Rude

-određene vrste biljaka rastu na tlima bogatima metalom

-u prirodi se uočava karakteristična boja metalnih ruda (pr. malahita) i njihov sjaj
-rude nastaju u stijenskim žilama, trošenjem sijena i precipitacijom, hidrotermalnim procesima

Rudnici-Timna
-dobro su očuvani brončanodobni rudnici lokaliteta Timna (Izrael)
-očuvan je dio brončanodobnih rudnika, ostali su izmijenjeni tijekom kasnog brončanog i ranog željeznog doba
-od 14-12 stoljeća pr. Kr. Egipćani intenzivno rudare i pridobivaju Cu s više od 9000 rudnih okana koji se
protežu na nekoliko kvadratnih kilometara
-uvode se potporni stupovi od drveta, više se pažnje posvećuje prozračivanju

Rudnici - Göltepe (rudnik Kestel)

-Kestel je rudnik kositra (Anatolija) iz ranog brončanog doba
-okna sa fragmentima keramike datirana su na 3000 pr.Kr.

Rudnik (Rio Tinto)

-rudnik olova i srebra
-u vrijeme Rimskog carstva imao je uveden poseban način drenaže, otjecanja
-sustav kotača donosio je vodu u rudnik i omogućavao ispiranje

Rudnik Zrinski
Srednjevjekovni rudnik galenita (olovni sjajnik) PbS na Medvednici

Rude željeza: Hematit Fe2O3, Limonit Fe2O3 x H2O, Getit α-FeOOH, Magnetit Fe3O4, Siderit FeCO3, Pirit
FeS2

Hematit Fe2O3
-grč. heimos-krv
-dolazi zrnat, vlaknast,ljuskast,zemljast
-željezna ruža (agregat u obliku ruže)
-tvrdoća 5-6,5, boja: crven, crn, crvenosmeđ, ogreb:tamno crven
-česti je sporedni sastojak sedimentnih stijena (šejl, boksit, vapnenac, rožnjak)
-najrasprostranjeniji crveni pigment u prirodi (crveni oker)

Limonit Fe2O3 x H2O

-grč. limne=močvara
-limonit je smjesa hidroksida željeza, a glavni mineral je getit
-svojstva mu ovise o sastavu i strukturi
-boja: neproziran, žut, smeđ ili crn
-crt:žut
-nastaje u korama trošenja, najčešće u oksidacijskoj zoni (željeznom šeširu) i na svim mjestima gdje minerali Fe
dolaze u doticaj s kisikom
-žuti oker: pigment žutog varijeteta limonita

Getit (goethite) α-FeOOH

-jedan od najrasprostranjenijih željeznih minerala
-tvrdoća po Mohsu 5-5,5
-rijetko dolazi u kristalima, stvara baršunastosmeđe agregate, kuglaste, bubrežase, grozdaste i guste mase
-sjaj:polumetalan do svilast, agregati su bez sjaja
-boja:smeđa, prašinasti agregati žutosmeđi ili žuti, crt: žutosmeđ
-sastavni je dio limonita nastao trošenjem ili hidrotermalnom izmjenom minerala Fe
-stvara velika ležišta (željezne kape)
-najrasprostranjeniji pigment, žućkasta ili smećkasta boja potječe od fino dispergiranog getita (limonita)
-Luksemburg, Donecki bazen, Kanada
-Ljubija (BiH) značajna ležišta getita

Magnetit Fe3O4
-grč. Magnes lithos
-dolazi u masivnim i sitnozrnatim agregatima, rijetko u kristalima
-neproziran je, crt: crn, boja: željeznocrna
-nastaje magmatskim i metamorfnim procesima
-jako je magnetičan, ali zagrijavanjem gubi to svojstvo

Siderit FeCO3
-grč. sideros=željezo
-tvrdoća po Mohsu 4,5
-dolazi u gustim i zrnatim agregatima
-sjaj: staklast do sedefast
-boja: žućkastobijel, žut, smeđ, žućkastosiv, svjetlosmećkast
-prelazi u limonit
-nalazi se kao hidrotermalni mineral sa sulfidima u žilama, vapnenačko glinovitim sedimentima ili
ugljenionosnim naslagama

Pirit FeS2
-grč. pyrites=vatren, kresanjem daje iskre
-tvrdoća po Mohsu 6-6,5
-često dolazi u kristalima, zrnatim, bubrežastim i gustim agregatima
-boja: svjetložut do zlatnožut, neproziran, crt: zelenkasotcrn
-krhak je
-najrasprostranjeniji sulfid: nalazi se u magmatskim, metamorfnim i sedimentnim stijenama
-fino raspršeni pirit sedimentima može dati sivkastu boju (no takva boja može nastati utjecajem organskih tvari i
grafita)

Pridobivanje bakra:

Rude bakra: Halkopirit CuFeS2, Halkozin Cu2S, Kovelin CuS, Bornit Cu5FeS4

Halkopirit CuFeS2
-grč. halkos=bakar , grč. pyrites=vatren
-tvdroća po Mohsu 3,5-4
-u vrlo malim kocentracijama sadrži Se, Tl, Ag, As, Au, Ag
-dlazi u zrnatim ili gustim agregatima, često raspršen, rijetko u kristalima
-lom:neravan, neproziran, sjaj je metalan, boja: mjedenožuta, često je šareno nahukan, crt: zelenocrn
-često se nalazi u magmatskim stijenama, no gospodarski su važnija u hidrotermalnim ležištima

Halkozin Cu2S
-grč. halkos=bakar
-tvrdoća po Mohsu 2,5-3
-ponekad sadrži i malo Fe i Ag
-dolazi masivan, raspršen ili zemljastoprašinast
-boja:olovno siva, crt:tamno siv
-nastaje u cementacijskoj zoni sa kovelinom i drugim mineralima bakra
-rjeđe se nalazi u sedmentnim stijenama i hidrotermalnim ležištima

Kovelin CuS
-ime prema tal. Mineralou N. Covelliju
-tvrdoća po Mohsu 1,5-2
-rijetko dolazi u kristalima, češće u masivnim agregatima
-boja:indigo modra, crt: olovnosiv
-u cementacijskoj zoni dolazi sa halkozinom i prelazi u okide, karbonate i druge minerale bakra
-ne tvori zasebna ležišta

Bornit Cu5FeS4
-prema austrijskom mineralogu I. von Bornu
-tvrdoća po Mohsu 3
-rijetko dolazi u kristalima, češće tvori zrnaste agregate
-lom:školjkast, boja svježeg uzorka bakrenocrvena do smeđecrvena, na zraku prelazi u ljubičasto crvenu
-sjaj: polumetalan
-najčešće nastaje u cementacijskoj zoni trošenjem primarnih sulfida Cu (primarno halkopirita)

Ruda kositra: kasiterit SnO2

-grč. kassiteros-kositar
-tvrdoća po Mohsu 7
-dolazi u kristalima, često u sraslacima, zrnatim i bubrežastim agregatima
-boja: žta, smeđa, crna, siva
-crt: svijetlo smeđ
-sjaj: metalan do dijamantni
-mineral magmatskog postanka (često pegmatitnog)
-vrlo je rezistentan i česo se nalazi sekundarno u nanosima

Rude olova: galenit PbS, ceruzit PbCO3

Galenit PbS
(olovni sjajnik)
-lat. galena =olovna ruda
-tvrdoća po Mohsu 2,5
-dolazi u kristalima (heksaedar), zrnatim i vlasastim agregatima
-česte su primjese: Ag i Sb, rjeđe: Fe, Zn, Au, As, Cu i Bi
-boja i ogreb: olovnosivi
-sjaj: jaki metalni (sjajnik)
-nastaje u hidrotermalnim uvjetima, nalazi se u žičnim ležištima
-sa sfaleritom dolazi u vapnencima i čertovima (pr. dolina Mississippija)

Cerusit PbCO3
-lat. cerrusa =bjelilo
-tvrdoća po Mohsu 3-3,5
-dolazi u kristalima, vlasastim, bubrežastim i snopićastim agregatima
-bjeličasta prevlaka cerusita naziva se olovni tinjac
-boja: bezbojan, bijel, žut, siv, smeđ ili crn, crt: bijel
-sjaj: dijamantni
-nastaje u oksidacijskoj zoni sulfidnih ruda olova (prvenstveno galenita)
-često je ruda srebra, ako sadrži veći postotak Ag
-Češka, Italija, Namibija (Tsumeb)

Rude cinka: Sfalerit ZnS, Smitsonit ZnCO3

Sfalerit ZnS
-grč. sphaleros-=varljiv
-sjaj: smolast, uz uklopke Fe polumetalan
-boja: žuta, crvena, smeđa do crna (tamnija što je postotak Fe veći)
-crt: smeđ, žut, ponekad bijel
-fluorescira pod UV i RTG zrakama
-nastaje hidrotermalno (kao i galenit), metasomatski u karbonatnim stijenama

Smitsonit ZnCO3
-prema eng. mineralogu J.Smithsonu
-tvrdoća po Mohsu: 5
-rijetko dolazi u kristalima, uglavnom tvori agregate (bubrežaste, grozdaste, ljuskaste, zrakaste i zemljaste),
ponekad sige i kore
-boja: alokromatičan (bezbojan, bijel, žućkast, plavkast, zelenkast, smeđ ili crvenkast
-sjaj: sedefast, staklast
-Hrvatska: kod Ivanca (nekad se eksploatirao)
-Zambija i Tsumeb – Namibija (kristali), Rusija, Turska, Italija

Ruda antimona: antimonit Sb2S3

-sinonim: stibnit
-niskotemperaturni hidrotermalni mineral dolazi s piritom, realgarom, auripigmentom, cinabaritom i kvarcom
-dolazi u kristalima (štapićasti do igličasti) ili agregatima ( vrpčasti, prutićasti)
-kalanje: izvrsno, lom: školjkast
-boja i ogreb: olovnosivi
-sjaj: metalan
-Hrvatska: pojave- Samoborsko gorje
-Njemačka, Ukrajina, Kazahstan, Kalifornija (SAD), Japan, Borneo

Rude arsena: Realgar AsS, Auripigment As2S3, Arsenopirit FeAsS

Realgar AsS
-arap. rahj al-ghar = rudni prah
-tvrdoća po Mohsu 1,5-2
-rijetko tvori kristale, češće je masivan
-sjaj: smolast do dijamantan
-boja: narančasta do rumena,crt: rumen
-na svjetlu i zraku prelazi u žutu praškastu smjesu auripigmenta i arsenolita
-u niskotemperaturnim hidrotermalnim ležištima,vapnencima i dolomitima (Švicarska), a nastaje i sublimacijom
vulkanskih para(Vezuv)
-Hrvatska-pojave: Gornja Bistra (Medvednica)
-Francuska, Italija, Švicarska, Rumunjska, Japan

Auripigment As2S3
lat. aurum=zlato,pigmentum=boja
-tvrdoća po Mohsu 1,5-2
-rijetko u kristalima, češće u agregatima (listićastim, zrnatim, zemljastim) ili kao prevlaka
-kalavost izvrsna, opip: blag
-boja i ogreb: žuti
-sjaj: plohe-dijamantni, prijelom-mastan
-Tursko carstvo: smjesa gašenogvapna te auripigmenta ili realgara upotrebljavala se za depilaciju
-Hrvatska: pojave Delnice (Gorski Kotar), Diklo (Zadar), Lapad, Vrlika (Svilaja)
-Alšar (Makedonija), Hsia-kuan (Kina)

Arsenopirit FeAsS
tvrdoća po Mohsu 5,5-6
-tvori kristale ili dolazi u agregatima (zrnate i zrakaste)
-lom: neravan, sjaj: metalan
-boja: srebrnobijela do svijetlosiva (na svježem prielomu), čestro je žućkasto nahukan
-crt: sivocrn
-pod udarcem čekića iskri i miriši na češnjak (As)
-nastaje regionalnom metamorfozom i hidrotermalno u širokom temperaturnom rasponu
-Hrvatska- pojave: kod Pakraca na Psunju

Ruda žive: cinabarit (rumenica) HgS

-grč. kinnabari = rumenica
-dolazi u zrnatim i gustim agregatima, raspršen, zemljast ili kao korica
-sjaj: dijamantni, agregati-mutan
-boja: rumena, smeđe crvena
-crt: crven
-stoljećima se upotrebljavao kao crveni pigment (Kina)
-niskotemperaturni hidrotermalni mineral vezan uz mlađu vulkansku aktivnost

Čileanski “bakreni čovjek”

Mumificirano tijelo datirano je u 600 godinu n.e., a pronađeno je 1900. godine u rudniku bakra Chuquicamata.
Bio je opremljen alatom za rudarenje:čekićima, košarom za rudu, drvenom lopaticom.