Sudska Medicina - Skripta

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
SUDSKA MEDICINA
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI
TANATOLOGIJA
Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja.
SMRT
Ireverzibilni prestanak funkcije
CNS-a,
KVS-a
Respiratornog sistema
Teorijski:
Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava
Prakticno :
- Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih
pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti
Prelazak zivota u smrt - umiranje

Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom.
AGONIJA
Borba izmedju zivota i smrti
Predstadij smrti
Omedjena u vremenu i prostoru
Traje razlicito dugo
Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise :

Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale
EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga
Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc
Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)
Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa :

CNS
KVS
RS
MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri)

- Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga
- Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi
Karakterise je :
Duboka koma
Prestanak spontanog disanja
Gubitak refleksa
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji
PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE
SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U
SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove.
Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti
1. Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje
2. Nepostojanje mozdanih refleksa
3. Postojanje sirokih zjenica bez refleksa
4. Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata
5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa
6. Nepostojanje refleksa carine tracheae
7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na o cne jabucice
8. Potpuna misicna atonija
9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi
Clan 5.
Mozdana smrt se utvrdjuje:
1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje
2. cerebralnom angiografijom,
3. EEG (Elektro encefalo grafija)
4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije
Sudsko-medicinski znacaj agonije:
- Ljekar mora prepoznati stanje agonije
- Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti
- Obavijestiti istrazne organe
PRIRODA SMRTI
PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)
FIZIOLOSKA
PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA)
ZADESNA (AKCIDENTALNA)
SAMOUBILACKA (SUICIDALNA)
UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT
MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT
WWW.BH-PRAVNICI.COM
MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT
- MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT
Uzrok naprasne smrti :

Koronama oboljenja
Ruptura aneurizme
Krvarenje u mozgu
Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni
Masivna tromboembolija pluca
Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio
mortis
Alkoholizam
Infekcija
Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt"
SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG

VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT
OBDUKCIJA SE PODU ZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI
MEHANICKE POVREDE
Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim

orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju.
Nastaju na tri nacina
Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu)
Padom (kretanjem tijela prema orudju)
Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka

Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :
Obimnost i velicina meh. orudja
Tezina
Brzina kretanja
Podjela mehanickih orudja
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sredstva namjenski napravljena za nano senje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)
Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze
u korisne svrhe :
U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze)
U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje)
U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :
Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica)
Gasovite materije (kipuca voda, vrela para)
Hemijske materije (otrovi)
Podjela mehanickih povreda
1. Nespecificne — ozljede
1. Oguljotina - excoriatio
2. Krvni podliv
3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura
5. Prelom - fractura
6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio
8. Raskomadina - deetractio
9. Decolmant
2. Specificne - rane
9. Razderina (vulnus lacerum)
10. Sjekotina (vulnus secatum)
11. Rezna rana (vulnus scisum)
12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum)
13. Ujedina (vulnus morsum)
14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)
I. Nespecificne povrede — ozljede
1. OGULJOTINA
Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim

organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti :
- Crtaste (ogrebotine)
- Tackaste
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti :

Nasilnog porijekla
Izvor infekcije
Namjera izvrsioca (npr zagusenje)
2. KRVARENJE
Krvarenje moze bili u :

- Tkiva - podliv
- Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji - izliv (hematizam)
Krvarenje takodjer moze biti:
- Ununtrasnje
- Vanjsko
te
- Kombinovano
- Arterijsko
- Vensko
- Kapilarno
a. KRVNI PODLIV
Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5
min.
Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtva ckih mrlja.
Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom
tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva.
Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast - zuckast
Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako
mu je boja modra i donekle pla.vicasta, nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.
b. HEMATIZAM (IZLIV)
Krvarenje u neku tjelesnu supljinu - UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku

sredinu - VANJSKI IZLIV
Dovodi do :
ISKRVARENJA
SOKA i SMRTI
Zavisi od :
Kolicine
Lokalizacije
Vrste tkiva
Pri obdukciji
- Ustanoviti osteceni organ
- Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. NAGNJECINA - CONTUSIO
Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Nastaje djelovanjem sile pod uglom
koji je priblizno 90° - 45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva.
4. RASCJEP - RUPTURA
Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela.
Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra, slez bubrezi) ili rje dje supljeg
organa (crijeva, aorta).
5. PRELOM - FRACTURA
Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum)

Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis)
Sudsko-medicinski znacaj:
Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta
Povreda mekih tkiva i krvnih sudova
Mogucnost nastajanja masne embolije
Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti
6. LUXATIO - ISCASENJE
Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata
7. SUBLUXATIO - UGANUCE
Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu, djelomicno u kontaktu.
8. DISTORSIO - NATEGNUCE
Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni
9. RAZORINA - DESTRUCTIO
Tesko unistenje sklopa svih tkiva
Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo
Najcesce kod nagaza na minu, prometnih nesre ca
10.RASKOMADINA - DETRACTIO
Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem
nespecificne mehanicke sile
II. Specificne povrede - rane
WWW.BH-PRAVNICI.COM
To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj
orudje kojim je povreda nanijeta. Kod rane razlikujemo :
> Otvor ili ulaz rane
Ivice ili rubovi
Uglovi rane
> Prostor ili kanal rane
Strane
Sadrzaj
> Dno ili
> Izlaz
RAZDERINA (VULNUS LACERUM)

Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. Djeluju
sile kidanja.
Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine - avulsio
ili decollment
Ako pored razderine imamo nagnje cenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum.
Djeluju sile kidanja i gnjecenja.
REZNA RANA (VULNUS SCISSUM)

Nastaje tangencijalnim prevlacenjem, udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja.
Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje, a na mjestu izvlacenja najplice.
Preovladava duzina u odnosu na dubinu .........
Moze biti poprecna ili uzduzna.
Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. Karakteristike :
Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina)
Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun
Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki, zategnuti preko kosti
Prema porijeklu:
Zadesne
Samoubilacke
Ubilacke
SJEKOTINA - VULNUS SECATUM
Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom.

Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. Najcesce su ubilacke.
KLANJE
WWW.BH-PRAVNICI.COM
To su specificne rezne rane prisutne na vratu, kod kojih se prerezu velike krvne
zile vrata-obligatno, dok ostale strukture vrata (grkljan, misic pregibac vrata).
mogu biti manje ili vise osteceni.
Po porijeklu moze biti:
Ubilacko
Samoubilacko
UBODNA RANA - VULNUS PUNCTUM S. ICTUM

Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine
(noz, makaze, klin, igla).
Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu, a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom
djejstvenog principa povrednog sredstva.
STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM

Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja :
pistolj, revolver, puska, automat.
BALISTIKA
Dijeli se na :
1. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja
2. Vanjska balistika
3. Balistika cilja (mete) ili balistika rane
Rucno vatreno oruzje se dijeli na :

1. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER, P1ST01
2. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA)
Projektil :
- Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju
- Krece se propulzivno tj.prema naprijed i rotaciono
Kalibar :
- Kalibar oruzja
- Kalibar projektila
- Kalibar pistolja : 6,35 ; 7,62 ; 7,65 ; 9 ; 12 mm ;

- Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5,5 - 14 mm
- Kalibar lovackih pusaka : 4 - 23,4 ; 10 - 19,3 mm
U zavisnosti od toga da li je projektil pro sao ili nije :
WWW.BH-PRAVNICI.COM
USTRJEL
PROSTRJEL
ZASTRJEL
Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled:
- Otvor strijelne rane, neadaptibilni rubovi defekta koze

- Prljavi prsten, ostro ogranicen prema periferiji
- Prsten nagnjecenja, smedji, sasuseni, oguljenog povrsinskog sloja koze
FIZICKE POVREDE
1. TERMICKE POVREDE
2. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM
3. RADIJACIJSKE POVREDE
4. BAROTRAUMA
TERMICKE POVREDE
Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na :
1. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE
2. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE
POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE

a. SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE
b. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE
SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATU RE

SUNCANICA - INSOLATIO
TOPLOTNI UDAR, TOPLOTNA ISCRPLJENOST, SIDERATIO (OMARA)
TOPLOTNI GRCEVI
SUNCANICA - INSOLATIO
Usljed direktnog, duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV
zraka.
TOPLOTNI UDAR
Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine.
Najcesce pri vojnickim marsevima, u lozionicama. Narocito su osjetljivi
drogirani, alkoholisani.
Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja
tjelesne temperature.
Javlja se disbalans vode i elektrolita.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gubi se Na+ a povecava K1.
Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti pra ceni i narusavanjem opsteg stanja
organizma .
LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE
1. Suha toplota : plamen, vatra, usijani predmet, zra cenje - OPEKOTINE (COMBUSTIO)
2. Tecna toplota : vruca tekucina ili para - OPARJNE (AMBUSTIO)
Razlika opekotine i oparotine :

Plamen ide prema gore, spaljuje dla cice uz ogarenost
Tekucina curi prema dolje ili se. zadrzava na u natpljenoj odjeci
S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena :
I. Stepen - stadium erithematosum (stadij crvenila)

II. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica)
III. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze)
IV. Stepen - carbonificatio (karbonizacija) - ne mogu ga izazvati vruce tekucine.
Ishod opekotina
- SMRTNI ISHOD - kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo
pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije
- Kod manjih povrsina
Opekotinski sok
Sekundarne infekcije
Intoksikacija
LES IZ VATRE
Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.
Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.
Posmrtne promjene na le su iz vatre :

Opsta karbon i zacija
Poseban stav :
Koitalni kod zene
Borilacki kod muskarca
Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze
Lazni epiduralni hematom
Bule cije je dno blijedo
Zazivotne promjene na lesu iz vatre :
Pacija noga - osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom
(lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gar na sluznici donjih disajnih puteva

Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva
Gutanje gara
Karboksi-Hb u krvi
Bule cije je dno crveno
Identifikacija lesa iz vatre
Zubni status (silikatne i cementne plombe)

Kosti
Ostaci odjece i obuce
POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE

1. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE - SMRZOTINE (CONGELATIO, HYPOTERMIA)
2. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE - PROMRZLINE
(PERNIONES)
PROMRZLINE
Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci.
Tijesna i vlazna obuca, slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. S obzirom na dubinu
ostecenja razlikuju se 3 stepena :
1. Stepen - eritematozni stadij (stadium erithematosum)
2. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum
3. Stepen - stadium necroticum s. gangrenosum
POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA
Dijele se na :
1. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA)
2. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM
POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA)
Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega.
Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao :

1. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR - ELECROCUTIO S. ICTUS ELECTRICUS
2. ELEKTRICNA OPEKOTINA - COMBUSTIO ELECTRICA
3. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA - OPHTALMIA ELECTRICA
Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljede cim faktorima :

Napon
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Intenzitet
Izmjcnicnost ili naizmjenicnost
Frekvenca
Smjer prolaska kroz tijelo
Otpor koze na mjestu kontakta
Velicina kontaktne povrsine
Opste stanje organizma
Elektricni biljeg - signum electricum

Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem. To je termicka ozljeda
usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz ko zu - Jouleov efekat.
Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka
Ne daje karakteristican biljeg
To su termicka ostecenja III i IV stepcna. Povreda je opseznija.
POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRIC ITETOM
Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima

Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja
munje
U podrucju izbijanja dolazi do :

Praznjenje elektricne energije visokog napona
Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) - eksplozija
Sirenje eksplozivnog talasa
Povisena T jonizovanog vazduha
Skisni efekat - prasak groma
- Zracenje
Povredjivanje moze nastati :
Direktnim udarom u covjeka - nema izgleda da prezivi
Naknadnim praznjenjem iz tla - takodjer nema izgleda da prezivi
Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod
Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) - nesmrtan ishod
Kod nesmrtnog ishoda dolazi do :

Gubitak svijesti
Amnezija
Bol u misicima
Nesanica
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gubitakkoncentracije
"Munjina sara " - promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja
izraz vidljivog potkoznog venskog crteza
Kod smrtnog ishoda dolazi do :

Elektricni biljezi
Opekotine (karbonifikacij a)
Arborizacija
Spaljene i osmudjene dlake i kosa
Otisci na tijelu metalnih predmeta
Spaljena odjeca i obuca
Razderotine
ASFIKTICKE POVREDE
Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su :
Normalna funkcija centra za disanje

Normalan sastav zraka
Prohodnost disnih puteva
Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja
Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 0 2), anoksija (potpuni nedostatak O?), hiperkapnija
(povecanje koncentracije C0 2u krvi). Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi
do uguscnja (anoksija) i smrti.
Ugusenje moze nastati iz 2 razloga :
1. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma, edem grkljana, pneumotoraks)
2. Nasilan :
a. Fizicka asfikcija (udar struje)
b. Hemijska asfiksija (trovanje CO, HCN)
c. Mehanicka asfiksija
MEHANICKA ASFIKSIJA
Svako ugusenje izazvano nasilnim putem, mehanickim sredstvima. Prema nacinu nastanka :
1. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela
respiratornog trakta)
a. Occlusio nasi et oris
b. Occlusio cavi oris
c. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
d. Obturatio tracheobronchiorum
e. Submersio (utopljenje)
f. Aspiracija zelcanog sadrzaja
2. Asphyxia compressiva - stezanje
a. Strangulatio colli manualis (zagusenje)
b. Stragulatio colli funalis (zadavljenje)
c. Vjesanje (suspcnsio)
3. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih

asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi
kao posebna skupina mehanickih asfiksija
Obdukcioni nalaz
- Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo), unutrasnji organi punokrvni
- Pojava sitnih krvarenja u scrozama, beonja cama, veznjacama Akutni alveolarni emfizem
- Obimne, slivene mrtvacke mrlje
Faze asfiksije
I. Faza : jaka cijanoza lica, izbuljene oci, glad za vazduhom, napregnuti pokusaji udisanja,
hipertenzija (povecan krvni tlak), svijest u potpunosti ocuvana. Traje 2-3 min. Ako se osoba u ovoj
fazi spasi, radi se.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je
vjerodostojna.
II. Pocinje gubitkom svijest, zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Javljaju se tackassta
krvarenja na veznjacama, sluznici usne duplje, oko nosa i retroaurikularno. Traje oko 2 min.. Ako se
osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. Osoba se sje ca samo pojedinih fragmenata i
sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sje canju), a izjava nije vjerodostojna.
III. Duboki gubitak svijesti, pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje
potpuni grc tijela a onda se umiri. Traje oko 2 min.
Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi, duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika, a
krace kod bolesnika.
Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja, smrt moze nastati za par sekundi.
ASPHYXIA SUFFOCATIVA - ZAPUSENJE
OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA)

Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Moze biti zadesnog i ubilackog
porijekla. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba
gubi svijest. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci
polumjesecasti, linijasti tragovi, tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora.
OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE)

Zapusenje usne duplje, najcesce kod cedomorstva-ubilacko. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje
pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. Srece se i kod grupnog silovanja.
OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN)

- COMPLETA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta, najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo).
Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan
mjesto u jednjak.
- INCOMPLETA
Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Prati ga kasalj, modrilo lica i moze indirektno, pokretanjem
inhibitornih refleksa, da dovede do smrti.
OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA).

Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja
nekog malog stranog tijela (igracke, zrno graha, kukuruza, kospice) u disne puteve. Posebnu opasnost
prestavljaju tzv vegetabilna tijela.
ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA

To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Najcesce prilikom povracanja u snu,
epilepticara. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja.
SUBMERSIO - UTOPLJENJE
Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si.).
Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispo d nivoa vode, dakle ne mora citavo tijelo.
Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode, to se naziva imersio. Svaki le s iz vode nije
utopljenik. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . neki drugi nacin a da naknadno dospije u
vodu. Utopljenje moze biti :
1. Primarno - dospijevanje u vodu padom i ono moze biti :
a. Ubilacko - najcesce novorodjencad i dojencad; odrasli moraju biti
prethodno onesposobljeni.
b. Samoubilacko - osoba sama sebi zaveze ruke, pri.veze za sebe neki
teret i baci se u vodu.
c. Zadesno
2. Sekundarno
Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt, epilepsija, onsvjescenost, povreda glave,
koje onesposobljava osobu, a padom u vodu osoba je udise. Ovdje znacajnu ulogu igraju i
inhibitorni refleksi.
Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove, oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova
kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj.
Faze utapanja :
I) Faza - imersio. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Dolazi do refleksnih odbrambenih
reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Traje 60-100
sek. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja te cnosti u dusnik,
bronhe i pluca. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost, pa uz stalni kasalj, od sluzi, zraka i
tecnosti, stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. Kasljem se ona nastoji izbaciti, pa se kod
utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa - pecurka.
II) Faza. Pocinje gubitkom svijesti. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su
WWW.BH-PRAVNICI.COM
grcevitiji. Dolazi do modrila tijela i grceva.
III) Faza. Osoba je u besvjesnom stanju. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. Javi se nekoliko
terminalnih grceva, a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Pri padanju se povreduje a
predilekciona mjesta su : celo, koljena, sake, stopala. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja.
Promjene na lesu iz vode.
Promjene na svjezem lesu :

1. Odjeca, kosa, koza vlazni, naslage od mulja i pjeska.
2. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost - fenomen pecurke.
3. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca, plucna krila su enormno povecana i imaju
tendenciju da prokuljaju vani. Na pritisak spolja cuje se pucketanje, skripanje, ostaju
udubljenja od prstiju i predmeta.
4. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost.
5. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda, mosnica, dojki, zenskih polnih organa 5-1
Oh.
6. Naboranost. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana - ..ruke pralje". Ako zelimo dobiti
otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza.
7. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja, algi na otkrivenim dijelovima
tijela. Obicno zahvata prvo lice djelomicno - 7 -1 0 dana. a 14-og cijelo lice.
8. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo
lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima.
9. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva
10.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica, kostiju i organa.
11.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela.
Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu, cak 1 0 -20x nego lesevi iz
vode.
Zato po pronalasku lesa u vodi, ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Treba ga negdje fiksirati
i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. Identifikacija je otezana.
1. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje.

2. Nalaz algi kremenjacica u jetri, kostanoj srzi
3. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca
4. Odredjivanje koncentracije hlorida- kod utopljenika u morskoj vodi
Sudsko-medicinski znacaj:
Dokazati zazivotno utapanje
Utvrditi da li se radi o zadesu, ubistvu, samoubistvu.
Procjena duzine boravka lesa u vodi.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Identifikacija lesa iz vode
Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. Obaviti toaletu lica :

Skinuti alge
Otkloniti nadutost koze
Otpale obrve nacrtati kreonom
Paziti na kosu
Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje
Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja, opisati sve detalje, odjevne predmete
osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije.
Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze, oziljci)
STRANGULATIO COLU MANUALIS (,ZAGUSENJE)

Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake, ubilackog karaktera.
Mehanizam nastanka smili je trojak: :
Cista asfiksija
Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak
Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca
Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Na kozi vrata
prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina, tackastih ili okruglastih oguljotina. U
kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Cesto se nalaze
i prelomi hrskavica grkljana i dusnika
Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. Ima ih mnogo, vi se nego prstiju,
zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe).
Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se
podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA.
Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva, ubistva starijih osoba, kod
silovanja.
STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE)

Stezanje vrata omcom (konopac,remen, kajs, zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Mehanizam smrti
kao kod ugusenja. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo, rijetko odraslih (kada postoji faktor
iznenadjenja - cesto kod pljacki). Nalazimo znake otpora : oguljotine, ogrebotine, krvni podlivi, tragovi
prstiju.
Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice, nalazi se trag stezanja u obliku pruge
(sira, plica, bijeda) ili brazde (uza, dublja, tamnija), horizontalno polozena, podjednake dubine u svim
dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). Unutra su prisutni podlivi.
VJESANJE (SUSPENSIO)
Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. U odnosu na podlogumoze biti
1. potpuno (ne dotice nogama tlo) i
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu.

Mehanizam nastanka smrti je trojak :
Cista asfiksija
Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak
Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma
Omce mogu biti:

1. Otvorene (nema cvor)
2. Zatvorene (ima cvor)
3. Fiksirane
Svaka omca ima :

1. Luk
2. Cvor
3. Krakove
S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti :
1. Tipicno - cvor je u sredini i straga, omca se zateze podjednako sa obje
strane i dolazi do naglog prekida krvi. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja
svih krvnih sudova. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. Najdublja je gdje je pritisak
bio najveci tj suprotno od cvora.
2. Atipicno - cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno).
Omca se zateze nejednako, polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Ako je trag na
vratu nastao omcom koja ima nabore, u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze - „kozni grebencici ;\
Ako je vjesanje zazivotno, na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca
nacinjena, dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena, sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje.
Ako je omca od mekanog materijala (peskir, kipa), brazda je anemicna, jedva vidljiva.
Postoje 3 faze vjesanja :
1. Anesteticka - 30 sek poslije stezanja omce, neosjetljivost na bol, zujanje u usima
2. Konvulzivna - grcevi lica i ekstremiteta; u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim
predmetima : povrede na laktovima, nogama, glavi
3. Asfikticna faza - nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja; urinira,
defecira, izbaci spermu. Nastupi smrt za 4-5 min.
Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. Najcesce je samoubilackog karaktera.
Pokusaj ubistva - tentamen suicidi.
Pokusaj ubistva vjesnjem - tentamen suspensionis (psihijatrija).
Ubistvo vjesanjem je rijetko. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin,
nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje).
Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem.
Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje), mrtvacke mrlje su
locirane na podlakticama, sakama, potkoljenicama i stopalima, na vanjskom
spolovilu (od prsa ka stopalima).
Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama - vibices. To su
posmrtne pojave.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pruga je kosa od gore prema dole, od naprijed prema natrag.
Uvidjaj slucaja vjesanja

Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar, fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje.
Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja - omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. Krak
omce se presjeca po sredini, sto dalje od cvora (u predjelu luka), vjesanik se prihvata i spusta na
pripremljeni carsaf. Objesenog ne treba uzimati za ruke.
Ljekar konstatuje smrt. Zatim se skida omca. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor, a ako ima
cvor, to mjesto se na luku obiljezi. Ako je omca fiksirana luk se sjece, a onda ponovo spaja zbog kasnije
rekonstrukcije dogadjaja. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice, dlanovi), sa
vrata, rezu se nokti i salju na vjestacenje. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod
fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi, pa ako je to zemlja, njeni tragovi
ostaju na cipelama.
COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS

Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. Najcesce nastaje
zadesno (zemljotresi, odroni tla, prinjecenje vozilom). Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i
trbusne muskulature. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg - 80-100kg.
Obdukcijski nalaz :
Jaka cijanoza lica i vrata, pritisnuti dio je blijed
Krvarenje na kozi i sluznicama
Krvarenje iz nosa
Ozljede na kozi, organima, kostima
SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM)

Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja.
Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti), morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta.
Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak, vozac).
Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma.
OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA
Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki :

1. AKCELERACIJA (UBRZANJE) - ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr.nalet vozila
na pjesaka u mirovanju - pjesak biva ubrzan)
2. DECELERAC1JA (USPORENJE) - usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom - vozac
biva usporen)
U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica - povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela
kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. Bitan faktor je vrijeme - krace vrijeme udara -
povreda intenzivnija.
KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili
vanjskim dijelom vozila.
U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici :
a. Vozac
b. Motociklista / Biciklista
c. Pjesak
Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante
kolizija (sudara) :
1. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM
2. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA
3. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO,
DRVO, STIJENA, OBJEKAT...)
4. PREVOZENJE, PREGAZENJE
Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara, u zavisnosti od smjera
kretanja ucesnika u sudaru, jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara.
KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - PJESAK

Dva su osnovna tipa, zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo
Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).
UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO)

Najcesci tip kolizije
Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine
Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi :
Naletni polozaj
Naletnu brzinu vozila
Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta
NALETNI POLOZAJ
FRONTALNI TIP KOLIZIJE

Kolizija frontalnog dijela vozila sa pje sakom, dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od
smjera kretanja vozila Ima 3 faze :
I) Faza - dolazi do primarnog kontakta prednja ceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka
Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko -medicinsko
vjestacenje vazno je :
Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta - primarne povrede : oguljotine,
podlivi, razderotine
Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni, visestruki, trouglasti tzv. bamper prelomi
(ukazuju na smjer djelovanja sile)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti

Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo
pri naglom kocenju dodatno spusta)
II)Faza - dolazi do nabacivanja tijela na vozilo
Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu
Preko 60 km/h na krov vozila
Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez
kontakta sa vozilom)
U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede - cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa
Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede
III) Faza - vezana je za kocenje vozila, kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede
Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka, vreste tla... Povrede su razlicite lokalizacije.
Najcesce oguljotine, prelomi kostiju . ruke i imaju bolju prognozu
UGAONI TIP KOLIZIJE
Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo

1. ULAZNI UGAONI POLOZAJ
Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila
Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila
Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije
2. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila
Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko
uzduzne osovine
BOCNO OKRZNUCE
Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor, blatobran) Nema odbacivanja na vozilo
nego odmah nastupa II faza - tijlo se rotira i pada na tlo.
Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo
Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka
ne postoji !
UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO- TRANSPORTNO VOZILO)

I. faza - tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila.
Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede
II. faza - Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. Trpi sekundarne
povrde. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. faza - Ako se vozilo ne zaustavi nastaje
pregazenje .
KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA

Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju.
Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji.
Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju
stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja
na tlo.
Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja.
Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa, glave, prelomi vratne kicme, krvni
podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a
ne isao pored motocikla/bicikla.
KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje)
Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se kre ce krece se istom brzinom kao i samo vozilo.
Kada vozilo naidje na prepreku, naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se
krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a
povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione.
I) Faza - kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor
rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad
oslonac na ledjima.
Suvozac ne moze formirati uporni trougao, trazeci oslonac rukama, gubi oslonac na ledjima i zato
statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.
Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta.
Tijelo ide naprijed i gore, vratna kicma se isteze - ekstenzija. Nakon udara glave u gornji prednji dio
unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed - dolazi do hiperlleksije vratne kicme te
ostecenja frontoetmoidalne regije.
Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano.
Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca.
II) Faza - kretanje prema nazad, dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila -
vrata. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani - to nas opredjeljuje koje vozio.
Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista -
nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha - ruptura jetre i slezine.
PREGAZENJE - TRANSITIO
Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu - jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II
fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila - komplicirano
pregazenje. Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.
Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnje cenja.
I) Faza - tijelo se gura po podlozi,
II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.
Kod manjih brzina (20 - 30 km/h)povrede su na strani penjanja, na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se
tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa
povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje
Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje
U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc - kod
pregazenja grudnog kosa.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kod pregazenja se povrede dijele na :

1 . Specificne - javljaju se samo kod pregazenja - nastaju djelovanjem profila gume
(pneumatika)sa otiskom sare - oguljotine ili krvni podlivi
2. Karakteristicne -
a. paralelne oguljotine
b. decolment (avulsio)
c. opekotine (od donjih dijelova vozila)
d. prskotine koze (u predjelu prepona)
e. ogrebotine
3. nekarakteristicne - nisu siguran znak pregazenja
SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA
Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora :

1. Polni nagon (libido sexualis)
2. Polno opcenje (conjugatio s.copulatio sexualis)
3. Oplodjenje - generatio sexualis
POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS)

Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog
nagona. Moze biti:
1. Prirodno (copulatio sexualis naturalis) - spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do
uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene te cnosti u istu. To je COITUS,
OBLJUBA ili SNOSAJ.
2. Neprirodno (perversitas sexualis) - svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog
nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja.
U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost.
POLNA SPOSOBNOST
Podrazumjeva normalan anatomski razvoj, ocuvan i pravilno usmjeren polni
nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc.
Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno.
Polna sposobnost muskarca

Odredjena je :
Snosajnom (obljubnom) moci muskarca
Oplodnom moci muskarca
1. Snosaina (obljubna) moc muskarca

Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije - potentio ereetionis. Uslovljena je
djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu ki cmene mozdine (L2-L4) cija
disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obljubna nemoc muskarca moze biti :
a. Trajna - kod povreda kicmenog stuba, hronicnih alkoholicara...
b. Privremena (uslovna) -
Organski poremecaj (oboljenje polnog organa, mala ili velika duzina polnog
organa)
Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti, pretjeran strah, psihoze, zalost,
stecena oboljenja testisa-zauske...
2. Oplodna moc muskarca

Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida -
spermogram.
Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi].
Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu.
Traje u prosjeku do 55-60 god.sa izuzetcima
Polna sposobnost zene

Odredjena je :
Snosajnom (obljubnom) moci zene
Oplodnom moci zene
1. Snosajna (obljubna) moc zene

Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed
urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost),
povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine), funkcionalnih
poremecaja (vaginismus) - bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih
smetnji, straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja), preosjetljivosti
vagine na podrazaj tj dodir
2. Oplodna moc zene (potentio generandi)
Traje od menarhe do menopauze.
Moze pretstavljati :
Mogucnost zaceca (potentio nidationis)

Mogucnost nosenja (potentio gestandi)
Mogucnost radjanja (potentio parturiendis)
Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika, neprolaznoscu
jajovoda...
Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) - zbog
nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice...
Sudsko-medicinski znacaj :
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pitanje diferenciranja spola
Kombinovano vjestacenje ljekara - specijaliste sudske medicine, ginekologa, psihijatra, psihologa,
sociologa...
DEFLORATIO - RAZDJEVICENJE
Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu, ali moze nastati i na neki drugi nacin
: prilikom masturbacije, nepazljivim ljekarskim pregledom, kod nekih oboljenja.
Pracen je bolovima, blazim ili jacim krvarenjem.
Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu, debljine 1-3mm.
Moze biti razlicitog oblika :
Prstenast
Polumjesecast
Zpcast
Resicast
Pregradjen
Himen se sastoji od :
Otvora
Oboda koji ima :
- Ivicu
- Osnovicu
- Strane
Pri vjestacenju treba razlikovati :
- Urodjen i rascj ep (usjek)
- Steceni rascjep (razdor)
Razlikujemo :
- Svjeze razdjevicenje - maksimalno do 15 dana od polnog odnosa
- Davnasnje razdjevicenje - vise od 15 dana od polnog odnosa
Pri razdjevicenju moze doci do :
Rascjepa vagine
Oplodnje
Prenosa spolne bolesti (zarazavanja)
Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Nalaz sperme u vagini, polne bolesti ili trudnoca nije
siguran znak defloracije.
Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen, zupcast himen) .
Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer
nastaju velika razaranja medjice. Smatra se daje moguce poslije 11 god.
NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS)

Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. Razlikuje se od prirodnog nacina
izvodjenja, uvijek izostalim polnim oplodjenjem.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Nastaje obicno posle puberteta,
kombinacijom nasljednih, anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Najcesci poremecaji su :
1. Homoseksualnost - neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola.
Javlja se kao :
a. Pederastija - izmedju osoba muskog pola
b. Lezbijstvo ili tribadija - izmedju osoba zenskog pola
Vazan je kod homoseksualnih ubistava.
2. Biseksualnost - neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.
3. Incest - neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se
podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza)
4. Fetisizam - zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje, gledanje)
dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.
Fetis moze biti : dojka, rublje...
5. Sadizam - seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem
tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. : povredjivanje,
ponizavan je.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne
6. Mazohizam - osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili
psihicku patnju koju nanosi partner.
Automazohizam - osoba muci samu sebe.
Autoerotski zades - bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.
7. Egzibicionizam - postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim
osobama.
8. Paraseksualnost - polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja :
a. Paedophilia - prema djeci
b. Gerontophilia - prema starim osobama
c. Necrophilia - prema lesevima
9. Zoophilia (sodomia) - polni nagon usmjeren prema zivotinjama
WWW.BH-PRAVNICI.COM
KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA

1. Silovanje
2. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom)
3. Spolni odnos sa nemocnom osobom
4. Spolni odnos zloupotrebom polozaja
5. Prinuda na spolni odnos
6. Bludnje radnje
7. Navodjenje na prostituciju
8. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom
9. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije
10. Upoznavanje djeteta sa pornografijom
11. Rodoskrvnuce (incest)
U ovu grupu krivicnih djela spadaju :
1. Silovanje
2. Spolni odnos sa
Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao :

Spolna sloboda i
Spolni moral (spolni integritet)
Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne
odnose), napada se istovremeno i na spolni moral, kaoi na spolnu cast (spolni integritet), koja cini bitnu
komponentu ljudkog dostojanstva. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv
integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini, vec protiv integriteta licnosti i morala u
oblasti spolnog zivota.
SILOVANJE - STUPRUM
Spolni akt izveden prisilno, protiv zelje jednog partnera. Obicno se radi o naslju muske osobe nad
zenskom, ali nije iskljucivo.
Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe,
optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe.
Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice, moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici
sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo.
Sudsko-medicinski znacaj
Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran, trajan, ozbiljan, savladan od
strane jedne, dvije ili vise osoba.
Dokaz stalnog, ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Medjutim ceste su
simulacije ovog krivicnog djela.
Silovanje moze biti:
Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna)
Pokusano
Zapoceto
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio
penis in vaginam), niti do ejakulacije. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Pri
pregledu u ambulanti treba :
Potpuno i tacno identificirati
Uvesti u protokol
Detalno pregledati :
o Osoba treba daje naga
o Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede
Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata, dojki, vrata,
lica, nosa, unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi, oguljotine,
nekad ugrizi;
Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima, ogrbotina na licu, vratu,
rukama.
Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i
eventualne defloracije), uzeti bris vagine
Pregled rublja, odjece i dr predmeta na kojima se mogu na ci bioloski tragovi (krv,
sperma, dlake)
Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poreme caji) Obaveza ljekara je
da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora
ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati.
Sudsko-medicinski dokaz silovanja :

Defloracija (ali i nemora), razdor vagine Dokaz sperme u
vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora)
Znaci nasilja
Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar!

Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije
1. Djelo kvalificirano tezom posljedicom
2. Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja
3. Silovanje maloljetne osobe
4. Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja
Silovanje kvalificirano tezom posljedicom

Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko
narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe.
Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika :
Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno
od strane vise pocinitelja
Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin
Silovanje maloljetne osobe
WWW.BH-PRAVNICI.COM
To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost
Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja
Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke, nacionalne, rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi.
SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM
OSOBOM)
Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom.
Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba, a u pogledu krivnje potreban je umi sljaj koji mora
da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta.
Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu,
ili pak upotrebom sile. Postoje 4 teza oblika ovog djela :
1. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci
2. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja
3. Djelo ucinjeno na psoeban nacin
4. Djelo kvalificirano tezom posljedicom
SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM

Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjedna cene spolne radnje sa drugom
osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog
kojeg ona nije sposobna za otpor. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se
tretira kao silovanje. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise
odnosa ili s njim izjednacenih radnji, to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost, kao i u slucaju kada je
usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili te sko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca
silovane zenske osobe.
SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLO ZAJA

) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu
spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog, porodicnog, drustvenog zdravstvenog ili drugog
stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti.
PRINUDA NA SPOLNI ODNOS

Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom
nekim teskim zlom.
BLUDNE RADNJE
Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja, ali se ne dogodi polni odnos (pipanje,
ljubljenje, stipanje, prislanjanje tijela, golisanje)
ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM

Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili
ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje.
NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU
Djelo se sastoji u navodjenju, podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili
na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji
WWW.BH-PRAVNICI.COM
nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa
u namjeri ostvarenja koristi. Djelo ima 3 teza oblika :
Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban, specifican ili opasan nacin - upotrebom sile ili prijetnje,
obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu.
Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u
inostranstvu
Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta - dijetetu ili maloljetniku.
RODOSKRVNUCE - INCEST
Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po
krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre.
Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u :

Dokazivanju snosaja
Eventualnim povredama
Eventualnom razdjevicenju
Obljubnoj sposobnosti pocinitelja
TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ

To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda.
Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet
raznih rasprava, bilo krivicno-pravnih (silovanje, cedomorstvo, podmetanje,
ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva, materinstva, bracnosti,
vanbracnosti).
Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su :
1. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce
2. Utvrdjivanje doba trudnoce
3. Utvrditi eventualne nepravilnosti trudno ce
4. Otkriti neznane, skrivene, lazne i uobrazene trudnoce
POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE

Ginekoloski pregled
Testovi za otkrivanje trudnoce
Krvne pretrage
UZ
UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE

Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju,
jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr.sumnja na otrovanje -
povracanje).
NEZNANA TRUDNOCA
Osoba ne zna daje trudna, nije svjesna toga.
Obicno se radi o umno poremecenim zenama, mladim, neiskusnim, starijim zenama. Ove trudnoce
mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane.
SKRIVENA TRUDNOCA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Svjesno prikriva postojanje trudnoce. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne
trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline, ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog
muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. LAZNA
TRUDNOCA
Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja, ucjene, prisile za brak.
Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva.
UOBRAZENA TRUDNOCA
Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu, kod
psihickih poremecaja).
Za razliku od prethodne, kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska".
Sudsko-medicinski aspekti :
Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) - zades
ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod
do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje
PRAVNI ASPEKTI POBACAJA

Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja.
Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece, ali se uskracuje ako postoji
opasnost po zivot i zdravlje trudnice. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana
trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje, pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno
nesposoban za vanmatericni zivot, ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova.
Prekid trudnoce moze biti :
1. Prirodni (spontani) - abortio spontanea
2. Nasilni
S obzirom na pristanak trudnice, nasilni poba caj moze biti :
a. Namjerni - abortio artefitialis (uz pristanak trudnice)
o Dozvoljeni (u skladu sa propisima, inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce
i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama)
• Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne
ustanove i mimo pravilnika, te pretstavlja krivicno djelo, bez obzira na to ko ga
vrsi). Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost.
b. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice)
PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE
Clan 3
Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj
poslovne (radne) sposobnosti, tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj, staratelj ili socijalna
ustanova.
U izuzetnim slucajevima, ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu)
sposobnost i sredstva za egzistenciju, moze sama podnijeti zahtjev.
Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Clan 4
Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekolosko-akusersku sluzbu.
Clan 5
Regulise uslove odobravanja
Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti, odobrice
prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece
neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od
podnosenja zahtjeva.
Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5
clanova (3 ljekara, socijalni radnik i predsjedavajuci komisije-ginekolog). Odobrenje ove komisije je
konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva.
Clan 8
Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce :
Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti
Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot
trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa
teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog
djela : silovanja, obljube, rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Sam
prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana.
Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa :

Ustanoviti da li je trudnoca postojala
Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne
Ako je doslo do ostecenja zdravlja - ustanoviti stepen ostecenja zdravlja
ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I O CINSTVA
Materinstvo se utvrdjuje porodjajem.

Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko
(cedomorstvo, zamjena djece u porodilistu).
Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je :
Iskaz majke daje taj muskarac otac
Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane)
Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca :
Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca
Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu
Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta)
Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema
Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala
Antropometrijska ispitivanja (lice, glava, udaljenost ociju, nosa) poslije godine starosti
Metode tipizacije tkiva - 99% vjerovatnoca
DNA identifikacija - 100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
CEDOMORSTVO - INFANTICIDIUM
To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja.
Elementi krivicnog djela :
Majka kao subjektivni krivac - pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o
pravom ubistvu)
Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela
Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj
Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija
izazvana porodjajem.
Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol, krverenje,
psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja.
Koliko traje poremecaj poslije porodjaja?
Jedni navode 24h, drugi 2-3 dana, neki 7 dana...
Uzroci mogu biti :
Eksterni - stav sredine u kojoj zena zivi, sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno
dijete; losi materijalni uslovi
Interni - vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja - porodjajni bolovi,
uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti
Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci,
kada taj poremecaj ne postoji.
Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje :
1. Znaci na subjektu (pociniocu) - majka
a. Znaci skorasnjeg porodjaja
b. Laktacija
c. Psihicki status
2. Znaci na objektu :
a. Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti)
b. Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota
c. Uzrok smrti
d. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili

obdukcije
e. Identifikacija
Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke
a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom, zakon i predvidja blazu kaznu.
Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe :
Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-
ekonomskim uslovima
Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne
bolesti
Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i
upravljanja postupcima, tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA
Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije, odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema
zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine
krivicne odgovornosti.
Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su :
1. Opasnost po zivot
2. Vaznost organa ili dijela tijela
3. Sposobnost za rad
4. Narusenje zdravlja
5. Estetski kriterij (unakazenost)
Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda :
I. Teska tjelesna povreda - TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH)
II. Laka tjelesna povreda - LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH)
TESKA TJELESNA POVREDA (TTP)
Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP

1. Obicna ili nekvalifikovana TTP
2. Kvalifikovana TIP, dijeli se na:
a. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda
b. Teska tjelesna sa trajnom posledicom
c. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad
d. Unakazenost
3. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom
OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA
Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo, kada kvalificiramo TTP

- Opasnost po zivot
Ovdje je ona posredna, teorijska, sto znaci da postoji, daje zbog tezine povrede mogla nastupiti
realna opasnost po zivot (komplikacija), ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. ubod
nozem u prsa - pneumotoraks - infekcija
- Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa
Ovdje postoje 3 uslova:

o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera
Npr. prelom nadlakticne kosti-humerusa
o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno
Npr. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost
fleksije ta dva prsta. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena
o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu
narocito vazni
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Npr. Ostecenje jednog bubrega,
Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je
procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela.
Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju
cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela).
Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne
povrede.
Znatnost nema mjeru, mada je ona ocigledno mjerljiva. Naime, upotrebljivost, izdrzljivost ili jacina
funkcije vaznog organa osim ovog
kvalitativnog gubitka, za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost.
Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomi cnog unistenja organa
ili dijela tijela, odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost
otkloniti.
KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA
Teska tjelesna i po zivot opasna povreda

Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna, konkretna, realna, a
povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno.
Npr. razdor velike krvne zile, ventilni pneumotoraks, hematopneumotoraks.
Teska tjelesna sa trajnim posledicama
Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. amputacija),
ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). O posljedicama se izjasnjavamo poslije
zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. posttraumatska paraliza noge).
Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad
Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povre djivanja kao profesiju.
Medicina ne moze ovo prihvatiti, jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio
profesionalnu sposobnost. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na
profesiju (ne kvalifikuju profesiju).
Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne
moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze
zasnovati radni odnos.
Unakazenost
Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela, koja kod drugih osoba
koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost, a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede.
Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj
povredi.
Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu, profesiji, zivotnoj dobi. Plasticne operacije ne uticu
na kvalifikaciju. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata
ne uzima se u obzir. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem duboki h oziljaka (keloidi) i to se sudu
mora naznaciti.
LAKA TJELESNA POVREDA - LTP
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Svaka povreda koja nije teska, s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi
trag. Nije dovoljan samo osjecaj boli.
LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP.
LTP ima sljedece karakteristike :
Ne dovodi zivot u opasnost
Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ
Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ
Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala
Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji, ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje
takve izuzetne situacije, mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju.
Medjutim, u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu
kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP.
Tu spadaju :
1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan, lije cen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi
iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju,ako traju oreko 7 dana onda je to TTP.
2. Prelom jednog rebra (bilo kojeg), ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to
je LTP, ako postoji ostecenje pleure - TTP.
3. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. Prelom do dva slobodna rebra
(VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP, jer je njihova funkcija pri disanju manja, pa je i funkcija
disanja manje kompromitirana. Ako postoji dislokacija i o stecenje pleure, to je TTP.
4. Prelom nosnih kostiju - ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije
nosa (opstrukcija nosa. poremecaj disanja, poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP, a ako ima
to je TTP.
5. Prelom jednog zuba - koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice
izbijeno)
6. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP,
7. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP.
Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade
to je LTP, a ako se moraju vaditi to je TTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost.
8. Prelom falange prsta - ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP, a ako do dje do pomjeranja
ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP.
9. Prelom lisne kosti (fibule) - u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. a ako je
ostecenje u gornjem dijelu, ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP.
1 0 .Krvni podliv - gledano izolovano radi se o LTP, veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot
(moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.
Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim, treba primjenjivati jos neka nacela,
odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja :
Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede, tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod ve cine ljudi
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku
nanosenja, a ne nakon medicinske intervencije (kako je ve c ranije navedeno)
Npr. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja, tj svjesnim nehatom
oteza(rana se zagnoji), kvalifikuje se opet kao LTP, jer je takva bila u momentu nanosenja
(znaci ne ulazi u karakter povrede).
I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju, jer mnoge
povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu
nastanka
Npr. prelom butne kosti je obicna TTP, a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob
(pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne.
Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Tada povrijedjena osoba
ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to
vise nije krivicni postupak.
Na ishod tjelesne povrede, u ticu i prethodno stanje. Svaka povreda se na drugom covjeku
drugacije reperkutira. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slu caju
kod odredjene osobe, odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog
posebnog stanja organizma.
Npr. udarac pesnicom u predjelu lica - ako ostavlja manifestni trag to je LTP, ali mo ze da zavrsi
smrtno, usljed rupture arterije na bazi lobanje
zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbu djenja) ili
Npr. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje
Npr. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje
Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Naime ako postoji vise povreda, svaku
povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica),
savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda.
Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi, skupna kvalifikacija nema smisla
Npr. krvni podliv, najblazi stepen povrdjedjivanja, gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek
pretstavlja LTP. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). Tada je u grupnoj
kvalifikaciji TTP.
Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je na cin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem?
Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja, te izvrsiti
identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Reci samo ono sto smo
apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati.
Npr. nepravilna, neravna povreda sa tkivnim mosliciina. nanesena
tupinom mehanickog orudja...da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj
povredi.
Odrediti starost povrede
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog
dogadjaja. Te se povrede moraju iskljuciti.
Npr. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva, jedan modar, drugi zuto-zelen (nastao
ranije). Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu, uvijek se mora opisati boja podliva. Kvalifikacija tjelesnih
ozljeda, i sva sudsko-medicinska razmatranja, s tim u vezi, uzimaju u obzir samo ono sto se moze
objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu, dakle
konacnu odluku donosi sud, prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka.
Jos neki pravno znacajni pojmovi :
1 . Umisljaj - pocinilac djela svjestan je krivicnog djela, sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog
ishoda, ali je uprkos tome i cini, u cilju prouzrokovani a tih posljedica.
2. Svjesni nehat - pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja mo ze da nastupi njegovim
djelovanjem, ali smatra da do nje ne ce doci ili ako do nje dode, da ce je on moci otkloniti.
3. Nesvjesni nehat - pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica, iako bi po
svojim karakteristikama, kvalifikaciji, obrazovanju, morao biti svjestan tih posljedica
Kod ubistva imamo sljedece pojmove :

a. Ubistvo sa umisljajem - pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota.
Brutalno ubistvo - pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota, pri tome zeli da zrtva pati.
b. Ubistvo iz nehata - pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu, ali ne i da ga lisi zivota
TROVANJE ALKOHOLOM, RESORPCIJA, RAZGRADNJA I DJELOVANJE

Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. Ima veliki socioloski i toksikoloski
znacaj.
Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja, ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu.
Alkohol i saobracajne nesrece

Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam.
Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0).
Koncentracija od 0,6% o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene
percepcije i psihomotorike.
Koncentracija od 1 % 0 povecava greske do 30x
Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja, narocito moc brzog
reagovanja.
Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne, slusne (akusticke) i motorne
podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja).
Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida, suzeno je vidno
polje, postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila,
te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove).
Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike.
Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0,3% o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je
individualno. Kod nekih osoba koncentracija od 0,8% o ne pravi nikakve smetnje..
Kod koncentracija iznad 1,2% 0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI
Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo :
1. Trijezno stanje (0,05-0,5%o)
Osobe su razgovorljive, subjektivno se dobro osje caju, nekad su prisutni znaci euforije
2. Pripito stanje (0,5-l,5%o )

Nekriticnost, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, zelja za isticanjem, smanjena sposobnost
pamcenja i zapazanja, pad koncentracije, razdrazljivost, konfliktne situacije, svadje, tuce
3. Pijano stanje (l,5-2,5%0 )

Intelektualne funkcije su smanjene, povremeni gubitak svijesti, grubost, surovost, vremenska i
prostorna dezorjentacija.osoba vidi „duple slike",
4. Tesko pijano stanje (2,5-3,5%0)

Gubitak svijesti, nesvjestica, stanje izme dju sna i jave, osobe su tesko kontakti bi Ine.
5. Stanje teskog troavnja alkoholom (3,5-4%0 )

Zamucen pogled, stupor i koma.
6. Donja granica letalne doze (4%,, )

Koma, usporeno disanje, gubitak refleksa, smrt usljed paralize centra za disanje.
8. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima.
DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE
Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti :
1. I faza (ispod 0,1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz
alkoholnog pica.
2. II faza (0,1 -0,5%o) - nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema
3. III faza - faza stimulacije - 0,5-1,3 %0. Javaljaju se promjene u mentalnoj, motornoj i culnoj
sferi.
- Mentalna sfera
Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru, oslabljen je njen
inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a, prisutna je nedovoljna samokriticnost u
donosenju odluka. To se ogleda u pove canom licnom isticanju i precjenjivanju svojih
sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije.
- Motorna sfera
Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju, sinhrono kretanje o cnih jabucica
- Culna sfera
Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata, posebno ako se
posmatra objekat u pokretu. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se
WWW.BH-PRAVNICI.COM
i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). Opsta vozacka sposobnost u ovoj
fazi smanjena je za 20-30%.
4. IV faza - faza inkordinacije - l,3-2%0
- Mentalna sfera
Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim, upadljiva je
agresija a kod nekih i depresija. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena
- Motorna sfera
Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena, najcesce
sasvim izgubljena, jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. Naro cito je izrazen
nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina
- Culna sfera
U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u
pokretu. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. Fenomen zasljepljivanja znatno je
produzen, vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu
voznju.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne
situacije.
5. V faza - faza konfuzije - 2-3%0
Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Postoji tesko
intelektualno ostecenje, poremecena prostorna i vremenska orjentacija, pojava duplih i
laznih slika, pospanost.
Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju.
6. VI faza - faza stupora i kome - > 3%Q
Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom, djelovanje
alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti.
Nacini unosenja alkohola :

- Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) - ne prelazi 0,2%o
- Preko koze (alkoholni oblozi)
- Unosenjem vecih kolicina voca i soka - 1 kg grozdja 0,2%o
- Konzumiranjem alkoholnih pica
Jacina alkoholnog pica
Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica)
Koncentracija alkohola u alkoholnom picu
Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli:
A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola)
Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine :
p — 0,79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0,8 g/ml
Kada se radi o konjaku, koncentracija alkohola je 40% 40x0,8 = 32g alkohola/lOOml pi ca Kada se radi o
pivu, koncentracija alkohola je 3-4% 4x0,8 = 3,2g alkohola/lOOml pica
WWW.BH-PRAVNICI.COM
FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA
Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke
supstancije u organizmu, a uglavnom se odnosi na onu, koja je u njega unijela oralnim putem. Kretanje
supstancije podrazumjeva :
1. Resorpciju
2. Distribuciju
3. Biotransformaciju
4. Eliminaciju
Resorpcija alkohola
Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza, vrsi se u digestivnom traktu. Alkohol dolazi
do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola, ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu.
Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora:
- Koncentracije alkohola u picu. Ako je konc.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca,
dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija
- Stanja probave
- Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Kada bi se alkohol
konzumirao u intervalima od po 60 min, dok se vrsi apsorpcija prvog pica, nastupila bi
eliminacija prvog, tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pi ca koje je
konzumirano.
- Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane
-
Distribucija alkohola
Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija.
Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu,
nego u kostima i masnom tkivu). To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u
tkivima a kod gojaznih vise u krvi.
Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima
alkohol dehidrogenaze.
Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu, mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe, pa
se koristi redukcioni faktor (r):
- Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0,7
- Za zene i gojazne muskarce iznosi 0,6
Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula :

A=cx pxr
Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je :
A - kolicina alkoholnog pica u gramima
c - koncentracija alkohola u krvi
p - tjelesnamasa u kg
r - redukcioni faktor
Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0,5 % 0 a alkoholisanim
stanjem smatra se koncentracija preko 1% 0
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Primjer 1
Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l,4% 0 kod muskarca TT 80 kg. Osoba tvrdi daje
popila 2 konjaka. Da li govori istinu ?
A =cx px r
A = 1,4 x 80kg x 0,7
A = 79 tj priblizno 80
Jacina konjaka je 40% pa je 40x0,8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).
Posto se konjak sipa obicno u casice od 0,5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog
alkohola, dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5
Dakle osoba je popila 5 konjaka.
Primjer 2
Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ?
Jacina viskija je 40% pa je 40x0,8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).
U case se sipa obicno 0,4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12,8 g apsolutnog
alkohola (A).
12,8 x 6 = 76,8 g
c = A/ p x r - 76,8/ 96 x 0,7
c = 1,1 %0
Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1,1 % 0 dakle radi se o pripitom stanju.
ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE
Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda :

1. Alko-test
2. "Widmarkova metoda
3. ADH metoda
4. Plinska hromatografija
ALKO-TEST
Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. Na sredini indikatorskog sloja
hromata, nalazi se zuti prsten. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu, te se na jedan stavi usnik, a na
drugi plasticni balon. Ako preko hromata, pri duvanju, prolazi zrak u kome ima alkohola, sestovalentni
hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u
picu.
Puhanje se mora izvesti u jednom dahu. Pusenje ne smeta reakciji, jedino moze doci do smedkastog
prebojenja kristalica indikatora.
ADH metoda
Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specifi cnost. Pod utjecajem alkohol-
dehidrogenaze (ADH), alkohol prelazi u acet-aldehid, a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) - oksidacioni
koenzim, redukuje se u NADI f . On apsorbuje svjetlo, u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm
talasne duzine. Vrijednost apsorbancije, moze se odrediti pomocu fotometra. Tako se, indirektno
WWW.BH-PRAVNICI.COM
pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije, koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je
ucestvovao u reakciji, a na osnovu koga je opet moguce, indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi.
Dakle, stoje vise alkohola u krvi, potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu, potrbno je vise NADH+
a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru.

Sudska Medicina - Skripta

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Sudska Medicina - Skripta

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

Prelazak zivota u smrt - umiranje

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise :

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa :

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri)

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

Uzrok naprasne smrti :

Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom

SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG

Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim

Npr pri naletu vozila na pjesaka

Podjela mehanickih orudja

Sredstva namjenski napravljena za nano senje povreda - oruzja :

Podjela mehanickih povreda

I. Nespecificne povrede — ozljede

Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim

Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti :

Krvarenje moze bili u :

Krvarenje u neku tjelesnu supljinu - UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku

Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum)

RAZDERINA (VULNUS LACERUM)

REZNA RANA (VULNUS SCISSUM)

SJEKOTINA - VULNUS SECATUM

Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom.

UBODNA RANA - VULNUS PUNCTUM S. ICTUM

STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM

Rucno vatreno oruzje se dijeli na :

- Kalibar pistolja : 6,35 ; 7,62 ; 7,65 ; 9 ; 12 mm ;

U zavisnosti od toga da li je projektil pro sao ili nije :

Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled:

- Otvor strijelne rane, neadaptibilni rubovi defekta koze

POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE

SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATU RE

Gubi se Na+ a povecava K1.

Razlika opekotine i oparotine :

S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena :

I. Stepen - stadium erithematosum (stadij crvenila)

Posmrtne promjene na le su iz vatre :

Gar na sluznici donjih disajnih puteva

Identifikacija lesa iz vatre

Zubni status (silikatne i cementne plombe)

POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE

POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA

POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA)

Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao :

Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljede cim faktorima :

Elektricni biljeg - signum electricum

POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRIC ITETOM

Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima

U podrucju izbijanja dolazi do :

Kod nesmrtnog ishoda dolazi do :

Kod smrtnog ishoda dolazi do :

Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su :

Normalna funkcija centra za disanje

3. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih

ASPHYXIA SUFFOCATIVA - ZAPUSENJE

OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA)

OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE)

OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN)

OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA).

ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA