 88 0,724 490 0,408 2900 0,226 14500 0)132
17 1~552 90 0,718 500 0,406 3000 0,143 15000 0,131
17.5 1,240 92 0,,713 520 0,400 3100 0,221 15500 0,129
18 1,228
18,5 1,217 9.••
9.
0,708
0,703
540 0,395
560 0,390
;) 200
3300
0,218
0)216
16000
16500
0,12S
0,126 ,ei _ --6znak-;:--·~i;;:-i;i~ja~ reda mjera, 111~O'~'i:::vo:::s~ti,-"[k::N,,l~;-,m"j",,,,,e,-,,[m~m,,,J_l--i~
HI 1,206
19,5 1,196- 11)0
0,698
0,693
580 0,386
600 0,382
I 3400
3500
0,214
0,212
17000
17500
0,125
0,124 !~ ~Sr~--ocWc~ --I·· BC02(62) I BC03J63)
20 1,1:)0 105 0,682 620 0_,378 3600 0,210 18000 0,123 Ul li-:; r----.--~-r' -+I-~-~-.!
21 1,166 110 0,672 6010 0,374 3700 0,208 18500 0,122 ~. K:[i G Co. D B t· C Co D B T C Co 1J 13 T
I .
t.'
22; 1,148 115 0,662 660 0,370 3800 0,206 19000 0,121
23 1,132 120 i'" I
24
25
1,116
1)100
125
130
0,652
0,644
00635
680 0,366
700 0,363
720 0,359
3900
4000
4100
0,205
0,203
0,201
19500 0,120
20000 ' 0,119
21000 0,117
1 10
, 12
i, 3A_
3,7;:,
2,08 26
2J 5 28
~ 0,5
gO,S
I 3A
5,3
"1'7
3;25 30 91
32 10- 1
I· 6,55
8
3.75 3s 111
4,25 37 12 1~5
26 1,086 135 0,627 740 0_,356 4200 0,199 22000 0,115 ~ ! 1
27 1,073 140 0,620 760 0,353 4300 0,190 ,23000 0,113 \ 15 I 4,05, 2,9 32 9 0,5 :1 5,85 3)9 35 11 1. !I 8,8 5,7 42 13 1~5
2~
29
30
1,060
1-,048
1,036-
145
150
155
0,613
0,606-
0,599
780
800
820
0,350
0,347
0,344 i
4400
4500
4600
0,196
0,195
0,193
24000
25000
26000
0,112
0,110
0,109
< 17
20 I
I 4~30
6~95
3,35 35 lO 0,5
5,2 42 12 1
7,2
. ,9,8
5 40 12 .1,5 10,6
6,95 47 14 1,5 11~,5
6,7
8,3
47 -14 1,$,
52 15 2

31
32
1,025
1,014
160
165
0)593
0,586-
840
860
0,341
0,339
.700
4800
0,192
0,191
27000
28000
0,107
0,106
25
30
I
r 10
7,'$ 5,85 47 12 1
8 55 13 1.5
10,4
14,6
6,15 52 J5 1,51'
16.,6
il,6 62 16 1,5 22
12,1 .6217:2
17 72192
33 1,003 170
175
0,581
0,575
880 0,336 4900 0)190 29000 0)05 35 112 lOA 62 1.4 1~5 l 19,6 15,6 72 17 2 ,26 20 80 21 2,5

·~gi~*
34 0,994 5000 0,188 30000 0,104 1
35
36:
0,984
0,975
180
185
0,570
0,565 940 0,329
I 5200
5400
0,186
0,183
31000
32000
0,1O~
0,101
'40
45
II 12,7
16~3
11)6
14
68 15 1.5
75 16 1~5
1- 22,4
25,,0
20,0
20,8
80 18 2
85 19 2
31-,5
40,$
90 23 2,5
IOU 25 2,;f
37 0)966 190 0,560 960 0,326 5600 0,181 33000 0,100 50 j 17 15,6 80 16 1~5 ·27 ,24,5 90 20 2 47,5 110 27 3
38 O~95'8 195 ' 0,555 980 0,324 5800 0,179 34000 0,,0994
39 0)940 200 0,550 1000 0,322 6000 0,177 35000 0,0984, i 55 122 20 90 18 2 ,\1 32,5 30 100 21 2,5 54 50
54
120,293
40 0,941 210 0,541 1050 0,317 6200- 0,175 36000 0,0975 : I, 60 I 22,8 21,6 9S 18 2 40 36,5 110 22 2,5 I 61 130 313,5
41
42
43
44
0,933
0,926
0,91,9
0,905
220
230
240
250
0,533
0,525
0,51:)
0,511
1100 0,312
1150 0,307
1200 0,303
1250 0_,299
5400
6600
6800
7000
0,173
0,172
0)170
0,168
37000
38000
39000
40000
0,0966
0,0958
0)0949
0)0941
:
:
i
'
I ~: I: ::,6 :~: ::: ::,5 ::,5 ::::: ~~,! :,5 ::
I 15 j' 31,5 33,5 115 20 2
II
50 53 130 25 2,5 i 85
140 33 3;5
ISO 35 3~5
76,5 160 37 3~5
45 0,905 260 0,504 1300 0,295 7200 0,167 41000 0,0933 : '80 37>5 39,0 125 22 2 ',' 55 58,5 140- 26 3 I 93 81,5 17039 },5
46 0,898 270 0,498 i 1350 0)291 7400 0,166 42000 0,0926 I,
47 0,892 280 0,492 1 400 0,288 7600 Q,164 43000 0,0919 85 39 42,5 130 22 2 I 63 :54 150 28 3 102 93 180 41 4
48
49
0,885
0,880
290
300
0,487
0,481
1450 0)284 7800 0,162 44000
45 000
0,0912
I 90
95
145
48
49
53
140 24 2,5
145 24 2,5
I 71
I 80
72 160 30 -3
69,5 170 32 3,5
110
120
104
116
190 43 4
200 45 4
1500 0,281 8000 0,161 0,0908,
52
54
0,863
0,851
310
320
0,476-
0,471
1550
1600
0,278
0,,275
8200
8400
0,160
0;158
46000
47000
0,0898 !
0,0892 , I,100
105
I 48
57
53
63
;1.50 24 2,5
160 26 3
90
98
90
88
180 34 3,5
190 36 3,5
137
146
140
i53
215,47 4
225_ 49-4
56 0,841 330 0,466 1650 0,272 8600 0,157 48000 0,0885 :
240 50 4
58
60
0,831
0="",82:=2_ _
340
350
0,461
0,457
1700
1750
0,270
0,267
8800
9000
0,156
0,155
49000
50000 g;g~~~ ; 1,110 64 69,5 170 28 3 108 106 200 38, 3,5 166 170

170 171
 Rjdenje Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 Be 02. (vidi tabe1u 3.5..4) sa djnamic-
Iz tabele 3.5.3. za n = 900 min- 1 oCitamo JITe '''' 0,333, a iz tabele 3,5.2. za L/. ,,-,. 11 000 sad kom moti nOSenja C =-_ 43,16 kN i precnikom d = 65 mm·
oCitamo .h = 2,8. Racun:;kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka:
posto nema aksijalnog opterecenja~ ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.:.
cenju. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.mosi: c· 43,16·0,332
h= p
-.,,"-..- - - - - =
5
2,87.
~ Fr'fL 5·2,8
G ..,.'" - -....-. = _ . _ - = 42,04 kN.
In 0,333 Iz tuhele 3.5.2. za .h = 2,87 oCitamo vlick trajanja izabran\;)g lezaja L" c..- 11 750 radnin
:mti.

:"abela 3.5.5. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM

DODIROM -
Tabela 3S{).'- PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl

'l--~~ 1!--~-.-- Oz~aka tipa l:~~~a,. reda mjcra, nosivC}st [kNJ i mjere J..?1m,"l'--___ \ j ~1----. Oznaka tipa leiaj~,_ rada mjera~ nosi,:,.~ fkN] i~j~re- [rom} _____ ~I
I~~ ;:1 _______B~N_~"(72~~~"'"~"'_, _.~ _ .. _____ i _ _ _ _ _B_N 03 (7~~--------1 I"" • ~I BG 32 (32 i BG 33 (33) I

ld:; l5.B C c, D B T r:l ' C Co D B T rl I I! ni~_-_':. __~_I! B ,I--~--·-C_"_"_~_. ___

B __ -. _'_I
l~i-~ 1~:~5i;~-!6 - g :- -g:Tll~: 7,8 47 14 1,5- 0,8
.j 15!
17 _.11
7,8 6,55
7,8
35
40
15,9
17,5
1
1,5
13,7
18,6
9
12
42
47
19,0
22,2
1,5
1,5
20 : 10.,4 7~35 47 14 1,5 0,8 13,7 9,3 52 !5 2 J
I 2Q)
i
15)3 11 47 20,6 .1,5 18,6 13,7 52 22,2 2
25 111,6 8,8
12,7
52
62
15
"16
1,5
r,5
0,8
0,8
14,3
19,3
62
72
17
19
2
2
J
I 25 1 17,3 ]3,2 52 20.,6 1~5 26 19,6 62 25~4 2
·1 ~~! ~t5 g;r ~~ ;~:~ i,5 ~j,5 .~~:~ ~~ ~~:~ ts
3°5 ,I 16,3 1
3 21_,6 17,3 72 17 2 1 23,2 SO 1,2

:~ ll !ts ~;.5 90~~ ~g:~ ~2 1~,5 '1~ .,44}J.

~~:~ ~:;
40 26 21,2 80 18 2 35,5 29 90 23 2,5 1,2
45 29 24,5 85 19 2 46,5 39 100 25 2,5 1,2 'I 55
50 i 30,5 26,5 90 20 2 54 45,) 110 27 :; 1;5 50 47,6 40 30,2 ~g.5 69,5 110. 3
I 6,2
I 38
'~g 1 ~~,~ ~t5 ~ ~g ~~:~ ~:~ 1~g,,6 ~~_,5 gg-,
55 33,5 100 21 2,5 1,2 54 120 29 3 1,5
60 I 45,5
I 51 ~
41~5 110 22 2,5 1,2 '\ 69,5 62 130 31 !I
49,2
54,0
65 49 120 23 2;5 1,2
!78 140 33 3.5
"65!
I
71 69.,5 120 38,1 2,5 114 112 140 58,7
70 56 53 125 24 2,5 1,2 1 88 8J 150 3."; 35
70 I 71 78 125 39.7 2,5 132 127 150 63,5
75 58,5 57 130 25 2,5 1,2 I 96,5 93 160 37 2 75 i 78 83 130 41,3 2,5 137 146 160 68,3
80 c?5,5 64 140 26 3 1,5 i 106 104 170 39 2 68,3
80! 95 93 140. 44,4 3 156 .160 170
72
85
73,5 150
86,5 160
28
30
3
3
1,5
1,5
Ill6
1127
116
!29
180
190
41
43
4
4
2
2
i
85 1 102 112 150 49,2 3 173 186 180 73,0 4
4
90 I 118 125 160 52,4 3 196 208 190 7'].,0.
95 100 170 32 3,5 2 i 137 143 200 4" .+ 95 i 137 146 170 55,6 3,5 216 232 200 77,8 4
!
~15
~~;~ 1
I
100] 146 ]66 180 60,3 3,5 2J6 260

i~g g~ ~~ i~g ~~;~ j:~ ;i~, ;~~. ~~

.1
1

92,1 4
_ _ _ _I
'---
172 173
 Tubela 3.5.8.
~~ f1 "'t. ~"'t~ \0 N ~~
O",_r-- '<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':; «1'<t_ NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA
..., ....,M'<t'<t >n ..... O:> r--r-OO OOo-,~ 0_('.1

..... 00 "'t .,..,.,..,\0 .,..,.,.., .... Ponasanje leZaja MoguCi -uzrod 'takvog Primjeri
r-- ('.I 00"""''' "0"'<0 ..,0'....,"'0:: ""'''00''''''' u radu ponasanja
('.I...., .... "<t .,..,.,..,1..0 00000,
\Or--r--
-----,-----:'
Ncmiran hod Ostceen;a na prstenima Automobili: po.ve~ano klimanjt
kotrljajnim tijelima, tockova, potres}- sIstema za up-
____ NM('.I ..........
NN'N V>.,..,
MM"f'") oneCiscenje, ravljanje;
velika zracnosl Ventilatori: poja~ni potresi.
Motori S uU,utTasnjim sagorije-
vanjem: pojac<lJ;li potresi ria ko':
"l""",,"';, <n ..... <n <nor, ,
I
lj)!nastom vratHu.
",", _ _ N ('INN N"NN' r-1N"f'")
,---: "---------
Smanjenje tacnosti I -- .Istrosenje kao posljedica onc- Tokarski siloj:' tragovi na
rada ! ciSc~nja ~li nedovoljnog pod- divanom komadu.
mazrVRnJu, n~usilice: v-31ov1ta slika br'uiienja.
ostecenie ua prstenima i kotr- Valjul':ki stan za hladno vuljanjc:
ljajnim -,tijelima tragavi ua rnaterijalu koji' se
vulja_valovitos L

Neuobicajena ,buka ~ Nedovoljna zracnoSl

leiaja:
zavijajuCi iIi' zviidu-
Ci zvuk

Lupaj uC! i nejedno- Velika zracnost, Elektromotori,

lik zvuk o3tecenja staza korrljanja, redukwri
o-QeCiscenje, (leod reduktora' se zbog buke
n~prilcladno (pregusto) ma- zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uo-
21VO· cava).
.

StaIno promjenIjiv Promijenjena zracnost pod

zvuk uticajem temperature.
-- oste6enje staze kotrljanja.

Neuobieajeno v1so-
ka temperatura.
Srednji i vmolei brojevi "h.-_ Takvi nedostaci mogu se uo(':iti
taja. pri kontr?1i v~tnje masina koje
premalena zracnost, se serijskl prOlzvode,
nedovoljno iii prekomjemo
podmazivanje,
lose ugradelli zaptivaCi

~
-

--------_. -- +,~~~-----

I" p Porast temperature, 'Pomanjkanje maziva, Takve _greslee se pd pravilnom

T. ,- a da nisu nastupile pocetak Ijustenja. odrZavanju uvijek pravovremcno
"'I,
....' , I, promjenepogonskih uocavaju.
-';'" I uHova.
'-------3
Teiak hod Idaja: Prenapregnut Idaj,
jeduoliko visoko tre- tiiesno ugradeni zaptivaCi,
nje previse maziva iii prektiuto
maz,ivo Prevcliko trenjc moze se llor-
maino osjetiti rukom pri okreta-
----1---- --------
Nejednoliko trenje, Strana tijela u kz.aju.
niu leiaja.

---=~ Ho~··~~"~~~---'~I-"~''''~j~~~k;~

174 175
 3.5.2.7. O§ceCenja kotrljajnih Ida.ia
3.5.2.9. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea
r' Vijck trajanja kotrljaj~i~ I.czaja zavisi 0 broju ciklusa e." .".

z~tetu o:pte~ecenJa na kotr1JaJn~m tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.) inten- Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc, vlage, tecnosti j .pli- '
nIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.alnog zam ~tr Jan,~: Ostecenja kotrlja)'. nova u lezaj. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje, zapuvanje treba da sprjeCi izl~::­
ug ra d.~Je,
" up~tre b e nepn"klac1n'og montaznog alata ora kmatenJal
' . a 1""
ezaJa, pogresne zenje rnaziva iz leiaja. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata
korozlJe, oneCiscenja i 81. ' onstrukttvnc greSke, usljed (labirintsko), sa dodirom. zaptivnih elernenata' i kombinovano, "
. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) v' Lab.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i ,smjera va.2iduha koji
11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija..Tlja, Nastuoi sprceava' prodiranjc, ncCistoca u' leiaj (s1. 3.5.48). Bolje zaptivanje daju rjescnja
tr . n' k 1 t::> IV 0 prema x -
~ vise. iljebova, 'prema s1. 3.5.48b) i c) iIi vise labirinata, ka.o na s1. 3.:.~8d),. f)
a!a Ja, ta TVO ezaJno IDJesto. tt;'cba bezuslovno' Dodv ,. k ' . proral,.;unu vijeka
y ' .

g, uce. ' .prema t ragovuna

. , rCI Ontrah N 1 g). Rjcsenja kao na 81. 3.5.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU
na stazama kotrljanja., donijeti zal r..,., . a}cesce jc'mo-
'Y '"

cen}a 1 nenormalnog rada leZaja, "Jucke 0 uzroeima oste-

d tistorn i suhom prostoru.
U tabeli 3.5.8. dat je pregled moguCih naCin'
eventualnl" uzrOC1' 1" k 0 nl{retm. pnmJen a ponasan)a
. . . . takvih ponasanja,
Y.

Ie'Zfl}a
"
Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je na" s1. 3,5.49.
" " u pogonu,

3.5.2.8. Podmazivanjc koaljajuCih le:h~'ta

Izbor naCina podm2.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .

. v' <1\ lSI od ra'·1. '1
m," aZ1V~nJe maseu vrSl .se k~d" ~u brojcvi okretaja n "< 3000 in" ~~111 uslova. Pod-
,-' v'

~k:.etaJa n <. 5~O, pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill. I, ,ill . Ka? su brojevi
v

~·.I~Sl seo ~)unJ.~~Jc 1/2 sl:)bodr~e zapr.crr:ine Idaja. Za ~e:~U' a ~ad JC 12 > 1500,
I ~25 C k011st~ Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I. ratul e t ""oo - 20 do
konste'se masU sa tackom topljenja t ; ... 230nc. . .... u tern,pCr:3ture t > 125"'C
Za brojcve okretaja n > 3000 min ~ \ obavezno jc' elm' . •
r v', • k' .' -" .1 U Itl Ja 1 d 'I
:r
l1l.agiom, cirkulaciono" pom.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.az1 an}c uljem (uIinom
.
u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v . ; r.;. Podmazivanjc
peratun. ,a czaJ lzlozcn, visokoj tem-.

S1. 3.5.49. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata

• d
Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prika-
zano jc na s1. 3,5.49. a), b) i c). RjeSenja ,sa
dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti
pdtczanja, primjcnjuju se 'u tdim l'adnim us-
lovima. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se na-
tope vrueim uljem .
. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. 3.5,49d)
e) izraduju se od gume iIi plasticne mase
• , g
pojacane mctal,nitn prstcnom (iii bcz prstena) .
Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man-
St. 3.5.48. Labir'intsko zaptivanje'
,zctne zaptivaea.
176
177
 Na s1. 3.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova. Prenia naClllU ~kljuCivanj~ r principu rad,a spojnice se, -m6~ pod,ijeliti "na;,:
Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1. mehani~ke., ~/{]ktromiign~tne, hidraulicke, pneumatske i hi(irodiftamicke. U_ priinjeni
3.5.50). su, najcesce, mehanicke spojnice.
KonstrUkcija: spojnice 'treba da
_2;adovolji sljedece opilte uslove:
ZADATAK
- -da je po obliku rotaciono Li-_
1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 10~ 50 Be 02 i 50 Be 03 za vijek trajanja jelo i da.je' stolakSa, kako bi se manje
Rodno·
Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi,
- da se lUoze postaviti ilto bUze-
mns_i,oll -
lezaju, .k.ako bi se smanjio moment
PITANjA savij~javratila, -
- da omog\lcava, dobro 'centii-
L ,Sta su Idaji? ninje vratila, !, [,
2. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji?
3. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila?
- - da, budc cl.Obro uravnotczena~
- du bude jcdnostavne konst- L J
.JL
-:w
I
:t
L.--~-;----­
* -J b.
rukcije, da tie lako postavlja i skida"
4. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj, l
'-:-' da istureni dijelovi budu po-
5. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\. kriveni i zasticeni, kako ne bi dolazHo S1. ~~(i.l. Shema ,primjene, spojnic?
dO,nesretnih slucajeva.
6. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI;: izraduje?
7. U kom dijelu posteljicc se- izral1uju uljni kanali? Prema, karakteristik::!n14 ostvarene vez~,_ "mehanicke spQjnice :mogu biti:
l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih le~llja? a) .krule, koje _sp-recavaju bilo"kakvo IU'e~usobno po~,Jeranje, v~atila;
9.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu? b) dilatacionc, kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje- vratila usljed
10. Koil Sll susravni dijc1Q\;i lzotrijajnih, !czaja? promjene temperature;
t 1. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu, a kad sa Yaljcifllu? c) elasri{'tl-c, koje .omogucayaju t:e1ativno' pomjetanj,~ vntti~a ,na_ raclln dasticne
12. Koji rnale;:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.aja? dcformacije uI;l1,etnutih e1ernenata it spojnicu;
t3. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa kotrljar~jem? d) zglm;kasi{!- (zglobne), za spajanje ,vratila p,od :l,lgloni~
14. Kako se vrsi ~lcvriich'ank Iduja ml rulmvcu, a kako u kud~tu?
e) fr£kcion~} ko'je se mogu u toku fada ukljl.!Civati.i iskljuCivati;
15. Kako se vrsi izbor ,kotrlfujnih ie'zaja?
f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom, npL da kO,d pl~eopterecenja
16. Stu jc svrhu podmazivallja? iskljuce vratila, (sigurnQsne spojnice).
17. Objitsni pciju.m suvog lrenja, polusuvog trenja i tckllceg Htnju.
18. Kad. ,ge podmazivanje vrH uljem, a kad masc:u?
19. Objasni naprave za podmazivanjc. 3.6.1. Krutc ~pojnice
20. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc?
21. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju? Primjenom kr~tih spojnica ostvaru;e s~, k;ruta,veza dva vratila",Zbog -i:OJ;U Be
'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra dnlJ~o vratilo,
tal~o ela krute spojnke treba, prirnjenjiva# sump 'uslpl;aj,evimaJ~ad:m.asine "rude
sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' "
3.6. SPOJNICE (SPOJKE) IZrute spojuice ~~likuju se jednostavnoscu !;:onstrukcijc_ 'i 'nj~k01l1 cijen~)lU.' U
upotrebi su, najceS,ce, hute spojnice: sa naglavkqm, oldopna, ,sil, ob.odima i koni-
penzujuCa zlipcasta.
Spojnice s-~, napmvc obrtnog ,kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia
u jednu cjclinu, iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcme- Sp~jnica sa naglavkom,.csL: 3.6,2.) sU$toji se od ,naglavka U obHklj. supHeg; ciliPctta
nicama, zupeanicima i 51.). koji se navuce na krajeve vratila. V cza ,naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu kli-
Na 81. 3,6.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua- nova. Ako su klinovi kukasti (s1. 3.6.2a), kuka se mora zastititi limeriirh dklopima., -
~lne,sa ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa Ako su klinovi bcz nagiba, osiguranje naglavka od uzduznog _pomjerJ.Ilj*__ yrsi' se
vratiloJ!l radne' masine. Du,g:::I.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u
spo;nica povezuju u jednu cjelinu (s1. 3.6.1b).
pomocu uvrtnih vijak<,l. "Naglavci se iztaduju od celika JC.044S) i c,eliepog' Jiva
(CL.0445).
178 179
 Oklopna spojniea lako se postavlja i skida ~ ~ez osnog pomjeranja vratila.
Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. Nedostata,k joj je
sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti
limom. ..
'Spo;nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji
se roedusobno spajaju vijcima. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno
L sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. 3.6.4.). Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni
b. (rje§enje I), a rjede nepodei3eni (rjescnje II).
o.
SI. 3.6.2. Spojuica s,a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna, b) veza
nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba
nhneuzije naglavak3. su: D = (l t 4-- 2)d; L = (~,8 - 3,8)d. Manje vdjednosti uzim~ju
se za vece precuike vmtihi. Nazivni precnik vijka: Md ~ 1/4 d, gdje je. d mm - preenik vratda.

Oklopna spojuica (s1. 3.6.3.) nna dvodijelni okJop ko;i se priteze vijcima. Sila

)~~;~~
trenja stvorena prite"l:anjem vija1,.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj
povrsini CFT} > F~). Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje. Oklopi sc izraduju od
sivog liva.
r!!
1.

£1. 3.6.3. Oklopna spojriica
Glavue mjere su: D = (2 - 3) d; L
preenike vratila., broj vijaka, z = (6 - 8).
o.
Sf. 3.6.5. Spojuice sa zasebnim obodima
= (3 - 4) d; manje vrijcdnosti treba uzimati za veec Mjcre spojniee sa, zasebnim obodima iznose:
D = (3,2 -- 3,,5) d +- 2 em; -D g = (1;6 ~ 1,8) d+ 2 em;
Do, => (2~2 - 2,5) d -+ 2 em; Dr. = 0,4 -'-/1,6) d -1- 2 em; L = (2,5 -' 3;5) d;
d s = (0,16 - 0,18) d + '1 em; 0 = (0,24 - 0,26) d + 1 c;m~
rje5enje I
b = (2 - 5) mm.
SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. 3.6.5. Vcia ohoda '1 vratila_
izvodi se klinom. Na (s1.. 3.6.5.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu udubljenj~ u
jednom obodu i ispupcenja na dru-
gom obodu istog nominalnog prcc- Zup.ci
nika (Dc). Na s1. 3.5.5.b) ccntriranje spojnic~

se ostvaruje pomoCu prsterr3, a obo-

di su jednaki.
Hirtova zaupcasta spojnica sluii
za spajanje zavrsctka ,rratila sa zup-
canicima (pr:imjcr 11a s1. 3.6.6.), za
spajanje dije10va koljenastog vratila
i 81. Profil zubaca Hirtove spojnice
u. b. u razvijenom obliku odgovara pro-
81. 3.6.4. Spo;nica: a) sa nakovanim obodim!i~ b) sa zavarenim obodima filu metric.kog navoja. Primjenom Sl. 3.6.6. Hirt~va .zupcasta spojriica

180 181
Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati
odvojeno i od razliCitih materij;:ua, a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_a-
m,jenjivati.
3:6:2. Dilatacione spojnice
Ove spojnice omogucuju uzduzno ,pomjeranje vratila usljed promjena tem-
perature i drugih uzroka. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.
Elasticna sp,oJ~i_ca sa -obodima (st 3.6.9'.) sastojise.iz dva>razlicita_ oboqa koji
se uklinjavaju na vratila. U jednol11_obodu izradujll se- cililldric,ni otvori u koje se
postavijaju 'p~.keti, gtim.enih_ prstenova tr~pe_zastog iIi _:p,r~vouglog- presj~ka;: aka su
prstenovi 6d kozc, onda treba-,da budu i~te dcbljine~, 'u 4r~g~m obodu,spojnice
izraduju ,se'k,onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l,lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne
prstenove. 1zm_cau ,-oboda i- gwnenih prstcnova -pos~avHajt,1, se, me:talni prsteno:v~
koji opode razdvajaju, .

Prff5jek A-A
~l. 3.6.7. Kandtasta spojuica
Mjcte kandza.stc spojnice od SL:
D = (3 - 4)d; L -,~ (3,5 5)d; Ii ~-- (1,5 - l,8)d;
l~ "'" 0,3d -{- 1 em; b = O,3d -'- 2,5 em.
Tabe1a 3.6.t. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima
Mjere; u rom
Kandzaj5ta spoJnlCa (s1. 3.6.7.) s~stoji se
iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7 ~,~)o
onog profila i prstena za centriran;e. Spre- ('<j~ x -,-
Non· ~ @
zanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim xas....l,E E
zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije a;e-~ i i
Ii
,I'd, D
d. 'I d e
vratila. . ~ .8 i:i -+'_'-,-_-,-:_D,,"~')_L_J~i_a_,.'."b_ i c I,vijak o 1'g

Zupcasta spo,nlca (s1. 3.6.8.) sastoji se 35 35

I 55 120 82 62 33 ,35 1..::... 5 M 10 14 27 7 4 0,12 4,9 4700
iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija
42 45 72 140 100 ~2 33 35 J...;:- 5 M 10 l~ 27 7 6 7,8 4000
sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa
unutrasnjim, ozubljenjem koji sc spajaju 50 52 85 170 120 112 42 45 6 M 12 18 35 9 6 0,46 14,7 3300
vijcima, Ova spojniCa oIUoguc:uje malo, uz-
duzno, poprccno i ugaono poil1jeranje jednog 60 65 !H}S 190 140 lU 42 45 2 6 M 12 18 35 9 8 ,0,72 19,4 3000
vratila u odnosu na drugo. I
75 80 i
i
130 ;no 170 142 42 45 2+ 6 M 12 18 45 '9· 10 1,10 30 2600 I
3.6.3. Elasticnc spo;nicc
85 95 !
! '
150 260 "195142 58 552-'--- 8 MIG 24 45 11 10 2,Q6, 45,2 2200 ,,i
105 115 185 330 245 175 75 70 2..;,-10 1'1'124 30 56' 14 10 4,12 97,1 <1700_1
Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) pro-
, 135 145 ,230
i 410 310215 90 90 2~12 M30 38 70 18 10 $,48 ~79 14000 i
mjcne obrtnog, momenta i udare koji se
javljaju u 'radli. Takode, - dozvoljavaju i i, 170 180 i.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 46 86 22 10 15,38 320 11000 I
ZUpCast~ sp~ji1ica male lletacnosti pri sklapaniu vratila.
S1. 3,.6.8.
i_ _ _
. -'---'-'--'-~-~---~~~--c-~--___~~·I
182 183
 Kod ovih spojnica postize ~e elektriena izoladja drugog oboda. U tabeli 3.6.1. Na s1. 3.6.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim
date su diIhenzije spojnica s'a ·gum.enim"prstenovima,-za riajveCi dozvoljeni moment vratilom.,
uvijailja (M~ max).
Perifleks-spojnic;l (s1. 3.6.10.) saStoji se iz dva oboda (I), gumenog obruaLkoji
elastiCrio povczuje obode (4), dva pritisna prstena (2) i vijaka (3). Obruc: spo;nice
moze na jl$dnom mjestu biti presjecen~ fadi lakSe ,montaze.
Perifleks-spo;nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i mogucno~cu da obez-
bijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm), aksijalno pomjeranje (do ,8 mm) i ugaono
pomjeranje (do 4°). Pogodile su za spajan;e vratila sa visokim brojem okretaja.

a.
81. 3.6.12. Konstrukci;c zgl~vkaste spojni,ce

3.6.5. Iskljucne spojnice

Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.

sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.
Na' s1. 3.6.13. prikaz;:ma je kandzasta sp0.in£ca sa nekoliko proHl::!. kandZe:
a) prayougaone, h) trapezl1e~ c) trapezaste i d) trouglastc.

~
pre';'kA-A
a. I ' ..
I
s. Perifieks-spojnica

3.6.4. Zglavkaste spo;nice

Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim

uglom. Najcescc se koriste u parovima (s1. 3.6.11.)~ pri cemu u.metntiro vratilo
(III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vra-
tila (I i II) biee jednake pod uslovitna:
da su osovine zglavaka parruclne, da ose
vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi iz-
m,edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 ~= a z)-
Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispu- c. d.
njeni i ako su uglovi 0';1 i 0';2 mali (do 5°)., Q. b.
SI. 3.6.11. Shema zglav;kaste veze vratila ugaonc brzine biC~ pribliznci rc-dnake S1. 3.6.13. Kandiasta iskljucna spo;nica_
(W1 = co 2 )·-
Na 's1. 3.6.12~a) prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo, spojena
oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom, pomocu osovinice i dva vijka Ciji ,zavrseCi je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja, pomocu ~v~tnog vijka.'
sluZ~ za povezivanje vr'atila. Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum z_lijcbo~ spojena za prsten me--

184 185
 haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. 3.6.14). Ov~ glavcina spo-
jena je sa vratilom pom,ocu dva klina bez nagiba. Prsteu_ ia centriranjy osiguran
je od pomjeranja, pomocu uvrtnog vijka.
3.6.6. Ukljucno-iskljucne spojn,ice
To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is..,
kljuCivanje ;ednog vratila u vrijeme dok je drugo vra-
tilo U pDgonu~ ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti
tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.
FrikciorUl, spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i
(s1. 3.6.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:...
njenom vrutilu uz, disk na pogonskom vratilu. -Proiz-
ycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.
Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povr-
sinama (s1. 3.6.15b). Spojnica sa lamelama Csl. 3.6.15c)
prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja.
Spojn-ica sa j)apucama (s1. 3.6.ISd) ,ukljul:uje see pri-
tiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice.
''Irenje, potrebno za prenosenje ,obrti1.og momenta, moze
sc ostvariti i pi'itiskivanjenl, elasticne, trake uz cilind-
ricnu povrsinu (s1. 3.q.1Se). Kod spojnice (prema 81.,
~'Sl.3.6.14. Uredaj Za ruc_ 3.6.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom, npr. 10pti-
no- ukljucivanjc i isklju~ cama, grafitom i. s1. U sljed- centrifugalne sile, punjeni
civanje spojnica lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog
i gonjenog vratila.
~gtCtUfL.-
······F~~.---. "'-~-~.:~ .~
l'P.l~ ~L~ ~~~.
..•...
oj b) c) d)
S1. 3.6.15. Sheme ~jelovs.llja frikcio-ruh spojnica
e)
Spojnicc nu 81. '3.6.15.a), b) i c) optcrecuju vrati16.i aksijalnim silarna kad
ukljucene, d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa, ne" pojavljuju.
Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na ,drugo, sita trcnja na do-
d.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je
sila trenja l~ = F" . f1- (gdje jc F" ~ sila normalna rut povdinu, a p - k09ficijent
trenja klizanja) prl ukljuCivanju ,cc dolaziti do proklizavanja ,na dodirnim povr-
.. al' Fu -Po
smama sve d·1 . l'
0';: se ne posngne to lka norm na slla~ Fn = _.- koja cc
/), ,u
omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1o ~ p ..Do
_- bez proklizavanja.
o 2
:186
C~njenica da se btzina u~juCivanja frikcionih spojnlca Il1.Q v
gucujc' postepeno ukl;uCivan;e spojnice, tako da se mogu izb' z~. pog.esaV-ati
voljno.djeluju -na zupca~e i druge 'element~- n:a \iratilu;: }eel tldari kOj{l,:)jnQ~
~orrnalna sila n~ dodirnirn povrsi- -, Uepo":
nam~ frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2·
. ~
mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom ,za
ukljuCivanje), clektrciri1:'agnetnim putem, I
pneumatski" i hidraulicki. Dil bi ta sila bila
sto mat;tja, dodirne povrsi'ne oblazu 'se '-
frik<;:i.onirri mate;rijalom, time'se povecava
~:~cijen~ }renja,
-1' Na s1. -3,6.16. prikazana'je konstruk-
dja frikcionc spojn{cc ,sa_ jednom ravnom
dodirnotn povrs£nom. Pogonsko vratilo '1
disk'spojnice (1) spojene.su medusobno
p0tn.OGU _klina sa nagibom. Gniljeno vi-ati-
10 i disk spojnice,-,(2) spojeni su pomoc,u
dva klina hez, nagiba, tako da se disk (2)
moze ~ksijalll,o_ pomjerati.
Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome
sto je ZH. ukljucivan;e potrebna velika aksi- 51.' 3.6.16. F -lk :-
. 'I· 1 . ' ,. ", r CIOlla spo' .
Jalna ,S1 a coJa optercc"Uje dodl~ne povrsi- ravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.n
ne i leziSta. Zato se ,ovakva spojnica p r i - " III POVJ:"_sin.~; (11).
mjenjuje za prenos, 11lmijih Qbrtn.ih monie~ata.
Frikd(t;p.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim, dodirnim povrsinaina ('1
Sf:_ iz dva ,koniCna oboda: spoljaSnjeg, koji se cvrsto spaja. na s. 3,6.17.j Sa.' "
un';l.tr:;!'snj<:? koji, se pos!:vIja n~. gonje~o vrat~lb pomoctl 'klino~O~()nsko yrati;~oJ~
Ua JC *s~Jaln9 pokretlJlv. AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F), 0- "Tez ,n~glba t, ~> 1
opruge; podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti 'po_st\~~ena)e po'm ~o
UgaQ konusa iznosi Ix. :;= 12';' do .l6(). ' , rnocu dVije ll~vr~cu
Sila za, u19.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego',kod sp . .
nom, dodirnom povrsinom.-
e.
OJnlCe "'ucl,- fav_
\
G. ~~-l i1
SLl
~Fa d.
---:1-;
" ,,4' _ _~ __
SI. 3.6.17. Spojnic~ sa konienom dodirnom povri~om.
-Spojnica-motor.t;t;ih.. vozila (kvacilo) je prvi dio ,transmisije i I " ' '
llizrna motornog vozila. Njen j~ zadat~ da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.og-nieb,
I;>. . . ~o Ora n.a p a~
, , . ogOnske
187

tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom
pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. Ugraduje se u zamajac 'motora.
Kod veCine autom6bila prin1.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om.
Na 51. 3.-6.19. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. 'Na pogonskom
vratilunaglavljena je glavCina (I), nu ko)o) se nalazi pIoca (2), oZljcbIjeno vczana sa glavCinom
(1), tako da Se po n;oj moze l.lksijalno pomjerati. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepo-
kretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4). PUSta-
njem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2), pritiskujuti nn taj
nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu
zubaca sa gonjenini. dijelom spojnice (8). Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile, opruge
(9) potisnu plocu (2) ulijevo,-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. Aksijalno
1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem,e rada. LameJe se, podesavaju pomoeu
navrtke (6).
Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.

Na s1. .3.6.18. prikazana je

S1. 3.6.18. Spo;nica motoruog vozHa
automobilska spojnica u ukljuce-
nom poiozaju. Disk: sa oblogom
(1) -, Jamelu, koja je aksijalno
pokretna po ozljcbljenom dijelu
gonjenog (spojniCkog) vratila (2),
pritiskuju opruge (3) kojih obicno
ima Scst) izmedu ploea (4). Zahva-
IjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos
obrtnog mOmenta sa njotoni.~ preko
zamayca (5}, na gonjeno vratilo.
l1a bi se spojka ukljucila,
potrebno je larile1u osloboditi pri-
tiska. Kad vQzac pyitisne polugu
kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj
(8) i d'.'Okrake poluge «(}) - obic-no
ib _ima tIi, koje oslobadaju ploce SI. 3.6.19. Ele1.--:tromagl1.etna lamelasta spojnica
(4) i prekida se prenosenjc obrtno
momenta sa motora. Cahura uklju-
cnog leiista je' sa zaptivac-em (6). Pneumatske spo;nice omogueuju daljin.<:;.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod
Kraj spojnickog vnitila osJonjen je pritiskom.
u zamajeu pomoCu kuglicnog le-
7.<,tja. Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle p.le'.1~-_1atskim (st 3.6.20)
Glavno frikciono kvaCilo i, rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p;:)(1 prjtiskom,~
tenka T-55 novije proizvodnjc
ima 19 lamela (10 pogonskih i 9
gonjenih) sa hidropneumatskom
komandom. -

Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. sp'ojnicc koie omogucavaju

t"i6.7.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne .~pojl1£ce koje osi-
guravaju prenosne clemente od preve~ikog optcreccnja;
Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim, pneu- Centrifugalna spo;ntca (s1. 3.6.21) sastoji se od pog,)l1skog o'boda (J) i gonjenog
matskim i hidraulickim putem. oboda (2), tegova (3), koji su obrtni oko osovinice, i zateznc' tdrzione \ opruge (4).
EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektro- Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre;:ieni broj okret~ja
pa tGgovi, zbog centrifug11ne sile, rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu
magneta ,cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja ,za prenos obrtnog
momenta. povrsinu' gonjcnog oboda. '

188 189

N'a sl. 3.6.20. prikazana je.lame-
lasta tarna spoj niea sa pneumatskim
ukljucivalljem. Stlaceni vazduh struji
kroz provne u vratilu i kroz otvor
(a) u prostor cilindra (b). Tamo pri_
,tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo.
Sa klipom jc vezan veti braj osovinka
-
Cd) koje priti~kuju uu lamelc.lskljucc-
nje spojke postizeseprekdom dovodu a
stlaccnog vazduha i odzracenieni vo-~
dova. Oprugc (e) vracaju Idip u po-
cetni polozaj. ' ,
Danas sc pneumatske spojnlce
cesce upotrebljavuju. Lo;a su im stra-
na gubki koji mogu nastupiti usljed
eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed
koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.-
.;Iuba._
S1. 3.6.20. Pncumatska lameiasta spojnica
S1. :1.6.21. Ccntrifugatna spojllica
Ove spojnice omogucuju da sc npr. elektromotori pu~taju urad neoprereC:eni,
a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja. A1.ogu
se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. U tom slucaju nastaj'e
klizanje izmedu dodirnih 'povf,'iina tegova.i oboda.
190
Sigurri.osna.spOJnlca 'sa, clvIJama (sl: 3,6.2;2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.,
(2), povezanih civijama (3) koje se, tp,ontiraju u cahure (4) ,i osiguravaju vijcimg.,.
(5)., U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna ~ila i dolazi 9-0 smicanja CivijIl,.
2
3
5
L
S1. 3.6.22. Sigurnosna spo;nica sa civijama
j
Na sL'3,6.23. prikazana je'sigu.re-
noma, spojnica sa kuglicama koja' sluii
za ograni{:ehje obrtnog, ):nqrnenta. Sa-
stoji sc od pogo'nskCig dijela (1), gonje-
nog dijeia: (2), dviju kl,lglica (3) i opni-
ge (4). Prj preopterecen}u~ sila na
kuglici savladi .aksijalni otpor opruge
i na taj naem nastajc mcdusobno
zakretanje pogonskog i gon.jenog di..,.
jela spa juiCe. SI. 3~6.23. ,Sigurnosna spojnic,a ~a kuglicama.
3.6.9.: Hidrodi:namicke (turbohldrauli~ke) spo;nice
Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1. 3.6.24a) koF ucestvuju u prenosu~ ,snage su:
kolo pumpe (1) i kolo,turbine (2\, Oba kola smjdtena su u zaj,ednickom kuciStu; a sa unutrasnje
strane imaju raYne radijalne lopaticc. Spojnica se puni lakim.mineralnim uljem sa B5 'do 90%
zapremine,! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) :~bog sirenja ulja pri
zab'-rijavanju:
Pri okrctanju kola pumpe_l~oje ie: na pogonskom VTatilu, pokrenc se~ zbog centriftigalne ,sile,
tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i po-
novo ula:d u kolo pumpc.,Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika, nego se u pumpi poveeava
prema obodu, a' u turbini sc smanjujc prCII).a srediStu. Vsljed .toEa nastaje pdtisak tek"UCine na
10J?atice turbine, pod kojim se turbina po.cne okr?tar,L. : , ,'. .' '
S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine, centrifuga1na sila ulja.
u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. ZbogtOga.lllje.neprekidno,kruii
predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe.'
Na 8L 3.6.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice. ,:pumpno kolo (1)
cini cjclinu sa oklopom (3), koji obuhvata turbinsko kolo (2). Vratilu furbinskog kola uvuceno'
' jeu oklop. yrotiv isticauja uija mora. se ,izv.rsiti .s,igurno, zaptiyauje~
191
 HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? masin~~ dobr.o pril?~suju udare.l la?ano
<se ukljucuju i iskljucuju. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga, buldozera,
-drobilica, itd.

n, 4. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA

(PRENOSNICI) .

4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA

o. Poznato je da ,pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem

Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai;L
To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli
mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. brojcvt
Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. Taj mcha-
nizam nazivtl' SC prcnosnik. Prcnosnicima se suvl;id,wa i, udaljcnost izmedu 1'Og011-
ske i radne masint'o Shemarski pril,b7-, pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi
se nll 81. 3.6.1. ' ,

KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni:

1. u'lazno vratilo - pogonsko i
2. izlazno vratilo - gonjcno.
Pl snag'a na ulaznom \'ratllu~
b. III broj ohetaja ula?oog 'walila,
Wl .- ugaona brzinu ulaznog vratiJa,
p~ snaga nu izlaznom vratilu,
/-
<'-'-""-,
, """
nz brej okretuja izlaznog vratHa"
[Sl. 3.6.24. a.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku ((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila.
\:~,-~--~/
Kolicnik i --= {~ "-~ ~ 11aziva se prcnomi (ldn(ls. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc
PITAN A my, 11-2
koliko se- puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. Vrijcdnostprenosnog
odnosa moie hili Yeca, manja ili je-dnaka jeclan,:t).
1. 8ta su spojnice i kako se dije1e?
2. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice? i ;; 'J.
3. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta. <
4. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu? Ako jc i > 1, prcnosnii~ sma'njuje 13roj okretaja izlazilog ,TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog
momenta (M,,). TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.
5. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju? Ako je i ..::: I, prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog
6. Objasni rad iskljucnih spojnica. mome-nla. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.
7. Sta Sll e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju? Ako je i = 1, hroj okrcraja ulaznog vratila j:;dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prc-
nosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta.
8. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a.
9. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea? >l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc se u 8111,is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika.l pri ccmu
10. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice? -se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.

193
 Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu, za izno,s gubitaka koji
nastaju u radu prenosnika. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J;la izlaznom pre-ma snazi na
Osnovne karakterist,'ke nek,'h t,'pova p'renosnika oblast prtmJene
" ' u
dati .im
ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)), tj. tabeli 4,1.

P, Tabela 4.1. Karakteristike osnovnih tipova ..pr~osriika

ri=~<1.
P"
Preno~'nicj
I
I Snaga koja
! Obodna brzina Prenosni
-"-,-,-I-'~'-Ko:fici~:~'
Snag~ se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine: se pIenosi
I [m/~J odnosi ' korisnOg
P1 = i F2 = M w 2,
[kWJ
I djelovunja ,

1- ;~;~cioni-l:-1-30-00-2)0---'
MOl' Wi o2 '

a od~vde je: do 20
--~--,--~--

do 7
r - ,.,--'~-""I
I 0,86-0,92
(25). II
,j
P, I Pljosnatim do 100 5-30
kfol =-~ dp 4 0,92-0,9£
w, . remenom (1500) (100) (10) I
Aka se podijeli. Af n sa .LtJOl> dobije se:
II
Klinastim
{:¢:Yt~~
do 50 5·--30 do T
(15)
I 0,87 -0,97, f
11-f02 P2'W 1 • sa pravim
(300)
do 10000 25 do 6
r

0,92-0,99
I
MOL = l\~ = 11·t, zupcima, (10) \ II'
Afo2 sa kosim do 50000 25 do 7, ~ ! 0,94-0,99 I
a odavde je JA lln = M tn '7j ··i iii i = zlipcima (140) (20) 'j
A:f01"; Puzni do 100 do 35 8-100 0,1 -0,98
Izmz za pIenosni adnos moze se, dakle, napi\ati u -prosircllom obliku: (puh) ClOOO)
Lancem do 200 do 25 do 15 0,94--·0,98
.
1·=
wt
~ =
11) I
,
(5000)
0;'2 n~
1- ~----- - - - -....--,-" - ---~-.-.,-.--.-~.!
}\'aponJcna: U zagradamn ~u navedene najvece poznate vl·ijednostio --I,
Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC, prenos-
mel mogu biti: tnchanich£, hidraulicki, pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. Najvise se- __ --1
primjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eieme-
nata. Iv1.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne,
U grupu p.eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d, 4,2, FRIKCIONI TOCKOVr
a u grupu posrednih prenosnika .-~ remcnsh£ i lancani prcnosnici.
Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.':ni jer osigurava;u prenosnc
clemente od preoprerecenja, a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa kon- 4.2.1. Princip rad~ i podjela frikci ..
stantrum prenosnim odnosom. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja onih prenosn_ika
trenja 'izmed.u dodirnih povfsina, a prinudni - na principu ozubljenja. .
Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:- Prcnos snage frikcionim tockovima
MEHAKICKI PRENOSNICI :rsi se neposrednim doclirom po?,onskog
1 gonjcnog tocka (s1. 4.2.1). Pri tome jedan
I
NEPOSREDNI POSR~DNI od tockova mora biti . pom,ican. Priti-
"--~--- skivanjem tockova, na njihovim .dodirnim
PRrl(~;;~-;-~---zuJcAs1'r LANtANI REl\1ENSKI ~ovrSinama nastaje trenje koje .omogu-
I I cava prcnos obodne sHe sa pogonskog
I na gonjeni tocak.
,~--
U ~avisnosti od karaktera prenosnog
·o~osa 1 medusobnog polozaja osa obrta-
l11.a pogonskog i gonjenog tocka, frikcioni
Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene. Izbor prenos- prenosnici se dijeIe na:,
nika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi, broju okretaja, obodnoj i ugao-
noj brzini, prenosnom odnosu l koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim
SI. 4.2.1. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh
osa vratila. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.ehanizma, cijena odtf,osorn*, koji mof,'U biti: prenosni.ka
izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije,
* Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na..pronijeriu. prenosnog odnOsa.
194
195
 ·__ .. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 4.2.1a) i iljebas.tirn obodom (s1. 4.2.1b) i
-- konicni (sJ. 4,2, Ie), Obodnc brzine frikcionih to(;kova, VI

b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom, kojl -omoguc:uju postizanje

razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vra- = 1'2 .,n;;2., bite' jednake pod. llslovom da nema' klizanja na dodirrtim povrsi-
tHo.; (;vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. 4.2.1 d).
nama, pa se prenosni odnos moze
U· poredenju sa
drugim prenosiocima. frikcioni prenosioci imaju sljedece izraziti j~dDacinom:
prednosti:
jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je jeftin~l, - WI n1 dz bJ
1 ~- =~ =~'~,
~ tiho'rade, be;z zujanja i lupanja, (1)2 n2 d1
~ u slucaju preopterccenja, dolazi do klizanja dodirnih povrsina, te dijelove
stite od l o r n a , ' , U jednacini za prenosni odnos
~ lako se vr5i ukljucivanjc, iskljuCivanjc, promjena brzine i smjera okretanja. koeficijentprokHzavanja ~ =-=0,97 -0,99.

I.ose o§obine ovog prenosa su: Ako su poznati osnQ, rastojanjc

vratiln (a) i prenosni odnos (1:), rhogu se
netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja, odrediti kinemat~ki precnici (dt ) i (d:!)
nlsu podesni' za' velike snage, zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta. jz jednaCina:
tockovi se, usJfed trenja i klizanja, zagrijavaju u radu, habaju ii trose,
Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja.
Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i varijato~a U opstem ni.asinstvu, za podizanje
tcreta i s1. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0,86 'do 0,92.
. 2a 2a . £
Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1- d1 .=: _ _ ~. d'J = -,~~ §l. 4.2.3. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV
tisak, a time i optCJ:ccc1"ije vratila, obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom 1 I' +z+ 1
koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. Na s1. 4.2.2. prikazano jc nekoliko naCina Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih to-ck0V8~
oblaganja frikcionih tockova gumoffi, drvetom, plasticnom masom i kozom.
Obadna .,,1 P fkWl
0"1 a F'0 = -._ . _--;--- _tIkN"J
1 mora I)Hl
' . manJa
" )11' I)aren"\ )ee
' 1 ; S11
nU,G1 'I'"trcn1U:
, "
" [rols]
Fo c::-:;;' PJ-j = F" . ll.
(Ovdje ;'e: f1- - koefici;ent trenja klizflnja, 8. F ~ila normalna na po,'l"6'inu dodira
frikcionih tockova). "
Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.110se:
0,05 do 0,1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku,
0;1 do 0,,15 za SL po SL,
O~15 .do 0,20 t:a givi Ii\' po fiberu,
0,,20 do 0,25 za sivi liv p'o tekstoJitu,
0,5 do 0,75 za siyi liv po gum],
(I. b, c. d. 0,2 do 0,3 za sivi liv po ko:2f,
m. 4.2.2. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom, b) drvetom. 'c) pia,sticnom masom, _. 0,3 do 0,,) zn slvi Ii\' po dr"'etu.
d) kozom
Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja (~'
sila treba da lZ1105i:
4.2.2. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s
Ff! =~fJ.~,.
p.
CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim;cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije
su ose paraldne. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. '4.2.3.) iii jedlla cilin- v No~m~l:la siLl opterecujc tockov.c, vratiJa i lcZista~ pa treba nastojati du bude
dricna, a druga ravna (st A:2.1 d). sto manJa. I ako npr. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom
Na 81. 4.2.3. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d,J, od ~ivog'liva ima koeficijent trcnja It ",,:..: 0,2, uz stepen sigurnosti protiv prokliza-
sirine (b), koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((;)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova vanJa y = lA, nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se prcno~i
~2:
, Fo
(i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini, (w 2): i=
w2 (Fo ~02' J,4 = 7Fo)
" .'
196 197
 ·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila, primje- ugaon.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1.J.gaone brzine (~2) moze se mijenjat1
njtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. 4.2.4.). SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na po~njeranjem gornjeg .locka fla suprotnu' stranu.
dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F, zbog cega je i trenje znutno
veee. Zahvaljujuci tome, cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim
povdinama_potrebna je za oko 2,5.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa
ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. Ugao zlijeba iznosi <p = 20
do 40°, a broj zljebova se uzima do 5. 'f Rmax ,"

b
'iill II .
Tmi~ I'!
'1
1'1

"'" R
1 I t I l <I l..

a. b.
SI. 4.?6. Varijator sa cilindrlCnim tockovima

51.. 4.2.4. Zljcbasti frikcioni tockovi

n,
Prenosni odnos, i r_ lil0ze .se mijenjari u intervalu od naj-
NeriostQtak zljehastih frikcionih WI!; 11-2 R"
to(;kova u poreot;?nju sa ravnim je u •. . d . r
tome 8tO 811 slozenijeg oblika, pa . veceg prenosnog 0 nosa, l 1llilX = ~-.--. , do najmun;eg prenosnog odn_usa,
_. R min
im je i djenu veca. Kod zljebastih r
tockovu obodna brzina je razliCita
po dmini zijehova, pa se nu dodir-
rum povrSinama zljebova pojavl;uje
klizanje. To dovodi do hdeg habanja = D, naziva se dijapazon podei3avanja.
dodirllih povrslna.
Konicrii frikcioni tockovi primje-
njuju se za prenos snage o.d vratila Na s1. 4.2.7 .. prikazan je va-
Cije 5C ose sijeku (s1. 4.2.5). Uldju- rijator su konicnim tockovima.
Civanje prenosnika vrsi se djelova- Sastoji se od dva duza koilicna
njem uzduzne sHe F na manjem tocka (1) i (2), spojena posredst-
tocku. vom uzduzno pokretljivog cilind-
ricuog toeka (3). Pritiskivanje toc-·
lwva vrsi oi)fuga (4). Promjena
prenosnog; odnosa postize se po-
4.2.3. Frikcioni tockovi za pro- mjeranjem toNza (3) mduz njego-:-
mjcrujiv prenosni odn.os (vari- ve ose, pri cemu prenosIDk jedan-
;atori) put radi kao reduktor, a drugi
S1. 4.2 5. Konicni frikcioni toc-kovi put kao multiplikator. Kad je liZ].
kra; pogonskog tocka u sprezi sa SI. 4.2..7. VarijatO!.' sa ,fikstUl¥ _konusima 1'0-
Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku sirim krajem gonjenog to.cku, prc- krctljivim diskom.
rad~.lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite. nos je reduktivan. ObrnutQ, ·k-ad
_Na s1. 4.2.6. prikazaria jc shema vari;atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima. se siri kra; pogonskog tacka sprez.e sa uzUn krajem gonjenog tocka, prenos je
PromJenom poluprcenika (RJ od R min do RmaJf. mijenja se i pren.osni odnos, tj. multiplikativan.

98 199
 Ovaj varijator Oll1ogucuj,c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa: 9. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika U odnosu na ra,:ne frikdone prciwsnike ..
]0. Sta BU varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora.
WlnJ.X2 •
z = ~ = --- = .-r-, pa Je dijapazon podesavanja: 11. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora.
OJ 2 n2 Xl

3'
D = ;= ~!2~_ =
irni>l R mrn
I 4.3. PRENOS ZUPCANICINlA
Na s1. 4.2.8. prikazan je preno-
snik za promjenu smjera okretanja,
sa dlindricnim tockovima. 'Na P9-
gonskom ,vratilu nalazi _se glavcina
(l) satockovima (2) i (3). ToCkovi
5 se mogu uksijalno po.ni,icati pornoCu.
prekretnog mehanizma koji se po-
,raviia u ziijcb (5). Na gonienom
vratilu, koje stoji vertikalno, rialazi
se tocak (4). Kad su u dodiru tocko-
vi (2) i (4), gonjen6 vratilo ima je-
dan smjer okretanja. Ako se mehani':'"
zmom za prektetanje spojc tockod (3) i (4), onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan
smj'er okretanja.
Ovaj prcnosnik nalazi primje-
nu kod frikcionih pre'sa. Gonjeno
vratilo je, u stY:lri, navojno Vl:ete""
no koje se uvija u nepokretnu na-
vrtku, tako da ono vrsi aksijalno
krctanjc gore-dolje, u zavisnosti
od polozaja pogonskih tockO'va.
Kretanje navojnog . vrcrena prerna
dolje jcradnihod (ubrzanokretanje),
a prema gore-- prazni hod (uspo- 0)
reno kretanje).
Na s1. 4.2.9. prikazano je jos
nckoliko karakteristicnih rjeserija
frikcionih varijatora.
PITAN]A
8 ._- 10.
4.3.1. Opsti pojmovi, definicije i podjela
Zupcasri po.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika, (:iji zupd medl1sob-..
nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo
iii kruznog' kretanja- u pravolinijs}zo i obrnuto. Prct\'aranje jednog kruznog- kretanja
u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom, a pretvaranje kruznog
kretanja u pravolinijsko, i obrnuto., omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zup-
canika sa neogr::micenin1 precnikom - zup!!asla let'va.
Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1.
Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski, a zupcanik na koji se- prenosl
krctanje naziva se g01~jcn£ zupcanik.
Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu
na drugi. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. spregnutih zupcar.ikn (yidi
sl. 4.3.1. i 4.3.2).
K£ncma.cskc p(;vr.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom
krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih
zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po drugoj~ hez kli-
?anj().., Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-,u pravcu
kinematske osc. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom
b)
brzina su,diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr,i5ina i ravnina (vidi 51. 4.:'.1.
i 4.3.2). "
"Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogod-
nih pov1'sina, zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. Kincmatske linije zupcastih pal;OYQ
sa l1.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi, odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj
sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom).

1. Objasni zadatak i primjenu prcuos- Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb
nika. kru'gova sprcgmitih -zupcanika. ~
2, Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih kin~matsklb }1nvr,sinZl
kako se on maze izraziti?
prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni, konJtni'i lnj)crb%£dni.
3. Ka~o je izvrikna pod)ela prenosllika?
c), ci)
4. Sta su reduktori, a sta multiplikatori? Ciiimiricni zupcallici (s1. 4.3.1) sa pravin1, kosim i strelastim zupcirna imaju
5" Stn s~ lleposredni, a stu posredni Sl. 4.2.9. Varijatori: a) konusni, b) sa fiksnim
cilindri6ue kincmatske povrsinc, a osc rotacije vratila su paralclne. lVlogu biti sprcg-
prcnosioci ? konusima i pljosnatim kaisem, c) sa \riskovima
d) ceon! varijator, nuti kil.O:
6. Objasni princip tada frikcionih pre-
nosnika. spoljasnji ~ilindricni par (s1. 4.3.1a, d, e, 0.
7. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika? unutrasnji cilindriCni par (s1. 4.3.1 b)
8. Sta 8U predn6sti~ a sta nedostaci frikcionih prenosnika? ravan cilindricni par (s1. 4.3. fc).

200 20r
 KinBmttlski
krugovi

.Kinematslu' inertKltsKi
Cilindri J<rwovi
ct. b.

/..iii::,,,.
~ -/ ~

, S1. 4.3.2. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima, b) S;l kosirri zupcima, c) sa' kiivolinijskim
rug (lutnim) zupcima, d) sa unutrasnjim ozubljenjem
\ ' Kinemcrtska osa
\' --~------~

'" , A., - KinemGltska r . Kod spolja1njcg cilindrieno!; para kinematski cilindri dodirufll se, spolja, a
\'''' -~KI~prava snijerovi rotadjc spregn.~tih- zupcanika su razliciti,
Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar malog~ zupcanika-~ dodi..:
"c; //
a
ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra, smjerovi fotacije spregnutih
zupcanika su istL -
Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za pretv~ranje kruznog
kretanja u pravoliilijsko, i obratno.
Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine, a upotrebljavaju se kod-
vratila Cijese- ose sijeku. Zupci'm.ogu biti lJ1:avi, kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). Konicni
zupeanici, kao i cilindriCni, mogu biti_ sprcgnuti 1<ao:
spoljasnji konicni Pill' (s1. -4.3.2a" b, c),
~ unutra~nji konicni par Csi. 4~3.2d)
.~ ravan korucni par (s1. 4.3.2cj,

Hiperboloidni ~upcanici (s1. 4.3.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine,

itose watila se mimoilaze ukrstaju. To su: cilindricni, zupcanici sa zavojnirn
e. (he1ikoidnim) zupdma, konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i,puzni par.
SI. 4.3.1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia, b) sa pravim zupcima, unutraliniim
-1 spoljasnjim~ ozubljenjem, c) zupcanik i zupcasta letva, d)_sa kosim zupcimu, e) sa dvostrukim Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.!, a lijevi ako je
kosi~ zupcima, f) sa strelastim zupcimn suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.

202 203
Osnc.> r~stoj,anj~ (a) je .d~zina koju. odsij.ecaj~ osc spregnritih zupcanika na nji- Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc). Cla'va zupca je diD' ZUpca
hovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa .. izmedu tjemena i lcinematske povrsine. Noga ZUpCCl je dio zup,ca -izmcdu kiriematske
i podnozne povrsine.
Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca. Na bokli sc
razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Aktivni dio boka zupca .ie dip boka
na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.
Bolna lin(ia. zupca Je presjecna linija bob. zupca sa kinem.J.tskom pO\T~inOln .
.Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri, zavisuq od ciblika zllbaca.
Bokovi kQji dolaze u mufu ;obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri
bokov£ zuba.'Ca.
Profil ZllpCa. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.
Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam
iavninom okomito na osu zupcanika (s1. 4.3.5a). Profil zubaca konicnih zUj:lcanika
dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem. u pres-jceno;
tacki 053 (51. 4.3.5b).
a. 6, c.
81. 4.3.3. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima, b> konicni sa hipoidnim
\ - zupciina, c) puzni par

\ \' j
4,)~2<!'LGl'vna ohiljezja, zupcanika
•'"j
ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar,je 8.1 jednog
zupcanika prcnosi na drugi (s1. 4.3.4)" Svi ~upcl lstog zupcanika moraju biti istng
ob!ika i dimenzija. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcdu-
zublfc.
Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f. povrsina. 'POVrSillfl.
koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na.
Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju {eone povr§£ne. Razli- se b

kujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika, zadnja povrSina S1. 4.3.5. P!t'ofil .zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca,
je 'uvijek 0'11<1 koja je bUia vrhu kiriematskog konusa. \1) konicnog zupcallika S1.6:4·~{4; Sprcgnu,ti IH'ofili zuhaca

Ooh gldv" Kod profila zupca, analogno bokuzupca, razlikuie se: f;jcmcni krifg (die), pod-'
noini krug (dl ) i kinen;la.ts'ki lm,ig (d), Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova
Eok n(JfJ~ I' ?;mfflU povi'lina zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca
(;t':.-t!i{)-- .linija zupcanika., "
Na s1. 4.3.6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. U tfcnutnoJ
, zupctJ tacki dodira profila moze sc povuCi zaicdnic~a.tang,snta (t) i zajednicka ~otmaIa
(n). Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se
6lavo :rupca dod£mica jmJ.fila.. N()1'lTI.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva
se napadna linUa j)rofilc~.

4.3.3. Osnovllo pravii6 sp1"czan;a zubaca zupcanika

Kin.",.tSl~a povr;;'. Zupcunid treba da omoguce ravnom;cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila
na druWY. Nalvazrriju ulogu pri t(~m ima aktivni dio boka zupca~ jer sc po -njeniu
~ .. ,,,.",," I~em"Q·d zubaca zupcanika vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom. Zbog toga _se za oblik akt~,~T~og, dijela boka

204 205
zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos:
t = w~ ="d z const,
d1
W2
Ako se U odredenom trenutku profili
zubaca dodiruju u tacki A, (s1. 4.3.7), ouda
ce komponente obodne brzme u' pravcu
zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove
zubaca biti jednake kod oba zupcanika'
(v{ =, v~), U protivnom, bokovi zubaca bi
zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno ue-
moguce. Akp se komponente obodnih btzma
izraze preko ugaonih brzina pogonskog
gonjenog zupcanika, dobice se:
Posta je 'v~ ---' 'L';p
jednakost:
Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.3.8a), a kod ikl .
nog profila bokglave ~upeaie ispupcen,. a bok.noge zupea izd'.'bljen (s1. ~.3 ~ld­
Ovakav oblik~ClkiolOnih zubaca omogucava l?-Jihovo boi,e nahJeganje, fito-' ' b).
stavlja prednost prerna evolventrllm' zupci~
, pred_.
rna. S drug~ :;;t'rane, ,.didoidni zupcanici
zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1;e
,o_snog rastojanja~ dok evolventni zupcanici
dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom po-
gledu: Isto tako, izrada cikloidnih zupcani-
ka.zt+atno je slozenija od izrade evolventnih a) . . b)
SI. 4.3.8. Profili zuhaca; a) ev 1"
zupc~ka. ,b) cikloidni' 0 \entni"
Niwcdene prakticne prednosti ,evolven.- _,
!nil: zUPSan~a ~si~u~ale su im 'got~vo ~skljuci:u :pr.iinjenu U inasiIlstvu. Cikl :..
~dm prof:l p~~JenJuJe s.e ~amo na hv~nuu zupcamClI;ta ~a .n~obradenim. Zupe'. 0
1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. kod casovruka). Nedostatak <> ~,t
to se maze napisati vent~h zubaca, je .sto imaju ve¢e, trcnje . koj,c _,se .y.eravn~mj.erno rasporedUj~V~~
profllu zupca. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1,kra tkotrajniji SU
cikloidnih. od

\ Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C

dobiva se:
ili
, Evo~venta nas~,aje k~)trljanjem prave po kmgu, Ako ~z .~entara..obrtanja 0 1 i o~ dlindri~l;
evolvemmh .zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1.1)u profllu pod uglom <X (sta .' . lJ.h
lar
ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"), dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb o kol!:,- dIU.
,duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa - osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure-
.. .3.9)..

d'J.
-2 d,
81. 4.3.7. Osnc}vno pravilo sprezanja r b2 =
iubaca zupcanika d, dr
r"
2
Prerna tome, prethodria jcduaCina pop rima oblik:

rb2 d'
~= --~ = const.
d).

"~>~
SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol;t\l C i O'J.N zC postojace same ako zajednick<l
normala, povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca, prolazi kroz kinematski
pol C.
Evolvc.nto. 1 Evotventa 2
1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi:
zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz
dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C).
Da bi posto;ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata zuba'ca~ bo~
koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao

4.3.4. Oblici profila -zubaca

Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo
sprezanja. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila 0,
zubaca spregnutih zupcanih:a, a to su evalvema kruga i C£kLoida. Sl. 4.3.9. Konstrukcija evolventnog profila zubaca

206 207
 Tacke N~ i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Ako se it:
·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s,i podjela kruga na vise'jednakih dije- Profil ,zubaca osnovne zupcaste, letve za zupcanike sa pravim zupciin'a (81.
lava Iv'. l' =- 1 '2' ... = 5'6', pa se iz tacaka 1', ,2' . -•• 6' povuku tangente, na osnovni krug i na 4.3.11) podudara se sa standardnim profilom;
njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1", ... N,6' = 6'6" dobij.ti se taCke 1", 2" ... 6" evol-
vente osnovnog kruga.
Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnov-
nog kruga. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca
pbvucenom 1z cemra obrtania _normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja lerve odreden je standardnim ,profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca osno~<;te
(12) OSDovne zupcaste letvc - alata. zupeaste letve (flo). . _, ' 11e
Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika. Krivinn profila je utoliko manjacsto je-
precnik zupcanika veei. Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im ptecnlkom~ profil zupca bite prava Korak profila osnovne .zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. 4.3.11.):
linija. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi, zbog cega je usvojen kao standardni
profil. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. '
t~ =
'.
cos{3o'

Posto je korak to 0= til . IT -a, t,,"---'- III" • n~ ,tl,) je modul

4.3.5. Standardni pt'ofil za ciiindricne z,upcanikc
Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima, h = h - 2
"11 - 1/ln.
Na 8L 4.3.10. prikazai1. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika: Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti. iz jednacin'e
Korisni_dio pfofila jc prilva linija. Pre¥lG JUS M.CI. 016, sve velicine kojc se od-
tg 0:" tg 20°
nose na standardni profi1 imaju index ,~tI." i iznose: tg :Xo = - - =- ...- - " "
cos flo cos Po
I (".mod
,lnnj ,motl IInija

--.-=---1--.---.. I
Stem/oit/ni pr-ofl(

51. 4.3.10. Standardni profil ci1in~r'icnih cvolventnih zupcanika

\Srldnja tinija
il..
n = 20"-' ~- ugaa standardnog profila, prQ(!£a OSJ'lDrnt'
z!Jpcast~ lrtv~
'11'1" ~ stand~rdni modul (tal;c:la 4.3.1'., prema JUS IVLC1.015):
tn = m,-,. ':n; ._- korak 8tandardnog - profila, Sl. 4.3.11. Osnovna zupcasta letva
hI'. = 2 U." . m" - visina pravolinijskog dijcla standardnog profila,
V~ 1 ~ faktor visine pravolinijskog dijcla profila, ligao nagiba bofne liuije osnO\,he zupcaste letve Po =,0- 45°. Obicl1o je flo = 5 _ 300
Nave~enim je,dpaCipaI!la uspostav1Ja ;;e v:za. izmedu st~nd~tdnO~ profjJ~ i profila zupcast~
letve~ kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa pr~Vlm 1 ~OS!m ZUpClma.
poluprccnik zaobljenog. dijda standardnog profila,
1 -,. sin IX,; Sta:n.dardllt' modul zup'eanika ,em,,) je polazul- podatu1( za proraeul1 I konstrukciju
geo:netrjjskih veliCina zupcanika. Vrijednosti standardnog 'l?o.d~la date su u ta-
C;" F" (0,1 - 0,3) - faktor zaohljenja standardnog profila. belt 4.3.1, prema JUS M.C1.015. Prvenstveno se ~eba kOrlStltl modulima I ste-
pena prioriteta, zatim II stepena prioriteta, a -izuzetno - III stepena prioriteta
Obicno, se uzim;l en = 0,2. Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. .
:208
209
 ~rabela 4.3.1. Standardni moduli zupcanika Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih ~okoV4 susjed- J
riih zubaca, mjereno na podionom krugu; Korakobtihvat~ jedap. zubac i-jecino medu-
I 1 1,25 1,5 2 2,5 3 4 5 6 zublje. Na podionom krugu- ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. '
II 1,125 1,375 1,75 2,25 2,75 3,5 4,5 5,5
3,25 6,5
III
Stepeni Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu, i izrazava se
prioriteta r 8 10 12 16 20 25 32 40 50 odnosom m = t.ln (mm).
II 7 9 11 14 18 22 28 36 45
Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu
zupca visine Ilk i nogu zupca h,. Na ovom krugu mjere se: -korak, debljina zupca i
sirina meduzublja.
4.3.6. ,CUindricni zupcanici sa pravim zupcima
Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . 71:, a iz uslova
broja zubaca. i koraka:, 0 = r' z. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se:
Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama
spregnutih' zupeanika. Dodirivanje zubaca pocinje. i zavrsava se lstovremeno na t
citavoj duzini zupca. d o ·7(; = t . z, a odavdc, do =,"-_. Z =-nl.· Z.
Jt
Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa p-:~vim.zupcima date
BU, na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. 4.3.1.~ .. Dodlf1VanJc z~baca ~ez
Precnik tJemelwg kruga Cdk ) izracunava se tako da se podionom precniku (do)
klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupca- dodaju dvije visinc glave zupca (h k) :
nika identican podionom krugu (do)·

Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. Ako se 7.umijene vrijcdnosti

do = m . z i hk = m, precnik tjemenog kruga iZJ,1osi

d k = m (z + 2),
Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze, se odrediti modul goto-
vih zupeanika:

d,
m =---.
Z +'2

Freenik podnoznog kruga (d,) izntc"mava se tako da se,od podionog precnika

(do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h t ):

Visina Doge zupca iznosi: hf ,= (1,1 do 1,3) 'm. NajccSce je h, 1)2 nI. Prema
tome, precnik podnoznog kruga izn05i;

dt = m (z - 2,4).

Osn~ mstojanJe (s1. 4.3.13) iznosi:

~ = dOl
-----,.~--
+ do? m
Sl. 4.3.12. Osnovne _lJeometrijr;b veUCine_ zupcanika- _ 2

210 211
 4.3.7. Jednostruki i Visestruki prenosi
Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog
zupcanika i pocillo:r..ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Tjemeni, zazori spreguutih
zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li zavisno~ti od, modula (s1. 4.3.13); Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.· Posto se kine' ,.
klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja, obrazac za prenosh _ll1~tS~l
C1 =_C 2 = (0,1 do .0,3) m. ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): ,- 1 0 nos
Kruzni zazor (j) je razlika iz-
medu lucne sirine m~duzublja (e) i WI n1 de
z = - --=~ =---
lucn~ debljirie zupca (s); tj. n, d,
.J = e - s.
Vrijednostovog zazora odredujc Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak, a kinematski prccnik d '-:='-m
se u zavisnosti od _ modula i iznosi:
prenos,ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .
- j = 0,16 m - za- neobra-
Z1
,dene, zupce,
~ j ~ .(0,08 do 0,04) m ~ ia _J:dnostrukiffi_ prenosnik?~ mogu. se ostvariti l?:enos:1~_ odnosi
z" = 5 do

obradene zupcc. Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim parom~ veel zupcanik bio bi s ,", 7.
Oa bi se postjgao ovaj ,zazo1', maz~n, a r.?~ z~pcanika n7 ~)i b.io dobal' zbo~ :t;epril~godcnosti profila z~~~~agIO~
zupci s6 izraciuju fiesto tanji od siri- takvlm slucaJcvlma upotreDl,8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U
nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp.i. ' 3" 0)1 Be
ne meduzublja. Normalno rastojanje
Na 51. 4.3.14. prikazana je
dvaju polozaja spregnutih bokova
zubtl'ca koje odgovara kruznom za- shema dvostrukog prenosnika. 1-.-
z.
zoru naziva se bocni zazor Cis)' Pojcdinacni prenosni odnosi su;
Duzina zupca (b) zavisi od kva-
Zot
liteta izrade zuhaca, tacnosti sklapa- z, --

I
nja i nacina oslalljanja 11 lezistima. 11). Zl
Zupci mogu biti utolika duzi uko-
Z,
liko su bolje ispunjcni navedeni i2 --
uslovi. n, .s :_~ .1
Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavi-
snosti od mod,ulaizaopstu primjenu Ovdje su: n 1 , 1'(.2 i 1/.:, - bro-
krece se u granicama: jevi okretaja vratila I, II i In;
Sl. 4.3.13. Tjemeni i boCni zazor
b = (6 do 20) m (mm). Zl i Zi) - brojevi zuhaca pogon-
skih zupcanika, z z i Z4 brojevi
llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog, zupcastog para zut:mca gonjenih zupcanika.
sa pravim zupcima, uz podatke: m .;:" 4 mm" Zl = 25_, Z2 = 40.
Ukupni prenosni odnos \'i-
l~jeSenje
sestrukog prenosnika jednak jc
Precnici podionih kmgova: proizvodu pojedinacnih prenos-
dOl = 111 . = 4 ·25 100 rom, nih odnosa:
Z1
n]
.t42 =- 1'_~ • Zz ""'- 4, 40','~ 160 111m. 81. 4:3.14. Dvostruki !lrenosnik
Pre{~nici tjemcnih !zrugnva:
d"l = rn (z} 2) = 4 (25 2) =~ 108 mm,_ . ~ kortkre~~lO:n- slucaju, za dvo_
struKl prcnos1l1l( JC p~cnosn:i odnos:
dJc~ "'" m(za + 2) 0= 4(40 +- 2) = Hi8rom.
Precnici pOdnO:lllih krugova: z ~"" tl . 12 =_'.~~. _!:2.=
122 n3 Z~ .za
df1 = m (zJ - 2,4) = 4 (25 - 204) = 90,4 mm,
d n '= 1'Il (Z2 ~- 2,4) =' 4 (40 - 2,4) = 150,4 mm. iii £ = .!!~ =: .~~ • !!
n3 Z3
Usno rastojanje;
. Broj vratila ne utice na ve1itinu
a =
dOl
,~~~ =
+ dD2 100 + 160 = 130mm. Sl. 4.3.15. Prenosnik sa meduzupcanikom prenosnog odnosa, ali mice. n" sm·
2
" ", Jer

212 213
okretanja izlaznog vratilil. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan;a kao i ulazno Kod' cilindricnih zupcap.ika sa kosim z1.lpchna dodit dva zupca 8ptegn~tih, zupcab.i.ka .ue
ako je, bro; vratila nepamn, a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja.
broj vratila. Dodirivanie jednog baka zl,lpca pocini,e npr. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj
.ceonoj",povrSini~ a, zavrsava se.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini. LUena duiina
Na 81. 4.3.15. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umet- projekcije bocne liuiie zupca TI.a kinematski krug
nut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. Pojedini prenosni odnosi prenosnika (s1. 4.3.18.) ]',)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija
ovakvog tipa su: (qg). Kin~mat ski cilindor
Ukupui step~n sprezanja ;ednak je zbiru
8o~no IInijo
. n1 Z", stepena sprezanja profila i stepena sprezanja boc~
1'1 co:::::: - - - = .... - nih linija:
n, Zl
e',~·'e1'+eq=~+'!!!..
:vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos;ni od- to to
nos: VeCi ~tepen sprezanja' kod ovih zupcanika
n:, vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad.
IJ t'1. -
nJ Zx
odnosno J
= r'"1_ Z'1.

n~ n, ZJ. z'" rt'1. Zl

4.3.9. Zupcanici sa malim brojcm
Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos, vee samo mijenja zubac:a
smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika. Pored uticaja ua smjer Dodir,;i [uk· bocne lin;je
okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.
Savremene industrije, naroCito auto- S1. 4.3.18. DQdirni. luk bocnih linija
rnobilska i avionska, teze..da smanje dimen-
4.3.8. Aktivlla duzina dodirnice, dodirni lu.k profila i stepcn sprezanja zije zupcanika, sto uslovljava, i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. Kod odre(1enog,
malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve, doMo bi
Aktivll:l duzina dudirll.ict: udredena je presjccni.m lackama dodirnice ';a tjemenim krugovimu do. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L,4.3.19). Takvi zupci ~iJi bt oslabljeni upravo'
~pn:gnutih zupcanika (sl. 4.3.16 i 4.3.17.) , u presjeku gdie treba da btidu najjaci. '
Podsijecanje z;ubaca ~ pre-
Putonjo vrha zupco osnovne klapanje, nastupa kod zupcanika
Od p0cctka sprcLanja AI 1 \ do zavrsctka ~prczanja C,H~,'., zupcanik prede put koji it jednak zupcaste l~tve (oloto) kod kojih prevojna taeka (Ni)
lucnoj duiini FCJ
n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. Za istu vdjemc zupca~
c....~"""1 1
padne na aktivni dio dodirnice
1et\,<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. Pri sprezanju zubac-.l zupcanika i zupcastc letn~ nema (sI. 4.3,20).
I, /
klizanja, lako da su lJ\.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'. qJ! - dodirni luk profita.
Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus", prijc nego ~to jcdan par zubaca spregnutih zup-
I i·t- Najmanji bro; zuhaca zup-

.S4
canika kod koga 'neIDa- podsije-
cauika izadc it: zahvata - sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. Ovo je maguec ostvariti sumo
aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (fo), pa je uslov za ispravno sprezauie:
Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1,2to·
OdllO~ izmedu dutiJh~ dudimog luka j koraka profila nazi\'a s~ stcpen sprezanja profila (£p):
~
·t
. : / /A
canja haziva se gra,n£cni broy"
zubilca i iznosi ~ za cilindricne
zupcanike. sa ptaviro zupcima:
z(I = 17 beL podsijecanja, a sa

~.\e\e I~~'/
J,2. _ _ _~.----,.;Oz prakticno dozvoljenim p.ocisije-
1 canjem, 'z!I =:;; 14. Kod cilindric.-
!.. I.! nih f:upcaliika, sa kosim zupcima
. ~// g'rariieni brqj zubaca je manji sto
je veCi ligao nagiba bocne liniJe
zupca.
81. 4.3.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge
zupca Otklanjanje jJoj:;tve prekla-
panja ostvaruje se na vise nacinal
a)
podsijecanjem zubaca (s1. 4.3.19),
I
b)
povccanjem ugh do"ciirnicc,
\ I smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i
c)
~ , I d)
korigovanjem zubaca zupcanika.
S1. 4.3.16. Duzina dodirnog luka profila Podsijecanje;m, zubaca zupcanikasmanjuje,se,c.vrstoca zubaca l' aktivna duiina
i duiina dodirnice S1. 4.3.17. Aktivna duZina dodirnice profila, a time i stepen 'sprezarija 'profila. Zato se, dozvoljava malo podsijecanje~
214 215
ko;e' ne sman;uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu; ali najvise do iznosa koji od-
govata' 'broju zubaca z = 14. . se pozit.ivno C+ xm), a aka ~ zupcasta letva primite sredistu zupcanika, pomjeranje
Poveeanje ugla dodirnice. 8to je ugao dodirnice veC:i~ to je veea zakrivljenost
profila zupca, a korijen :z.upea deblji. Kod l.igla dodimice ~oc = 25°, granici broj zu-
baea pri prenosnom odnosu i =; 1 : 1 iznosi Zg = 9. 'P6vecanjem ugla dodirnice
smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje, zubaea, 8tO pred-
stavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. Osim toga, ow metodu nije
moguce primijeniti jer je standardizovano et.: n = 20°.
r\2
~
! \
I \
I \ / E
81. 4.3.20. Sprecavanje 2;agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika
Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto;i se u skraCivanju _zubaca veceg
zupcanika, toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika
Cst 4.3.20). OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc', a time i
stepen _sprezanja.
KO'l"ehtura zubaca vi~si se pomjeranjem profila- osnovne zupcaste letve. Na s1.
4.3.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade
,graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea). Prevojna tatka (N 1 ) podudara se sa tac-
kom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1 1 ), a srednja linija profila - sa tangen-
tom na podioni krug u tacki C.
Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu ~ X' m (s1. 4.3.2.1b),
gdjc je, x ~ faktor pO:r1"!jeranja profila, m -~ modul, prevojna tacka (N!) -ostaje izvan
aktivne duzine dodirnice, a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1i-
nijom alata .(zupcaste Ietvc). Profil zupca i dalje ostajc evolventni, jer se osnovni
krug ne mijenja. Ipak, vidljiva je- razli~a u samom obliku zubaca.
216
Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika, takv~ pomjeranj'e naziva
je negatfvno ( - xm). Kod oba nati,na 'pomjeranja podioni ktug i korak os~ajl1 isti.
E
Podioni
Srednjo liniju
profilo
krug
E
Podion;
krug
Sl. 4.3.21. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj, be7 korekrure-, b) sa
pozitivnom korekturom
Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se; precnik podnoz-
nog i tjcmcnog krug-a za ir,l1oS 2 . x . 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea; -8
sn'lanjuje se: visina noge zupca, sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Na zup-
canicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.
Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno
pozitivnu korekturu. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima
sa minimalnim brojem zub.ap bez podsijecanja bob, Zmin =- 7.
4.3.10. Cilindricni zupcanici sa ~osim zupcima_
i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih
dijelova okomito na OSll, pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao, c1()-
bio bi se stepenasti zupcanik, prcma s1. 4.3.22. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi
l)ostepeno u zahvat. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en
sprezanja. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih
zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlY-
nim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca,
Na s1. 4.3.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima.
Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan - kod jednog zupcanika zavojnicc
su desnog, a kod drugog - lijevo? nagiba (s1. 4.3.23).
217
 Precnici tjemellih kn;l.gova:
dki. ,;. d G" -+ 2m" = t91,8658 + 2· 5 ~ 201,9 Cmm),
df<2 C"- dQ~ 1. 211/" ~"' 307,9951 +,2" 5 ~ 318 (lllm).
Precnid podnoinih krugova:
d;l = d Bl - 2,41lt n 191,8658 - 2,4' 5 R:: 179,9 (rom),
d f2 ='du• -- 2,4Jtl" =. W7,9951 - 2,4' 5 ~ 296 (mm).
Osno rastojanje:
19J,8658 .~- 307,9951
. ' - ---j' ....'"..______. -"-' 249,9304 ~ 250 (mm),

Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima n~d zupl:anicima sa pravim zuPcima ie

postepenost sprezanja zubaca., Kod zupeanika sa pravim zupcima, linije dodira bokova zubaca
su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku, taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre.:.
meno na citavoj duzini zriPC!l. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan, a sve greske u koracima
ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika., Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru
bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja, taka da se ,dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog
kraja zupca od glave ml. drugi kraj zupca prema. 11ozi, a kod zupc~ spregnutog zupeauika prOCes
je,' obrnut. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika, md tm je tih, gotovo
51. 4.3.22. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima neeujan. .
Slicno poredenie moze se iz\"rSiti. uko sc prati optcrecenjc z.ubaca. Kod zupcanika sa pra~
vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu, u jcduom trenutku duz .,Cltavog z~lpca. Kou ZUpeal1ika
Kako je (iz s1. 4.3.11) In = t . cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . cos fJ 0' prccnik sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo, zbog cega je napoll sa\'ijanju ~U~
'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog- i normalnog modula: bueu' manji.
Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje vel;~
kill snaga, :La \'elike obodne brzine, ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u ubl~_
rtl . Z zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori, drumsku vozila, avioni, masine alatk<.: i '51.).
'desna zavojnica n
do='m'z=---
cos, fJ 0
Precnik podnoZnog kruga: 4:3.11. Materijal za zupcanikc

Za male hr.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda, Sa

ncobradenim zupcima. Ovak";ri zupcanici su podesni za rad u .necistoj okolini, zah-
valjujuci liveno; kori koja je otporna na hahank. Za veta opterecenja", umjesto li-
Precnik t;emenog kruga: vcnog gvozda, upotrebljava se 'celicni . Iiv,
y • Z~ .u:nj:rene brzin<: i V~~H optcreccnja .zupcaJ::ici .se izrad.uj~ od konstr~,cionog
cclika III celilza za cementacIJu. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju ,Se
lcgirani eelici koji ~e tcrmicki obr~duju (cc~entiraju, kalc i s1.). A1anji zupcanik
zupb:;mik 2 obieno se izraduje od kvalitetnileg muterijala~ jer je cest:e II zahvatu, pa jc time jace
I Osno rastojanjc zupcaniku':
optcl'eCcn.
a
d~,l,._-=- dot Ubla7..<J.vanje bukt- pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri;ala Za
2 2 cos fJo . jcdan od spregnutih zupcaniku. Pri tom je pravilno da veti zu~canik _ bude od ne-
met~la~ a inanji od 111etala. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi
l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine umjetnih sllc)ia (ferol:el, bakelit, novotcks itd.).
cihndricnih zupcallika sa ko::;im 2;upcim(l., UZ
podalkc: z) Jl', ::2 = 61,NI -- 5 mm, riu 8'-. J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva.tekstilnog tkiva, namo-
cenog u umjctnu smolu, koji su slozeni j:;!dan na drugi. Pod pritiskom'u zagrijanom
Rjefef/jc stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Kao posebne prednosti ovil~
tijeva
zavojnica Prccnici podionih krugova: materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.inu, visoka mehanicka svojstva (odgo-
varaju SL), otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja, Dt-
5·38
[ 191 J{658 <mm). pornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. Kod utnJet-
0,9903 nih m.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju. U pocetku treba zube
5·61 ~anko namazati.slojem grafitnc paste. Grafit se utisnc u pcfre bokova. zuba, t~k.o da
= 307,9951 "mm). se dobije uglacani bok zuba.
Sl. 4.3.23. Smje? na;iba zubaca 0,9903

218 219
4.3.12. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila
Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F,,) moze se raz-
Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro) loziti no obodnu (P a) i radijalnu sJlu (Fr)~ (s1. 4.3.~4). Obod~a sila iz, ()brtnog mQ-
menta:
koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca. Norma.lna
sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P,J, sl. 2i\101 2A1oz 'T
F" ,~,--- ~ - - - [kNj.
4.3.25. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima F~ = O. Nakon prorac-una
sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj
POI doz
ravnini(V), Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku, a smj{;'.-
rovi su im razliciti. Obodna siia na gonjenom zupcaniku (Fo~) ima smjer- ugaone
brzine (w 2 ). Prema tome, obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone
I
.--r-'
~
t-- '..., ".. brzine (WI)'
Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta, a u.vi-
/ A 1 B
I S1
jek su usmjerene ka ce~1tru obrtanja zupcanika:
Fr = Fo tg '0: [kN].
I

Na s1.. 4.3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj

ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V). Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G,) i
I-- teZine 7-upcanika (G z ), njihovo djelovanje se manifestujc u. vcrtikalnoj raynini prems
dolie,

,I CT, IF D

I J
-
t:::= --
OJ PresjekA-A
Sf!.ma opferecenjct vratila I1

b)
Sl. 4.3.24. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.l zupciroa i sheme optere ..
cenja ~atila
SI. 4.3.25. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. zupcima
220
221
 Kod cilindricnih zupcaizika sa .kosim zupcima, normalna silaFI/ na zupcu zamislje- Razvijenr dopunski
nog zupcanikQ. sa pravim zupcima --.:.. fiktivni zupcanik (presjek A-·A, s1. 4.3.25) konusi
moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P;') i radijalnu
silu (F"):
F,. =--0 F .. tg IX".

SUa normalna ria zubac (F~) maze se, dalje, razloziti na obodnu silu (Po) i
aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta
(Mo)·
\ \
Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radi-
jalna i aksijalna sila:

Fr = P;" tgxn
F
= -~- tg 0.:" ,
Dppunski
\
F" ~ Fo . tg (30'
cos(Jo
konus
2::::.-----l---..f-... \
Po - ugao nagiba bocue linije zupca
gdje jc
prema gcometri;skoj osi 7.:upcanika.
/
Smjer aksijalne sile (1~,) Z<1\'iS1 {lei smjera
bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja

Y
zupcaniktL
Sile na zupcima prcnose se na vratilu, le-,
S1. 4.3.26. SHe na strelasti-m. 'zup- zista i konacno temeljc masine. Ove sile opte-
chua recuju vratiia na savijunje, a uz to, obodna sila
--\----- -.~-~
naprde vratilo i na uvijanje. Aksijalna sila (Fa)
savija vratilo (momcntom savijanja Fa . d()/2), a, osim toga, "izlaie vratilo pritisku,.
odnosno . razvlaceniu. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo, raste i aksijalna /
sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje--
nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1. 4.3.1e) i strelastih
zubaca (s1.· 4.3.1f i 81. 4.3.26). Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na
vrhu strelice. -

4.3.13. Konicni zupcauici

SI. 4.3.27. Kinematski i dopunski konusi konicirlh "zupc~nika
Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se
osc sijeku. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsje- Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama:
cistu osi konic11ih zupcanika. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja
(vidi 81. 4.3.27).
odnosno
Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom
zuba,ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi
s1. 4.3.5b). S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. zupeanika.
obliku, to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa
(s1. 4.3.27). Izvodnice dopunskih konusa (R c1 i R c2 ) okomite su na, izvodnice kine- Uglovi kine~atsi.dh konusa ovise 0 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega
proraclUlavaju. IZ' 51. 4.3.27. slijecli:
matskih konusa, a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. Konstruisan;e
profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika, s
tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih ko- dol = OC . Sln
---- . (), -d" = -o-C. . Sln
. U2)
.,
nusa CRe! i Rc2 )'
2 1
2

222 223:
pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para: Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu)
i ne mora biti standardan. .' - _ ,
w, "'- z, sin b,
= d" = Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de)
w, n, d" z, sin b,
podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do).
NajceSce je 01 +b 2 = 90 0
, pa je tada prenosni odnos: Precnik podionog kruga: do = m . z.
Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti
prema slid 4.3.29.:
Poseban- sIuCaj ,nastaje kad jedaI? od' zup~anika postane "tanjiras,t", tj, kad je
. b.
ugao kinematskog konusa 90 0 (vidi s1. -4.3.2c i s1. 4,3.28). Tanjirasti zupeanik usvaja d,. =dm ,
.L A'
-)-2~smb'
,2 l' pa je modul:-
se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna

Na 81. 4.3.30. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun'

geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu,

Q. c.
81. 4.3.28. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni, b) kosi,
c) lucni

zupcasta ploca. Osno\'na zupeasta p10ea je-

najprostiji konicni zupcanik, jer joj je kine-
matska povrsina u obIiku ravni. Ima istu
ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna
zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupca-
nike. Prema abliku bocnih linija zubaca
osuovne zupcaste place razlikuju se konicni
zupcanid sa pravim, kosim i lucnim zupci-
rna (sl. 4.3.28).
Madul zupcaniku kontinuirana se ,l1lije-
81. 4.3.Z9. Spoljni i srednji modu~ nja pO,-Citavoj du.zini zupca, jer se mijenjaju
konicnog zupcnnika mjere popreenog presjcka duz zupca. S1. 4.3.30. Geometri;ske mjere konicnog zupcastog para, ,
224 225
4,3.14. Cilindricni zayo;i.ti zupcanici

LJpoti'ebljavajl.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimo-

ilaze (s1. 4.3.3a i s1. 4.3.31), Prema obliku su slicJ;1i cilindricnim zupcanicima sa
kosiro zupcima, ali se bitno razlikuju po naCinu rada.
CilindriCni zavojni zupcasti
par iroa zupce sa isrim -smjerom
nagiba (lijevi iIi desni), a, uglovi
nagibfi bocnih linija PI i _R;; ne
moraju biti,ish. Kod ciliridricnih
Zupc311ika sa k_osim zupcima
smjcroyi nagiba zubaca su raz-
liciti, a ugloyi PI i P2' rooraju biti
isti.
2upci' 'zayojnih zupcanika
dodiruju,s~ teorijsld u tacizi (kod
cilindricnlh zupcallika sa kosim
zupcima po liniji), zbog cega se
brzo, trose. Usljcd zavojnog kre- Pre:jekA-A
tanja zupca po zupcu, - pojavljuj_~
se klizani,c dui zubaca, pa 'je sto- 51. 4.3.32. PiJzni zupcasti par
ga stepen iskoriscenja relarivno gdje iG_: Zl 'bro; pocetaka 'puin
-"--
81. ,4.3.31. Zupcanici sa zavo;nim zupcima mali (rr ~ 0,92). Zato su zupca- _
shcma nici sa zavdjni.m zupciroa primje- broi zubac4 puznog ztip'canik::t,
$_2 -:-:- ,
njuju za prenos munjih snaga, D~~ bi ~prezar:je -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka- bilo ispravno, aksiJalni korak plliu
pri malom' prenosnom odnosu i malo; brzini (najcesce za pomocno kretanje, upr; na _POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n..'l podionom
kod mot01:a SUS). ' krugu (tog):c . . . .
tal' = t02 ~_1n '- 7t.

4:3.] 5. Puzni parovi Ugao uspona zavojnice puza ,moze se' 'odrediti kao i ug~O uspona zavojnice vijka
prema obrascu: " ,
Pu~ni zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. 4.3.3c i s1. 4.3.32). . L
tgyo = ~.~. _ ..
Primjenjuje se za prenos obrtnog~ kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze. din' n
Najcesce je puz pogonski, a puzni,zupcanik gorijeni elemenat; njihova vratila medu-
gdje je-; L = '$1 • 'ta~ ~'koral!:: zavojnice puza.
sobn~ zatv,araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). Prexna tome, puzni
par redovl'io nidi kap reduktor. Upotrebljava, se za velike-- prenosne odnose, i = 5 Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do, ,30"-.
do ge) pa i znatno vise.
Pui iUl<l ulogu ,;jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. Puini zupcanik irna
ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka. Qvi nuvoji su
samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno
ncpokretan, 'obrce se i puzlli zupcanik. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od
-smjcra ,ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.
Za jedan okrctaj puza, puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral, - ako je pui
sa jednim poc,etkom, za dva koraka _. ako jc puz sa dva pocctka, itd. Prem.a tome,
prenosni ,odnos, puznog para bice: .

Wl n1 Z~
z =,~ =,---,.-=-, q,
~2 '1,12 Zl
SI. 4.3',33., ruZni parovi: a) ,cilincJrj,ca.Q.~ _b) glob6idan
226
227
 Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilin-
dricni (81. 4.3.33a) i globoidni (81. 4.3.33b). Navoji globoidnog puzabolje Su priJago-
de ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza. Zbog toga je pre-
nosriik sa globoidnim, puzem podesniji za velika opterecenja. S obzirom da globo-
idniprenosnik zahti;ev;:cveoma tacnu izradu i sklapauje, u praksi se pretezno primje-
njuju prenosnici sa dlindricnim puzem.
Na 81. 5.4a) prikazana je prim;ena puznog.zupeastog para kod reduktora.
PuZ'se redovno pravi od tvrdog cel~ (najceSce,(:;064:;, (:.0745, C.1220), a Zft
teSke uslove --, od celika 1egiranih hromom i manganom. ,Ptizni zupcanik se od li~
venog'gvozda izraduje za,rucni pogon, a za trajni pogon i vece brzine - od fosforne a. b.·
br-onze, aluminijumskc bronze i od plasticnih ma;m. ~ .. SI. 4.3.35. Zupeauici: a) mali, b) sa otvorima

4.3.16. Konstruktivni oblici zupcanika

.; d, <(1.(;; •• 1.8) d
Oblici zupdmika znvise od~vise faktora~ od koiih su najuticajniji namjena, mate- ..
b, ICO.3b '
fija} i naCin, izrade. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem)
b,
kovanjem, presovanjem; zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine. flv' :rik "10m
Kad je razlika izrri~du podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ)
mala, tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina, 7;upcanici se izraduju izjedna
sa ,vratilom (s1. 4.3.34). Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama,
manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. Medutiil1, cijena ovako
,•
'b,

"I
~

. .., ..:;
d, 11:

D. ; '<I"
d .. -tlg
5
..(oaf

izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno, zbog toga ·2
8to se matcrijal za zupcanike, koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i t •;':J4 -:M6 I • (/ .. : I.:ntf
8tO je izrada slo:icnija. ~ . ";4 c- ·1- 1': 0.5 m
OIl'

. .. In .. in,idul

SI. 4.3.36. Zupcanici od celika v~cih dimenzija: a) kovani, b) vare11i

-'T-~"
..
: "
t
i
0.. b. "
I
S1. 4.3.34. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom

Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem, a nak-
7~ tj~
uadno' se vrSl,obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje. '//E ,/.
Na s1. 4.3.35a piikazan je~ oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu
podnoznog precnika i precnika vratila, a na s1. 4.3.35b zupcanik kod koga je, ova
nizlika vcea, pa se u tijelu zupcanika predvida;u otvori za smanjenje tezine.
I;
Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece, ,.
tijc.io zupcanika se obliku;e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju
glavcina, disk (iii raod) i vijenac (s1. 4.3.36a). Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i
zasehno, obi¢no od boljcg celika, a spajanje vijenca, diska i glavCine vrsi se zavari-
vanjem (sL 4.3.36b). SI. 4.3.37. Zupcanic~ izrad~lli livenjem

228
 VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1. ~.3.37)~ niem daje zbir:na 'odstu'panj~ spregnutih zupca.ni.kll, 'a utvrdivap.;e izvo;r;a i.- lizroka, odstl,1panj,a
Na 81. 43.38. prikazan je konicni zupcanik od celika~ oblikov~n kovanje.m, ~a obavija se pojedinacnonJ. kontrolom. -
mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Pored slike su podaCl zu odred1VanJ~ . Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti,direktn'o; na jednom, zupcli~ ili indirektno, mjere-
njem prek(} vise wbaea:, -
konstrukti~nih dimenzija.
·Za direktnq.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9',mjetilo,koje se naziva modulno
Puz se nUJCCSCC izraduje izje- rrijerilo. Ovaj naCin,.1J1jerenja_ne _daje,dovoljno ppuzdane rezultate.
dna sa vratilom, pa u tom slueaju Uobitajeniji naCin ,kontt;ol~ debliine zubaca je indirekt:~l0,_ mje-renj'e preko vise zubaca (s1.
pm i, vratilo Cine jednu konstruk- 4.3.41.), a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama. Mjera prek.o zuba~.-'
tivnu cjelinu (s1. 4.3.39). (W) je rastojanje raznoimenih, boklwa preko, oaredenog, _hrqja ,zubaca ,("mjerni bra; zul)acl,!"),'
Zupci puznog zupcanika i_zra- mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul;>aca; ,
duju se' metodom relativnog kotr-
tfg={16.•1.8)d nallja, dbieno' glodanjem iii renru-
sanjem, Posto se vijenac puZnog
w
b,=a3b
zupeanika obicno izraduje od legure
s,·Q.2R. aluminijuma iii kalajne bronze, veza
/. (f.... 1.3)d vijenca i ti;ela puznog zupcanika iz-
vorn se vijcima) prema s1. 4.3.40.

43.17. Kontrola zupcanika

SI. 4.3.38. Konicni zupcanik Netacnost izrade r montaze zup~
Castih parova izaziva nepovoljna opter~­
{:cnja, vibmcijc, sum i zagrijavanje. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet prenosa~ odrcduru
se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.

SI. 4.3.41. Mjcr3' preko zubaca '

ZADACI

1. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Bro;
zubaca tog zupcanika iznosi z, = 28, a ,mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu
dle =. 120 rom. Koliki- je mod,ul tog zupcanika?
2. Izracunaj geometrijske veliOne, cilinddcriog zupcastog- para sa' kOSIm zupcima; liZ podatke:,
z~ -= 20, ':;2 = 50," Po""'" 20?, mn = 5 mm.
81. 4.3.39. Puz izradcn izjedna.sa vratilom
3. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk.a" a, puini toeak 99 zubaca,
U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola
zUpcanika, koja obuhvaw: PI'I'ANJA
pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstu-
panja i 1, Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima..
kont1'01u zupcanika sprez'anjem. 2. Kojc Sil OSl1ovne karikte.ristike zupcastih prenosliika?
Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo 3. Kako je izvrsena podjela, zup_canik.a prema medusobnom polozaju osa vTatila,,?
b"QJI>
lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima Za CL. I '(LU)d 4. ,Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine?
Dkretaja, kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte zO SL. '1~1.5<f 5. Sta je prom cilindrjcnog~_ 'il. ha konicn?g zupcanika?
i podione aparatc, za etalon-zupcanjk~ 'j s1. zo a. ri.NI.6..18jd
6. Stu JC ,napadna linija,_ a sta dodirriica profila -zubacar
(/,' ril<,-/Om 7. Stu je -niodul_zuptinikai '
Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So;: ri·' m.2 do m' If! 'lim
sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji '1'-m za m_J2mm 8. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _kak{J' se lzraeunavaju njihovi _-p.re~nici?
zelirno komrolisati. Etalon-zupcanik mora biti EkY>jrupa, '1'5... _12 9. Kako 5e iZI;acunava preno'sili ocino~ trostrukog z.upcastog pr<:n,o~nika'?
izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu-- SI. 4.3.40. Pnz.ni zupcanik ..= vC?:a- vijenca 10. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(..rnika'?
panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja i tijela: a) uvrtnim vijc~ma, b) podderum -11. Sta je stepen sprezanja? .
zup,canika koji se kontroliSe. Kontrola spl'eza- vijcima 12. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.

;/30
231
i_~
 13. 8ta je standardni profil- cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka?
14. Sta jt granicni bro; zubaca? ' ,tmj~;'?:...;~e pri velikim brzi~.~:.!~_f!.1~~~..JL12~i!9Jnik..zauz4n.a___ B~f''''''
~~~!.9Jjl~ ,' . . _, ' ~tO_~
15. 'Kako se odstranjuje podsijecanje - preklapanje zubaca?
16. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra,vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima. ~eCni presiek reme~~<:~,s,..Q.~~iYJiQ~~L,,~.!:_~p~~nf,"-CJQ-ID_~,$l;!) --L,C!~TJ"gli
17. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa za-
4.4.2a, b, c). Stainost prenosnog' odnosa postlze s~ pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.
vojnirn zupcima. /
4.4.2d). . a (sL
18. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika?
19. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova.
20. 8ta obuhvata kontrola zupcimika?

404. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI

4.4.1. Princip rada, osobine i podjela.

Q. b.
1M I
c.

~_ Remenski p:e~osnik' sa~!QjLs0,.-najeefk~e--ocl·-pogQlJ'§l';,~ iemcrliCf7..gD.l:ljene~J:~m~_.

n.ic~-,L_1?~~~krajnog -pos~~nika_.-=-1c_m_en!Lt<:E_<:?!?E~~~~]:_f±,~r~m~lli,~lJ_k sl. 4.4.1). ~-..:~.-­
nj~lJLrrp-1Cl1a-suzm~£<;i!1_~n~ _ i.ren;:tenice-$1:¥4tR_tt~Jli£Js.Qj~ rnorl1 biti _dQYt),ljno
__Q,a..p---2KQQ.~~3X~m_ffii_C£LPQkrelle_x:eU1.~l1:.;a._lemen ce prirnorat!.$,oni_cnu_:remeni0J, ci,<L$_~
()J;:.-r~_ce./Pri tome ce omij dio remenu' kol[nalffiZl~iia'-p'ogonsku remenicu biti jace
zategnut., a onaj koji silazi sa pogonske remenice, slabijc. J ace z[tegliu1:Lilio rt?!!?:,~fl-~
naziva se radni kmk, a ~abije zategn~!Lcli~u_~~~~_191Q~4k,. __ RadnLkiil<jr~ha
~Ptl~~--~:::~;t91!ti:__~_~r.}!~J?.I~?:s>?_~nSf!2.J~~,,_?~, n,§!"_~~UuiCin,, _l?ovijani~m,,_~lg~odno~ krak~,
,,'pQy'~s-ava duzina dije1a remena, leojj obavija remeiii~u. -- ------- "'-,"'_..- ~--"
- --.~~---'------ .. -----'" - ,-'---'-

SI. 4.4.2. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati, b) trapczni,. c.) okrugli; d.') 2
uj)l'a~v

PUo.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja, dok se trap'" "
rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga, do udalien'--%l1~
3~ . . ~,

Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine sa-

tnipezi1hn zlijebon1 !"
nica, sto im omor,-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc l'astot1~­
vr~ti1a., r:tapeznih, rE;~enov? mo~e biti viS~ na jedno~l prcnosniku (~_s),d~i~
omogucuJe da prenosmk; radI hez Jcdnog remcna. IzraduJu se kao beskrajUi, dok
pljos,nati spajnju naknadno. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\ ~t
nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen._ , , " {)-l'
OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .
rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags. - , C, d
S1. 4004.1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila, remeni prenosnicl mogu biti: oh
reni, uhl'steni ipoluu!'rstc:zi. (s1. 4.4.1.! 4.4.?). Okru¥li.i ~rapezni r~eni ~rirujeni~?l~
se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1, dok se pl)osnatl kais In ,: '
primijeniti i za druge oblike prenosa. Ole
Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .
rcmenice, sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t
nih odnosa pri manjim osnirn rastojan;ima. Ncdostatak ukdtenog prenosa jeOS~
tome sto se,dodirivanjcrn ~emen trosi i sto se, zbog po.vecanog savijanja~ SlUanjUj~

232
 TutU, (natapa;'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov,ecav_uju Qtpqrnost, pl'em,a, ~~ic,tiJu, ,?lag~ ,:_1'
.! 1:emp,eraturi. Znatno BU jeftinUi, od koinih, ali SU,- tna!lje jZdr-*ljivi. Remenovi od'

~~
-svile o~li,kuju se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4,--'5 puta_veta,od, -jaCine,koz-,
nih',Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i re1ativ!l/~.'_ st'!_ -sk1.ipi: - -
b. _Ces:ru ptunjenil imaju' rern~novr iztadeni 'od' g:uJ.Ue' s~ tekstilnim Ul:oSJ.tdm fer
,. su znatno jeftiniji, od ostalih. Nekoliko, slo;eva tekstilne,_tkanine, (na;ceSce 'patnucne',1
impregnira se gl.UUom~ a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ~ovisenQj tempera~ ,
turi\, Ovi re~enovi ,otporni su na.' vlag~~ im(iju ,miran h9d ,1 mogu raditi objema
stranaroa. 11Z :reme~cu. '
U tabe,Ii 4.4.1, date sU,standardne sirine,i'-d~bljine koznih, gumir,anih (tekstil-
nih remenova i ~irine remenica.

Tabe1a 4.4.1, Pljosna~i ka~si (mje:re'u mm)

..
$1. 4.4.3. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a; ukrSten, b) poluukrihen, c) sa sporovod-
dnim tocizom, J) sa s(cpcnastim remenicamu, e) sa zateznom remcn1com

njego,v vijek trajanja remenu. Z3tO se preporuc.uje primjena ukrstenog prenosa za

-v < IOmjs.
Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc. Pd to~e,
:;rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme--
nice. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru.
. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije
rcmcnice, pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.
Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena
broja bkretaja radne ll1aSine. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.
Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena) Napqmene uz tabelu 4.4.1
nn drugi par. Uslov za korihcnje istog rcmena je,da zbir precnika spregriutih ste- L Debliin~ u zagradama- za kozne kaisci,;e -predstavljaju debljine :dvo~mukih kaiseva.
pena bude konstantan." 2. DozvQl!.eno odstupanje sjrine J;;ajsa je 2.:-_5 mm~ a kaisnika l-'J'_mm',' u zav~sriosJl' od' ~irine.
Prenos, zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j,e + 0,5 fl1m.
remena, Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan
pritisak na renicn, a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.tunja i pri manjim osnim
rastojanjuna,

4.4,2. l\tlaterijal i dimenzije remenova

l:Jljosn.ati remenovi izraduju sc od koie, tekstila i vjestackih matcrija., a rjcde i od

,gume iIi tunkih celicnih ti:aka.
I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni, savitljivi i trajni. Osjetljivi su na vlagu i povi-
senu temperaruru, zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama prosj~cne
vlaznosti. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja.
Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka, kudjelje, svile i s1. Vr10 su savitljivi,
zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika, Rcmenovi od pa- 81. ,4.4,4,. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od ,polia:nidne tr:.ak~! b) _wcni'
muka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se.irnpregni- liloj -od 'poliester':"uzadi

234 ~35
 Od vjeStackih materijala, za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa., koja im daju vecu moe nosenja. R.
(najlon; perIon, orlon i s1.). Poliamidni remenovi otporni su fla haban;e i agresivne oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom, sto mu pelU en Se
materij~. Imaju veliku cvrstoeu, elasticnost i savitljivost, a malu j'stegljivost., Visoka izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. ovecava.
cvrstoca poliamida.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. To su viseslojni pljos-
nati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill, poliester-uzadi.
Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi
protiv klizanja, a sa druge strane je pokr,iven sIo;em od specijalne tkanine iIi kromove
koie (s1. 4.4.4), '
Vueni sIo; je'tailak, gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. Tarni slo; iroa.
povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja, te ve1iku otpornost Fr
prema habanju. Pokrivni, sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.zllom- smjeru, a krut u popre!=:-
nOlll. 'smjcru.

Strul.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke

mogucnosti njih6ve primjene kod:
pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima,
pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke,
pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja,
pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila,
preciznijih pogona, gdje se 'traz.e miran rad be'z titranja, i najveca tacnost prenOsa
obratanja,
- pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena, S1. 4.4.6. ProfH klinastog remel1a SI, 4A.7. SHe prl prenosU. tr
rcmenom apeZllilll,
- prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis.
Remenovi ckstremultus isporucuju se, s' obzirom na tip i izradu, u sirina111a do 1 200 mm
i ieljenim duiinarna,,i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1, stroju, Za 8pa-
janje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik. Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova du pri radu 11e dode. do zaglavliivan')a renwtJ
mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn
pogon ekstremultus' remcnom. Na s1. 4.4.5a dat je prenofil1ik sn~gc klinastim remenom, a oa s1.
u zijcb re01enice. To zna~i da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju, (2F . cos !). 0
2 ,lJlo ..
4.4.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije, na pogon mirn ekstremultus-rem::nom. rn biti manja od radijalne sile (Fr ), 81. 4.4.7:

Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i stan-

dardhi ugao profila T ,= 40" ± 1" Csl. 4.4.6). Izraduju se Od,gWl1c protka~e'pamuc-
Ako se u gomjo] jednac;ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" 1--'
. !p , .' a' radijalIla
sila Fr = 2Fn -.smZ~ dobije se jednaCinu:

z'
rp rr 'I'
2F" ·It. cos "2 .--;; 2F" 'sin j-, odn . •u. <.:: t g

Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.\ dobije se: tge. -< tg.! z
2.-a
prosjecnu \'lijedno~t koeficijent~ trenja'p.-= .0,3, ugaa pr?~iia trapezn?g reme-na ie fJi = 33' .
slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce), llsvojcno je Sta d'. R,Udl
f{J=40e± J~. ' n .ltUt10

(',:/-~~~.~~?:::~,~_::~::=,:~) ,r
4.4.3Yl!l&m~1!!£.~~~ :'~YJ\;\__~'~ V\:{/.=--;:~ N1 } ",I' \0\ \
Rcmenice se najce.<;ce izraduju od sivog liva (s1. 141 s1. 18) i ce11cnoll' 1
Radi sm:mJ·euJ'a teiine, remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i o d aI'"UUltlU_ l\'a
jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih limova~
kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom- b) Na remenici se razlikuju: g-lavcina, disk (iii pao.ci) i vijeIL.1.C (51. 4.4.8\ r
, rckonstrukcije, remcno'm ekslrcrnulrils ' remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa remenol~ (~Old
\ 0;·

236
237
OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan;e l'cl}1cna pri radu. Osnovne
dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. 4.4.8. raoCi
su najccSce elipsastog poprccnog presjeka, da bi se smanjio otpor va'zduha, -jer su limen!,·
brzine pri kojima remen radi relativno velike. Akoje precnik remenice ispod 300 ulo$ti.
mm, vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje te-
zinc.

UJ "o.8a
;"=QBh
h '::',25 a
dg ::(1.8,.2)d

s=~+
I' 200 ';-']00 3 mm
so:.<Q018
8-: 1.1b+10mm
o. b.
S1. 4.4.10. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .a) sa dvu,_ zIje.ba~ b) sa jedpim zljebom
a i limenim ulokima '
51. 4A.8~ Remenicc' ~a pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka, b) sa dva reda paoka

No.. &1. 4 4.9. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica, prema JUS M~ 4.4.4. NaNni spajanja i ~atezanja -~c,menova
Cl. 233.
Pijosnati remenovi se iz,raduju ,u obliku trake
konacne duzine koja se sijecC' nu potrebnu duzinu i
nakon toga_spaja. Spajarije remena 'u_ beskrajnu, traku
izvodi Be: lijepljenjem, pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.la ..

51. 4.4.9. Oblici vijenaca klinastih remenica.

Nomil1ulni - racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne- reUlcnove (£l w) pre-ma, JUS M.C1.253
iznose: 20, 25, 2B, 30, 40, 45, 50, 53, 56, 60, 63, 67, 71, 75, 80, 85, 90, 100, 106, 112> 118,125,
132,150,160,170, 1S0, lYO, 200,212,224,236,250,265,280,300,,315,355,375, 400, 425,
450,.475, 500, 530, 560, 600, 630, 670, 710 ... 2500 lllIl-l'.
l'otcrtuni precnici imaju prioritct, u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11C-
nieu za pljosnute femcnove. SI. Stepenasta klillaH S1. 4.4.12. lijepljenJem
sta remenica
Na s1. 4.4.10. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijen-
cemod presovmlOg cdicnog lima. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi
vijcima. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije, Remenica'na s1. 4.4.l0b ima Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko;ini remenovi. Krajevi rernena se prethodno,
~imel1:e uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena. koso zasijeku (sLAA.12), a zatim se ,povrsine' obrade grubim brushim papirom i
oC~,ste ,ce1knom cetkom. Zasjeccni kra;evi remena se zagriju,_ preroai.u Ijepilom,
Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa primjenJ'~ju se stepenastc_ reme-
sastave na odgovarajuCi naCin i .stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka. Su,~e-Jije
nice CsI, 4.4.11).

23.8 239·
vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro
podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraS-
velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. ' p.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).

/!¥i
Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega .~;poveca,
koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i puca",-.P~rastom _brzine J~iic~ j:)ojacavaju se
sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060._ _,min-1 ;
L~n~tom, pren()sniku potreban je nesto yeti period razradiva~ja U odnosu na -druge
prenosnik? -_ _ --, - - . - ,
Slobo4nikf~ i~ca treba--qa bud_e'isl-~6d-i-~dnog-~aka (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju
od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,- -
; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih ma~ina (*om:t)ajna:~:<trak­
tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih
Sl. *' !' h

4.5.4~ ~PQljasnjJ
:
f""7'--------
clanak SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak

Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C i~-':aduju

se u _cetiri vari~anJe, i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;, ,~
ma.sina, ~tt;kstilnili IDaSina itd.
Spojni ffanok Spop clanak
tip A tip B

Za pren()~ ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi

, land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli,
cahur.asti, svorn£ i zupcasti. '
Valj,kasti lanci, izraduju se kao jednoT~dn~· _
(s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni
(s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be i~' Clanaka' koji 'se
sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a _ (l), :\<;.poljnih Spajn; llanak' Spojni , elanok
plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4) tip C tip D
i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na za-
datak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i
i,hi
da prirni povrSinski pritis-ak u dodiru_~obr--'
81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim
. lancem tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _i -'zu-
-ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto
predstavlja o~novtiu prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci

1. Spojni danak tipa A ,---. za lance sa parnim. brojem clanaka za korak

h>12,7 rom.
2. Spojni Clamik tipa B - za- lance §3 [parIum bl'ojem clanaka za korak
h >"12,7 nllri..'
~I 3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa
L neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.
4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.
lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm.
h. c.
'Posto su _spojni _~lanci_ tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ~-toga, ,zahtijevuju r
Sl~ 4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin
brojenl clani)ka.
242
243
Cahur~sti land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih ~vorni land_(s1.' 4.5.8) sastoj~ se ii vece~ broja~'pioCi~ ~~~isobn~ ,'spojenih ~Qr~
6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja k~i­ njaeima~ Primjenj~ju~se'za male,:.brzin,e i_mala opterecenja. I~raduju ,Se",ka0J:dno-
redni. ... . ...
zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. - (, ,', , .:--' ' "', ,-

Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica"":'zupeastog:'ob$<a- kQje~iahvataJu;'

zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od spa~danja ,sa lan,caJ,1ika~' _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e
s ob;e str~e lanc~) Hi, pp_.sredini....U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci
su tezi, ali im je rad niitniji. - , r

Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{

su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i sv~oj ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani lanca.,_Upotrebljavaj~ se_ZB.
grublje prenose, kod poljoprivredriih ID,aSiria,-~, .rudaistv'ii' r~~

·1 . I ....•.. ,

-yt:l$_~_$-
2 .. '. ,
Caura T

-ijjlli·.lf3J·.
81. 4.5.7. Cahll1'asti land

~
.~--~'~.
c-~~--
Sl. 4.~.1O. ,Ev~rt()v ,~~tnac

4.5.3. Lancanici

Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na.
koje se'narnjeSta ~anac. Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10, ruti
~~~=~ .. .. . ...•
Kao i 'kod zupcanika~ zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za iz-
radu lancanika -kod~te se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu ~o:-,
h

Il.

b.
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jednciredni j b) dvoredrii
SI. 4.5.9. Zupcasti lane!

244
 sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < 3.m/~;pri Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimije-
niti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se, u~imat~­
'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e izvedb~ meta bez, jezgra: 1 + v= 7 zica,;
r+ 6 +',12,'7' 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.
u!S'ljicni celik za cementaci~u i, po~oljsanje. Za vece .?fz.U;e i ve~_:,u~are, P{)~Onskl
, laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe. CelitfJa ida/l,~ jezgrorn bia '~, (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre)
, 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila za- sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno
visi'od'obodne brzine) niiCina izrade~-vrS:te lanca'l sl, Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti
sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.
Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn .
za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. . J~goslovenski' simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce
-+ jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra'
,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + jez~a-. _ ' ' '

i5eJima_ l~Za.d posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova,

sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea razE~
4.~. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM) ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe u~adi Seal~ (Sit) i W'a!Thlgton (Vering-
ton).
. _,U±ad su ranije d.~sta koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne tnaSille~
kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl
uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:-
njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.

Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od

bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti-
:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana
su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2
polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii
vruccm katranu, ali se time Cvrsto~a smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povi-
senoj tcmpcraturj~ a ostri bridovi ih ostceuju. SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm
Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i indust~ij­
s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se odl~licllih iiea koje se Jugoslovenski standard predv-ida sljedcc~ izv~dbc' uzadi posehne konstrukcije:
" , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim sukanjem~ daju odgovarajuce UZt. - , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 iiea + jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) = 152_ :licc jezgra;
'¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa je2:gr~m Js1. 4.6,2). 6 (7 + 15 -+- ,15) ,= 222 _:lice + jezgra.
---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 -+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra; 8 (1, -:- 6- + 12) '= 152 _~~
+ -( + 48) zica ..1._ jezgra
',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 .L_ 6 -VI2) ~ 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .'
-1- 7 + 7 +'14} =,228 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7 + 7 +, 14) = 28.8 ziea_+'jezwa

Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna
(najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi.
J~zgra natopljena ma~ivOlll cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu
'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern-
:> _ licani stru'k 'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili
l' _vlaknena jezgra
mekog -celika.
si 4.6.1. Celieno uze bez jezgre SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'
IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu
se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji
Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic: pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim
sukano j,e-u prvo11l sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja
je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti ~esno redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se
(tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie '~uprotno sukanJu U vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne
sl?ju _prije- ,toga. :2iCe nio~ biti gole i J?ocincane. ' ~8htijevaju riikakvo- -odrzavanje.

246 247
PITANJA

1. Objasm sustinu prenosa snage lancima.

2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i
remenom?
3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage?
4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae?
5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
5. REDU~TQRI
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?
7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog odr~avanja8
5.L ZADA'l'AKTPODJELA
. .
Zllpc~ti "iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL je,:_smj,~te-p.', u,,'posebl1? kudsIe;,~_;
cija' je: osuovna na_mje~a_da broj ok!et~ja br~ohodnig_-pogonskih;_ lUflsipa',s!xuwii ~la
po~ebni broj ()1<re~a~a, radn~Jll,asil19__ -~ziv~<~e_re4u~tor (~1". ,5,l).:

SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu

M~rrierit ,~dmotora ~r~Jwsi s_e:);~

ulazno' vratilo_ reduk~ora
preko spojni~e,) ~'
a -
nekim relativno rijetkim slueaJevima _~,preko -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od__
izl~znog_ vratilii r'edukt9ra~ moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e m~sinc, pr~~o
spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog.
Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a izl~,?og,' vratila" smanje___ ll,_-vise'
peni. y_
tu svrbu tl_ k~cisie se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_
preno~nik odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji mo~e., da pkIJuiJ. -prem-a._
potr~bi, odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5.
Bilo koji broj ~kreta,a, U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori.

248
 KuCiste_,reduktora mora _da ima,:dovoljriu krutost da obezbijedi,-nesmetan rad
P~ei11a broju 'Zupt'astih parova"mogU, biti: j"edno'stepen{ it'
".
, VOstePen:·
-zupCastih parova. Ono stiti prenosnike od ~poljnih uricaja::\ylaite;:prasine,_-povisene Prema' poloz8.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i ,1 ] ()i~';e
Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih ,m~tetija, Kuciste,' re4uktora i kosi. Z01ta,In. • ,1ft
l, 'b ' -~
-'lljccillO ,sriri radno '-osoblje od eventtiaI~h,povreda j predstavlj~ uljnu- kupkg"za Prema nacinll_prenosenja sJ;1age mQgu hiti; ob£cni i specijaln. (p_ ert'i4, ~~('
podrr~azivanje :~pc~ika i lezajeVa. , iiuktori. ' . ,1. 1% Ct.? '
Reduktori se nai,cesce izraduj1.r~kao, samostalni, urcdaji (st 5.2)" a ,ffiOgu 'biti et<lt'l.
. lj
\.
-'Ughict,cni u motor- (.inotor-'~eduktOl:) ,Hi _radn~ 1n:asmu" I~rathiju_-se u_spetii,alizovanim
'tv()rnic::ama, zlJ,og c~ga semogu..na~~vljati,kab,gotova roba, i ,1,1gra:divati na,P?trebIlo
,mjes:t;o. Primj'enjuju _se ve'Olna .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju,iz upotrebe
otvorene 'prerios'nike" . 5.2. OSNOVNE .KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1
. REDUKTORA H E

.Jednostepcrti redli.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1, 5,1) r' ,

prenosne odnose, ] do 10. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju,j_'
". '~ , ..,'. ',' oUzdau ie t "<'"
]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. 5.3) prhn'c ' . It 1:,- <'i
nosne odnose do £ = 5. J llJUJe 8(; ~ i:l.Q.ll
<,I '
Dr\::,

SI. 5.2.: Redu:J(,tor,

Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0,1 do: 10 000 k\V i \risc, a 'scrijski' _._. 'za-
snage do 700 kW. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. (10000).
. Prema medusohnom, polozaju vrat'ila; redukto-d m,ogiI biti:
~ sa paraIe1njm vratilirria, gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki, sa p~avlm,
ko~im iIi strelastinl zupcin:a;
,"-. sa 'vratiIlnia l~oja"s~ ,'sijeku (obicno pod,.9QO), gdje su prenosnlci kollien}
zupcanid sa- pravim, kosim iii zavojnim zupcima;
St. 5,,3. Jednostepeni'l'edukto~ 'sa konicnim ZUp~anici:tn.a
JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. 5.4) primjenjuje se za prenos '
0.0. 70. Prema medusobnom polozaju puza -i ,puznog zupeanika r~\~d~ose i __,
strukci;e sa puzom iznad, ispod i sa strane putnog zupcanika ~ l~U!U Se k"" S
ccsto se,_primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo pr~ , Uznl, redlJ.kOl1,
man i ujednacen rad. -. . Stora) .l.tTl.a bA,~tol'
. ~~

,koJa
-::-' sa vratilim:a se,uJ(r~tavaju iii m.i.moilaze,(takod'er pod uglom od .90°), Na's1. 5.4b predstavljena je konstrukci;a jednostepenog 1'11'" '
, ~"gdje SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik; sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. Puz je jznad puznog zupc"zn?kg .redUkto'
-,.. sa kombinaciJom -, par?1e1nih, . 1ikrs~~nih t 'riiil)1oilaztiih :v:ra~il? Je '1zmd eno l venJerrt,
. i'· - anIa'ak
'''Uei):"
, " 5~

250
 statak opisane sherrie je u tome, 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD., preroa oslon-.
droa. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi o~tereCeb.ia duz z:u,bll~.-Ovi
nedostaci od~tranjeni su ko4,_redu}<tora _s:i_granaf?,jcl11 snage'.pren1a s1.- 5,:6;_.'gdje je .
prvi ,stepen podijeljen na dva para zupcanika, ,sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.nla.

I Irru'. · ~• :j •.t.:!
I' '
1_, ,

,Sl. 5.5.' Dvostepeni :t'edUktor

«!ilindri~m .zupcani~.itl1a
-, 2J
sa SI. ~~6. DVO:!it~peni r,e#uktor _' s':i$
~~ailje:tit ,,~na~e

Iivostepeni lwaksijalnz' ,reduktor Cst .s-.7.) imft. ?~U uJazn(;)g' ,(izlaznog Vratilu
l1aistom pravcu, a konsttukcija rm':l- joe z,bijenija od, razvucene k~nstrukcije prema
s1. 5.5. Nedostatak njegove konstrUkcije je,,'u postoI~njl.l, oslonca' leiista,,-'u pro:-
storu kuCista; za ulazno i izlazno"vfa.tilo_., Ovai.,?slpnac ote;hlVa izrad,u, ,uvec~va
njego.vu sirinu i otezava opsluiivanje.',Osim',tolip, med'!losn~_rastojanje brzohodnog
stepena jednako je rastojan.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ.,a,>b.i/l?rema -pr.omcU!iu,
mogio biti, zhatno manje,; ,

Dvostepeni 1·eduktor sa br;;:;ohodnim koni(.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim, tup-

. . i = 5 do, '40.
cast£m parom (s1. 5:8), ko'risti ,se za prenosne,odnose

. -r
I I

, J
I
. ...
1.
L

SI. 5.7. Kmiksijalni ,dvostepeni

rcduktor
. to
SI. 5.8.' Dvostepi.mi reduktor 'sa
koniCnim i. cilinddCni~.f, :J?aron;f

III. :~
b.

Sl. 5.4. Jednostepenl pumi red~ktor: a) paz ispod,!.bfpui izriad zupcanika

W11:,:
DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1. 5.5) primjen;u;e se za pre:- si 5.9. Trost'epeni'~reduktor --.
nosne odnose £ = 10 do 70. Prvi stepen reduktora -- brzohodni., u veCini slucajeva
ima zupcanike sa kosim zupcima, a drugi stcpen .- sporohodni, moze biti izra-:: Trostepen.i reduktor sa cilindrienim ,zupcanicima (s1.5.9) obezbj~duje prenosni
den i sa pravim zupcima. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba , odnos" i :;;= 60 do, ,3'0'0. Pozitivna strana date sherne, :j¢ u sim,egicnom raspor~du
stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim, kosim ili strelastim zupcima). Nedo,':'"
zupcanika svih, stepena.
252 253

Na "s1. 5.10. prikazan j'e izgled
trosrcpenog '. Tcduktora ~ 'prvi par, .su
konicn1 zupcanici sa lucnim ,zupcin ,a,
drugi par su cilinddcni zupcanici 7sa
koslln 'zupcima, a treci par Bll. cilin":
dricni zllpCcinic,i 'sa 'x'avnim ztlpcMia.
Na 81. 5;11.- 'prikazan je' varijaior
sa klinastim rem~nom. j aksijalno. 'po.:...
ffijetljl'vim konusima. ',Posebnim'meha",",
niZmOlTI podeSava se sirina zljebova
obiju remenica' istovremeno, pri c.emu
dolazi do smanjenja nominalnog prec-
nika jedm:: re.menice, a srazmjernog
pove:tanja nominalnog precnika druge
rernenice.
U 'l1asoj z~inlji ima vise pTOlzyOaaca
rcduktora:, Energoirlvcst.- Tuzla~ 'ILR -
Zeleznik, MIN_."~ NiS, Litostroj --l.jubljana
idr. .
D~sni novoj navor
SI. S.U. Varijator. sa trapeznim remeriom l\-ljenjace proizv6dc,: ~~Famos" i' "Unis"
Sara;e'vo,, ,,21.. "ma;" - Beograd~_ TAM c---
Maribor i dr.
Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve;- - Gorenie".
2~4
5.3. PLANETAlmr REDUKTORJ
Obienl,Teciuktori cii:najiI veIike,"dimenzije i. re1ativno -slab srepen i~kor:iscenj<:\.,
VratiIa. obicnih'J·~duk.tora"obtcu se u nepokretnim osloncima, pa su obrtne cse'
vratila ,nepokr~t:ne,
Kad -jed,an,.'od<~upcanika.'~a. pokretnp. USU, reduktor dobija 1),1nogo pogodriija
svojstva, .npr.: "saZetu konstr:ukciju,. mogucnost jaceg, prenosnQg odnosa, koaksi-
jatnosr, ulaznog. i izlaznqg ~'ratila L-sI.' Takvi ,rf!duktori 'nazivaju se, pl41'letarn~·.
'Zupcanik "sa pOkretnirn oslcincenL zove se planetarni (satelitni), a zupcanik
oko'kogri 'on kt¥zi'~ sred~'S!fji (suncani).
SI. 5.12. PIaneta'rni: jednostepeni Sl: 5.13. Planctarni dVQstepeni reduktor'
reduktor
Jedno~iepeni pianetarni'redu1<tor '(s1. 5-.f2.) sastoji se od·sredisnjeg; zupcanika
(1), plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2), kojih obicll0 ima ,dva, t1"i Hi cetiri, nosaca
satelita (3), ,statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). Pri obrtanju pogonskog,zup-
'.:canik~ (.1) 'udesho {u, smjerll kazaljke na 'saru) nj~govi zupci l1bkrecll spregllute
satclite (2). Kflke ,su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e,tnim. zU'pcailikom sa 'Ullurar-
njiIn ozubljenjem (4)" p~ciflju ·s.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu
nosac 'satelita (3) pdesno .. Pri tom. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko
sopstvene,.osG uIijevo i istovT,emeno, kruze sa nosacern oko. sredisnjeg zupcanika
(1) lidesno.
'. Na.sL .5.13.' prlkazana je shema d,'ostepenog planetarnOlr reduktora.
Radi.sto racionalnijeg'iskoriscavanja prostora~ snaga 'Se kod planetarnih reduk-
tora redoVno t;rana sa jednog'.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita ,- obicno-
tri (2).- U ,tom sIucaju, kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija, svaki satelit prenosi ] /3
snage.
Plane,tarnill). reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i =
] 0 000), ,ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·,da radne povrsine·,budu uvijek pre,-
krivene si()jem' :ma7Jva .. radL stpanjenja, intep.zitet:a habanja j gubitaka energije na,
-·ttcnje rbuckanje maziva, a i radi' boljeg odvodenja toplote. i sprecavanja preko:--
mjerno'g zagrijavanja. ' -
255·
 Za 'podm~zivwje zuptastih pre~6Snika u zatvorenim kuCistima postoje ,dva
,Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u; uljno kupatilo i
:'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem):
o. b.
".51. 5.14. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr, b) dvostepeni
reduktor
Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. 5.14)
_pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills, -a puza -:- do, 10 m/s.
Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca
pa je porulluz,ivanje nedovoljno. OSiffi toga, povecavaju-s,c"gubici energije- uSl{ed
intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva. Radi smanjivanju gubitaka
od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <..ia se brzohodni zupcanik bude ,po~op­
Ijen u_.uljena _manju dubinu nego sporohodni. Obicno se 'preporucuje potapanje
brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .sporohodnog do jedne
treCine njegoYog poluprecnika. Pri obrt,mju zupcanika pO:topijcnog u ulje, ulje
_se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora, odakle se sliva na donji
dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei.iSta.
Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika, slgurnost pogonu. -u
Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa j~ siroko tasprostranjen"
u praksi. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne ,moze, filtrirati.- Za
reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. ' Svaki rcduktor ima .ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu
i N;ljs.avrS.eniji s.istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni, kod',koga sc, na 'bok'cwe
-zubaca neprekidno dovodi svjeze, ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo._ Kioz
s.istem za podmuzivanje (koji saddl. rezervoar, pump-u, filter, hladn'jak, skupljac
rb.az'iva, potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu, termometar
i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. Kod reduktdra, kuCis,te sluzi i kao
rczervoar i sakupljae maziva. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter, i hladnjak
do mjcstapodmazivanja~ a odatic odlazi u sakupljac. Ovak6 dovcdeno svjde uije
ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno
h13.di i Cisti radne povrUne zUbaca. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota
,se prhnjenjujc pri.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) ,a i nezavisno od
o.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski oprav-
dano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).
2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmazi-
v;:u:~ja. Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. -S.15C).
256
Reduktori .velikih sgaga moraju' se ~j.eSta~ki hladitL VjeSta~ko ,~1~(1~nje_9Stva-
ruje se slijedecim naCinima: , _,,,,
;- pomocu ~ventilatora k6;i struju vazdul1a' usmjerava,na ',,4_onji -dio ktiCista
. (81. 5 . 1 5 a ) ; · ..
vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<;oja je ,polQzena u u'ije (s1. 5.1Sbj;
_- primjenoro cirkulacionog sisteriJ.ri podrnazivanja (s1, 5.15c).
81. 5.15. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha, b), VOdOffi,-: c) c'irku1aciouo
Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)-
voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.mazivad lzonzistentnom maseu. Tada
se sa unutrasnjc strane kul:ist:.l postavlja zastitni prsten', Jl. sa spoljne poklqpac,
da se ne bi gubilo mazivo. 1viaseu-se m\J~un~ 1/3,do ]/2 slobodne zqpr:eminc leiis~a
ako je broj obrta'iznad 1 500 min-~, a- 2/3 pri broju obrta do 1 500 min- 1 . Mast
se dopunjava svaka tri- mjeseca, a 'jeChlom -godisl'lje se'-,zamjenjuje nOVOID mas'¢u,
posto se pretbodno leiiste ispere i ocis.ti. -, -- , , '
Prema kon,kretnim, uslovima 11, eksploataciji, treba, u kllcistu obezbijediti opti,.._
malnu koliCinu maziva, fer viSak. prouzrokuj~ P9v_ecane,gubitke- encrgije na 8avla-
divanje hidraLilickih otpora, a manjak _TIC obezbjeduje, ,zadovoljavajuce' -podmazi,..
vanje spregnutih zUbaca. Zamjcna maziva ~ reduktorskirn kucistima odredujc se
u .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova, e1<;splo'atacije, sredine tl
ko)oj reduktor radi i drugih faktora. ,
kudsta cep _~a, ispustanjc ulja. Kontro,Ia nivoa ulja najceSce, i.-e vr~i pokaziva.¢em i1
obliku sipke ili bazdarcne _'providnc cijevi. ,','
Za podm,azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu ,se "primijell1ti indu,~,
strijska ulja) turbins~a, automobilska, avionska, cilindarst;:a" i spGcijalna ulja. Pri
izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. -
PITANJA
1. Stu nazivamo reduktorom?
2. !,-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.a?
1. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _,' _ .
4. £.Jantaj shem:: jeunoslepenog, dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora?
5. Stu su mjenjaCi? '
6. Sta se postize primjenom planetaruili- rCdl1ktora>
7. Objasni, rad. jecinostl'pcnog i dvo&te-p';:nog planetarnog, _n::duktora.
8. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? ',' .
9. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora?
 ......
II. za fluid sa t = 120' do 300'-C; radni 'pritisak p = O~8p,,;
III: za fluide sa [ > 300"C; radni pritisak, p = 0,64p .. ,
U tabeli 6,1, dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste., u zuvisn()stl
Dd radnog pritiska. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P;,) koji su obiCi10 za
50(},'~ -veCi od nominalnih pritisaka, Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine
dij~love cijevnih vodova, a ne na kompletne cijcvne vodo\"c, Za gotove,. po16zerie
cijevne vodove~ ti se pritisci posebuo utvrduju. Kod takvih vodova oni- obicllO
odgova,raju radnim pritiscima. Za slobodno polcizenc parne; zracne i plinske yodove
ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom, zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA na koju je vod oslonjen.

6.1.2. Materijal i primjcna cijevi_

6.1. CUEV!

Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla,. Od metala, naJVlSC S(~ kori::;rc: ::.1vi

Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke. !iv, celiCni Iiv, edik, bal:ar, o]ovo., aluminijum, mesing i drugc legUlT, a od neme-
Sluze zu sprovodenje fluida, tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi;ala. Upotreb- tala --- gumu, plastiCna masa, staIdo_, drvo, beton, keramika i druGo, IzboT matc-
ljavaju'se za vodovodne instalacije, za parovQde, plinovode, za sprovodenjc kom- rijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi.lOd, od rri-
primiranog vazduha, za naftovode, za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tova- tiska, temperature i hrzinc proticarija.
ristima, transport pijeska i s1.
C~iC'l)£
od sivog !iva, obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD, prccnikom_,
D 40 do 1200 mm i duiinama L
';;:;;.:0 2000-4000 m111. Primjenjll)U se za vodo-
",c:.'

6.1.1. 'V1"ste djevi V(;dn~, kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.. Za cen-
trifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn, Ve0D18 s'i1 ntporne na
0

Osnovni kriterijumi 7.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura koroziju. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan;., _
fluida, prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe:
L za fluid sa temperaturom do 120"C; nominalni pritisak (p,,) mjerodavan Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. btih ~u dinlcn-
za izbor, provjeru iii proraCi.m djcvi ;ednak je radnom priti,sku (p); zija kao i ci;evi od SL.
Radi spajanja u cjevovod, livene cijevi~ se izradulu sa ohodi.ma (prirubnical11a)
Tabela 6.1. -- NOMINALNI (p"j, RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI na oba kraja- (51. 6.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st. 6.2). ,
PREMA JUS C.B5.120
,
P [hor)
.
I II III •
Pp Nogib 1: 5
p" i
[har] [bar]
za obode za obode za obode za cijevi
j dje\,j i cijev
/ -rr- .
/ do.

1 t
,1- 2
:;;:; : /~!

~111
2,5 2,5 4
6 6 5 10
10 10 8 16
16 16 13 13 10 25 D2
-20
"---"D"-,----400: i I
25 25 .20 16 40
40 40 'i 1
32 32 25 60
64 6.4 50 40 40 96 DI lP"'!
100 100 80 64 64 150
160 160 125 100 100 240 SI. 6.1. Obod liveni cijevi Sl. 6.2. Naghtvak livcnc cijev!

250 250 200 160 160 375

400 400 320 250 250 600 O;jevi naro!!£tog oblika i ciic'l.mi'prikUulci (s1. 63) omogucuju razvodcnje (rac-
640 640 50() 960 vanje) i promjenu pravca cjevovoda, a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.
100() 1000 800 1500
Na 51. 6.3, prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik,u.

258 25.9
 Besavna celicna cijev za djevni navoj, izradena <ld celika C.0206~, Qznacava se unutrasnjim
prqmjerom u colima, debljinom stijenke u milimetrima i brojem,_standarda: npr:
cu'e,; bez sava.2 X 4,5' - JUS CJ35.222. ,. -'
D, postroje:njima u kojima pus,toje cjevovodi, S razniril, \'1'8'tama 'rltiida, potrebnq. je _villJ.;ska
oznaka cijevi, kako bi se znal0 !.ito nekom cijevi protjece. Fluid ,se oznaeava odredenom b.oj<;)XJ:i',U
obliku sirokog prstena na va,njskoj strmu cijevi. .

6.1.3.Spajanje cijevi
". b.
51. 6.3. Cijevi i ci;evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough.r3.c\'a, b) kosougla racva,
c) jednostruki luk, d) luk, e) koljeno, fl reduktor, g) T-komad Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima, obodiJ:;o.<).; zavarivanj~m nuvolcl11:.
Spajanje . naglavc~ma primjenjuje se, pretezno 1,od lirn~pih ~ plastitn'n; CiJev(
Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. Veiike su duzine, obieno do Na 81. 6.4. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. Izrn,edu oboda i
j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta, zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale cijevi postavljeni su._ zaptivaCi i spoj se z~liie olov'qm. '
cijeyi. Vise .';>u podlozne koroziji, pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje-
110m u katran. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi .
.Premi:t naCinu. izradc, ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.'1le cijevt'~ koje Se izraduju
valj31~jcnl iii izdacenjem~ i o;ievi- sa .favom - zakovane, ZU\'UrenC, lemljene i prc- ,.
sovanc.
13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u
instalacijama Za visokc pritiske. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umje-
////
rene pritiskc (Pn <.40 bara). Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici
Dn ~ 600 mlU. U novije vrijeme, -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute ,
upotrebo'111 zavarcnih cijevi. S1: 6.4. Spajanje cijevi naglavkoIll S1. 665. Spajan,e cijevi obodima
C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> ;0:;'.::: 5 ,
do 80 mm i dcbljinom zida (; = 0,5 do 3 nun. Primjenjuju se u hemijskoj indu- Spa,janje obodi,na: pririljenjuje se pl'ctcino kod n~ctalnih cijcvi. Na plocamu
striji ~ za toplotllC instalacije~ kod rashladnih uredaja i 51. VrIo su savitljive i dobro s-u otvori zu vj.jke 'kojih moze bid: 4, 8, 12, 16, 20,,24,28 i,32.
se prilugo,uavaju ostrirn krivinamu, pa se koriste za razvodcnjc maziva na masi- Na s1. 6.5. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze ,bid iskovan ill izli-
nan),u. Nisu podesIlt.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo ven zajedno sa cijevimiL Sp~ljanje jc izvdcno p,qmocu d.va slolwd113 koluta . .Iimedu
smanjuje. oboda je zaptivac. " . -
C£JC'l.!Z- od mcsinga izraduju se u ~stim vc1iCinama kao i bakarnc. Namjena 1m
je ista !zao i baku rnih cijevi, ali su rnanje savitljive.

~J
Olo'l.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji, zbog otpornosti prema
Idselimuna, i u vodovodnim instalacijama, zbog dobre savitljivosti.
/ /:
Cijev£. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije, u indu- %
stdji namjeStaja i sL
Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. na hcmijske uticajc, zbog ccga sc
koristc u hemijskoj industriji, za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova.'Takodc o. -b. c.
nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji, za n<.lvodiljavanje

.~ . . i·
- a. . .t
.....
· . -
i za vodovodne instaiadjc) g::lje u,,;.jJje'5ru zl:n):;_ljuju cciic-l"': cijevi.'\
Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/),,). Standardni nomin~l1nj prccnid cijevi
$U: 1; 1,2; J,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; Hi 10; 15; 20; 25; 32; 40; 50; (60); 80; (YO); 100; (110); 125;
r
150, (175); 200; (225); 250; 300; (325); 400; 450; 500; (550); 600; 700 (mm). Vrijednosti dat,c U
zugradama treba hbjcgavati_
U tehnickoj dokumcntaciji i narud;;:bam~ u'vedeno je oba\'czno o7.nacavanje dicvi. Glatku
bdavna cdicna cijcv oznil;ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_, slandatHom i d. <.
materijalom npr:_:
S1. 0.6. Spajanje cijevi i oboda: a), b~) c) zavarivaujem, d) zakivunjem, e) uvaljavunj~m,!") pO-,
cijev bez sava 30 x 2)5 - JUS C.BS.221 - (:.0003.
mocu navoju

260
 Obodi sa cijevima cesto se spajaju zavarivanjem~ za1dvanjem~ uvaljavanjem i
pomocu navoja (s1. 6.6).
Spajanjc za'llari<zmnjem prim;enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ tem-
perature. Na 801. 6.7. prikazana su dva naCina z~lVarivanja r;ijevi: 'a) suceono b)
preklopno.
Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. u instala-
cijat"Ua vodovoda, centralno grijanje itd.). Na 31. 6.8. prikazana su tri naCina spa-
janja cijevi pomocu navoja:- a) spoljasnji cijevini navoj je kouican,"b) j-c) na cijevi
su posravljeni obodi sa navojem, za medusobno spajanje pomocu navrtke,

a.

<1. ft, h. c. d.
51. 6,7. Zavarene djevl 51. 6.8. Spajanjc cijevi navojcm
51. 6.9. -Kompenzaciollc cijevi: «), b) lire, c), d) aksijalni kompcnzatorl

6 . .4. KOlupenzadone i savitljiv~ cijevi n~etala i m~t~lla. !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d5
n,egovog pntlska J temperature. U pravilu, dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.
Kinn,{ienza.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim.a, Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja, guma, k02a, presovani
cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur,ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc tem- papir, azbest, pluto i umjetne smole. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odre-
perature. duje njihova postojanost prema hemijskim utic~jima i prema temper~turi: '
Na 81. 6.9a i b) prikuzam; Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"), koje se 17,1'a- Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni, zapfivaci od alumi'nijuma,
auju od hakra iIi mekog cclika, Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza D}ova, mes1,nga1 bakra i cclika, .iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju,
f!uida odnosno kondE;l1zata. Nis.u za v1sokc -pritiske, ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu. Za naj\rise pri-
Na sL 6.9i.~ i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu, a tiskc i temperature kao zaptivac se
vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Ov<:: upotrcbljnva celik. Bakar ne treha
cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka. upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu
So.'nir{ji-rc q"jcvi (51. 6.1O.)'pdm.ien;uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu tel.icnih priruhnica, zbog opasnosti
masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo. Izraduju sc od valovitih vrpci od eicktrolitickc korozije.
U obliku zavoinicc --" "ad cctikG, l!lcsinga, aluminijU1~'l i sL Kao kombinacija mctalnih I
ncmetalnih matcrijala, za zaptiv(1"·
njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen
6.1 Zal)tivill~jc i izolac:ija djevnih vodova
bakarnim limom; a ,za visoke tem-
"Ja spojnirn m,jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju perature -~ azbest oblozcn celicnim
pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu., Zaptivanje c;cvovoda izvodi se pomocu limom. Ponekad sc nemetalni m.ate-
nemetalnih zaptivnih materijala, metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne- rijali pojacavaju llJoscima od :lice. Sl. '6:10. Sa:-vitl;iva cijev

262 263
 J

Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se sprovod.i, vrsi se
izolacija cjevovoda. Izolaci;a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su
slabi provodnici topline, kao 8to su: staldena vumi, pluto, treset, file, azbe8t, troska,
gips i 81. U trgovini se izolaciona masa 9.obija u vidu praha iii gotovih supljih polu-
dlindricnih opeka.
6.2 .. 1. YeJ!,tili
Glavni. dijdovi ventila za dj~vne ,vodove Sll (st .6.12:):, klJc_i~te (l),-,zaporno
tijelQ ~ ploeu (2), vreteno. (3), poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na"
,- vojno_ vrete-no-(~) uvrce se u navrtku sm;dteilu unosacll ,koji je 5Poteg,_ sa poklpp-
cern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2). . . .

6.2. CIJEVNI ZATVARACI

Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpode-

savanje protoka fluida kroz cjevovode. Prema konstrukciji, ruzlikuju se cetiri osnovne ,
vrste zatvaraca: ventill (s1. 6.11a), zasun£ (s1. 6.11b), prt'klopci (s1. 6.11c) i slavine
(s1.6.11d).

Sl~ 6.12. Venti! sa obodima

KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu ,Hi
bronze, sto zavisr od temperature i priti~ka za koji ,'ie ventil predvideq. No. kuCi-
stu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. tjevovod. Kuciste tl'cba da bude pl'ila-
goucno sto pogodnijcm protoku fhiida, sa ,m~­
b. njim otporima.
a. Na 51. 6:13. prikazan je'vendl standardne kon-
~
.strukdjc sa navojnim prikljucko111.
ZaporllO lijcio --, ploca -n102(:: se izradivati (ld istog
I muterijalu kno j ku6ihc. Sa 'vrete,llom je vezano pokretljivo,

-:~-.~.--
sto mu omogucuje boljc nalijegl.'mje na sjedistt.:. Nltlijezuca
povr~ina plLlee s donje stral1<:~ moze biti ruvna (;;1. (d 2),
konicha (sl. 6.13) ili loptasta.
SjcdiSte se tedovno l,zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena
koji se uti;me ili zavari u' kuCiSte. Nalijeiul:e povriiine sjedis-
I tn i Zllporn.:' place moraiu hiti fino ugla~llne, .radi postizanjH
c. hcrmeticn0sti.
"vreteno se izraduje od bronze_, mesinga iii od cclik,a,
SI. 6.11. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) ~'etllil, b) ZUSUH, c) priklopac, d) slavina sa llurezanim lrapeznim -navojem. Na gornjem kraju iq1(1-
kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se, okre-
t~njem \·relena podize ili Spustll zaporna ploca.
Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni
se, krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta; pdldopci Be oko svo;e ose okrecu bez Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta
sa gornjc stranc. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _u koju se
ldizanja po povrsini nalijeganja; slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem uvrce vteterro. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S,e
dodirnih vovrsina. z(lptivni pr~tel~,()vi.,

264 265
 Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za-
'pawu plocu.' Kod veoma opterecenih ventila, radi lakseg zatvaranja,. uzima se suprotan smjer
proticanja. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog., manjeg ventila k~ii
spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Prvo se otvara pamocni ventil, a nakon izjednacenja
:nritiska - glavni ventiI.
~ Nedostatak opisanog - ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju, posto j~
radna materija prinudena da, prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. Ovi
guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. 6.14)
SI. 6.14. Kosi VC11-tU
Kod 'opisanih konstrukcija venti1a~ osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih
,-1twd;ina kaje se- tokom rada trase. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je
;,ccn!iJ'van upntrebe. Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. 6.15).
--, ..•... _._-- - -- .. - --')
SI. 6.15. Klipni ventil
:266
Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1), donji zaptivni prsten ventila (2),"klip (3), cahura-luterna:C4',
gornji zaptivni. prsten ventila (5}, svorni vijak (6)., sestougaona na.vrtka (7), poklop:lc ventilu (8\'
navojno vreteno (9), grarucna cahura (to), TUelli tocak (11), navrtka na mcnom tocku (12;. - n
UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3), a ulogu sjedista .- zaptivni p1i:micni
prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila, dotelmu se
navrtke (7), time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5), taka da ani jace. nalegnu'
uz klip 0). Znacajna prednost ove k.onstrukcije jc u tome sto sc ventil, za vrijeme poprayke, od~
n05no' zamjene zaptivnih prstenova, ne mora skidati. sa cjevovoda. .
6.2.2. Zasllni
LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii, po~to nema
naglih skretanja fluida kao kod ventila. Pogodni su za cjevovode sa velikom koli-
Cinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Otvaranje i zatvaranjc
zasuna moze sc izvrsiti postepcno, 8to je od vclike va7;nostl, naroCito. kod velikih
cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1)
tj. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110-
vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_
Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. 6.16. su:' kliCiste (1), 'poklopac (2), ploeG
(.3). zaptivni jlrstcnovi (4), Yrcte110 (5), toeak (6), Clementi Za Zfll,tiyunje i w)dcnj~·
vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8).
81. 6.16. ZaSUtl
6.2.3. Priklopci (zaklopci)
Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. Upotrebljavaju
se uglavnom pri niskim prit!scima, kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost. Dijele
se, na priklopce za prigusivanje j odbojne. prildopce. '
267

Kod priklopca za prigusivanje (s1. 6.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje
osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.
Odbojni priklopac (sL 6.17.) sastoji se od kudsta (1), poklopca (2) i zatvarac. (3),
koji se izraduju od sivog liva. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi
liv~{:elik, mesirig, bronza) iii nemetalni (koza ili guma), sto zavisi od vrste fluida
i temperature. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija- se automatski, pod uticajem
razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje
treba sprijeCiti povratno strujanje (npr., izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod
tekuCinc). . DemoIltaia,rddl Clscenja,ih 'l;amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova anJ~~_u_o~a smjera.
< sa prJkljucni.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" ,
ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.0). ' tsta sa
D kuCi~tu Stl. ug.radeni: kugla (3~, telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ . -" "
kugla (4), oditojni prstenoyi (5), spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal .. ~ta) ~a ko)e ~all!.<:.ze
(6), vretenb za okretanje kugle (7), kqje j~ obostrano zaptiveuosa d\-~a Z3.Pli~ ~eoU1h strana .r;:u~~stu
p,ritcZu navrtkom (9)._Pritezanjem kumta slavine',SY9rnirQ. vij.cima_(10)_re"'ur~a, ~rstcr:.a (8) ,ko)! se
fonskih prstenova, Cirne -se osrvaruje zaprivanje. Kugla se okre~ -rucico~~ (~Sf-, Be, nah)eg~nJe, tele-
ugao od 90", a tacan, polozai ,otvora kugle je, odreden gl;anicnicima. " ,/, pre}::o ::retena, n~
Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova, s obzirom--d_a je trenje
. teldonskim prs.t:J?.~vi~1a .~oji s~ samopo~m~z1;ljuc~. l\~ogu se kor~stiti, Za PNtic; Os~'areno s~m? un
nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. POStlze?e ledrtostav-
- - _ ' - - _ -- _ -,',-,', - VIne-prema gore.
Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili zatvara~a U nus .
goinvest", Sarajevo, o,Prvu iskJ;a~' Baric i Tvornicg. parnih koti0Y,a,'_Z!agreb. ,C!) zeu1.1j,i su ,}Ener:'

S1. 6.1,1. Odbo;ni priklopac

6.2.4. Slavine (p~pci)

Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i zat\'a~

nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si. 6.18)
sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2), koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okre-
tanjem cepa podduva S~ otvor cepa SU_ otvorom
cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje, odnosno zatvaranje
protoka. Nepropustljivost se postize finom obra~ S1. 6.19. :Kuglasta slavit;la
clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz
kueistc pomocu navrtkc. Da se navrtka ne bi u
radu oelvftala, stablo vijka- pri kraju cepa, na dijeiu
gdjc sc nalazi podmetac, im,u cetvfVJst -oblik tako
da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i 6.3. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE
Cep0i1.1.
KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1,
mcsinga i s1., a cep ad sivog Iiva, mesinga iii Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.e u trg:'~'vini kao standlrd'·, . . ' t-- ,-.'
. d' Z· . h ") . d 1 .....
prOlZvo 1. Qog tOg1, u te Ule (QJ ' ,Eum::ntaclJl CIJevne voj,)Ve' (v"
'- '- Lo\< 1m go ,,)\ 1
.1· •
bronze. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc, 1 ..' " 1)" 1 . , l - 'k I. O;,.uvo~ I, ce_n-
ali se pri okretanju cep~l javlja kli.zanje, usljed tru .llo ?nJ::t~lkJe 1 : :hC llllJC POtII'~,?n~ ~rt:l~l uln~~mldn~:n pr1 ~~lU sa presjecinn: :00---'
ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'" vo1Jll0 Jc<pn -az::lt11 _S lcmJ.ts Z11 SlmJ0111n~ ::.:aJl su _ .lU U stJn..i..trd.~111,\ JUS ,C.Jl.030.
c

njcne zaptivosti. Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima, sestarom; -sablonim .·il' - ,,' '-. I'
1'·,·
no, UOl)lcaJenom ve i-'lCJuom 1 d Cbi"JlUom u sva
V " . k'om- po.1. ozaJu.,. a Ipros_oru
¥.
-" ......,
Kod kuglastih slavina (s1. 6.19.) zutvarai:: iina ohHk U tabeli 6.2., dati su simboli .za djevi i pdhor. (~maturu) leoti se, -l1ajcesce
SL 6.18. Slavin.. ~m prirubni~ kuglc (lopt(.~) sa proluznim okruglim otvororn. Kuglustu 81:>.- ~usre(';u u praksi.
cama vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira

268 26~
Tabela 6.2. <;:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom l~olozaju, pa se
sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji; pri tom se cijevi
Simboli za cijevi i pribor koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. Ponekad se, radi Dolie
preglednosti, cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji. '
Na s1. 6.20. dat je uprose,cni i shematsJd prika:;:: jednog c:ijevnog -,"'oda.
Simbol Znacenje Simbol i Znocenje Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU J a to'
------- cijev su: t\lean .polozaj pojedinih elemenata, zatim precl1ik cijevi -i, eventualno, gla\'ne

I I obod cij~vj
[;k.:J r:kJ ·ci , ,
,
venti/" dimenzije elemenata (sl. 6.21). •
Na s1. 6.22, dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea--
( nogJavok c ijftV; t:l1 , zosun .
ka T-55. . .

provougoona rocvo
! I
.L
[;:.a::j
Ltfl Ii slayino
c'\ /{O$O: racva
,
,

~ priklopac

~~-r____~50~O~O_____~. ~
!----'i spojnica I

J; r"

+( I
ukrsiljah
~
YroW sigurnosni
:

~
I~r-1
! rt.'dukciani ventii

I 1
holjena
B venti! 'sisurnosti
zo cije'l IJ ,!m
I
Sl. 6.21. Prinije!' koth'an;a cijcvnog voda

\::>i rf.'duktor
V odv(!jai! vade

,. ,
~
. utljo
odvojac

S1 .omp~f1z'H; iona
Clftl!

~
kond~zni [onae

0 usisna itorpo
c;;djJ
.
parornjflr iIi
vodomjer

,. IZ 11

llZO l.E(i£NDA:
_ rot< (;ORfVA - _ Wi( (;O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY,o,C'-;
_ TOI( GOM"A I YA70lJ#A
_OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l.C - - rOI( V,A,;;PUNA

SI. 6.22. Shematski prikaz uredaja. za napajanjc gorivom lla tenku T ~55
J - prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 - hocni rezel"voari za gorivo; 3 - otvor Zll nalivanjc prednjcg.
rezervoaraj 4 - otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata; 5 -- ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe
ventit visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo; 6 - spoljni rczervoari za gorivo; 7 .- deo srednjcg
koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno rezervoara za spoj SD almosferom; 8 ..- otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara; 9 - pumpa Tisokog
pritiska za gorivo; 10 - pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(;seTDA; 11 - cijev 2a
dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse; 12 -- pumpa n,iskog pritisku 2a gorivo; 13 - sa-

r b)
Sl. 6.20. Gijevni vod: a") uprosccni prikaz, bl shcmatski prikaz
kupljac viska gorivu; 14 - sTednji rezcrvoar za gorivo; 15 - grubi preCistac za goriv(); 16 -. gri~
jac; 17 - djcvi za spoj sa atmosferom; 18 - cijev Za ispuf.tanje vazduha iz purnpe Yis(,kog priliska
i finog precistaca za gorivo; .19 ~piralna djev za zagrijavanje goriva; 20·- razvodna slavlna za
-0--

gorivo; 21 - rucna pumpa za gorivo; 22 ._. otocni ventili rczervoara za gorivo

270 27l.
 Uredaj Z3. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1. 6.22) _saCinjavaju: prednji
rezerVOlr~ dva bocna xezervoaru, srcdnji re7;ervoa,r, tri spoljna rezei'voara, pumpa
visokog pririska, grubi prccistac goriva, fini precJstac gnriva, ruc.na pumpa z.a
gorivo, l'azvodna slavina, pumpa niskog pHtiska, rezervoar za slivanje goriva, ven-
til za ispustanje vazduha iz pWl1.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi.
Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. U rezer-
voaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Radl
zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.
Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela, iza prednjeg
rezervoara. Postole dva boena rezervoara - desni i' lijevi. LITERATURA
Srednji rezei'\'oar ,sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp.e ploce. Spojcn je
sa lijevim bocnim rezervoarom i s.a spoljnim rezcrvoarOffi. 1. Bartos, }. i dr.: Ca.sti strojo\' II i III Bratislava, 1972.
2. Baturin, A. T. i dr.: Detali masin, Moskva, 1971-
Spoljni rezervoari smje.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. Ima ih tri,
3. Blagojevic, D.: Masinski clementi, Sarajevo, 1974,
a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji.
4. Drapil\ S.: Masinski elementi s konstrukcijama, Sarajevo, 1977.
5. Drapic_, S.: Masillski dementi s konstrukcijamu, Sarajevo, i97t.
.PITANJA 6. Decker, K. H.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg, rvi.iinchcn J 19-73.
7. Frischherz,-Domayer: Ivtaschincneiemente, Mtinchen, 1957.
1. Sta su cijevi a 1;ta cj~vovo~li? 8. Rercigonja, E.:, 'Strojni dementi Zagreb, 198.2.
L-. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn,os?
9. Ivanovic, M., Srojanovic, M.: Kotrljajni idc.ji, Beograd, 1966.
3. Koji matcrijuE se kohst~ zu i<::rudu dje-vi?
10. Jevtit~ J.: Rcduktori. Privredni pregled. Beograd.
4. ,Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u, a gdje cijcvi od edika?
] 1. Koludrovic, C.: Tehnicko crtanje ,u slid. Rijeka, 196G,
5. ',Sla su priruunice a sta nao;lavci?
120 Kraut, D.: Strojarski priru(;,nlk. ,Zagreb, _1982.
6. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi?
13. Mosusov, B.: Masinski clementi I i II, Beograd, 1968.
7. Stu till cijcvlll,ekmcl1ii?
14. Movin" Goljciker: Detali masin, Lenjingrad, 1971.
8. i'labroj na,:ine spajun:ju cijcyi?
15. Niemann, G.: 1.'i.aschienenclemente I i II, Berlin, 1965.
9. SUI. su cijenu zatvaraci i klko se dijek?
1 G. NiciporCik, S. N. i dr.: Detall masin,v primerah i zadacall, i\1.insk, 1981.
10. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca.
17, Obcrsmit, E.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973.
1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode?
] S. Sckulic, B.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole, I deo~
12. Kako se vdi uproiiceno, a kuko shemursko prikazil.'unjc cijevnih vodova? Beograd, 1966. '
19. Sekulic, B.: Elementi strojeva III, Rijeka, 1971.
20. Zoe, A.: Masi.nski clementi, Beograd, 1969.
21.. Sojic, P.: Masinsld clementi, Beograd, 1968.
22. Trbojevic, M. i dr,: Re'duktori, Naucna knjiga, Beograd, 1977.
23. Vitus, D., Trboicvic, M.: Masinski elementi I, II i III, Beograd, 1978.
24. Volkov) V.: Etementi lll11SJ.nu i i II, Saraievo. 1969.
25. Veriga, S.: Masinski clementi, Beograd, 1972.
JUS, kaw.lozi i pl'Ospckti fabrika, izdanja SSNO

272 273
 SADRZAj
Strana
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE 5
1.1. OPSTE NAPOMENE .............. . 5
1.2. PODJELA MASINSKIH ELEMENATA 6
1.3. STANDARD I I STANDARD,IZACIJA 6
1.3:1. Potreba za standardizacijom i sistem standarda 6
1.3.2. Redovi standardnih brojcYa 8
1.3.3. Primjena standard nih brojeva. 10
1.4. TOLERANCI]E .......... . 12
1.401. Osnovni pojmovi i definkijc 13
1.4.2. ISO-sistem tolerancija 16
1.4.3. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija 28
1.4.<1. Kontrolnici 7:a rupe i oSClvine 29
I A.S. Vrste nalijeganja ........... . 30
lA.G. Sistemi nalijeganja ~ poddavanja 32
1.4.7. Izbor toicrancija i nalijcganja ... 32

£-. ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE) 42

2,1. ZAKOVANI SPOJEVI 42
2.1.1. Zakovice (zaklvd) 42
2.1.2. Materija! za zakovice 45
2.1.3. Vrste zukovanih spojcva 45
2.1.4. Postupci zakivanja 48
2.1. ZAVARENI SPOJEVI 50
2.2.1. Osobine zavarenih konstrukcija 50
2.2.2. Oblici zavarenih spojeva 51
2.2.3. Prilmzivanje i kotiranje varova 51
2.2.4. Priprema limovu za zavarivanjc 53
2.2.5. ObJi,kovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara 54
2,2.6. Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva 56
2.3. LEMLJENI SPOJEV1 59
2.4. LIjEPLjENI SPOjEVI 61
2.5. KLINOVI I CIVIJE 63
2.5,;1. Uzduini klinovi 63
2.5.1.1. Uzduzni klinnvi sa nagibom ......... . 64
2.5.1.2. Uzduini klinovi bez nagiba (pera) 67
2.5.1.3. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova 70
2.5.1.4. OzIijebljeni i poligonalni spojevi ..................... ,'" fj)
27,
 2.5.2. Poprccni klinovi ......... , 72 3.5.1'.4. Maziva 155
2.5.3. Civije (zatici) 7.3 3.5.1.5. Naprave za podmazivanje 156
2:6. VIJCI (ZAVRTNJI) 7.6 3.5.2. Kotrljajuca IdiSta 159'
2.6,,1. Postanak zavojnice i navoja 76 3.5.2.1. Konstrukcija i osobine 159
2.6.2. Osnovnc veliCine navoja 7.8 3.5.2.2. Tipovi kotrljajuCih le.zista 160
'2.6.3. Vrste navoja 79 3.5.2.3. Oznacavanje kotrljajuCih leia;a. 163
2.6.3,1. MetriCki na\'oj 79 3.5.2.4. Ugradnja letaja 1 uletiStenje vratila ............. . 165
2.4.3.2. Vitvortov (Witworth) navoj 80 3.5.2.5. Postavljanjc, skidallje j odrZavanje kotrijaju6h lezaju 166 .
2.6.3.4, Trapezni nuvoj 83 3.5.2.6. Izbor kotrljajuCih leiiSta ...... , '" ........ , .. 167
2.6.3.5. Kosi (testerasti) navoj 85 3.5.2.7. Ostecenja kC!u}iajnih letaja ...................... . 176
2.6.3.6. Obli 11avoj 87 3.5.2.8. Podmazival1je kotrljajuCih lezista .............. . 176
88 3.5.2,9. Zaptivanje kotrijajuCih !eiisla ............ . 177
2.6.4. Oznutavunje navoja
89 3.6. Sl'OJNICE (SPOJ!CE) 1)8
2.6.5. Konsv:uktivni obEd vijaka
96 3.6.1. Krute spojnice 179
2.6,6. Navrtke . " .. '
100 3.6.2. Dilatacione spojnice 182
2.6.7. 1vlaterijal i oznacavanje vijaka i !1avrtki
101 3.6.3. Elasticne spojnicc 183
2.6.8. Navojni spojevi i navojni prenosnici
103 3.6.4. Zglavkuste spojnice 184
2.6.9. Pudloznc ploCice
104 3.6.5. Iskljucne spojnice 185
2.6.10. Osigurank l1uvojnih spojeva
2.6.11. Kljuccvi i odvrtaci 107 3.6.6. Ukljlitno-isk!jucne spojnicc. 186
2.6.12. Proracun vijaka ill '3.6.7. Spojnice sa daljinskim l.lpravljanjem 188
114 3.6.H. Specijaine Spojl1icc ........ . 189
2.6.13. Kontrola izrade navo.b
3.6.9. Hidrodinamicke (rurbohidraulicke) spojnicc 191
2.7. OPRGGE .. 116
2.7,1. Hamjc-nu opruga 116 4. ELE1viENTI ZA PlZENOS KRU2~OG Kl{ETA.NJA (PRENOSNICI) 193
2.7.2. Vrste opruga . ! !6 4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA. . 193
2.7.2.1. Heksione opruge. 116 4.2. FRll(CI0l"-JI TOCKOVI 195
2.7.2.2. Torzione upruge 117 4:"2.1. Princip, tada i podjda frikcionill prenosnika 195
2.7.2.3. Prstenaste opruge . . . . . . . ! . . . 119 4.2.2. lo'rikcioni prcnosnici za stalan prcnosni odnos ........ . 196
2.7.3. Materijali za oprugc. 1 i9 4.2.3. Frikcioni tockovi zu prornjenljiv prenosnl odnos (varijatori) . '.. 19B
2.7.4. Karak.teristiku i rad oprugc l20 4.3. PRENOS ZUPCA}.aCI~\lA 201
2.7.5. Proracun fleksionih opruga 12(} 4.3.1. Opsti pojmovio d.efinicijc i podjela 201
2.7.6. Pn)racun zavojnc opruge. J24 4.3.2. Glavna obilje1ju zll-pcanika 204
2.7.7. Gumeni jastu':lci 125 4.3.3. Osnmrno pravilo sprezanja zllbaca zup':anik.a 205
4.3.4. Oblici profila zUbaca . " .. "........ . 206
3. ELEMENTI -ZA KRUZNO KRETANJE .. 127
4.3.5. Slandar'dni_ profil za 'cilindricnc zupcauikc .. : . 208
3.1. OSOVINE 127 4.3.6. Cilindricni zupcanici sa pravin~ zupcima ... 210
3.2. OSOVINICE (SVORNJACI) 129 4.3.7. Jcdnostruki i YiSestruki prenosi 213
3.2.1. Osigurimje osovinicu. 130 4.3.8. Ak'tlvnu duiina dodirnice, dodirni luk pl'\)fila i slepen sprczanja 214
3.2.2. Promcull osodnica i31 4.3.9. ,Zupcanid sa l11alim brojem zubaca 215
4.3.10. Cilindricni zupcanici ~m kosim:,'zupcima ...... . 217
3.3. VRATlLA 133
4.3.11. Materijal za zup¢anike 219
3.4. RUKAVe!.. 138
4.3.12< Sile na zupcu cilirlaricnih zupcanik::! .i optere.cenja vr<llila 220
3.4.1. Vrste rukavaca 138
4.3.13. K.onicni zupcanici 222
3.4.2. Proractm" radijalnih rukavaca 139
4.3.14. Cilindricni zuvojni L:upcanici 226
3.4.3. Proracull aksijalnih ruk:lVw.;a 143 4.3.15. PliZui parovi 226
3.5. LEZISTA (LEZAjEVI) 145 4.3.16. KonstruktivIli oblici zupeanika 228
3.5.1. Klizl1ft leziSta 145 4.3.17. Konttola zupcauika .......... . 230
3.5.1.1. Konstrukcija rudijalnih Idista 145 4.4. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICl.. . . ......... . 232
3.5.1.2. Konstrukcija aksijalnih Idista 152 4.4.1. Princip rada., osobine i podjela 232
3.5.1.3. Podmazivanjc kliznih ldista 153 4.4.2. Ma1.erijal i dimenzijc remcno\'a 234

276
6
-----
4.4.3. Remenice (kaisnici) 237
4.4.4. NaCini spajanja i zatezanja remenova 239
4.5. LANCASTI PRENOSNICI ..... . 241
4.5.1. Princip rada i osobine 241
4.5.2. Vrste ianaca za prenos 242
4.5.3. Lancanici .. 245
4.5. U2ETNI PRENOS (PRENOS U2ETOM) 246
5. REDUKTORI 249
5.1. ZADATAK J PODJELA 249
5.2. OSNOVNE KONSTRUKCIJE I KINEMATSKE SHEME REDUKTORA 251
5.3. PLANETARNI- REDUKTORI ............ . 255
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA 255

6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA 258

.6.1> CI)llVI 258
6.1.1. Vrste djevi .. 258 -
6.1.2. Matcrija1 i primjena djevi .. 259
6.L3. Spajunje eijeyj 26)
6.1.4. Kompcn7.acionc i savitljive cijevi. 262
6,1.5. Zaptivauk i izolacija' cijevuih vodoyu 262
6.2. CIJEVNI ZATVAH.ACI ... 264
6.2.1. Veutili 265
6.2.2. Zasuni 267

.'
6.2,3. Priklopci (zaklopci) 267
6.2.4. Slavine (pipci) 268
6.3. CIJEVNI VODOVI. UPRQ~':;{':12ND- I SHEl",lATSKO' PRIKAZIVANJE 269 -:. ,'- 4<