Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
GRAMATIKA
NJEMAČKOG JEZIKA
2
Rod imenica
3
4. imenice koje završavaju na -ig, -ich, -ing, -ling, -m
die
-ei Druckerei- štamparija, Polizei – policija
-heit Freiheit – sloboda, Neuheit - novost
-keit Dankbarkeit – zahvalnost, Wirklickeit - stvarnost
-schalft Freundschaft – prijateljstvo; Landschaft - pokrajna
-ung Űbung – vježba, Zeitung – novine
-in Freundin- prijateljica, Schülerin – učenica,
-ie Industrie – industrija, Familie – obitelj
-ik Fabrik – tvornica, Musik – glazba
-ion Lektion – lekcija, Nation – nacija
-tät Nationalität – narodnost, Universität - sveučilište
-ur Kultur – kultura, Nautr - priroda
4
2. većina dvosložnih imenica sa završetkom na –e koje označuju stvari, ponajviše drveće i
cvijeće, kao i većina apstraktnih imenica na –e:
*kod ovih imenica vidi se rod samo ako uz njih ima kakav pridjevski atribut, jer stoje inače bez
člana.
5
3. ostale vrste riječi- najčešće infinitiv glagola – kad se uzimaju kao imenice te se pišu
velikim početnim slovom:
1. razlomci na –el
3. velika većina imenica s naglašenim prefiksom Ge, od kojih su mnoge zbirne imenice na
–e:
6
ČLAN
JEDNINA M Ž S MNOŽINA M Ž S
JEDNINA M Ž S
7
Upotreba članova
Određeni član se upotrebljava kada se govori o određenom licu, predmetu ili pojmu.
Primjer:
U nekom tekstu prvi put se pominje budilnik i on je za
Das ist ein Ovo je (jedan)
čitaoca nepoznat, nije klasični budilnik kojeg svaki dan
Wecker. budilnik.
možemo vidjeti, već nakakav nov.
U nastavku teksta ponovo se pominje isti budilnik i on je već
Der Wecker ist alt. (Taj) budilnik je star.
(tačno) određen u predhodnom tekstu.
Imenica, zajedno sa članom, se može zamjeniti sa
Er ist alt. On je star.
prisvojnom zamjenicom odgovarajućeg roda.
Određeni član stoji uz nazive nekih država ili geografskih elemenata (der Irak, die Schweiz
(Švajcarska), die Ukraine, die Türkei; das Mittelmeer, die Alpen).
-kod naziva zemalja i kontinenata (Finnland ist das Land der tausend Seen. - Finska je zemlja hiljdu
jezera.)
-kod naziva mijesta i gradova (Berlin ist Haupstadt Deutschland. - Berlin je glavni grad Njemačke.)
-kod naziva zanimanja i nacionalnosti (Er ist Lehrer. - On je učitelj.; Er ist Engländer - On je
Englez.)
-kod apstraktnih imenica koje označavaju osobinu ili stanje (Er hat Geduld. - On ima strpljenja.)
Deklinacija imenica
Prema nastavcima genitiva jednine i nominativa množine razlikujemo u njemačkom jeziku 3 promjene:
8
TIP 1. U genitivu je padežni nastavak –e ili –es.
Nasavak –es umaju imenice:
¾ na- s, -z
(das Haus-des Hauses ; der Schwanz-des Schwanzes)
Ovom tipu pripadaju neke imenice muškog roda roje najčešće označavaju živa bića.
MNOŽINA IMENICA
Množina se tvori od jednine dodavanjem nastavaka, pri čemu se vokali: A,O,U često mijenjaju u:
Ä,Ö,Ű (prijeglas). Npr. das Glas- die Gläser, der Shon- die Söhne, die Mutter- die Mütter.
1. s nastavkom –e, često s prijeglasom. Imenice srednjeg roda na –nis udvajaju konačno –s npr.
das Ereignis – die Ereignisse.
Ovom tipu pripada većina imenica muškog i srednjeg roda, ali i mnoge imenice
ženskog roda.
9
3. s nastavkom –er, uvijek s preglasom
4. s nastavkom –en ili –n (uz imenice na –e: der Knabe- die Knaben) , nikada s prijeglasom.
Imenicew ženskog roda na –in udvajaju konačno –n:
die Lehrerin – die Lehrerinnen.
Ovom tipu pripada većina imenic ženskog roda, ali i neke imenice moškog i srednjeg
roda.
Imenice tipa 1, 2 i 3 u dativu imaju padežni nastavak –n, a u ostalim padežima nemaju nastavke.
Imenice tipa 4 i 5 niti u jednom padežu nemaju padežne nastavke.
N die Hefte die Lehrer die Bilder die Menschen die Hotels
G der Hefte der Lehrer der Bilder der Menschen der Hotels
D der Heften der Lehrern der Bildern der Menschen der Hotels
A die Hefte die Lehrer die Bilder die Menschen die Hotels
PADEŽI
Jednina
Nr. Kasus Kontekst Kontext
1 Nominativ Ovo je student. Das ist...
2 Genitiv Nema studenta. Es gibt kein(e)...
3 Dativ (Ne) Radujem se studentu. Ich freue mich an/über/auf...
4 Akkusativ Znam studenta. Ich weiß/kenne...
Množina
Nr. Kasus Kontekst Kontext
1 Nominativ Ovo su studenti. Das ist...
2 Genitiv Nema studenata. Es gibt kein(e)...
3 Dativ (Ne) Radujem se studentima. Ich freue mich an/über/auf...
4 Akkusativ Znam studente. Ich weiß/kenne...
Negacija
U njemačkom jeziku postoje dvije negacije: NICHT i KEIN.
10
Negacija Kein se piše i izgovara prije imenice. Prevodi se takođe sa NE.
Ich habe kein Buch. Nemam knjigu.
Er hält keine Tasche. On ne drži torbu.
ZAMJENICE
OSOBNE ZAMJENICE / PERSONAL PRONOMEN
jednina
JA TI ON ONA ONO
NOMINATIV ich du er Sie es
GENITIV meiner deiner seiner ihrer seiner
DATIV mir dir ihm Ihr ihm
AKKUSATIV mich dich ihn sie es
množina
MI VI ONI, ONE, ONI
NOMINATIV wir ihr Sie
GENITIV unser euer Ihrer
DATIV uns euch Ihnen
AKKUSATIV uns euch Sie
Označvaju posjedovanje ili pripadnost. Svakoj osobnoj zamjenici odgovara posvojna zamjenica.
11
Sie - ihr
NASTAVCI
Muški rod Ženski rod Srednji rod Množina
NOMINATIV - -e - -e
GENITIV -es -er -es -er
DATIV -em -er -em -en
AKKUSATIV -en -e - -e
Itd.
12
PREZENT
Prezent (Präsens) je glagolski oblik koji označava radnju koja se trenutno dešava, tj. sadašnje vrijeme.
Jednina Množina
1. lice (ICH) -e 1. lice (WIR) -en
2. lice (DU) -st 2. lice (IHR) -t
3. lice (ER, SIE i ES) -t 3. lice (SIE) -en
Infinitivna osnova se gradi tako što se infinitivu glagola odbije nastavak -en.
Npr: Glagol machen (mahen; raditi)
Odbije se nastavak -en i dobijamo prezentsku osnovu mach-.
Kao u našem jeziku da od istog glagola odbijemo nastavak -ti i dobićemo radi-.
Jednina Množina
Ich mach-e Ja radi-m Wir mach-en Mi radi-mo
Du mach-st Ti radi-š Ihr mach-t Vi radi-te
Er* mach-t On radi- Sie mach-en Oni rad-e
! Glagoli na –eln gube u 1. licu jednine glas –e od –eln , a u ostalim licima glas –e iz nastavka, npr.
sammeln(skupljati):
! Mnogi jaki glagoli u 2. i 3. licu jednine mijenjaju svoj osnovni samoglasnik, dok ga u čitavoj množini
zadržavaju, tako mnogi glagoli minjenjaju glas –e u –i ili –ie:
13
Sprachen (govoriti) – ich sprache, du sprichst, er spricht, wir sprachen...
Nehmen (uzeti) – ich nehme, du nimmst, er nimmt, wir nehmen ...
Treffen (pogoditi) – ich treffe, du triffst, er trifft, wir treffen...
Treten (stupiti) – ich trete, du trittst, er tritt, wir treten...
Sehen (vidjeti) – ich sehe, du siehst, er sieht, wir sehen...
Befehlen (narediti) – ich befehle, du befiehst, er befiehlt, wir befehlen...
! Mnogi jaki glagoli imaju prijeglas, tj. preglašavaju glasove a-o-au u ä-ö-äü u 2. i 3. licu jednine, npr:
! Glagoli s osnovnim szglasnikom –u nikada ne preglašavaju taj glas u –ü, npr rufen (pozvati): ich
rufe, du rufst, er ruft, wir rufen...
1. ich tue
2. du tust
3. er tut
4. wir tun
5. ihr tut
6. sie tun
werden (postati)
14
1. Ich werde
2. Du wirst
3. Er/sie/es wird
4. Wir werden
5. Ihr werden
6. Sie/sie werden
PRETERIT
Preterit se tvori od glagolske osnove dodavanjem nastavaka
A. slabi glagoli:
1. ich –(e) te 4. wir –(e) ten
2. du –(e) test 5. ihr –(e) tet
3. er –(e) te 6. sie –(e) ten
B. jaki glagoli
1. ich –...
2. du –(e) st
3. er –...
4. wir –en
5. ihr –(e) t
6. sie –en
PRETERIT
PREZENT
sein (biti) 1. ich war
2. du warst
1. Ich bin 3. er war
2. Du bist
3. Er/sie/es ist 4. wir waren
5. ihr wart
6. sie waren
4. Wir sind
5. Ihr seid
6. Sie/sie sind
1. ich hatte
15
2. du hattest 4. wir hatten
3. er hatte 5. ihr hattet
6. sie hatten
werden (postati)
PREZENT PRETERIT
Dürfen
1. ich muß mußte
1. ich darf durfte 2. du mußt mußtest
2. du darfst durfest 3. er muß mußte
3. er darf durfen
durfte 4. sie müssen mußten
4. sie dürfen durftet 5. ihr müßt mußtet
5. ihr dürft durften 6. wir müssen mußten
6. wir düfren
Sollen
Können
1. ich soll sollte
1. Ich kann konnte 2. du sollst solltest
2. Du kannst konntest 3. er soll sollte
3. er kann konnte
4. sie sollen sollten
4. Wir können konnten 5. ihr sollt solltet
5. Ihr könnt konntet 6. wir sollen sollten
6. sie können konnten
Wollen
Mögen
1. ich will wollte
1. ich mag mochte 2. du willst wolltest
2. du magst mochtest 3. er will wollte
3. er mag mochte
4. sie wollen wollten
4. sie mögen mochten 5. ihr wollt wolltet
5. ihr mögt mochtet 6. wir wollen wollten
6. wir mögen mochten
Müssen
16
17