Sie sind auf Seite 1von 46

TEMELJI

-Izvedba

-Proračun

-Armiranje

NAPOMENA: Podaci i slike od Slide 1 do 13 preuzeti su iz skripte: Tanja Roje-Bonacci : Posebna poglavlja iz temeljenja, 2007.
TEMELJ je dio građevine kojim se opterećenja iz KONTROLIRANE građevine
prenose u PRIRODNU sredinu, tlo, na način da građevina bude trajno upotrebljiva

Postupak projektiranja temelja (Collin,


2002)
PLITKO TEMELJENJE - svako ono temeljenje koje zadire u dubinu, dovoljnu da
se zadovolje zadani uvjeti slijeganja i nosivosti, a temeljna stopa se nalazi
neposredno ispod najniže kote građevine koju na sebi nosi.

Osnovni smisao plitkog temeljenja je da se opterećenje s građevine na tlo


prenosi isključivo pritiskom temeljne plohe na tlo
Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope

-temelji samci, jedan temelj- jedan stup;

- temeljne trake nose zidove - opterećene su po cijeloj svojoj dužini

- temeljni roštilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih miješati s


konstrukcijama koje imaju vezne grede između elemenata temeljenja iz
drugih razloga, npr. seizmika)
- temeljni roštilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih miješati s
konstrukcijama koje imaju vezne grede između elemenata temeljenja iz
drugih razloga, npr. seizmika)
- temeljne ploče, rasprostiru opterećenje od zidova i stupova građevine na
veliku površinu te smanjuju njegov intenzitet
- temeljni nosači, predstavljaju neprekinute temelje, točkasto opterećene
stupovima građevine koju nose ili su podloga kolosjecima raznih šinskih
vozila (kranske staze, kada nosači leže na tlu) kada su opterećeni pokretnim
opterećenjem
Podjela plitkih temelja po
krutosti
- kruti plitki temelji (samci, trake, ponekad roštilji i ploče)
TEMELJENJE NA
- savitljivi plitki temelji POBOLJŠANOM
(temeljni nosači, roštilji, ploče) TLU
Ovdje spadaju najrazličitiji zahvati za poboljšanje podtemeljnog tla u
smislu njegovih svojstava prvenstveno stišljivosti, a naravno i
nosivosti.
Prema današnjem stanju tehnologije to su:
- zamjena materijala sa ili bez upotrebe geotekstila;
- dinamičko zbijanje tla s površine;
- dubinsko vibriranje tla;
- ubrzavanje procesa konsolidacija uspravnim drenovima;
- povećanje gustoće tla ugradnjom šljunčanih pilota;
- poboljšanje svojstava tla ugradnjom šljunčanih pilota uz
vibriranje;
- poboljšanje svojstava tla mlaznim injektiranjem;
- poboljšanje svojstava tla sustavom mikropilota
DUBOKO TEMELJENJE
svako ono temeljenje pri kojem se opterećenje na tlo osim preko dodirnog
pritiska temeljne plohe na tlo, prenosi i trenjem po plaštu tijela ugrađenog u tlo
ispod najniže kote građevine koju temelj nosi - iznimku čine jedino piloti koji
opterećenje predaju izravno na čvrstu stijensku podlogu.

Duboko temeljenje primjenjuje se kod složenijih građevinskih zahvata, kada


temeljno tlo, na dohvatljivoj dubini koja odgovara plitkom ili produbljenom
temeljenju, nema svojstva koje mogu zadovoljiti traženu kakvoću s obzirom
na dozvoljena slijeganja i /ili dozvoljenu nosivost

Podjela dubokih temelja


Osnovni oblici dubokih temelja mogu se prikazati kako slijedi:
- duboki masivni temelji; pojedinačni temelji velikih tlocrtnih
dimenzija (kesoni,
bunari i sanduci), građevine koje s temeljem čine jedinstvenu cjelinu, kao na
primjer priobalne građevine
DUBOKO TEMELJENJE
duboki masivni temelji –prelazni tip ka pilotima, izvedeni metodom
mlaznog injektiranja - metoda omogućava izvedbu ojačanog masivnog bloka
ispod površine koju je potrebno temeljiti, nosivost ovakvog bloka računa se
kao nosivost dubokog masivnog temelja koji nosi na trenje i na dodirnu plohu
temelj-tlo. Ako su stupnjaci dovoljno daleko pretvaraju se u grupu pilota ili u niz
pojedinačnih pilota
DUBOKO TEMELJENJE
piloti ili raščlanjeni duboki temelji - mogu opterećenje prenositi po principu
jedan pilot jedan stup (pilon) ili mogu biti s naglavnom konstrukcijom spojeni u
grupe koje prenose opterećenje s građevine preko naglavne konstrukcije na
pilote pa u tlo
DUBOKO TEMELJENJE
Duboki temelji mogu se izvesti od panela tehnologijom dijafragmi ili
mixed in place (MIP) tehnologijom

HIBRIDNO TEMELJENJE
Hibridno temeljenje nastaje
kada ploča
temeljena na pilotima ne leži
isključivo
na glavama pilota već
preostalom
površinom leži i oslanja se na
tlo.
Javlja se kod temeljenja
ODABIR NAČINA I DUBINE
TEMELJENJA
Minimalna dubina temeljenja određena je propisima -uvjet da temeljna ploha
bude ispod dubine smrzavanja - za Hrvatsku je to 0,8 m ispod površine terena.
ODABIR PREMA ZAHTJEVIMA GRAĐEVINE
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U
VISOKOGRADNJI
1.) KARAKTERISTIKE TEMELJNOG TLA
- KRUTOST I DEBLJINA POJEDINIH SLOJEVA TLA ISPOD
GRAĐEVINE
- HOMOGENOST TEMELJNOG TLA
- NIVO PODZEMNE VODE (UZGON)

2.) OPTEREĆENJE GRAĐEVINE I


KONCENTRACIJA
OPTEREĆENJA NA GRAĐEVINI

3.) TIP KONSTRUKCIJE

- RAVNOMJERNO ILI NERAVNOMJERNO OPTEREĆENJE NA


TEMELJNO TLO
- TORNJEVI ILI GRAĐEVINE VELIKE TLOCRTNE POVRŠINE I
MALE VISINE
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U
VISOKOGRADNJI
PLITKO TEMELJENJE
– primjenjuje se kod homogenog tla dostatne nosivosti
- TRAKASTI TEMELJI
- kod linijskog opterećenja tla

- TEMELJI SAMCI
- kod koncentriranog opterećenja tla

- TEMELJNA PLOČA ISPOD ČITAVOG TLOCRTA


GRAĐEVINE
- kod zgrada sa ujednačenim koncentriranim silama
na mjestu
oslanjana stupova

- kod velikog uzgona

- TEMELJNA PLOČA PODEBLJANA NA POJEDINIM


DIJELOVIMA
- kod zgrada sa LOKALNO VELIKIM koncentriranim
silama na
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U
VISOKOGRADNJI
TEMELJI SAMCI
-Prvi izbor pri temeljenju stupova zbog jednostavnosti i
malih troškova izvedbe

-Primjena temelja samaca kod malih zgrada


a)Svaki stup preuzima opterećenje sa cca 25 m2 tlocrtne
površine zgrade
b)Opterećenje svake etaže iznosi cca 10 kN/m2
c)Temelji prekrivaju manje od 50 % tloctne površine zgrade
d)Kontaktno naprezanje na tlo iznosi 100 do 300 kPa

Temelji samci se ne primjenjuju kod temeljenja na mekim


glinama i pijesku
nosivosti manje od 100 kPa

Temelji samci se mogu koristiti samo ako u blizini nema


drugih temelja ili lošijeg tla
unutar anvelope naprezanja koju uzrokuje promatrani
temelj
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U
VISOKOGRADNJI
TEMELJNE PLOČE
-Primjena temeljnih ploča, a ne temelja samaca
a)Temelji samci prekrivaju više od 50 % tloctne površine
zgrade
b)Zgrada ima nekoliko podzemnih etaža ispod razine
podzemne vode
c)Temeljno tlo ima nekoliko područja sa vrlo lošim tlom te je
potrebno izvesti kompenzaciju čime se smanjuju naprezanja
na tlo

Temeljne ploče se izvode kod zgrada sa 8 ili više etaža i


kada je nosivost tla manja
od 150 kPa
Rijetko se izvode kod zgrada nižih od 7 katova jer su skupi
kao i duboki temelji

Kod pijesaka nosivosti cca 75 kPa moguće je slom temeljne


ploče uslijed savijanja ili
diferencijalnih slijeganja
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U
VISOKOGRADNJI
DOKAZ NOSIVOSTI TEMELJNE PLOČE
ISPOD ZGRADE
-Nije potrebno dokazivati slom tla, klizanje i prevrtanje
građevine

-Debljina ploče određuje se iz statičkog proračuna – U


PRAVILU JE MJERODAVAN PROBOJ TEMELJNE PLOČE

-Kod “BIJELE KADE” mjerodavan je statički proračun prema


UPORABLJIVOSTI (vodonepropusnost + širina pukotina)

-UZGON – ponekad se izvodi deblja temeljna ploča kako bi se


osigurala dovoljna sigurnost protiv isplivavanja građevine

-Omogućuje ujednačavanje slijeganja

- U PRAVILU BOLJE RJEŠENJE OD TEMELJA SAMACA ILI


TRAKASTIH TEMELJA (ali zahtjeva veći utrošak materijala)
KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U
VISOKOGRADNJI
KRITERIJ ZA TEMELJNU PLOČU SA LOKALNIM
OJAČANJEM
-Ujednačavanje naprezanja na tlo kod velikih koncentriranih
ili linijskih sila

-Ojačanje se mora imati dovoljno veliku tlocrtnu površinu


kako bi se postiglo izjednačavanje naprezanja i deformacija

-Debljina ploče izvan područja ojačanja određuje se po


kriteriju nosivosti na pritisak tla i uzgon

- U PRAVILU BOLJE RJEŠENJE OD TEMELJA SAMACA ILI


TRAKASTIH TEMELJA

PREDNOSTI I NEDOSTACI PLITKOG


TEMELJENJA
PREDNOST:
-Ekonomično temeljenje kod tla dostatne nosivosti
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
STATIČKI DOKAZ NOSIVOSTI I
UPORABLJIVOSTI PLITKOG TEMELJA
-DOKAZ NAPREZANJA NA TLO

-DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA NA TEMELJ

-DOKAZ NA KLIZANJE I PREVRTANJE TEMELJA

-DOKAZ NA SLOM TLA (kao alternativa dokazu naprezanja na


tlo)

-DIMENZIONIRANJE TEMELJA ( Granično stanje nosivosti i


uporabljivosti)
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA
-Potrebno je dokazati da za osnovna opterećenja se
rezultantna sila nalazi u 1. jezgri poprečnog presjeka
temelja

-Za ostala opterećenja rezultantna sila se mora nalaziti u 2.


jezgri poprečnog presjeka

Mx – moment savijanja oko


osi x
My – moment savijanja oko
osi y
V – vertikalna sila na temelj
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRIČNOSTI OPTEREĆENJA
-Potrebno je dokazati da za osnovna opterećenja se
rezultantna sila nalazi u 1. jezgri poprečnog presjeka
temelja – CIJELA POVRŠINA TEMELJA JE U TLAKU, NEMA
ODIZANJA TEMELJA OD TLA

-Za ostala opterećenja dopušta se odizanje


temelja, ali se rezultanta mora nalaziti
u drugoj jezgri poprečnog presjeka
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
-Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno
dopuštenom naprezanju

- JEDNOOSNO SAVIJANJE : ex = 0 ili ey = 0


TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
-Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno
dopuštenom naprezanju

-DVOOSNO SAVIJANJE :
-c) čitav presjek je u TLAKU

-d) presjek se dijelom odiže od tla

- Iz tablica prema Hülsdünker-


u
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
-PRIMJER : TEMELJ OPTEREĆEN VERTIKALNOM CENTRIČNOM
SILOM

PRITISAK NA TLO:
ps = N / A

PROVODI SE DOKAZ NA
SAVIJANJE, POSMIK I
PROBOJ U PRESJEKU
UDALJENOM (c + h ) /2 OD
VERTIKALNE OSI STUPA
ZA SILU QR

ZA EKSCENTRIČNO
OPTEREĆENJE
POTREBNO ODREDITI
VERTIKALNU SILU QR
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
-PRIMJER : TEMELJ OPTEREĆEN VERTIKALNOM CENTRIČNOM
SILOM

ARMIRANJE TEMELJA:
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – najčešće mjerodavan pri
dimenzioniranju temelja samaca
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – ARMIRANJE POVIJENIM ŠIPKAMA
TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
PROBOJ TEMELJNE PLOČE – ARMIRANJE SPONAMA
TRAKASTI TEMELJI
Trakasti temelji se izvode ispod zidova ili ispod niza stupova

Temelji imaju oblik obrnutog T-presjeka


U poprečnom smjeru temelj ima konzolne istake koje se proračunavaju
na reaktivno opterećenje
Debljina ploče na kraju iznosi barem 20 cm.
Za male konzolne istake temelja zadržava se konstantna debljina
ploče.

U uzdužnom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosač na


savijanje pod djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od
raspodijeljenih reaktivnih napona na temeljnoj plohi.
Visina rebra – iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog temelja

Krutost na savijanje trakastog temelja i cijele konstrukcije nad


temeljem:
TRAKASTI TEMELJI
PRORAČUNSKI MODEL

Proračunski model – greda na elastično popustljivim osloncima


Horizontalno pridržanje potrebno zbog stabilnosti numeričkog
proračuna
Winklerov model temeljnog tla – niz diskretnih opruga odgovarajuće
krutosti
TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD 2 STUPA
TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD VIŠE STUPOVA –
SREDNJE POLJE

Donja uzdužna armatura raspoređuje se po cijeloj širini temelja pri


čemu se 2/3 armature raspoređuje u širini rebara

Ako je proračunska poprečna sila VSd veća od otpornosti neraspucalog


betonskog presjeka VRd1
proračunava armatura za preuzimanje glavnih vlačnih napona – kose
šipke ili spone
TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE
TRAKASTOG TEMELJA
TEMELJNE PLOČE
Temeljne ploče ispod zgrada mogu biti:
a)PUNE,
b)REBRASTE
c)ŠUPLJE

Izbor tipa temeljne ploče ovisi o:


-konstrukcijskoj shemi građevine
-veličini i rasporedu opterećenja u
tlocrtu
- nosivosti i deformabilnosti tla

PUNA PLOČA – najjednostavniji oblik glede izvedbe, ali je veći


utrošak materijala
Debljina ploče 1/6 razmaka stupova

REBRASTA TEMELJNA PLOČA – za veće opterećenje i veće


razmake stupova
Rebra se projektiraju po osima stupova

ŠUPLJI SANDUČASTI TEMELJI – imaju najveću krutost, ali


zahtijevaju veliki utrošak
materijala i komplicirani su za izvedbu
TEMELJNE PLOČE
PRORAČUNSKI MODEL
Površinski nosač
Ili dijeljenjem u
trake paralelne
uzdužnim i
poprečnim osima
stupova
aproksimira
štapnim sustavom
TEMELJNE PLOČE
NAGLAVNICA PILOTA
PRORAČUNSKI MODEL NAGLAVNICE
Ploče pilota se izvode debele kako bi se sile iz stupa pod odgovarajućim
kutom rasporedile u pilote
Pritom dolazi do skretanja vertikalne sile te se pojavljuju horizontalne
sile koje se preuzimaju armaturom u donjoj zoni ploče
NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
NAGLAVNICA PILOTA
ARMATURA PILOTA
DUBOKO TEMELJENJE VIJADUKTA MIRNA
STATIČKI PRORAČUN
DONJI USTROJ

Sprezanje pilota i naglavne


ploče
STATIČKI PRORAČUN Armatura naglavne ploče
OBNOVA STUPA S6 MOSTA JASENOVAC
OBNOVA STUPA S6