Sie sind auf Seite 1von 23

Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M.

Mesić)

MULTIKULTURALIZAM

MILAN MESIĆ: MULTIKULTURALIZAM: DRUŠTVENI I TEORIJSKI


IZAZOVI

I. dio

UVOD U MULTIKULTURALIZAM I RAZLIČITA SHVAĆANJA

MORALNI MONIZAM

UVOD
- osvajanja, migracija i trgovina doveli do multietničkih organiziranih političkih
zajednica
- PAREKH 2000.- MORALNI MONIZAM
- Grci- jedini ispravni način života koji odgovara pravoj ljudskoj prirodi
- ljudska priroda je transkulturalna
- racionalistički monizam grčke filozofije, teološki monizam kršćanstva i regulativni
monizam klasičnog liberalizma
- kršćanstvo- jedan moralni, Bogu ugodni put
- grčka filozofija- superiornost vlastitog društva

KLASIČNI LIBERALIZAM
- Locke, Montesquieau, Kant, A. Smith, J.S. Mill, Tocquerville
- rani liberalizam je na ekonomskom polju zastupao slobodno poduzetništvo, a na
političkom slobodu pojedinca u pravnoj, minimalističkoj državi
- učenje o čovjekovim prirodnim pravima: pravo na život, slobodu, sigurnost i sreću
- zakon u funkciji zaštite
- laička država, razdvajanje državne i ne-državne sfere, sloboda vjeroispovijesti
- uz liberalizam vežemo laicizam i kršćanstvo, modernu nacionalnu državu
- F.Bernier i Kant- smiješne strane hinduizma i negiranje kulturnog i vjerskog
pluralizma
- Kant zagovarao univerzalnu kozmopolitsku državu
- HERDER odbijao eurocentrično glesište
- J. Locke- univerzalno prirodno stanje, zemlja je čovjekova svojina, privatno
vlasništvo, opravdava engleski kolonijalizam, teorija prirodnog prava
- J.S. Mill- utilitarizam, predstavnička demokracija, narodna vladavina, mješanje nacija
je korisno za inferiorne narode

OGRANIČENJE MORALNOG MONIZMA


- PAREKH- moralni monizam vidi različitosti kao devijacije

SUVREMENI LIBERALIZAM I PRAVA MANJINSKIH GRUPA


- J.RAWLS: „Teorije i pravde“, DWORKIN, ACKERMAN, NOZICK i dr.-
LIBERALNI KONSTITUCIONALIZAM

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

PRETEČE MULTIKULTURALIZMA

VICO (1668.-1744.)
- sustavno kulturnopluralističko gledanje na čovjeka i društvo
- povijest kao spiralno kretanje
- pojam nacije za distinktivne kulturne zajednice
- superiorna pozicija racionalnog društva

MONTESQUIEAU (1689.-1775.)
- fizički i moralni uzroci društvene strukture
- prirodni zakoni
- 3 tipa vladavine: despotizam, monarhija i republika
- zakon je proizvod ljudskog uma
- svako društvo je jedinstveno
- 2 pitanja: EKSPLANATORNO i NORMATIVNO
- svako društvo ima svoj genij
- moralni standardi iz 3 osnove: prirode stvari, zakona ljudske prirode i različitog
povijesnog iskustva
- ograničena kulturno pluralistička koncepcija
- fizički uvjeti (klima itd.) oblikuju društvo

HERDER (1744.-1803.)
- utemeljitelj multikulturalizma
- oblik individualne autentičnosti Herder proširuje na naciju
- klimatski determinizam
- svaki narod ima svojstvenu kulturu, svaka kultura je dragocjena, kulture su
neusporedive
- Herder cijeni različitost među kulturama, ali jeneprijateljski raspoložen prema
njihovim unutarnjim heterogenostima
- pluralan svijet, ali ne i kulturno pluralno društvo

HORACE KALLEN (1882.-1974.)


- preteča američkog multikulturalizma
- suprotstavlja se melting potu- „Demokracija vs. Melting Pot“- vidi Ameriku kao
mozaik naroda
- 1924. pojam kulturni pluralizam

DRUGI IZVORI MULTIKULTURALIZMA


- iz kaleidoskopske perspektive- JAN PIETERSE- nekoliko izvora multikulturalizma:
a) kolonijalno društvo (kao pluralno društvo)
b) nagodbe oko Kulturkampfa u Europi (pr. pilarizacija u Nizozemskoj)
c) kombinacija obojeg (koncept KONSOCIACIONALIZMA)
d) PRILAGODBE DEMOGRAFSKOJ PROMJENI I KULTURI HEGEMONIJE U
NASELJENIČKIM DRUŠTVIMA (Kanada, SAD, Australija, Južna Afrika)
e) korporativne marketinške strategije
f) devetnaeststoljetna legacija rasne znanosti, viktorijanska antropologija i socijalni
darvinizam
- 1939. J.S. FURNIVALL iznio ideju o pluralnom društvu- on ignorira varijetete unutar
grupa

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- pilarizacija- nizozemski kulturni pluralizam od 1910. do 1970.- vjerske zajednice u


Nizozemskoj
- AREND LIJPHART 1975.- KONSOCIACIONALIZAM- regulacija etničkih sukoba

OKOLNOSTI MULTIKULTURALIZMA- SVIJET U KOME ŽIVIMO

UVOD
- PAUL KELLY
- okolnosti multuikulturalizma- kontekst u kome problem grupnih različitosti nastaje
- PAREKH- 4 razlike:
1) u predmodernim društvima manjine su prihvaćale podređeni status
2) kolonijalizam, ropstvo, holokaust i diktature učinile su suptilnije razumijevanje nasilja
3) suvremena multikulturalna društva povezana su s procesom globalizacije
4) suvremena multikulturna društva nastala nasuprot višestoljetnoj kulturno
homogenizirajućoj praksi nacionalne države

- 60-tih se javljaju pokreti za priznavanje različitih identiteta


- ASIMILACIJSKA vs. DIFERENCIONALISTIČKA politika
- D. WRONG- POLITIKA IDENTITETA- kritizira multikulturalizam, kaže da će se
migranti u SAD asimilirati

OPTIKA I VRSTE RAZLIČITOSTI

- 4 značenja razlika:
1) razlika čija se upadljivost povećava kao posljedica ili nusprodukt rastuće sličnosti
2) razlika ustanovljena ili istaknuta u prvi plan kao način postignuća jednakih prava
3) razlika koja dobiva na važnosti zbog promjenjivih politikičkih uvjeta
4) razlika koja proizlazi iz promjene starih, nejasnih zajednica ka popisnim zajednicama
u modernom administrativnom obliku

- MARIA MARKUS 1998.- 3 izvora kulturne pluralizacije: manjinske zajednice,


kulturno osvješteni domorodački narodi, radnici prisilne međunarodne migracije
- tu su još i pr. Amiši koji nastoje sačuvati svoju tradiciju
- velik udio migranata

REFORMIRANJE JAVNOG PROSTORA

- HABERMAS- koncept javnog prostora kao metafora za razumijevanje suvremenih


društvenih sustava
- neki tvrde da multikulturalizam razara javni prostor
- CH. TAYLOR- strukturalna povezanost između napredovanja i individualizma
zahtjeva multikulturalizam, pojedinac ima dijaloški karakter
- afirmacije sociokulturnih faktora u društvenom prostoru ima za posljedicu i promjenu
viđenja društvene strukture

KRIZA MODERNITETA

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- ideja modernog društva začeta je industrijskom revolucijom- prelazak iz statusnih u


ugovorne odnose
- pretvaranje rasne u klasnu borbu
- T. PARSONS- rekonceptualizacija teorija modernizacije- povezuje klasični
evolucionizam i funkcionalizam- 4 glavna ecolucijska procesa: diferencijacija,
adaptivno poboljšanje, inkluzija i vrijednosna generalizacija
- socijetalna zajednica- državljanstvo
- i Marx je teoretičar moderniteta
- M. WIEVIORKA- napredak modernosti mora se interpretirati kao regresija tradicije
- prelazak iz političke u etičku paradigmu

GLOBALIZACIJA

- A. GIDDENS- termin DISTANCIJACIJE ili rasađivanja


- D. HARVEY: vremensko-prostorno sažimanje
- A. APPADURAI- etno krajobraz
- globalizacija, homogenizacija, fragmentacija, pluralizacija

ZAKLJUČAK

- 3 tipa grupnih formacija:


1) kulturno derivirane, tj. etnokulturne različitosti (Indijanci, nacionalne manjine,
etničke grupe, useljenici)
2) spolni ili rodni identitet (žene, gay)
3) posebna fizička obilježja (invalidi, stariji)

ODREĐENJE POJMA MULTIUKULTURALIZAM

- pridjev multikulturan se pojavio 1941. u New Yorku u značenju protivnom


nacionalizmu i nacionalnim predrasudama
- kanadski premijer 1971. P. TRUDEAUOU- koristi termin multikulturalizam kao opis
društva
- promoviranje nove kanadske politike reguliranja međuetničkih odnosa 60-tih i 70-tih
- 1965. prva Konferencija kanadskih Slavena- rabili multikulturalizam
- P. ADLER- multikulturalna osoba- psihokulturno adaptivna
- feministkinja Catherine STIMPSON- multikulturalizam predstavlja tretiranja društva
kao zbira nekoliko jednako dragocjenih, ali distinktivnih rasnih i etničkih grupa
- Focaultova paradigma
- različitost
- multikulturne i kulturne studije kao akademski pokret

RAZLIČITA ODREĐENJA MULTIKULTURALIZMA

- PAREKH- multikulturalizam je manje doktrina, a više perspektiva


- Radikalni multikulturalizam odnosi se na materijalne prilike- poziv na socijalne
promjene u vidu građanskih prava
- STAM i SHOHAT- multikulturalno viđenje povijesti i suvremenosti iz perspektive
radikalne jednakosti naroda

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- K. INGLIS- o ekstremnom multikulturalizmu


- KELLY- okolnosti multikulturalizma
- JOHN REX- razbarušenost ideala multikulturalizma
- C. INGLIS- 3 vida diskusije oko multikulturalizma:
a) DEMOGRAFSKO DESKRIPTIVNI
b) IDEOLOŠKO NORMATIVNI
c) PROGRAMSKO POLITIČKI

- W. MERWE- multikulturalizam u političkoj filozofiji kao zahtjev da političko društvo


treba svima priznati jednaki položaj
- AMY GUTMANN- multikulturalizam kao stanje društva ili svijeta koje sadrži mnoge
kulture u međusobnom djelovanju na nekoj značajnoj razini
- C. JOPPKE- multikulturalizam je inherentno kontradiktoran
- CH. TAYLOR- politika različitosti
- S. CASTLES- pitanja državljanstva i politike rekognicije za imigrante
- P. KIVISTO- analitička i normativna svrha termina multikulturalizam
- G. MATTEO- multikulturalizam nije novi fenomen, ali je u porastu

MULTIKULTURALIZAM I INTERKULTURALIZAM

- interkulturalizam nasuprot multikulturalizmu


- interkulturalizam smjera otvorenim modelima kulture, poticanja njihovih kontakata i
prožimanja, čak i transkulturalizma

ŠTO TREBA ZNATI O ODREĐENJU MULTIKULTURALIZMA

- multikulturalizam se kao termin u političkom značenju pojavio 1970-tih u Kanadi i


Australiji
- PAREKH- razlika pojmova multikulturalan (različite grupe) i multikulturalistički
(političke snage)

ISTAKNUTI TEORETIČARI MULTIKULTURALIZMA

- Taylor- politika priznavanja

CHARLES TAYLOR- TEORIJA PRIZNAVANJA


- „Politika priznavanja“ 1994.
- kolaps društvene hijerarhije
- 18. st.- individualni identiteti, ideal autentičnosti
- J.J Rousseau- koncept priznavanja
- povezanost identiteta i priznavanja
- dijaloški karakter i identitet
- Taylor se bavi pojedincem
- Taylor- povezanost između razvitka individualizacije i multikulturnih zahtjeva
- razvitak modernog identiteta proizveo je politiku razlika
- liberalna struja- anglo američka- individualna prava imaju prednost pred kolektivnim
ciljevima
- sporovi u Kanadi oko politike jednakog poštovanja

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

WILL KYMLICKA- LIBERALNI MULTIKULTURALIZAM


- „Multikulturalno građanstvo“
- liberalizam, zajednica i kultura
- klasični liberali govore o kulturnoj homogenosti, jedinstvu
- Kymlicka tvrdi da se u suvremenim društvima razlikuje politička i kulturna zajednica
- vs. RAWLS i DWORKIN
- kulturna struktura
- kontekst izbora
- Kymlicka razlikuje multinacionalne i polietničke države
- societalna kultura
- kulturna prava
- kulturna prava
- pravna samouprava
- polietnička prava
- prava na posebnu predstavljenost
- pitanje kolektivnih prava
- multikulturalno građanstvo
- karakterizira liberalni pristup manjinskim pravima

BIKHU PAREKH- DIJALOŠKA ILI INTEGRALNA TEORIJA


MULTIKULTURALIZMA
- kulturna raznovrsnost
- multikulturalan- činjenica kulturne raznovrsnosti
- multikulturalizam- normativni odgovor

KONCEPTUALIZIRANJE LJUDSKIH BIĆA


- relativizam, monizam, minimalni univerzalizam
- Parekh drži da dijalektički pluralistički oblik minimalnog univerzalizma nudi
najkoherentiji odgovor na moralnu i kulturnu različitost
- kultura je historijski stvoren sustav značenja

KULTURALNA RAZLIČITOST
- o tome govori J.S. MILL, HUMBOLDT, HERDER, J. RAZ, KYMLICKA
- kulturni diverziret
- sloboda izbora

EVALUACIJA KULTURA
- pozitivistički prostup- kulture su neusporedive
- standardi nisu jednaki

POŠTIVANJE KULTURA
- treba odbaciti zapadno moralno vodstvo i monizam

REKONSTRUIRANJE MODERNE DRŽAVE


- teritorijalnost
- liberali
- komunitarijanci
- nacionalisti

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- u multikulturnim društvima moderna nacionalna država može postati instrument


nepravde

POLITIČKA STRUKTURA MULTIKULTURALNOG DRUŠTVA


- 3 modela političke integracije:
1) PROCEDURALISTIČKI
2) CIVILNI ASIMILACIONISTIČKI
3) MILETSKI

1)- pesimizam, formalna i neutralna država


2)- zajednička politička kultura
3)- priznavanje autonomije od strane države
- primarna kolektivna prava- prava sui generis
- derivativna kolektivna prava- pr. prava sindikata
- individualno primjenjiva kolektivna prava- pr. pravo Sikha da nose turban
- kolektivno primjenjena kolektivna prava

JEDNAKOST U MULTIKULTURALNOM DRUŠTVU


- pr. V. Britanija- primjer ograničenja jednakosti u multikulturalnim društvima

LOGIKA INTERKULTURALNE EVALUACIJE


- univerzalna ljudska prava
- Parekh- ne postoji kriterij evaluacije
- Treba započeti s operativnim javnim vrijednostima- ustavna, legalna i civilna

ZAKLJUČAK
- multikulturalizam kao pogled na ljudski život
- kulture su inherentno pluralne, konverzacija različlitih mišljenja
- multikulturalistička perspektiva: kulturalna ukorjenjenost ljudi, kulturna različitost,
interkulturalni dijalog, pluralnost kulture
- počiva na liberalizmu, ali ide dalje
- ključno:
- pomirenje legitimnih zahtjeva za jedinstvo i različitost
- postizanje političkog jedinstva bez kulturne uniformnosti
- inkluzija, a ne asimilacija
- kultura zdravog razuma
- pluralni kulturni identiteti

IRIS M. YOUNG- RADIKALNI MULTIKULTURALIZAM

GRAĐANSKO- DRŽAVLJANSKA PRAVA KAO OPĆOST


- CITIZENSHIP 1989.
- ideal univerzalnog državljanstva:
a) univerzalnost definirana kao općost u opoziciji spram posebnosti: što državljani
zajednički djele nasuprot tome po čemu se razlikuju
b) univerzalnosti u smislu zakona i pravila koja se primjenjuju jednako za sve
- univerzalnost kao općenitost, kao jednako postupanje
- ideal javne domene građanstva funkcionirao je kao zahtjev za homogenošću
- problem paradoksa demokracije- socijalna moć omogućuje nejednakost

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

DIFERENCIRANA GRAĐANSKO- DRŽAVLJANSKA PRAVA


- repolitizacija javnog života ne bi trebala tražiti stvaranje unificirane javne domene
- koncept društvene grupe treba distingvirati od drugih kolektiviteta
- neke grupe se ugnjetavaju:
a) rezultati njihova rada koriste drugi- eksploatacija
b) isključeni iz participacije u glavnim društvenim djelatnostima- marginalizacija
c) žive i rade pod vlašću drugih uz malo radne autonomije- obezvlašćenost
d) kao grupa izloženi su stereotipimnim pogledima, imaju malo mogućnosti za
izražavanje svojih gledišta- kulturni imperijalizam
e) članovi grupe trpe nasilje motivirano mržnjom- pr. u SAD potlačeni žene, crnci,
Indijanci, Meksikanci, gay, radnici, siromasi, umobolni

- I.M. Young- demokratska republika- institucionalni mehanizam:


1) samoorganizacija članova grupe kojom oni stiču osjećaj kolektivne moći
2) izražavanje grupnog viđenja mjera socijalne politike koje se na njih odnose i vlastito
generiranje političkih prijedloga, koji obvezuju političera
3) pravo veta na političke odluke koje se na neku grupu neposredno odnose

UNIVERZALNA I POSEBNA PRAVA


- Young distingvira opća prava kao klasu prava koja trebaju imati sve osobe, od klase
prava namjenjenih kategoriji osoba vezanih posebnim okolnostima
- posebno znači specifično
- specijalna prava kad se govori o kulturnim razlikama

TIPOLOGIJE MULTIKULTURALIZMA

DVOČLANE TIPOLOGIJE

- BILL MARTIN 1998.- transformacijski multikulturalizam naspram konzumerističkog


- SAD- liberalne inačice nasuprot radikalne koncepcije multikulturalizma
- A. APPIAH- liberalni multukulturalizam
- H. GIROUX- buntovnički multikulturalizam
- McLAREN- revolucionarni multikulturalizam
- G. MATTEO- 2 glavne koncepcije multukulturalizma: široka i uska
- uska koncepcija- socijetalna kultura
- široka koncepcija- uvažava sve, i one koji nemaju kulturu
- STAM i STOHAT distingviraju KOOPTIVAN LIBERALNI PLURALIZAM od
RELACIJSKOG i RADIKALNIJEG POLICENTRIČKOG
MULTIKULTURALIZMA
- D. HOLLINGER- PLURALISTIČKI (grupe) vs. KOZMOPOLITSKI (individualni)
MULTIKULTURALIZAM
- postetnička perspektiva
- M. WALZER- 2 tipa liberalizma: individualna prava i opcionalni liberalizam
- G. LENZ- kritički multikulturalizam, diverzitet umjesto strukturalne promjene- modeli
pluralističkog multikulturalizma- međuodnosi između različitosti
- kritički, transformativni otpornjački i revolucionarni multikulturalizmi se označavaju
kao konzervativni, korporativni, upravljani
- upravljani multikulturalizam
- KELLNER i BEST- kritički, progresivni, postmoderni multikulturalizam

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- buntovnički multikulturalizam- moderno euro-američko društvo


- progresivni multikulturalizam- uvažavanje različitosti
- kritički postmoderni multikulturalizam- želi preusmjeriti shvaćanje kulture i povijesti

TROČLANE TIPOLOGIJE

- S. TEMPELMAN analizira TAYLORA, PAREKHA, KYMLICKU


- TAYLOR uvodi tipologiju za analizu kolektivnog identiteta
- PRIMORDIJALNI, CIVILNI i UNIVERZALNI
- TAYLOR- PRIMORDIJALIZAM, kulturne zajednice autentičnost
- PAREKH- civilni pristup
- varijetet unutar kulturnih zajednica
- KYMLICKA- univerzalistički pristup- univerzalna jezgra kolektivnog inentiteta, ne
treba se brinuti za koroziju kulturne autentičnosti
- P. McLAREN- kritički multikulturalizam- kritizira konzervativni ili korporativni
liberalni i lijevo liberalni multikulturalizam
1) KONZERVATIVNI- kolonijalizam
2) LIBERALNI- prirodna jednakost
3) LIJEVO LIBERALNI- ističe kulturne razlike

- multikulturalizam otpora- kultura kao nekonfliktno i harmonično stanje – odbija


prihvatiti
- prema kritici multikulturne razlike- ideološka produkcija, recepcija kulturnih znakova
- revizija u vidu multikulturnog liberalnog modela- KYMLICKA, revizija između
privatne i javne sfere
- maksimalistički multikulturni model
- model korporacijskog multikulturalizma- upravljanje različitostima

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

varijeteti multikulturalizma

MULTIKULTURALIZAM KLJUČNE RIJEČI ODGOVARAJUĆI


POJMOVI
KONZERVATIVAN Grupe i razlike su otporne Pluralno društvo
Grupna prava Konsocijacionalizam
Pluralistički
multikulturalizam (Hollinger)
LIBERALAN Prirodna jednakost leži ispod Korporacijski
razlika Konzumeristički (Benetton)
Nejednakost indicira Ludički
nedostatak prilika
LIJEVO-LIBERALAN Razlike se vide kao esencija Pozicionalnost
Teorija stajališta
Politika identiteta
Strateški esencijalizam
(Spivak)
Pokaži nečje papire o
identitetu prije nego dijalog
može početi (McLaren)
KRITIČKI, REZISTENTNI Različitosti su različitosti u Transformativni
odnosu (McLaren) multukulturalizam
FLUIDNI (KYMLICKA) Pomicanje grupnih granica Kozmopolitizam (Hollinger)
Višestruki ili hibridni interkulturalizam
identiteti
Individualna prava

INSTITUCIONALNI I POLITIČKI OBLICI MULTIKULTURALIZMA

- M. WIEVIORKA
- Australija, Švedska i Kanada prve primjenile multikulturalizam
- S. CASTLES- multikulturalno državljanstvo
- INTEGRIRANI MULTIKULTURALIZAM
- SAD- dezintegrirani multikulturalizam
- 1982. multukulturalizam u kanadskom Ustavu
- 70-tih Australija- multikulturalizam kao socijalna reforma
- Švedska 1975. prihvatila multikulturalističku politiku

KRITIKA MULTIKULTURALIZMA S DESNA

NASTANAK HISTORIJE KAO TERAPIJA- A. SCHLESINGER


- erupcija etniciteta je natjerala američku kulturu na zakašnjelo priznavanje potlačenih
manjina
- važna uloga javnog školovanja
- Schlesinger- historija često opravdava vladavinu dominantnih klasa ili TOP DOG
historija- historija pobjednika

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- UNDER DOG historija- historija gubitnika


- tko kontrolira prošlost kontrolira kontrolira budućnost, a tko kontrolira sadašnjost
kontrolira prošlost
- historija zapadne civilizacije- kulturni imperijalizam
- no manjine su tražile daljnje revizije
- afrocentrizam
- multikulturalizam ustaje protiv anglocentrizma, ali prelazi u vlastiti etnocentrizam
- upotreba historije kao terapije znači korupciju historije kao znanosti
- multikulturalisti su često etnocentrički separatisti koji vide zapadnu tradiciju kao
zločinačku i imperijalističku

MULTIKULTURALIZAM KAO TROJANSKI KONJ- A.J. SCHMIDT


- za A. J. SMITH multikulturalizam je ljevičarska politička ideologija koja sve kulture
vidi u biti jednakima
- svaka kritika ne- bijelaca etiketira se kao nesnošljivost
- multikulturalizam je ideologija nastala zahvaljujući kulturnom relativizmu
- multikulturalisti kritiziraju zapad, a ne vide nedostatke svoje kulture
- multikulturalisti izbjegavaju jasno odrediti pojam kulture
- Amerika nije multikulturalna već multietnička
- treba odbaciti sindrom bjelačke krivnje jer i među historijama potlačenih kultura ima
negativnosti i zaostalosti

DEVER PERVERZIJA MULTIKUKTURALIZMA- M. NOVAK


1) ANTIAMERIKANIZAM
2) VIKTIMOLOGIJA- marksistički pogled na žrtve i ugnjetavače
3) PODIZANJE EGA (EGO- BOOSTING)
4) IZGOVARANJE- istraživanje je besmisleno
5) TAKTIČKI RELATIVIZAM- nepristranost
6) CENZURA
7) GRUPNO MIŠLJENJE- ljudi kao članovi grupa
8) TIRANIJA JEDNAKOSTI
9) DVOSTRUKI STANDARDI

SVI SMO SADA MULTIKULTURALISTI- N. GLAZER


- pr. pozornost manjinama i ženama, sve to utječe na kulturu

KRITIKA S LIJEVA- BRIAN BARRY

REAFIRMACIJA LIBERALNOG MODELA DRŽAVLJANSKOG GRAĐANSTVA


- antiuniverzalističke ideje
- multikulturalisti odbacuju liberalnu državu i time prosvjetiteljsko nasljeđe
- kritička analiza tvrdnje zastupnika politike različitosti
- suprotstavlja se multikulturalnoj kritici egalitarnih liberalnih načela

PRISTUP PRAVILA I IZUZEĆA


- pr. neke kulture postupaju nemoralno sa životinjama ili žene muslimanke moraju
nositi marame

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- Barry kaže da politika različitosti ne uključuje dramatično produbljivanje jaza između


bogatih i siromašnih

TEORIJE GRUPNIH PRAVA


- grupno utemeljena politika može biti poduključiva (UNDERINCLUSIVE) ili
naduključiva (OVERINCLUSIVE)

KULTURNI RELATIVIZAM I TOLERANCIJE


- WALZER- međunarodna zajednica i država kao nagodba različitih grupa
- Barry ističe da je Kymlicka uvjerljiv u pluralističkom liberalizmu

SLIKA TEORIJE GRUPNIH PRAVA


- zasniva je na značaju dobrovoljnosti grupnog članstva

MULTIKULTURNO OBRAZOVANJE
- liberalna demokracija je povezana s modernizmom nasuprot postmodernizmu
- i manjina i većina trebaju zauzeti zajednički univerzum

TO JE DIO MOJE KULTURE


- multikulturalizam- 2 teze:
1) ne postoje zajednički standardi kojim se kulture evaluiraju
2) sve su kulture jednako vrijedne
- „svaka kultura je dio nečje kulture“
- J. TULLY brani domorodačka prava u ime kulture

JEDNAKA VRIJEDNOST KULTURA


- za romantičarski nacionalizam svaka kultura konstituira samodovoljan univerzum
- I. YOUNG- grupe ne mogu biti društveno jednake sve dok njihovo specifično
iskustvo, kultura i društveni doprinosi nisu javno potvrđeni i priznati
- 2 prigovora o jednakom priznavanju kulture- to treba ostati u individualnoj prosudbi,a
ne u javnoj i to je praktički neprovedivo jer predstavlja kulturnu revoluciju

ZAHTJEVA LI JEDNAKO POSTUPANJE I JEDNAKO VREDNOVANJE


- I. YOUNG se zalaže da distributivna paradigma pravde (raspodjele bogatstva) izgubi
središnje mjesto koje joj liberalizam pridaje
- Kulturna revolucija

GRANICE KONVENCIONALIZMA
- pr. slučaj S. Rushidiea
- nema prostora za rješavanje kulturnih sukoba

POLITIKE MULTIKULTURALIZMA
- nasuprot liberalnom idealu nepristranosti i građanske javnosti I. YOUNG predlaže
ideal heterogene javnosti
- Barry dokazuje da kulturalizacija grupa vodi zaključku da sve nepovoljnosti proizlaze
iz iskrivljenog priznavanja kulture neke grupe

MULTIKULTURALISTI UZVRAĆAJU UDARAC- BARRYU

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

SAMUEL FREEMAN: LIBERALIZAM I PRIHVAĆANJE GRUPNIH ZAHTJEVA


- 80-tih KOMUNITARIJANIZAM- nova inačica kritike ortodoksnog liberalizma
- liberali odbacuju da se neki interesi zajednice trebaju politički nametati
- multikulturalizam je baštinik ove neoliberalne doktrine
- mnogi komunitarijanci su i teoretičari multikulturalizma
- komunitarijanizam je idealna teorija- sljediti ciljeve zajednice
- liberalna ideja poštovanja svih razlikuje se od ideje priznavanja kod multikulturalista
- suprotstavljajući se sa stajališta liberalizma proporcionalnoj zastupljenosti grupa
(kvotama) na poželjnim društvenim pozicijama
- Barry propušta uvidjeti opravdanost privremenih mjera davanja prednosti društvenim
grupama u nepovoljnom položaju radi ispravljanja prošlih nepravdi
- Barry ističe da liberalizam ne traži stapanje kultura nego da poštuje kulturne razlike

SUSANE MENDUS: IZBOR I ŠANSA


- mogu li liberalni egalitaristi biti multikulturalisti?
- primjer ukroćene kućanice

DAVID MILLER: LIBERALIZAM, JEDNAKOST PRILIKA I KULTURNE


PRIVRŽENOSTI
- načelo jednakosti- središnje mjesto u suvremenom liberalizmu
- ljude ne treba prisiljavati
- jednakost prilika lakše je zamisliti u kulturno homogenom nego u heterogenom
društvu
- jednakost prilika- objektivno stanje stvari
- MILLER- kulturni dijalog

PAUL KELLY: JEDNAKOST I/ILI SLOBODA


- Barry smatra da je nepristrana jednakost prilika najbolji odgovor na pitanja socijalne
pravde
- Young se bavi društvenim grupama
- Young proklamira raspodjelu socijalnih dobara po zastupljenosti u stanovništvu
- Barry- jednakost prilika dovest će do neproporcionalne jednakosti
- Kelly- umjesto opredjeljenja između egalitarizma prilika i egalitarizma ishoda-
egalitarna teorija treba kombinirati oba pristupa

SIMON CANEY: JEDNAKO POSTUPANJE, IZUZECI I KULTURNA RAZLIČITOST


- Barryeva kritika multikulturalnog zahtjeva za izuzećem od pravila u ime kulturnih
manjina je pretjerana
- pr. zabrana rada u tjednu za svaku vjeru

JAMES TULLY: BRIAN BARRY- NELIBERALAN LIBERAL


- Tully- shvaćanje kulturnih grupa kao kvazi bioloških kolektiva i intreno homogenih-
Barry ga za to optužuje
- Barry kaže kaže da su liberalni multikulturalisti antiprosvjetiteljski branitelji
partikularizma i relativizma
- Tully- 2 dimenzije multikulturalizma i multinacionalizma u teoriji i praksi:
1) demokratska
2) koncipiranje manjinskih prava i institucija

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

JUDITH SQUIRES: KULTURA, JEDNAKOST I RAZLIČITOST


- Barry brka esencijalističku identitetnu politiku s konstruktivističkom diverzitetnom
politikom
- Esencijalizam- istinska bit

MULTIKULTURALNO DRŽAVLJANSTVO

- identitetna politika usmjerena je na autentičnost


- politika različitosti središnje mjesto pridaje transgresiji- identitet kroz mrežu diskursa
- DIFERENCIRANI UNIVERZALIZAM- 3 distinktivna pristupa: POLITIKA
NEPRISTRANOSTI IDENTITETA i DIVERZITETA

FEMINIZAM I MULTIKULTURALIZAM

- legitimna zabrinutost oko univerzalizma

PRAVDA I DEMOKRACIJA

- model komunikativne demokracije distancira se od esencijalističkog pristupa koji


zastupaju teoretičari politike identiteta
- SQUIRES: savjetodavna demokracija

BIKHU PAREKH: BARRY i OPASNOSTI LIBERALIZMA

- egalitarni liberalizam- svi građani trebaju imati jednaki pristup mogućnostima dobrog
života
- Barry tvrdi da je multikulturalizam u sukobu s 3 temeljna načela egalitarnog
liberalizma i prosvjetiteljstva- podržava moralni relativizam, tvrdi da su kulture
neusporedive i stavlja kulturne razlike iz prvatne u javnu sferu
- Barry se oslanja na univerzalne vrijednosti

CHANDRIAN KUKATHAS: ZA NEŠTO POTPUNO SLIJEPO NA RAZLIČITOSTI

- 3 teze reformacijskog liberalizma (za razliku od prosvjetiteljskog):


1) poštivanje osoba znači i poštivanje kultura
2) vrednovanje različitosti
3) odustajanje od javne kontrole i intervencije
- Kukathas drži da liberalna načela zahtjevaju da grupe imaju najveću slobodu
upravljanja svojim stvarima sukladno željama svojih članova

II. dio

KLJUČNI POJMOVI I TEME U RASPRAVI O MULTIKULTURALIZMU


KULTURA

- kulture su tradicionalno zamišljene kao sveobuhvatni i čvrsti duhovni okviri


- socijalne formacije s jedinstvenim strukturama ispred vjerovanja

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- antropološka definicija
- C. GEERTZ- kultura se tiče sustava zajedničkog znanja, vjerovanja i vrijednosti koje
su osnova društvene ekonomske politike i religijskih institucija
- JANN PIETERSE- brkanje 2 koncepta kulture:
- KULTURA 1- eminentno teritorijalna
- KULTURA 2- kultura kao opći ljudski software u supoziciji spram prirode

Pretpostavke o kulturi

TERITORIJALNA KULTURA TRANSLOKALNA KULTURA


Endogena egzogena
Ortogenička Heterogenička
Društva, nacije, imperiji Dijaspore, migracije
Lokaliteti, religije Raskršća, granice, međuprostori
Bazirana na zajednici Mreže, brokeri, stranci
Organska, unitarna Difuzija, heterogenost
Autentičnost Translacija
Okrenuta prema unutra Okrenuta prema van
Lingvistika zajednice Lingvistika kontakta
Rasa Polu-kasta, Miješana vrsta, metis
Etnicitet Novi etnicitet
identitet Identifikacija, novi identitet

Kulturni odnosi

STATIČKI FLUIDNI
PLURALNO DRUŠTVO (Furnivall) PLURALIZAM, MELTING POT
MULTIKULTURALIZAM (statički) MULTIKULTURALIZAM (fluidni),
INTERKULTURALIZAM
GLOBALNI MOZAIK KULTURNI TOK U PROSTORU (Hannerz)
SRAZ CIVILIZACIJA TREĆE KULTURE

- P. KELLY- 2 uloge kulture u multikulturalizmu: ETIČKI SUBJEKT i


AUTONOMIJA
- komunitarijanci- pr. CH. TAYLOR kritiziraju atomističku percepciju ljudske prirode
- komunitarijanci- ideja osobnosti je socijalna kreacija
- komunitarijanci- zastupnici socijalne teze, zajednica ima primat
- metodološki komunitarijanizam- IRIS.M. YOUNG, B. PAREKH
- jednaka vrijednost kultura
- CH. WESTIN- 3 kulturne razine/domene: NARODNA (FOLK), VISOKA i
MASOVNA

NOVI KONCEPTI I SHVAĆANJA KULTURE

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- hibridnost kultura

1) DETERITORIJALIZACIJA
2) TRANSLACIJA
3) MESTIZA
4) GRANIČARSKE KULTURE
5) TRANSKULTURACIJA
6) SINKRETIZAM
7) KREOLIZACIJA
8) DIJASPORA

1)- ne može se preferirati određeni teritorij, nije važno da je čovjek fizički prisutan na nekom
teritoriju
2)- susret različitih kultura
3) – marginalne grupe preuređuju kulturne materijale koje im transmitira dominantna grupa
4)- prijelazi kulture
5) – miješanje kulture prelaženjem granica
6)- mješanje kultura, pr. kreolska kultura na Karibima
7)- fuzija religijskih oblika
8) – raseljene manjinske zajednice

HIBRIDNOST

- H. K. BHABHA- američki teoretičar hibridnosti


- kultura se stalno obogaćuje novim sastojcima
- hibridizacija je stvaranje globalne kulture u vidu globalnog MELANGEA

KULTURNI RELATIVIZAM

- 1934. RUTH BENEDICT- obrasci kulture


- vrijednosno usmjerenje protiv rasizma i etnocentrizma
- partikularistička perspektiva

ASIMILACIJA

- čikaški sociolozi protivili se nasilnoj asimilaciji/amerikanizaciji polazeći od


Spencerovog organicističkog modela društva
- vjerovali da je neizbježno
- 3 stupnja u ciklusu rasnih odnosa: KONTAKT, AKOMODACIJA, ASIMILACIJA
- MILTON GORDON
- 1963. „Beyond the Melting Pot“- nastupanje pokreta etničke obnove (kulturni
pluralizam) uz kritiku asimilacije
- AKULTURACIJA- kulturno približavanje
- simbolički etnicitet

RASA

- S. GOULD- dokazuje da je biološki determinizam bio u službi dominacije vladajuće


grupe

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- prije Darwina- 2 struje znanstvenog rasizma:


1) MONOGENEZA- rasa potječe od Adama i Eve, crnci su se najviše degenerirali
2) POLIGENEZA- biološki odvojene rase
- 1735. LINNEANUS predložio modernu klasifikaciju rasa
- koncept rase temelji se na kontingenim selsktiranim biološkim obilježjima ljudi
- novo- rasa kao socio-kulturna konstrukcija

ETNIJA- ETNICITET

- SCHLESINGER tvrdi da se izvorno pridjev etnički odnosi na pogansko


- D. RIESMAN 1953./1972.? – dodano značenje etnički karakter i osobitost
- određenje ETNICITETA: TERITORIJALNOST, ZAJEDNIČKA KULTURA, JEZIK,
RELIGIJA i VJEROVANJE U ZAJEDNIČKO PODRIJETLO
- proces deteritorijalizacije socijalnih etniciteta
- P. KIVISTO- 3 stajališta:
1) ANALITIČKO RAZDVAJANJE ETNICITETA OD RASE
2) U NEKIM OKOLNOSTIMA DOLAZI DO PREKLAPANJA RASE I ETNICITETA
3) ETNICITET KAO ŠIRI POJAM

- CASTLES- važno je distingvirati naciju od etničke grupe


- nacionalni suverenitet i samoodređenje naroda
- Europa- distingviranje
- KULTURNATION (kulturna etnička nacija) i STAATSNATION (državna i civilna
nacija)

ETNOCENTRIZAM

- W.G. SUMNER skovao termin, američki socijalni darvinist


- eurocentrizam
- STAM i SHOHAT ističu kritiku etnocentrizma sa stajališta radikalnog
multikulturalizma
- PAREKH- eurocentrizam počiva na 2 teze- antika i prosvjetiteljstvo
- D.T. GOLDBERG tvrdi da se eurocentrizam kao monokulturalizam kao
institucionalna ideologija pojavljuje potkraj 19. st.

IDENTITET

- multikulturalizam- politika identiteta kao legitimno pravo manjine da dovede u pitanje


kulturnu homogenost i potvrdi svoju različitost
- A. APPIAH- 2 dimenzije individualnog identiteta- KOLEKTIVNA i PERSONALNA
- 2 pristupa kolektivnim identitetima:
1) ESENCIJALISTI- sve jedinice neke kategorije dijele neku bitnu kvalitetu
2) KONSTRUKCIONISTI- bitno se stvara i prenosi

GRAĐANSKO- DRŽAVLJANSKI STATUS I MULTIKULTURALIZAM

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

UVOD

- CITIZENSHIP- formalni i transkomunalni mehanizam za administrativnu kontrolu


kretanja stanovništva države unutar i preko njenih granica
- državljanstvo, etnija, nacija
- RUNDELL- multidimenzionalno obilježje državljanstva:
TERITORIJALNO/NACIONALNI, JAVNI i SOCIJALNI, SUVERENITETNI,
DEMOKRATSKI, KOZMOPOLITANSKI
- Francuska revolucija- nastanak nacionalne države
- građansko- državljanska prava
- formalno članstvo organizira se kao legalan status državljanstva (CITIZENSHIP) ili
nacionalnosti (NATIONALITY)
- T.H. MARSHAL- 3 elementa modernog državljanstva: GRAĐANSKA (CIVIL),
POLITIČKA i SOCIJALNA PRAVA + KULTURNA PRAVA

GLOBALIZACIJA I DRŽAVLJANSTVO

- S. CASTLES- nacionalna država erodira


- bit nacionalne države je institucija građanskog državljanstva- integracija populacije u
političku zajednicu
- globalizacija slama teritorijalni princip i potkopava ideologiju autonomnih nacionalnih
kultura+ rastuća pokretljivost ljudi preko nacionalnih granica: privremena i trajna
seljsnja, radne migracije, izbjeglički tokovi

TEZA O VITALNOSTI NACIONALNOG DRŽAVLJANSTVA

- pronacionalna i postnacionalna pozicija


- BRUBAKER uspoređuje državljanstvo i nacionalnost- kulturni idiomi nacionaliteta
pokazuju se rezistentnim na promjene
- vitalnost nacionalnog državljanstva R. BREICH traži u ekonomskoj sferi- nacionalna
ekonomija

TEZE O POSTNACIONALNOM ČLANSTVU

- BRUBAKER- nacionalna država kao nezavisna varijabla


- Y. SOYSAL- nacionalna država kao zavisna varijabla
- međunarodne migracije ustanovile postnacionalni model članstva
- migrantska prava su organizacijska nužda
- JACOBSON- promjena nacionalne države u 3 aspekta:
1) temelj legitimacije države premješta se od nacionalnog samoodređenja na
transnacionalna ljudska prava
2) međunarodno sudstvo- krucijalna uloga
3) birokracija
- japanski ekonomist K. OHMAE- nacionalna autonomija ostaje bez supstancijalne
osnove

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

POKUŠAJ POMIRENJA TEZA O NACIONALNOM I POSTNACIONALNOM


ČLANSTVU

- C. JOPPKE:
- državljanstvo kao asocijacija članova
- podanik postaje slobodan građanin
- suverenitet- kontrola granice
- državljani i strani državljani
- odlučivanje o imigrantskoj politici premješten na izvannacionalne aktere i država gubi
sposobnost kontrole granica

INAČICE DRŽAVLJANSTVA

- 3 koncepcije političke zajednice:


1) NACIONALNA
2) REPUBLIKANSKA
3) SOCIJETALNA /R. BAUBOCK

1)- relevantna zajednica postoji i prije državljanstva, IUS SANGUINIS


2) politička zajednica, patriotizam
3) IUS SOLI, inkluzivna, uključuje cjelokupno stanovništvo

- multikulturalni model određuje naciju kao političku zajednicu temeljenu na ustavu,


zakonima i državljanstvu
- normativne paradigme:
1) LIBERALNA- LYMLICKA
2) KOMUNITARIJANSKA- TAYLOR
3) POSTMODERNA- YOUNG

- G. MATTEO zastupa koncept diferenciranog građanstva koje se oslanja na načelo


političke jednakosti

HABERMASOVA KONSTITUCIONALNA DEMOKRACIJA

- važno je razlikovati kulture u širem smislu od političke kulture

NOVI PRISTUPI DRŽAVLJANSTVU

- Y. SOYSAL- postnacionalno članstvo- lokalna i transnacionalna razina


- M. FELDBLUM- nacionalno državljanstvo se rekonfigurira
- CASTLES i DAVIDSON
- novi oblici kvazidržavljanstva za trajne imigrante bez naturalizacije (formalnog
članstva)
- T. HAMMAD- DENIZEN SHIP
- R. BAUBOK- transnacionalno državljanstvo
- CASTLES i DAVIDSON- 2 mogućnosti : multikulturalizam (SAD i Australija),
pluralno razumijevanje nacije

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

POSTMODERNO DRŽAVLJANSTVO

- B. TURNER- postmoderno ili kozmopolitsko državljanstvo karakterizirat će hladni


lojaliteti i tanki oblici solidarnosti (globalna elita)

OBRAZOVANJE I MULTIKULTURALIZAM

MULTIKULTURALIZAM DODATKA I KRITIČKI MULTIKULTURALIZAM

- neki smatraju da je američki obrazovni sustav eurocentričan

ESENCIJALISTI I DEKONSTRUKCIONISTI U BORBI OKO OBRAZOVANJA

- A. GUTMANN
- ESENCIJALISTI- ne treba mijenjati jezgru obrazovnog sustava
- DEKONSTRUKCIONISTI- treba revizija, uključiti isključene grupe

PAREKHOVA KONCEPCIJA MULTIKULTURNOG OBRAZOVANJA

- dijalog među kulturama


- kulture se deetniziraju i pretvaraju u zajednički ljudski kapital

RELIGIJA I MULTIKULTURALIZAM

ULOGA RELIGIJE U JAVNOM ŽIVOTU

PREMA PAREKHU- SEKULARIZAM: odvaja državu, politiku i religiju


- no religija je kroz povijest potakla mnoge pozitivne promjene

JE LI MULTIKULTURALIZAM DOBAR ZA ŽENE

BIVALENTAN KARAKTER RODA


- N. FRASER- bivalentni karakter roda i rase
- rod ima političko- ekonomske dimenzije

FEMINISTIČKA KRITIKA MULTIKULTURALIZMA

- K. POLLITT, kritike:
1) društveno- ekonomske naravi i marksističko/socijalistički
NANCY FRASER- rekognicijsko- distribucijska dilema
2) usmjerena na politiku identiteta shvaćenau esencijalističkom smislu- čvrsti kulturni
entiteti
3) SUSAN OKIN- protiv patrijarhata
- manjinska grupna prava mogu pogoršati rodnu nejednakost

OBRANA MULTIKULTURALIZMA OD FEMINISTIČKE KRITIKE

- FRASER tvrdi da je multikulturalizam inkopatibilan s transformativnom socio-


ekonomskom politikom

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

- Suprotno tvrde I. YOUNG i R. HERR


- OKIN tvrdi da su žene žrtve religijskih praksi
- pokazuje se da tradicionalne etničke i rasne kulture imaju prvenstveno intrinzičnu
vrijednost za svoje pripadnice, igrajući ključnu ulogu u formiranju njihovih identiteta
- kultura ima strategijsku vrijednost za rasno-etničke žene

AFIRMATIVNA AKCIJA

- 1964. SAD- Zakon o građanskim pravima


- AFIRMATIVNA AKCIJA- pokrenuta od J.F. Kennedy i L.B. Jackson- da se SAD
oslobodi diskriminacije na rasnoj osnovi

RAZLOZI ZA AFIRMATIVNU AKCIJU I NJEZINA OBRANA

-preferencijalno ustupanje

KLJUČNE SUDSKE ODLUKE


- 1978. prvi sudski slučaj u kojemu je dovedena u pitanje legalnost upisne politike,
davanje prednosti rasnim manjinama u visokom školstvu

KONZERVATIVNA KRITIKA AFIRMATIVNE AKCIJE

- da je potkopala američke vrijednosti


- N. GLAZER: Afirmative discrimination

NAPREDNJAČKA KRITIKA AFIRMATIVNE AKCIJE

- A. REED i W.J. WILSON- opadanje značenja rase

IMA LI DRUGIH RJEŠENJE


- neki tvrde da je Afirmativna akcija nemoralna

POLITIČKA KOREKTNOST

- „represivna agenda“ ljevičarskih liberala

POLITIKA KOREKTNOSTI KAO DESNIČARSKA TEMA

- A. BLOOM i E. HIRSH
- kritičari optužuju multikulturaliste da djeluju kao policija mišljenja, da provode
orvelijansku vladavinu netolerancije prema svima koji se s njima ne slažu i da
masovno krše slobodu govora u visokom obrazovanju
- „akademski gulag“
- Prema A. SCHMIDTU izraz politička korektnost prvo je upotrijebila 1975. KAREN
de CROW
- 2 cilja:
1) nametanje multikulturalnih vrijednosti koje revitaliziraju sva značenja i standarde
istine osim njihovih vlastitih
2) rastrojavanje euro-američke kulture

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

POLITIČKA KOREKTNOST KAO LJEVIČARSKA TEMA

RAT SPOLOVA i POLUŠAJI UTOPIJSKE KONSTRUKCIJE SAVRŠENOG JEZIKA

KRAJ AKADEMSKE SLOBODE

MULTIKULTURALNA EPISTEMOLOGIJA

A. SEMPRINI- MULTIKULTURALNA EPISTEMOLOGIJA vs.


MONOKULTURALNA EPISTEMOLOGIJA

- 4 osnovna aspekta: KONSTRUKCIJA, SUBJEKTIVNO TUMAČENJE,


RELATIVNOST ISTINE i VRIJEDNOSTI
- SUPOZICIJA UNIVERZALIZMA i RELATIVIZMA

SAŽETAK

- 2 glavne koncepcije multikulturalizma: ŠIROKA i USKA


- kritički
- socijalno transformativni
- buntovnički
- revolucionarni
- konzervativni
- korporativni
- upravljani
- progresivni

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com


Sociologija - izborni predmet – Ideje i teorije multikulturalizma (kod prof. M. Mesić)

Socioloska skriptarnica – soc.skripte@gmail.com