Sie sind auf Seite 1von 6

Postoje 3 domena:

1. Psihomotorni
2. Afektivni
3. kognitivni

1. psihomotorni :

Psihomotorni je izvođenje fizičke veštine zasnovano na usvojenom znanju. Učenje u


psihomotornom domenu obuhvata sledeće nivoe:
• Imitacija: Posmatranje veštine i nastojanje da se ponovi.
• Manipulacija: Izvođenje veštine prema uputsvu a ne na osnovu posmatranja.
• Preciznost: Izvođenje veštine na ispravan način, precizno i u skladu sa standardima.
• Spajanje elemenata: Spajanje jedne ili više veština po redosledu, usaglašeno i dosledno.
• Usvajanje: Veštine se izvode sa lakoćom i izvođenje postaje automatsko.

2. afektivni

Afektivni je ponašanje zasnovano na stavovima, uverenjima i vrednostima. Učenje u


afektivnom domenu obuhvata sledeće:
• Primanje: Svesnost, pasivno primanje određenih stimulusa.
• Reagovanje: Reagovanjem na stimulus, ponaša se u skladu sa očekivanjima.
• Vrednovanje: Ponaša se u skladu sa jednim jedinim uverenjem ili stavom, kada nije
primoran
da postupa drugačije.
• Organizovanje: Poseduje sistem vrednosti i izražava ih u svom ponašanju.
• Karakterizacija: Celokupno ponašanje je u skladu sa usvojenim vrednostima.

3. kognitivni

Kognitivni je mentalni proces, saznanje i pamćenje informacija; sposobnosti rasuđivanja i


procenjivanja. Učenje u kognitivnom domenu obuhvata sledeće nivoe:
• Znanje: Prepoznavanje i memorisanje informacija
• Razumevanje: Tumačenje i rezimiranje datih informacija
• Primena: Upotreba informacije u situaciji koja je drugačija od one u kojoj je naučena.
• Analiza: Celina se deli na delove da bi odnos između delova bio jasan.
• Sinteza: Spajanje elemenata da bi se dobila nova celina, drugačija od prvobitne.
• Procena (Evaluacija): Donošenje odluka na osnovu kriterijuma i osnovnih principa.

 Bitne odlike Blumove taksonomije :


 HIJERARHIJSKA UREĐENOST CILJEVA
 DETALJNI OPISI CILJEVA
 GLAGOLI pomoću kojih se ciljevi definišu
OSNOVNE KATEGORIJE PRIMERI GENERALIZOVNIH
NASTAVNIH CILJEVA TIPOVA NASTAVNIH CILJEVA
1. ZNANJE UČENIK
 Zapamćivanje i • Poznaje termine koji se koriste u
reprodukovanje nastavnom sadržaju
nastavnog sadržaja • Zna konkretne činjenice, metode
različitog i procedure
karaktera→prisećanje • Zna osnovne pojmove, pravila i
pri reprodukovanju principe
2. RAZUMEVANJE UČENIK
 Razumevanje obrađenog • Razume činjenice, pravila i
sadržaja, sposobnost za principe
preobražaj gradiva iz • Jezički interpretira materijal
jednog oblika • Interpretira sheme, grafikone
izražavanja u drugi( iz • Pretpostavlja dalji razvoj
jezičke forme u događaja
matematičku)
3. PRIMENA UČENIK
 Naučeno gradivo koristi • Koristi pojmove, principe
se u konkretnim • Primenjuje zakone, teorije
uslovima i novim • Demonstrira pravilnu primenu
situacijama→primena metoda i procedura
pravila, pojmova,
zakona, teorija
OSNOVNE KATEGORIJE PRIMERI GENERALIZOVNIH
NASTAVNIH CILJEVA TIPOVA NASTAVNIH CILJEVA

4. ANALIZA UČENIK
 Razbijanje gradiva na • Ističe skrivene pretpostavke
sastavne delove da bi se • Zapaža greške i propuste u logici
jasno sagledala njegova rasuđivanja
struktura→izračunavanj • Uočava razlike među
e delova celog, otkrivanje činjenicama i posledicama
međ.veza • Ocenjuje značaj podataka
5. SINTEZA UČENIK
 Sposobnost • Piše manji stvaralački sastav
kombinovanja elemenata • Predlaže plan izvođenja
DA BI SE DOBILA eksperimenta
NOVA CELINA • Koristi znanja iz raznih oblasti
(produkt može biti da sastavi plan rešavanja
izlaganje, usmeno različitih problema
istupanje, referat )
6. EVALUACIJA UČENIK
 Sposobnost da se • Ocenjuje logičnost
ocenjuje znanje strukturisanog gradiva u pisanom
raznovrsnih sadržaja obliku
 Ocenjivački sudovi • Usklađenost zaključaka sa
zasnovani na jasno postojećim podacima
utvrđenim kriterijumima

VREDNOSTI I OGRANIČENJA BLUMOVE


TAKSONOMIJE
VREDNOSTI:
Poslužila kao osnova za bolje planiranje,
organizaciju i vrednovanje nastavnog
procesa
Nastavne ciljeve hijerarhizovala po složenosti
Podstakla nastavnike da svoje ciljeve u nastavi
difrenciraju i prilagode saznajnim
mogućnostima različitih
učenika→diferencijacija i individualizacija
SLABOSTI :

Kategorije i potkategorije su heterogene i


međusobno nisu dovoljno diskriminativne
Potkategorije nisu klasifikovane prema istom
principu
Najviše pažnje poklanja se znanju činjenica a
zapostavljaju se mišljenje i stvaralaštvo
Nije izdvojeno mišljenje kao posebna kategorija

OSNOVNE KATEGORIJE PRIMERI GENERALIZOVNIH


NASTAVNIH CILJEVA TIPOVA NASTAVNIH CILJEVA
1.PERCEPCIJA UČENIK
Pripremljenost učenika da • Ispoljava svesno razumevanje
percipira različite pojave; važnosti učenja
nastavnik treba da privuče, • Pažljivo sluša izlaganje
zadrži i usmeri učenikovu • Interesuju ga problemi i potrebe
pažnju drugih ljudi
2.REAGOVANJE (odgovor ) UČENIK
Aktivan odnos samog učenika; • Izvršava zadati domaći zadatak
on reaguje na različite pojave ili • Potčinjava se unutarškolskom
spoljašnje nadražaje, ispoljava režimu i pravilima ponašanja
interesovanje za predmete, • Dobrovoljno se javlja da izvrši
pojave i aktivnosti zadatak
• Interesuje se za nastavni predmet

3. USVAJANJE VREDNOSNE UČENIK


ORIJENTACIJE • Ispoljava želju da ovlada
Obuhvaćeni odnosi prema navikama pismenog i usmenog
različitim objektima, pojavama, govora
vidovima delatnosti • ispoljava ubeđenost braneći neki
ideal
OSNOVNE KATEGORIJE PRIMERI GENERALIZOVNIH
NASTAVNIH CILJEVA TIPOVA NASTAVNIH CILJEVA

4. ORGANIZACIJA UČENIK
VREDNOSNIH • Pokušava da odredi osnovne
ORIJENTACIJA karakteristike svog omiljenog
 Osmišljavanje i umetničkog dela
objedinjavanje različitih • Prihvata odgovornost za svoje
vrednosnih orijentacija ponašanje
 Razrešavanje mogućih • Shvata svoje mogućnosti i
protivurečnosti među ograničenja
njima i formiranje • Gradi životne planove u skladu sa
sistema vrenosti na svojim sposobnostima, interesima
temelju najpopuzdanijih i ubeđenjima
5 .PRIMENA VREDNOSNIH UČENIK
STAVOVA NA DELATNOST • Pouzdano ispoljava samostalnost
 Vrednosti su potpuno u nastavnom radu
usvojene i čvrsto • Sarađuje u grupi
određuju ponašanje • Formuliše stabilan životni kredo
individua, uklapaju se u
njihov način rada ili
životni stil

ZNANJE:
 ZNANJE POJEDINOSTI

četiri
vrste znanja: činjenično znanje,
konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje

Poželjne rezultate učenja


(obrazovne ishode)
potrebno je definisati na
različitim nivoima
složenosti kognitivnih
procesa. Revidirana
Blumova taksonomija
ima oblik
dvodimenzionalne
tablice. Jedna dimenzija
jeste dimenzija znanja
(vrste znanja koje se
uči, produkti učenja), a
druga dimenzija jeste
dimenzija kognitivnih
procesa (procesa koji se
koriste za učenje). Viši
nivoi uključuju niže nivoe
i predstavljaju složenija
znanja i složenije
procese – savladavanje
viših nivoa
podrazumijeva
savladavanje svih nivoa
koji se nalaze ispod tog
nivoa.

Das könnte Ihnen auch gefallen