Sie sind auf Seite 1von 98

Skripta

ZBIRKA ZADATAKAIZ GRADEVNE STATIKE II



(Skripta, odabrana poglavlja)

V. Akmadzic, B. Cmjac

1. izdanje, travanj 2003.

Gradevinski fakultet Sveucilista u Mostaru Katedra za teoriju konstrukcija

K. Zvonimira 14, Mostar, BiB

teUfax.: + 387 (0) 36/313-445 e-mail: vlaho1@yahoo.com e-mail: berislav.cmjac@tel.net.ba

www: http://www.sve-mo.balgf/gradjevna_stat_2.htm

PREDGOVOR

Ova skripta obuhvaca dio gradiva iz kolegija Gradevna statika II i prvenstveno je namijenjena studentima dodiplomskog studija Gradevinskog fakulteta. Nastala je zahvaljujuci interesu studenata za odgovarajucom literaturom koja bi im ornogucila lakse i potpunije savladavanje iznesenog dijela gradiva. Zamisljena je kao dio od planirane tri skripte iz podrucja koju pokriva ovaj kolegij, te je zbog toga u ovom dijelu izostavljen matricni racun, a sve u cilju sto jednostavnijeg priblizavanja iznesene materije studentima.

Skripta se sastoji od dva poglavlja. U prvom poglavlju su obradeni staticki neodredeni nosaci koji se rjesavaju metodom sila. Drugo poglavlje sadrzi nosace koji se rjesavaju tehnickom metodom pomaka. Zadaci su ukomponirani na nacin da slijede tok nastavnog procesa i omoguce studentima pracenje vjezbi i upotpunjavanje znanja stecenih na predavanjima.

Postoji mogucnost potkradanja sitnih pogresaka, te molimo da nam se iste jave, kao i savjeti i razmisljanja vezana za eventualnu izradu buduce verzije.

Veliku zahvalnost dugujemo doc. dr. Ivi Colaku, dipl. ing. grad., na ulozenorn trudu da skripta bude jezicno i strucno korektno napisana. Eventualne jezicne nepravilnosti, ukoliko postoje, posljedica su manje izmjene teksta od strane autora, a koje su nastale nakon izvrsene jezicne lekture.

Zahvaljujemo se Renati Cvitkovic, dipl. ing. grad., Mimi Raguz, dipl. ing. grad., Bozi Penavicu, prof. fiz., Kresimiru Rakicu, prof. inf., i Antonu Vrdoljaku, prof. mat., na pruzenoj pornoci pri izradi, zadnjem citanju skripte, kao i sugestijama pri izradi naslovne stranice.

Zahvaljujemo se i mr. sc. Borisu Trogrlicu, dipl. ing. grad., asistentu na kolegiju Gradevna statika II na Gradevinskom fakultetu Sveucilista u Splitu, na nekim zadacima koji su upotpunili ovu skriptu.

Zahvaljujemo se prof. dr. sc. Anti Mihanovicu, dipl. ing. grad., profesoru na ovom kolegiju, na potpori pruzenoj pri realiziranju ove skripte.

Zahvalu dugujemo firmi "INTEGRA" d.o.o. Mostar, koja je financirala izdavanje ove skripte.

Mostar, travanj 2003.

Autori

SADRZAJ

Metoda sila ' .. 1-

Tehnicka metoda pomaka 64

,

METODASILA

1 metoda sila

1. Metodom si1a rijesiti zadani sustav i nacrtati dijagram momenata savijanja.

3

3

Crtei l.I

Gomja konstrukcija je jednom staticki neodredena, odnosno SSN=l, i opterecena je momentom M=lO.OkNm. Od nje se treba napraviti osnovni sustav koji mora biti staticki odreden, Bez obzira s kojim osnovnim sustavom se krene dalje u proracun krajnje rjesenje mora biti jednoznacno. U nastavku je prikazano neko1iko osnovnih sustava:

a) sustav nastao ukidanjem veze sa okolinom

.1--1 -----.t

X,=1.0

( X,=1.0 ...LS:

Crtei 1.2

b) sustav nastao ukidanjem unutrasnje veze

(,=10 (. x,=1.0

. _c)::::6..._

Crtei 1.3

Na osnovi iskustva stecenog na proslim ko1egijima uzeti ce se sljedeci osnovni sustav:

Crtei 1. 4

Posto je sustav jednom staticki neodreden, potrebno je rijesiti jednu jednadzbu.

Prije nego se pocne izracunavati koeficijente pomaka potrebno je na osnovnom sustavu izracunati i nacrtati dijagrame momenata, i to posebno od jedinicne sile iposebno od vanjskog opterecenja (Crtei 1.5).

Gradevna statika 11

travanj 2003.

2 metoda sita

1 UJLIJU J Lf? 1

6.0 XI=1.0

10.0

Crtei 1.5

Sada ce se odrediti pojedini pomaci, koji su rjesenja Maxwell-Mohrova integrala. U obzir ce se uzeti sarno prvi dio izraza, koji predstavlja utjecaj momenata na pomak, tako da koeficijenti imaju slijedeci oblik:

6M .M

8 = f XI XI . dx odnosno

11 E. I '

o

6fMx ·Mp

lllP = I • dx, odnosno

E·I

o

6

E . I· 811 = f MXI . MXI . dx , o

6

E· I .z., = f MXI . Mp . dx . o

Kako bi se pojednostavilo rjesavanje ovih integrala koristi se pravilo Verescagina, koje za rjesavanje integrala oblika

x

fM ·M ·dx

XI x,

o

glasi:

Izracuna seJ>ovrsina 12rvog dijagrama MXj, koja se onda mnozi s ordinatom na

drugom-dlj~-gr~;-~ Mx~-k~~ s~-~~l~i- i~p~dteii~ta p~~g dU~g;ari1~.-----------------

-\j~zno je istaknuti kako vrijedi .i obrnuto Il1li()ienje~-ztIr--samo za slucajkada su dijagrami pravolinijski, Mnoze se samo oni dijelovi dijagrarna koji se preklapaju.

Koeficijenti potrebni za formiranje sustava jednadzbi elasticnosti za ovaj primjer su:

612

E . I .811 = f Mx I Mx, . dx = Ptrokuta . Y I = -2" 6.0 . 6· "3 . 6.0 = 72.0 , o

E . I . L11 P = f Mx IMp . dx = Ptrapeza . Y I = 6.0; 3.0 . 3 . 1 0.0 = 135.0 . o

Jednadzbak9mpatihiloos1i___se~-p_QmnQZi _ a.Bl.xeko __ bise mogli _ uvrstiti _ koeficijenti izracunati po pravilu Vere~9~gina.-------- ----- - ---- --~-----------

811 . XI + L1lp = 0 I- E· I,

20 X 1350 0 X =~135.0=~1.875kN.

7 .vr : 1 + - == :::::) 1

72.0

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

3 metoda sila

Momenti u pojedinim presjecima se racunaju iz izraza:

gdje su:

- moment koji se trazi u presjeku x,

- moment u presjeku x s momentnog dijagrama MP dobivenog uslijed djelovanja

vanjskog opterecenja na osnovni sustav,

- moment u presjeku x s momentnog dijagrama MX' dobivenog uslijed djelovanja jedinicne sile XJ=l,O na osnovni sustav.

Momenti u pojedinim presjecima su:

MJ = 10.0 + 6.0·(-1.875) = -1.25 kNm,

M~jevo = 10.0 + 3.0·(-1.875) = 4.375 kNm, M~esno= O+3.0.(-1.875)=-5.625kNm, M3 =0,

sto u konacnici daje dijagram momenata savijanja oblika

-5.625

M

,
<,
- 1.25 1"'['1"'1'"
3
1 J 1 2 ~
i
, 4.375

Crtei 1.6

U nastavku se rjesava isti problem uzimanjem drugog osnovnog sustava, a u cilju pokazivanja jednoznacnosti rjesenja neovisno 0 izboru osnovnog sustava.

/" XI=1.0 ~ __.L'C

Crtez 1.7

Gradevna statika II

travanj 2003.

4 metoda sila

Dijagrami momenata od jedinicnog momenta i od vanjskog opterecenja su:

-5.0

(Mx,)

X,=1.0 -1.0

Q[[~

__b,_

5.0

Crtei 1.8

1 2

E·I,oll =Ptrokuta -v, =-·(-1.0)·6·-·(-1.0)=2.0,

2 3

E·I· .0..IP = Ptrapeza . Ytrokuta + Ptrokuta . Ytrokuta'

Uocava se da prilikom mnozenja dijagrama od utjecaja jedinicnog momenta i od vanjskog opterecenja, a u cilju izracunavanja koeficijenta .0..IP, dolazi do problema pri odredivanju polozaja tezista trapeza, odnosno na temelju toga i vrijednosti ordinate na trokutu. 12 ()vom slucaju koristi se mogucnost mnozenj9:_P9:vrsine~rllg()g dijagrama sa ordin~m na prvom dijagramu, sto se moze uraditi u~hJQaillkad S].l dijagrami pravolinijski. Tako daje:

1 111_ 21

E·I·.0.. = P .y +P .y =-·5.0·3· (----)+-. (-).0)·3·-(--) = -2.5

I P trokuta trapeza trokuta trokuta _ 2 2 6 2 . 3 2

Izjednadzbe

a nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti koeficijenata pomaka, odreduje se vrijednost momenta XI:

2.5

2.0·X) -2.5 = 0 => XI = - = 1.25kNm. 2.0

Momenti u pojedinim presjecima se traze iz izraza

Vrijednosti momenata savijanja u pojedinim presjecima su:

MI 0 + (-1.0) 1.25 = -1.250 kNm, M~jevo = 5.0 + (-0.5) 1.25 = 4.375 kNm, M~esllo = -5.0 + (-0.5) 1.25 = -5.625 kNm,

M3 0,

sto je identicno prije dobivenim.

Gradevna statika II

travanj 2003.

6) Sveuciliste u Mostaru

-

Gradevinski fakultet

,

5 metoda sila

2. Metodom sila rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.

F

c

D

1.5

1.5

Crtei 1.9

Stupanj staticke neodredenosti ove konstrukcije je jedan. Opterecena je koncentriranom silom F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Usvojenje osnovni sustav, s kojim se ide u daljnji proracun, oblika:

Crtei 1.10

Jednadzba elasticnosti koju je potrebno rijesiti je

Prije nego se krene u izracunavanje koeficijenata pomaka trebaju se na osnovnom sustavu izracunati i nacrtati dijagrami momenata, transverzalnih i normalnih sila, i to posebno od jedinicne sile i posebno od vanjskog opterecenja.

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

6 metoda sita

--
~I) 1.0 (rxl)

-1.0
® vlak
1.0

4.0 4.0
~.
(Np\ (Tp)
F ~.
-4.0
e tlak
-4.0

Crtei ]_11 E·I·,1 -p .y +p .y =p .y +p .y =

I P - trapeza I pravokutnika t Irokuta t pravokutnika t

1 3 2 3 "

= --·6.0-1.5 - (-+_._) + (-6.0)· _). 3.0 = -65.25,

2 2 3 2

36.0,X, -65.25 = ° ~ X, = 65.25 = 1.8125kN. 36.0

Momenti u pojedinim presjecima se odreduju iz izraza

M Mp MX' X

\ = X + X - I'

Vrijednosti momenata u presjecima su:

MA 0,

Ms 0+ 1.5·1.8125 = 2.71875 kNm,

M~csno= -6.0 + 3.0·1.8125 = -0.5625 kNm, M~ole = -6.0 + 3.0-1.8125 = -0.5625 kNm, MD = -6.0 + 3.0·1.8125 = -0.5625 kNm.

Gradevna statika II

travanj 2003.

,a SveuCil~ste ~ Mostaru ~ Gradevinski fakultet

7 metoda sila

Analogno, normalne sile u pojedinim presjecima traze se iz izraza

Njihove vrijednosti u pojedinim presjecima su:

NA =0, NB =0,

Ndesno= 0

C '

N~ole = -4.0 + 1.0 ·1.8125 = -2.1875 kN, ND = -4.0 + 1.0·1.8125 = -2.l875 kN.

Na isti nacin odreduju se transverzalne sile u presjecima, a formula je

Transverzalne sile u imaju sljedece vrijednosti:

TA 0 + (-1.0)·1.8125 =: -1.8125 kN, T:esno= 0 + (-1.0)·1.8125 = -1.8125 kN, T~jevo = 4.0 + (-1.0) ·1.8125 =: 2.1875 kN, T~esno= 4.0 + (-1.0)·1.8125 = 2.1875 kN,

T~ole = 0, TD = O.

Trazeni dijagrami izgledaju:

-2.1875 1=----

L .. __ .

2.1875 2.1875

~ I i II

-0.5625

-0.5625 --

1-·---

i::~ 1--

-2.1875'

N

. I .

c~ L__ _ _;_.

-1.8175 -1.8175

I-~r~:.:=::::

+' vlak

M

T

Crtei 1.12

Istom metodom ce se rijesiti primjer slican prethodnorn, s tom razlikom sto ce se pokretni oslonac A zamijeniti s nepokretnim.

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski Jakultet

8 metoda sila

D

1.5

1.5

1

1

Crtei 1.13

Ovdje je stupanj staticke neodredenosti dva. Opterecenje je koncentrirana sila F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Usvojen je osnovni sustav

Crtei 1.14

Buduci se javljaju dvije nepoznanice, formirat ce se sustav jednadzbi elasticnosti oblika:

8" . X, + 812 • X2 + LlIP = 0 821 -X, +822 ·X2 +Ll2P = 0

RJ'.1 jednostavnosti, obratiti ce se pozomost sarno na odredivanje dijagrama momenata, te su na osnovnoin sustavu dijagrami momenata od jedinicnih sila i vanjskog opterecenja:

-6.0

Xl=1.0

-6.0 ~_.-= I~

~'-

.

-6.0

i I,

F

-\

3.0

Mr

Crtei 1.15

Gradevna statika 11

travanj 2003.

,a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

9 metoda sila

Koeficijenti pomaka su:

E·I·811 = Ptrokuta -v, +Ppravokutnika -v, =..!_.3.0.3.~.3.0+3.0.3.3.0 = 36.0,

2 3

1

E·I·812 =E·I·812 =Ptrokuta 'Yt =-·3.0·3·3.0=13.5, 2

1 2

E·I·822 =Ptrokuta 'Yt ="2.3.0.3'3".3.0=9.0,

E . I . L11P = P trapeza . Y t + Ppravokutnika . Y t = Ptrokuta . Y t + Ppravokutnika . Y t =

1 3 2 3

= --·1.5·6.0·(-+-·_) +3· (-6.0) ·3.0 = -65.25,

2 2 3 2

1

E· I· L12P = Ptrokuta . Yt = -·3.0·3· (-6.0) = -27.0. 2

Osvrne Ii se na proracun koeficijenatapcJ!l1(lka, moiese vidjeti da su koeficijenti koji

imajtiObaTiideksaista uvijekpo~iti~ni (5ij > 0, i = j). '.. '"

Kod koeficijenata lsgjLimflilJ rlglicit_e_~bmj_e_y_e_~uind~eksujay_U~a~_se_p-ozitiy_anpr~dznak ako sudljagraml momena.ta koji se mnoze s istestrane, dok.se.pak negativni_pred_wgkj_a.y-li'!_ u slucaju ako su dijagrami momenata s razlicite strane. Uvrste.Ii .. se ti.koeficijentiusustay jednadzbi dobit ce se:

36.0,X1 +13.5,X2 -65.25 =0 13.5·X1+ 9.0·X2-27.0 =0

Rjesenje ovoga sustavaje:

.. _

XI = 1.57143kN, X2 = 0.64286kN.

Momenti u pojedinim presjecima se traze iz izraza:

Vrijednosti momenata savijanja u naznacenirn presjecima su:

MA = 0,

MB 0 + 1.5 ·1.57143 = 2.357 kNm, M~esno= -6.0 + 3.0·l.57143 = -l.286 kNm, M~o'e = -6.0 + 3.0·1.57143 = -1.286 kNm,

MD = -6.0 + 3.0 ·l.57143 + 3.0·0.64286 = 0.643 kNm.

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakulte t

Dijagram momenata izgleda:

~l.' ..

-1.286

i

• I

-1.286 ~~r-:--'--~., ~I ~~-"T"""'-r-r"'-",

~\- i

2.357

M

0.643

Crtei 1.16

Sljedeci primjer je okvir istih geometrijskih karakteristika i s istim opterecenjem, a jedina razlika u odnosu na prethodni je u tome sto se umjesto nepokretnog oslonca A javlja upeti oslonac.

D

+

1.5

1.5

,

;oJ

Crtei 1.17

Sada je stupanj staticke neodredenosti trio Opterecenje je koncentrirana sila F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Uzeti ce se isti tip osnovnog sustava kao i u prethodnim slucajevima.

Crtei 1.18

Gradevna statika II

travanj 2003.

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

11 metoda sila

Zbog ukidanja vanjske veze tipa potpune upetosti javljaju se tri nepoznanice, pa se pri formiranju sustava jednadzbi elasticnosti dobiva:

011 ·XI +°12 ·X2 +°13 ·X3 +.6.IP =0 °21 . XI + 022 . X2 + 023 . X3 + .6.2P = 0 °31 . XI + 032 . X2 + 033 . X3 + .6.3P = 0

Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih sila, jedinicnog momenta i vanjskog opterecenja su:

-6.0

3.0

Crtei 1.19

Koeficijenti pomaka su:

• 1 2

E· I. 011 = -·3.0·3 ·_·3.0 +3.0·3· 3.0 = 36.0,

2 3

1

E·r·012 =E·r·012 =-·3.0·3·3.0=13.5, 2

1

E·r·oI3 =E·r·031 =-·3.0·3·1.0+3.0·3·1.0=13.5, 2

1 2

E . r .°27 = - . 3.0·3 . - . 3.0 = 9.0 ,

- 2 3

E . r .°73 = E . r . ° 17 = _!_ . 3.0 . 3 .1. 0 = 4.5 ,

- . - 2

E· I .°33 = 3.0 ·1·1.0 + 3.0 ·1·1.0 = 6.0 ,

1 3 2 3

E . r . .6.1 P = - - . 1.5 . 6.0 . ( - + - . - ) + 3 . ( -6.0) . 3.0 = -65.25 ,

2 2 3 2

1

E·r·.6.71) =-·3.0·3·(-6.0) = -27.0 - 2

E· I· .6.11) = -_!_ ·1.5·6.0 ·1.0 - 3·6.0 ·1.0 = -22.5.

- 2

Gradevna statika II

travanj 2003

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

12 metoda sila

Sustav jednadzbi izgleda:

36.0· XI + 13.5· X2 + 13.5· X3 -65.25 = 0 l3.5,XI + 9.0·X2 + 4.5,X3 -27.0 = 0 13.5· XI + 4.5· X2 + 6.0· X3 - 22.5 = 0

Rjesenje ovoga sustava je:

XI =2.375kN, X2 =0,375kN, X3 =-1.875kNm.

Momenti u pojedinim presjecima se traze iz izraza

Vrijednosti momenata u naznacenim presjecima su:

MA = 0 + 0 + 0 +1,0·(-1.875) = -1.875 kNm,

Ms =0+ 1.5·2.375+0+ 1.0·(-1.875)= 1.6875kNm, M~esno= -6.0 + 3.0·2.375+ 0 + 1.0·(-1.875) = -0.75 kNm, M~o'e = -6.0 + 3.0·2.375+ 0 + 1.0·(-1.875) = -0.75 kNm,

MD = -6.0 + 3.0·2.375+ 3.0·0.'375 + 1.0·(-1.875) = 0.375 kNm.

Dijagram momenataje

-1.875

-0.75

1.6875

.M

0.375

Crtei 1.20

Gradevna statika II

travanj 2003.

_ Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

-

13 metoda sila

3. Metodom sila rijesiti kontinuirani nosac preko dva polja i nacrtati dijagram

momenata savijanja.
A ~F c ~F E
...LS..... B ::::zs:::: 0 ::h,_
I, l l l L
1 1 1 1 I
Crtei 1.21 Konstrukcija je opterecena s dvije koncentrirane sile F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Stupanj staticke neodredenosti je jedan. Odabran je osnovni sustav

t X,=1.0

Crtei 1.22

a dijagrami momenata na osnovnom sustavu su:

.r>.

Mx,

-1.0

iMp!

~~ ----- _______

-------1 i --~- !~

-~~-~----~~~f--~~-=~~

I X,=LO

F

Crtei 1.23

Jednadzba elasticnosti je

a potrebni koeficijenti za njezino rjesavanje su:

1 2 4.0

E·r·iS =2·(-·2·1.0·_·1.0)=-

II 2 3 3 '

1

1 2 1 2 + 1.0 22.0

E·r·,6 =-2·(-·4·1.0·_·-)-2·( ·1·4)=--

IP 2 3 2 2 3 '

Gradevna statika 11

travanj 2003.

14 metoda sila

Momenti u odredenirn presjecima se traze iz izraza:

pa su njihove vrijednosti:

MA =0,

MB = 4.0 - 0.5·5.5 = 1.25 kNm, Me = 4.0 - 1.0·5.5 = -1.5 kNm, MD = 4.0 - 0.5·5.5 = 1.25 kNm, ME =0,

a izgled dijagrama je

tM)

-1.5

~j~

1.25

I~' ± ',I

Crtei 1.24

Za vjezbu se preporuca uraditi kontinuirani nosac preko tri polja (Crtei 1.25) i to na nacin da se iznad oslonca ubaci zglob, odnosno da se ukine unutamja veza i ubace jedinicni momenti u pam.

A teD t F

~~----~B----:ZC~---------:C=~----~E--~~

, 1 iIi 2 lit 1

,--}-------,(-.------z------------ .. - .. {----------- ----

I I! ,

---r--

Crtez 1.25

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru

-

Gradevinski fakultet

15 metoda sila

4. I u ovom primjeru ce se zadani nosac rijesiti istom metodom kao i u prijasnjim primjerima, s tom razlikom sto cemo izvrsiti ukidanje unutrasnjih veza. Geometrija okvira danaje u nastavku.

A

F

c

B

D

Crtei 1.26

Konstrukcija je tri puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranom silom F=4.0kN, dok su Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I konstantni. Kao sto je navedeno na pocetku zadatka, osnovni sustav ce se napraviti ukidanjem unutrasnje veze u cvoru C.

XFl.O X3=l.O

Crtei 1.27

Zbog ukidanja unutrasnje krute veze javljaju se tri nepoznate, pa formirani sustav jednadzbi elasticnosti izgleda:

811 . XI + 81e . X2 + (1) • X; + L'.IP = 0 821,XI +822 ,X2 +62J ·X, +L'.2P =0 6)I,XI +6;2 ,X2 +6JJ ·X~ +L'.)P =0

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

16 metoda sila

Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih sila, jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja izgledaju:

-3.0

x--t.o

MX.l)

Crtei 1.28

Koeficijenti pomaka imaju vrijednosti:

1 2

E·I,ol1 =-·3.0·3·_·3.0=9.0,

2 3

E· I· 012 = E· I· 012 = 0, 1

E·I·013 =E·I·03[ =--·3.0·3·1.0=-4.5, 2

1 2

E·I,022 =-·3.0·3·_·3.0=9.0,

2 3

1

E·I,023 =E·I,032 =2.3.0.3.1.0=4.5,

E·I,033 =3·1.0·1.0+3·1.0·1.0=6.0,

1 3 2 3

E . 1 . ~ [P = 2 . 1. 5 . 6.0 . ( 2 + "3 . 2) = 6.0 , \~\ \ 'Z 'C

E·I·~2P =0

1

E· I· ~lP = -- ·1.5·6.0 ·1.0 = -4.5 ,

. 2

a sustav jednadzbi izgleda:

9.0· X[ + O· X2 - 4.5· X3 = -11.25 O·X[ +9.0·X2+4.5·X3 =0 -4.5·X[+4.5·X2+6.0·X3= 4.5

Rjesenje ovoga sustava je:

X[ =-1.625kN, X2 =0.375kN, X3 =-0.75kNm.

Gradevna statika II

travanj 2003.

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

17 metoda sila

Momente u pojedinim presjecima traze se iz izraza:

Vrijednosti momenata u odredenim presjecima su:

MA = -6.0 + (-3.0)·(-1.625) + 0 +1.0·(-0.75) = -1.875 kNm,

MB = 0+(-1.5)·(-1.625)+0+1.0·(-0.75)= 1.6875kNm,

M~evo= 0 + 0 + 0 + 1.0·(-0.75) = -0.75 kNm,

M~o'e = 0 + 0 + 0 + 1.0·(-0.75) = -0.75 kNm,

MD = 0 + 0 + 3.0·0.375 + 1.0·(-0.75) = 0.375 kNm.

Dijagram momenata izgleda:

-1.875

I ~

-0.75

Crtei 1.29

Za vjezbu se preporuca uraditi konstrukciju prikazanu na Crtezu 1.30 i to na nacin da se ukine unutarnja veza u cvoru B. Sila F=4.0kN.

D

+_L5 {_

Crtei 1.30

1.5

Gradevna statika II

travanj 2003.

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

18 metoda sila

5. Metodom sila rijesiti zadani nosac i nacrtati M, TiN dijagrame.

A

cF

D

r

!

i !

E

i

,

F

-'k-

I ,

10

10

Crtei 1.31

Konstrukcija je dva puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranom silom F=50.0kN i momentom M=30.0kNm, dok su Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I konstantni. U ovom slucaju osnovni sustav ce se napraviti ubacivanjem zglobova, i to lijevo i desno od cvora B. U biti se ponistava po jedna unutrasnja veza, a umjesto nje se stavljaju, u ovom slucaju, momenti u paru, te osnovni sustav izgleda

1

Crtei 1.32

Gradevna statika 11

travanj 2003.

19 metoda sila

Sustav jednadzbi elasticnosti poprima oblik:

011' XI + °12' X2 + LlIP = 0 021 . XI + 022 . X2 + Ll2P = 0

Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih momenata opterecenja izgledaju:

vanjskog

1

L

10 3"

1

-----_.__~

Crtei 1.33

Mx.:

tk

\ t \

LiTO

"

,

.J 0 ~L ...

-\0 J

Crtei 1.34

Gradevna statika 11

\

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru ./ Gradevinski fakultet

20 metoda sila

__,..

50

500 t: __ ______"L,.... 2

Crtei 1.35

Koeficijenti pomaka imaju vrijednosti:

1 2 1 2 1 2 1 10 2 10

E· 1·8 = - ·1.0·10·_·1.0+-·1.0·3 ·_·1.0+ -·1.0·3 ·_·1.0+-·_·10 .-.- = 42.37037

II 2 3 2 3 2 3 2 3 3 3 '

1 2 1 ,,2 1 10 2 10

E· 1·8 = E·I·8 = --·1.0·3 ·_·1.0-_·1.0,_) ·_·1.0 --·_·10·_·- = -39.037037

12 12 2 3 2 3 2 3 3 3 ' .

1 2 1 2 1 2 1 10 2 10

E· 1·8 = -·1.0 ·10·_·1.0 +- ·1.0·3 ·_·1.0+ -·1.0·3·- ·1.0-t-.- ·_·1 0 .-.- = 42.37037

22 2 3 2 3 2 3 2 3 3 3 '

1 2 1 2 10

E·I· L1 = -·30 ·10·_·1 +-·500 ·10 .-.- = 5655.555

IP 2 3 2 3 3 '

1 2 10

E·I·"'" =--·500·10·_·-=-5555.555

2P 2 3 3 '

a sustav jednadzbi dobiva izgled:

42.37037·XI-39.037037,X2 =-5655.555 -39.037037 ,XI + 42.37037 . X2 = 5555.555

Rjesenje ovoga sustavaje:

XI = -83.85808kNm, X, = 53.858031 kNm.

Momenti u pojedinim presjecima se traze iz izraza

M -Mi' +Mx, X MX' X

x :" x x' 1+ x' 2'

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

21 metoda sila

Momenti u odredenirn presjecima su:

MA =0,

M~evo= 30 + 1· (-83.85808) + 0 =-53.85808 kNm, M~esno= 0 + 0 + 1.0·53.858031= 53.858031 kNm, M~ole= 137.71611 kNm,

MD=O,

Mc=O,

ME=-137.71611 kNm,

MF= 40.9463 kNm.

Dijagram momenata izgleda

-53.85808

137.71611

Ci

Ml

-----E

-137.71611

40.9463

Crtei 1.36

Za cdredivanje dijagrama transverzalnih i normalnih sila potrebni su TiN dijagrami na osnovnom sustavu od utjecaja jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja. Ti dijagrami nisu dani, te se izrada istih ostavlja korisniku za vjezbu. U cilju provjere uradenog dani su izrazi i vrijednosti u pojedinim presjecima, kao i konacni TiN dijagrami.

Transverzalne sile u pojedinim presjecima se odreduju iz izraza:

T - TP + TX' X + T~' X

x- x x' I ~. 2·

Gradevna statika II

travanj 2003.

22 metoda sila

Vrijednosti u odredenim presjecima, kao i sumarni T dijagram, su:

1

= 3+-· (-83.85808) + 0 =-5.385808 kN,

10

T~jevo=T~esno= 3+_1 . (-83.85808) + 0 =-5.385808 kN,

10

T~o'e = ... =45.9053 kN,

TE = .. ·=45.9053 kN,

TF .. ·=4.0965 kN.

A

45.9053

B

40965

=n I i I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I +-c
·5.3858 -5,3858 -

-
-
iT') D ~

- -
-
I--
E '-
45.9053 ,_"/, '-
-
-
I--
I--
I-F
---:-1:-- 4.0965

Crtei 1.37

Analogno se odreduju normalne sile u pojedinim presjecima. Izraz ima oblik

dok su vrijednosti u odredenim presjecima kao i sumarni N dijagram dalje navedeni:

N A = N~evo= N~o'e= NE= 0,

N~esno = N~evo = O+!. 83 .85808+!. 53.858031 =45.9053,

3 3

Ndo1e = N =-5.3858 kN.

C F

4:5,9053

45,~5J

iN

D

A

,

, 1--'

.5JH5K l-- F

Crtei 1.38

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

23 metoda sila

6. Na zadanom simetricnorn sustavu metodom sila odrediti M, TiN dijagrame, postavljajuci osnovni sustav tako da se dobiju simetricni (antimetricni) dijagrami, cime se znatno pojednostavljuje proracun.

~-

l 5 l

1 1

Crtei 1.39

If)

Sustav je tri puta statickineodreden, a opterecen je koncentriranom silom F=100.0kN, EI=const. Zbog simetricnosti ce se osnovni sustav napraviti ukidanjem krute veze u tocki simetrije, pa ce sustav izgledati:

Crtei 1..fO

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru > Gradevinski fakultet

24 metoda sila

Sustav jednadzbi elasticnosti poprima oblik

811 ,XI +812 ,X2 +813 ·X3 +~IP =0 821 . XI + 822 . X2 + 823 . X3 + ~2P = 0 831,XI +832 ,X2 +833 ·X3 +~3P =0

Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih sila, jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja dani su u nastavku:

i )(,=1.0

Jx,=1.0

(Mx,)

Crtez 1.41

(Mp)

·375

Gradevna statika II

travanj 2003.

(i SveuCiI~ste ~ Mostaru Gradevinski fakultet

,

25 metoda sila

7, Metodom sila rijesiti zadani nosac i nacrtati M, TiN dijagrame.

Q,
D ~Tl-r-rrrn- G
30/80 ~
S 30/30
B C
30/80
QI 30/30 30/30
0
A E ! p H
_..:::..... 30/80 ~
S 30/30
~-
10 10 10
Crtei 1.42 Konstrukcija je dva puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranom silom P=50,OkN i jednoliko raspodijeljenim opterecenjem Q]=20.0kN/m' i Q2=30.0kN/m', dok je Y oungov modul elasticnosti E konstantan. Poprecni presjeci, a time i momenti tromosti su razliciti za stubove i za grede i navedeni su na crtezu u obliku odnosa blh (sirina/visina). Osnovni sustav ce se napraviti ubacivanjem zglobova, i to lijevo od cvora C, i desno od cvora E. U biti ukida se po jedna unutrasnja veza, a umjesto nje se stavljaju momenti u pam, te osnovni sustav izgleda:

Dy- ~G

~

B

X'=IO~ C )

\._ X,=IO

I'__

Crtei 1.43

Gradevna statika II

travanj 2003.

il Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

26 metoda sila

Koristeci se znanjem iz Gradevne statike I rastavit ce se gornji slozeni sustav na jednostavnije, i to na dvije proste grede, luk na tri zgloba i konzolu.

X,=LO E

!

i

X'=LOc I .-L:>-,...._;)r-_-----------,._:z>._

1 X,-LO

Crtez 1.44

Naznacene sile na gomjem crtezu predstavljaju reakcije koje ce se javiti uslijed djelovanja jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja, a djelovati ce kao akcije na drugom dijelu konstrukcije.

Sustav jednadzbi elasticnosti poprima oblik:

811 . X, + 812 . X2 + L11P = 0 8"1 . X, + 822 . X2 + L12P = 0

Dijagrami momenata na osnovnom sustavu od jedinicnih momenata opterecenja izgledaju:

vanjskog

I' :

" In It X,::=I.O+

·10

l

1"; '~1""1.0 2:::1'\'0

Crtei 1.45

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

27 metoda sila

-1.0

tolx,=l.o~

10· ") ~ :::b...

. l_1 X,=1.0 -

20 I

1.0

Crtei 1.46

I I I I I I I I I I I I I I I I I I:LO

Mr

-L,=-::r::::CO_O_h_W_J_LI' ~

25 250

2000

Crtei 1.47

U slucaju kad se jave razliciti momenti tromosti na konstrukciji, uvijek se uzima jedan od momenata tromosti i proglasava se za kontrolni momentom tromosti Ie, pa se dalje u proracunu svi koeficijenti pomaka izrazavaju preko njega, kao npr. EIebll' EIe6IP.

Gradevna statika 11

travanj 2003.

i) Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

28 metoda sila

Pri tome ce se koeficijenti pornaka koji imaju razlicit moment tromosti od Ie mnoziti sa odgovarajucirn koeficijentom Ie/I. Ovo proistice iz izraza:

M ·M M·M I 1 I

() = J X, x,. ds = f X, x, . ds . ..i:.. = -- JM . M . ..i:.. . ds

II E . IE. I IE. I X, x, I '

c c

na koji se sada moze primijeniti pravilo Veriscagina,

U konkretnom primjeru usvojiti ce se za kontrolni moment tromosti moment inercije grede, odnosno Ie=Igrede. Ovo povlaci da se sa odnosom Ie/Istuba moraju korigirati svi oni dijagrami momenata koji se rnnoze, a nalaze se na stubovima.

I = 0,3xO,83

g.ede 12

I = 0,3xO,33

stuba 12

0.3x 0.83

l= 12 3 =(0.8:J=(.Q!)3 =2.6673 =18.963.

Istuba 0.3x 0.3 0.3 0.3

12

Koeficijenti pomaka imaju vrijednosti:

1 2

E·I·811 =-·10·1.0·_·l.0+l.0·20·l.0·18.963=382.593,

2 3 -

E·I·812 ==E·I·()12 =-1.0·10·1.0·18.963=-189.63,

1 2

E· 1.822 = - ·1.0·20·- ·1.0 + l.0·1 0 ·l.0 ·18.963 = 196.297 ,

2 3

1

E· I· 6lP = -2".20 ·2000 ·l.0 ·18.963 = -379 260

1 2 1 1·

E· I· 62P == -10 ·1.0 ·1500 ·18.963 - -·250·10· -·0.5 - -·250·10· (0.5 + -·0.5) == +-283 195 ,

2 3 2 3 (

)-

a sustav jednadzbi je:

382.593· X, -189.63 . X2 = 379 260 -189.63· XI + 196.297 . X2 == 283 195

Rjesenje je:

X, = 530kNm, X2 == -930,69kNm.

Momente u pojedinim presjecima se traze iz izraza:

M -MP MX' X MX' X

x- x+ x' 1+ x' 2'

Gradevna statika 11

travanj 2003.

a Sveucil~ste ~ Mostaru ~ Gradevinski fakultet

29 metoda sila

Konacni dij agram momenata izgleda

'I{[[l] I I I]JD ,)-~

1500

Crtei 1.48

Gradevna statika II

travanj 2003.

e Sveuciliste u Mostaru

,

Gradevinski fakultet

,

30 metoda sila

8. Metodom sila odrediti presjecne velicine:

a) uslijed vanjskog opterecenja,

b) uslijed slijeganja oslonca A za L1=2 em.

+

,

D

F

B

c

1 Crtei 1.49

2 k 2

Stupanj staticke neodredenosti ove konstrukcije Je jedan. Opterecena Je koncentriranom silom F=2.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni. Osnovni sustav je nastao ukidanjem jedne vanjske veze u osloncu A.

Crtei 1.50

Jednadzba elasticnosri koja se treba rijesiti je oblika:

Gradevna statika 1J

travanj 2003.

31 metoda sila

Dijagrami od utjecaja jedinicne sile i vanjskog opterecenja na osnovnom sustavu su:

4.0

F

~"

(Mp

'~

Crtez 1.51

1 2 64

E·1·0 =-·4.0·4·_·4.0=-

II 2 3 3 '

1 2 40

E· I· L1lp = --·4.0·2·(2.0+-·2.0) = --,

2 3 3

E·1 ·011 -X, + E·1 ·L1IP = 0,

64 40

_·Xl--= 0 => X, = 0.625kN.

3 3

Momenti u pojedinim presjecima se traze iz izraza:

Mx = M~ +M~I ·XI.

Vrijednosti momenata u presjecima su:

MA =0, M8 =0,

Me = 0 - 2.0 ·0.625 = -1.25 kNm, MD = 4.0 - 4.0·0.625 = 1.5 kNm.

Dijagram momenata od vanjskog opterecenja je

,'\

B

,1.25

M

Crtei 1.52

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

32 metoda sila

Prije nego se pocne analizirati slijeganje oslonaca navodi se potpuni oblik izraza za A :

gdje su:

L1iP - pomak u tocki i i upravcu sile Xi=1 ,0 uslijed vanjskog opterecenja, L1iT - pomak u tocki i i u pravcu sile Xi=I,O uslijed djelovanja temperature, L1iS - pomak u tocki i i u pravcu sile Xi=1 ,0 uslijed slijeganja oslonaca.

--~,-~-.--'-'

Slijeganje oslonaca se uzima u obzir preko izraza:

L1IS == "R -c. +L1.

L..J I 1 I'

gdje se

L R, . cj - uzima u onim osloncima u kojima se javlja pomak (rotacija) c., koji se mnozi sa odgovarajucom reakcijorn R;

- se uzima u onim slucajevima gdje se na mjestu pomaka ukinula veza i stavila

nepoznata x-: ,0.

Bitno je istaknuti da za slucaj kad se pri izracunavanju koeficijenata pomaka koristi

pravilo Verescagina, 4iS-_~e_ mQ_m __ I~OpmoZitL_sa Yi''y.!!gQvim __ mQQ!1:LQI1!_ ~1~stjcnosti

-~.-.--.- .. - -------_... -_ '~

E 2 1 1 08 kN . . I 0.3.0.33 6 75 10-4 • k d ..

= .' -2 1 momentom tromosti = =.', 1 te on a uvrsnti u sustav

m 12

1 2 64

E·I·o =-·4.0,4·~·4.0=-- .... ·

II 2 3 3 '

Momente u pojedinim presjecima se odreduju iz izraza:

Mx =M~l ·XI,

jer je u zadatku bilo naglaseno da se uzme posebno utjecaj od vanjskog opterecenja, a posebno od slijeganja oslonaca, te stoga taj dio izraza za vanjsko opterecenje izostaje. Vrijednosti u pojedinim presjecirna su:

\1 = °

- t\ '

\18 = 0,

\1c = -2.0·(-132.89) = 265.78 kNm, \1D = -4.0·(-132.89) = 531.56 kNm.

Gradevna statika II

travanj 2003.

e Sveuciliste u Mostaru Gradevins ki fakulte t

,

33 metoda sila

Dijagram od utjecaja slijeganja oslonca A je

531.56

B

. _____

A

Crtei 1.53

Kada bi se uzelo u obzir slijeganje vanjsko opterecenje dobili bi se slijedeci

koeficij enti:

1 2 64

E·1·8 =-·4.0·4·_·4.0=-

II 2 3 3 '

1 2 40}

E·1·1',IP =--·4.0·2·(2.0+-·2.0)=--

2 3 1 => E . 1·1', = E . 1·1', - E . I . 1', = 2821 667

J I IP IS .,

E· I· 1', IS = 2.1.108 .6.75.10-4• (-0.02) = -2835

E·1·8 ·X +E·1·1', =0

II I I

64

-·XI+2821.667=0 => XI =-132.266kN. 3

Momenti u presjecima za slucaj uzimanja i vanjskog opterecenja i slijeganja oslonaca se izracunavaju iz izraza:

a vrijednosti u presjecima i dijagram momenata dani u nastavku.

MA =0, MG =0,

Me = 0 - 2.0· (-132.266) = 264.531 kNm, MD = 4.0 - 4.0· (-132.266) = 533,064 kNm.

Gradevna statika 11

travanj 2003.

6) Sveuciliste u Mostaru . Gradevinski Jakuftet

,

34 metoda sila

533.064

A

·0

B

Crtei 1.54

Uraditi ce se isti primjer sarno sa drugim osnovnim sustavom, a u cilju demonstriranja na koji se nacin uzima u obzir slijeganje kada nije ukinut oslonac A. Novi osnovni sustav izgleda:

XI=1.0

Crtei 1.55

a dijagram momenata od utjecaja jedinicnog momenta Xl=1.0 je

1.0

·Mx,)

Crtei 1.56

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

35 metoda sila

Slijeganje oslonaca se uzima u obzir preko izraza:

tako da se za ovaj osnovni sustav dobiva:

i moze se uociti daje vrijednost izraza pozitivnajer reakcija i slijeganje imaju isti smjer.

124 E·I·811 = -·1.0·4·_·1.0 = -. 233

Jednadzba kontinuiteta ima oblik

E·I·811·XI-E·I·~IS =0, 4

-·XI-708.75=0 => X1=531.56kNm.

3

Izraz za dobivanje momenta u pojedinom presjeku je identican prethodnom.

Vrijednosti momenata savijanja takoder su identicni, sto je vidljivo na Crteiu 1.57.

533.064

A

D

B

Crtei 1.57

Gradevna statika II

travanj 2003.

6) Sveuciliste u Mostaru . Gradevinski fakultet

-

9. Za zadanu konstrukeiju odrediti dijagram momenata i to posebno od utjecaja vanjskog opterecenja, i posebno od slijeganja oslonaea.

F

t

M

c

o

H

E

V) I

I

I

1

I

!F2cm G

F

5

5

5

3

4

1

1

Crtei 1.58

Konstrukeija je dva puta staticki neodredena, a opterecena je koneentriranom silom F=70.0kN i momentom M=50.0kNm, dok je Youngov modul elasticnosti E konstantan i iznosi 2,1'108 kN/m2, a poprecni presjek je dimenzija 30.0em x 30.0em. Osnovni sustav ce se napraviti rastavljanjem konstrukcije u zglobu C na dva nezavisna dijela.

Crtei 1.59

Dijagrami od jedinicnih sila i vanjskog opterecenja su dani u nastavku.

25 .-.-~ .. -- , .. .: 12

5,0

5 12

5.0

Crtei 1.60

Gradevna statika 11

travanj 2003.

fi Sveuciliste u Mostaru

.

Gradevinski fakultet

37 metoda sila

5.0

5.0

X2=LO

5.0

~

(Mx,! 1.0.[

~ ..

Crtei 1.61

50 50

M

F

50

Mp

Crtei 1.62

Na prethodnim crtezima naznacene su reakcije (sile i momenti) koje ce trebati pri proracunu utjecaja slijeganja na konstrukciju. Jednadzbe kontinuiteta ili kompatibilnosti za utjecaj vanjskog opterecenja izgledaju:

811 ,XI +812 ,X2 +L1lp = 0 821 • XI + 822 • X2 + L12P = 0

Koeficijenti pomaka su:

E.(811 = .. ·=127.675, E·!·812 =E·!·821 = .. ·=-67.451,

E· 1.822 = ... = 662.475,

E'!'L1IP = .. ·=-3228.991,

E· I· L12P = ... = 11735.486.

Gradevna statika II

travanj 2003.

(i Sveuciliste u Mostaru

-

Gradevinski fakultet

38 metoda sila

Sustav jednadzbi nakon uvrstavanja koeficijenata je:

127.675,XI - 67.451,X2 = 3228.991 -67.451,XI +662.475,X2 = -11735.486

/

cije je rjesenje:

/

XI = 16,837kN, X2 =16kN.

Momenti u pojedinim presjecima se racunaju iz formule:

KU

50

30

I . _~~---

l - _.__._

(M)

24.09

?R.2R

Crtei 1.63

Kada se uzme posebno utjecaj slijeganja, dakle bez utjecaja vanjskog opterecenja, dobijaju se slijedeci koeficijenti:

E·I·<511 = .. ·=127.675,

E·I· <5 = E· I· <5 = ... = -67451

12 21 .,

E·I·<522 = .. ·=662.475,

E·I·il = E·I·" R -c = 2.1.108 .6.75.10-4 .(5.20 ._1t_+2_. 0.02) = 25987.453

IS ~ I I 1800 12 '

" 8 -4 0 1t

E·I ·il2S = E·I· ~Rj ,cj = 2.1·10 ·6.75 ·10 ·(-10· 2 . 1800 +1.0·0.02) = -46 667.50,

a sustav jednadzbi nakon uvrstavanja koeficijenataje:

127.675·XI- 67.451,X2 = 25987.453 -67.451· XI + 662.475· X2 = -46 667.50

Rjesenje je:

XI =175.692kN, X2 =-52.722kN.

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

39 metodasila

Momenti u pojedinim presjecima, bez utjecaja vanjskog opterecenja, se traze iz izraza:

M -Mx,·X +MX1·X

x- X I X 2'

a konacni dij agram momenata izgleda:

263.16

312.44

1405.68

Crtei 1.64

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

40 metoda sila

10. Metodorn sila odrediti i nacrtati dijagrarn rnornenata savijanja uzimajuci u obzir utjecaj norrnalne sile pri proracunu koeficijenata pornaka.

o

30/30

20

20

Crtei 1.65

Konstrukcija je tri puta staticki neodredena, a opterecena je koncentriranorn silorn P=3000.0kN i jednoliko raspodijeljenirn opterecenjem Ql=70.0kN/rn', dok je Youngov rnodul elasticnosti E konstantan. Poprecni presjeci su razliciti za stubove i za grede, a dani su na crtezu u obliku odnosa b/h (sirina/visina). Osnovni sustav ce se napraviti ubacivanjern zglobova, i to desno i lijevo od cvora D, i pretvaranjern cvora A iz potpuno upetog oslonca u nepokretni oslonac.

X,=l.O X,=l.O X)=l.O
A J (;~ ~) :::::z:::,,__
....LS:: C
X,=l.O X,=l.O B

Crtei 1.66

j

Sljedi dio izraza koeficijenta pornaka koji obuhvaca utjecaj mornenata i normalnih

sila:

E·1 ·8 = ~ fM.M .~.ds+ ~ fN.N .~.ds

c 'k L... ,k L..., k

(s) I (s) A

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

41 metoda sila

Iz prijasnjeg izraza je vidljivo kako je utjecaj norrnalnih sila u vecini slucajeva zanemariv.

Utjecaj normalnih sila bi mogao biti zanimljiv u dva slucaja:

a) kad je normalna sila N izuzetno velikog intenziteta,

b) i kad je poprecni presjek stapa mali.

. Vrijednosti momenata tromosti i povrsina poprecnih presjeka, kao potrebitih koeficijenata za daljnji proracun su:

vrijednosti

0.3.23 4

Ie = Igrede = = 0.2 m ,

12

2 2} Ie Ie

Agrede = 0.3·2 = 0.6 m, Astuba = 0.3 ·0.3::: 0.09 m => -- = 0.333, -- = 2.222 .

Agrede Astuba

Dijagrami MiN od jedinicnih momenata i vanjskog opterecenja su dani u nastavku.

ro J X,~1.0

U2.LLU:C~-l

10

(,1V'lxL\

·"'vlak

I io

Crtei 1.67

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

42 metoda sila

, I

;26

3500

·/rnTTihl i

·-1 1 I I 1700

3500 3000 _d I 1 I 1 1 l'b 3000

J 700

(Mp/

1400

Crtei 1.68

Koeficijenti pomaka su:

E· I . OM = _!_ ·1· 20· ~.1 = 6.666

c II 2 3 '

E.I 'ON =_1 .10._1 .2.222=0.0555

c II 20 20 '

E· Ic '0" = E· Ic ·o~ + E· Ic ·o~ = 6.666+ 0.0555 = 6.722,

E·I 'OM =E·I 'OM =_!_.1.20._!_.1 =3.333

c 12 e 21 2 3 '

E.I 'ON =E.I 'ON = __ 1 .10._1 .2.222=-0.0555

c 12 c 21 20 20 '

E·Ic·021 =E·Ic,012 =E·Ie·o~+E·Ic·o~ =3.333-0.0555=3.277,

E· Ie . o~ = E . Ic . o~ = 0,

E.I 'ON =E·I .o~ = __ 1.10._1 ·2.222=-0.0555

e 13 e.1l 20 20 '

E·Ie '031 = E·Ic '013 =E·Ie 'O~ +E·Ic ·o~ =0-0.0555 =-0.0555,

M 1 212

E· Ic ,0J' = -·1· 20·_·1 + -·1·10·_·1·269.269 = 994.32097,

-- 2 3 2 3

E.L.o~,=_l .20._1 .0.333+-1.10._1.2.222=0.1222

c -- 10 10 20 20

E· Ic . 022 = E· Ic . o~~ + E· Ie . 0~2 = 994.32097 + 0.1222 = 994.443 ,

Gradevna statika 11

travanj 2003.

\ Sveuciliste u Mostaru .j Gradevinski fakultet

43 metoda sila

M M 1 2

E· Ie' 823 = E· Ie' 832 = -- ·1·1 O· - ·1· 269.269 = -987.6543,

2 3

E.I ·8N =E·I ·8N = __ 1.20._1.0.333+_1.10._1.2.222=-0.0111

e 23 e 32 10 10 20 20 '

E . Ie .823 = E· Ie .832 = E· Ie . 8~ + E· Ie . 8~ = -987.6543 - 0.0111 = -987.6654,

3500·1·20 1

E·I ·ll =- --·10·1400·2.222=-24888.888

e IP 3 20 '

3500·1·20 1 1

E· I ·ll = --·20·3000·0.333 +-·10·1400· 2.222 = -23777.778

e 2P 3 10 20 '

E.I 'll =- 3500·1·20 +_1.20.3000.0.333+_1 .10.1400.2.222=-19777.778

e 3P. 3 10 . 20 '

a sustav jednadzbi kompatibilnosti izg1eda:

\ 6. 7i2. X, + 3.2777· X2 - 0.0555 . X, L 24 888.888

\ 3.277.XI+994.448 .X2-987.6654.X:I=23777.778 ... LO.0555.XI-987.6654,X2 + 994.443 .xJ =19777.778

! --._- ... _

Rjesenje ovoga sustavaje:

/;

x, = 2440. 9564 kNm, X2 = 2631.7668kNm, X3 =2633.8517kNm.

Momenti u pojedinim presjecima se traze iz formu1e

tako da u konacnici dijagram momenata savijanja izg1eda

2183

-1--I

!

M

2440.96

Crtei 1.69

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinskifakultet

44 metoda sila

11. Metodom sila odrediti i nacrtati M, TiN dijagrame.

20 kNlm'

(Ec)

F

Gj

r

~ __ ~~ ~ -~! __ ~~ ~I3 ~~ ~f~1 -,~ __ ~~ ~ 4~· ~

Crtei 1.70

Za razliku od dosadasnjih zadataka, u ovom zadatku se javlja i razlicit Youngov modul elasticnosti E. Za pravljenje osnovnog sustava iskoristiti ce se cinjenica da su sarno dva celicna stapa, te ce se ukloniti i umjesto njih postaviti jedinicne sile u paru (jer se ukida unutrasnja veza). Buduci je sustav tri puta staticki neodreden, ukinuti ce se jos jedna veza sa okolinom na nacin sto ce se nepokretni oslonac B pretvoriti u pokretni oslonac. Ostale karakteristike zadanog nosaca su:

Ec= 41'106 kN/m2, Es= 200'106 kN/m2, Fs= 1.0 cm2 (povrsina celicnih stapova).

Osnovni sustav izgleda:

~ ...

Crtei 1.71

Momentni dijagrami cd jedinicnih sila Xj=l,O kN, (i=I,2,3 ) i vanjskog opterecenja su:

Mx.

7

4,8

XI-Z::::~; "'/ ··4,8

X\_,6__

MXI

,) __ .'J

640 ; I

, [ , . ; I 312

168

3,0

3,0

! : i

420

Crtez 1. 72

Gradevna statika 11

travanj 2003,

_ Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

45 metoda sila

Dij agrami od transverzalnih i normalnih sila su:

0,6 ~~~~7-------------~----~

0,8 / »>: 0,28

(Tx,)

7

0,28 __ . 0,8 _

(TX:z )

(Tx., )

~~-. '-""="'0"?i"""""81.:--: -:-;-11-' ""1"""T11""'11"""T"""111~1~-e,-. -_ L.~b.l- 1,0 oi~~

./ , NX.l:

Crtei 1.73

Za kontrolni moment tromosti ce se uzeti moment tromosti greda, tako da ce izrazi koji se javljaju pri mnozenju dijagrama, koji se nalaze na stubovima, morati biti mnozeni sa faktorom:

Ie = (_1_)3 = 37.037 .

Is 0.3

Ostali potrebni koeficijenti su:

Ee = 41.106 = 0.205 t; 200.106

Ie = 0.025 = 250 . Fs 0.0001

Koeficijenti pomaka imaju vrijednosti:

'M 4.8·8 2 4.8·5 2 8 '"

Ee' Ie '()II = --·_·4.8 ·1.0+-- ·_·4. ·.)7.037 = 1-+83.66,

2 3 2 3

Ee . Ie . 8~ = 1.0·5 ·1.0·0.205·250 = 256.25,

Ee ·Ie .822 =1739,91.

Gradevna statika 11

travanj 2003.

46 metoda sila

4.8·5 2

Ee ·Ie ·D13 = --2-·3"·3 ·37.037 = -888.89,

Ee . Ie . D23 = -888.89,

E ·1 ./1 = 4.8·5 .~.952.37.037+ 640·8·4.8 =288217.79

e e IP 2 3 4 '

Ee . Ie ·/12P = 4.~. 5 . ~.168. 37.037 = 49777.73, E ·1 ./1 =_ 3·5 .~.952.37.037- 3·5. 2 .168.37.037-

e e 3P 2 3 2 3

_(420+312 .6+~.90.60+ 420+168.6).3=_220367.20. 232

Sada se moze postaviti sustav jednadzbi kontinuiteta oblika:

1 739.91 . X I +

0·X2 - 888.89·X3 = - 288217.79

O· XI + 1739.91· X2 - 888.89· X3 = - 49777.73 -888.89·XI - 888.89·X2 + 1219.11·X3 =-220367.20

cije je rjesenje:

Vrijednosti momenata u pojedinim presjecima racunaju se prema formuli:

Izracunajmo momente u pojedinim presjecima za nas problem.

M~evo = -640 + (-4.8)· (-87.276) + M~esno = 312+ 0.(-87.276)+ 4,8·(-87.276)+

0·49.765+ 0·153.410=-221.075kNm, 0·49.765 + (-3) ·153.410 = -148.230kNm, 0·49.765 + (-3) ·153.410 = -72.845kNm,

Mdole = 925+
D
ME = 420+
Mlijevo _ 168 +
F -
Mdcsllo _ 0+
F -
Melole = 168+
F O· (-87.276) + 0·49.765 + (-3) ·153.410 = -40.230kNm,

O· (-87,276) + 0·49,765 + (-3) ·153.410 = -292.23kNm,

O· (-87,276) + (-4,8)·49,765 + 0 ·153.410 = -238.87kNm, 0·(-87,276)+ 4,8·49,765+(-3)·153.410= 53.358kNm.

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

47 metoda sila

Analognim postupkom izracunavaju se vrijednosti transverzalnih i normalnih sila u pojedinim presjecima, ana osnovu formula:

22 J ,07,

,148,23

o

c

289,965

,M:

4~-

292,23

'T

39,8Ji::

153,-+ 1

133,994

Crtei I. --I

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

48 metoda sila

12. Metodom sila rijesiti zadani nosac zanemarujuci utjecaj normalnih sila kod proracuna pomjeranja. Nacrtati dijagrame M, TiN. (Econst.=3·107 kN/m2)

A (t-+7t_1_3_6 --,. v

30/200

Ii)

B C I
30/200 --r
I
30/30 J
D
I
i2cm
10
Crtei 1. 75 Stupanj staticke neodredenosti sustava i momenti tromosti su:

SSK=2-4-(3+2+6)=8-11=-3 => SSN=3

I-I - OJ· 23 - 02 4 C - G - 12 - . m

Is = 0.34 = 0.000675m4

12

~ = (_2_)3 = 296.296 Is 0,3

Formiran je sljedeci osnovni sustav:

Crtei 1. 76

Momentni dijagrami od jedinicnih momenata su:

_K-----:&...

1.0

0, I

Crtei 1. 77

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru ,,} Gradevinski fakultet

49 metoda sila

Crtei 1. 78

O~,

G>-=~-r-r.....,.....r-r-...,....,..-n--,-:D 0,1

''', Crtei 1.79

Koeficijenti potrebni za formiranje sustava jednadzbi elasticnosti su:

E.I ,8 = 1.0·10 .~.1=3.333

C II 2 3 '

E.I ·8 = 1.0·10 .~.1+ 1.0·5 .~.1.296.296 =497.160

C 22 2 3 2 3 '

E·I ·8 =1.0.10.~.1.2=6.667

C 33 2 3 '

E. I ·8 = 1.0 ·10 . .!...1 = 1.667

C 12 2 3 '

E·I ·8 =1.0·1O . .!...1=1.667

C 13 2 3 '

E.I .8 = 1.0·10 .~.1=3.333

C 23 2 3 '

Gradevna statika 11

travanj 2003.

e Sveuciliste u Mostaru

.

Gradevinski fakultet

.

50 metoda sila

Sustav jednadzbi elasticnosti izgleda:

3.333·XI + 1.667·X2 + 1.667·X3 = 511598.78 1.667·XI + 497.160·X2 + 3.333·X3 = 12000.00 1.667·XI + 3.333·X2 + 6.667·X3 = 24000.00

cije je rjesenje:

XI = 173459.75kNm, X2 = - 291.83kNm, X3 = - 39625.73kNm.

Vrijednosti momenata, transverzalnih i normal nih sila u pojedinim presjecima se racunaju prema fOf:9}:ulama--nay~denim u prethodnim zadacima na temelju kojih se dobiju

trazeni dijagrami.> "~

/

M)

173459,75

39625,73

A

J , I I I I I'D I ~--
Bi i i
I , I I I
, -
i
I t":l ~ 58,37
I ~+
I i ~
! ,T;
I ~
21337,73 D U c _L::::.._

---I N

D ------1 _&:-----

--~----! 25300,30

. ,

--··--···_···"'i

Crtei 1.80

Gradevna statika 11

travanj 2003.

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

51 metoda sila

13. Metodom sila rijesiti zadani sustav i nacrtati dijagram momenata savijanja.

F

·00

2 3

F

4

111

l. 2 l. 2 l.

4

Crtei 1.81

Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=50.0kN. Momenti tromosti greda i stub ova, kao i Y oungov modul elasticnosti su konstantni. Stupanj staticke neodredenosti SSN=3, a osnovni sustav izgleda

2

3

XJ=l.O

5 4

-

X,=l.O t

_J X,=l.O

Crtez 1.82

Momentni dijagrami od jedinicnih sila X]=1.0kN i X2=l.OkN su

-8.0

8.0

.Mx_

Crtei j_83

Gradevna statika II

travanj 2003.

_ Sveuciliste u MOS, tar. u

.

Grade v inski jakul(?l_

.>: -------'- ...... ~-..."-.

52 metoda sila

"',~\

Momentni dijagrami od jedinicne sile X3=\~ .: 0kN i vanjskog opterecenja su

-600.0

.1

Mp'

Crtei 1.84

Koeficijenti potrebni za formiranje sustava jednadzbi elasticnosti su:

1 2

E· I· 011 = -·8.0·8.0·_·8.0+ 4.0 ·8.0·4.0 = 170.67 + 128.0 = 298.67 ,

2 3

1 2

E·I '°22 = -·8.0·8.0·_·8.0+ 8.0 ·4.0· 8.0 = 170.67 + 256.0 = 426.67

2 3

1 2

E·I·033 =-·8.0·8.0·_·8.0=170.67,

2 3

E·I·OI2 =E.I'021 =_ ~ ·8.0·8.0·4.0- 8.0;4.0 ·4.0·8.0=-128.0-192.0=-320.0,

1 2

E·I '°13 = E· 1 '°31 = 4.0·4.0 ·6.0+-· 4.0· 4.0· (4.0+-·4.0) = 96.0+ 53.33 = 149.33,

2 3

E.I.o), =E·I.032 =- 4.0+8.0 .4.0.8.0=-192.0,

_0 2

E·I·~IP =- ~ '2.0'100.0{2.0+~'2.0)-8.0'100.0'4.0-200.0'4.0'(4.0+2.0)-

1 2

--·400.0·4.0· (4.0 +-·4.0) = -333.33 - 3200.0 - 4800.0 - 5333.33 = -13666.67,

2 3

E· I· ~)r = _!_. 8.0·8.0 ·100.0 + 200.0 + 600.0.4.0.8.0 = 3200.0 + 12800.0 = 16000.0,

- 2 2

1 2 1 2

E· I· ~3r = --. 2.0 ·100.0· (2.0 +-. 2.0) - 200.0·4.0· (4.0 + 2.0) -_. 400.0·4.0· (4.0 +-·4.0) =

2 3 2 3

= ~266~67:_ 4800.0 - 5333.33 = -10400.0

Gradevna statika 11

travanj 2003.

_ Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

53 metoda sila

Sustav jednadzbi elasticnosti glasi:

298.67·X] - 320.00X2 + 149.33·X3 = 13667.67 -320.00X] + 426.67X2 - 192.00·X3 = -16000.00 149.33·X] - 192.00·X2 + 170.67·X3 = 10400.00

cije je rjesenje:

Momenti u pojedinim presjecima se traze iz izraza

sto u konacnici daje dijagram oblika

45.572

4

I : I :' 0.40

1/1).

50.24

Crtei 1.85

Gradevna statika II

travanj 2003.

8 Sveuciliste u Mostaru

,

Gradevinski fakultet

,

54 metoda sila

14. Rijesiti zadani nosac metodom sila rastavljajuci opterecenje na simetricno antimetricno prenosenjem sila u elasticno teziste, (E=const.)

P=IOO.OkN

A

30/30

30/80

Osnovni sustav i dijagrami od jedinicnog opterecenja izgledaju:

M_~·

30/30

10

Crtei 1.86

rP=_I_OO_.O_kN--,=X=~=-;, I 5 : ( :-::1 X=~=, :-------,

A

B

Crtez 1.87

x.

j

Crtez 1.88

" I

I - IJ

Gradevna statika II

travanj 2003.

(j Sveuciliste u Mostaru . Gradevinski fakultet

.

55 metoda sila

Pripadajuci momenti tromosti su:

1 ::::1 = 0.3.0.83

C G 12 /'

/

I = 0.34 ~=(~J3 =18.963.

S 12' I 03

s .

//

Izraz za izracunavanja koeficijenata pomaka (clan koji ukljucuje utjecaj momenta savijanja) uz pomoc kojih ~iraj~dnadzba elasticnosti je:

E ·5mn :::: I I Mm ; Mn ds

5

Na dijagramima od jedinicnog opterecenja moze se vidjeti kako vrijedi:

uz napomenu (sto je vidljivo sa slike) da su unutrasnja vlakna zategnuta (+ vrijednost),

Izrazi za sporedne pomake su:

E . 5 =" I- x . y ds

12 ~ I '

5

E . 513 = I I y ~s ,

5

E·523 = I I-x ~s

5

Zele li se ponistiti ovi pomaci, mora se napadna tocka pomaknuti u novi polozaj, odnosno moraju se zadovoljiti slijedeca tri uvjeta:

"I ds = ° c: y I '

5

I Ix ~s = 0,

5

odnosno:

I IyJw=o,

I Ix.dw =0, IIx·Y·dw=O,

gdje

ds =dw I

predstavlja fiktivne elasticne tezine.

Gradevna statika II

travanj 2003.

e Sveuciliste u Mostaru / Gradevinski fakultet / / /

56 metoda sila

///

.> .>

Ovo su staticki, odnosno centrifugalni momenti elasticnih tezina u odnosu na ose x i y.

Oni postaju nule kada su x i y glavne osi, a koordinatni pocetak lezi u onoj tocki gdje se prenesu sile Xi, X2, X3, a to je teziste fiktivnih sila - elasticnih tezina,

I
Xl Xl
X, ) ( x.
J \ lx, X'
A \. ~,,~
.~«".' Crtei 1.89

Koeficijenti pomaka za konkretni slucaj su:

c - vertikalno rastojanje elasticnog tezista odx ose.

d =0 buduci je nosac simetrican u odnosu nay osu.

Sx c=R'

gdje su:

Sx - staticki moment fiktivnih sila, a R - rezultanta fiktivnih sila.

d=~=O.

R

c = ~ = L fy· dw = 813

R L fdw 833

d = ~ = L f x . dw = _ 823 = 0 .

R L fdw 833

. [10.10 ]

E·lc·813=2· -2-·l.0.18.963 =18.963,

E·lc·833 =2.[1.10·1.18.963+1·5·1]=389.26, c= 813 = 1896.3 =4.8716.

833 389.26

Osnovni sustav koji ce dati

je naveden na Crtezu 1.90. Zbog simetrije i antimetrije dijagrama, koeficijenti 812 8'3 imaju vrijednost nula i bez prijenosa sila u elasticno teziste.

~~

x. x,

x ) C x

_' - -- ,-, --' ,----, ._-' ,- ,(

I I x- I

x, \:, I

A

Crtei ].90

Gradevna statika II

travanj 2003.

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

57 metoda sila

Dij agra~lsuslj€deceg-Qblika:

4.871(,

4.8716

«>. I

~

A

I. B

Crtei 1.91

[ 4,87162 5,12842 ]

E . I . 0 = 2· - 4 8716 . 5 . 1 - . 18 963 + . 18 963 = -0 02 ~ 0 .

C 13' 2' 2 ' ,

U nastavku se prikazuje rastavljanje opterecenja na simetricno i antimetricno:

150.0 150.0 150.0
50.0kN 50.0kN r 50.0kN
150.0 150.0 150.0
,--
f-- 50.0kN
l____
,
.
C..-:.:-
I
L ___
~-_--
i------- -
M' M"
.. ..
150.0' ---- A 150.0 150.0
.- Crtez 1.92

Gradevna statika II

travanj 2003.

a Sveuciliste ~ Afostaru ~ Gradevinski fr4kultet

58 metoda sila

Koeficijenti ptaka su:

E.Ie ·8" ~ 2{ 4.8716.5.4.8716+ 4.8~162 .18.963+ 5.1~84' .18.963] ~3404.078,

E· i, ·8" ~ 2{ 5: + 5 ·10·5 .18.963] ~ 9564.833,

E ·Ie ·S33 = 2.[1.10·1.18.963 + 1· 5 .1] = 389.26,

E.Ie .~Tp =2.[150.3.4.8716+ 4.87162.150.18.963_ 5.12842.150.18.963]=_5112.328, 222

A [3.150 ,,]

E· Ie· ~2P = -2· -6-·(2.5 + 2)+ 150·10·5 ·18.96.) = -286245,

s [150.3 ]"

E·Ie·~3P =-2· -2-.1+150.10.1.18.963 =-57.)39,

Sustav jednadzbi izgleda:

Kad se uvrste izracunate vrijednosti, dobiti ce se sljedece:

x = - -5112.328 = 1.502

I 3404.078 '

x = - -286245 = 29.927

2 9564.833 '

x = - -57339 = 147.303.

3 389.26

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

59 metoda sila

Dijagrami M, TiN u konacnici izgledaju:

1.502 A

170.073

100.0

1502

B

B 1.502

199.84

5.37 B

-1502

29.927

Gradevna statika II

1.502 129.927 IpJ03

70.073

-1.502

(T ~

Crtei 1.93

A 4.64

-"',

I---

I---
I---
r----
r----
r----
r----
r----
I---
c----
~
N r--
- j-
A ~~c..§_ 70073

travanj 2003.

60 metoda sila

15. Za zadanu konstrukeiju odrediti M, TiN dijagrame uzimajuci u obzir normalne sile pri proracunu koefieijenata pomaka.

Q

I I I I I I I

_{_ I

I

Mi

I

I r

10140

2.5

2.5

+

2.5

Crtei 1.94

Opterecenje koje djeluje na konstrukeiju je Q=2S.0kN/m'. Stupanj staticke neodredenosti je SSN=l. Youngov modul elasticnosti E je konstantan. Dimenzije grede koja se nalazi izmedu oslonaea AiD su 10x40 em, dokje povrsina svih ostalih stapova 9 ern".

Osnovni sustav se pravi ukidanjem stapa BC, i stavljanjem dvaju jedinicnih sila.

X,=I.O X,=I.O

Crtei 1.95

Rjesavanjem ravnoteze cvora C i cvora D dobiju se sile u stapu S] (kosi, pod kutom a), i u stapu S2. Ove sile ce se nanijeti kao akeije na prostu gredu A-B.

Crtei 1.96

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

61 metoda sila

Momentni dijagrarn od jedinicnih sila na osnovnom sustavu izgleda

3.0 3.0

Crtei 1.97

Dijagrami transverzalnih i normalnih sila uslijed jedinicnog opterecenja su

1.2

X,=l.O X,=l.O

-1.0

1.562

(§)

1.562

X,=l.O X=l.O

Crtei 1.98

Dijagrami momenata i transverzalnih sila uslijed vanjskog opterecenja na osnovnom sustavu su prikazani na Crtezu 1.98. N a osnovnom sustavu se ne javljaju normalne sile uslijed djelovanja vanjskog opterecenja,

+- 3.3 /_

I. r-.

Crtez 1.99

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveucil!ste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

62 metoda sila

Koeficijenti pomaka potrebni za formiranje sustava jednadzbi su:

M 1 2

E·I·Dll =2·(3,2,5,-·-,3)+3·2.5·3=37.5

2 3

0.1· 0.43 0.1· 0.43

E·I·D~ =1·7.5·1· 12 +2.(1.562.3.901·1.562. 12 )+2.(1.2.3,1.2.

0.1· 0.4 0.0009

=16.501

0.1.0.43

12 )_

0.0009

E·I·Dll =37.5+16.501=54.001

M 1 2 1 5 5

E· I· ,6,IP = E· I· ,6,IP = -104.165 ·5·-·-·3-1 04.165 ·1.5·5 ·--78.125·3 ·--5·78.125 ·1.5·_-

2 3 4 3 12

1 2

-104.165·2.5·- ·-·3 = -1611.3124

2 3

Sustav jednadzbi elasticnosti i njegovo rjesenje je:

54.001Xl = 1611.3124 ~ x, =1611.3124 :::29.839 .. 54.001

Momente u pojedinim presjecima se traze iz izraza:

na osnovi kojeg se izracunavaju konkretne vrijednosti u pojedinim presjecima:

MA =0,

ME = 130.2075 - 29.839 3 = 40.6905 kNm,

Mex=3,3) = 138.88 - 29.839 3 = 49.363 kNm, MF = 104.165 - 29.8393 = 14.648 kNm.

Sile u pojedinim stapovima su:

S, = 1.56· 29.839 = 44.7585 kN, S2 = 1.2 . 29.839 = 35.8068 kN.

Dijagram momenata savijanja izgleda:

3.3 !

-/~- --.---------{-~

M

40.6905 49.363

Crtei 1.100

Gradevna statika II

travanj 2003.

(j Sveuciliste u Mostaru

.

Gradevinski fakultet

.

63 metoda sila

Na istom primjeru ce se pokazati utjecaj temperature na nosac i to za slucaj kad se zagriju sarno stapovi zatega za t=20 DC. Temperatuma konstanta a=10-5'lflc, a Youngov modul elasticnosti E=2.1·108 kN/m2•

Jednadzba kontinuiteta ima oblik

~\ I . XI + Lln ::: 0 ,

gdje je

LlIT = LlT = La. t f N, . ds , (S)

odnosno nakon mnozenja sa Y oungovim modulom i kontrolnim momentom tromosti ona poprima oblik:

E . I . Ll ::: E . I . Ll - E . I ." a . t f N . ds

e IT e T - e ~ i'

(S)

Vrijednosti pojedinih koeficijenata za ovaj slucaj su:

E· I '011 ::: 37.5 + 16.501::: 54.001,

E· Ie' LlIT = 2.1.108. 0.1· 0.43 .20.10-5• (-1.2·3·2 + 1.562· 3.905·2 + 1.0·2.5) = 167.981 . 12

Uvrstavanjem u jednadzbu kontinuiteta se dobiva:

54.001X1 = -167.981 ~ XI = -167.981 :::-3.111. 54.001

Momente, normalne i transverzalne sile u pojedinim presjecima se traze na temelju izraza:

a radi kratkoce prikazati ce se sarno dijagram normalnih sila:

3.111

-4.858 N

-4.858

-3.lll Crtez 1.101

Gradevna statika 11

travanj 2003.

TEHNICKA METODA POMAKA

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

64 tehnicka metoda pomaka

1. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.

2

F

1.5 ~ 1.5 k

1 1

Crtei 2.1

Okvima konstrukcijaje opterecena koncentriranom silom F=4.0kN, a Youngov modul elasticnosti E i moment tromosti I su konstantni.

2

Zglobna shema ovog sustava s dijagonalnom ukrutomje

4

a shema pomaka izgleda

1-

3

d

Crtei 2.2

-_"_f-

Crtei 2.3

Broj nepoznatih pomaka je cdreden sa zglobne sheme, a iz formu1e primjenjene na ovaj slucaj:

m = 2n - k = 2 . 2- 3 = 1 ,

gdje su:

m - broj pomaka, n broj stapova,

k - broj cvorova koji ne predstavljaju vezu sa okolinom.

Gradevna statika 11

travanj 2003.

,.a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

65 tehnicka metoda pomaka

U ovom primjeru su nepoznate:

/,/

J •• _

~2 'V"\ r----J

rJl

Postavljaju se jednadzbe iz kojih ce se odrediti nepoznati kut zaokreta (j)2 i pomak .1.1 ,I

K = 2EI = 2EI = K

21 .e 3 '

- jedan kut zaokreta (j)2 i jedan pomak .1.

Krutosti pojedinih stapova su:

(j)2 ~ LM2 =0,
.1 ~ LX1-1 =0.
Prvi uvjet (a) daje
LM2=0 ~ M21 +M24 =0. (a)

(b)

(c)

12

4

M -? 24 - .

3

M -? 21 - .

I

-0 M21 = K21 . (2· (j)2 + (j)1 - 3· \}' 21) + M21 =

.1

= K· (2 . (j)2 - 3 . 3) =

= 2· K . (j)2 - K . .1

Nakon sto se odrede potrebni momenti upetosti, koristi se izraz (c) odakle sljedi:

2· K . (j)2 - K . .1 + 1.5· K . (j)2 - 2.25 = 0, 3.5.K·(j)2-K'.1=2'X_5. I}/S'

(1)

Za zonu iznad presjeka (srafirano na Crteiu2.3) I-I postavlja se drugi uvjet, jednadzba (b), koj i raspisan izgleda

LXi-I =0 ~ LRo - IM; +Mk =1'. (;k

Su~~?k~ijCl_lQQaJ(cij akoje dj~luj_llllil. stapovekoji su dozivjeli_r()tacijl!l___?_~~g~il.l_u zonu izn-ad presjeka, u ovom slucajuje

(d)

Vrijednost sume transverzalnih sila, u smislu horizontalnih koncentriranih sila koje djeluju u cvorovima koji spadaju u zonu iznad presjeka, je

T=O.

Gradevna statika J1

travanj 2003.

e Sveuciliste u Mostaru Gradev inski fakultet

,

66 tehnicka metoda pomaka

Preostali izraz predstavlja sumu vrijednosti dobivenu na onim stapovima koji su dozivjeli rotaciju, a pojedina vrijednost je ustvari suma momenata na stapu podijeljena sa duljinom istog stapa, apredznaka preuzetog sa sheme pomjeranja.

Nakon uvrstavanja u izraz (d) dobivenaje druga jednadzba

(2)

Iz sustava dvije jednadzbe, (1) i (2), s dvije nepoznate odredene su nepoznate <P2 i 11:

3.5·K·<P2- K·I1=2.25

-K'<P2 +0.666·K·I1=0

Rjesenje sustavaje:

11 = 1.690

K'

1.126

<P2 =--.

K

Vrijednosti momenata su:

MI2 = 1.0· K<P2 - KI1 = -0.56 kNm, M21 = 1.5 . K<P2 - KI1 = 0.56 kNm, M24 = 1.5· K<P2 - 2.25 = -0.56 kNm.

Dijagrami M, TiN se crtaju na osnovi presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern 'sustava prostih greda opterecenih momentima (nanesu se na grede u skladu sa predznacima

t usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjern, a kao na Crteiu 2.4 .

2 )

, 0.56

.0.56 .1

Crtei 2.4

Gradevna statika II

travanj 2003.

\

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski Jakultet

67 tehnicka metoda pomaka

Dijagrami momenata, normal nih i transverzalnih sila prikazani su na Crteiu 2.5 .

2.19

-0.56

-1.81 -1.81

Crtei 2.5

Za vjezbu, a u cilju sto boljeg i brzeg savladavanja ove metode, preporuca se rijesiti dvije staticki neodredene okvime konstrukcije prikazane na Crtezu 2.6 .

2

F

_/- 1.5

1.5

+--Li__f- __ 1_.S_-;/--

Crtei 2.6

Rjesenje, u obliku M, TiN dijagrama, se moze naci u zadatku broj 2 u odjeljku koji se odnosi na metodu sila u ovoj skripti.

Gradevna statika 11

travanj 2003.

a Svew5il~ste.u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

68 tehnicka metoda pomaka

2. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.

F,
1-1 2
F,
oro
1 4
, 2 , 4 , 4 , 2 L
1 1 1 1 1
Crtei 2.7 Opterecenje koje djeluje na konstrukciju prikazanu na Crteiu 2.7 je F 1=20.0kN F2=20.0kN. Momenti tromosti I su kao i Youngov modul elasticnosti konstantni.

Zglobna shcrna ovog sustava s dijagonalnom ukrutom izgleda

~1 ~2~ l

t. I

-;:.....~ ~.~-

d

_j4

Crtei 2.8

a shema pomaka j e

_____ ~.~J~;----",----O

I - -t "-- - - --- -1 - - - - y- I

I

!

I

I I

i

1+

I I

~: ', -

Crtei 2.9

Gradevna statika II

travanj 2003.

\ Sveuciliste u Mostaru .} Gradevinski fakultet

69 tehnicka metoda pomaka

Nepoznate velicine su:

kut zaokreta rp2 i pomak L1 .

Krutosti pojedinih stapova su:

K = 2E1 = 2E1 = K

21 f!. 6 '

K23 =K21 =K,

K = 2E1 = 2E1 .~=~K = 0.6K.

24 f!. 10 6 5

Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kut zaokreta rp2 i pomak f:.. .

(a)

(b)

Iz prvoga uvjeta (a) se dobiva sljedece

l: M2 = 0 :::::> M21 + M23 + M24 = 0 .

(c)

M -'"I 21 - .

21

-01 M21 = K21 ·(1.5·<1>2 -1.5\f'21)+M21 =

= K·(1.5·<I>2)+ 17.77 = =1.5·K·<I>2 +17.77

M -'"I 23 - .

-0 M2.i = K23 ·(1.5 ·<1>2 -1.5 ··\f'23)+ M23 =

= K·(1.5·<I»)-17.77 =

= 1.5· K ·<1>2 -17.77

M -'"I 24 - .

{'.

F

.

-0 M~~ = K24 ·(2·<1>2 + <1>4 -3· \f' 24)+ M24 =

L1 =0.6·K·(2·<I>2 -3.10)+25 =

= 1.2· K· <1>2 - 0.18· K . L1 + 25

Buduci su odredeni momenti upetosti, koristi se izraz (c) odakle sljedi:

1.5· K· <1>2 + 17.77 + 1.5· K· <1>2 -17.77 + 1.2· K· <1>2 - 0.18· K· f:.. + 25 = 0,

4.2· K· <1>2 - 0.18· K· L1 = -25 .

(1)

Gradevna statika II

travanj 2003.

e Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

70 tehnicka metoda pomaka

Za zonu iznad presjeka (srafirano na Crteiu 2.9) I-I koristi se drugi uvjet, jednadzba

(b),

(d)

Za ovaj slucaj vrijednosti pojedinih izraza su:

L Ro = -10, T = 0,

-0 11

M42 =K42 ·(2·<P4 +<P2 -3'\}'4?)+M42 =0.6·K·(<P1-3-)-25 =0.6·K·<P2 -0.18·K·I1-25,

- - 10

Nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti u (d) dobija se druga jednadzba

0.18· K· <P2 - 0.036· K·11 = -10.

(2)

Sustav dvije jednadzbe, (1) i (2), s dvije nepoznateje:

4.2 ·K·<P2-0.18 ·K·I1=-25 0.18· K· <P2 - 0.036· K·11 = -10

a rjesenje je:

11=315.656 K '

7.575 <P'zt,=--. , K

Vrijednosti momenata su:

M2! = 1.5· K<P2 + 17.77 = 29.13 kNm, M2] = 1.5· K<P2 -17.77 = -6.41 kNm,

M2~ = 1.2· K<P2 - 0.18· KI1 + 25 = -22.72 kNm, M~:, = 0.6· K<P2 - 0.18· KI1- 25 = -77.27 kNm.

Dijagrami M, TiN se crtaju na osnovi presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima (nanesu se na grede u skladu sa predznacima usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjem. a kao na Crtezu 2.10.

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

71 tehnicka metoda pomaka

F,

Crtei 2.10

Dijagrami izgledaju:

-29.13

.. : -6.41

I '

i •

16.95

77.27

Crtei 2.11

8.478 1-:-

2

-11.572

_j

12.26

T

-:-..:;20

I

-j

Crtei 2.12

Gradevna statika II

travanj 2003.

(i Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

.

72 tehnicka metoda pomaka

Crtei 2.13

U nastavku se rjesava slican primjer. Konstrukcija je identicna, a jedina razlika je u tome sto sada nema djelovanja horizontalne sile F2.

F,

2

4

Crtei 2.14

Zglobna shema, shema pomaka, krutosti pojedinih stapova, kao identicne prijasnjima, buduci je geometrija konstrukcije ista.

nepoznate su

Jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kut zaokreta ({Jl i pomak 6 su:

(e)

(f)

Iz prvoga uvjeta (e) se dobiva

(g)

Gradevna statika II

travanj 2003.

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

73 tehnicka metoda pomaka

M -? 21 - .

-0 M21 = K21 . (1.5· <P2 -1.5\}l21) + M21 ==

= K ·(1.5 ·<P2)+ 17.77 =

= 1.5· K· <P2 + 17.77

M -? 23 - .

3

-0 M23 = K23 ·(1.5 ·<P2 -1.5· \}l23) + M23 =

= K . (1.5· <P2) -17.77 =

= 1. 5 . K . <P2 - 17.77

M -?

24 - .

I

-0 M24 =K24 ·(2·<P2 +<P4 -3·\}l24)+M24 =

L1 =0.6·K·(2·<P2 -3.10)=

= 1.2· K· <P2 - 0.18· K· L1

Nakon sto se odrede potrebni momenti upetosti, koristi se izraz (g) odakle sljedi:

1.5· K· <P2 + 17.77 + 1.5· K· <P2 -17.77 + 1.2· K· <P2 - 0.18· K· f'> = 0 ,

4.2· K· <P2 - 0.18· K· L1 = 0 .

(3)

Za zonu iznad presjeka (srafirano na Crtezu 2.9) I-I koristi se drugi uvjet (f)

(h)

Za ovaj slucaj vrijednosti pojedinih izraza su:

I Mj + Mk = 1.2· K<P2 - 0.18· Kf'> + 0.6· K<P2 - 0.18· KL1 = 0.18. K. <P2 _ 0.036. K· L1.

ejk 10

Gradevna statika II

travanj 2003.

74 tehnicka metoda pomaka

Nakon uvrstavanja u (h) druga jednadzba poprima oblik:

0.18· K· <P2 - 0.036· K· L'l = O ..

(4)

Formirani sustav od dvije jednadzbe, (3) i (4), s dvije nepoznate 4.2 ·K·<P2-0.18 ·K·L'l=O 0.18·K·<P2 -0.036·K·L'l = 0

vodi trivijalnom rjesenju homogenog sustava jednadzbi, odnosno:

Vrijednosti momenata su:

M21 = 1.5· K<P2 + 17.77 = 17.77 kNm, M23 =1.5·K<P2 -17.77=-17.77 kNm, M24 = 1.2· K<P2 - 0.18· KL'l = 0,

M42 =0.6·K<P2 -O.l8·KL'l=0.

Sustava prostih greda opterecenih momentima izgleda

~17,77 i· 2

17,77 2'"

_LL)

\/

2

4

Crtei 2.15

Dijagram momenata izgleda

-17.77

20.76

20.76

M

4

Crtei 2.16

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

75 tehnicka metoda pomaka

3. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.

3

(Els)

2

4 F

(Els)

4

4

1

1

Crtei 2.17

Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=20.0kN i Q=10.0kN/m'. Momenti tromosti su u odnosu IG=2Is, dok je Youngov modul elasticnosti E konstantan.

Zglobna shema ovog sustavaje

3

2 'r'----:.

___""':'_'- <,

4

''"'

d

1

-",._

Crtei 2,18

a shema pomaka izgleda

I

+-

1-

;

.. i+

Crtez 2.19

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

76 tehnicka metoda pomaka

Nepoznate velicine su:

kut zaokreta ((J4 i pomak .1 .

Krutosti pojedinih stapova su:

Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kut zaokreta ((J4 i pomak A.

(a)

(b)

Iz prvoga uvjeta (a) se dobiva sljedece

L M4 == 0 => M41 + M42 + M43 == 0

(c)

I

= 6Kcp4 -1.5K.1

L~\.

-0 M42 == K42 (1.5cp4 -1.5\f' 42) + M42 ==

== 1.5KCP4 - 80

- 1 2

MR == --QC ==-80 kNm

8

~~ -l41::

"'I 1'"c-.:~~~ -.:-~ :.-:~ ~ .. , ~:-:;:~~~~~ ~~ ~'-::~"~~1'" I

Q_

M -? 43 - .

B uduci su odredeni momenti upetosti, koristi se izraz ( c) odakle sljedi:

6KcP4 -1.5K.1 + 1.5KCP4 - 80 + 8KCP4 + 3K.1 == 0

15.5Kcp4 + 1.5K.1 == 80

(1)

Gradevna statika II

I

_ _/

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

77 tehnicka metoda pam aka

Za zonu iznad presjeka I-I (srafirano na Crteiu 2.19) koristi se drugi uvjet (b)

(d)

U ovom slucaju vrijednosti pojedinih izraza su:

IRa =0, T =-20,

I Mj +Mk = M14 +M41 _ M34 +M43,

t'jk 4 4

I Mj + Mk = 6K<p4 -1.5Kl'. _ 4K<P4 +3KL1+8K<P4 +3Kl'. = -1.5K<P4 -1.875Kl'..

ejk 4 4

Nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti u (d) dobija se druga jednadzba

1.5K<p4 + 1.875Kl'. = -20.

(2)

Sustav dvije jednadzbe, (1) i (2),s dvije nepoznate je:

15.5K<P4 + 1.5 Kl'. = 80 1.5 K<P4 + 1.875 Kl'. = -20

Rjesenje sustava je:

16.04

l'.=--K '

6.71

<P4 =--.

K

Vrijednosti momenata su:

M41 = 6 K<P4 -1.5Kl'. = 64.32 kNm,

M42 = 1.5 Ko, -80 = -69.935 kNm,

M43 = 8 K<p.j + 3 Kl'. = 5.56 kNm, M34 = 4 Ko, +3 Kl'. = -21.28 kNm.

Dijagrami M, TiN se crtaju na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima (nanose se na grede u skladu sa predznacima usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjern, a kao na Crteiu 2.20.

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

.

78 tehnicka metoda pomaka

I· M"

3 ) \

4 F

,-

"

2 4 "

..LS:~--------:::zL"""'7'\ :1

N

Crtei 2.20

Dijagrami izgledaju:

-48.9

M

Crtei 2.21

39~

48.7

-31.3

T

Crtez 2.22

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru . Gradevinski fakultet

,

79 tehnicka metoda pomaka

4. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.

.-+

SL/ -+

-+

-+ 3 4

" 30/45 30/45

-+ 30/30

V"\I 30130

I

I

1-

I

5

5

Crtei 2.23

Opterecenje koje djeluje na konstrukcijuje Q=10.0kN/m'. Momenti tromosti su zadani na crtezu kao odnos sirine kroz visinu presjeka (b/h) , a Youngov modul elasticnosti E je konstantan.

Zglobna shema ovog sustava, s dijagonalom za ukrutu, izgleda

3

4

Crtei 2.24

a shema pomaka i zona iznad presjeka su

-I.

\

I .-

- \ ---

.....,.... ---,.3 ~ _.4_,t;, .. -

.. .6.

.. j + I

15

Crtez 2.24

Gradevna statika 11

travanj 2003.

a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

SO tehnicka metoda pomaka

Nepoznate velicine su:

kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak ~ .

Krutosti poj edinih stapova su:

K = 2E1 = 2E1s = K

stub. f 5 '

K = 2E1 = 2E1G . .1_=K._!g_=3.375.K.

grede f \5 I I

s s

Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak ~.

(a)

(b)

(c)

Prvi uvjet (a) povlaci sljedece

(d)

M -? 31 - .

-0

M31 =K31(1.5CP3-1,5'f'31)+M31 =

= 3.375· K(l.5CP3) = 5.0625KCP3

M -? 32 - .

~ ~r2.::

.. J:

.. . 'Y

D

M -? 3~ - .

-0 M32 = K32 (2CP3 + CP2 - 3'f' 32) + M32 =

""-=:;K(7CP3 -6¥-) - 20.S33 = 2Kcp:; + 0.6K~ - 20.S33

-0 1 2 1 2 .,

M32 = --Qf = --10·5 = -20.S.J3 kNm

12 12

13

\ 0'0 ~\ \$j\:f

./ ~\.,\'<.. -0

8' \ " M34 = KJ4 (2cp~ + CP4 - 3'f'34) + M34 =

-! 1 )1 ~

v = 3.375K(2cpJ + cp~) = 6.7'5KCP3 + 3.375Kcp4

Posto su odredeni momenti upetosti, koristi se izraz (d), odakle slj edi prva j ednadzba

5.0625K<P, + 2KCP3 +0.6K~-20.833+6.75KcpJ + 3.375K<P4 = 0,

13.S125KCP3 +3.375KCP4 +0.6K~ = 20.S33.

(1)

Gradevna statika II

travanj 2003.

i) Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

,

81 tehnicka metoda pomaka

Drugi uvjet (b) daje

(f)

M -? 43 - .

-0 M43 = K43 (2CP4 + CP3 - 3'l' 43) + M43 =

= 3.375K(2<:P4 + CP3) = 3.375KCP3 + 6.75KCP4

I

-0 M45 = K45 (1.5<:P4 -1.5'l' 4J + M45 =

L1

=K(1.5CP4 -1.5-)=1.5K<:p4 -0.3KL1 5

Kako su odredeni momenti upetosti, koristi se izraz (f), odakle sljedi druga jednadzba

3.375KCP3 + 8.25KCP4 - 0.3KL1 = O.

(2)

Za zonu iznad presjeka I-I (srafirano na Crteiu 2.24) koristi se treci uvjet (c)

(g)

U ovom slucaju vrijednosti pojedinih izraza su:

I Mj + Mk = _ M32 + M23 + M45 + M54 ,

£jk 5 5

-0 -L1

Mn = Kl] (2CP2 + CP3 - 3'f' 23) + M23 = K( CP3 - 3 5) + 20.833 = KCP3 + 0.6KL1 + 20.833,

I Mj + Mk = _ KCP3 + 0.6KL1 + 20.833 + 2KCP3 + 0.6KL1- 20.833 + 1.5KCP4 - 0.3K~ =

Cjk 5 5

= ... = -0.6Kcpj + 0.3KCP4 - 0.3KL1.

Nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti u (g) dobija se posljednja jednadzba

-25 - (-O.6Kcp) + O.3KCP4 - O.3KL1) = 0

O.6KCP3 - O.3Kcp4 + O.3KL1 = 25

(3)

Gradevna statika II

travanj 2003.

\ Sveuciliste u Mostaru ) Gradevinski fakultet

82 tehnicka metoda pomaka

Sustav tri jednadzbe, (1), (2) i (3), s tri nepoznate je:

13.8125K<P3 +3.375K<P4 +0.6KL1=20.833 3.375 K<p] + 8.25 K<P4 -0.3KL1 = 0

0.6 Ko, - 0.3 K<P4 + 0.3KL1 = 25

3.922 Rjesenje sustava: <P3 = -~'

5.105 <P4=~'

96.282

L1= .

K

Vrijednosti momenata su:

M3J = 5.0626K<P3 = -19.855 kNm,

M32 = 2K<P3 + 0.6KL1- 20.833 = 29.092 kNm, M23 = K<P3 + 0.6KL1 + 20.833 = 74.680 kNm, M34 = 6.75K<p3 + 3.375K<p4 = -9.244 kNm, M43 = 3.375K<P3 + 6.75K<P4 = 21.22 kNm, M45 = 1.5K<p" - 0.3KL1 = -21.22 kNm.

Dijagrarni M, TiN se crtaju na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima (nanose se na grede u skladu sa predznacima usvojenim za ovu metodu) i vanjskim opterecenjern, a kao na Crteiu 2.25.

Q_

-+:t~_J74.68

-+

-+

.-+ -+

-+

-+

-+

-+ 3

19.855

29.092

3 421.22

-.L.:::,._~----:::zs._...,..;:.) 21. 22

9.244

v.

5

4

Crtei 2.25

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

Dijagrami izgledaju:

74.68

83 tehnicka metoda pomaka

21,22

Crtei 2.26

---.r---------;-,_ -45.754

21-- ,

4

3' ~ ----::-::-:'--:::-'----'--'----t__j

4.246 -2.395

T

Crtei 2.27

2
-6.366


I

I ---I 4
~ 3 I : l_L
___ Ll ____
-4.246 -
N
_.;:_ vlak -
--
5 2.395

Crtei 2_28

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste II Mostaru Gradevinski fakultet

84 tehnicka metoda pomaka

5. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati dijagram momenata savijanja.

o

3

4 F

/ 30/30

, I

/

M

~-"';;"'_-------:l-'

/'

30/60

8

1

Crtei 2.29

Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=20.0kN i M=20.0kNm. Momenti tromosti greda i stub ova zadani su na crtezu preko odnosa visine i sirine poprecnog presjeka (b/h), dok je Y oungov modul elasticnosti E=const.

Zglobna shema ovog sustavaje

" _- '.1

.~.~

1 "-._

3

~--------~

5

Crtei 2.30

a shema pomaka izgleda

~t, -1'C

--1-- <-

j _____1 . -~ ... -,

j---- ~~\ '. -- -----------I~--~

.>: ~~I

Crtei 2.31

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru

.

Gradevinski fakultet

,

85 tehnicka metoda pomaka

Nepoznate velicine su:

kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak !::. .

Krutosti pojedinih stapova su:

I = 0.3.0.63

G • 12

I _ 0.3.0.33

S - 12

K = 2EI = 2EIG = 2E·81s .. ~=4K

greda e 8 8 4 '

K = 2EI = 2Els = K.

stupa e 4

Sljede jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznati kutovi zaokreta CfJ3' CfJ4 i pomak S:

(a)

(b)

(c)

Prvi uvjet (a) povlaci sljedece

(d)

M -? 31 - .

I

-0 M31 =K31(2<P3 + <PI -3\f'31)+M31 =

= K(2<p3 - 3 (-!::.» =

4

= 2K<P3 +0.75K!::.

M -? 34 - .

4

-0 M34 = K34 (1, 5<P3 -1, 5\f' 34) + M34 =

= 4K(1,5<P3) = 6K<P3

Posto su odredeni momenti upetosti, koristi se izraz (d), odakle sljedi prva jednadzba

2K<P3 + 0.75K!::' + 6K<P3 = 20,

8K<P3 + 0.75K!::' = 20.

(1)

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

86 tehnicka metoda pomaka

Drugi uvjet (b) daje

(t)

M -? 42 - .

I

-0 M42 = K42 (1.5<P4 -1 Sf' 42) + M42 =

= K(1.5<P4 -1.5 (-i1)) =

4

= 1.5K<P4 + 0.375Ki1

M -? 45 - .

-0 M45 = K45 (1.5<P4 -1 Sf' 45) + M45 =

= K(1.5<P4 -1.5 i1)

4

= 1.5K<P4 - 0.375KL1

Buduci su cdredeni momenti upetosti, koristi se izraz (f), odakle sljedi druga jednadzba

1.5K<P4 + 0.375KL1 + 1.5K<P4 - 0.375Ki1 = 0,

(2)

Za zonu iznad presjeka I-I (srafirano na Crteiu 2.31) koristi se treci uvjet (c)

(g)

U ovom slucaju vrijednosti pojedinih izraza su:

Nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti u (g) dobija se posljednja jednadzba

. 0.75K<p3 + 0.5625Ki1 = -20.

(3)

Gradevna statika 11

travanj 2003.

,a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

87 tehnicka metoda pomaka

Buduci je rjesenje jednadzbe (2) dalo CfJ4 = 0, sada se umjesto sustava tri jednadzbe s tri nepoznate, rjesava sustav dvije jednadzbe, (1) i (3) s dvije nepoznate.

8K<P3+0.75 K~= 20 0.75K<P3 + 0.5625K~ = -20

Rjesenje sustavaje:

~ =_ 44.44 K '

6.67

<P3 =--.

K

Vrijednosti momenata su:

M13 = = -26.667 kNm,

M31 = = -20 kNm,

M34 = = 40kNm,

M42 = = -16.665 kNm,

M45 = = 16.665 kNm.

Dijagram M se erta na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjem sustava prostih greda opterecenih momentima i vanjskim opterecenjem, a kao na Crteiu 2.32.

3

rM~

7~

Crtei 2.32

Dijagram momenata savijanja M izgleda

20

\-

\--

'\-

'1-C '\

-_ 26.667

411

Crtei 2.33

Gradevna statika II

travanj 2003.

,a Sveuciliste u Mostaru ~ Gradevinski fakultet

88 tehnicka metoda pomaka

6. Tehnickorn metodom pomaka rijesiti zadani sustav i nacrtati M, TiN dijagrame.

M

4

3 F

2

5

6

10

IO

Crtei 2.34

Opterecenje koje djeluje na konstrukciju je F=50.0kN i M=30.0kNm. Momenti tromosti greda i stubova, kao i Y oungov modul elasticnosti E su konstantni.

Zglobna shema ovog sustava, zajedno s dijagonalama za ukrutu, je

I

L

4

3

2

5

6

Crtez 2.35

Gradevna statika II

travanj 2003.

89 tehnicka metoda pomaka

Shema pomaka nakon uklanjanja dijagonale d., a za pomak ~l, izgleda:

Crtei 2.36

Shema pomaka nakon uklanjanja dijagonale d2, a za pomak ~2, izgleda:

1 ----------------~~~~~?_----------------------~i

j---~-- 2f\

'. \ 7J

6

Crtei 2.37

Nepoznate velicine su:

kut zaokreta CfJz . i pomaci <'11 i ~2'

Krutosti pojedinih stapova su:

travanj 2003.

Gradevna statika II

\. Sveuciliste u Mostaru ; Gradevinski fakultet

.'

90 tehnicka metoda pomaka

Jednadzbe iz kojih se odreduju nepoznate velicine su: <P2 ~ IM2 =-30,

(a)

(b)

(c)

Prvi uvjet (a) povlaci sljedece

IM2 = -30 => M21 + M23 + M24 = -30.

(d)

M -? 21 - .

-0

M21 = K21 n.se, -l.S'!' 21) + M21 = l.SK<P2

M -? 23 - .

3

M -?

24 - .

I

-0 10 6 -6

M24 = K24 (l.S<p2 -l.S,!, 24) + M24 = 3 K(l.S<p2 -l.S 1 3 2) =

= SK<P2 -l.66K61 + 1.66K62

Posto su odredeni potrebni momenti upetosti, koristi se izraz (d), odakle sljedi prvajednadzba

1.SK<P2 + 1.SK<P2 + SK<P2 -1.66K6[ + 1.66K62 = -30

(1)

Drugi uvjet (b) daje

(g)

U ovom slucaju vrijednosti pojedinih izraza su:

L Mj + Mk = + M24 + M42 + MJ6 + M6J ,

£ik 3 10

Gradevna statika 11

travanj 2003.

Sveucil~ste ~ Mostaru Gradevinski fakultet

,

91 tehnicka metoda pomaka

odnosno nakon uvrstavanja je:

0- (1.66Kq>2 -0.57033K~1 + 0.555K~2) = 50,

50 1.66q>2 -0.57033~1 + 0.5SS~2 =-K

(2)

Nakon uvrstavanja izracunatih vrijednosti u (c) dobija se posljednja jednadzba

(h)

I Mj +Mk = _ M24 +M42 + M4S +MS4 ,

£jk 3 3

odnosno nakon uvrstavanja

0- (-1.66Kq>2 + 0.5S5K~1 -1.1llK~J= 0,

(3)

Sustav od tri jednadzbe s tri nepoznate izgleda:

30 1.66~1 + 1.66~? =-- K

1.66cp? - 0.S7033~1 + 0.5SS~? = _ SO

- - K

-1.66cp2 + 0.SS5~1 -1.111 ~2 = 0

Rjesenje sustavaje:

3S.86 q>2=~'

~ = 272.61S6

I K

82.411

~ =-- 2 K

Gradevna statika II

travanj 2003.

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

92 tehnicka metoda pomaka

Vrijednosti momenata su:

35.86

M2J =1.5K<r2 =1.5K·--=53.79kNm, K

35.86

M23 =1.5K<r2 =1.5K·--=53.79kNm,

K

M24 = 5K<r2 -1.66K..6J + 1.66KLl2 = -137.58 kNm,

M54 =-0.6KLl2 =-137.58kNm,

M63 = -0.15KLlJ = -40.89 kNm.

Dijagrami M, TiN se crtaju na temelju presjecnih velicina dobivenih rjesavanjern sustava prostih greda opterecenih momentima i vanjskim opterecenjern, a kao na Crtezu 2.38.

,_' 53,79

'~2 ~3__,.F

6 ,

40,89

Crtei 2,38

3

6

40,89

Crtez 2,39

travanj 2003.

Gradevna statika II

Sveuciliste u Mostaru Gradevinski fakultet

\\,c_ .. :

/'. -

Crtei 2.40

45.91

45.91

, I
i
I
i I
I 2 I
~ -5.379 1--3
t-r-
r--
I--
- 4
(N) 1 I--
-- I--
r:tJvlak I--
I--
r--
t-r-
I--
I--
-
t-
-5.379 1--6
L-,""_ Crtei 2.41

Gradevna statika II

travanj 2003.