Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
AN LT
ER
UNIVERZITET ”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR
IT
ET
AGROMED
-MO
AGROMEDITERANSKI FAKULTET
STAR
Mašinski elementi
1
Mehanizacija u poljoprivredi
Uloga i podjela mašinskih elemenata
2
Mehanizacija u poljoprivredi
1. Mašinski elementi za spajanje
1.1.Mašinski elementi za čvrste - nerazdvojive veze koji se ostvaruju:
1.1.1. Zakovicama
1.1.2. Zavarivanjem
1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem
Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Danas se ostali osnovni vid
čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum), kao i u avioindustriji. Dijelimo
ih na sitne (sa prečnikom do 10 mm) i krupne (sa prečnikom od 10 do 37 mm)
4
Mehanizacija u poljoprivredi
Prema obliku glave, sitne zakovice mogu biti:
a) Sa poluokruglom glavom
b) Sa upuštenom glavom
c) Sa sočivastom glavom
d) Sa pljosnatom glavom
e) Sa trapeznom glavom
5
Mehanizacija u poljoprivredi
Vrste zakovanih spojeva
• Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni
• Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni
• Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom
• Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni
6
Mehanizacija u poljoprivredi
1.1.2. Zavareni spojevi
Prednosti:
• Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija
• Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono
• Zaverene konstrukcije su jeftinije
• Nema buke pri radu
Nedostaci:
• Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode
• Pojava zaostalih napona i deformacija
• Slabljenje mehaničkih osobina materijala
7
Mehanizacija u poljoprivredi
1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi
Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks, borat,
bromid). Spojevi treba da su opterećni na smicanje.
Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Imaju ograničenu čvrstoću na
povišenu temperaturu.
8
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze
1.2.1. Klinovi
Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2.
1. Klin
2. Vratilo
3. Glavčina
9
Mehanizacija u poljoprivredi
Oznake i nazivi za klin
10
Mehanizacija u poljoprivredi
Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza
vratila sa glavčinom zupčanika,
kaišnika i sl.
Klinovi sa kukom, klin bez kuke,
zaobljeni klin, segmentni klin
Klin sa nagibom i bez nagiba
11
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2. Vijci (zavrtnji)
Zavrtnji i navrtke, kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se, ako je
potrebno lako mogu razdvojiti, a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji.
Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u
pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu
silu ili istezanje
12
Mehanizacija u poljoprivredi
Navoji mogu biti unutrašnji i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i
lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti, pravougli, trapezni...
Metrička zavojnica-ISO 13
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.1 Zavrtnji i navrtke
Zavrtanj i navrtka
1-stablo zavrtnja, 2-dio sa
zavojnicom, 3-glava zavrtnja,
4-navrtka
Šestougaona navrtka
14
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.2. Podložne pločice
Zadatak:
• Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke
• Da zaštite dodirne površine od habanja
• Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka
15
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva
16
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.4. Ključevi
17
Mehanizacija u poljoprivredi
1.3. Opruge
Opruge se pod dejstvom sila deformišu, a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik.
Akumulacija energije (časovnik), amortizacija udara (amortizer), merenje sila (dinamometar), prinudno kretanje
(opruge ventila), ograničenje pritiska (ventili sigurnosti).
Podjela opruga:
Fleksione: (a-proste lisnate, b-gibnjeve, c-spiralne, d-zavojne e-tanjiraste)
18
Torzione-zavojne (a-zatezne, b-pritisne, c-pužaste)
Mehanizacija u poljoprivredi
Opruge
Pritisne opruge
Zatezne opruge
Torzijske opruge
19
Mehanizacija u poljoprivredi
1.4. Osovinice (svornjaci)
To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti
zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kružno kretanje (npr. veza klipnjače i
klipa). Izrađuju se kao pune i šuplje, sa i bez naslona
Prstenasti uskočnik
(Segerov prsten)
20
Mehanizacija u poljoprivredi
2.1. Osovine
To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih
dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu
biti: pokretne i nepokretne, pune i šuplje
1-rukavac, 2-ojačani dio
21
Mehanizacija u poljoprivredi
2.2. Vratila
To su mašinski elementi za kružno kretanje, pri čemu prenose obrtne momente-
snagu. Za razliku od osovine, vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću.
22
Mehanizacija u poljoprivredi
2.3. Rukavci
To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.
23
Mehanizacija u poljoprivredi
2.4.Ležaji (Ležišta)
Zavisno od pravca djelovanja sile, ležaji mogu biti:
• Aksijalni (uzdužni), kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja
• Radijalni (poprečni), kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja
• Kombinovani, kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja
Po konstrukciji ležaji se dijele na:
• Klizne
• Kotrljajne
24
Mehanizacija u poljoprivredi
2.5.Spojnice
(To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu)
25
Mehanizacija u poljoprivredi
Kandžasta spojnica
Zglavkaste spojnice
26
Mehanizacija u poljoprivredi
Isključno-uključne spojnice
27
Mehanizacija u poljoprivredi
1. Zamajac
2. Pomični naglavak
3. Opruga
4. Radilica
5. Vratilo
6. Aksijalno ležište
7. Obloga
8. Prsten
9. Pedala 28
Mehanizacija u poljoprivredi
Elementi za prenos snage
3.1.Prenos kaišem
30
Mehanizacija u poljoprivredi
3.3.Zupčasti i pužni prenos
Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca
prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo
32
Mehanizacija u poljoprivredi
4.1.Cijevi i cijevni zatvarači
To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala.
33
Mehanizacija u poljoprivredi