I JllLtarnji r DRZAVNA MATURA 2010.

rvatski

I ICAKJO NDISA'l'1 ESEJ

Hrvatski jezik Kako napisati esej

CIIPI C PS UVIJEK lJIZ VAS!

Drzavna matura 2010.

IZDAVAC Europapress holding Koranska 2, Zagreb www.jutarnji.hr

Poloii bez frke!

ZAIZDAVACA Ninoslav Pavic

© Bookglobe i Iutarnji list

Hrvatski jezik

UREDNICI

Nebojsa Radic i Iva Sieber

PRIKUPILA, OBRADILA I I'RIREDILA Iva Sieber

Kako napisati esej

Skolski sastavak . esej - osnovna i visa razina

LEKTURA I KOREKTURA Iva Sieber

DIZAJN NASLOVNICE Zoran Birman

GRAFICKA PRIPREMA Maketa

TISAK

Vjesnik, ozujak 2010.

ISBN 978-953-300-154-8

Cl P zapis dostupan u racunalnorn katalogu Nacionalne i sveucilisne knjiznice u Zagrebu pod brojern 732153

Sva prava pridrzana, Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnoziti iii reproducirati bez prethodnog dopustenja nositelja autorskih prava.

I.

Osnovne informacije 0 eseju na drzavnoj maturi

Ispit iz Hrvatskoga j ezika ispituj e terneljna znanj a i j ezicne vj estine koje StL ucenici stekli tijekom svog obrazovanja. Na nacionalnom ispitu iz Hrvatskoga jezika kroz vjestinu pismenoga izrazavanja i vjestinu citanja s razumijevanjem provjerava se:

- upotreba hrvatskoga jezika

- knjizevnoteorijsko znanje

- knjizevnopovijesno znanje.

Ucenici na nacionalnom ispitu mogu birati zele Ii polagati ispit iz Hrvatskoga jezika na viso) Hi nizo] razini. Pisanje skolskog eseja traje 160 minuta bez prekida, a pristupnici mogu dobiti ukupno 80 bodova.

Esej ima ogranicenu duljinu:

- za OSnOVl1Ll razinu potrebno je napisati od 350 ad 500 rijeci

- za visu razinu potrebno je napisati od 400 do 600 rijeci.

Esej se pise na temelju ponudenoga teksta (tekstova) Ili likovno-

ga priloga. Moguce se odluciti za tri tipa skolskoga eseja: - interpretativni skolski esej

- usporedna rasclamba dvaju ili vise tekstova

- raspravljacki skolski esej.

Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj je ispitna knjizica, list za koncept te list za ocjeniivaca, Od pristupnika se ocekuje da pazljivo procitaiu upute. Na ispitu ce ucenicima biti ponudena dva tipa od gore navedenih eseja, a oni odabiru samo jedan i pisu ga s obzirom na odabranu temu. Uccnici esej pisu s obzirom na jedan iii dva teksta koji ce biti ponudeni, a oni mogu biti knjizevni (odlomci iz knjizevnih djela) iii neknjizevni (novinski i sl.), Svaka od ponudenih tema bit ce dopunjena smjernicama za pisanje, a uz njihovu pomoc ucenicima ce se olaksati pisanje i oblikovanje samog teksta eseja, Svaku smjernicu koju j e pristupnik uzeo u razmatranje treba detaljno razraditi, Pristupnici mogu rabiti list za koncept tijekom pisania eseja, ali na kraju moraju svoj esej citljivo prepisati na list za cistopis,

6

7

Ucenici moraju tekst eseja oblikovati i paziti kako bi zadovoljili neke tehnicke kriterije:

L tekst mora biti oblikovan kao proza (tekst pisan od pocetka do kraja retka), a ne kao pjesma (pisano u stihovima)

2. tekst ne smije sadrzavati crteze ili druge znakove (smajliCi i 51.)

3. izrazavanje treba biti pristojno, bez vulgarizama i zargonizarna, osim ako to nije dijelom terne 0 kojoj se pise

4. pisanje se ne smije udaljavati od zadane terne

5. tekst mora biti vidljivo trodijelno strukturiran, uredno i citko napisan

6. ucenici se moraju pridrzavati broja rijeci teksta: osnovna razina 350-500 rijeci, visa razina 400-600 rijeci

7. tekst mora biti napisan nalivperorn, kemijskorn olovkom crne iii plave boje

citi slicnosti i razlike te pomnije analizirati sve tekstove iii likovne priloge

12. rukopis treba biti uredan i citljiv

Sto se u eseju ocekuje od pristupnika?

1. razumijevanje sadrzaja i svrhe teksta 0 kojern pisu

2. primjena knjizevnoteorijskih pojmova kroz tumacenje teksta o kojern pisu

3. tekst mora biti napisan standardnim hrvatskirn jezikom, gramaticki i pravopisno ispravno

4. izrazavanje mora biti jasno, smisleno, cjelovito i stiiski uredeno

5. teze, argumenti i razmisljanja moraju biti suvislo izneseni i obranjeni ili pobijeni

6. razrnisljanja i znanja 11a neku ternu moraju biti uoblicena u pisrneni izrica] - esej, koji se sastoji od trodijelno vidljive strukture - uvod, razradba, zakljucak

I 7. koristenje tehnika pripovijedanja, opisivanja, dijaloga, monologa, argumentiranja, interpretacije, analize, sinteze, rasclarnbe, tumacenja, dokazivanja, citiranja, parafraziranja

8. dosljedno se drzati ogranicenja vremena i opsega pismenog izrazaja

9. odrediti glavne znacajke knjizevnog roda i vrste teksta 0 kojern se govori i oprimjeriti ih s obzirom na djelo 0 kojem se piSe

10. stavove i razmisliania treba oprimjeriti citatima (tocnim navodenjem teksta) jJj parafraziranjem (prepricati ono sto tekst govori)

11. ako j e vise pan udenih tekstova il i likovnih priloga, treba uo-

L poznavanje knjizevnih rodova i vrsta (Iirika, epika, drama, diskurzivni knjizevni oblici)

2. razlikovanje i analiza lirskih, epskih, dramskih, knjizevnoznanstvenih i pll blicistickih tekstova

3. poznavanje povijesnog razvoja lirike, epike i drame

4. prepoznavanje i opisivanje knjizevnopovijesnih razdoblia europske (svjetske) knjizevnosti (vremenske odrednice, predstavnici i poetika) od staroga vijeka do suvremene knjizevnosti u kronoloskome slijedu

5. prepoznavanje i opisivanje knjizevnopovijesnih razdoblja hrvatske knjizevnosti (vrernenske odrednice, predstavnici i. poetiku) od srednjega vijeka do suvremene knjizevnosti u kronoloskome slijedu

6. razlikovanje i usporedivanje poetike i estetike knjizevnopovijesnih razdoblja od staroga vijeka do suvremene knjizevnosti

Esejorn se provjerava pismeno izrazavanje, a posebno vjestina oblikovanja teksta. Da bi pristupnik nacionalnog ispita zadovoljio kriterije, ocekuju se sljedece vjestine, znanja i sp050b110Sti:

Ispitna djela na kojirna ce se temeljiti teme skolskoga eseja, odnosno iz kojih ce biti ponudeni ulornci, mijenjaju se svake skolske godine, au skolskoj godini 2009./2010, za visu razinu ispita su:

1. Marin Drzic, Dundo Maroje

2. Ivan Gundulic, Suze sina razmetnoga

3. Honore de Balzac, Otac Goriot

4. F. M. Dostojevski, Zlocin i kazna

5. Ante Kovacic, U regisiraturi

6. Antun Branko Simic, Preobrazenja

7. Franz Kafka, Preobrazaj

8, Miroslav Krleza, Baraka pet be.

Vrednovanje eseja

Maksimalan broj bodova za uspjesno napisan esej jest 80 bodova. Eseje pristupnika vrednuju ocjenjivaci prema procjenjivackoj ljestvici, a vrednuje se:

1) citanje i razumijevanje polaznih tekstova

8

9

2) pismeno izrazavanje

3) uporaba jezika.

nicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr)

Elementi vrednovanja eseja

1. CITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA ---------------- 50%

Broj bodova za svaki krilerij u vrednovanju eseja L CITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA

- navedena su obiljeija ponudenoga teksta/tekstova - ostvaren je trazeni oblik eseja

- prepoznaii su kljueni sadrzajni podatci i struktura

- opisana je problematizacija prema smjernicama tekstova

- navedene tvrdnje potkrijepljene su eitatom/parafrazom

- pokazano je razumijevanje teksta

- navedena su obiljezja ponudenoga teksta/teksiova - ostvaren je trazeni oblik: eseja - -- --- --------- - ----- --- --- --- --- --- ------ - ----- --- 2 - prepoznati su leljucni sadrzajni podatci i struk tura --- --- ----- --- 4

- opisana je problematizac ija prerna smjernicama tekstova --- --- 6

- navedene tvrdnje potkrijepljene su citatomlparajrazom --- -- --- 4

- pokazano je razumijevanje teksta - --- -------- - --- ------ --- ----- --- 4

2. PISMENO IZRAZAVANJE -------------------------------- 15%

Ukupno: 20

- esej je sadrzaino i grajicki oblikovan u tri dijela - UVOD, RAZRADBAiZAKLJUCAK

- tekst je smisleno povezan

- prikladan rjecnik i stil

2. PISMENO IZRAZAVANJE

3. UPORABA HRVATSKOGA JEZIKA -------.------------ 35%

- esej je sadriajno i graficki obiikovan u tri dijela - UVOD, RAZRADBA i ZAKLJUCAK - --------- - -- --- --- --- ------ - --- -- --- --- 3 - tekst je smisleno povezan -- --- --- --- --- ------ ----- - --- --- --- ----- --- 2

- prikladan rjecnik i stil ---------------------------------------------1

- reienice su jasno i tocno oblikovane

- pravopisna toinost

- gramaticka tocnost

ukupno:6

3. UPORABA HRVATSKOGA JEZIKA

UkUPllO 100%

-7 posebne situacije u vrednovanju, esej ce se vrednovati s nula (0) bodova:

- reienice su [asno i tocno oblikovane------------------------------ 4

- pravopisna tocnost - ------ --- ------ - -- - -- --- ------ - ----- - --- -- --- -- 5

- gramaticka tocnost ---- ------ - --- --- --- -- --- ------ - ----- - --- -- --- --- 5

• nepristojno izrazavanje (vulgarizmi)

• izravno obracanje ocjeniivacu (" molim dobru ocjenu jer ... ")

• pisanje viceva Hi pjesme

• crtanje, ilustriranje na listu za cistopis

• neispunjavanje zadanog zadatka, pomasena tema

• nedopusteni broj rijeci:

na viso] razini manje od 400 j vise ad 700 rijeci

na osnovnoj razini manje ad 300 i vise od 550 rijcci

• potpuno necitak rukopis ili esej napisan velikim tiskanim slovima Primjer ljestvice vrednovanja maze se pronaci na rnreznim stra-

ukupno: 14

Ukupan zbroj bodova mnozi se selva (40 x 2 = 80)

Primjer Ijestvice moze se pronaci na mreznim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

H.

Kako napisati esej? Pet koraka do uspjeha!

Svatko moze nauciti pisati esej ako to zaista zeli, Treba same znati recept i njega se drzati, Pomnije obratite paznju na sljedece upute kako bi yam uspjeh pisanja eseia bio zagarantiran.

Korak 1. - procitati tekstismjernice .'

Objasnjenja uz korak 1.

Tekst treba pazljivo citati, pratiti sve ·detalje koji se javljaju. Nakon zavrsetka citanja procitati smjernice.

Ponudene smjernice imaju svrhu olaksati sastavljanje teksta eseja. One sugeriraju nekoliko polaznih tocaka za ucinkovito citanje i interpretiranje ponudenoga teksta, Upucuju nas na neke znacajke ulomka te pomazu u razotkrivanju onoga sto tekst govori.

Svatko ima slobodu svoje citanje usmjeriti drugacije i svoi esej prosiriti iii produbiti ovisno 0 tome kako ga je dozivio i razumio,

Korak 2. - J;!0llovno eitanje -

Objasnjenja uz korak 2.

Drugi put procitajte tekst. Prilikom tog drugog eitanja na papir za koncept treba zapisati razmisljanja, pitanja ili asocijacije koje se javljaju tijekom citanja ulornka.

Mozete pokusati otkriti gdje se u tekstu nalaze odgovori na smjernice te to pribiljezite u kratkim natuknicama,

Oznacite u tekstu rijeci, sintagrne (skupove riieci) i recenice koj e zelite obj asniti, ci tirati (to cno navesti) ili parafrazirati (prepricati).

11

Korak 3. - trodiielna struktura eseia -

: .

Objasnjenja uz korak 3.

- DVOD (Iokalizacija teksta i najava teme)

D uvodu tekst lokaliziramo (stavljamo u vrijeme i prostor), Stoga treba odgovoriti na tri osnovna pitanja: tema ulomka, kakvim se knjizevnim postupcima koristi autor, sto je autor ostvario tim postupcima i zasto?

Na ta pitanja treba odgovoriti u nekoliko (ne preopsirno) recentca. Tim postupkom odmah na pocetku pokazujete da ste razumjeli tekst i da znate 0 cemu cete pisati u razradbi. Prvo pisanje uvoda ne mora biti i konacno, imate ga vremena dotjerati kad zavrsite tekst do kraja,

-7 Ako za J;!isanje eseja ne J;!ostoje smjernice, onda u uvodu treba najaviti naein organiziranja eseja. Treba razviti nekoliko stavo~ va kojima se brani teza, ate stavove rnoguce je i J;!obrojati ("Bit ce J;!redstavljena dva, tri, cetiri argumenta. Prvi predstavlja ... , drugi dokazuje ... , treCi govori..., cetvrti potvrduje ... ")

moguci pocetci recenica u uvodu:

Ese] ce se usredotociti.,

Ovaj esej ce ponuditi analizu ... Cilj/Namjera ovog eseja je ... Esej ce govoriti 0 ...

Namjera ovog eseja je ...

cilj pisanja uvoda

Dobar uvod jasno i sazeto govori 0110 0 cemu pristupnik namjerava pisati, a bitno je zainteresirati ocjenjivaca da vas esej pazljivo i sa zanimanjem procita do kraja,

- RAZRADBA (izlaganje i obrazlaganje)

Razradbeni dio eseja je najdulji pa se i sam sastoji od nekoliko odlomaka (preporuka je od tri do pet). Navedite probleme koje ste uocili tijekom citanja ulornka, a pokusajte i dati moguca razrjese-

12

nja, Svoja razmisljanja argumentiraite i oprimjerite, Pazite da se ne ponavljate, Ako ima previse problema i pitanja vezana za temu, odlucite se za one koje smatrate najvaznijima,

Esej mora odrazavati reakciju na tekst, Treba iznijeti i obrazloziti osobni stav koristeci znanja i iz povijesti i teorije knjizevnosti. Ne treba prepricavati smisao ulomka, nego postaviti teze koje ce tekst potvrditi ili opovrgnuti.

Porma eseja nudi mnogo mogucnosti, no u razradbi interpretativnoga eseja nastojte razviti ideje koje sle naznacili u uvodu i pokusajte uvjeriti citatelja u ispravnost svojih misli i zapazanja, Nemojte zaboraviti na smjernice, ovo je dio u kojem morate ponuditi odgovore, razrnisljanja i zapazanja na pitanja iz smjernica.

I!

I'

-7 Aka l'.a pisanje eseja ne ,P-ostoje smjernice onda u ral'.radbi eseja treba diskutirati 0 argumentima stavova kOii su predstavljeni U uvodu na naan da se &,;ovori po 0110111 redoslijedu .kako Sll u uvodu navedeni. Svako poglavlje eseja valja zapoceti s temom, ponoviti argument i 050b110 raz111iSljanje, a ako se koriste poglavlja, trebalo bi im dati na510v kako bi se olaksalocitanje i pratenje salTIog teksta eseja. Svaki argument bi trebao imati obral'.lozenje hol'. cinjenice, ideje, misljenje kompetentnih osoba koje se bave tom problematileom te vlastito misljenie auto[a eseia. Na kraiu bi trebalo u iednom sazetom i preeiznom.odjeljkll obja;niti je Ii "argument pot~rden iii pobijen.

rijeci koje povezuju misli

Naime ...

To upucuie na ... Osim navedenog ... Iz toga proizlazi.,

S druge strane .

Unatoc tomu .

Tako dolazimo do ...

cilj pisanja razradbe

Razradba je najkompleksniji dio eseja. Ocjena ovog sredisnjeg dijela eseja je najvaznija, stoga mu treba posvetiti najvecu paznju,

13

-ZAKLJUCAK (sinteza istrazivanja)

Ideje kojima ste se bavili u razradbi u zakljucku treba jasno uobliciti i uvjerljivo izreci svoje misli i stavove. Povezite pocetak i kraj te zavrsite nekom mislju iii recenicorn nad kojom ce se citatelj (ocj enjivac) zam isliti,

Nakon sto S11 svi argumenti obrazlozeni, potrebno je iznijeti zavrsni kornentar, Nakon sto je sve dokazano, argumente koji podrzavaju pocetnu tezu treba samo potcrtati, te naglasiti 0110 sto je najvaznije proizaslo iz strukturirano povezanih stavova, potvrda iii negacija tih stavova, Esej zavrsite II pozitivnom tonu,. S naglaskom na nekoj vaznoj misli,

izrazi koji mogu koristiti u zakljucku

S obzirom na sve receno .

Kao sto sam pokaza/la/o .

Zbog toga zakljucujem .

Navedeno upucuje na .

Argumentirano doka zuj e/pokazuje/upucuj e ... Na kraju treba ...

Iz toga se moze potvrditi/ustanoviti ...

cilj pisanja zakljucka

Zakljucak treba zaokruziti smisao djelog eseja, Treba donijeti dokaze koji podupiru temu 0 kojoj se pisalo u eseju,

Korak 4. - citanje i ispravljal1je eseja-

Objasnjenja uz korak 4.

Nakon sto smatrate da ste esej zavrsili, svakako ga jos jedanput procitajte, Pritom posebnu pozornost posvetite smislenosti vasih recenica, vratite se na dijelove teksta s kojima niste bili bas zadovoljni, pokusajte stvari preciznije uobliciti, budite jasni i tocni, nernojte komplicirati. Obratite paznju na to jesu li recenice povezane, a posebno se koncentrirajte na pravopisne pogreske - ije/je, c/t, veliko i malo pocetno slovo ... , te gramaticke pogreske - upotreba padeza, glagolskih vremena, glagolskih oblika ...

Posebno treba obratiti paznju na duzinu (kratkocu) eseja, time

14

da treba imati na umu da ogranicenje ide unutar +l- 10%.

Sada je vrijeme da prebrojite rijeci vaseg eseja i vidite trebate Ii stogod skratiti ili nadodati, Esej je vrsta ispita koji se mora vjezbati kod kuce prije nacionalne provjere, Trebate vjezbati pisati esej kako biste dobili osiecaj za kolicinu rijeci koja yam je potrebna kako biste nesto izrekli. Pokusajte napisati jednu misao. Potorn tu istu misao pokusajte prosiriti, U sljedecem pokusaju prvobitnu misao pokusajte sazeti tako da ne izgubi smisao, a da je izrecena manjim brojem rijeci. [edino vjezbajuci esej prije pisanja nacionalne provjere mozete steel iskustvo koje ce yam pomoci da na samom ispitu mozete zadovoljiti kriterij koji ogranicava broj rijeci u eseju.

III.

Glavna obiljezja interpretativnog, usporednc-rasclambenoq i raspravljackog eseja 5 primjerima

Korak 5. -l2!142isivanie eseia-

. ? --. ,

1. InterJ].retatiytli skolski esei

Objasnjenja uz korak 5.

Interpretativni skolski esej ponudit ce pjesmu, ulomak proznoga, drarnskoga iii esejistickoga knjizevnoga djela iii likovni prilog koji prati tekst, Pristupnik na osnovu ulomka treba razumieti i knjizevno procijeniti djelo, iako nuzno ne poznaje cielokupno stvaralastvo autora teksta. Ponudeni tekst popracen je metodickim instrumentarijem koji daje podatke ° naslovu, autoru i, u nekim slucajevima, dodatne napomene kojima se pojasnjava smisao ponudenog ulomka.

Interpretativni esej se koristi kako bismo provjerili znanje i dali osobno mislienje, a buduci da se oslanja na neki predlozak (ulornak teksta, pjesmu i sl.) potrebno je znati interpretirati taj predlozak, U uvodnom dijelu valja smjestiti autora i knjizevno djelo u knjizevnopovijesno razdoblje, Treba se drzati stava koji se moze dokazati, argumentirati. Smjernice svakako olaksavaju pisanje ovog tipa eseja jer na osnovu njihovih odgovora kreiramo vlastiti tekst koji ce bib uoblicen II esej, Samu strukturu eseja ne sugeriraju smjernice nego to 6ni svatko sam za sebe.

Interpretativni skolski esej uvijek se odnosi na jedno od ispitnih djela koja su propisana u ispitnome katalogu. Na svakorne ce ispitu uvijek biti ponuden jedan interpretativni skolski esej, a drugi maze biti bilo koji od triju rnogucih, stoga mogu biti ponudena i elva interpretativna skolska eseja,

Prilikom prepisivanja eseja u cistopis treba vidljivo odvajati tri dijela eseja na nacin da oblikujete ulomke koji ce biti malo uvuceni. Rukopis mora biti citljiv i uredan.

;1

I

I,

interpretativni esej - pojmovi koje treba ukljuciti

Ovdje se nalazi popis nekih vaznijih knjizevnoteorijsldh pojmova s objasnjenjem, Neke od navedenih pojmoa bilo bi dobro uvrstiti 11 esej interpretatrvnog ili rasclambenog tipa, Pojrnovi su razdijeljeni za svaki knjizevni rod, odnosno vrstu, negdje se poj-

I

16

17

movi ponavljaju, a objasnjenje je samo na mjestu gdje se prvi put spominje.

LIRIKA:

Razlikujemo: figure dikcije, figure rijeci ili trope, figure misli i figure konstrukcije.

Strofa - cjelina u pjesmi koja se sastoji od stihova Terna - ono 0 cemu djelo govori

Znacenje - smisao nekog djela

Zvukovnost - doZivljaj kO)1 je prouzrocen zvukorn

I

I

Analiza - rastavljanje strukture na sastavne dijelove radi cjelovitog dozivljaja

Cezura - stanka u stihu

Dijalekt - narjecje, dijalektalna poezija - pjesnistvo pisano narjecjem

Epika - knjizevni rod, epsko pjesnisvtvo

Estetika - disciplina koja se bavi podrucjern umjetnosti i lijepoga Interpretacija - postupak tumacenja knjizevnog djela 11 kojem se rasclamborn pojedinosti rekonstruira srnislena cjelina

Igra rijecima - poigravanje zvukom i znacenjem rijeci

[ezik - nacin izrazavanja, stil svojstvenkomu ili cemu

Knjizevni pravac - odredeno povijesno razdoblje u knjizevnostt Kornpozicija - nacin sastavljanja knjizevnog dijela

Konotacija - one sto ima neku vezu sa znacenjem onaga 0 cernu se govori

Kontekst - jezicna okolina u kojoj jezicna jedinica dobiva smisao Lirika +knjizevni rod, pjesnistvo

Lirsko-epska pjesma - piesma s elementima i lirike i epike, balada, romanca

Lirski subjekt - glas u Iirskoj pjesmi pomocu kojega se izrazava lirska poruka (ne treba ga mijesati s autorom pjesme), moze, a i ne mora biti 11 pjesmi

Motiv - najmanja tematska jedinica

Pjesnicka slika - slika kojom se sluzi pjesnik da bi predocio one o cemu govori

Poanta - glavna misao nekog kniizevnog djela Rima - podudaranje slogova na kraju stiha

Ritam - pravilno izmjenjivanje dugih i kratkih, naglasenih i nenaglasenih slogova

Serniotika - opca teorija 0 znakovima

Sintagma - elva ili vise elernenta koji imaju znacenje

Sinteza - postupak kojim se objasnjene I proucene pojedinosti udruzuju u cjelinu

Stih - redak u pjesmi

Stil- nacin pisanja

Stilske figure - osnovna stilska sredstva u knjizevnorn tekstu.

EPIKA:

, II

Deskripcija (opis) - postupak uvjerliivog prikazivanja svojstava pripovjednog svijeta

Digresija - udaljavanje od osnovne misli, skretanje s teme Dijalog - razgovor dviju iii vise osoba

Dogadaj - cinjenica koja se zbila

Epizoda - sporedan dogadaj koji ne utjece na glavnu radnju Epska tehnika - pripovijedanje, opisivanje, digresija, retardacija, epizoda, ponavljanje, forrnulaican nacin izrazavanja

Fabula - raspored dogadaja u njihovom kronoloskorn slijedu Glavna radnja - osnovna radnja 0 kojoj je u djelu rijec Interpretacija - rasclanjivanje knjizevnog djela

Karakterizacija likova - rasclanjivanje postupaka izgradnje likova Knjizevni postupak - potreba pisca da svojim stilom prikaze svo[e videnje svijeta

Komparacija - usporedba dvaju ili vise knjizevnih djela Konotacija - simp asocijacija koje su bitne za znacenje Kontekst - okolina u kojoj jezicna jedinica dobiva smisao

Lik - element pripovjednog teksta oblikovan antropomorfnim svojstvima i djelovanjem. Moze biti jednostavan - ima same jedno svojstvo, slozen - vise svojstava se mijenjaju kroz pricu, Monolog - iznosenje misli jedne osobe

Naracija (pripovijedanje) - izlaganje dogadaja u tekstu Obrat - nagH preokret u radnj i

Periodizacija - organizaciia knjizevne grade na temelju povijesnag slijeda

Poetika - skup znanja i uvjerenja kojima se vodi autor iii skupina autora pri oblikovanju nekog djela: poetika razdoblja - skup pravila koja su na snazi u tom periodu

Ponavljanje - ponavljanje rijeci, recenica dijelova teksta radi isticanja, pojasnjavanja

Pripovjedac (narator) - onaj tko pripovjeda tekst, subjektivan, objektivan, pouzdan i nepouzdan, sveznajuci ili ogranicenog

18

znanja, sudionik u radnji kao glavni ili kao sporedni Iik ili svjedole, moze biti smjesten j izvan svijeta price

Pripovjedna tehnika - postupak oblikovanja pripovjednog svijeta - dijalog, monolog, opis, komentar, pripovijedanje ... Retardacija - usporavanje epske radnje opisima i digresiiama Retrospekcija - vracanje radnje u proslost

Size - slijed kojim su dogadaji ispripovjedani u tekstu Stil (stilistika) - sredstva i postupci jezicncg izrazavanja

Struja svijesti - tehnika pisanja koja slijedi prirodan tijek svijesti Tema - one a cemu se u tekstu govori

Zanr - umjetnicka djela sa zajednickim obiljezjima bez obzira na rod ili vrstu

DRAMA:

Didaskalija - autorova uputa 11a koji nacin izvoditi djelo i nalaze se u zagradama

Dijalog - vidi pod epika

Dijelovi drame _. ekspozicija, zaplet, kulminacija, peripetija, rasplet

Drarna - knjizevna vrsta namijenjena izvodenju na pozornici Dramske vrste - tragedija, komedija, drama u uzern smislu Dramska kompozicija - zasniva se na jedinstvu govora j zbivanja Dramska radnja

Dramska situacija - odnos izmedu Iikova u nekom trenutku Karakter - osobina lika ili djela

Klimaks - nizanje dogadaia od najslabijih do najjacih Monolog - vidi pod epika

Napetost - odrzava citatelievu Hi gledateljevu paznju

Obrat (peripetiia) - radnja odjednom skrece 11 odredenom pravClL Prolog - uvodni dio drame koji objasnjava dogadaje koji prethode radnji

Replika - tekst koji je odgovor 11a sugovornikov teksr Stih - vidi pod lirika

Tragedija - dramska vrsta u kojoj glavni junak na kraju nesretno zavrsava

DISKURZIVNI DBLlel:

Diskurzivni oblici - knjizevnoznanstvene i publicisticke vrste

19

Kl1iizevn 0 -znanstvene vrste: - esej ili ogled

- rasprava

- clanak

- biografija

-putopis

Publicisticke vrste: - reportaza

- feljton ili podlistak

- polemika

Epizoda - vidi pod epika

Funkcija - svrha nekog lika, teksta iii djela Izraz - odabir rijeci koje priopcuju iskaz [ezik - vidi pod lirika

Kompozicija - nacin sastavljanja nekog teksta Kcnotacija - vidi pod epika

Kontekst - vidi pod epika

Sadrzaj - kratak opis bitnih tocaka nekog teksta, djela Tematski sloj - tema ili teme koje se javljaju Ll djelu

1. primjer zadatka za pisanje interpretativnoga skolskoga eseja ulornak iz rornana Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleze

Pozorno procitajte ulornak, a zatim i smjernice za pisanje skolskoga eseja ispod teksta.

Redoslijed ponudenih smjernica ne uvjetuje oblikovanje eseja, on mora irnati uvod, razradbu i zakljucak.

Najprije pisite na listu za koncept, a na kraju napisano uredno

prepisite na list za cistopis.

Esej mozete ispravljati na konceptu, ali ne i na cistopisu. Pazite da Vas esej bude pravopisno i gramaticki tocan.

Skalski esej treba imati na osnovnoj razini 350-500 rijeci, a na visoj razini 400-600 rijeci,

Miros!av Krleza, Povratak Filipa Latinovicza (ulomak)

U crnoj svili je tu ienu jedanput davno, prije mnogo godina, neobiino intenzivno doiivio u onoj cudnoj z/atnoj kavani, kad je cekao na nju citav dan. Onda je tu zenu prvi put ugledao umornu i staru, a danas tridesei i ceiiri godine poslije onega dogadaia, on je mnogo umorniji i stariii od nje. I koliko god to nije odgovaralo stvarnosti, ana njegova davna spoznaja da je njeno lice klaunsko, bijelo, kao brasnom namazano, sve je vise dolazila do izrazaja pod njegovim kistom, ito je dubije ulazio u sliku .. Njeno maikasto kreveljenje, prenavlianje, njena

III

I

20

II

namiesiena Ijuboznost, protuprirodan, izvjeiiaien smiieh, njena lailjiva pretvorljivost i namiestena katolidca trecoredaska skromnost, sve su to bile duhovne naslage u koie je prodirao snimajuCi masku te zene u crnoj svili pred sobom, kao da je posmrtna. Pod osnovnim potezom njegove ruke ostala je ta bijela maska kao podloga blijedog klaunskog obraza u crnoj svili sa starinskim brosem. Zarezi oleo usana neobicno strastveni, oci iive, velike, upale, goruee, a pod tim tamnim oiima umorni podocnjaci, kao sjenk» poroka. A iza toga jedno nenaravno lice, neprirodno, lazno, lice zapravo majmunsko, neobicne, zguzvane fiziognomije. Prva dva dana, dole je to lice bilo jos pod koprenom nebacenosti, u flot-eei prvog poteza, pod masom neizdiferencirane boje, dok su se samo nazirali mutni obrisi; a sve je jos izgledalo na konvencijalnu distancu, stara je bila zadovoljna i odobravaia je [razama leoje su graniiile sa zanosorn. Ali poslije, kada je ta) kist pod rukom rtjenog sina poieo sveiivlie da zalazi pod kozu, kada se pod tim oitrim dlakama rasivarala epiderma kao pod britvorn, kada su se rastapale boje pod prodornom 5nagom pogleda, ona je pred tim obrazom u crnoj svili na platnu, sto je tu nastajao pod rukom slikarskom, postajala sve nemirnijom. Sto je taj kist namoien u terpentin sve vise skidao 5 toga lica sve luikasto, nacinjeno, bazarsko, pozersko, onu gustu naslagu sminke pod tim potkoinim tajnama, slo se iu sve vise, kao pod anatomskim nozem, razrezivalo i slcalpiraio jedno potajno, skriveno lice, njena je zlovolja sve vise rasla. Ona je postajala nervoznom, nju su pocele muciti njene poslijepodnevne glavo boije, ona je izostajala zbog raznih. smeinia, a konacno jednog [utra, prije posla, kada je Filip puseei svoju prvu cigaretu i sav zadubljen u svoje platno (koje je vee pocelo da ga privlaci) i zaboravia da ga mati ceka, ona je htjela nesto da mu kaie, ali nije dospjela daije ad prvih. rijeCi. 1z rtje je provalio plae, grievito i iskreno.

I I

i I

I

...,. smjernice za pisanje skolskoga eseja

• smjestite ulomak u kontekst rornana

• prisjetite se koje su okolnosti obiljezile Filipovu osobnost vee u najranijim godinama

• potkrijepite svoje tvrdnje navodima iz prilozenoga ulomka,

• izdvojte j opisite kako se sjecanje na majku iz dietinjstva ostvaruje na Filipovoj sliei

• navedite i obrazlozite stvaralacki problem koji muci Filipa

• razrnislite kakav portret Filip zeli naslikati

• uocite i opisite tehniku introspekcije i simultanosti vremena u prilozenome ulornku

I~I

2.1

• proturnacite Filipov probudeni stvaralacki interes pri slikanju majcina portreta

• objasnite zasto se majka rasplakala, a Pilip prestao slikati

• nemojte prepricavati fabulu roman a

• predstavite Krlezin knjizevni rad 11 kontekstu hrvatske knjizevnosti s naglaskom na romansijerskome srvaralastvu

...,. N akon pail,iivog Citanj a ulomka i smj erni ea, na koneept ukratko iii 1I natulmieama valja odgovoriti na s01jerniee. Odgovori ne l110raju biti na sve smjerniee, ali .ie bolje obratiti paznju na sto vise smjerniea jef ee n<1 taj naCin intefpretativni esej obuhvatiti viSe smjerova kojima se treba kretati. Odgovore valja kasnije iskoristiti za oblikovanje eseja.

• smjestite ulomak u kontekst romana

Filip se nakon 23 godine vraca kuci, Detalji kuce podsjecaju ga kako ga je majka izbacila na ulicu zato sto je ukrao stotinjarku j provodio se sa sumnjivim zenama. Za vrijerne boravka u Kostanjevcu Filipova majka narucuje portret od svog sina slikara. Pilip crta sliku na kojoj majku prikazuje kao ostarjelu borde! damu,

• prisjetite se koje su okolnosti ebiljezlle Filipovu osobnost vee u najranijim godinama

Majka je vrlo testo izbivala ... .neobicno intenzivno dozivio u onoj cudno] zlatnoj kavani, lead je cekao na nju citav dan". ..

ljudi su govorili da mu je alae biskup ... "Njeno maikasto kreveljenje, prenavljanje, njena namiestena Ijubaz1'lost, protuprirodan, izvjestacen srnijeh, njena lailjiva pretvorljivost i namjestena katoliika trecoredaika skromnost". ..

majka je radila u trafici, bavila se prostitucijom ... "Zarezi oko usana neobicno sirastveni, oii zive, velike, upale, goruce, a pod tim tamnim ocima umorni podocnjaci, kao sjenke poroka. A iza toga jedno nenaravno lice, neprirodno, lazno'~".

• izdvojte i opisite kako se sjecanje na majku iz djetinjstva ostvaruje na Filipovoj slid

Filip je bio nezakonito dijete trafikantice koja se bavila prostitucijorn, pitanje ocinstva je vazno za stabilizaciju Filipove licnosti, a majka mu nikad niie htjela reci istinu. Sada on ovim portretorn :leB

22

istinu predociti svojoj mayo

... "kada je taj kist pod rukom njenog sina poceo sve iivlje da zalazi pod kozu, kada se pod tim ostrim dlakama rastvarala epiderma kao pod britvom, kada su se rastapale boje pod prodornom snagorn pogleda, onaje pred tim obrazom u crnoj svili na piatnu, Sl"o je tu nastajao pod ruk0111 slikarskom, postajala sve nemirnijom. Sio je taj kist namoien 11 terpentin sve viSe skidas: s toga lica sve lutkasto, naiinjeno, bazarsko, pozersko, onu gustu naslagu sminke pod tim potkoznim tajnama, sto se tu sve vise, kao pod anatomskim nozem, razrezivalo i skalpiralo jedno potajno, skriveno lice, njena je zlovolja sve vise rasla. Ona je postajala nervoznom". ..

• razmislite kakav portret Filip feli naslikati

Zeli nacrtati osobu koju je kao dijete cijelo vrijeme promatrao, a ta je osoba pokusavala prikazati sebe udrugacijern svjetlu, On pokusava ogoliti vlastitu majku, pokazati i predstaviti sliku koju vide oci vlastitog sina.

• uocite i opisite tehniku introspekcije i simultanosti vremena u prilozenome ulomku

Slikarsko oko obuhvaca stvarnost, zeli razotkriti stvarnost i u tome uziva.

Prva dva dana, dok je to lice biio jos pod koprenom nebacenosti ... a sve je jos jzgledalo na konvencijalnu distancu, stara je bila zadovoljna i odobravala je frazama koje su graniCile sa zanosom. Ali poslije .. postajala sve nemirnijom.

• protumacite Filipov probudeni stvaralacki interes pri slikanju majcina portreta

Filip osjeca pravo da se napokon razracuna sa svojim najvaznijim problemom - problemom identiteta i podrijetla. On ne zna tko je njegov otae, ali zna tko mu je majka i zeli je ogoliti pred njom samom. Pokazati joj tko je i sto je ona u njegovim ocima,

• objasnite zasto se rnajka rasplakala, a Filip prestao slikati

Majka se rasplakala zato sto nije nije mogla podnijeti kako ju je vlastiti sin jedinac raskrinkao.

23

Evo prijedloga kako bi 111ogao izgledati esej S obzirom na smjernice i objasnjenja smjernica koje smo dali .

Prijedlog interpretativnog eseja Miroslav Krleza:

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleza je pisao gotovo sve knjizevne vrste, a u svojim djelima prikazuje drustvenu stvarnost. NajCeSee prikazu]e sudbinu hrvatskog covjeka, a kriticki se odnosi prema realnosti. U rornanu Povratak Filipa Latinovicza prikazao je sudbinu slikara Filipa koji se nakon 23 godine vraca kuci, Detalji knee podsjecaju ga kako ga je majka izbacila na ulicu zato sto je ukrao stotinjarku i provodio se sa sumnjivim zenama, Za vrijeme boravka u Kostanjevcu Filipova majka narucuje portret ad svog sina slikara, Filip radi sliku na kojoj majku prikazuie kao ostarjelu bordel damu.

Filip je bio nezakonito dijete trafikantice koja se bavila prostitucijom. Pitanje ocinstva bilo je vazno za stavljanje Filipove osobnosti II neki balans, Majka nikad 0 tomu otvoreno nije htjela govoriti. Svojim portretom majke slikar joj zeli predociti istinu. Okriti kakvim ju ocima on gleda. On u pocetku i ne voli taj svoj posao, ali, kada pocne shvacati da ce time razotkriti ono sto je u niemu dugo bilo skriveno, dobiva neku natprirodnu snagu.

Preciznoscu tehnicke alatke otkriva majci kako 0 njoj zna stvari koje ni ona sarna ne zeli sebi priznati. To isCitavamo iz dijela ulornlea ... .kada je taj kist pod rukom njenog sina poceo sve zivlje da zalazi pod koiu, kada se pod tim ostrim dlakama rasivarala epiderma kao pod britvom, kada su se rastapale boje pod prodornom snagom pogleda, ana je pred tim obrazom u crnoj svili na plainu, ito je tu nastajao pod rukom slikarskom, postajala sve nemirnijom. Sto je taj kist namocen u terpentin sve vise skidao s toga lica sve lutkasto, nacinieno, bazarsko, pozersko, onu gustu naslagu sminke pod tim potkoinim tajnama, sto se tu sve vise, kao pod anatornskim nozem, razrezivalo i skalpiralo jedno potajno, skriveno lice, niena je zlovolja sve vise rasla. Ona je postajala nervoznom". ..

Filip slika osobu koju je kao dijete cijelo vrijeme promatrao, a ta [e osoba pokusavala prikazati sebe u drugacijem svjetlu. Iz ulomka saznajemo da je majka cesto izbivala ... .neobicno intenzivno dozivia U onoj cudnoj zlatnoj kavani, kad je cekao na nju citav dan". .. , a to je na njezina sina ostavljalo duboki trag nesigurnosti. Ljudi su govorili da mu je otac biskup, a ona je uvijek nesto glumila .... "Njeno maikasto kreveljenje, prenavljanje, njena namjestena Ijubaznost,

24

protuprirodan, izvjeitacen smijeh, njena lailiiva pretvorijivost i namjestena katouika trecoredaska skromnost". ..

Svojim postupcima rnajka u vlastitom sinu stvara osjecaj neprihvacanja samoga sebe. Filip stalno istice ljepotu majke koja nije prikazana s pozitivnim predznakom, vet je ona krivac za sve negativno sto om se 11 zivotu dogodilo .... "Zarezi oko usana neobicno sirastveni, oii Zive, velike, upale, goruce, a pod tim tamnim oiima umorni podocnjaci, kao sjenke poroka. A iza toga [edno nenaravno lice, neprirodno, laino". ..

Glavni junak svojirn slikarskim okorn obuhvaca stvarnost, zeli je razotkriti i u tome uziva, Svoju zadovoljstinu dobiva kada u majci, koju smatra odgovornom za svoja losa iskustva, osjeti nesigurnost s kOj0111 se od svojeg djetinjstva i sam bori.

Filip osjeca pravo da se napoleon razracuna sa svojim najvaznijim problemom - problemom identiteta i podrijetla. On ne zna tim je njegov otac, ali zna tko lUU je majka i zeli je ogoliti pred njom samom, Osoba koja ne zna svoje pravo podrijetlo De snalazi se u zivotu za koji su potrebni cvrsti Ijudi. Stoga kroz cijeli roman Filip pokusava otkriti tko je i sto je u stvari on.

esej ima 550 rijeci

2. primjer zadatka za pisanje Interpretativnoga skolskoga eseja ulomak iz romana Posljednji Stipancici Vjenceslava Novaka

Pozorno procitajte ulomak, a zatim i smjernice za pisanje skolskoga eseja ispod teksta.

Redoslijed ponudenih smjernica ne uvjetuie oblikovanje eseja, on mora imati uvod, razradbu i zakljucak,

Prvo pisite na listu za koncept, ana kraju napisano uredno pre-

pisite na list za cistopis,

Esej rnozete ispravljati na konceptu, ali ne i 11a cistopisu. Pazite da Vas esej bnde pravopisno i grarnaticki tocan,

Skalski esej treba imati na osnovnoj razini 350-500 rij eCi , a na visoj razini 400-600 rijeci,

Vjenceslav Novaka: Posljeclnii StipanciCi (ulornak)

... I lwliko je to njezino ceznuce za odlicnim drustvom i zabavarna Uo bi ih sad gradani a sad casniei davali, bilo neobuzdano, opet ga je neumoljivo sapinjala tvrdolwrna vlast oca. Nije htio ni da cuje za kalwve

25

izdatke na njezina odiiela i gdjelcada upravo surovo uskracivao i neznatne troskove ito bi ill za nju mati od njega traziia. Da uskrati novae, on bi nasao sto razloga i napokon predbacivao Valpurgi da je iskvarila to dijete pustajuCi mu preko ocevoga znanja Iwjdla ria volju. - Htio je pako da Lucija boravi u njegovoj sobi te mu ata; a on .ie podulava, kako bi tvrdio, u onome sto ce joj danas-sutra vrijediti daleko viSe nego misli na kojekakve ludoriie sto ih moie da zamisli zenska ispraznost.

Nelijepo, zlobi nalik cuvsl'vo proii oeu mucilo bi gdjef<ad Lueiju, a to nije mogla da zataji ni njemu ni majci.

IzraVI10 1UU toga daito nije smjela reci; ali je SlipanCic pogadao da je njezina pokornosi i usluinost prema njemu usiljena. Majei pak» nije skrivala to svoje cuvstvo naspram oeu; kad hi joj rekla da otac zeli neka dode u njegovu sobu, smraiila hi lice: - Idem kad motam: Ali da znate kako mi teiko teku casovi u ocevoj sobi, vi me ne hi nikada gore sIaN.

- Vidis, Lucijo, a on zeli sarno da s njime razgovarai.

- fa ne umijem da 5 niime mzgovaram.

- Zasto si takovai I alae se na te tuii da sjediS uza nj kao tuda i samo

ga mucii svojom upornom suinjom.

- Velim vam, lead sam sama uza nj, meni SLl slIezana usta. !lto bih 5 njime govorila, lead znam da mi nije pravedani Zar nisam odrasla pa i danas jos zalvorerw. u ovim tamnim sobama kao u samostanui Neka pogleda moje vrsnjakinje kakvi im je zivot, pa ce vidjeti govorim u pravo.

I Va lpurga je bila 0 torn uvjerena, ali je htjela da Luciju. priljubi ocu, jer on je jos uvijek nairadije njoj spocitavao da niie umjela dati Luciji odgoja te nema u sebi nikakvi]: njeinijih osjecaja vet je odrasla divlja i surova kao g01'stakinja.

-7 smjernice za pisanje skolskoga eseja

• uocite temeljni problem 0 kojem ulomak govori

• usporedite medusobne oclnose i postupke likova 0 kojima se u ulornku pripovijeda i potkrijepite svoje tvrdnje navodima iz ulomka

• kakvim se iskazuje otac u odnosu prema Lucijii Kako se Valpurga postavlja prema odnosu oca i kcerii

• komentirajte zasto je Lucija Stipancic primjer tragicne moderne djevojke.

• povezite ulornak s kontekstom djela ito s vremenom u kojem nastaje i s razlicitim roditeljski.m odnosorn prema djeci, prisjetite se Stipanciceva odnosa prerna sinu i usporedite ga s odnosom prema kce1'i • l1sporedite tadasl1ji na6n odgoja s danasnjom situacijom

26

~. Nakon pazljivog Citanja ulomka i smjernica,na koneept ukrat ko ili u natuknicama valja odgovoriti na smjerniee. Odgovori ne moraju bili na sve smjernice, ali je bolje obratiti paznju na sto vise smiernica jer ce 11a tai nacin inlerpretativni esei obuhvatiti vise smJerova l<ojima se treha kretati. Odgovore valia lcasniie iskoristiti

za oblikovanie eseja. ' .

J •

• uocite temeljni problem 0 kojem ulomak govori

Patrijarhalni otae Ante sve ulaze u sina Iurja, zanemaruje inteligentnu kcer Luciju i pozrtvovnu suprugu Valpurgu. Ante zeni prigovara da nije znala odgojiti kcer, a ne vidi koliko je Lucijino ponasanje odgovor njegovom dugogodiSnjem zanemarivanju.

• usporedite medusobne odnose i postupke Iikova 0 kojima se u ulomku pripovijeda i potkrijepite svoje tvrdnje navodima iz ulomka

Da uskrati novac, on hi naiao sto l:azloga i napoleon predbacivao Valpurgi da je islcvarila to dijete pustajuCi mu preko ocevoga znanja kojeita na volju. - Htio je palco da Lucija boravi u njegovoj sobi te rnu etta, a on je poducava, kako hi tvrdio, U onome ito ce joj danas-sutra vrijediti daleko vise nego misli na kojekakve ludorije sto ill moze da zamisli zenska ispraznosi.

Otae je prerna kceri slat. Smatra da su zene opcenito niza vrsta i u njih ne treba nista ulagati. Otae se tako ponasa jer je to u skladu s razdobljem 0 kojern pisac pise. 19. st je razdoblje II kojern su muskarci izdizali svoje sposobnosti nad zenama. Diiete se ocu i rnajci obraca s Vi, sto odrazava postovanje, ali i dokazuje kako roditelji i djeca nisu bili prisni,

• kakvim se iskazuje otae II odnosu prema Luciji? Kako se Valpurga postavlja prema odnosu oca i kceri?

- Velim vam, kad sam sama uza nj, meni su svezana usta. Sto bih. s njime govorila, lead znam da mi nije pravedanr Zar nisam odrasla pa i danas jos zatvorena U ovim tamnim sobama kao u samostanu? Neka pogleda moje vrinjaki nje kakvi im je zivot, pa ce vidjeti govorim li pravo.

I Valpurga je bila 0 tom uvjerena, ali .Ie htjela da Luciju priijubi ocu,

Otac je nepravedan prerna kceri. Lucija je toga svjesna, a i nje-

________________________________________________ ~?,.7

zina majka, Unatoc tornu sto su njih dvije svjesne situacije II kojo] se nalazi Lucija, nemocne suo Ponasaiu se u skladu s pravilima koje postavlja otae.

• komentirajte zasto je Lucija Stipancic primjer tragicne 1110- derne djevojke,

Lucija je zrtva svog doba, a posebice oea. Otac ju je zanemarivao u djetinjstvu, otae joj nanosi nepravdu kad sinu daje sve, a njoj nista. Nakon svade S oeem govori da nerna ni oca, ni brata, Kao pripadmca 19. stoljeca jedino se mogla udati, ali ni to joj se nije ispunilo jer je brat potrosio say novae. Lucija je zbog naivnosti potpuna propala, pocetak njezinog pad a obiljezio je otac, a potpuni krah omogucio joj je brat.

Lucija je imala sve predispozicije da uspije u zivotu, ali nizom okolnosti ona je ubijena. U njoj su ubili volju za zivotom i to dodatno potcrtava njezinu tragediju.

• povezite ulomak s kontekstom djela i to s vremenom u kojern nastaje is razlicitim roditeljskim odnosom prema djeci, prisjetite se Stipanciceva odnosa prema SiIlU i usporedite ga s odnosom prema kceri

Otae se nejednako odnosi prema sinu i kceri, Podupire i materijalno i duhovno sina, s njim ima poseban odnos, a kcer omalovazava i ne daje joj potporu ni u kojem obliku. Takvo ponasanje u skladu je s vremenom nastanka djela jer u to doba rnuskarci su bili ejenjeniji od zena.

• usporedite tadasnji nacin odgoja s danasnjom situacijom

Tadasnji odgoj je iz danasnje perspektive cudan, pa cak i srnijesan. Cudno je da razlika u spolu odreduje kvalitetu osobe, mada i danas jos postoje neki ljudi koji imaju 19-stoljetno razmisljanje 0 toj temi.

Evo prijedloga kako bi mogao izgledati esej s obzirom na smjernice i objasnjenja smjernica koje smo dali.

28

Prijedlog interpretativnog eseja Vjenceslav Novak: Posljednji Sfipal1CiCi

U rornanu Posljednji Stipancici patrijarhalni otac Ante sve ulaze u sina [urja, zanernaruje inteligentnu kcer Luciju i pozrrvovnu suprugu Valpurgu. Ante svojoj zeni prigovara da nije znala odgojiti kcer, a ne vidi koliko je Lucijino ponasanje odgovor njegovom dugogodisnjem zanemarivanju. Otac je prema kceri skrt, Smatra da su zene opcenito niza vrsta j U njih ne treba nista ulagati. Otae se taka ponasa jer je to 11 skladu s razdobljem a kojern pisac pise, Devetnaesto stoljece, razdoblje u kojem se odvija radnja ovog romans, obiljezeno je muskarcima koji su izdizali svo]e sposobnosti nad tenama, Zanimljivo je pratiti kako se dijete (Lucija) roditeljima obraca Vi. Taj postupak odrazava postovanje, ali i dokazuje kako rcditelji i djeea nisu bili prisni u danasnjem smislu, .." Da uskraii novae, on bi nasao stu razloga i napoleon predbacivao Valpurgi da je iskvarila to dijete puitajuci mu preko ocevoga znanja kojeita na volju. - Htio je pako da Lucija boravi u njegovoj sobi te rnu cita, a on je poduiava, kako bi tvrdio, u onome sto ce joj danas-sutra vrijediti daleko vise rtego misli na kojekakve ludorije sto ih moze da zarnisli zenska ispraznost".:

Otac je nepravedan prema kceri, a to vide i ona i njezina majka.

Unatoc tornu sto su njih dvije svjesne situacije u kojoj se nalazi Luciia, nernocne su, Ponasaju se u skladu s pravilima koje postavlja ~tae, ... " - Velirn Yam, fwd sam sama uza I1j, meni su svezana usia. Sto bih s njime govorila, kad znam da mi nije pravedani Zar nisam odrasla pa i danasioi zatvorena u ovim tamnirn sobama kao u samostanui Nelca pogleda moje vrinjakinje kakvi im je zivot, pa ce vidjeii govorim li pravo,

I Valpurga je hila 0 tom uvierena, ali je htiela da Luciju priljubi

ocu.:"

Otac se nejednako odnosi prema sinu i kceri, Podupire i materijalno i duhovno sina, s njim ima poseban odnos, a kcer omalovazava i ne daje joj potporu 11i II kojern obliku. Takvo ponasanje u skladu je s vremenorn nastanka djela jer su lL to doba muskarci bili cjenjeniji od zena,

Tadasnji odgoj je iz danasnje perspektive cudan, pa cak i smijesan. Cudno je da razlika u spolu odreduje kvalitetu osobe, mada i danas jos postoje neki Ljucli koji imaju 19-stoljetno razmisljanje 0 to) temi. Tuino je sto sn zbog takvog odnosa mnoge djevojke i tene imale nesretan zivot, Trebalo je prod puno vremena da se te stvari isprave, a nnatoe tomu i danas sma svjedocima kojekakvog loseg

29

postupanja sa zenama kao slabijim spolom.

Lucija je zrtva svog doba, a posebice oca, Otae ju je zanernarivao u djetinjstvu, otac joj je nanosio nepravdu kad je sinu davao sve, a njoj nista, Nakon svade s ocem Luoja govori da nema ni oca, ni brata, Kao pripadnica 19. stoijeca jedino se mogLa udati, ali ni to joj se nije ispunilo jer je brat potrosio sav novae Lucija je zbog naivnosti potpuno prop ala, pocetak njezinog pada obiljezio je otac, a potpuni krah omogucio joj je brat.

Imala je sve predispozicije da uspije u zivotu, ali nizom okolnosti ana je ubijena. U njoj su ubili volju za iivotom i to dodatno potertava njezinu tragediju.

Esej ima 410 rijeci

2. usporedna rasllamba dvaiu iii viSe tekstova

U OV0111e tipu zadatka ponudena su najmanje dva teksta koje povezuje neko obiljezje: tematika, glavni motiv, knjizevna vrsta, stilska epoha.. U ovorne zadatku pristupnik treba izraziti svoj osobni stay koji se ternelji na njegovoj knjizevnoj naobrazbi. Od pristupnika se ocekuje da uoci problem, slicnosti i razlike ponudenih tekstova, Stoga treba pomno procitati ponudene tekstove i smjernice za pisanje koje uspostavljaju vezu medu tekstovirna, U ovorn zadatku uz ponudene tekstove stoji i metodicki instrumentarij koji pristupnika inforrnira 0 naslovu, autoru i, II nekirn slucajevima dodatne napomene kojima se pojasnjava smisao ponudenog ulomka,

1. primjer zadatka za pisanje usporedne rasclambe

Pred Varna su tri knjizevna teksta, Pozorno ih procitajte, a zatim i smjernice za pisanje skolskoga eseja ispod tekstova,

Recloslijecl ponudenih smjernica ne uvjetuje oblikovanje eseja, on mora imati uvod, razradbu i zaklj ucak.

Prvo pisite na Iistu za koncept, a na kraju napisano uredno prepisite na list za cistopis. Esej mozete ispravljati na konceptu, ali ne ina cistopisu. Pazite da Vas esej bude pravopisno i gramaticki tocan.

Skolski esej treba imati n<1 osnovnoj razini 350-500 rijeci, a na vis oj 1'azini 400-600 rijee!.

30

1.

knjjzevni tekst

SL{ko Mencetic

PRV1POGLED

Zovjaie zom dan, a slavno prolitje Travicu drobnu van, zelen lis i cvitje, [a lead bih uhicen ad ove gospoje,

ke obraz nakicen u slav; vas poje.

S jutra, dim, na prozorpogledat opcoh ja tel' tada mo] pozor u taj cas pozri tja: men! bi viditi jos lipiu ner vilu

gospoju sjediti u ruscu pribilu.

Vidiv me ka hrlo vaze trak i kosu

niz bije/o tel' grlo kosice sve prosu;

na ce/u ostavi dva prama ad zlata,

ostalo sve savi okolo, dim, vrata,

da kosa ne vitri, u kojoj do mal hip rukami zahitri na glavi veniac lip;

ozriv se jak jelin tel' oncas podje tja,

tel' gorCi ner pelin i cemer ostah ja.

2. knjizevni tekst

Antun Gustav Matoi

UTjEHAKOSE

Gleda sam te since. U snu. Tuzan. Mrtvu. U dvorani kobno], u idili cvijeca,

Na visokom odru, u agon~ii svijeca,

GotOli da ti predam iivot kao zrtvu.

Nisarn plako. Nisam. Zapanjen sam stao, U dvorani kobno], punoj smrti krasne, SumnjajuCi da su tamne oii jasne Odakle mi nekad boij! zivat sjao.

Sve bas, sve je mrivo: oci, dah i ruke, Sve sto ocajanjem htjedoh da ozivim U slijepoj stravi i u strasti muke,

U dvorani kobno], mislima u sivim. Samo kosa tvoja jos je bila ziva,

Pa mi rece: "Miru).' U smrti se sniva!"

3.

knjizevni tekst

Antun Branko Simic LJUBAY

Zgasnuli smo zutu lampu

Plavi plast je pao oko tvoga tijela Vani sume oblaci i stabla

Vani lete bijela teska krila

Moje tijelv 'ispruzcno podno tvojih. nogu Moje ruke svijaju se zude mole

Draga, neka tvoje teik« kose kroz

noc zavijore, zavijore

Kroz noc

kose mo]e drage duboko sumore kao more

--7 smjernice za pisanje skolskoga eseja

• usporedite tri prilozena teksta

• predstavite Siska Mencetica, Antuna Gustava Matosa i Antuna Branka Simica u kontekstu hrvatske knjizevnosti s naglaskom na ternatiku prilozenih tekstova

• analizirajte i usporedite strukturu tekstova: strofu, stih, ritam i rimu te povezite s vremenom kojemu pripadaju i stilorn pojedinoga pisca

• usporedite izrazajnost temeljnoga motiva u trima pjesmama, Usporedite ugodaj i tel1111 u svim pjesrnama

--7 Nakon 12aZljivog titan)a uJomka i smjernica, na konce12t ukratko iii II natulmicama valja odgovoriti na smjernice. Odgovore valja kasnije iskoristiti za oblikovanje eseja.

• usporedite tri prilozena teksta

Ove tri lirske pjesme imaju istu ljubavnu ternatiku - iskazuju osjecaje prerna ljubljenoj zenskoj 080bi. Svaka pjesma pripada odredenom knjizevnorn razdoblju: Menceticeva renesansi, Matoseva moderni, a SimiCeva novijoj hrvatskoj knjizevnosti. Istoj terni svaka od triju pjesama pristupa na svoj nacin u skladu s razdobljem

i poetskim izrazom samog pjesnika. '

32

• predstavite Siska Mencetica, Antuna Gustava Matosa j Antuna Branka Simien u kontekstu hrvatske knjizevnosti s naglaskom na tematiku prilozenih tekstova

I I

Mencetic je jedan od prvih hrvatskih petrarkista i jedan od prvih hrvatski ljubavuih pjesnika, Njegove pjesrne se nalaze u zborniku Nikse Ranjine koji sadrzi i druge piesme onog doba. Mencetic najceSte u svojim pjesrnama istice ljubav i ljepotu svoje drage, najvise se koristi dvostruko rimovanim dvanaestercem, U svojim opisima, kao i drugi petrarkisti istice zeninu ljepotu kose, lica, ruku .

... ''Vidiv me lea hrlo vaze trak i kosu niz bijelo ier grlo kosice sve prosu;

na ce/u ostavi dva pmrna od zlata", ..

Matos je pisac koji shvaca umjetnost kao izraz ljudskog duha.

Uzor mu je bio Baudelaire stoga cesto piSe sonete, koristi se sinestezijom - povezuje u sklad glazbu rijeci, boje i mirise. Motiv ljubavi i smrti stalna su Matoseva preokupacija sto dokazuje j ova pjesrna

... "sveje mrtvo: oii, dah i ruke, SVe, sto oiajanjem htjedoh da ozivim U slijepoj stravi i u strasti muke". ..

SimiC je glavni predstavnik ekspresionisticke faze hrvatske knjizevnosti, a najpoznatiji je po uvodeniu slobodnog stiha u hrvatskoj knjizevnosti te izostavljanju interpunkcije, Eksprezionizam ne oponasa stvarnost, izrazava subjektivnu srvarnost, a pisci tog razdoblja su skloni razbiti logicki red rnisljenja i govora

... " Plavi plastje pao oleo tvoga tiiela Vani sume oblaci i stahla Vani fete bijela ieska krila". ..

I.

• analizirajte i usporedite strukturu tekstova: strofu, stih, ritam i rim" te povezite s vremenom kojemu pripadaju i stilom pojedinoga pisca

Mencetic - dvostrukorimovani 12-erac, bogatstvo jezika, melodioznost stiha, Matos - sonet, izrnjenjivanje dugih i kratkih recenica. Asonanca, aliteracija, ponavljanje utjecu na ritam. Simic - slobodan stih naglasava rijeci koje treba istaknuti, nepostojanje interpunkcijskih znakova ne sputava LL izricaju, graficki oblik pjesrne utjece na ritam.

33

• usporedite izrazajnost temeljnoga motiva u trima pjesmarna. Usporedite ugoda; i temu u svim pjesmama

tema je u svim trima pjesmarna ista - ljubav prema voljerioj zeni. Pristup terni je drugaciji. Mencetic glorificira ljubav, zena je ljepsa nego vila, a pjesniku ne uzvraca ljubav, Matos ljubav izrazava mrtvoj zeni, njegovi osjecaji su toliko snazni da ni srnrt ne moze prekinuti snagu njegove emociie. Simic otvoreno izrazava ljubav, sve je nabijeno emociiama, otkriva se potpuno predanje voljenom bicu.

Prijedlog eseja usporedne raiclambe: Mencetic, Matos, Simi!

Tri pjesnika razlicitih knjizevnih razdoblja napisali su pjesme isle tematike, a ovaj esej ce prikazat razlicite pristupe terni Iiubavi. Rijec je 0 SiSkn Menceticu, pjesniku hrvatske renesansne poezije, Antunu Gustavu Matosu, najvaznijoj osobi hrvatske moderne i Antunu Branku Simicu, pjesniku ekspresije i predstavniku novije hrvatske knjizevnosti, Svaki pjesnik pristupa na svoj nacin u skladu s razdobljem i vlastitim poetskim izrazom.

[edan od prvih hrvatskih petrarkista i jedan od prvih hrvatski ljubavnih pjesnika, SiSko Mencetic cije se pjesme nalaze u zborniku Nikse Ranjine, najcesce 11 svojim pjesmama istice ljubav i ljepotu svoje drage. U svojim opisima, kao i drugi petrarkisti, istice zeninu ljepotu kose, lica, ruku .

... "Yidiv me ka hrlo vaze trak i kosu niz bijelo ter grlo kosice svc prosu; ria celu ostavi dva prama od zlata". ..

Matos je pisac koji shvaca umjetnost kao izraz ljudskog duha.

Uzor rnu je bio Baudelaire, stoga cesto pise sonete, a koristi se sinestezijorn - povezuje u sklad glazbu rijeci, boje i mirise. Motiv ljubavi i smrti stalna 5U Matoseva preokupacija sto dokazuie i ova pjesma

... "sve je mrtvo: oci, dah i ruke,

Sve, s/-o oiajanjem htjedoh da ozivim U slijepoj stravi i u strasii muke". ..

Ekspresionizam ne oponasa stvarnost, izrazava subjektivnu stvarnost, a pisci tog razdoblja su skloni razbiti logicki red misljenja i govora. Tako cini i Simic u piesmi Liubav

. .. " Plavi plast ]« pao oko tvoga tijela Vani su~~~, 0 blaci i stabla Vani lete bijela teska . krila ...

34

Mencetic svoie djelo pise dvostruko rirnovanim 12-ercem, sto je II duhu razdoblja u kojern je nastalo. [ezik je bogat, a stih melodiozan. Matos u SV011"1 sonetu ritam postize izrnjenjivanjern dugih i kratkih recenica, ana njega jos utiecu i asonanca, aliteracija te ponavljanje, Za razlik~ od prethodna dva pjesnika, koji su skloni temu uokviriti u formu, Sirnic SVOji111 slobodnim stihom naglasava rijeci koje treba istaknuti, a nepostojanie interpunkcijskih znakova ga ne sputavaju u izricaju, Na ritam Simiceve pjesme utjece, OSi111 odabira rijeci i graficki oblik pjesme.

Zanimljivo je da rnozerno usporedivati dobivene rezultate isto postavljenog zadatka. Upravo na primierima ovih triju pjesnika SLldjelujemo u potvrdi raznolikosti mogucih tocnih rjesenja koji iskazuju govor i stay razdoblja Ll kojern je odredeni pisac stvarao, Temi ljubavi prema voljenoj zeni pisci pristupaju drugacije, Mencetic glorificira ljubav, zena je za njega ljepsa nego vila, a pjesniku ne uzvraca ljubav; Matos ljubav izrazava mrtvoj zeni, njegovi osjecaji su toliko snazni da ni smrt ne maze prekinuti snagu njegove ernocije, Simi( otvoreno izrazava ljubav, sve je nabiieno emocijama.

Sva tri pisca LL svojim djelima otkrivaju potpuno predanje voljenom bicu.

esej ima 415 rij eci

2. primjer zadatka za pisanje usporedne rasclarnbe

• pred Va 111 a su dva ulomka iz rornana Posljednji Stlpancici Vjenceslava Novaka i Zlatarovo zlato Augusta Senoe, Pozorno ih procitajte, a zatim i smjernice za pisanje skolskoga eseja ispod teksta, Redoslijed ponudenih smjernica ne uvjetuje oblikovanje eseja, on mora imati uvcd, razradbu i zakljucak.

Prvo pisite na Iistu za koncept, ana kraju napisano uredno prepisite 11a list za cistopis. Esej rnozete ispravljati na konceptu, ali ne i na cistopisu. Pazite da Vas esej bude pravopisno i gramaticki tocan, Skolski esej treba imati na osnovnoj razini 350-500 rijeCi, a na visoj razini 400-600 rijeCi.

Vjenceslav Novak, Posljednji StipaneiCi (u10mak)

Lueija glcdase casale strogim pagledam u lice slilee.

- No ... gledaj mi u oW - reee ana tihoj - gledaj cvr$to, ravrw, da vidim vee jednom jasl10 sto je istina? Oprosti ... ti, covjel< kavaNr, ucen, ugledan

35

i bogat, kako bi N mogao varati sirotu osamljenu d;evojfcu? No ... gledaj mi ivrsto u oii! Zar bi tvoje oei mogle varati i onda ... eUj, Alfrede! fa sumnjam: ta red [asno, otvoreno: Kad ee to bitt, da me dodei osloboditi iz ovih uzai fa sjedim u onom starom naslonjaiu med njegovim mrkim drugovima i eesl'o mi bude kao da se ova tijesna ietiri zida sve sieiu i da se niski strop nada mnom sve spusta k momu tjemenu, i biva mi da viiem: Ugusit cu se ... pomozite, uguii: e11 sel ... Pa onda placem i skrivmn oCi da ne vidim ovaj grab iivih! Najvoljela bih da je sve gotovo, da me mrivu nose odovuda gelje propada moja mladost: jos mogu sarno da vidim tebe , .. da ti pruiim ruku, maida me izvedes tamo gdje je iirok! svijet, gdje je svjetlo, gdje se giblju

pravi, ziv! ljudi! Da nijesam jos zdravai Aka nijesam, pa ti mi donesi zdravlie! Zar bill ovdje mogla ozdravitil Nu pogledaj mi otvoreno, iskreno u oii. Zasto, ako me ljubH, i ne dodd po mene?

August Senoa, Zlatarovo zlato (ulornak)

- Gospodine Pavle, ako Boga znate, iditel - sapnu Dora o/im/jut.! mu ruku.

- Hocu. Ali sluia] me. Same rijee. Motam. Dan as mi se u sree zarinuo krvav noi, hiio sam da prokunem dan na ko)i me majka rodila. 'Imina mi pade na 06, kamen na sree, bilo mi je da se iiv zakapam. Al nevidena ruka trgne me iz came, ponese me pred tebe, djevojka. Da mi je put do tebe zakriio rodent brat, bio bih ga ubio. Kara] me da sam usao kao zlotvor amo, kamj! Isiina je. Htiedoh ti vidjeti samo kucu, opazih tebe. Sree me srvalo. Srce, Doro moja - koje cuva u sebi predragi zapis - ime tvoje. Sto mi volja - sta snaga - sta pamet? Sve sf samo ti, djevojko

mojal Kad sam dozivao u pamet ona] blag! cas gdjeno ti suze Ijubavi potekoie niz moje tela, mis~jah da je samo bio san - 0 raju, 0 Bogu. Al sad sam fwd tebe. Ova je tvoja ruka. Sad mi je dobra. OJ zivoga, da me valiS. Vjeri mi se da me iznevjeriti necei rna kako nas raskidali. I evo ti nevjeren plemicku podajem ruku da necu biti tlego tvoj - i ne ugledao lica boijega ako nijesam posten i Cis/.

- Ne govor!, ne gavori, Pavle - odvrati djevojka drseuCi kroz suze - da,

da, tvoja sam, all1e govori, previse sam sretna!

I baci mu se u narueje, i trgnu rnu se iz naru~Ja, pa zavapi: - Zbogom, Pavle! Evo me, kuma!

- Prosti nam grijehe, oj milosrdni Boie! - zamrmlja stara i ode sa Du-

rom u kueu,

Zurno pohiti Pavle na l<onju u svoje noCiSte.

36

~ smjernice za pisanje skolskoga eseja

I

• autore prilozenih ulomaka smjestite II knjizevnopovijesna razdoblja u kojima stvaraju, Pritom oclreclite koji autor prethodi kojel1111.

• usporedite dva prilozena ulornka i opisite kako su se osjecale Lucija i Dora.

• prisjetite se koje su okolnosti obiljezile Lucijin jednostrani razgovor s Alfredovom slikorn te navedite uzroke Lucijine osjecajne krize,

• zasto se Dora i Pavle kriornice sastaju i zasto je njihova ljubav unaprijed osudena na propast?

• navedite slicnosri i razlike izmedu Lucije i. Dore, Sto uzrokuie

njihove osjecaje? .

• zasto je Dorina ljubav tragicna, a Lucijina nesretna?

• slazete li se s rvrdniom da su njih dvije gubitniee u ljubavi? Obrazlozite svoj stav

• razmislite 0 tvrdnji da se velike lju bavi cesto tesko ostvaruj u. Svoj stav obrazlozite osobnim citateljskim iskustvorn.

~ Nakon pazljivog Citanja ulomka i smjerniea, na koneept ukrat ko iIi Ll natuknicama valja odgovoriti na smjernice. Odgovore valja kasnije iskoristiti za oblikovanje eseja.

• autore prilozenih ulomaka smjestite u knjizevnopovijesna razdoblja u kojima stvaraju, Pritom odredite koji autor prethodi kojemu,

Senoa je knjizevnik koji je obiljezio cijelo razdoblie koje nazivamo Senoino doba iii protorealizam, a to je razdoblje prethodilo realizmu, Zlatarovo zlato je prvi povijesni roman hrvatske knjizevnosti, a utemeljen je na proucavanju arhivske grade povijesnih dokumenata iz 16. st. Radnja se krece dvama pravcima - povijesnu Cine povijesni izvori 0 borbi Zagrepcana s feudalcirna, ljubavna se ternelji na neduznoj ljubavi pripadnika dviju sukobljenih strana. Vjeneeslava Novaka smatrarno najplodnijim piscem hrvatskog realizrna stoga j nosi naziv hrvatski Balzac. Prikazuje sve slojeve hrvatskog drustva, a najcesce prikazuje tragicnu stranu Ijudskog zivota, Ima naglasen osjecaj za ljudsku patnju, a u djelu Posljeclnji Stipancici prikazuje propast jedne patricijske obitelji.

37

• usporedite dva prilozena ulomka i opisite kako su se osjecale Lucija i Dora.

Prihvacaju ljubav koja ne moze biti drustveno prihvacena,

• prisjetite se koje sn okolnosti obiljezile Lucijin jednostrani razgovor s Alfredovom slikom te navedite uzroke Lucijine osjecajne krize.

Lucija zeli nekoga tko ce promijeniti njezin tijek sudbine propadanja. Otae joj je uskracivao sve u zivotu, a brat je dovrsio ocev posao. Izgubljena u vrernenu i prostoru, uhvatila se Alfreda kao za slarnku spasa i jedino moze u njega vjerovati. On nije to lito bi trebao biti, nego, 11 skladu s tragicnom pricorn, same zapecacuje njezinu fUZl1Ll sudbinu.

• zasto se Dora i Pavle kriomice sastaju i zasto je njihova ljubav unaprijed osudena 11a propastr

Ljubav plemica i gradanke u 16. st ne moze imati sretan zavrsetak i stoga je ljubav Dore i Pavla osudena na propast.

• navedite slicnosti i razlike izmedu Lucije i Dore, Sto uzrokuje njihove osjecajei'

I jedna i druga su motivirane ljubavlju. Dora ima uzvracenu, ali ljubav unaprijed osudenu na propast, Lucija irna fiktivnu ljubav, zivi 11 iluziji jer joj jedino iluziia omogucuje postojanje. Oba lib zive fikciju, projekciju stvarnosti, time da je Dora svjesnija nemogucnosti opstanka u vremenu II kojem Zivi dok je Lucija toliko opsjednuta emocijom i iluzijorn da ne moze pojmiti realnost,

• zasto je Dorina Ijubav tragicna, a Lucijina nesretnat

Dorina ljubav je tragicna zbog nernogucnosti trajnog uzivanja koie je takva Ijubav zasluzila, a Lucijina je nesretna jer je jednosmjerna, ona postoji samo II njenoj glavi.

• slazete Ii se s tvrdnjom da su njih dvije gubitnice u ljubavir

Obrazlozite svoj stay. .

38

Nitko nije gubitnik u Ijubavi. Ljubav je ernocija koja pokrece svijet, ljubav je energija koja daje srnisao cjelokupnom postojaniu covjecanstva, Tuzno je kad se ljubavi ne mogu ostvariti, ali je najtuznije kad ljubavi uopce i ne postoji,

Bolje da je Lucija u svorn zivotu osjetila magican dodir ljubavi (iako fiktivan) i umrla s tim osjecajem, nego da je shrvana bolescu nikad nije upoznala, Dorina tragicna sudbina bila bi presmjesna (a ne tragicna) da je nije zrtvovala najplemenitijem ljudskom osjecaiu,

• razmislite 0 tvrdnji da se velike ljubavi cesto tesko ostvaruju. Svoj stay obrazlozite osobnim cirateljskim iskustvom.

Werther, Kicmanovic, Dora, Romeo i [ulija te drugi upucuju da S11 velike Ij ubavi vr 10 cesto nesretne i unaprij ed osude ne na propast. [a u to ne zelim vjerovati jer sma tram da su moji roditelji, te m 110gi roditelji mojih poznanika, iznimke koje potvrduju to pravilo, Svijet obiluje mnostvom sretne djece ciji roditelji zive veliku ljubav, a njihovi su pIodovi potvrda te ljubavi, Piscirna (i novinarirna) je puno lakse pisati 0 nesretnim sudbinama (tragedijama) jer na taj nacin vjerojatno .u pokusavaju razrjesiti s nekim svojim frustracijarna iii se takve stvari vise citaju, a samim time i bolje prodaju.

Prijedlog eseja usporedne raidambe: Senoa - Zlatarovo zlato, Novak - Posljednji StipanciCi

Ovaj esej ima zadatak usporediti Zlatarovo zlato Augusta Senoe i Posljednje Stipancice Vjenceslava Novaka kroz likove Lucije i Dore. Obje junakinje imaju tragicnu Ijubavnu sudbinu, a pisci im, s obzirom da stvaraju u usko povezanim razdobljima - Senoa u protorealizmu, a Novak u realizmu, pristupaju na slican nacin. Zlatarovo zlato je prvi povijesni roman hrvatske knjizevnosti, a utemeljen je na proucavanju arhivske grade povijesnih dokumenata iz 16. st. Radnja se krece dvarna pravcima - povijesnu Cine povijesni izvori 0 borbi Zagrepcana s feudalcima, dok se ljubavna temelji na neduznoj ljubavi pripadnika dviiu sukobljenih strana, Vienceslav Novak 1.1 svojim djelima prikazuje sve slojeve hrvatskog drustva, a najcesce prikazl1je tragicnu straml ljudskog zivota. 1ma naglasen osjecaj za Ijudskn patnju, a u djelu Posljednji StipanCiCi prikazuje propast jedne patricijske obitelji.

I Lucija i Dora Sll 11 djelima lllotivirane Ijubavlju. Dora ima uzvracenu, ali Ijubav l1naprijed osudenuna propast dok Ludja im.a fiktivon ~ubav. 2ivi II iluzjji jer joj jed..ino i!uzija omogucuje postojanje.

39

Oba lika five fikciju, projekciju stvarnosti, time da je Dora svjesnija nemogucnosti opstanka u vremenu u kojern zivi, a Lucija je toliko opsjednuta emodjom i iluzijom da ne moze pojmiti realnost,

Lucija zeli nekoga tko ce promijeniti tijek niezine sudbine propadanja. Otae joj je uskracivao sve u zivotu, a brat je dovrsio ocev posao. Izgubljena u vremenu i prostoru, uhvatila se Alfreda kao za slamku spasa i jedino moze II njega vjerovati, On nije to sto bi trebao biti, nego, u skladu s tragicnom pricom, same zapecacuje njezinu ruznu sudbinu.

Ljubav plemica i gradanke u 16. st ne moze imati sretan zavrsetak i stoga je ljubav Dore i Pavia osudena na propast, Dorina ljubav je tragicna zbog nemogucnosti trajnog uzivanja koje je takva ljubay zasluzila, a Lucijina je nesretna jer je jednosmjerna, ona postoji samo 11. njenoj glavi,

Nitko nije gubitnik u ljubavi, Ljubav je emocija koja pokrece svijet, ljubav je energija koja daje smisao cjelokupnom postojanju covjecanstva. TllZ1.10 je kad se ljubavi ne mogu ostvariti, ali je na]tuznije lead ljubavi uopce i ne postoji.

Bolje da je Lucija 11 svom zivotll osjetila magican dodir ljubavi (iako fiktivan) i umrla s tim osjecajem, nego da je shrvana bolescu nikad nije upoznala, Dorina tragicna sudbina bila bi presmjesna (a ne tragicna) da je nije zrtvcvala najplemenitijem ljudskorn osjecaju,

Werther, Kicmanovic, Dora, Romeo i Iulija te drugi upucuju d.a su velike ljubavi vrlo eesto nesretne i unaprijed osudene na propast. [a II to ne zelim vjerovati jer smatram da su moji roditelji, te mnogi roditelji mojih poznanika, iznimke koje potvrduju to pravilo. Svijet obiluie rnnostvorn sretne djece Ciji roditelji zive veliku ljubav, a njihoyt su plodovi potvrda te ljubavi, Piscima (i novinarima) je puno lakse pisati 0 nesretnim sudbinama (tragedijarna) jer na taj nacin vjerojatno ili pokusavaju razrjesiti s nekim svojim frustracijama iii se takve stvari vise citaju, a samim time i bolje prodaju,

esej ima 482 rijeci

3. ras/!.ravliaCld skolski esej

Predlozene teme u ovome tipu zadatka odnose se na drustvenu stvarnost. Stoga U ovome zadatku moze biti ponuden tekst iii pitanje kOje propituje neki problem iz svijeta rada, slobodnoga vremena, umjetnosti, sporta, medija, potrosackoga drustva, tehnoloskoga napretka, ravnopravnosti spolova, nasilja u drustvu itd.

40

Predlozene terne nisu nikada strogo knjizevne, no mogu se ticati i citanja i pristupnikova odnosa prema knjizevnosti i umjetnosti uopce.

Raspravljacki skolski esej, pa i onda kada je rijec 0 knjizevnosti, nikako ne predvida niti ocekuje jedinstveni odgovor.

Dapace, od pristupnika se ocekuje predocivanje njegova osobnoga kulturnog iskustva koje je potkrijepljeno sjecanjima na proCitanuiektiru i pokazivanje sposobnosti analiziranja i sintetiziranja teme koju propituje,

• 1. primjer zadatka za pisanje raspravljackoga skolskoga eseja

Pred Varna je ulomak iz knjige Kultura u mnoiini M. de Certea.

Pozorno ga procitajte, a zatim i smjernice za pisanje skolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponudenih smjernica ne uvjetuje oblikovanje eseja, on mora imati uvod, razradbu i zakljucak,

Prvo pisite na Iistu za koncept, a na kraju napisano uredno pre-

pisite na list za cistopis.

Esej mozete ispravljati na konceptu, ali ne ina cistopisu. Pazite da Vas esej bude pravopisno i gramaticki tocan.

Skolski esej treba imati na osnovnoj razini 350-500 rijeci, a na visoj razini 400-600 rijeci,

Kultura i skola (ulomak iz knjige M. de Certea Kultura u mnofini)

U suvremenome svijetu sko/a gubi steieni naziv hrama kulture.

Ta je impozantna gradevina 5 cetvrtastim dvoranama i pravocrtnim hodnicima (arhiiektonskom projekcijom obrazovan)a koje se u njoj nudilo) stoijecima davaia selu iii gradu pecat kulturne moci.

Danas je siiuacija drugacija. Kulturna moe vise nije smjestena u skoli, vee posredstvom televizije, radija, racunala, reklama, oglasa i razliCite trgovine ulazi u svaki prostor. Skola je kao predstavnica drzave na pedagos/come podrucju do juter U obitelji nalazila i sugovornika i protivnika. Danas se i skola i obitelj naiaze u obratnorne polozaiu: Buduci da je obiteij preplavljena televizijskom slikom, u skoli bi se trebalo uiiti kako se sluiiti mnogobrojnim informacqama koje pristizu u domove.

Skala hi mogla oblikovati jezgru u kojoj nastavnici i ucenici kritiiki razmatraju vlastito iskustvo polazeci od podataka pristiglih iz drugih izvora. U tome smislu ona i dalje ostaje ustanova ovlastena da siri kulturni model oblikovan u sredistu moci. Masovni mediji svakodnevno ugroiavaju tu njezinu ulogu pa je pitanje jesu li prosvjetni radnici u sredistu kulture iii na njezinu rubnome di)elu. Stoga je nuz-

41

no da iko!« bude kriticna prema kuliuri !coju sire masovni medi)i.

Obrazovanje danas zivi u nekoliko oblika. S [edne strane ono iivi u okamenjenome svijetu: centralizirana administracija paralizira nastavno tijelo i izaziva kulturnu latentnost i konzervativizam. Naziru se, medutim, i obrisi nove organizacije obrazovanja kao sto su ugovori izmedu poduzeca sa skolom, odnosno sveuiilistem ili qeloiivotno obrazovanje. Novonasiali oblici mijenja:ju tromi skolski sustav i nisu vise doslovce ikola.

Obrazowmje se hotimice proiirilo izvan institucionalne SleaZe u obliku samoobrazovania, premda je ta) model do [uier sluiio sleali. Mnogobrojni strucni casopisi pruiaju siroko obrazovanje ad tehniike analize do promiiljanja ° vrijednostima. Sve je vise strucne literature namijenjene djelatnostima u slobodno vrijeme kao sto su vrtlarstvo, graditeijstvo, stvaralaiko pisanje itd. Dna je jednako vaina kao i skolski udibenici.

Ako se skoli i moze prigovoriii do. je troma i ria margini zbivanja, kulturi ponudenoj u strucnim ili tehniikim centrima moie se reci da je koristoliubiva. Tu kulturu pokrece profit - proizvodi koie treba prodati, vjestina lli vrsta privrede koju valja promovirati.

~ smjernice za pisanje skolskoga eseja

• opisite razloge koji ugrozavaju kulturnu ulogu skole

• navedite nove kuIturne zadace koje bi suvremena skola trebala razvijati, sto mislite 0 tim novim zadacamai

• koje su to razlicite vrste kulturnih izvora koji preuzimaju ulogu skolei

• usporedite svoje obrazovanje s nekadasnjim i sadasnjim zadaCOlma skole

• sto Vi mislite kakva je uloga skole kao prenositeljice kulture u suvremenome medijskome pejzazu?

• omogucuje li nam skola jos uvijek bolje citanje svijeta Hi ce ipak morati potraziti novo mjesto i ulogu u odnosu na druge kulturne izvore koji su nam dostupnii

~ Nakon paZJjivog Citanja ulOl11ka i smjernica, na koncept ukratko Hi u natuknicama valja odgovoriti na smjernice. Odgovol'e valja kasnije iskoristiti za oblikovanje eseja.

JL .. _ ~, _~~,.~~~~~~~~~~~~~trnI'!llic_._~~~~_~_~~.~. . . __ ._.~~~~~ __ ~ _

42

• opisite razloge koji ugrozavaju kulturnu ulogu skole

Kulturna moe vise nije smjestena u ska/i, vee posredstvom televizije, radija, racunala, reklama, oglasa i razlicite trgovine ulazi 14 svaki prostor.

Masovni mediji svakodnevno ugrozavaju tu niezinu ulogu pa je pitanje jesu li prosvjetni radnici U sredistu kulture ili na njezinu rubnome dijelu. Stoga je nuino da skola bude kriticna prema kulturi koju sire masovni mediji.

o navedite nove kulturne zadace koje hi suvremena skola trebala razvljati.sto mislite 0 tim novim zadacama?

u skoli bi se irebalo uciti kako se sluiiti mnogobrojnim informacijama koje pristiiu u domove. Skola bi mogia oblikovati jezgru u kojoj nastavnici i ucenici kriUcki razmatraju viastito iskustvo polazeci od podataka pristiglih iz drugih izvora.

• koje su to razlicite vrste kulturnih izvora koji preuzimaju ulogu skole?

Mnagobrojni siruini casopisi, sirucna literatura namijenjena djelainostima U slobodno vrijeme kao sio su vrilarstvo, gm di teljs tv 0, stvaralacko pisanje ... strucni iii tehnicki ceniri.

• usporedite svoje obrazovanje s nekadasnjim i sadasnjim zadacama skole

Skola premalo nudi prakticnog znanja, a zah tij eva previse znanja koje se stjece ucenjem napamet, Potrebno je vise terenskog rada, limskog rada, projekata, ozbiljnog bavljenja odredenom ternom, a ne da zadovoljimo formu kako je program proveden, a od stvarnog znanja koje je ostalo u nasem pamcenju nerna nista.

• sto Vi mislite kakva je uloga skole kao prenositeljice kulture u suvremenome medijskome pejzazui

Skola je rnjesto druzenja, zabave i. znanja. Znanje rnozemo prikupljati na svakojakim mjestima, ali u medusobnom druzenju s vrsnjacima osim znanja usavrsavamo .i komuniciranje, socijaliziranje, ucimo se toleranciji, uvidarno vise razlicitih pogleda na jednu stvar,

II

43

• omogucuje Ii narn skola jos uvijek bolje citanje svijeta iii ce ipak morati potraziti novo mjesto i ulogu U odnosu na druge kulturne izvore koji su nam dostnpnir

S obzirom na gore navedeno, skola jest mjesto u kojemu se sijeku razliciti kulturni izvori, U njoj se nalazi najvise potrebnih parametara da bismo dobili cjelovitu sliku kulture, a na nama je, i polaznicima skole, i kreatorima skolskih programa, da stalno pratimo novitete i uvodimo ih u sustav obrazovanja.

Prijedlog raspravljackog eseja Kultura i skola

Stalno srno svjedoci javnih rasprava kako skola ne valja, Mozda je pregrubo red da ne valia, ali da je "nesto trulo u skolstvu", s tim se svt mozemo sloziti, Treba se osvrnuti i vidjeti zasto stvari ne valjaju i kako je do toga doslo ..

Skolski sustav koji posjedujerno najvise ugrozavaju mediji. ... " Kuliurna moe vise nije smjestena u skoll, vee posredstvom televizije, radija, raiunala, reklama, oglasa i razliCite irgovine ulazi u svaki prostor. Masovni mediji svakodnevno ugroiavaju tu njezinu ulogu pa je pitanje jesu li prosvjetni radnici u sredistu kulture ili na njezinu rubnome dijelu. Stoga je Imino da skola bude kritiina prema kulturi koju sire masovni mediji. " Treba vidjeti kako bi se sadasnji skolski sustav mogao prilagoditi i opstati pod velikim pritiskorn medija,

Jedan od prijedloga osuvremenjivanja skole je da bi se u skoli ... " trebaio uciti kako se sluiiti mnogobrojnim irifonnacijama koje pristizu u domove.

Skola bi mogla oblikovaii jezgru u kojoj nastavnici i ucenici kritiiki razmatraju vlastito iskustvo polazeci od podataka pristiglih iz drugih izvora." Ova ideja uopce nije Iosa jer mediji nas zatrpavaju takvim sustavorn vrijednosti da nam treba jaka obrana od nerealnih kriterija. Prirnjerice, u javnosti se pojavljuju ljudi koji uopce ne bi trebali biti uzor, a oni to postaju zahvaljujuci iii svojoj gluposti iii potrebi medija da manipuliraju njihovim nelogicnim potezima i zabavliaju Ijude. Stoga bi u skoli cesto trebalo organizirati parlaonice, suceljavanja, debate, razgovore i predstavljanja kako bi se 11 mladim ljudirna izgradio stay 0 vaznosti kritickog promisljanja stvarnosti.

Skola nudi premalo prakticnog znanja, a zahtijeva previse znanja koje se stiece ucenjern napamet. Potrebno je vise terenskog rada, timskog rada, projekata, ozbiljnog bavljenja odredenom ternom, a ne da zadovoliimo formu kako je program proveden, a od stvarnog

44

znanja koje je ostalo u nasern pamcenju nema nista.

Osim znanja, skola nudi i druzenje i zabavu. Znanje mozemo prikupljati 1.1 mnogobrojnim strucnim casoplsima, strucnoj literaturi ili strucnim i tehnickim centrima, No nista od svega toga ne moze nadoknaditi rnedusobno druzenje s vrsnjacirna koje usavrsava komuniciranje, socijaliziranje, toleranciiu te uvidamo vise razlicitih pogleda l1a jednu stvar, S obzirorn na gore navedeno, skola jest mjesto u kojemu se sijeku razliciti kulturni izvori, U njoj se nalazi najvise potrebnih pararnetara da bismo clobili cjelovitu sliku kulture, a na nama je, i polaznicima sleole, i kreatorima skolskih programa, da staino pratimo novitete I uvodimo ih u sustav obrazovanja kako ne bismo bili u zaostatku za vrernenorn.

esej ima 395 rijeci

primjer zadatka za pisanje raspravljaekoga skolskog« eseja

Pred Varna je ulomak iz eseja Bum i grip a, bez maskara iz knjige ,reliko spremanje Andreje Zlatar. Pozorno ga procitajte, a zatim i smjernice za pisanje eseja ispod teksta. Redoslijed ponudenih smjernica ne uvjetuje oblikovanje eseja, on mora imati uvod, 1"<1- zradbu i zaklj ucak,

Prvo pisite na listu za koncept, ana kraju napisano uredno prepisite na list za cistopis. Esej rnozete ispravljati na konceptu, ali ne ina Cis~opisu. Pazite da Vas esej bude pravopisno i gramaticki tocan, Skolski esej treba irnati na osnovnoj razini 350-500 rijec], a na viso] razini 400-600 rijedi.

Andrea Zlata1", Veliko spremanje (ocllomci iz teksta Bura i gripa, bez maskara)

Proljece se obicno iscektye 'VeC od Nove godine. U pocetku bezizgledno, ali uporno, svakim se novim danom pribliiavamo teijer/om cilju: skidanju kapuia, odbacivanju cizama. salova, toplih kapa, kao da ce se nakon takvoga skidania debelih slojeva povoja pojavit! neko nase novo, svjeie lice. Ali mi zimi nismo na [ace-liftingu, naprotiv. pronalazimo nove neobicne mrlje na leozi, blijede pjege, od jutarniin mrazova zamrznute bore. Pa ipak; u svakodnevicu pokusavama uguraii znakove proljera, pokoje niske cipele, setnju 0 podne u raskopcanoj jakni; ujelovnik uvodimo dragocjene i iznimno skupe sastojke koj! su ionako izniknuli u nekakvom stakleniku, nizozemske paprike, mladi luk krajem sijecnja,

45

hipertrofirane uvozne rotkvice; simuliramo proljetni ugoda] s jos nerascvalim granama i prvim buketicima sitnoga cvijeca.

Odiazak na more u veljaCi samo jos pozuruje neprirodni proces toga ubrzania, prividno nas naglo odbacuje naprijed u sl'ijedu godisnjih doba, iz nula stupnjeva premjeiia u podneblje od petnaest, ispod sivoga pod plavo nebo. Na more treba iii zimi, da se vidi kako ta mjesta zapravo live, da se upoznaju njihovi stanovnici koj! se Ueti skrivaju po svojirn konobama i zamracenim kuhinjama ... Pojave se tck ponekad, sjednu na zidi: pred svojom kucom, u ispranim sivo-plavim mornarskim majicama, neobrijani, ali ipak za ukras, pa iznesu koiaru smokava iii rakiju od lani. Kao da se maskiraju nama za veselje. I ljetni je nerad maska, ili, toenije, samo oblik iivota prilagoden godisnjern dobu.

Kalendar rada i kalendar prirode poklapaju se. A u gradu nema takvih kalendara, nema vise pravih godisnjih doba, kaiu, vecinom iz zime uskacemo 11. sparine ljeta, a iz ljeta u zimsku maglu. I gripu. Bosiljak sijemo u teglice iii plastiine case od jogurta, rublje susimo po radijatorima. U stanovima nema bure, a svaki je otok taka daleko.

Zbraiamo gradske nesanice i plahte nam mirisu po "Arielu" ili .Bijelom Divu".

Uzalud se prisiljavamo na strpljivo cekanje ljetnog odlaska na more.

Ono sto sada gubimo, gubimo u nepovrat, nenadoknadivo je. Nase se uzaludna cekanja taloze ria nedostignuiim otocima.

-7 smjernice za pisanje

• napisite svoj skolski esej u obliku pisma autorici teksta,

• slazete Ii se s njezinim stavovima da zivirno sve br:!e? Objasnite svoj stav pozivajuci se na neke nove primjere 1Z osobnoga zivota.

• povezite autoricine stavove 0 danasnjem covjeku s ovim rijecirna: "Nijedan covjek nije otok, sasvirn sam za sebe, svaki je covjek dio kontinenta, dio Zemlje ... "

• koja sve znacenja u prilozenome ulomku ima otok?

• porucite autorici je [i rnoderni livot denio napredak 11 svernu ili S1110 LL biti zakinuti za onaj pravi. Obrazlozite svoj stav.

-7 Nakon pazlJivog citanja ulomka i smjernica, l1a koncept ukratko ili u natuknicama valja odgovoriti na smjernice. Odgovore valja kasnije iskoristiti za oblikovanje eseja.

• napisite svoj skolski esej U obliku pisma autorici teksta,

46

• slazete li se s njezinim stavovima da iivimo sve brze] Objasnite svoj stay pozivajuci se na neke nove primjere iz osobnoga iivota.

Zivimo brze jer se inforrnacije smjenjuju brze, i111a111o viSe spoznaja, a autornatski i zelja koje treba zadovoljiti. Prije su ljudi radili u polju i cijeli dan se vrtio oko toga, a danas OSi111 posla moramo zadovoljiti i drustveni zivot 1 zabavu i hobije koje imamo, Imamo vise rnogucnosti pa ih treba iskoristiti, a to sve izisknje vrijeme, Dan i dalje traje 24 sata, a poslova ima jako puno. Stoga treba zivjeti brze kako bismo sve uspjeli obaviti. Unatoc tom isprogramiranom Zivljenju, rnoderan covjek stalno Zivi u iscekivanju necega. Vrlo cesto z1vi1110 za trenutke koji ce doci i II tom srnislu ne uzivamo u sadasnjcsti.

• povezite autoricine stavove 0 danasnjem covjekll s ovim rijecima: "Nijedan covjek nije otok, sasvim sam za sebe, svaki je covjek dio kontinenta, dio Zemlje .. ?' ,

S obzirom na puno zahtjeva kojepostavljamo sarni pred sebe, postajemo sarni sebi dovoliinima i izolirarno se, Postajemo otoci, a kad shvatimo da smo se otudili, cesto je prekasno jer tesko se otok povezuje s kopnom. Autorica napominje da je potrebno raditi ria sebi, ali ne smijemo zaboravljati drage ljude koji nas okruzuju. Smisao naseg postojanja je kornuniciranje i druzenje,

• koja sve znacenja U prilozenorne ulomku Ima otok?

Otok je nase ceznuce za necim nematerijalnim, za uzitkom, srn irenjern ...

• porucite autorici je li moderns zivot donio napredak II svelllU Hi smo 11 biti zakinuti za onaj pravi. Obrazlozite svoj stay.

Moderan zivot je donio osim uzurbanog jurcanja za necim i cekanje da se nesto ostvari. Cekamo trenntke uzivanja i L1 tom cekanju gubimo stvaran zivot.

... .Zbrajamo gradske nesanice i plahie narn mirisu po "Arielu" ili .Bijelom Divu".

Uzalud se prisiljavamo na strpljivo cekanje ljetnog odlaska na more.

Ono ito sada gubimo, gubimo u nepovrat, nenadoknadivo je. Naie se uzaludna cekanja taloie ria nedostignutim otocima. cc

47

Prijedlog raspravljaikog eseja Veliko spremanje

Draga autorice teksta Bum i grip a, bez maskara, procitavsi vas ulornak iz knjige Veliko pospremanje potakli ste me na razmisljanje 0 suvremenorn Zivotu. Nije da se nisam nikad zapitao nad tom ternorn, ali sad sam imao vremena i dosao do nekih zakljucaka, Doista me nasmijalo kako gotovo svi zivimo vrlo slicne zivote, sarno sto svaki ad nas misli da je njegovo postojanje ovijeno necim posebnim, a svi ziv11110 za trenutke sunca, uzitka j opustanja,

Danasnji covjek :ttvi brze jer se inforrnacije smjenjuju brze, imarno vise spoznaja, a automatski i zelja koie treba zadovoljiti, Prije su ljudi radili u polju i cijeli dan se vrtio oko toga kako se prehraniti i opstati, a danas OSi111 posla moramo zadovoljiti i drustveni zrvot i zabavu i hobije koje i111<1mo. Imamo vise mogucnosti koje treba iskoristiti, a to sve iziskuie vrijerne. Dan j dalje traje 24 sata, a poslova irna jako puno. Stoga treba zivjeti brze kako bisrno sve uspjeli obaviti, Unatoc tom isprogramiranom zivljenju, moderan covjek stalno zivi u iSce1dvanju necega. Vrlo cesto Zivimo za trenutke koji ce doci i II tom smislu ne uzivamo u sadasnjosti, Iz toga proizlazi da smo iskonski nezadovoljni jet" ne uzivamo u onome sto jest, nego cekamo buducnost da nas ona ispuni, A kad ta buducnost dode, onda ne uzivarno u njoj jer je postala sadasnjost, nego opet iscekujemo neku bolju buducnost, S obzirom na puno zahtjeva koje postavljarno pred sebe, postajemo sami sebi dovoljinirna i izoliramo se. Postajemo otoci, a kad shvatimo da smo se otudili, cesto je prekasno jer tesko se otok povezuje s kopnom, Drago mi je sto napominjete da je potrebno raditi na sebi, ali i da ne smijemo zaboravljati drage ljude koji nas okruzuju, I ja smatram da je smisao naseg postojanja kornuniciranje i druzenje,

Mcderan 2ivot je donio osim llzLll"banog jurcanja za necim i cekanje da se nesto ostvari. Cekamo trenutke uzivanja iLL tom cekaniu gubimo stvaran zivot.

... "Zbrajamo gradske nesanice i plahte nam mirisu po "Arielu" iii .Bijelom ts-«.

Uzalud se prisiljavamo na strpljivo iekanje ljetnog odlaska na more .

Dna Slo sadagubimo, gubimo u nepovrat, nenadoknadivo je. Nase se uzaludna cekanja taloze na nedostignutim otocima."

Otok je nase ceznuce za necim nematerijalnim, za uzitkom, s1111- renjern ...

esej ima 365 rijeti

IV.

Pripreme za eseje na maturi 2010.

Buduci da ne znamo koji ce ulornak iz teksta biti na nacionalnom ispitu, ne rriozemo pretpostaviti smjernice, ali rnozemo se pripremiti s obzirom da znamo 0 kojim je autorima i djelu rijec U sljedecem poglavlju dat cemo pregled najvaznijih podataka koji se ben aurora j djela koji su propisani na maturi za 2010. godinu. Podaci ovih kratkih pregleda pristupniku mogu olaksati pisanje eseja,

Podaci ce biti podijeljeni na nekoliko vaznih poglavlja:

1. 0 piscu

2. 0 razdoblju

3. 0 djelu

4. Vazniji likovi

5. Zanimljivosti vezane uz djelo

1. Marin Drzic, Dundo Maroje

o piseu

Godina 1508. je uzeta kao godina njegova rodenja iako nema pouzdanih podataka da je roden bas te godine. Bio je orguljas dubrovacke katedrale, studirao u Sieni, U Dubrovniku je radio kao svecenik i pisar, bio sluga austrijskog grofa, Napisao je dramska djela od kojih su neka sacuvana sarno dielomicno. Najpoznatija djela: Novela od Stanca - pokladna igra, Du.ndo Maroje - nedovrsena do kraja, SImp - nedovrsena do kraia, Hekuba - preradba istoimenog Euripidovog djela,

o razdoblju

Renesansa traje od kraja 14. do pocetka 17. st. i naziv.dobiva prerna franc. renaissance - ponovno rodenje, preporod, Uzor piscima renesanse je anticka knjizevnost i djela zacetnika novog vrernena poput

49

Dantea, Petrarke i Boccaccia, Prihvacaju se i obnavljaju anticki knjizevni oblici poput epa, pastorale, satire, epigram a, a razvija se roman i dramska knjizevnost, Sonet i novela se iz talijanske knjizevnosti sire u druge europske nacionalne knjizevnosti, Kraj em 15. i pocetkorn 16 st. II hrvatskoj kniizevnosti se javlja nekoliko renesansih podrucja: splitski, du brovacki, hvarski, zadarski, Dramska knjizevnost hrvatske renesanse dozivljava svoj vrhunac u radu Marina Drzica,

o djell1

Dramu je 1551. godine prikazala Pomet druzina u Rimu.

• Kompozicija : djelo se sastoji od 2 prologa i 5 cinova

L Prolog Dugog Nosa negromanta govori 0 izrnisljenom pu-

tovanju u Indiju, prica 0 nekadasnjem idealnorn zrvotu lead su. svi hili zadovoljni, Komedija je borba ljudi nahvao (zli) i nazbilj (dobri), Gledatelji moraju procijeniti tko StL ljudi nazbilj, a koji nahvao, [avlja se pravi (siromasan, ali inteligentan) i obrnuti svijet (drugi).

2. Prolog je autorski koji najavljuje temu. Najavljen je sukob

na kojernu se ternelji radnja - sukob oca (Maroja) i sina (Mara),.a Pomet (sluga) ima glavnu ulogu u zapletima radnje, Dundo Maroje je dao sinu Man15000 dukata za trgovinu i poslao ga u svijet, Umjesto da trguje, Maro je uzeo dukate i otisao u Rim i tarno ih trosi na kurtizanu Lauru. Dundo Maroje dolazi u Rim sa slugom Bokcilom kako bi spasio dio novea.

• Mjesto radnje: Rim, prikazan je glavni gradski trg okruzen

kucarna

• Vrijeme radnje: 1550. godina

• Vrsta: komedija erudita, ucena plautovska kornedija, ujedno i najvece dostignuce europske renesansne kornedije

Vazniji likovi

gospodari: sluge:

Dundo Maroje-v-v-v=Bokcilo Mara Marojev--------Popiva Laura - - - - - - - - --- - - - - - -- Petrunjela Ugo Tudesak ---------Pomet

Dundo Maroje: skrt, stedljiv, proracunat, voli novae i radi zbog novca

Maro: rastrosan, naivan, lakovjeran i sklon uzicima

50

Maro i Dundo Maroje su gospodari i ljudi nahvao. Maro predstavlja mladost i rasipnost, a Dundo Maroje starost i skrtost,

Pomet - glasnogovornik Drzicevih ideja - ima zivotnu filozofiju da covjek treba biti sposoban, inteligentan i strpljiv Zna iskoristiti priliku, zaziva fortunu (srecu) i hvali je, shvaca je kao zenu. Za njega je sreca ukupnost povoljnih ckolnosti i 11 pravom trenutku mogu biti korisne. Sluga je, ali i filozof istovremeno, vedar, snalazljiv, mudar, pronalazi vlastitu korist, primjer renesansnog covjeka,

Zanimljivosti vezane LIZ djelo

Za Drzica je antiteza (usporedba koja se temelji nasuprotnosti) karakteristican nacin dozivljavanja svijeta.

Pisac daje pregJed zivota Dubrovnika u 16. stoljecu,

Iezik: Drzic rnijesa narodni govor s talijanizmima i Iatinizmima, Likovi su karakterizirani govorom - Pomet se cestosluzi iskrivljenim latinskirn jezikom pokusavajuci se prikazati ucenijirn nego sto jest.

Noviji kriticki pristupi krecu od toga da se dvije kategorije ,,ljudi nazbilj" i ,,ljudi nahvao" projiciraju na same likove komedije, Stoga "temeljna znacenja treba traziti u opreci inteligendje i gluposti, u sukobu mudrosti pametnih i nesposobnosti glupih, u snazi vrline odlucnih da svladaju cudljivost promjenljive srece, i da ishod njezina razvoja treba shvatiti kao exernplum, simbolicnu sliku drugacije perspektive svijeta." (Frano Cale)

2. Ivan Gundulic, Suze sina razmetnoga

Ivan Gundulic roden je i umro II Dubrovniku (pokopan 1I franjevackoj crkvi), Potjece iz stare vlasteoske dubrovacke obitelji, Nije odlazio u Italiju na skolovanje, ali je u Dubrovniku imao kvalitetne ucitelje. Knjizevnim radom se poceo baviti vrlo rano, a bio je Clan Velikog vijeca 1608. godine i dva puta Knez u Konavlima.

1. faza stvaralastva - 0 njegovim ranim ljubavnim pjesmama

ne zna1110 111110g0 jer Sl1 rukopisi izgubljeni. Proslavio se kao dramski pisac pisuci tada popularne rnelodrame.

2. faza stvaralastva obiljezava knjiga "Pjes11i pokorne kralja

Davida" u kojoj se predstavlja kao pjesnik obiljezen duhorn i idejarna katolicke obnove.

51

3. zrela faza - dramsko stvaralastvo obljezeno .Dubravkom"

i epom "Osman".

o razdobHu

.

Barak traje od kraja 16. st. do 17. st., dolazi od port. rijeci baroceo - nepravilan, neobraden biser. Rijecju barok prvotno S11 se imenovala djela nesavrsena poput renesansnih jer se je u njima umjesto renesansne jednostavnosti j avlj ala prekomjerna kicenost,

U razdoblju baroka jaca utjecaj Katolicke crkve koja ostro nastupa protiv probudenoga renesansnog covjeka isticuci potrebu preziranja svega zemaljskog i naglasavajuci vaznost molitve i trpljenja.

Glavne znacajke baroka su bogata kicenost, majstorsko umijece gomilanja ukrasa, pobozni naglasci, obilje pokusa oblikom i zvukom, razigrana dnhovitost, 1"aSk0511a i neobicna metaforika. Vrlo popularna stilska figura u razdoblju baroka je konceto koja se ternelji na vjestini pronalazenja slicnosti izmedu pojava i predmeta koji su naizgled potpuno razliciti. Najcesci oblici konceta su antiteza, paradoks i hiperbola.

Barokni covjek je rascijepljen izrnedu svoje osobnosti i straha od vlastite smrti i prolaznosti. Dubrovcani su barokni stil njegovali kao knjizevni trend ukljucujuci se u europska strujanja - s osloncern na talijauske izvore.

o djelu

Poema zapocinje zazivanjem Boga da mu pomogne u sastavljanju. Stih i stofa: osmerac, sesta rima (6 stihova s rirnom ababcc) Vrsia: religiozna poerna, objavljena u Veneciji 1622. Kompozicija: - tri placa -

1. Sagrjesenje - razmetni sin se osirornasen prisjeca vrernena

svoje rastrosnosti

2. Spoznanje - razrnisljanja 0 prolaznosti zivota i 0 smrti

3. Skrusenje -ponizan povratak oeu koji mn sve oprasta Pripovjedac: - javljaju se dva pripovjedaca >-

- autorski (autor) - pripovijeda osnovnu pricu

- refleksivni (sin) - ispovijedi sina

Stil: pateticni i kiceni barokni stil (konceto /ternelji se 11a vjestini pronalazenja slicnosti izmedu pojava i predmeta koji su naizgled potpuno razliciti/, razigrana metaforika, antiteze ... )

ldeja: Moralna pouka, Citatelja poucava koji je pravi put.

52

Vazniji likovi

Sin - razrnetni, trazio dio imetka, sve potrosio na raskosan i gresan zivot, shvatio svo] grijeh, vraca se ocu, razmislja 0 prolaznosti zivota i smrti

Otae - oprasta sinu

Zanimljivosti vezane uz djelo

Gradu je Gundulic preuzeo iz Evandelja 0 Luki, a uzore je imao u talijanskoj knjizevnosti,

Religiozna poema ili plac je omiljena barokna vrsta koja potjece iz srednjegvijeka, a afirmira se u drugoj polovici 16. st. zahvaljujuci poemi Luigija Tansilla Suze sv. Petra. U Italiji tako nastaju brojne L ' aerime (Suze) u kojima monoloskim tonom preobraceni grijes-

nici ispovjedaju svoje grijehe. .

3. Honore de Balzac, Otac Goriot

Franeuski romanopisac, pripoviedac i dramaticar, utemeljitelj socijalnog i kritickog realizma, jedan od naiutjecajnijih pisaea 19. st. Napisao je 90-ak romana, 5 drama, pripovijesti, novele u kojima se pojavljuje oko 2000 likova, Djela objedinjuje u eiklus pod naslovom "Ljudska kornedija" kojom zeli dati zaokruzenu sliku franeuskog drustva, Ljudska kornedija se dijeli na .Studije iz drustvenog ii.vota" (LL kojoj se nalazi .Otac Goriot"), "Filozofske studije", "Analiticke studije".

° razdobljL1

Realizarn je knjizevno razdoblje koje traje od 1830.-1870., dolazi od lat. - realis - stvaran, a njegovo trajanje se ne podudara 11 potpunosti u svim zernljama. Realizam pokazuje zanimanje za svakidasnju stvarnost, za suvremeni drustveni, gospodarski, politicki i kulturni zivot.

U knjizevna djela uvodi ljude 1Z svakodnevnog z1vota i iz svih drustvenih slojeva, Realisticni junaci krecu se u obicnim zivotnim prostorima - ulica, gostionica, nocni lokal, bordel, tavanske i podrumske sobice, sirotista, kazalisne dvorane, saloni. Oni nastoje proniknuti 1I drustvene odnose i dozivieti drustveni uspjeh, Najce-

53

see su uvjetovani sredinom iz koje potjecu i koja ih okruzuje. Kako bi sto autenticnije prikazali likove, pisci realizma unose autentican govor (z,argonizmi., provincljalni govor) koji dodatno sluzi u karakterizaciji lika. Likovi su motivirani njihovim karakterom te socijalnim okolnostima u kojima se nalaze.

Opisi interijera u realisticnirn djelima nemaju ukrasnu ulogu nego otkrivaju socijalnu pozadinu koja odreduje postupke, ponasanje i psihologiju likova te njihov svjetonazor. Detaljni opisi ambijenta u ulozi su socijalne i psiholoske karakterizacije lika,

Realisticne pisce karakterizira kriticki odnos prema stvarnosti te iskazuju posebno zanimanje ta socijalno-rnoralnu problematiku.

Roman je glavnalmjizevna vrsta, pripovjedac je najcesce objektivan, II trecern lieu i nenazocan u radnji. Fabula realistickog roman a kronoloski slijedi zbivanja, a dogadaii S\.1 povezani cvrstim uzrocno-posljedicnim vezama.

Realizam prikazuje zivot bez uljepsavanja, onakvim kakav on doista jest, a pokazao je veliko zanimanje za aktualna drustvena pitanja, knjizevnost priblizio znanosti j uveo analiticku metodu prikazivanja stvarnosti,

° djelu

Roman .Otac Goriot" je najslavniji Balzaeov roman napisan 1834. godine i nalazi se u skupini "Studije iz drustvenog hvota". Radnja je smjestena L~ pansion gospode Vauquer, a roman ima slozenu kompoziciju u kojoj se ispreplicu tri fabularne osnove.

Prva fabula veze se uz zivot oea Goriota, nekoc bogatog tvornicara tjestenine, te opisuje njegovu neuzvracenu ocinsku ljubav, Svoj imetak daje svojirn kcerirna Anastasie i Delphine da bi posljednje godine zivota proveo sirotinjski i osamljeno 11 pansionu gospode Vauquer, a kceri lUU nisu dosle ni 11a sprovod.

Druga radnja je vezana uz mladog Rastignaca, siromasnog plemica koji iz pokrajine dolazi na studij u Pariz te sluzi kao spona izmedu malogradanske sredine pansiona, u kojem se iz samilosti sprijateljuje sa Goriotom, te bogataskih salona aristokratskog drustva u koje se zeli probiti.

Treca fabula je vezana uz Vautrina, nekadasnjeg robijasa koji upravlja sudbinama ljudi, a ima ulogu Rastignacu objasniti da do uspjeha treba gaziti i preko mrtvih.

I I

54

Vazniji lilcovi

Eugene de Rastignac - dolazi u Pariz pun nade tL uspjeh koji ce postici marljivim radom, ali ga susret s gradom bez morala brzo razuvjerava lL njegovim stavovirna, Zaveden je sjajem visokog drustva, zeli postati dio visokog drustva, ali i sacuvati vrijednosti koje su mu usadene odgojem. Ubrzo se lL njemu javlja sumnja u mogucnost uspjeha postenim radom. U liku Eugenea Balzac stvara spoj razuma i osjecaja.

Otac Goriot - stize \.1 pansion kao bogat i ugledan trgovae, ali bogatstvo polako i sigurno nestaje. Stanovnici pansiona misle da je Goriot novae potrosio na Ijubavnice, a ne na nezahvalne kceri koje beskrajno voli. Kako bi kcerima omogucio sve sto pozele, on daje sve, a zauzvrat trazi samo njihov pogled Hi lijepu rijec, Prevelika ljubav prema kcerima dovodi ga u propast. U posljednjim trenucima shvaca istinu, ali ubrzo se vraca svojoj slijepoj ljubavi. Umire sam.

Goriotove kceri - One vole svog oea sarrro dok daje novae, egoeentricne su, emotivno hladne, ne prezu ni pred cim kako bi postigle svoj cilj, nisu sposobne uzvratiti nista od onoga sto im se pruza.

Vautrin - licernjer i pokvarenjak, odbjegli robijas koji dolazi iz najnizih pariskih slojeva koji SL1 zbog zivota u bijedi prirnorani 11a razna (neldjela kako bi sacuvali goli zivot. 5VOj0111 je snalazljivoscu i sposobnoscu dosao do visokog polozaja 11 podzemlju, lma nadimak Bjezismrt, Vautrin izruguje zakone, istice njihovu nedosljednost, razotkriva pravo nalicje velegradskog Zivota II kojem su novae i interes upravljaci ljudskih subina,

Zanimljivosti vezane lIZ djelo

Rastignac je jedan od najceSCih likova "Ljlldske komedije", Vautrin je Iik koji ce pod raznim imenima odigrati kljucnu ulogu i U drugim Balzaeovim djelima. Uvodni opis ovog romana puna otkriva 0 Balzacovoj romanesknoj poetici, Opis se krece od izvanjskog prema unutrasnjem, od totalnog, panoramskog pogleda prema detaljiziranju. Opis pocinje eksterijerom, izvanjskim pogledom na pansion u kojern se dogactaju zbivanja. Nakon eksterijera pripovjedac prelazi na detaljan opis interijera te predstavlja pojedine stanare -Tikove rornana i njihov raspored po sobama, Vrijeme u rornanu ne poklapa se sa stvarnim trajanjem - neka zbivanja se detaljno opisuju, a traju relativno kratko, dok su neka duza vrernenska razdoblja kratko ispripovijedana.

[II

55

4.

F. M. Dostojevski, ZloCin i kazna

Ruski romanopisac, a uz Tolstoja najveci predstavnik ruskog realizma. Zhog politickog angazmana bio je osuden na smrt, ali je ipak pomilovan i prognan u Sibir gdje je proveo deset godina.

U svojim romanima Dostojevski progovara 0 socijalnim, moralnim, etickim, filozofskim i religijskim pitanjima. Otkrivao je "dubine ljndske duse", iracionalna i sablasna stanja, podrucie sna i podsvijesti. Stvorio je psiholoski roman - novi tip romana koji postaje uzor rnodernim europskim piscima - Kalki, Sartreu, Camusu, an hrvatskoj knjizevnosti Krlezi i Marinkovicu,

Najcesce obraduje problematiku grada koju karakterizira tragicnost, likovi su u sukobu sami sa sobom i drustvom, Iz takvih ternatskih preokupacija Dostojevski daje psiholoske portrete, Prvi od pisaca progovara 0 egzinstecijalno; usamljenosti modernog covjeka.

Najpoznatiji su mu 'romani: "ZloCin i kazna", ,,1diot", "B1'aca Karamazovi", .Bjesovi" te noveIe »Zapisi iz podzemlia",

o razdoblju

Ruski realizam 1Z romantizrna preuzima samosvijest, romanticarski svjetonazor i spoznaju 0 tome da se knjizevnost maze suociti s problemima svijeta. Dominantna knjizevna vrsta je roman jer su ruskirealisti smatrali da se jedino velikim proznim oblicima moze obuhvatiti zrvot II cjelini. [avljaju se likovi intelektualaca koji zele promjene kako bi se zivot u drustvu poboljsao, Ti likovi su cijelo vrijeme u napetosti i zelji da objave i provedu istinu, pa cak i pod cijenu vlastite zrtve. Utjecaj franeuskog realizma je vidljiv, pa ostale karakteristike realizma pogledati pod ° razdoblju Honorea de Balzaea: "Otae Goriot".

° djelu

Romanom "Zloein i kazna" Dostojevski je za iivota stekao europsku slavu, objavljen je 1866. u casopisu Ruski vjesnik, U tom djelu Dostojevski razrnatra probleme zlccina i kazne, grijeha i ispastanja, prava i pravde. Opisuje sudbinu siromasnog petrogradskog studenta Raskoljnikova koji se zbog .visih ciljeva" odlucio na ubojstvo stare Iihvarice, 6ji111 je novcem namjeravao pomoci svojoj obi-

56

telj i svima drugima "ponizenima i uvrijedenima", i njezine sestre Lizavete, Svoj cin Raskoljnikov opravdava rornauticarskom idejom o postojaniu pojedinca, genija, kojernu je dopusteno prekoraciti granice manila. Pocinje sumnjati u vlastita uvjerenja i u njernu se razvija unutarnii sukob, Na kraju Raskoljnikov priznaje svoj zlocin i odlazi ua robiju 1I Sibil' gdje dozivljava rnoralni preporod. Dostojevski daje realisticki vjernu sliku bijede velegrada i pslholoski razraden unutarnjih sukob gIavnog lika kroz unutarnji monolog.

Vazniji Iikovi

Raskoljnikov - sarno ime oznacava osobu koja se raskoiila - podijelila i muce ga dvojbe, dolazi iz ruske provincije 11 Petrograd, propali student, feli bolji i pravedniji svijet, smatra da odabrani pojedinci mogu birati sredstva koiima ee unaprijediti svijet

Razumihin - student zeljan uspjeha, Zeni se Dunjorn, Raskoljni-

kovorn sestrom

Lizaveta - lihvaricina sestra, preprodavacica Aijona Ivanova +Iihvarica

Sonja - bavi se prostitucijorn kako hi prehranila obitelj, utjece na Raskoljnikova da prima svoj zlocin

Zanimhivosti vezane liZ dielo

/ -- - ---~

Roman postavlja cetiri osnovna problema:

1. socijalni - siromastvo i bijeda dovode do moralnog pada

pojedinca .

2. moralni - je Ii dopusteno ubiti nekoga tko je zao poput Ji-

hvariee

3. intelektualni - razrnisljanje 0 stanju drustva, razraduje fi-

lozofiiu zlocina

4. psiholoski - unutrasnje dvojbe glavnog lika prije i nakon

zlocina (potreba za opravdanjern zlocina i zlocinca, griznja savjesti, spas Ll evandelju),

U rornanu je osnovni problem kako opravdati postojanje onoga koji svojirn postojanjern nanosi stetu drugima. [e li 2ivot bez obzira 11a to kakav je - doista vrijednost po sebi iii je opravdano pociniti ubojstvo da bi se sprijecila druga zla? Dostojevskorn je motiv ubojsiva kostur i povod za propitivanje teoloskih, filozofskih i moral noetickih pitanja, Radnja ovog roman a traje 9 i pol dana.

57

5. Ante Kovacic, U registraturi

o piseu

Ante Kovacic je pripovjedac, feljtonist, polemicar, pjesnik, pristasa stranke prava i ideja Ante Starcevica, Kao daroviti seoski djecak prema preporud zupnika Tome Gajdeka odlazi u Zagreb 11a skolovanje, Zavrsava studij prava, Niegova djela imaju viseslojnu Iabulu, likove iz razlicitih drustvenih slojeva, a obraduje teme iz suvremenog drustvenog, politickog, gospodarskog Zivota, a javlja se i povijesna tematika.

Orazeloblju

Realizam traje od Senoine srnrti 18i.i1. do pocetka moderne 1892., odnosno 1895. Teorija realizma pojavljuje se vee sedamdesetih godina 19. st. u Senoinlm clancima "Nasa knjizevnost" i "Za8to pisemo" u kojirna se opredijelio za realisticku koncepciju knjizevnog stvaranja - socijalna ternatika, promatranje neposredne stvarnosti, izbjegavanje neuvjerljivosti u psiholoskoj karakterizaciji likova, napustan j e sentimentalnosti, Najbolj a dj ela hrva tskog realizma nastaju na sarnom kraju razdoblja,

Realisti odabiru suvremenu gradu iz drustvenog zivota, likove socijalno i psiholoski motiviraju te prate njihov razvoj, oslanjaju se na znanstvene spoznaje. [edna od cestih tema je propast plemstva, a zaokuplja ih i odnos sela i grad". Hrvatski realizam uspostavlja regionalnu problernatiku, stoga pisci prikazuju sredinu iz koje potjecu, Devedestih godina u prvi plan izbija psiholosko-filozofska problernatika pa su predocene pojedinacne sudbine, intimne strane ljudskog zivota, a primjecuje se i zaokupljenost temarua iivota i smrti,

o djelu

Vt'sta: poluautobiografski roman ispripovijedan u prvom lieu. Kompozicija: Sastoji se od tri dijela,

Prvi dio opisuje zivotni put i tragicnu sudbinu Ivice Kicmanoviea. U prvi dio su umetnute pripovijesti 0 Illustrissimusovu podrijetlu i Lamina prica,

Drugi dio opisuje Ivicin zivot od rastanka s Laurom pa do zaljubljivanja u Anicu, te radnju iz Ivicine mladosti - Kanonikov odlazak

58

Medonicu, Uskrs na selu i epizodu tucniave u krcrni na Uskrsni ponedjeljak,

Treci dio opisuje gubitak karaktera Ivice, Anice, Laure s Mihom i Ferkonjom te prikazuje Anicu i njezinu gradsku sudbinu, Organizacija pripovijedania. Prvi dio romana je lspripovijedan kronoloski, dok su druga dva paralelno organizirana kako bi se prikazala simultana radnia,

Pripovjedac. u prvom i u trecern lieu, sveznajuci pripoviedac, na pocetku su prikazani spisi od kojih jedan zapocinje pricu - modernisticki eksperiment.

Slojevi romana: mijesaju se rornanticki irealisticni dementi, a javljaju fantasticki i naturalisticki.

Realisticne su epizo de oko Ivi ee Kicmanovica (odnos selo -grad, socijalno- psiholoska motivacija likova, realisticno prikazivanje sporednih dogadaja i likova), romanticno-mitolnskl i fantasticni sloj javlja se prikazom Illustrissimusove proslosti, Laurinog sotonizrna i destrukcije (bogata fabula, lik babe Hude), te naturalisticki elementi (opis Lamina djetinjstva).

Vazniji likovi

I:ic~ Kicmanovic - daroviti i bistri seoski djecak, mladic koji u doticaju s gradom i gradskim zivot0111 tijekom svog skolovanja do:tivljava raspad iluzija i ambicija, kao sluzbenik u registraturi zavrsava zivot u plamenu, dozivljava dusevni sIom. Sudbina mu je povezana s Laurom cijom je ljepotom zaslijepljen, za nju je veze tjelesna ljubav Anicina cistoca Il1U je draza u usporedbi s Laurinom p okvarenoscu,

Kumordinar tori - pred seljacima se prikazuje kao velicina, sve ~cen: II kojima se pojavljuje sadrze humor i podrugljivost, glumi da )e nesto drugo II odnosu na svoje suseljane, a zadovoljava se vinorn i pecenjern

Laura - 11'1 pocetku ima bozansku ljepotu koju s vrernenom prekrivaju njezina nedjela - zlocinka, ubojica, podredena je svojoj strasti, zlobi, 11a kraju popada kao voda hajducke muske bande,

Zanimliivosti vezane HZ dielo

? --- or

Djelo je objavljeno 1888. u casopisu .Vijenac" kao roman u nastavcima, a cj elovito je objavljen 1911. Prvi kriticari su Kovacica optuzili da Ll romanu zagovara nemora!' "U registraturi" [e najznacajniji ro-

59

man hrvatskog realizma. Pisac prikazuje svoj dozivljaj grada, opisuje licernjerje i lazljivost gradskih dobrotvora, koji su ustvari silnici, bludnici i iskoristavaju sirotinju, Oslikavao je bijedu cinovnika. KiCmanoviceva sudbina uzdignuta je do sirnbolicnog znacenja kao slika radanja moderne hrvatske inteligencije n 19. st koja dolazi iz seoske sredine, ne moze se uklopiti u gradsku sredinu.

6, Autun Branko Simit, Preobrazenja

o piSCll

Antun Branko Simic glavni je i najznacajniji predstavnik ekspresionisticke faze hrvatske knjizevnosti. Objavio je zbirku .Preobrazenja" 1920. godine 1.1 kojojuvodi II hrvatsku poeziju slobodan stih, izostavlia interpunkciiu, pjesme imaju poseban graficki oblik. Simic je pratio sve 5tO se u Europi u tom razdoblju dogadalo na literarnoj sceni te je sebi prilagodavao one sto je odgovaralo niegovom senzibilitetu i knjizevnim interesirna,

o razdoblju

Ekspresionizarn je urbana knjizevna pojava pocetka 20. st i snazno je usrnjeren protiv ikakvog oponasanja stvarnosti, Ekspresionisti su u potpunosti okrenuti prema unutrasnjosti kako bi izrazili subjektivnu stvarnost, Cesto razbijaju lcgicki red i misljenje govora, koriste sazete recenice, zvucne efekte, matafore i hiperbole. Pjesnicke preokupacije su kozrnicko, misticno, drustvene i politicke,

o diehl.

.

.Preobrazenja" su jedina zbirka pjesama koju je $i111ic uspio tiskati za zivota, Sastoji se od 48 piesama koje su pisane slobodnim stihom, bez interpunkcijskih znakova is posebnom grafickom organizacijom koja podsjeca na tekstove nadgrobnih spomenika. U djelu .Pjesnici" - pjesnicima dodjeljuje povlasten status jer oni irnaju pravo uvida u bit stvari, u pjesmi .Opomena" i "Smrt" - bavi se temom smrti, nagovjesta] buduceg zrvota. U "rastanak sa sobom" iznosi pesimisticnu varijantu egzistencije. Koristi cisti jezik, suprotstavlja simbole te mu djela nalikuju vise snu nego javi, U pjesmama se javlja jak kolorit Cistih boja 5tO je karakteristika ekspresionistickog stvaranja,

Stih: slobodan (zalaze se za "ekspresivni'~ a ne "mehaniCki ritarn"),

60

Stil: sluzi se unutarnjom rimom, anaforom, asonancom, aliteracijom, cesto koristi ponavljanja.

Zanimljivosti vezane ilZ djelo

Neobicno sazetim izrazorn Simic je zaokupljen temama ljubavi i smrti koje su temeljni motivi njegova pjesnistva, Prolaznost shvaca kao nepravdu ito ga smeta. Simicev stih posjeduie mogucnost da se i praznina i bjelina (pauze) ukljuce u znacenje jer postaju dio teksta,

7. Franz Kafka, Preobraiaj

o pisen

Austrijski pripovjedac roden u Pragu u ortodoksnoj zidovskoj obitelji. Djetinjstvo je proveo pod velikim autoritetorn svog oca sto ce na njega ostaviti trag kroz slabo tjelesno stanje i osjetljivu psihu. Tijekom zivota objavio je nekoliko pripovjedaka, medu njima i .Preobrazaj", a vecinu djela je oporucno narnijenio da ih Max Brod spali, Njegova djela sadrze clemente ekspresionizrna - osjecaj staha i osamljenosti, protest protiv drustvenog mehanizrna koji ugrozava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje, U djelima mu se javljaju i elernenti nadrealizma: halucinacijske vizije. Kafka je jedan od najznacajnijlh modernih pisaca 20. st. Kafkijanstvo je pojam za stanje duha kakvo nalazimo u Kafkinorn svijetu.

o razcloblju

Modernizam je skupno ime za sve nove tendencije koje su se javile od kraja 19. st., a obuhvaca razlicite pokrete: dekadenciju, esteticizam, impresionizam, simbolizam, futurizam, ekspresionizam, dadizarn, nadrealizam, egzistencijalizam. Svi pokreti daju nove oblike tradicionalnog izrazavania ili potpuno odbacuju tradiciju. Od sedamdesetih godina 20. st. govorimo 0 postmoclernoj umjetnosti, Moderni pripovjedni tekstovi imaju drukciju strukturu pricekoja je defabularizirana. Zgode su premjestene u svijest likova, pa je glavni motiv modernog pripovijedanja vezan l1Z junakov unutarnji svijet.

Vrijeme moderne price je kratko i obuhvaca nekoliko sati, jedan ili vise dana. J unaci moderne proze slijede unutarnju Iogiku svijesti, prepustaju se mislima koja se pretvaraju u sjecanja, snove, uspornene, opise, promislljaiu 0 vlastitom identitetu, zapitkuju se

61

o svijetu u kojern iive i 0 njegovu smislu. Cesto ih pogled na nesto potkne na razrnisljanje i posluzi kao povod za pricu. Najcesci oblik pripovijedanja je unutarnji monolog. Pripovijedni svijet izgrade.n j.e najcesce oko hipersenzibilnog pojedinca koji ~voju.p~s;bnos.t 1St_lce u suodnosu sa zajednieom. Moderni junak Je naJcesce umjetnik koji je zaokupljen posebnoscu svoje vizije. Sezdeset.ih. godina 20: stoljeca javlja se post.moderna, a rom ani tog razdoblja ls~replet~m sn citatima iz razlicitih tekstova. Takvu isprepletcnost nazrvamo 1l1- tertekstualnost, a svrha joj je postici medusobni dijalog tekstova te obuhvatiti cjelokupnu tradiciju.

o dielu

Vrsta: duza pripovljest nastala u ranijoj fazi stavarania, 1912. Tema: osjecaj osamljenosti, bespomocnosti, straha,

Sal: zacudna stanja prikazana su realisticki vjernim i. jezicno ja-

snim izrazom.

Sadriai: Gregor Samsa u snu se pretvorio u goLemog kukca i tom preobrazborn ucinio je odmak od svoje okoline. N)egova o~amljenost taste tijekom radnje i on shvaca da g~ n~je s.am.o odb~Cllo drusrvo jer je otpusten s posla, nego ga odbacuje I obitelj z~ ko~u ~~ citav 1:ivot zrtvovao. Djelo 11a kraju prikazuje kako su SVI osjetili olaksanje kad je Gregor jedne noci neopazeno uginuo i kad je njegovo truplo baceno u smece, a njegova je obitelj dan iskoristila za

odmor i setnju,

Vazniji !ikovi

Gregor Samsa - trgovacki putnik, probrazio se u golemog kukca, probrazbu dozivljava normalno, nekoc je izdrzavao ~bitelj, nal:o.n preobrazbe je bespornocan, gubi moe govora, ne moze k0111umCl-

rati, u glazbi uvida hranu za kojorn je ceznuo ..

Gregorova obitelj - za njih je Gregor Samsa strano tijelo, teret, spram niega osjecaju gadenje i strah, mijenjaju stav prema njemu nakon preobrazbe

Zanimljivosti vezane uz dje!o

Ovo djelo je moderni mit [er je fikcionalni svijet nastao transformscijom klasicnog mitoloskog svijeta tako sto s~ doki~ul~ g~anica .iz~edu prirodnog i natprirodnog. Kafka ne eksperimentira jezikom 1 pnpo-

62

vjednirn tehnikama. Stil lUU je jednolican i nesklon metafori. Pomno opisuje detalje svakodnevice, ali nije sveznajuci pripoviedac i ne sugerira vrijednosne sudove. Njegov odmak od svf eta price daje djelu dozu zagonetnosti, Zanimljivo je kako II djelu likove nista ne zapanjuje, nego se sve cini norrnalnim. Ta inverzija je temelj ovog djela,

8. Miroslav Krleza, Baraka pet be

o piscn

Iedan od najvecih i najsvestranijih pisaca hrvatske knjizevnosti.

Roden l~ .Zagrebu, skolovao se u Pecuhu, u Budimpes ti polazio vojnu akademiju, Odustaje od vojne karijere i postaje profesionalni knjizevnik, [avlja se piesnistvom, a pise i na dijalektu, .Balade Petrice Kerernpuha" StL jedno od poznatijih djela kajkavskg narjecja, Novele je objavio u zbirkama .Hrvatski bog Mars" i "Novele". Drame su podijeljene II tri ciklusa, od kojih je naiznacajnija .Gospoda Glembajevi", Pisao je romane - .Povratalc Filipa Latinovicza", "Na rubu pameti", .Banket u Blitvi", .Zastave" te eseje, putopise, predgovore, uredivao casopise .Plamen", "Knjizevna republika", "Dan as" i .Pecat"

o razdoblju

Krleza pocinje stvarati u razdoblju izrnedu 1914. i 1929., a pocetak tog razdoblja odreduje Matoseva smrt koja obiljezava kraj rnoderne. Krleza uz Antuna Branka Simica razvija ekspresionizarn u hrvatskoj knjizevnosti,

Pogledati 0 razdoblju modernizma pod Franz Kafka, Preobrazaj,

o djelu

\frs/a: "Baraka Pet Be" je novela iz zbirke "Hrvatski bog Mars" Tematika. ratna tematika, jedna od najboljih antiratnih knjiga europske knjizevnosti.

Ideja: Krleza opisuje sudbinu hrvatskih intelektualaca i seljaka U odori austrijskih vojnika, Otkriva tragedije pojedinaca i cijelih skupina koje ginu, a i ne znaju za koga i zasto. Pisac pokazuje apsurdnost Ijudskog i medusobnog klanja.

Pripovjedac: u 3. lieu, javlja se i unutrasnji monolog

Realisticki elernenti - detaljan opis prostora karakterizira likove, javlja se pobunjeni i obespravljeni pojedinac,

63

Ekspresionisticki elementi - javlju se slike barake kao utrobe slepa, ranjenici marsiraju.

Naturalisticki elernenti - opisi ranjenika, rana, kupaonice.

Vazniji likovi

Iviea Vidovic - unovaceni student, dornobran s prostrijelnom ranom pluca, umire sam i napusten od svih, on je predstavnik antiratnih stavova hrvatskog intelektualca

GrofAxelrode - Austrijanac, nema osjecaj za patnju, uvodi red

koristeci silu, predstavnik je apsurdnosti rata,

Zanimljivosti vezane uz djelo

Djelo prikazuje tjeskobnu atmosferu punu krvi, smrti, rana, 1<.010- sa i jadnih ranjenika razlicitih nacionalnosti kojima peostaje samo vjera It Boga.

v.

Najcesce pogreske na koje treba paziti pri pisanju eseja

Na sljedecim s,:r~U1ica~na na6, ee~e neka ?snovna pravila koja va~~ ~~Ogl~, smanjiti ,b,rD) pravopisnih pogresaka u pisanju eseja. Kl1~ellJ kopm su zapisrvane neke osobitosti hrvatskog jezika je bio :l,a sto ~<ra,c~m'pn;~torll obuhvatiti neke najucestalije pogreske koje ~ll1e uce11,lcl Pl,SU~] ~voje pismene radove, Zadaca je ovog pregleda su~~avno 1 s prnnjerima 11a jednom mjestu obratiti paznju na stvari kojima ste se dosad susretali u svom skolovanju,

Promjene ije/je/e/i

1.

Kraeenje ije u je

- ~nozin~ jed~lOs1~znih imenica muskog roda

~svlJet, - svjetovi, bnJeg - brjegovi, ali lijek - lijekovi, brijest - brijestovii

- im~n,ice s, nejednakim brojem slogova (vrijerne - vremena)

- oblici s tn, u~astopl1a ?uga sIoga (pripovijetka-pripovijedaka)

- komparatlv I, superlativ pridjeva (lijep - ijepsi, najijepsi)

- prednaglasni polozaj (bijel- bjeZina)

- in~el1ic~ i pr~djevi izvedeni iz glagola (lijepiti - ijepilo)

- ~bmle imeruce na -ad (zvijer - zvjerad)

- IZVe~e11j~e, na -ar i -ak (cvijde - cvjdar)

-:- d.~~mutlVl (umanjenice) na -Ic, -cic, - ica, -cica (korijen - kor-

JenClc)

- augrnentativi (uvecanice) (sv ijet - svjetina)

--: f,nd)eVl na - ast, -cat, -it (bije/ - bjelkast, cijel - cjelcat, riJ'cC _

r;eC1t) ,

- slozeni pridjevi (dug vijek - dugovjecan)

65

skup -ije ostaje nepromiienjen

- duga mnozina (brijest - brijestovit

- glagoli izvedeni iz imenica i pridjeva (grijeh - grijditi)

- zbirne imenice sa zavrsetkorn 11a -je (brijesi' - hrijesce)

- apstraktne imenice na -ost (vrijedarz - vrijednost)

- deminutivi na - ce, -ak, -ka todijeio - odijelce, srnijeh - smije-

sale, ciiev - cijevka)

- glagoIski pridjev trpni na -en (povrijediti ~ povrijeden)

Dl1ljenje skupa - je u -ije

- promjena glagoskog vida inasjeci - nasijecati) /iznimka Sll glagoli - koji L1 osnovi imaju: mieriti, mjestiti, sjesti - zamjerati, narnjestati, predsjedati/

- prefiks ~pre u izvodenju imenica iz glagola prelazi u prije (prepisati ~ prijepis)

- glagolske imenice na -ee kod kojih je osnova -je (urnjeti - umijece)

Glas C

- vokativ jednine imenice muskeg i zenskog roda s nastavkom

- e - kojern OS11ova zavrsava na - c i - k (bjegunac - bjegunie,

Vrbnik- Vrbnice)

- mnozina imenica muskeg roda s nastavkom -ev i osnOV0111 koja - zavrsava na - c (otac - ocevi, stric - stricevi)

- prezent glagola kojernu prezentska osnova zavrsava na - k (peii - peku - peiem, vuci - vuku - vucem)

- drugo i trece lice jednine aorista i glagola kojem prezentska osnova zavrsava na - k (istuci - istuku - istuce)

- glagolsld pridjev trpni i glagolska imenica kojima prezentska osnova zavrsava na - c i - k (tuci- tuku- tucen)

- prezent glagola s natavkorn -(je)m a osnOV0111 na -k i -c (klicati - klicjem -klicern, plakati -plakj em - placem)

- imperfekt s nastavkom -jah glagola u kojima prezentska osnova zavrsava na - k (peci - peku - pekjah - pecah)

- komparativ pridjeva s nastavkom -ji kojima osnova zavrsava na - k, -(a)k: (gorak - gorci)

- rijeci s osnovom koja zavrsava na -c i '- k te sufiksima - ak,

-an, -anik- arij, -evic, -ica,- ic, - ina, -injak, -i(ti), -janin,-ja(ti),-

66

ka,- (slki, -ura, -urda.-urina, -urlija (thea - tricarija, vuk - vute, daska - dasietina. luka - lucka, zec - zeCinjak, lisica - lisiiurina) - bugarska, ceska, ruska, slovacka, slovenska i ukrajinska prezirnena (Miletic, Nikolajevic, Miklosic)

- instrumental jednine imenica zenskog roda s nastavkom - ju, a osnovom koja zavrsava na -[ i -st (pamet - pametju - pamecu, kosi - kostju - koicu)

- prezent glagola na -ati kojima osnova zavrsava na -t (dahtati

- dahcern)

- imperfekt glagola na -irti) kojima osnova zavrsava na -t

(dohvatiti - dohvacoh)

- glagolski pridjev trpni glagola na -i(U) kojima osnova zavrsava l1a -1 (shvatiti - shvacen]

- glagolska imenica glagola 11a -ieti) kojemu OS11ova zavrsava 11a

-t {uhititi - uhicenie) ,

- glagolski prilog sadasnji s nastavcima -eci, -juci, -uci (letjet: -

leteci, prati - peruci, gledati - gledajuCi)

- kornparativ i superlativ pridjeva kojima OS11ova zavrsava na - s nastavkorn -ji (cvrsl' - cvrici, gust - guSCi)

- nesvrseni oblik glagola na -ja(ti) prema svrsenom obliku na

-i(U) (dohvatiti - dohvacati)

- rijeci kojima osnova zavrsava na -t, a izvedene su sufiksima -

ja, -janin, -je, -ji (i za pridjeve pripadanja) (gost - gosca, krsi - kricanin, janje - janjdi)

- sufiksi - at, -aca, - aci, -bac, -cic, - dac, - eci, -evic- icic, -it,oca, -ovic (gluh - gluhoca, gudjeti - gudaa, sma - srndai, pile - pileci, gladak - glatkoca)

Navezak

Navezak je pokretni samoglasnik koji dolazi na kraju nekih rijeci i moze biti obvezan i neobvezan, Neobvezni dolazi na kraju nekih oblika pridjeva, zamjenica, priloga i prijedloga. Primjerice, dobrog - dobroga, tvog - tvoga, tim - cime, tad - tada, nikad - nikada.

,..,

I

________________________ ~I

Obvezni navezak je :

s - sa

(Pravilo: s piserno uvijek, osim ako rijec pocinje sa s, $, z, Z, ks, ps,

ps, ispred mstrumentala rijeci mnom, ispred jednog slova - sa sestrom, sa sminkom, za zubom, sa zenom, sa pS01n, sa Kseniiom, sa psenicorn, sa mnom, sa s).

k-ka

(Pravilo: k pisemo uvijek osim ispred rijeci koja pocinie sa k, g-

lea klupi, ka gradu)

nad -llada

(Pravilo: ispred zamjenickih enklitika - nada me)

po(l- poda

(Pravilo: ispred zarnjenickih enklitika - poda se, poda te)

pred - preda

(Pravilo: ispred zamjeniCldh enklitika - preda ie, preda nj)

uz - llza

(Pravilo: ispred zarnjenickih enklitika - uza ie)

Gdje st8vit1 zarez?

o samom zarezu cesto ovisi znacenje recenice, Kad je tako, onda se u takvim recenicarna zarez treba staviti bez obzira na druga pravila. Razlikujerno tri OS110V11a pravila stavljanja zareza:

nizanje (nabrajanje)

naknadno dodavanje (umetanje) suprotnost

Nizanie:

.

_ kada istovrsni dijelovi recenice stoje jedan kraj drugoga (Rijeka bijaie iamna, Sirolea, prepuna biljaka.)

_ istovrsne nanizane recenice, bez ili s veznicima

(Pisali su ese], iz oCiju im je virio nemir, tijela im bijahu ukoiena.) _ ispred rijeci i i ni kada imaju smisao pojacavanja

(J bit! slab, i nemocan, i sam bez igdje ikoga. ITin Ujevid)

_ ispred rijeci iii i bilo kad se pri nabrajanju pojavljuju u ulozi pojacavanja (fer meni treba mocna rijet, jer meni treba odgovor, i

ljubav, iii sveta smrt.ITin UjeviC!) ,

_ ispred bilo koje rijeci koja irna ulogu pojacavanja (Eli su, iSli

68

poijskim putima medu brijestima ijablanjemJD.SimunoviC/}

- izmedu dvaju atributa kad dolaze ispred imenice jedan za drugim, a jedan su 0 drugome neovisni (Tanahan, iglicav; iucijiv i jadan uplete se mladic u razgovor. 1M. Krieia/)

- ako se zavisna recenica nalazi ispred glavne

(Kad hocu da gledam, zatvaram oii kao vi i gledam u iminu, u sebe. I A. G. Matosl)

- ako je prezime iza imena (UjeviC, Tin)

- u bibliografskim jedinicarna izmedu pojedlnlh podataka

(Davor Uskokovic, \lodle kroz lektiru za srednje skole, Zagre, Mozaik knjiga, 2008.)

naknadno dadavanje (umetanje)

- zavisnoslozena recenica kao umetnuti dio

(To je, kako je otac rekao, jedan od najvainijih ispita zivota.) - nezavisnosiozena recenica kao umetnuti dio

(Bili su to dani , i stalno je sjalo sunce, kakve necemo zaboraviti.) - recenica u recenici (Tako cemo se i mi, nadam se jednog dana, smijaii nasim glupostima.)

- vokativ, ako nije odijeljen usklicnikom, uvijek odvajamo zarezom iza njega ako je na pocetku recenice, s obiju strana ako je II sredini recenice i ispred ako je ria kraju recenice, (Majko, donesi mi vode. Donesi mi, majko, vode. Donesi mi vode, majko.)

- nepromjenjive vrste rijeci kojima se izricu razlicita subjektivnomodalna obiljezja (naravno, dakako, vjerojatno, sigurno, zacijelo, itovise, naime; Posiavqa se, naime, pitanje kako napisati dobar esej.)

- frazerni koji izricu subjektivno-rnodalna obiljeija (bez sumnje, prije svega, izmedu ostalog, sve u svemu, u svakom slueaju, prema mojem misljenju; To ce biti, prerna mojem misijenju, tako.)

- apozicija iza upravne rijeci (Vukovar, ponos Hrvatske.)

- naknadno dodani atributi koji stoje iza svoje imenice

(Ucenici, marljivi i opusteni, ubiru plodove svoga rada.)

- glagolski pridjev radni i trpni u predikatnoj ulozi - tada predstavljaju recenicu (Izgubljen, trazio je svoje mjesto pod suncem.) - glagolski prilozi i prilozne oznake na pocetku recenice, a ispred rijeCi koje odreduju

(Ugledavsi svog prijatelja, mislila je da ce poludjeti od srece.) - naknadno dodano objasnjenje (to jest, ito, odnosno)

(Danas cemo govoriti 0 zarezima, odnosno kako i kada pisati zarez.)

69

Suprotnost

- suprotni veznici (a, ali, no, nego, vee) (Bili su zbunjeni, ali nisu oni za to krivi.)

- izuzetne recenice koje su suprotne po svom znacenju

(ISli smo svojim putevima, samo su nas odrasli cesto odvracali.)

Velika slovo

Velikim slovom oznacavarno vlastito irne, djee iz postovanja, pocetak rijeci Ll recenici,

Vlastita imena su:

- imena ljudi (Ivan, Marija)

- imena naseljenih mjesta (Zagreb, Biograd)

- imena organizacija drustava, ustanova, tvrtki

(Drustvo za zaititu zivotinja)

- imena bozanstava i mitoloskih bica (Apoion, Hera/do)

- imena zivotinja (Macan, Ciro)

- strucni nazivi biljaka j zivotinja (Prunus avium)

- irnena naroda (Marokanci)

- imena stanovnika izvedena iz imena naseljenih mjesta (Du-

brovcanin)

- nazivi stanovnika izvedeni iz imena drzava, pokrajina, kontinenata iNorvezanin)

- imena naseljenih mjesta (Moskva)

- imena nebeskih tijela (Mjesec, Mali medvjed, Berenikina kosa

Izvijeidel)}

- crkve tKatoliika crkva)

- vlastita imena prometnica (Bosanska uiica, Ulica grada Vuko-

vara Autocesta Zagreb - Karlovac)

- nazivi nagrada, ordena (Nobelova nagrada)

- vlastita imena prometnih sredstava (Boeing 747, Voyager 2)

- vlastita imena poviiesnih, kulturnih i drugih gradevina (Most

slobode)

- nazivi spomenika (Kip slobode, Mauzolej Ivana Mdtrovica)

- imena blagdana i praznika (Dan hrvatske driavnosti;

- zasticena imena proizvoda (Ariel)

- nazivi drustvenih pokreta (Drug! svjetski rat)

- naslovi knjiga, casopisa, novina (Jutarnji list)

- posvojni pridjevi na -OV, -ev, -in izvedeni od vlastitih imena

(Marijin)

70

Kada ne treba veliko slovo?!

- opce irnenice (planina, majka)

- negacija irnena naroda, etnografskih skupina (nehrvat)

- vjerska pripadnost (katolilc)

- rasa (bijelac)

- zanimanje, titula, polozai LIZ osobno ime (jra Grgo Martie, sve-

ti Petar, Smail aga Cengic)

- nazivi zivotinja koji oznacavaju pasminu ilipicanac, doberman)

- kad sunce, zernlja, mjesec oznacavaju predrnete i pojave dozivljaja (Imao je oiiljak U obliku sunca.)

- kad istok, zapad, sjever i jug znace strane svijeta (Na jugu zeml]e izbio je pozar.)

- imena zasticenih pojmova prerasla u opci pojam ikaladont,

aspirin) .

- nazivi predmeta i pojava nastali prema vlastitim imenima (amper)

- povijesna, kulturna, drustvena, ideoloska razdoblia, pokreti (humanizam, neolitik; hrvaisko proljece)

- pripadnici ideoloskih, politickih, kulturnih i znanstvenih pakreta (budisl~ ilirac, pacifist. socijaldemokrat)

- imena mjeseci (oiujak)

- odnosni pridjevi na -ski, -ski, -cki izvedeni od vlastitih imena

(fral1cuski, paski, bracki}

- odnosni pridjevi nastali od stranih vlastitih imena (selcspirski, I1jujorski)

- pridjevi izvedeni od imena blagdana, praznika (novogodisnji)

pisanje negacije u hrvatskom jeziku

Negaciju uvijek piserno odvojeno osim nisam, nemam, nemoj I necu koji se moze pisati i ne cu, (Ne zelim da krivo pisete negaciiul)

, II

..

11,",' ,'I I

I , , ~. , .1,1 , ."

SAD ~ 0 ET K OK KROKE !

CIPI (IPS UVIJEK UZ VAS!