Sie sind auf Seite 1von 70

OSNOVE PRORAČUNA MOSTOVA

1 Uvod
Mostovi od AB i PB proračunavaju se po normama i propisima za
dotične sklopove.
Rezne sile dobivaju se po postupcima građevne statike.
Pri proračunu statički neodređenih sklopova uzimaju se u obzir
krutosti neraspucalih presjeka, a u vlačnih članaka u zavis-
nosti od stanja raspucalosti i udjela armature u presjeku.
Djelovanja na sklopove uzimaju se na način izložen na dotičnom
predavanju u prošlom semestru.
Uvriježeno je provjeravati mjerodavne presjeke po graničnim
stanjima (GS):
• nosivosti i
• uporabivosti.
PB sklopovi provjeravaju se još po GS dopustivih naprezanja.1
1 Uvod
U statički neodređenih sklopova valja imati na umu mogućnost
preraspodjelbe reznih sila nakon pojave plastičnih zglobova
pri porastu opterećenja.
Pri provjeravanju mjerodavnoga presjeka razlikujemo, s jedne
strane, djelovanje g0, Δg i q, te, s druge strane, utjecaj statičke
neodređenosti i dugotrajnih djelovanja (s, k, ΔT i δ).
Toplinska djelovanja (ΔT) ne smijemo podcjenjivati, jer mogu
izazvati opasna raspucavanja. Sandučasti nosač

Njemački učenjak Kehlbeck proučavao je Hrbat


zapadna strana
ova djelovanja, te je u kolničkoj ploči Sandučasti
sandučasta nosača pod asfaltnim zasto- sklop

rom izmjerio ΔT = 25 K, a između gor- Rebrasti sklop


nje i donje ploče ΔT = 20 K.
Te su razlike dostatne da same izazovu Hrbat
Otvoreni sklop

raspucavanje. Slika 1.1: Temperature u hrptu


sandučastog i rebrastoga sklopa 2
1 Uvod
Podjednako pogibeljne mogu biti ΔT što nastaju od hidratacijske
topline odmah nakon betoniranja. Od njih se štitimo boljom
tehnologijom betona i unaprjeđenjem postupaka građenja.
Međutim, nema potrebe pribrajati reznu silu od ΔT onima od
g i q pri određivanju potrebne sile prednapinjanja. Naime,
pukotina što nastaje od ΔT stapa se s onom od q i ne može
utjecati na graničnu nosivost (slika 1.2).
Uporabna opterećenja Tražena nosivost = ν-struko
uporabno opterećenje
Sile Previsoko prednapinjanje
Rezne sile od Krhki slom
Slika 1.2: Djelovanje opterećenja i prisile
Žilavi slom
prisile od ΔT na
protežnom nosaču splašnjava

Djelovanje ΔT Djelovanje

Prisila od ΔT

Izobličenje, npr. κ Izobličenje


3
1 Uvod
Lijevi dio slike pokazuje kako u uporabnom stanju prisilno
izobličenje od ΔT izaziva reznu silu gotovo kao od q, dok je u
GS nosivosti (desni dio slike) odgovarajući priraštaj sile
zapravo zanemariv pod uvjetom da stupanj prednapinjanja
nije previsok i ako je nosač primjereno armiran.
Naime, previsok stupanj prednapinjanja mogao bi izazvati krhki
slom.
Iz ovoga slijedi da se pri dokazu GS nosivosti može zanema-
riti normalno djelovanje ΔT i skupljanja (s), ali to ne vrijedi za
GS uporabe (pukotine).
Djelovanje različitoga slijeganja potpora (δ) ne može se
zanemariti u protežnih (kontinuiranih) nosača veće krutosti,
iako se dobrim dijelom poništava djelovanjem puzanja, ali
vremenski tijek obaju djelovanja treba pouzdano utvrditi.
Međutim, u vitkih nosača djelovanje δ zapravo iščezava već
pri prvim pukotinama. 4
1 Uvod
Preporučuje se pri proračunu uzeti u obzir djelovanje (1/3 ÷
1/2) δ, jer već pri pojavi prvih pukotina nepovoljni momenti
savijanja splašnjavaju.
Ipak, najpouzdanije je rješenje vrlo popustljivih potpora –
oblikovanje ležaja tako da se mogu podlagati, čime se
nadoknađuje popuštanje potpora.
Dokaz GS uporabljivosti iziskuje dvije provjere da se ne će
dosegnuti :
y GS pukotina i
y GS izobličenja.
GS pukotina ima dva mjerila za određivanje najmanje potrebne
armature:
y Pri pojavi pukotina naprezanja u njoj ne smiju dosegnuti
granicu razvlačenja, fy, i
y Ne smije se dosegnuti granična širina pukotine, au. 5
1 Uvod
GS izobličenja u PB mostova zanimljivo je samo za provjeru
djelovanja g, Δg i k, jer pod djelovanjem q ne mogu nastati
izobličenja koja bi dovodila u pitanje uporabivost mosta.
Izobličenja od stalnih i dugotrajnih djelovanja treba odrediti
što točnije kako bi se sklopu dala odgovarajuća nadvišenja
(ili protuprogibi) pri građenju, a svakako se mora izbjeći
stanje predočeno na karikaturi.

6
2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče
2.1.1 Rezne sile
Rezne se sile određuju po teoriji ploča, koja počiva na
sljedećim pretpostavkama:
y Debljina je ploče mala u odnosu na raspon.
y Gradivo je izotropno i elastično.
y Progib je malen u odnosu na debljinu.
Ove pretpostavke ne vrijede sasvim u ploča od AB i PB, ali se
ipak dobiju prihvatljivi rezultati.
Rezne su se sile: momenti savijanja mx, my i mxy, te poprečna
sila qx (qy je zanemariva) sve donedavna računale iz utjecajnih
ploha (Pucher, Homberg-Ropers itd.) ili s pomoću Rüschovih
tablica, a danas gotovo isključivo s pomoću gotovih računalnih
programa temeljenih na metodi konačnih elemenata.
7
2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče
2.1.1 Rezne sile
Tijek momenata mx (uzdužnih) od prometnog opterećenja na
slobodno poduprtoj ploči (crtasti ležajevi) prikazan je na slici
2.1. Slobodni rub
mx u presjeku x = 0

Slobodni rub Os ležaja


prosječni mx

mx u presjeku y = 0

Slika 2.1: Tijek uzdužnih momenata mx


od prometnog opterećenja na pločastom mostu
Poprečni momenti, my, najveći su oko polovišta raspona i
opadaju prema potporama. Redovito vrijedi: my ≤ 0,2 mx,max8.
2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče
2.1.1 Rezne sile
Negativni momenti my zanimljivi su samo nad stupovima
protežnih ploča.
Djelovanje poprečnih sila, qx, zavisi od načina oslanjanja. Tako je
u crtastih ležajeva uglavnom Presjek A - A

zanemarivo.
Mjerodavna je qx na udaljenosti
h/2 od osi ležaja (slika 2.2).
Ako je τ=(qx×b)/(d·∑bA)>τdop,
mora se proračunati armatura
za preuzimanje poprečne sile.
Uz međupotpore protežnih ploča
mora se provjeriti proboj.
Slika 2.2: Mjerodavne širine za proračun posmičnih naprezanja u blizini ležaja
9
2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče
2.1.2 Armatura
Način armiranja ploča predočen je na slikama 2.3 i 2.4. Budući
da je uzdužna armatura najčešće od debelih šipaka (Ø ≥ 22
mm), nerijetko položenih u dva sloja, treba poprečnu
armaturu (Ø 12÷16 mm) položiti u najniži sloj kako bi se
ublažio utjecaj uzdužnih pukotina što nastaju zbog prianjanja
uzdužnih šipaka.
Potrebna količina armature duž ploče određuje se na osnovi
pomaknutog dijagrama M/z, s tim što se danas to znatno
pojednostavnjuje: polovica armature ide skroz, a polovica na
potezu srednje polovice duljine nosača.
Na ovom srednjem potezu načelno ne bi smjelo biti prijeklopa.
Za protežne ploče vrijedi slično načelo.
Gornja se armatura polaže na tz. jahače. 10
2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče
2.1.2 Armatura

Slika 2.3: Uzdužni presjek armature pločastoga mosta 11


2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče:
2.1.2 Armatura

Slika 2.4: Poprečni presjeci armature pločastoga mosta 12


2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče
2.1.3 Natege (kabeli)
U zadnjih 20-ak godina dogodile su se velike promjene u
pogledu primjene ploča u mostogradnji, a najvažnija je ta da
su gotovo potpuno napuštene ploče sa štednim šupljinama.
Međutim, upravo su takve ploče bile pogodnije za prednapi-
njanje, pa se danas ploče prednapinju samo iznimno.
Zato ćemo spomenuti samo osnovna pravila oblikovanja natega.
y U poprečnom presjeku sklopa natege se slažu u skupinama
na međusobnom razmaku oko 40 cm kako bi tuda mogli
hodati radnici.
y Sidra se ugrađuju približno na visini donjeg ruba jezgre i to
naizmjence napetljiva (aktivna) i nenapetljiva (pasivna).
y U protežnih ploča valja natege nad potporama zaobliti na što
manjoj duljini (≤ 1,5h) kako bi skretne sile išle izravno u ležaj.
13
2 Proračun i armiranje ploča
2.1 Pravokutne ploče
2.1.3 Natege (kabeli)
y Na krajnjem ležaju protežnog nosača natege treba položiti
što više kako bi se u polju pojavile što veće skretne sile (slika
2.5).
Skretne sile

Slika 2.5: Vođenje natega u protežnoj ploči.


Kratak zakrivljeni potez nad međupotporom; visok položaj sidra na slobodnom rubu

y Poprečno prednapinjanje primjenjuje se samo u mostova


širine > 10 m.
y U protežnih mostova natege nad potporama zavise od načina
oslanjanja.
14
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.1 Uvod
Rebrasti su sklopovi najgospodarniji oblik rasponskoga sklopa
pod uvjetom da je raspoloživa visina dostatna, da most nije
tlocrtno jako zakrivljen i da se ne zahtijeva potpuno
prednapinjanje.
Kolnička ploča koja je neizostavna na svakom mostu, ima
višestruku namjenu i učinak:
y Prenosi prometno opterećenje na grede (rebra) i raspodje-
ljuje teške pojedinačne terete na sve grede (djelovanje
složenice – nabranoga sklopa).
y Djeluje kao gornji pojas grede.
y Djeluje kao ravninski nosač (disk) pri djelovanju vodoravnih
sila.
y Podiže težište poprečnoga presjeka. Zbog toga su u donjem
pojasu naprezanja znatno veća nego u gornjemu. 15
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.1 Uvod
S druge strane, u protežnih se nosača u presjeku nad potporom
nakon raspucavanja neutralna os spušta, pa dolazi do znatna
povećanja tlačnih naprezanja, gdjekada i preko dopustive
granice, pa se mora podebljati rebro ili izvesti tlačnu ploču uz
donji rub.
Nekada su inženjeri težili za što učinkovitijim sklopom kao
cjelinom i pri tomu su istraživali najpovoljniji broj uzdužnih i
poprečnih nosača.
Danas je, međutim, sve podređeno učinkovitosti izvedbe.
Ipak, ako se betonira na skeli broj je glavnih nosača (GN) znat-
no manji, a razmak im je 5÷8 m. Međutim, njemački inženjer
Homberg gradio je i mostove s razmakom GN ~ 16 m.
U predgotovljenih GN razmak je u pravilu < 5 m.
16
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.1 Uvod
Na krajevima mosta mora se izvesti poprečni nosač (PN) ili
barem okvir, jer se tako podupire kolnička ploča koja je
upravo na ovom mjestu najjače napregnuta.
Međutim, nad međupotporama mogu se i izbjeći ako nisu nužni
kao prečka okvira nad stupištem pri prijenosu sila vjetra ili
za torzijsko pridržavanje GN. Ako jesu nužni za to, moraju
se upeti u stupove.
PN u polju redovito pridonosi povoljnijoj raspodjelbi tereta ako
su u presjeku > 2 GN. Pri tomu je najučinkovitiji PN u l/2;
dva su nosača u l/3 podjednako djelotvorna, dok veći broj
PN nema svrhe.
Na slici 3.1 predočen je svrhovit razmještaj PN-a.
Debljina rebra (hrpta) izravno zavisi od njihova broja u popreč-
nomu presjeku.
17
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.1 Uvod

GN PN
PN

PN Bez PN nad stupištem ili poprečnom krutom potporom

S PN nad potporom (poprečnim okvirom)


Slika 3.1: Svrhovit raspored poprečnih nosača u rebrastoga sklopa mosta

Debljinu rebra određuje broj natega ili armature što se mora


smjestiti u njemu. Predgotovljeni nosači, kojih je manje u
poprečnom presjeku, najčešće imaju pojačanu donju
pojasnicu.
Debljina rebra određuje i torzijsku krutost GN, a ona opet
stupanj upetosti kolničke ploče.
18
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.2 Proračun kolničke ploče
3.2.1 Rezne sile
Donedavna su se momenti savijanja mx, my i mx,y, te poprečne
sile određivali s pomoću utjecajnih ploha izračunanih po
teoriji ploča. Pri tomu su razmatrana dva granična slučaja
oslanjanja ploča:
y slobodno poduprte ploče i
y ploče upete u rebra (hrptove) GN.
Stvarni stupanj upetosti valja odrediti na osnovi torzijske
krutosti GN-a.
Ploča je u pravilu poduprta samo GN-ima, a samo na krajevima
mosta i PN-em. Ako ima PN-a u polju i nad međupotporama,
moraju se odvojiti od ploče kako bi njezino statičko
djelovanje bilo jednoznačno (slika 3.2).
19
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.2 Proračun kolničke ploče
3.2.1 Rezne sile
Skrajnji PN PN u polju PN nad potporom

Slika 3.2: Kolnička se ploča ne povezuje s PN u polju i nad potporom

Stupanj upetosti ploče, α, u GN zavisi od omjera torzijske


krutosti GN-a i krutosti ploče pri savijanju.
Očito je stupanj upetosti najmanji na potezu GN-a dostatno
udaljenu od PN-a. Može se pokazati da je pri uvriježenim
odnosima krutosti njegova najmanja vrijednost u l/2 oko 0.5,
da odatle do l/3 postupno raste do 1,0 i prema krajevima je
stalan (α = 1,0). 20
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.2 Proračun kolničke ploče
3.2.1 Rezne sile
Međutim, proračun se pojednostavnjuje tako da se uzima da je
duž cijeloga sklopa α = 1,0, a momente u polju izračunane uz
tu pretpostavku treba povećati za 10 %.
Također se uzima da je moment upetosti u krajnji PN jednak
poprečnom momentu upetosti u GN, pa se dakle ugrađuje i
jednaka armatura.
Torziju GN-a treba provjeravati samo za djelovanje prometnog
opterećenja, jer je djelovanje g uglavnom poprečno
uravnoteženo. (slika 3. 3).

GN GN

Slika 3.3: Ciljani tijek momenata u kolničkoj ploči preko više GN 21


3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.2 Proračun kolničke ploče
3.2.1 Rezne sile
Djelovanje poprečne sile od pojedinačnih tereta uzima se po
slici 3.4.
Uzima se da ploča nije opterećena za Vpl

Tereti blizu ležaja nisu


opasni za posmik

Vlačni pojas
Tlocrt

Torzijski Tlačni članak


krut
do ~ 1,2 h
Širina rasprostiranja za F2
Pri određivanju Vpl

Vlačni pojas
Torzijski
popustljiv

Slika 3.4: Širina rasprostiranja tereta kotača 22


3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.2 Proračun kolničke ploče
3.2.1 Rezne sile
Na predhodnoj slici valja uočiti da tereti što su udaljeni ≤ 1,2 h
od ruba GN nemaju učinka na poprečnu silu.

* * * * *
Danas se kolničke ploče proračunavaju gotovo isključivo s
pomoću računala, po MKE.

3.2.2 Armatura i prednapinjanje


Armatura je u pravilu nepromjenjiva po cijeloj širini kolničke
ploče, s tim što se razlikuje donja od gornje. Duž GN
razlikuje se potez od osi ležaja do ~ l/3 od onog u polju.
Donedavna je bio običaj centrično prednapinjati kolničku ploču,
a danas je prednapinjanje gotovo potpuno napušteno.
23
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi glavnog nosača i naprezanja što djeluju
na njih
Glavni nosač (GN) ima ove dijelove (slika 3.5):
y gornji pojas, u koji ulazi i kolnička ploča sa sudjelujućom
širinom bw, koja je promjenjiva u zavisnosti od raspona i
razmaka GN, od položaja pojedinačnih tereta, od udaljenosti
ležaja itd.; sve je ovo dano u normama;
y hrbat (rebro), stalne ili
promjenjive debljine b0; Gornji pojas

y donji pojas, kao donji


dio hrpta visine ~ 0,2 h;
gdjekada s naglašenom Hrbat

pojasnicom. Nekada su
se rabile i samo jedno-
Donji pojas
strane pojasnice. Pojasnica

Slika 3.5: Dijelovi glavnog nosača 24


3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
Dijelovi su GN-a izvrgnuti ovim naprezanjima:
y Kolnička ploča kao dio gornjega pojasa (GP) podvrgnuta je
savijanju u dva okomita smjera. Prednapete su ploče još i
poprečno stlačene.
y Pod djelovanjem opterećenja GP je uzdužno stlačen u
području pozitivnih momenata. Kako na nosač istodobno
djeluju i poprečne sile, silnice (trajektorije) glavnih tlačnih
naprezanja skreću u blizini ležajeva prema hrptu. Okomito na
njih djeluju glavna vlačna naprezanja (slika 3.6). U području
negativnih momenata na GP djeluje uzdužni vlak (mjestimice
znatno otklonjen od uzdužne osi) što se mora preuzeti
armaturom ili uzdužnim prednapinjanjem.
Na slici 3.6 predočene su silnice glavnih naprezanja u GN-u.
25
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
Krajnji ležaj TLOCRT Međuležaj
Tlak
Vlak

Hrbat

PRESJEK Ništište momenata

Rezne sile M i V

Slika 3.6: Silnice glavnih


Tijek M naprezanja u
Tijek V kolničkoj ploči 26
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
Međutim, švicarski je učenjak Hugo Bachmann dokazao
pokusima da određivanje poprečnih vlačnih sila iz glavnih
naprezanja po teoriji savijanja dovodi do pogrješne
razdiobe poprečne armature, dotično prednapinjanja.
Vrijednosti tih sila znatno bliže stvarnima dobiju se po
predlošku rešetke (slike 3.7a i 3.7b).
U tlačnom su pojasu tlačni članci (kosnici) nagnuti pod kutom
β ≈ 30 (slika 3.7a), dok su u vlačnom pojasu nad međupot-
porama protežnih greda (slika 3.7b), gdje je smještena vlačna
armatura ili natege nagib tlačnih kosnika β = 45 .
Po predlošku rešetke počev od presjeka udaljena za v od osi
ležaja poprečna je vlačna sila u GP nepromjenjiva i
dostatna je poprečna armatura što se dobije za savijanje
ploče.
27
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
Slika 3.7a: Bachmannov predložak rešetke daje bolju raspodjelbu
poprečne armature za posmični tijek
Krajnji ležaj
Kolnička je ploča tlačni pojas.

odavdje poprečna posmična armat.


v = (z + b/4) pomak od ležaja bez
poprečne posmične armature

Po Bachmannu na duljini
z/tanα : Z = V/(2z) tanβ (b-b0)/b
za tanβ = 0,5: Z ≈ V/(4z) na duljini z
Krajnji ležaj U pravilu
28
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
Međuležaj
Kolnička je ploča vlačni pojas.
Pojasni vlak
Bez posmične poprečne armature

Pojasni vlak
u armaturi
Međuležaj

U pravilu Slika 3.7b: Predložak Bachmannove


Z zavisi od dijela vlačnih pojasnih šipaka izvan hrpta rešetke za međuležaj
29
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
y Ako je jedan GN jače opterećen nego drugi, gornja pojasna
ploča biva, kao disk, osim toga napregnuta na posmik
(djelovanje složenice).
y GP glavnih nosača dio je kolničke ploče, koja poput diska
preuzima vodoravne sile u vlastitoj ravnini od vjetra i potresa.
y Sva se ova četiri djelovanja razmatraju odvojeno. Armaturu za
poprečno savijanje i posmik u istomu smjeru valja zbrojiti ako
potječu od istoga slučaja opterećenja.
y Djelovanje diska najčešće se zanemaruje. Ipak, u slučaju
dugačkih dolinjaka na visokim stupovima djelovanje vjetra i
potresa ne smije se zanemariti.

30
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
U polju g+q;
y Glavna je zadaća hrpta preuzeti na prijepustu
Na prijepustu g+q
u polju samo g
posmične sile između dvaju samo g

pojasa. U hrptu se javljaju glavna


naprezanja što potječu od mo-
menta savijanja i poprečne sile.
Osim toga, ako je spriječeno za-
okretanje GN-a, a hrbat je tor-
zijski krut, u hrptu se javlja još i Slika 3.8: Momenti savijanja u
poprečno savijanje (slika 3.8). presjeku rebrastoga nosača
y Ako je donji pojas vrlo širok, pa još ako je na prijepustu
pojasa hodnik, hrbat je dodatno napregnut na vlak okomito
na os GN. Stoga se svi dijelovi sklopa što se nalaze ispod
težišne osi hrpta moraju, zajedno s opterećenjem što djeluje
na njih, objesiti o tlačni pojas.
31
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih
y Ako je GN vrlo krut, a kolnička ploča velika raspona, četiri
spomenute vrsti naprezanja iziskuju odvojen proračun i
dimenzioniranje.
y Pri torzijski popustljivim GN-ima (tanki hrptovi) poprečno
se savijanje i torzija najčešće zanemaruju – zadovoljava
armatura za savijanje i poprečnu silu.
y U donjem pojasu javljaju se uglavnom samo vlačne ili tlačne
sile. Ako je pojas širok može djelovati i posmik, kao i u
gornjem pojasu, pa može biti potrebna poprečna armatura.
y U vitkih protežnih nosača može nastupiti potreba dodavanja
tlačne ploče od hrpta do hrpta.
y Može se uzeti da se tlačna sila u donjem pojasu širi pod
kutom β ≈ 35 prema hrptu. 32
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.2 Rebrasti sklopovi s jednim GN-em
Samo jedan GN prikladan je jedino za pješačke mostove i za
mostove na poljskim cestama širine do 7 m.
Rebro GN-a mora biti deblje kako bi moglo preuzeti torziju
pri jednostranom opterećenju.
Momenti torzije, što ovdje pripadaju među glavne rezne sile,
preuzimlju se parom ležajeva položenih na dostatno veliku
razmaku.
U tu svrhu valja izvesti skrajnje poprečne nosače (slika 3.9).
Ako je RS mosta protežan, međustupovi moraju biti dostatno
kruti na savijanje u poprečnomu smjeru.

33
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.2 Rebrasti sklopovi s jednim GN-em
Moment savijanja GN

Torzijski moment

Središte posmika

Krajnji PN

Ležaj

Hvatište MT na Pridržana sila od torzije


međuležaju je u
središtu posmika;
zbog toga šipke stupa MT se u hrptu GN “zbraja” s
vući do vrha. poprečnom silom V od g + qb/2

Slika 3.9: Torzijski momenti i njihovo preuzimanje na rebrastom sklopu s jednim GN-em 34
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji)
Pri određivanju reznih sila GN-a mora se uzeti u obzir
poprečna raspodjelba teških tereta i rasprostrtog
opterećenja.
Donedavna se je to određivalo s pomoću utjecajnih krivulja
što su ih razradili brojni autori (Courbon, Guyon-Massonet,
Leonhardt-Andrä, Homberg itd.).
Danas se proračun obavlja gotovo isključivo s pomoću računala.
Račun i pokusi pokazuju da se već u slučaju dvaju nosača
očituje rasteretno djelovanje posmične krutosti pojasnog
diska i torzijske krutosti GN-a na izravno opterećeni nosač.
Na slici 3.10 predočene su različite poprečne raspodjelbe.
Valja reći da se dvohrpteni rebrasti sklop može proračunati i po
teoriji vitoperne torzije. 35
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji)
Poprečna raspodjelba

po zakonu poluge

u vitkih hrptova
bez PN u l/2

u debelih hrptova
s PN u l/2

Uvijek mora biti:


ηI + ηII = 1,0

Slika 3.10: Primjeri poprečne


raspodjelbe u rebrastoga
sklopa s dvama GN
PN u polju
u
36
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji)
Pri trima ili više GN-a nastaje djelotvorna poprečna raspodjelba
pod djelovanjem PN-a u l/2. Utjecajna krivulja poprečne
raspodjelbe ima oblik krivulje izobličenja PN-a kada pojedi-
načna sila na PN-u stoji nad promatranim GN-em (slika 3.11).

Rubni GN

Unutarnji GN

Slika 3.11: Krivulje poprečne raspodjele roštilja 37


3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji)
Na osnovi poprečne raspodjelbe računaju se M i V pojedinih
GN-a, pri čemu je dosta provjeriti najviše 4 presjeka za maxM
i maxV. U tlačnom pojasu mora se voditi računa o
sudjelujućoj širini, bw.
Hrptove se u pravilu provjeravaju samo na V, a torzija se
zanemaruje osim ako je hrbat namjerno deblji kako bi se
pojačala upetost ploče.
Rezne sile PN-a u polju ranije su se određivale iz utjecajnih
ploha roštilja (slika 3.12).
Uočimo da se u PN-u javlja negativni M ako je teret uz rub
mosta, a pozitivni M ako je teret oko sredine.
Odgovarajuće V predočene su na istoj slici.
Ne smije se zaboraviti dodatni M u torzijski krutih GN-a. 38
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji)
Utjecajne krivulje za PN Pripadne uzdužne utjecajne krivulje

Slika 3.18: Utjecajne krivulje


za M i V u sredini PN u polju

Dimenzioniranje PN-a na max, minM i V odvija se kao i inače za


pojedini nosač, s tim što otpada određivanje sudjelujuće
širine pri pozitivnim M, jer ploča sudjeluje u prenošenju tlaka
i kada je odvojena od PN-a.
Skrajnji su PN-i u pravilu poduprti na mjestima GN-a, pa se u
njima pojavljuju mali M od prometnog opterećenja.
39
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.3 Proračun glavnih nosača
3.3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji)
Međutim, ne mogu se zanemariti sporedna djelovanja (spriječeni
pomaci itd.), kako je predočeno na slici 3.13.

nepomičan prisila

ili vlak i tlak


od S, ΔT i razvlačenja pojasa od svijanja PN

zaokretljiv

Slika 3.13: Utjecaj načina oslanjanja krajnjega PN na sile u njemu 40


3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.1 Kolnička ploča
Danas se za armiranje uglavnom rabi čelik RA 400/500, a
nerijetko i RA 500/550.
U području najvećih vlačnih naprezanja razmak šipaka glavne
armature ne smije premašiti 15 cm, jer je dopustiva širina
pukotine au = 0,2 mm.
U tlačnom području (donja armatura vute i prijepusta) taj
razmak može biti ≤ 30 cm.
Donedavna se je polovica armature u polju povijala radi
pokrivanja negativnih momenata – danas vrlo rijetko.
Gornja uzdužna armatura može biti Ø 10 mm / 25 cm po
cijeloj širini mosta, dok se donja uzima po my, na razmacima
≤ 15 cm. Na krajevima prijepustȃ treba ugraditi po 4Ø 14
mm radi smanjenja širina pukotina od ΔT. 41
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.1 Kolnička ploča
Gornja poprečna armatura mora biti od šipaka ne tanjih od Ø
12 mm na razmaku ≤ 15 cm radi sprječavanja uzdužnih
pukotina od poprečnih vlačnih sila u gornjem pojasu (vlačnom
ili tlačnom) GN-a (prisjetimo se Bachmannove rešetke!).

3.4.2 Glavni nosači


Treba nastojati da armatura u polju bude od šipaka Ø ≤ 28 mm
položenih u ≤ 3 sloja.
Pri dokazivanju GS nosivosti mogu se uzeti u obzir sve šipke što
se nalaze do visine 0,2h.
Prije su se hrptovi proširivali pri dnu kako bi armatura mogla
biti što učinkovitija, ali danas prevladava nastojanje da izvedba
bude što jednostavnija.
42
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači
Armatura se duž nosača postupno smanjuje sukladno dijagramu
vlačne sile (M/z) pomaknutu za 0,7h (slika 3.14).

Usidrenje za Z = V
Postpuno smanjenje po tijeku vlačne sile; lagano saviti

Slika 3.14: Armatura hrpta rebrastoga sklopa


U protežnih se nosača u području promjene predznaka mome-
nata (ništište iliti nul-točka) ovaj pomak povećava za 50%.
Danas se za armiranje slobodno poduprtih greda gotovo
isključivo rabe präve šipke.
Armatura u gornjem pojasu protežnog nosača razmješta se po
cijeloj sudjelujućoj širini. 43
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači
Pri tomu šipke Ø > (hpl/10) moraju biti smještene u hrbat ili
neposredno uza nj (slika 3.15).
Područje potpore
GN-polje protežnog nosača
Rupe za vibrator

Poprečni nosač
Inačice gornjih Polje Ležaj
sidara stremena možda
tlačna armat.
Pojasne šipke do 0,2h

gore
gore

za moment upet. u
debelih hrptova dolje

Slika 3.15: Poprečni presjek armature rebrastoga sklopa 44


3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači
Debljinu šipaka treba postupno smanjivati kako se udaljujemo
od ruba hrpta.
Smanjivanje armature duž nosača mora biti strogo sukladno
dijagramu vlačnih sila (M/z), slika 3.16.
Slika 3.16: Smanjenje pojasne armature
sukladno tijeku vlačne sile

tijek vlačne sile


45
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači
Međutim, šipke što se nalaze Tlocrt
Tlačni članak
izvan hrpta moraju biti dulje
(na obama krajevima) za ay Duljina
sidrenja
jer se one priključuju na
tlačne članke što su nagnuti
prema hrptu (slika 3.17).

Hrbat

Duljina po
Tijeku Z
U slučaju debelih hrptova
(kakvi se gotovo isključivo
Među-
danas rabe) s većim brojem potpora
debelih šipaka smještenih u Slika 3.17: Šipke za –M izvan hrpta
hrbat (unutar stremenova) mogu se pojedine šipke iz polja
saviti prema gore i produžiti u gornji pojas.
Međutim, takve su šipke najčešće preduge i neprikladne za
ugradbu (slika 3.18).
46
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači

Stremenovi po potrebi (kao na slici 3.14)

min 1/5
max As
Slika 3.18: Armatura protežnog nosača nad potporom u polju

Uzdužnu armaturu za preuzimanje torzije treba jednakomjerno


raspodijeliti po visini hrpta, voditi ju do njegova kraja i tamo
ju valjano usidriti.
Poprečna armatura ua preuzimanje poprečne sile i momenta
torzije ima oblik stremenova što s donje strane obuhvaćaju
uzdužne šipke, a s gornje su usidrene u ploču.
47
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači
Nije nužno zatvarati stremenove s gornje strane, jer je na tomu
mjestu poprečna armatura ploče.
U stremenova što služe kao armatura za poprečno savijanje
hrpta i kao torzijska armatura ne treba dokazivati duljinu
sidrenja ako im je Ø ≤ (hvute/20).
Razmak stremenova zavisi od dopustive širine pukotina od
glavnih vlačnih naprezanja. U području velikih poprečnih sila
razmak treba biti 10 ÷ 15 cm, a tamo gdje su te sile male 20
÷ 30 cm.
Promjer šipaka stremenova treba biti ≤ 16 mm u greda h ≤
3,0 m, a ≤ 20 mm u greda h ≤ 5,0 m, jer se s gornje strane
često ne može zajamčiti dostatna duljina sidrenja.
48
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači
Dodatna armatura za momente upetosti kolničke ploče
obično ima oblik koljenastih šipaka po slici 3.15, ako sami
stremenovi nisu dostatni.
U pravilu je dostatno da ove šipke sežu do polovice visine
hrpta.
Na sljedećim trima slikama predočena je armatura
poredgotovljenoga PB nosača.

49
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači

50
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači

51
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.2 Glavni nosači

52
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.3 Poprečni nosači
U PN-u u polju javljaju se u istim presjecima momenti
savijanja obaju predznaka, pa ga je najprikladnije armirati
prävim šipkama, valjano usidrenima u hrptove GN-a
(vodoravne kuke okrenute prema van, slika 3.19). Ove šipke
preuzimlju i pridržajne sile od torzije GN-a.
Gornja je armatura obično oko 1/3 donje, jer negativne
momente u PN-u preuzima u prvom redu poprečna armatura
kolničke ploče.

53
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.3 Poprečni nosači
Za preuzimanje glavnih vlačnih naprezanja promjenjiva smjera
nužni su gusti stremenovi.
Armatura ploče surađuje s PN

Ležaj PN Pojasne šipke GN

Kuke prema vani


Slika 3.19: Armatura poprečnog nosača u polju 54
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.4 Armarura
3.4.3 Poprečni nosači
U ležajnoga su PNa stremenovi znatno rjeđi, jer su u njega
osjetno manje poprečne sile, a i momenti torzije.
Međutim, vodoravna armatura što preuzimlje torziju GN-a i
vodoravne sile od spriječenih poprečnih pomaka sklopa (slike
3.13 i 3.19 lijevo) mora biti jaka.

55
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.1 Kolnička ploča
Poželjno je da jačina pojedinačne natege bude 300 ÷ 600 kN.
Sidra ovakvih natega nisu prevelika pa se mogu smjestiti u
rubove kolničke ploče uvriježene debljine.
Osni razmaci natega obično su 0,5 ÷ 1,0 m, a osi su samo blago
zakrivljene, tako da je mimoosnost (ekscentricitet) u pilju
svega 3 ÷ 8 cm, dok je nad GN-em znatno veća, zahvaljujući
vutama.
Tako debljina i duljina vute imaju odlučujući utjecaj na rasteretni
moment što se ostvaruje prednapinjanjem.
U slučaju većega broja GN-a na razmaku 4 ÷ 6 m osi su natega
redovito präve (slika 3.20). Međutim, danas se ovakvi RS-i
grade samo iznimno.
56
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.1 Kolnička
ploča

Sidrena zavojnica

Slika 3.20: Razmještaj natega


u kolnićkoj ploči

Međutim, i u RS-a vrlo velike širine s dvama GN-ima, gdje su


prijepusti veliki, osi natega mogu biti präve, s tim što se na
prijepustu nenapetljiva sidra odmiču od ruba i utapaju u
beton ploče, a napetljiva se postavljaju na čelo prijepusta
(slika 3.21). Naravno, natege se postavljaju naizmjence.
57
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.1 Kolnička ploča
Napetljivo sidro

Naizmjence nenapetljiva sidra


Slika 3.21: Natege u velikom
prijepustu kolničke ploče
Nad potporama uzdužne natege GN-a Ø (50 ÷ 80) mm leže i u
kolničkoj ploči (slika 3.22). Natege kolničke ploče iznad natega GN

Budući da natege kolničke ploče


(okomite na ove) valja u pra-
vilu voditi iznad njih, može se Natege GN Držač natege
ukazati potreba da se poveća
i visina i duljina vute. Slika 3.22: Odnos natega kolničke ploče i GN
Armatura prednapete kolničke ploče zadržava razmake
navedene u točki 3.4.1, ali šipke mogu biti tanje (Ø 10÷12
mm) ako po GS nosivosti nisu potrebne jače.
58
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Za GN-e vrijedi pravilo: što manji broj (ali ne < 3) što jačih
natega (obično 1 000 ÷ 1 600 kN).
Najmanje 3 natege nužne su iz sigurnosnih razloga: ako zataji
jedna natega, još ostaje dostatna zaliha nosivosti kako bi se
izbjeglo rušenje.
U polovištu raspona slobodno poduprtog nosača treba natege
položiti što niže, ali tako da se
poštuju pravila o međusobnim 50 ili Øp

razmacima i zaštitnom sloju po


betona (slika 3.23).
Valja reći da se danas općenito min 60
izbjegava postavljanje natega ili Øp

jedne do druge (desni dio


min 50
slike) – radije se podeblja hrbat. ili Øp
Slika 3.23: Natege u donjem pojasu hrpta
59
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
U GN-a s proširenom donjom pojasnicom (gotovo redovit
slučaj s predgotovljenim nosačima, slika 3.24) nastaju
poteškoće s vodoravnim vođenjem natega smještenih izvan
hrptenoga stremena, što se rješava osobitim sponama.

S – kuke na
svakom stremenu

Slika 3.24: Natege u


Natega ostaje u pojasnici u l/2 približno u 0,35 l donjoj pojasnici GN
Općenito vrijedi pravilo: natege položene u srednjoj ravnini što
prije otkloniti prema gore kako bi se oslobodio prostor za
vodoravno vođenje postranih natega.
60
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Valja naglasiti da nagib gornjeg ruba donje pojasnice mora biti
strmiji (min. 1:1, a ne kako je predočeno na slici 3.24a)
upravo radi mogućnosti vođenja (vodoravnog i visinskoga)
postranih natega.
Nakon pojave pukotina od savijanja pri prekoračenju predvi-
đenog opterećenja biva ugroženo sprezanje (prianjanje)
natega s okolnim betonom. Kako se to ne bi dogodilo, mora
postotak uzdužne nenapete armature (μvl) biti dostatan.
Tako se uzima:
y pri potpunom prednapinjanju 0,6 %
y pri ograničenomu 0,9 %.
Postotak se odnosi na ploštinu presjeka vlačnog pojasa betona:
Ac = bu × 0,15h.
Ova se armatura može smanjivati prema ležajevima GN-a. 61
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Sidra natega na kraju GN-a treba razmjestiti tako da rezultanta
sile prednapinjanja ostane ispod težišta njegova poprečnoga
presjeka.
Oko 1/3 natega valja usidriti u donjoj h/3 hrpta kako bi zadnji
tlačni članci imali dostatan nagib, što je važno za graničnu
nosivost na poprečnu silu.
Prije, kada su natege bile slabije, pa ih je moralo biti više, dio ih
je sidren u gornjem pojasu, što je stvaralo niz poteškoća, a u
prvom je redu smetalo poprečnoj armaturi kolničke ploče.
Zato je to u novije doba potpuno napušteno.
Radi valjana uvođenja sile prednapinjanja i ležajne pridržajne sile
u GN mora se njegovo čelo odmakunuti od osi ležaja
najmanje za d/3 ili 0,6 m.
62
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Položaj osi natega (po visini i tlocrtno) mora se osigurati tzv.
držačima – jačim stremenovima s privarenim prečkama i
poluprstenovima (slika 3.25).
Uzdužni je razmak držača u
pravilu 1,0 m.
Budući da okomita sastavnica
sile prednapinjanja smanjuje
učinak poprečne sile, potrebna
je armatura znatno manja nego
u armiranih GN-a. Zbog toga Slika 3.25: Držač natege
su stremenovi od tanjih šipaka, ali im razmaci ostaju mali
(10÷20 cm).
Područje uvođenja sile prednapinjanja mora se dobro armirati
protiv sila cijepanja i skretnih sila.
63
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači

64
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači

65
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Ako su u GN-a preko više polja natege protežne (kontinuirane)
valja osobitu pozornost posvetiti obliku njihove osi u
području nad potporom. Tu treba os biti jako zakrivljena
kako bi se skretne sile usmjerile izravno na ležaj (slika 3.26).
širina sedla ~1,6h
prijevojna točka

Rezultanta natega

Sedlo

Poprečna
armatura hrpta
protiv cijepanja
zbog up
Slika 3.26: Lančaničasto vođenje natega protežnoga GN 66
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Ipak, mora se paziti da polumjer zakrivljenosti osi natege ne
bude premalen, kako ne bi prevelike skretne sile (s = P/R)
izazvale drobljenje betona. Ne smiju se smetnuti s uma ni sile
cijepanja što ih izazivaju ove skretne sile (slika 3.26).
Sile prednapinjanja tvore momente savijanja što se suprotstav-
ljaju onima od opterećenja i imaju sličan tijek.
U slučaju tzv. poptupoga prednapinjanja tlačna su naprezanja u
donjem pojasu GN-a u blizini potpore vrlo mala, a mogu se
pojaviti i vlačna (npr. od ΔT i δ). Zbog visokog položaja
težišta presjeka rebrasti su mostovi vrlo osjetljivi na ova
djelovanja (slika 3.27).
Dodatni su uzroci premala zakrivljenost natega i visoki ležajni
pritisak (uvođenje tlačne pridržajne sile).
67
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Kako bi se izbjegle pukotine preporučuje se ograničeno ili pače
djelomično prednapinjanje GN-a.
U donjem pojasu GN-a nad potporom treba ostaviti zalihu
tlačnog naprezanja od 1 N/mm2 za slučaj opterećenja g + p0
+ ΔT, pri čemu ΔT zavisi od klimatskih okolnosti (ΔT =
10 15 K). preduga protukrivina puno prednapinjanje gornjeg pojasa

prevelik ležajni pritisak uočene pukotine u presjeku 0,05l


pokraj ležaja

ograničeno prednapinjanje gornjega pojasa

Slika 3.27: Raspucavanje


donjeg pojasa uz međupot-
poru i protumjere 68
donja pojasna armatura ~2h
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Međutim, iskustvo je pokazalo da i ovo može biti nedostatno pa
je uputno ovo područje dodatno armirati (μvl = 1,2 2,0 %).
Ove šipke, kao tlačna armatura, dodatno poboljšavaju GS
nosivosti.
Protežne su natege u hrpto-
sidrene
bradavice

vima GN-a često nedosta- dodatne natege u kolničkoj ploči


tne, pa se dodatno ugra-
đuju präve natege u kolni-
čkoj ploči (slika 3.28).
One se sidre u “bradavicama”
s donje strane ploče. To su
stremenovi za skretne sile
obično lakše natege (500
800 kN) kako bi na mjestima
sidrenja bila manja naprezanja Slika 3.28: Dodavanje prävih natega
od unošenja sila. lančaničastima nad međupotporom
69
3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.5 Natege
3.5.2 Glavni nosači
Protežni se GN-i često izvode postupkom polje po polje, a
radna je reška u pravilu blizu presjeka x = 0,2l (ništište Mg).
Donedavna su se na ovim mjestima natege nastavljale s pomoću
osobitih sidara - spojkȃ - slika 3. 29. radna reška

spojke

razmještaj spojka

Slika 3.29: Razmicanje natega radi


nastavljanja u radnoj reški

Danas se međutim polovica natega vodi skroz kako bi se


ublažio nepovoljan učinak puzanja uz radnu rešku. 70

Bewerten