od islamshog svete, usp. Shapiro 1997).
3, Multikuluralne ilima kraja 80-2
iodo © utonic slogan mreznoliko-
Stiv (versity) 1 »plititke Koroktnostn,
Homogeno razumijevanje knjiievnat ie
boreno dugotrajnim i vigestrukim distant
ranjem of predresuda lax je se clio
‘00 ta Kanon, otrivas kao ast, spl-
‘no, soksualno,soeialnojkuburaln disk
Imivatorno. Zanemariti asu moe samo
Dela, spol samo muskerac, a sakeuslne
preferonae somo hetorosskuale, obi
4eni ne moga seb put tala velit
dluinost, No samim Ue, navodno dist
kro profesor tei demonstrrati vei si
dentima sklonim nolitiho identifi,
pokaujeseasnovanons prafutnomusvs:
Jonju cdredenih vrijednosti te utoliko i
‘samo generiran iz ieologiskog ploiaia
Taka je tobote transentiralo. U taku
‘okvru sudentki se natin etaniatalsta
‘adelno vite ne raluje of profesareva
ba aktivrga jodna, a potisyju drage
‘bitin pa je jlino relevant pitenjo
Gime je uyjetovanadrustvena reamed
tim polotajima u ujetima sveopée sland-
point epistemology. Nata se abiénoodguva-
‘atako da seistrafyje vadajua hierar
ines tas lage apie recent
loi od krimits, ondaje to stga jr se vite
sia fename, Slo modi da orallitost
‘reinovanjpototeiz polnog nasa ule
tualnog ukus, a ne i esetite vajedno-
Sti Hanrovas. Fiske 1995) Tp slinog so
loge npr. rock-pezha, koja se sua
smladima, vradnujo nite of osbiljn glazbe
je ae evida edracima. Taj rid, med
‘im, rok tvdolorma ope famed tra
su (ested role (oopulasni)
vejednosti koja je dugo i nepobitao di
Jolla vise of niske umjotnest. Bo ob
‘ra na nihov aktualan drustveni status,
‘sve wjdnatipotaju nado kontingen-
24
toime, Smith 1966) Venkata ka,
sa, muzeja, kala § galeria potinj ge
take malo-pomalo moti iz wsretgranes
svakodnevne perspektive puek= Unyeine
si uronjene 0 prolaane svjetovne slong
sti Srjelovost je mjesto lrunske hula
ralne vainost er je ona jedini toren nq
Tejera packa lara nate ite va
nos, Kulturajeobiéna, a obifnos evn
nakovita.» (Fiske 1995)
4.To je, w nok ral, polite k. 5. No
anjoniea da Fiske w navedenom citatu
‘eam predutnoctira Wiliamsovu polemié-
ru opasha Culture is ordinary wpororem
na nihowa slofenu genelogiu W. je male
me njome jo 1958. god. resgrao na ie
ralno-hurmonstidkd Roneept hultere jee
lovfen w anang} Arnoldove (1869/1960)
alnisj: ~Bexintoresn traganje 22 sve
enstom.. adi dosezanja onog nabojegt
Enjoniatoga nyjboljeg dominantaims.A je
sjerovao da di ito w nave dosi-
anna Yudshog duba, esivarenim putem
tedgvarajudg Slskog odgoa, mega pre
poenatiprednet rasuina nad malogratan
Shim etactime iagevenima sve ves ra
sjopkavanjom drufve. »Nositaji su kults
re iteleduale kao febvitliek preesla-
tak koji dolai iz ih Klas uzdize se
fanad Klasnog dba rades opeimistich |
nenasina all zhogarajelieravno pole
ko dielovanje (Leitch 1983) Postadjr
anjem velandarda irwranasin oni navede
Thue da uote »pravu nara stvarie i ako
polida sklad medi njima. A. »pritedna
‘ens jamedyslandana avrsno (alse
Jute Hae) i prave naravi stvar (ohings
‘they are) protvri oat njogov dv
esotastlotninastavlaé Leavis u pov
ten ons iam knternosti i dshog
iskuslra.Jedino Giajud knizernas, ne
Jie, judi omogu doi w dotia} » oni
‘afm Ijudskim aseajima hoi su ere
Hodskog vara moral (Colebrook 1987)
Jer knftewnostoslobada to iehustvo kon
KULTURALNISTUDI
| genta povieono-pragmatieihadrd- obit in njemu utomehenog Kanon,
|e Nesp ta se Wile (95 net fone | peda elas
| futura sie samo forpsintletusnih tala i legora atora ple feds
| Sengiatvah dona jetakoder pre ater i tate ude prrodnst dee
| rps etnatn rota obubvadjuclnpr. lek peat iz view niexfere
| Frege im, rae, eo, rekame, garvfavjos orga oot ied
| gatecrevna wimijeea arta, scr’ Bete ojkts dotacatieg lensing
|__ Sram tena nr pes, rt ne nat mpl et
| mameipreodibe. Tako seshraéeno glo-stupdrugome sume ako se zane sos
[delle ois pit sain emt mea retina raeanted)
| fn pomifnom sklpa paki eznaéavana, y Kajama jodaa zona Kulture prestala
| inst, meterjlathlnikarepeoduk- drogu states sredstv preastane
cp ramped na rae dane, jot presi —neprieedeina
(dominant) nastajh emergent) i preo- “neproiredenims ci ednastano do
(ein tiadtaralnstnea CW ,hamerecenin cI jeans do,
ft i961) Umstjadinatvom dle, W.Je opi) Neespat bksonse opr,
Sok pgm tre bite stage llre vredilanom aman ee
‘om suliobom ito mad da ga ned See eas
Fizovhfurnicomcleuricoupelis. Mane eta ho protesakdenhog
Sais mora tei 2a domsinac prot eee ee ee cn
ontalthinnatgju sls ojpothopava-rastyerivih ini hae ao raed 20
‘nesno amenity Aksar eae anon in se
‘aredototejelvisvakekrtko na sen PO
iret shes iverzalizaoi deni.
Thiralo anagene testa, Wilansovn je 5 No itom se negra pci sotavas
Sma oe protaesom imnentninnjegors =
sporaa isustva inal upravo_oprean
Anak On jo sj pomom siukture POR, Pom iskusta kap ene strulfure
Teccyarostgnoublnzonjeautjentonad. =8eisitkoaprofima va lalarans oto
pone jung Sola udruvonopov. Yin shel natn Blog ijn ij
i jeanaitara da yjsn andena eed-
jinn Gnazks altar. plajul pot
jean specifics bentingenteot sok Tost imanentne tome eloism kus.
“ve (Colebrook) No dk jomaterilnom 81 kak jedan dinin toga sus
fanizelsscjominkustapsleniiaoshu- oie iat pristup nego in ojo
rmisifkom tradi detlese Wien. Oh4Ujek re rascepjonaniagonizmam
jem gov ndvdusnost i autonomi- eu sama i zona ke srako poi.
{reqram gl odo upatario lo shusio pear sti wal
etkerlom dstrniname: Sper ee Wooler tale onlin oe
| alerjaligamslinge of ong tearker nani skastvima toga epg seas
ike ade po aoe ong pried ni ly
Gialnicbrazecherenadgadnje olvaraj. ranih gla nedajanju nasupret enim
iplualanpresor komuianlih per. koe vlad. Ono su za W. ngjtvajn
xpi pt ry staicn hire jr ae i 2
ve opecaaizmed prev | pros vu clin ed isktejujuisapreimecena
th, icy stale cestrtaracy kala. svgsvenihvladaati peostalin sista.
| anihdobae. Konstitutime grance pratt jenjegva djl pada hua:
eno mada ustrjtava np. esteidhog nistokl enarapecnizam: on je unata
288 ULTURALNI STUD
kulture mogao lociratiautentigij sku
‘io Hvota a hae bismn se moth pore
‘osiboditi ga rati ike onoga ta domi-
‘raw kultar (Colebrook) Antentignast
‘skustva ase u nstajanj vedi je Wie
toga Sia co ona nai ivomo prosssa
stvaranja Ronson (umjeeto dace ele:
jana ve6 stvoreni) Sto Je Gi agentom
dugnroéne revolucje. (1961) Za relia
‘od tradisionalnih marksista W.jevjerovan
da se revoluija nese dogo kao ekonom-
‘ki prevatuodredanom tenati, negoda
seve ravi. dasotapaetupna etanje
‘roma demolertiongjikoleltinioj rte
vi prife vega zbiva na. ratni kulture.»
(Garber 198) Alizaftobijednoos teu su
‘bln ekustave bilo valonij odcstalh
5 sate bi bed cno moralo sastapat eins
da. interes suit njezinh nove? Nemo-
fgudoost aljana odgovora na to pitanje
pokszujproblematignost konceptadritiie
Fede kj W.,uza see vane novace,
‘pak naslfedio od Arnel i Leave. stmt
to noite proturoéno uw samom projekt
‘wameljenja operbonog pojma kulture
ngonskom i konsenznom idealu druitra
Kako bi priveéonost kaltaei mogla biti
onsenana j protukonsenzna u ist wrie-
sme!s Graff Robbins 1992) Akoje pak sam
onsenaus, kat slul ko polite krtkee
Adrustvene desintegraie, uve ved rezl-
tat pristrane projloijekritigara — onda
polltizaijekultarenje zaptel teksmar-
Isistidkom i feministidkom leithom kao
‘oso Gesto tre. Ved su vita kel
tue 19. bil pretvoril proatavanie kaj
ernostu vstu druvene plitgke ae
oie drug sradstvimas, (GrafRobbins)
T Adornova jo rtike kulture, uostalom,
‘Savjla unjetnost-u slotbu oslobadanja
fd ssvezesvenpceg postvarenite, da bi Jo
ao ale prema neposreiaom iekasteas,
has so npr i Nova kriik, inuela iz
podria druétvonih napeosti i necugas-
‘x. To je polarite desjelo pod dar ni-
dom udiskurenu konstruiranos sh isk-
286
stava zbog deg nijadno vie nile mog
“ahijevadt»prirodno pravo na nepered
asta (Scott 1882) sz terijske porspoli
ve,ne motemousvaijodinstvems, sei
ju uleura koja objetinjyje i ost
individual iskustva, voé unjesto toms
iahjena hulturala rae, poh
wsuglasicu. Kaa tema} kulture, tonsa,
je kontroverea ninhjefna..(.) Popat tl
‘ova, kulture se dr¥e nesdredenin sed
‘ima sukoba kojasone mop fisiratin je
dinctvenaglovita snatenja.» (ralltch.
bins)
6. Na tome je 80th god, ustrjao ty
Ihuleurelni meteralizom,britanske Stla
koja jo W.nashjod krigitla,iamedu eta
log postsirolturalistfkin itiarina Ne
samo po tojteoris) hibridnesti, ona je
Usporednome amerizkome Novome hist.
rime blska i po s hibrdnosti porers-
rom usredotoavanja na kulturalne grant
ce, Prva media njima djl analitiara of
lelture jor se ova dead, sboq subi
sredite,zojeSe pods drugogs prema
swim svoj pripadnicima. Budo! das in
Fskusiva pariiain, konstrirana seial-
rno-diskurznim poledajem, on see pripa
nik Kulture pretearju njesine prom
tras, toe: prometrate cud promaten-
na, proapsivate tu epta, Alo 2 pak
ave teeif provdene vastitom -slepom
iegom,teojka hibridnost pustaje nu
nom: edna teorfu vais uzstopeeopisiva
Us moteita drugs, da bi hse takvem
‘elatvizasjom same ulgjuilow antagoni-
stgno kaltaralno pole. Onda sei ten
ke ragprave, modus rezmjene urajan
‘otftajapo natin kako povate svoje gran
cei have e drugim teorijama.» Schwab
1998) Odbacivane dsiplinarno-metode-
legskog denttta, svesteeno svi tens
ama 04 80th naovamo, vedo da
onhovom -opiranjukolonizasim ale-
nostima pict dsciplinas (Alaseutext
1905), njekanju isljutivo prava nai
© ju Open leds ditkurene holonizacie bio
‘Pio autau kulraloog materi $
| Nevo histoizma to ptrebi Ho se oni
| perotaj tenesanst ie Je dros abeg
~_otaralnewdaljnost bermal etoograi
| Ge nav. Upravo u renesans, name,
[ppotels Jo, usporedd §Klonzctorskin
__jateloinaima, nagradaj vt date
- Riraikaco, a olalessimbalia ra
jena mods dled advent draitvensh
dra polit rlige, moralafunyotmast
‘ane #© Drug ir edokutive betanske
‘fre, dahl oS uredue rednovckorn
‘ie premjeto x onkra gran, aja
{eleva lo realte zone unutar je
alte elite laere meu sober
Sali Sn rengranovaria —auprave nk
ovo enjnivane fron Sve le aja
‘spe psi put otvorla razon. medu
| rojinsegmentima — proisvodtko 2¢
etna a som pido ero isl ute
drug lao padre sobre | Zane
Preprnajudi tom neprestanom lral
tom prerngranigavenja poles spe
Anos renesene, karan mated
irikanje drug: kao sate dio
urzog relma mot, kao sept peg
sips provedbonih tenia Zakon! 204
a i ahora savas
‘Tanja jet tna akon ke xox
fore granica meds porotka i prekors
feria (Colebrook) Stoga ona noma jd
canto eslbbadaju tet, Kao $0
akon nije nino represivan,Dolimore
(S91 extn nateno neclvin odnas
lrmoda tranagresione | sputavaucesnage
fudnje pepisuud jo, bad ko dupe,
rotrjtan i dveslo stats, On ng
e ne postoe opente, ka take, neg0
amo prin! hulluraoe spin, 6
Aiskurano profevedene. Al ned kal
"alas tiorba nema Imanentzo polio
atone veka se seta du rok
rae gi oe edigrevaja Kalra
" priepos, rake je poprite poten
sornadavanja (Sinfeld 1982) Stoga se
‘KULTURALNT STUDI
ovale stamorczumijvost, leo npr. ona
‘0 Shakespesreote) vlitini, mode esprit
pastavijanjem pitanja o ome Em intere-
sma sti, Kao ato je ranih 6O-ih pod.
‘hoists tila Linda Bohannn prikaiva.
jem Hamlet pripadnicima zapadnoatrié-
seg plemens Tiv. (Schwab 1996)
17. Problematizaiatahnikom uzastopnog
preopsivanja (Fe-descrption, po prvi put
1 Hesso 1866) jen kulturaln zone éru-
‘om red njihoveodekolonieaten — toe
zadin pretraivanja renesenene spostike
ultures kojim ae shi § Nov historizam,
Jako smanje politidhognaboja On izstaje
Jerse Qreonblat (1980 oslanjanatehaihy
tay. rgusnutog opisa (hick description)
raeijona u Goertzove)etnologjiplemen-
shih hultara (Geertz 1978) koja polemisira
s elbalnim strkturalistishim matrieama
‘as eligennaZin kao ta Greenblatt plemi
tira s dekonetrukeskom eyeopéim.tek-
some, Obojca tee dekolonizcii analiti-
fareva pogleda radi pribizavania pojedi-
nant pred. All kolo jee) peed-
ret samo nak procss simblie raz:
‘njene koji au sodmentiral njegovo mate
tj, ukoiko mu je trarnoctprosteka iz
ubljuenost upromet simboitke energie
srekokulturalaihgranica—on se emote
resi nina alu postjany znaéay ni
ze kaka ext slop odredbenih pravila
Goort (1995) sida stim turd da su sve
Jrlturane odrodnie trororinams pri:
‘sang, ane iavedene iz nh Svi su ener}
‘sk identittiudinc srecbuvatne procesa
Jukuralne ference sliéne kao sto su
1 Lahmanna (1864) uéing komunieacje
oni biti samo nolo stvarnis Kolko
{im raalikovanja nade promatranje omogu
Al Dnatonje e dake neotkrive nego
ltepno) stare. U jedaom rsistemskoleo
riskoms ulomk Geert (1978) ustvrdale
ako su osm antroplogsksps inter
pretae,usto os dragog todeg rea. Po
Afni, camo ‘domorodae'ievodi one pr
281 RULTURALNISTUDIIL
voga reds to je njegove kultura) Onis
dake fkej; file w mista "nee nae
jeno, ‘peg obikevanog’..a ne da sa
Fein, nefcén), puki misuoni pokusi "kao
da’ Opisi su tdi Kuleura prema tome,
nko sragog tree redas, isto tao auto:
referenljti kao opi prvog red nino.
‘srala susrece drage cnotu prema sthi
zavmijeme dok promatrasebe kao drug.
(Gifford 1986) Als ona jen ralkovana
vides, homplekenieg reda, to znaéi da
problomatziea dinove neg reds kit
heopesice podmedu vaste viare, 10
natoeri da sve proatranj oslobadop-
sjinatostnjhovi. Karaktristieno eda
G promatratkeginove nag redapipeyje
‘lnovima promatrane kulture kr Gj 89
‘viaurovalja probit nadodrodujudi prola-
Jexjom ajhovih granion ponornim reams-
sivunjem samapredctaliatch iti odgo-
‘varejucgulturalngg testa Odatleiar-
Finkel (984) izvladtzakjudle dase et-
netodolog bavi proufavanjem interpre
inh »motodawtoih pripaiiciodrede-
ne alee sljede u svnj)avakednaie,
-Predimet se nlegoes proudsvana asta
‘9 promotrivih, Konkretaih,utelorbenin
Aruttvenih athvnostspomaéu oj akte
"i stvarajusvakodnovnesituade i spsob
1 su djelovetiu aim. (Alasuutari 1095)
‘Ali lhakojednalutars uopée mode post
promotrivom kop aaseban eniel ako ne
‘ako dao promatraépripiteznatene sve
Jim inornraakovana? Sam Geert (1885)
‘ovori a nevchjeznome privy Mastvax
‘pr. ideologie i Kalere, koje mi tama
mo kao uarok evih wéinaka iako je ona
cama ufinaltroktarenaleg promatrana
‘ij tome tako is lulturom shvngenam
nanan lnidevng tekstaw kom autor
(, analitigar kao promatraé drugog it
ete red)staliawhoaattu kein
eontingentaw funkejunezore svn teks:
{in instane aj se medusobnom skelon-
zaijne nadodredyj jedan argos? Ne
preuzima itu hula nekadadu log
288,
tate pow elo heme
stale haegorie podrgavalareltivag
da bi sume ijl? Po Pouca
{0905 antopoosin Je obrezann wep.
stovijne talon traneendontalnog ory
tonta debi cborla global perepeltiy
sepeisjow. U Goertea i Grenblts
{sks horizon posal ese op.
Sjelnulatpredltbama (epretetction)
au lara pluéae wih sah ria
nik — os og snpovizaikg jy
(canog altar ka koran spe
stl) lj th jp lado propia i fine
cbesnaitinltowa mot (Pease 1991) Za
rads of Nh ge © modi klong
pobstvjdujusidealogjom dai se wats
Proniknllpreapsvanjon w edger
fim terns, CLaCape 1988) on
turalnem matrjalizm, ajgorin mer
‘itd aldo, adebavaj repre
pols often i rexjina. drutrens
hac seca vo prov posrae
cide viene u deutvenom port, i
neke su instal. znatno mens of
drug. Prieto ih one podeneaa tees
spor pa deere (Sinld
1092) Mot ioko nj opt wet mom
st fusbcniranja lure, ve
ae Wadsuéo institu (atari ow
eno pimjeniu pri resins pat
yeah spo
Nor hitrizum elxjn na nestlo-
sniroploiskikonep ideolge| Ku
‘ali mate alicamcojen na eine
suo-markistchi Ronee ra) al
soeriavaj dv naan odhea prema kl
{ura dros haralteritiari
4 puta halfura. Dok visoka tara to:
4 honatno ovat drop tal Sto =
distance of wa, dele puke kalare
‘ianutras uke vst eo
akin ljevima. Za nju drug nie
ratio stranae, nego pvlasiksbarom
‘Staar nae Kus «kako dae of est
mnanipram? On nas obveryjona l=
|e rite svakodnovnih kompromica
= gpravo Je ta iamudene statins (eo
| in eventace haraltvstina 2a k= 8
atv uvidor, potaknutin danomiai
"falasivanjmn satin hur acl
| Blin obleima olonizace (ckanomske,
pode, plik, robe, kltraine
© Gi, ont au poglvitovimjeren na so-
‘remo crutiene pave, To ih ude
fd antropslgie 1 peldave oil.
| cLennan 1905) Allert drole
= ie, kine badconalna stv bls
| fale pojive w odnes prema taboze tan
| eonentalnu kote (pra, ielo-
| fi monaltet el) ks ovate sama]
_ Sevnbalturaliekontest specicnost
ede kulture, potudyu gs free an
‘egos veau ne gui sv
_podnst- Kako snp. velit dla no.
__ mathe knlemost tj u leat, fam
= oka Enjlovnost u Alri englesko
Tnfloranst ed? Ne blikajel vee
feo ikusivo umjtoast usta hoe
tua drokbj nego wna? et
{985 oRaumislane okulurals) elle
"fet omogucie hie reek 0s
_Binjlejma ennogakedenog stadia
_ Yao io 8 maa, rednst, ec ak
| poveat Bod a abv eens nikad
ape i apromjenve, pal paged
Falun mote propa ui ako peri
tba bis proradent it prevent —
kludju i peimove ular, ‘ovis?
1 hyitoraos = (Colebrook) Rr opers-
tne prove stake nk miso gent
kin. njonicama"..nogonibavi v=
Estrin prlamanjinau pipiens
lage odrutovaj edna oblcvan spe
| aim edskivagina, predrosudama, to
lama, potrebama, i strahovim prec
tina 'na drugeg» (ehwab) Obiedje se
faltacanedrugst, prema tone, premje-
| Sana ata vasa sredstrapredotevanja
1 predsaljanj drogga.Odjedrom ont
na poprimsj soja, pai, rani,
~ sei spoiniodn ccgovarjuenkombina-
KULTURALNT STUDI
cj ih indoksa! -Citanjo kao granigoa
opera tako nije jedino djelatnot ‘na
pastanja kus’ nago i "dvodenia k=
(Gehwab) Ono nas na koncu suotava §
rama samima kao drugina, Poviesn it
ltoralna drugost vedi nas prema naisj
‘utara drugosti —i obra. Ako je
tone — kao tt vjerajom — da éo nafi
lfuralno usvojont i pounutroni bral
reagranja na drugost oblikovail i nade
Gtadke navike, onda ditanje zarazae | po-
Jeroen ods prema ‘eugosti"opéeni-
‘ta, Ctanje mode utjcati na te obrasce
4 promijniti ih tow nabofjom sluts pro-
Shit male sosebnosti da opszame i pre-
porns drugost.» (Schwab) Alo dakle
pronéavatelj ullure nuZno opera prepa-
ranim (primjerice Kolonjanim, imperi-
Salvi, nacionaaim, falocontriim,boge
‘monijkim itd.) predodsbama, onda mu,
‘ko eS, susrts kultralnem drugesti dedi
prilhu zanjihovokontrapanktno propis-
‘vanje, 2a prorazgraiéavanje njime pov:
enihgranics. dete aljanse u hoje ks
poxljedith gndina, osobito na severnaa.
rericho}skademso} seen, ulaze § trv
trea studs: postkalonjalnim, afroameri=
‘kim i etnidkim studjima, gender etude i
‘quer studies, =U mnogo alutajva pstalo
je tetho viii razil, esi utematskom
Taspont, fameda israfivenia vodenth &
tim padradjima i kalearalnih stadia, Mod:
) zamjen bie simnlakra-
‘mom. Sporno je aapravo to raskida lip. 8
‘modernistiSkim aistriamomigeénjomza
apstraktaim custevom odnaea ii naprotir
éziava kontinitt 9 raikalnim emaaci
paiskim aspeltima medernizma. Oko pi-
‘anja ounaéava li »post: logan nastavak
pretest i potpani resid snjom rada st
tako fustra rasprava da su neki tereti-
aria bit sklontpoaijeithnjesine su
ionike u deije suprotetaojone skupino
‘One se alternativno oznaéuju lo dekon-
struktivnakonstructivns (rifivBear-
sleytfoliznd 1966) il kao negativaafpos-
tina (Rose 1988), px emu bi prea
supine tamadilap. kao radian negaciu
‘modersih vedo drug bw nj pre
omavalaafimmacis novih vest po
396
supkon »dvostrukog kodiranjas nek,
U peve bi skupims npr. spadali Hassan,
97D, Ball 1976), Lyotard 1879), Ha
bormas (1981), Baudelard (19%, 398],
1983), Jameson (1983), odin bi drugu
actual teneigeri avbitekture Jencks
(10%, 1977, 3980, 1686, 1987, 1850), Por.
toghes (1982), Klotz (1984), ai kien.
rik Barth (1880, flozaf Welsch (1987)
Po navadi ima medjalnh poze. (Be.
1983; Huysson 1986; Futehoon 1988)
Noi en od svretanih teorttara pak 5
‘remeron »promijenili stan. Tako ny
Hasean (1997) s petnacetogodinedistan.
caustrduje kako okie pga, parodia
5 pasts cbogacajn predotavanjepriaiva.
neste kako od replika gu bit
valjani sto koliko i model, dapase mogu
pridonijet angen dre. To svarara
it pojam trade w kejern se Kontiny-
ite iskontinuiet, visoka iniska katara
ried ne da bt aponasall, vee da bi
Dros pros u saanjestin Opésnito
fe sporori oko p, ma kaka naéel bil, e
rastje ofkdontt pod valu ejnu jor ee
Adraidaupravoon (i nesedlive rani
ifrend po Lyotar 1980) karalterzira
up.
Podetiom 80-th god, dovod! so ptenje
pevediscjska vrjednost poima — p. 6
navodno po same) evn nara prods io
kskvojporiodizaci Lyotard) — vale 2a
p. kao sidealna kategorius ja oxy
hekalvo ope Kansteolen svojtveno re
2lidtim sazdoblima (Beo 1983). No Ek |
tak sheaéena,p vol save otra eprek
‘savangnrdom fl medernom, npr. tine so
pominjvo priznaj svoju protlost dok jo
‘moderna radikalno poige. Te je opreka
preoitra slog Ho p. — pet navedno po
‘svoj nara! (Hutcheon 1988) — razbla
sje i posredyje sve opreke.
2. Jedna je od tih roltiviranlh opteka
‘ale ona eed refereniehnidevnog
(eksta na abi 4 njepova upudianja na
~ sanogasbo. Nj je vela moderna rask-
Shots renlstem nfo obmesil
fEeinnalvnt sri eho. Poser
nda probity steer
[inoa for nove onvenc i ko
ebstta deg emblierivs re
oman ori emt (po
enh xno data iol
{Pram eslopa govoro=povrtk sar
aj 0 spout prot modems
© spstrakelon. (Jencks)
‘Druga je ubleiena moderniatiska oproka
‘ona med sadanjosti i prodlosti: sad
‘jst se vge ne doZivjje tlk jelinstve~
fom i nover kao pie, avo so paredake
aina Koegzstonlia, dapatesimultanest
edusobneudalenshpovjesnihradobhi.
(Gleichstighet guitemporality) Hessan
(G967 tu dapat, u polemic s Jameson
sn tezam 0 »posedanjvenj (present
{eation, weed pojam vintertemporalne
| le peo omnostvene sadaijosti+ koja
‘ava na raspolagane sve stilove
_Trols oproka foja co pokolbava tie co
‘edna fzmedu t2v.vsoke illite ito.
riske ii popularne Kulture. Na agrazanje
‘modernists, postmodernist pokazaja velit
Snteres au racownu Kulluru [Kit Isto 9
fake btu medaine i Zanroweke grace
mad tkstovima, ito podjednakou no
tj proigvedii i relleiito ria. Tako
re npr. pronalte literaree dimonzj ilo
ofskih ii bistoriograflih ekstava, eli
pista wanje i historograiska dimeniia
8.2bogsvegabi so toga mop zak
‘postmoderni umjednil | tooreiari« po
‘ebnim Zarom ispitaja ambivalent fv
‘etruko Koditena medupodratja (middle
grounds, kao o ih ave Wide 1987). Teko
npr. za av skopea prema metapripovie-
sina Japitalizma, patjarhaliama, impe-
lism, marksizm i humanizma, . so
fale delogja ne peilanja ni radikalnim
deja feministihe,afresmavitie if pos
tholonialne frites «Kolko god tine
bile subvera,w njoj ima neporestog
sayerensiva(srilnranin).Ta strate
‘ke dvojnos i politika dvolénost ambi
dlextrousass)zajodnih je naaivnik mno-
igh postmodern dishurea vides se
sa jedna stear — bila btu il zage-
reridtvo — 2nati parcati komploksnest
pothyata» (Hutehoon 1998) U tom bid
frakom ejetlyvalolo promatrati no so
‘mo postmoderu problematizaciia moder
nistikih pojmova kao to su poles, pr
‘ivan, subjekt:ideslogi, nego post
modern revaluselju partikularnog na-
spramuniverzalnome. U znakupermanen-
nog nadodredivania preturot sic |
poskmesiena proza: Borges, Barth, Ahhe-
fy, Pynchon, Barthelme, Burroughs,
Abich, Robbe” Grill, Handke, Fuentas i
de, Opéenit bi se moéde mop rest da
tecoriajprakea p. ne tede potiranju net
lasiea Jer bi to samo cbnovila tipo
modernist gest ovldavania
~ alee, aatobiogaio, etopole, ste
‘eSrenalainos, eninge te, eat doe
‘net dey Seti tierdsar, a
‘Scranton, keer
ile. posse
jeje sje
‘aie
eae
Ieverjetnost, ea,
POSTSTRUKTURALIZAM
(e. postatrucluralisn,f,post-structoral
sme, n).Pesstrukturalisms)
1, Pojam ula w uporabu 70-ih god. kee
Jnbova i gajeled abezvredujnéa odredni
ca za meduobno divergent idje ugha
‘om francais misilaa, kaise aiéne
isu nacivall portstrultoralistima (Dore
da, Lacan, Althusser, Fovealt, Deleuze
Serves, Lyotard, Baudrillard, hasnt Bar
thes, Kristeva id). U najsivem ih smishe
vera kita steprezentaisko paradl
mes, § tou dvatna njosinin temelinin
‘eyjsimas hermenentieistrltoralisma
(Obe odjotkauetraja na uglavjivenju 203
30" POSTSTRUKTURALZABE
ena, hermeneutikausedrginastruktu-
ralizam uw formaleoj sir Vee je Derrida
(4967) postvio parametre like suk
‘uralistfkih posta is koje se nado na
air p. Po njema so zagovorniclstrukta-
ro samo stoge jer neutraliirajynjzina
strubturaluost bi w tanj powusigranicu
iemedu omatiteja i oanadereg, jxika 1
_ovora, nidovnodt i tere, redmetnog
Jeska i metajeita, teksta i honlelst,
‘mala i predmeta itd. Ali nije etre
tri sno samoge odsutong entra aj
‘usirojavastultur, oni ne mogu okjasrith
‘zaito jets} contr i poet metafnice
rijenjzoimena (npr. Bog, Rie, Glas ita)
‘btayul se vsredinjom.prsutnost koja
riled ie bila samom sobor, neg jo uri
ok vt imcala samo} ebiu Vlas nado
Injoctaee, Uvlod tak jcentar strubte
‘wigra rai, D_je prosvio de Saussure
‘va zamisaojeska ko diferencialnog thar
aja oxnaGtej na naveopl tlt tr. pre
pisanja koje nia no ostasin ivan soe
(967b) »Oxsutnost ranseendentalnog so
byekta prosirae paiva eznadsvanja
beskonatnest.« 2987) No poses sate
naizgled malo intervene ta humanisté-
ko ananosti bile itekako velike: utkiva
jem u neprestanoragvanje arishrpture
kita je sgurno spocnajno mest koje
su strukiuralist il zartalienenstvenam
subjektu. ono se odjadnom zataklo na
poprist decentrzaneteltuslnostl cepa:
JUG samodostataost subjokta uvijek-ved
isutaim oznatitejma, Zbeg tage se post-
strakturalisti¢ha Gtanjaw previo umn
4evaju dometanjom: Lacan (1966) Gita Po-
e0vo Uskraéeno pismo, Dertida (1980) dita
njegovo Sitanjo, a Johnson (1987) dita to
‘itane tana, Wilson (1998 Gita Jamesoy
Ore} eavrinja, Felman (1877 se bas
njegovietanjem, a Caller (1982) Weight
(1951) njexinim; Derrida (1967 ata Rous-
sea, de Man (1971) njegovo Gitano, «
Nomis (1989) opot to ditanjo tana td
Seaki so tokst tako preakvirujo novim
398
aslomnim mjestinaw no Bi I ee390 komik
2 atrukturom domotanja £29. svaopéeg
tekstakal sve ustanalieneidentitete pre
tara u sve utinks
2, Drug je vim oksom pasts,
ralisicke rie, okra) strulteralizn,
Dilahermeneutika sho njsinapostojanag
rivilepiranjaduhowe na raéun mater
o sano tekstova,njibove unatradhjost
‘a ragunnjthove ivanjskost, Hermie
tika trot takstove kao favor iskusiva,
nani i stne o ivtu, stvarnost ie
ojeku proved take ovdokorna spo
kasmiszonog ontiranja.pataplom ed
stranjivanja hoterononjex (Mller 1994)
od. prisjvajui toksiove de ee sunée
‘lasitim identitetom. Tekstovitako abe
srgujedinstvenudogadsinen pretvaajue
seu dokumentenadredenesmissone gel
ne (Guba ill sila raedoble, kejavnesi,
Yanra, tara ii dele). od je Heidegace
(1925) —ojognp (uz Nietzsohe, Freuda
1 Marsa) ne progaiuje elaising svojin
pretoiam — primietiou rei stim smu
fevrim naisione: »Dabome, da bi ono-
re lo rei kazu ful to to one hae
i, svaka interpreta mora peimijonits
sil. Snaga edne zai ja essen
ot mora fjorati i voit ilaganje« Da bi
ome ihjogno, Foucanl (1960) ekrede so
ju atheologju protivh. ne trapajuel vise
‘a identfkaciskim »znadeniskim vithom=
ka wksto w sbi skevaj, nego 28 so
povimais keh su uvijek-veizjodeoni sr
how identitai, 2a ues omoguciva
nia ssumorazumbjv kategorii kao So
‘uel autor, anabenjeisl I perspektne
cova aj su ih prove, one name gube
svoju predstavjtka/predoditenu primar
ust ota seu set ivedenost. No
F. se suotava § problemam aprornosti
‘levira, koji bi sami moral biti Elon re
Terencjalnosti ele H autentiéne poops:
ti rferencos: svih entileta U arhe-
logis feai on Th naviva disursima
sraeumileraju tim pojmom presutne
-Fstave predatavanjalpeikeivanja, ko
“rim ogranzvajucim pravilima bred
trorba npr. iskustra,stvamoct,istno i
ubeleata li pojam diskuraa tu karate.
Fellno varia ustupnjuepsraitoet v=
Fu ledom dimenaiom za povieeno
‘njetovanetransformaciskesusiave ka
a, tav-avhive, eis podlijelu reais
tim mehaniemima Krodenja i ranvrstaee-
ja To te no pokazuje zaovoljaeaiaim
_eenjom jr bls tai ari mol raau
‘net ko pod iste homogoniirjugs iden
lifkacie koju F. tako dustro predbacoi>
Ipeemenentime. toga on, drugo| dimen-
‘i pode poam éskurea na visu rai
apstraaj edn. hotorogonosti predstavlja-
{juego ko hiovita Somorenjer ii anar-
Tgeu bufiea koja nave na obrambene
reakelje ninterpretativnag obuzdavanja
Newari Sumo sbajeasnisu ve intar-
pretativna prpisvanj? Ako pak jesu, po
‘emo bi one bila bola od antora, ola
omentara? Zahtijvajui za soy Katogoe
rij sivkjegdisarza~ potpann eutorete-
renrijalnat, kau sra prevodenja uw rele
renviju nezbjetne roduciraju, ne dovod i
je F- ucpasna bizinu Gadamerove dein
{je Hasine unjelnost:»Klasitao se obi-
tiie ick baat stoga er sim sebe
‘madi sémo eebe tums (1872) pa amt
Jao tumati a to njogovo temotumatonje
smotern dine redubtivno upicst?
4.P. tako, dada iis strukturaizam
‘ada to dni shermeneusiom, ustrajen
rastvaranja nachedenih operation kate
sorja u ako) madre) i pakretlivg)
raalikovng) matic. One amjtta tkstove
1a kontingentno preset svoj sla
1a nepredvidliva évoriSia svoj ines
skurzne mre vraéajuiw nih doted zap
starljens mnosteenoe, dognajnost i sic
“xjnostTakvo je proirane avira prom
franja premjosil anata praoenost
Dejedinaénih tekstova na sczane ednose
‘POSTSTRUKTURALIZAN
du nfimauldjxdyjuéi ne samo rete
diskurme, nego i nediskurme (lesa
porenptivne, kovne, foografke, flmske,
Video) madalitete. Tae potakmlo intord
kana intarmedjaloaistrativena tea
rajudi proctor novi toon dalam
poput Novag historizme, kultralnis stu
‘hj, poston i feminist brtke,
aj se ako mogu zamishit bes p. Tmar=
‘sith psihoanaltiks lta dobilesu
tp. vate inovativne pote
Ali uprovo stoga jor se p. tako odléno
keds peotv metafiake prisutnosti ide
tietacentra zagvarajuiodsutnos,éru-
aos rub, stoga jer osporaveusmjerenost
‘prema sri, dubint i unutranjost svra
{ud porornost k materjalnosl,powrsin
‘vanity stoga er nijegeanakoynu elias
cotkrvaju unio) ragove predenakovne
tdesti — on dele rivku inert
heemeneutighe rukevioe. Ist ona} vibe
jj w hermeveutistosguravan dokide-
ne prikracenih dielova v mating} znae
ene ein ao dap jem prednost
‘neznafonckog ora prod evim njogovim
anaéenjskim priksaima ili predotenjims.
‘oie dni ga nestadhivim na govor ina
Jealke Foucault 1969) Lbjezavaudi re-
Das könnte Ihnen auch gefallen
