Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
(ime)
(prezime)
(datum ro|ewa)
Za{to? Za{to?
Za{to? Za{to?
Za{to? Za{to?
2
1. D R U G A R S T V O
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
Opi{i igru koju si rado igrao sa svojim dru{tvom za vreme letweg raspusta.
Koja su pravila te igre?
3
U~enici treba da se podele u dve ekipe (Aninu i Tintilinovu) i da organizuju kviz.
Tako }e na zanimqiv na~in obnoviti gradivo iz 3. razreda.
, , , . 2
9. Smisli i napi{i tri sme{na
imena za olovku: , , . 2
4
Tintilinova 1. Izmisli po~etak jedne basne:
ekipa 2
, , , . 2
5
UPRAVNI GOVOR
Upravni govor je navo|ewe tu|ih re~i ta~no onako kako su izgovorene. Takvo navo|ewe ne~ijih
re~i obele`ava se posebnim znacima ‡ navodnicima. Navodnici se stavqaju ispred i iza
upravnog govora. Postoje tri na~ina navo|ewa:
NEUPRAVNI GOVOR
6
Slede}u re~enicu napi{i pravilno u neupravnom govoru, kao i na sva tri
opisana na~ina upravnog govora.
Markojerekaotonisamu~inionamerno
neupravni govor:
upravni govor:
1. na~in
2. na~in
3. na~in
neupravni govor:
upravni govor:
Ana:
Tintilin:
Ma~ka:
7
[TA DA OBU^EM?
8
DIJALOG
Dijalog je razgovor izme|u dve osobe. Re~i koje izgovaraju sagovornici su u upravnom govoru.
Ti:
Ti:
Zaqubio/zaqubila si se.
Ti:
Ti:
Ti:
1D. Plut, Q. Marinkovi}, Konflikti i {ta s wima, Kreativni centar, Beograd 2002, 25.
9
PROMENQIVE I NEPROMENQIVE RE^I
Promene
Zove se Mira.
Od Mire dobijah osmeh ~esto,
pa Miri dadoh u srcu mesto.
I ja se mewam
uz muka trista,
a ona ‡ ni{ta,
ostala ista.
S. M.
Nepromenqive re~i su: od, ~esto, pa, u, sad, s, o, i, uz, trista, a, ni{ta.
Za promenqive re~i (do}i, do{ao, do{la, do{lo; sam, si, je, smo, ste, su; dobijati, dobijah,
dobija{e; srce, srca, srcu; pri~am, pri~a{, pri~a, pri~amo, pri~ate, pri~aju itd.)
karakteristi~no je to {to u re~enici dobijaju razli~ite zavr{etke.
10
CVR^AK I MRAVI
11
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
vrste re~i
promenqive nepromenqive
imenice
O ovim vrstama re~i
u~i}e{ u petom razredu.
pridevi
zamenice
brojevi (neki)
glagoli
re~enice
crta ‡
Sledi prva kontrolna ve`ba
12
2. N A D @ W E V A S E M O M A K I D E V O J K A
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
Ti:
Ti:
Ti:
13
PODELA IMENICA PO ZNA^EWU
vlastite ‡ ozna~avaju
vlastita imena bi}a zajedni~ke ‡ ozna~avaju zbirne ‡ ozna~avaju
(qudi i `ivotiwa), zajedni~ka imena bi}a, skup vi{e bi}a ili
geografskih pojmova predmeta i pojava predmeta iste vrste
(reka, planina, mora)
14
Napi{i zajedni~ke imenice za: Napi{i vlastite imenice za:
ptice planine
ribe reke
biqke dr`ave
sportove narode
ode}u novine
la` ‡ je`a
mraz ‡
sre}a ‡ ma~ku
hrabrost ‡
15
Napi{i gradivne imenice za: Popuni tabelu odgovaraju}im imenicama.
Re{i ukr{tenicu sa
Upi{i zbirne imenice izvedene
gradivnim imenicama.
od zajedni~kih: zrno, `bun, pile, pero,
lane, kamen.
1. g
1. metal
2. namirnica 2. r
3. plemeniti
metal 3. a 1. z
4. gra|evinski
4. d 2. b
materijal
5. fina 5. i 3. i
tkanina
6. pletivo 6. v 4. r
7. zapaqiva 7. n 5. n
te~nost
8. te~nost 8. e 6. e
16
ROD IMENICA
Posmatraj slike i pomo}u zamenica taj, ta, to rasporedi i upi{i imenice prema rodu.
~ovek
haqina
drvo
Pomozi Tintilinu da prema rodu rasporedi imenice: nebo, oluk, radost,
pismo, toplina, ime, va{ar, delo, cirkus, pla`a, pero,
mrak, iwe, nauka, dimwak, milina, zavesa.
m s
u r
{ ` e
k e d
i n w
s i
k
i
17
BROJ IMENICA
Imenice imaju razli~ite oblike za jedninu i mno`inu. Imenica je u jednini kada ozna~ava
jedno bi}e ili predmet, a u mno`ini kada ozna~ava vi{e bi}a ili predmeta.
jednina mno`ina
sin
pe{kiri
}erka
ptice jednina mno`ina zbirna im.
more
poqa list
Neke zajedni~ke imenice imaju i oblik cve}e
zbirne imenice. Popuni tabelu.
grane
18
PISAWE VELIKOG SLOVA
Velikim slovom pi{u se imena kontinenata, Velikim slovom pi{u se imena naseqa
dr`ava, pokrajina i wihovih stanovnika. (gradova i sela) i wihovih stanovnika.
Ma|arska ^a~ak
Rusija Kragujevac
Srem Sombor
Vojvodina Ruma
[umadija Vaqevo
Banat Pan~evo
Sigurno si zapazio da se kod vi{e~lanih imena dr`ava, pokrajina, gradova i sela velikim slovom pi{u
sve imenice, a malim re~i kao {to su i, na i sl.
Srbija i Crna Gora, Velika Britanija, Novi Sad, Petrovac na Mlavi, Kriva Reka
19
KAKO NAJAVITI NE^IJI NASTUP
Va`no je:
1. na koji na~in se obra}amo slu{aocima i gledaocima
2. re}i o kojoj }e se temi govoriti i zbog ~ega je to zna~ajno Nacrtaj omiqenu li~nost.
3. predstaviti gosta, re}i wegovo ime, prezime i zvawe
4. predstaviti dostignu}a svoga gosta.
Ti:
Ti:
Ti:
20
GRAFITI
21
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
imenice
m., `. i sr. r.
gradivne materija ili gra|a
naj~e{}e u jednini
m., `. i sr. r.
apstraktne (misaone) ose}awa, osobine, stawa
jednina i mno`ina
22
3. ^ O V E K S A M O S R C E M D O B R O V I D I
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
‡ pridevi ‡ objasni{ zna~ewe nekih prideva
‡ rod i broj prideva ‡ opi{e{ sebe ili svog druga/drugaricu
‡ gra|ewe prideva od imenica ‡ smisli{ zagonetke
‡ pisawe prisvojnih prideva ‡ napravi{ prideve od imenica
izvedenih od vlastitih imenica ‡ nastavi{ zapo~etu pri~u
‡ nagla{eni izgovor slogova u re~i ‡ re{i{ ukr{tenicu sa skra}enicama
‡ dugi i kratki nagla{eni slogovi u re~i ‡ zavr{i{ zapo~ete piramide re~i
‡ nagla{ene i nenagla{ene re~i u re~enici ‡ sa~ini{ pravilnik o ~uvawu `ivotiwa
‡ pisawe skra}enica
dru`equbiv
pouzdan
lakom
~astan
duhovit
sebi~an
povr{an
razmetqiv
zaqubqiv
tolerantan
iskren
ma{tovit
23
PRIDEVI
Vrata
Vrata su bela, plava, zelena,
visoka, te{ka ili malena.
Vrata su ku}na, dvori{na, gradska,
{kolska, seoska il’ mo`da carska.
Vrata su drvena, zlatna, platnena,
betonska, tr{~ana ili staklena.
Iza svih vrata puti} svetluca
do neke tajne, do nekog srca.
S. M.
U ovoj pesmi uz imenicu vrata stoji ~itav niz re~i koje ozna~avaju osobine. To su pridevi.
Kada koristimo prideve, na{e kazivawe je lep{e i slikovitije.
visok vitak
visina debqina
pokreti pokreti
ruku nogu
lice nos
usta u{i
osmeh glas
boja oblik
kose kose
boja oblik
o~iju o~iju
25
PODELA PRIDEVA PO ZNA^EWU
pridevi
imenice
opisni prisvojni gradivni
ta{na
lopta
Pove`ite prideve iz leve kolone Pridevi, kao i imenice, mogu biti mu{kog,
sa imenicama iz desne. `enskog i sredweg roda.
devoj~ica:
devoj~ice:
Zna~i, uvek }emo za jednog de~aka re}i: hrabar, savestan de~ak (jednina);
za vi{e de~aka re}i }emo: hrabri, savesni de~aci (mno`ina).
27
SLAGAWE PRIDEVA SA IMENICAMA
sjajno beli
veliki
blistave
svetao paperjasti
tajanstveno
daleke
jednina lep
mu{ki `enski sredwi
mno`ina
veseo
jednina
~ista
mno`ina sre}na vredno
jednina
nemirna
mno`ina dobre {aren
jednina pospana
mno`ina prijatno
28
IZVO\EWE PRIDEVA OD IMENICA
Pro{le godine smo u~ili da se od imenica mogu graditi (izvoditi) nove re~i ‡ druge imenice
i glagoli. Od imenice list nastale su, na primer, imenica listi} i glagol listati.
imenica pridev
sunce sun~an
bes besan
plod plodan
bol bolan
bra{no bra{wav
drvo drven
29
Sa~ini prideve od imenica. Pazi na velika slova.
vlastite gradivne
prisvojni pridevi gradivni pridevi
imenice imenice
Srbin zlato
Francuz staklo
Beograd srebro
Pan~evo pesak
Dragana voda
Uro{ guma
Jastrebac vuna
30
NAGLA[ENI IZGOVOR SLOGOVA U RE^I
Kada re~i izgovara{ polako, u slogovima, zapazi}e{ da se svi slogovi ne izgovaraju isto.
U nekim re~ima jedan slog se izgovara ja~e. To je nagla{avawe sloga ili akcenat.
voda raditi
vodono{a zaraditi
navodwavawe zara|ivati
U ve}im re~nicima srpskog jezika sve re~i su akcentovane (osim nekih jednoslo`nih re~i).
Ako nisi siguran da li si ta~no ozna~io nagla{ene slogove, pogledaj u re~niku i proveri.
narogu{en
31
DUGI I KRATKI NAGLA[ENI SLOGOVI U RE^I
Kao {to si verovatno primetio, re~i luk i luk imaju isti oblik (iste glasove),
a razlikuju se po du`ini akcenta. U re~i luk (vrsta povr}a) akcenat je kratak,
a u re~i luk (vrsta oru`ja) on je dug.
32
Ozna~i iznad nagla{enog sloga: kratak izgovor , dug izgovor i dopi{i
druge re~i s istim naglaskom.
parada srebro
Zavadio bi dva oka u glavi.
no{wa }ebe
Srce mu je si{lo u pete.
radost vinogradar
Pao mu je mrak na o~i.
planina osobina
33
NAGLA[ENE I NENAGLA[ENE RE^I
U na{em jeziku postoje re~i koje nemaju svoj akcenat, odnosno nagla{eni slog.
One se izgovaraju zajedno s re~ju ispred ili iza sebe i s wom ~ine akcenatsku
(izgovornu) celinu.
34
Sa~ini pravilnik o ~uvawu `ivotiwa.
(naslov) ^lan 1
^lan 2
^lan 3
Napi{i {to vi{e re~i koje imaju sli~no zna~ewe kao slede}e:
35
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
pridevi
36
4. N A M U C I S E P O Z N A J U J U N A C I
U~imo: Izmisli bajku.
‡ pridevi
‡ rod i broj prideva
‡ gra|ewe prideva od
imenica
‡ pisawe prisvojnih
prideva izvedenih od
vlastitih imenica
‡ nagla{eni izgovor
slogova u re~i
‡ dugi i kratki nagla{eni
slogovi u re~i Bajka o patuqku i za~aranoj princezi
‡ nagla{ene i nenagla{ene
re~i u re~enici nekoj dalekoj zemqi `iveo je
‡ pisawe skra}enica
Uvod: upoznavawe
sa likovima
‡ napravi{ prideve od
imenica
‡ nastavi{ zapo~etu
pri~u
‡ re{i{ ukr{tenicu sa
skra}enicama
‡ zavr{i{ zapo~ete
piramide re~i
‡ sa~ini{ pravilnik o
Zavr{etak
~uvawu `ivotiwa
37
LI^NE ZAMENICE
Dosadna lopta
Sva deca su imala lopte. Lopte su tako lepe.
Danas sam i ja dobila loptu. ‡ Kako si mi, lopto,
divna! ‡ rekla sam. Drugarice su mi tra`ile loptu.
Od lopte se nisam odvajala. Mama mi je rekla da smo
dosadne i lopta i ja. Kako je mogu}e da lopta bude
dosadna?
Sigurno zapa`a{ da je imenica lopta u ovom tekstu pomenuta mnogo puta, {to nije dobro.
Da bi se izbeglo sli~no ponavqawe, u govoru ~esto koristimo zamenice.
jednina mno`ina
1. lice ja 1. lice mi
2. lice ti 2. lice vi
3. lice on, ona, ono 3. lice oni, one, ona
38
1. Zamenica ja upu}uje na lice 1. Zamenica mi upu}uje na grupu kojoj
koje govori. pripada govornik.
2. Ti upu}uje na lice kojem se govornik 2. Zamenica vi upu}uje na grupu u kojoj je
obra}a, na sagovornika. sagovornik, kao i na vi{e sagovornika.
3. Zamenica on, ona, ono upu}uje na lice 3. Zamenicama oni, one, ona upu}uje se na lica
odnosno predmet o kojem se govori. koja ne u~estvuju u razgovoru, kao i na predmete.
Dakle, li~ne zamenice imaju posebne oblike za jedninu i mno`inu; zamenice 3. lica jednine
i mno`ine imaju i posebne oblike za sva tri roda ‡ mu{ki, `enski i sredwi.
ja mene (me), meni (mi), mnom, o meni mi nas, nama (nam), nama, o nama
ti tebe (te), tebi (ti), tobom, o tebi vi vas, vama (vam), vama, o vama
on, ono wega (ga), wemu (mu), wim, o wemu oni, one, ona wih (ih), wima (im)
ona we (je), woj (joj), wu (je, ju), wom, o woj
Kada sam se vratila iz {kole, videla sam da sam zaboravila kwigu. Zbog toga sam se vratila
po . Usput sam srela druga i drugaricu, pa sam stala da bih s porazgovarala.
Nastavila sam do {kole i uzela kwigu. ^im sam stigla ku}i, pozvala je mama. Pitala
me je da li sam kupila ono {to je rekla. Odgovorila sam da }u tek i}i u
prodavnicu, po{to sam morala da se vratim u {kolu po kwigu. Mama je kazala da sam
ba{ zaboravna.
39
Napi{i nekoliko predloga o tome {ta bi moglo da se uradi
da bi se lep{e `ivelo u tvojoj okolini.
Ja bih mogao da
Ti bi mogao/mogla da
Oni bi mogli da
Mi mogli da
Vi mogli da
ti si tra`im meda.
On/ona Ti si Vi ste
Mi smo
Oni/one
UPOTREBA ZAMENICE VI
Marija `eli da smr{a. Luka `eli da kupi skije. Milena `eli da ima
vi{e prijateqica. Marko `eli da pi{e dobre pesme i pri~e.
Luko,
Milena,
Marko,
Pove`i doga|aje i odgovaraju}a ose}awa kao {to je zapo~eto. Jedno ose}awe je suvi{no.
41
BROJEVI Napomena: Zbirne brojeve za sada ne mora{ da zna{.
O wima }e{ u~iti u petom razredu.
Prvi let
S. M.
Smisli i napi{i na koje sve na~ine mo`e da se koristi jedno obi~no dugme.
Prvi na~in:
Drugi na~in:
Tre}i na~in:
42
[ta ko voli ‡ nek izvoli!
6.
1. Jedan sipa, drugi pije, tre}i raste veselije 1.
2. Oko pawa dva lokvawa
2.
3.
3. p r o z o r
4. Jedna guja preko bela sveta
5. Dva podruma, jedan direk 4.
6. Jedna glava, a stotinu kapa 5.
43
GRA\EWE IMENICA I PRIDEVA OD BROJEVA
stonoga
jednosmerna
petodinarka
44
Pomozi Tintilinu da nastavi sme{nu pri~u u kojoj }e ~esto
koristiti brojeve.
^etvrtog dana u nedeqi, u ~etvrtak, ^etvrtko, u~enik ~etvrtog razreda, pojeo je ~etiri kola~a.
Prvi kola~
Prvi:
Drugi:
Tre}i:
Re{i rebuse.
45
PISAWE BROJEVA I DATUMA SLOVIMA
NIJE ‡ NEGO
Ne {estdeset ‡ no {ezdeset,
ne jedanajest ‡ no jedanaest.
Ko zna vi{e
‡ za broj vi{e ‡
lep{e di{e.
S. M.
PISAWE ZAGRADE
pas
~ovek
jedna baka
ma~ka
policajac
47
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
li~ne zamenice
jednina mno`ina
on, ona, lice ili predmet oni, lica koja ne u~estvuju u razgovoru;
ono o kome se govori one, ona predmeti o kojima se govori
Zamenice su promenqive re~i i imaju razli~ite oblike za jedninu i mno`inu, kao i za pojedine pade`e.
ja mene (me), meni (mi), mnom, o meni mi nas, nama (nam), nama, o nama
ti tebe (te), tebi (ti), tobom, o tebi vi vas, vama (vam), vama, o vama
on, ono wega (ga), wemu (mu), wim, o wemu oni, one, ona wih (ih), wima (im)
ona we (je), woj (joj), wu (je, ju), wom, o woj
brojevi
koliko je bi}a odnosno koje je neko ili ne{to koliko je bi}a odnosno
predmeta na broju po redu predmeta u zbiru
48
5. ^ U D E S N I S V E T
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
‡ glagoli ‡ obnavqawe ‡ postavqa{ neobi~na pitawa
‡ sada{we, pro{lo i budu}e vreme ‡ izvodi{ glagole od imenica i prideva
‡ izvo|ewe glagola od imenica i prideva ‡ dovr{i{ pesmu o vetru
‡ vrste re~i i slu`ba re~i u re~enici ‡ opi{e{ izgled {kole danas i u budu}nosti
‡ prosta re~enica ‡ dovr{i{ basnu bez glagola
‡ predikat (glagolski i imenski) ‡ zamisli{ kako vrabac razmi{qa
‡ subjekat o sebi i drugima
‡ izgovor glasova ‡ pi{e{ dnevnik
‡ sastavi{ poruke o ~uvawu biqaka i `ivotiwa
O kwizi: 1.
2.
3.
O psu: 1.
2.
3.
glagol u~iti
jednina mno`ina
1. Ja u~i-m. 1. Mi u~i-mo.
2. Ti u~i-{. 2. Vi u~i-te.
3. On, ona, ono u~i. 3. Oni, one, ona u~-e.
50
Ja sam ~udo video
Pu` i vo se tuku,
koze kola vuku,
sviwa brke su~e,
ma~ke ra~un u~e,
kow na grani spava,
zec put preorava,
vuk na drumu prosi,
a mrav bure nosi,
roda `abe slu`i,
mi{ se s ma~kom dru`i.
Narodna pesma
zid ‡ ravan ‡
glas ‡ o{tar ‡
sanke ‡ mudar ‡
leto ‡ glup ‡ se
boja ‡ hladan ‡
Volim
Ne sla`em se sa
[ta to pla{i
{ta radi ruka miluje, kada se~e, bri{e, kosi,
kada _________, _________, _________,
lomi, vitla, ~upa, nosi?
53
[KOLA DANAS I U BUDU]NOSTI Napi{i kako izgledaju {kole danas,
a kako }e izgledati u budu}nosti.
54
VRSTE RE^I I SLU@BA RE^I U RE^ENICI
Do sada smo upoznali pet vrsta promenqivih re~i: imenice, prideve, zamenice, brojeve i glagole.
Svaka od ovih vrsta re~i ima svoje osobenosti. Kada se na|u u re~enici, re~i mogu da imaju razli~ite
slu`be, odnosno uloge. Mogu biti u slu`bi subjekta, predikata, prilo{ke odredbe itd.
vrsta re~i vrsta re~i
slu`ba slu`ba
Dakle, imenica masla~ak u prvoj re~enici ima slu`bu subjekta, a u drugoj slu`bu
prilo{ke odredbe za mesto.
Odredi kojoj vrsti pripada re~ prole}e, kao i slu`bu koju ima u re~enicama:
Me|utim, i imenice i glagoli mogu imati i druge slu`be. O wima }emo tek u~iti.
Drago mi je
Ne volim kada
Zapa`am
55
PROSTE RE^ENICE
Re~enice se po sastavu dele na proste i slo`ene. Proste re~enice imaju samo jedan predikat, dok slo`ene
mogu imati dva i vi{e predikata. O slo`enim re~enicama }e{ u~iti u narednim razredima.
jednina mno`ina
1. (Ja) u~im. 1. (Mi) u~imo.
2. (Ti) u~i{. 2. (Vi) u~ite.
3. (On, ona, ono) u~i. 3. (Oni, one, ona) u~e.
56
PREDIKAT
Kada smo govorili o prostoj re~enici, rekli smo da ona mo`e da se sastoji samo od subjekta i predikata.
Ana u~i.
Prosta re~enica mo`e da se pro{iri, pa da sadr`i i druge re~eni~ne ~lanove ‡ odredbe i dopune.
ANA marqivo U^I matematiku svakog dana za svojim stolom.
Predikat u re~enici kazuje radwu, stawe ili zbivawe koje vr{i subjekat.
Dobija se na pitawe: [ta radi subjekat?
GLAGOLSKI PREDIKAT
57
IMENSKI PREDIKAT
Kad predikat ~ini samo glagol, tad se zove predikat Napomena: Ova lekcija nije obavezna,
glagolski; doda li se pridev, imenica, doda li se broj jer }e{ o imenskom predikatu u~iti
il' zamenica, tad se zove predikat imenski. u petom razredu.
58
SUBJEKAT
subjekat predikat
radwa Marko peca.
stawe Baka spava.
zbivawe Vetar duva.
osobina Kwiga je zanimqiva.
svojstvo Marta je studentkiwa.
Planina je visoka.
Brat spava.
U ovoj re~enici slu`bu subjekta vr{i imenica brat. Wihovi roditeqi su veoma zauzeti.
59
Napi{i kako o sebi razmi{qa vrabac, a kako o vrapcu razmi{qaju ma~ka, gusenica,
gavran i krava.
60
ZABAVNO POPODNE U MOM DNEVNIKU
Datum:
Datum:
Datum:
61
VE@BE U IZGOVORU GLASOVA
^itaj tekst najpre lagano, a onda br`e. Va`no je da se svaki glas u re~i lepo ~uje.
^AVRQAWE
Car carici ~isti cipelice,
^i~ak ~i~i celiva ~izmice.
~
|
w
62
U nedequ tvoji prijateqi odlaze na izlet na planinu. Napi{i {ta bi im savetovao.
63
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
glagoli
subjekat predikat
glagolski imenski
64
6. D O B R O S E D O B R I M V R A ] A
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
‡ pisawe suglasnika j ‡ napi{e{ vremenski izve{taj
PISAWE SUGLASNIKA J
Ovde mi Ovde
nije mesto! mi je mesto!
65
OBJEKAT
Da li voli{ pala~inke? Bez obzira na to koliko ih voli{, obrati pa`wu na slu`bu re~i
u ovim re~enicama:
Objekat je glagolski dodatak koji ozna~ava na kome ili na ~emu se radwa vr{i.
Dobija se na pitawa: KOGA ili [TA?
Objekat mo`e biti samo jedna re~, a mo`e biti i skup re~i (imeni~ki skup re~i).
Skup re~i slatke, ukusne pala~inke u ovoj re~enici ima slu`bu objekta.
66
[ta radi{ sam? Napi{i one objekte koji dopuwavaju radwu koju zna{ da obavqa{.
Perem ^istim
Pripremam Spremam
Volim Miri{em
Ne volim Gledam
Razmi{qam o Radujem se
67
ATRIBUT
Prime}uje{:
‡ da su u slu`bi atributa naj~e{}e pridevi
‡ da tu slu`bu pored prideva mogu da vr{e i druge vrste re~i (zamenice neki, na{i)
‡ da dva (i vi{e) atributa mogu da stoje jedan do drugog
‡ da se atributi sla`u sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju
68
Ve`baj pisawe izve{taja o vremenu i koristi pro{irene re~enice.
Vla`an
sneg je padao u gradu
koliko? (koli~ina)
i polomio stabala.
69
PRILO[KE ODREDBE ZA MESTO, VREME I NA^IN VR[EWA
GLAGOLSKE RADWE
Ve} smo govorili o prostim re~enicama. Kada se pro{ire, pored subjekta i predikata mogu imati i druge
re~eni~ne ~lanove ‡ odredbe i dopune. Odredbe i dopune odnose se na predikat, odnosno bli`e ga
odre|uju ili dopuwuju. Pro~itaj re~enicu:
Subjekat ove re~enice je li~na zamenica mi, predikat je glagol se igramo. Skup re~i posle {kole
odre|uje vreme vr{ewa radwe, rado ozna~ava na~in na koji se radwa vr{i, a re~i u parku odre|uju
mesto vr{ewa radwe.
Napi{i na slede}oj strani {to vi{e re~enica o svakoj `ivotiwi. Koristi zadate glagole
za predikate, a druge zadate re~i za prilo{ke odredbe. Neke smisli i sam.
70
Tigar no}u glasno ri~e u {umi.
71
Sastavi re~enice prema zadatim slovima.
imenice: ograde,
pridevi: gord,
glagoli: ore,
72
DAVAWE PREDLOGA
Po{tovani
Zapazila sam
Zato predla`em
73
SKUPOVI RE^I U RE^ENICI
Pro{iri re~enicu tako {to }e{ napraviti subjekatski i predikatski skup re~i.
Slavko crta.
Milena se igra.
Sija sunce.
74
RED RE^I U RE^ENICI
Ukoliko su u ulozi subjekta, predikata i objekta skupovi re~i, va`e jo{ i ova pravila:
‡ atributi stoje ispred imenica
‡ prilo{ke odredbe stoje uz glagol.
Pored uobi~ajenog reda re~i, u jeziku se koristi i neuobi~ajeni ili obrnuti red re~i.
Ana pala~inke pe~e. (a jo{ ih ne jede) Pala~inke pe~e Ana. (a ne wena mama)
Dakle, obrnutim redom re~i naj~e{}e `elimo ne{to da naglasimo: u prvoj re~enici da Ana pala~inke
pe~e, a ne da ih jede, a u drugoj re~enici da to ~ini ba{ Ana, a ne, na primer, wena mama.
Bio jedan car, pa imao tri sina. Neuobi~ajeni red re~i ~est je u pesmama i pri~ama:
Bila jednom mala, qupka devoj~ica... Ko`nu torbu na le|ima
@iveli otac, majka i k}i. po{tar nosi sokacima...
Mom~ilo Te{i}, Po{tareva torba
[ta zakqu~uje{?
Navedi svoje primere neuobi~ajenog reda re~i u re~enici.
75
MOJE NOVINE
cena
adresa datum
Pri~a iz `ivota
Nove kwige
Vremenska prognoza
77
Sa~ini pregled gramatike.
GRAMATIKA NA DVE STRANE Pi{i lepim slovima i raznim
bojama. Navedi primere.
Vrste re~i
Imenice su re~i koje
Subjekat je
Predikat je
Objekat je
Atribut je
Prilo{ke odredbe su
78
Red re~i u re~enici
Uobi~ajeni red re~i u srpskom jeziku je
Pravopisna pravila
Prisvojni pridevi na -ov, -ev i -in izvedeni od vlastitih imena pi{u se:
Suglasnik j se pi{e:
Suglasnik j se ne pi{e:
Sre}an raspust!
Zagrada se pi{e:
Do vi|ewa
do petog
razreda!
Navodnici se koriste:
79
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
pisawe glasa j
io violina
80
?
? ? ?
? ??
UPUTSTVO
poeni ocena
0‡5 nedovoqan
6‡9 dovoqan
? ?
??
10‡13 dobar
? ? ?
18‡20 odli~an
? ?
mogu}i broj poena
PRVA PROVERA ZNAWA osvojeno
... .......
..........
Razgovor u neupravnom govoru:
2 brzosevratire~eanatintilinudatine{toka`em
82
Sastavi re~enicu od re~i: Ana, nadati se.
4 Napi{i je u
sada{wem vremenu:
pro{lom vremenu:
2
budu}em vremenu:
5
2
[ta je lopta?
2
2 24 2 1 14 6 9 3 1 2
83
mogu}i broj poena
DRUGA PROVERA ZNAWA
osvojeno
Upi{i u ukr{tenice slede}e imenice prema rodu: luk, hrana, {e{ir, selo, ve~e, lek,
navika, ne`nost, rubqe, lik, nadahnu}e, som, senka, kamewe, visina, pile, misao.
2 m ` s
u e r
{ n e
k s d
i k w
i i 3
Popuni tabelu.
84
Podvuci imenice u slede}im re~enicama. Razvrstaj ih prema zna~ewu.
vlastite:
zajedni~ke:
gradivne:
4
apstraktne:
6 zna{likojajenajve}arekausrbijitoje
dunavonproti~eporednovogsada
beogradasmederevadowegmilanovca
prolazizatimkrozbugarskuirumuniju
iulivaseucrnomorenajdubqijeukazanu
oko82metraauhpatoje~udesnadubina
4
zamislikaosoliterod28spratova
85
mogu}i broj poena
TRE]A PROVERA ZNAWA
osvojeno
xemper
torba 2
6. 5.
3
1. 1.
2.
3.
2.
Beo kow, 4.
zelen mu rep.
5. 6.
Vatreno leti,
3. Na jedna vrata ulazi{, vatreno zimi.
4. na dvoja izlazi{,
kad misli{ da si iza{ao, 5
ti si tek u{ao.
86
Zaokru`i nagla{ene slogove u slede}im re~ima:
Podvuci samo one re~i koje imaju svoj akcenat u slede}em odlomku
iz Andersenove bajke Pal~ica.
Re{i rebuse
7 i sam sastavi
jedan rebus.
2
nagrada
Izmisli sme{ne zajedni~ke imenice za ma~ku (npr. mjaukalica).
87
mogu}i broj poena
^ETVRTA PROVERA ZNAWA
osvojeno
1
Seti se basne „Cvr~ak i mrav“. Zamisli da si ti cvr~ak,
pa ispri~aj basnu u prvom licu jednine.
4
Ovde nacrtaj sebe
kao cvr~ka.
Upi{i li~ne zamenice koje nedostaju
2
razmi{qate. ne dolazi{.
ose}amo. posmatram.
2
miri{u. se smeje.
3 Napi{i predlog predsedniku op{tine
ili direktoru {kole za neko poboq{awe.
Po{tovani
Zapazi sam
Zato predla`em
4
88
Dopuni re~enice brojevima, kao i imenicama i pridevima dobijenim od brojeva.
4 Ja sam Petar. Moj tata, moj drug Nikola i ja letos smo i{li na Srebrno
jezero. Planirali smo da ostanemo (~etri, ~etiri, ~etvrti,
~etvoro) dana. Hteli smo da uzmemo (trikrevetnu,
trokrevetnu) sobu, ali sve su bile zauzete. Zato smo morali da
uzmemo (~etrkrevetnu, ~etvorokrevetnu,
~etrikrevetnu). Nas (troje, trojca, trojica, tri) smo
svakog dana i{li na pecawe. Upecali smo (petoro, pet,
petoricu) riba. Bilo je mnogo zanimqivo, pa smo se vratili tek
({esti dan, {estog dana). 4
12 XV 117.
5
13. 60 400
16. X 2
4
(adresa) (ovde napi{i ~estitku) (ovde ne{to nacrtaj)
89
mogu}i broj poena
PETA PROVERA ZNAWA
osvojeno
miri{emo
~ula sam
vide}e{ 3
Ma~ka Ma~ka
4
3 Opi{i:
90
Re{i ukr{tenicu i napi{i pitawa 1. Re~i koje stoje uz imenice da objasne kakve su,
koja nedostaju. ~ije su, od ~ega su
4 2.
8.
3.
1.
i 2. m e n s k i 4.
3. p r e z e n t 5.
4. g r a d i v n i 6. Re~i koje upu}uju na imenice.
5. l i ~ n e 7.
6.
8. Re~i koje ozna~avaju imena bi}a,
7. p e r f e k a t 4
predmeta i pojmova
3
Zaokru`i slovo ispred pravilno napisanog broja.
6
a) osamnajest b) osamnajst v) osamnaest 1
2 pitawa odgovori
2. 2. To je atribut.
3. 3. To su glagoli.
4. 4. To je glagolski predikat.
5. 5. To su redni brojevi.
6.
6
6. Koje imenice pokazuju od ~ega je ne{to?
92
Napi{i pravilno {alu:
3 jedan~ovekpitapericukakotijeimepetarka`ekakotijeprezimepitagaovajdaqe
menijeimepetariprezimeiposlezimeodgovoriperica
Sastavi re~enice koje }e, osim drugih re~i, obuhvatiti po tri koje su zadate.
4 de~ak ‡ ptica ‡ zima
1.
2.
3.
3
1. DRUGARSTVO ................................................................................................................................................................................ 3
Veseli kviz ...................................................................................................................................................................... 4‡5
Upravni govor ........................................................................................................................................................................ 6
Neupravni govor ............................................................................................................................................................... 6‡7
[ta da obu~em? ..................................................................................................................................................................... 8
Dijalog ...................................................................................................................................................................................... 9
Promenqive i nepromenqive re~i ......................................................................................................................... 10
Cvr~ak i mravi .................................................................................................................................................................... 11
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 12
2. NAD@WEVA SE MOMAK I DEVOJKA ............................................................................................................................. 13
Podela imenica po zna~ewu ..................................................................................................................................14‡16
Rod imenica ...........................................................................................................................................................................17
Broj imenica ..........................................................................................................................................................................18
Pisawe velikog slova .................................................................................................................................................... 19
Kako najaviti ne~iji nastup .......................................................................................................................................... 20
Intervju .................................................................................................................................................................................. 20
Grafiti ................................................................................................................................................................................. 21
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 22
3. ^OVEK SAMO SRCEM DOBRO VIDI .............................................................................................................................. 23
Pridevi .................................................................................................................................................................................. 24
Kako da te opi{em? .......................................................................................................................................................... 25
Podela prideva po zna~ewu ........................................................................................................................................ 26
Rod i broj prideva ........................................................................................................................................................... 27
Slagawe prideva sa imenicama ................................................................................................................................. 28
Izvo|ewe prideva od imenica ................................................................................................................................... 29
Pisawe prisvojnih prideva izvedenih od vlastitih imenica .................................................................. 29
Nagla{eni izgovor slogova u re~i ........................................................................................................................... 31
Dugi i kratki nagla{eni slogovi u re~i ................................................................................................................ 32
Pisawe skra}enica .......................................................................................................................................................... 32
Nagla{ene i nenagla{ene re~i .................................................................................................................................. 34
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 36
4. NA MUCI SE POZNAJU JUNACI ....................................................................................................................................... 37
Li~ne zamenice .......................................................................................................................................................... 38‡40
Upotreba zamenice vi ..................................................................................................................................................... 40
Problemi ................................................................................................................................................................................ 41
Brojevi ............................................................................................................................................................................. 42‡43
Gra|ewe imenica i prideva od brojeva .......................................................................................................... 44‡45
94
Pisawe brojeva i datuma slovima ........................................................................................................................... 46
Pisawe zagrade .................................................................................................................................................................. 46
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 48
5. ^UDESNI SVET ......................................................................................................................................................................... 49
Glagoli .................................................................................................................................................................................... 50
Sada{we, pro{lo i budu}e vreme ...................................................................................................................... 50‡51
Izvo|ewe glagola od imenica i prideva ............................................................................................................... 52
[kola danas i u budu}nosti .......................................................................................................................................... 54
Vrste re~i i slu`ba re~i u re~enici ...................................................................................................................... 55
Proste re~enice ................................................................................................................................................................. 56
Predikat ................................................................................................................................................................................ 57
Glagolski predikat ........................................................................................................................................................... 57
Imenski predikat ............................................................................................................................................................. 58
Subjekat ................................................................................................................................................................................. 59
Imeni~ki skup re~i ......................................................................................................................................................... 59
Zabavno popodne u mom dnevniku ................................................................................................................................ 61
Ve`be u izgovoru glasova ............................................................................................................................................. 62
Seti se {ta smo nau~ili ............................................................................................................................................... 64
6. DOBRO SE DOBRIM VRA]A ................................................................................................................................................ 65
Pisawe suglasnika j ......................................................................................................................................................... 65
Objekat ............................................................................................................................................................................ 66‡67
Atribut ............................................................................................................................................................................ 68‡69
Prilo{ke odredbe za mesto, vreme i na~in vr{ewa glagolske radwe .......................................... 70‡71
Davawe predloga .............................................................................................................................................................. 73
Skupovi re~i u re~enici ............................................................................................................................................... 74
Red re~i u re~enici ........................................................................................................................................................ 75
Moje novine ................................................................................................................................................................. 76‡77
Gramatika na dve strane ....................................................................................................................................... 78‡79
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................. 80
PROVERA ZNAWA .......................................................................................................................................................................... 81
Prva provera znawa ................................................................................................................................................ 82‡83
Druga provera znawa ............................................................................................................................................... 84‡85
Tre}a provera znawa .............................................................................................................................................. 86‡87
^etvrta provera znawa ......................................................................................................................................... 88‡89
Peta provera znawa .................................................................................................................................................. 90‡91
[esta provera znawa .............................................................................................................................................. 92‡93
95
ZABAVNA GRAMATIKA
za ~etvrti razred osnovne {kole
prvo izdawe
{tampa Publikum
tira`
Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u ~etvrtom
razredu osnovne {kole za 2006/2007. godinu re{ewem broj 6-00-00112/2006-07 od 8.maja 2006. godine.
96