"

" Ma'rijan Jakubin

•

Vodit. kroz povijest umjetnosti, vremenska lenta, osmisljen [e kao sazetl prirucnik za povijest umjetnosti i likovnu kulturu opcenito, s ciljem pruzanja opceqa i temeljnog uvida u povijest umjetnickoq stvarelastva od prapovijesti do kraja 20. stoljeca, vodlc ponajprije prati razvoj umjetnosti na prostoru Europe, ali dotice i one civilizaci}e koje su na bilo koji nacin utjecale na likovno-povijesna obiljezja europske civilizacije.

Vodic irna dva dljela: lentu I popratni tekst.

tenta je podijeljena na cetlri dijela. Dvije sredisnje trake obuhvacaju reprodukcije umjetnkkih djela pojedinlh vremenskih iii stilskih razdoblja predocenih kronolosklm slijedorn i cine srepi~nji i terneljni dio lente. Reprodukcije umjetnickih djela prati tekst smjesten na gornoj i donjo] traci koji u sazetirn, jezqrovitlm natuknicama daje temeljne podatke 0 povijesnim okolnostirna odredenoqa razdoblja koje su na razllcite nadne utjecale na likovno stvaralastvo, Svako je stilsko razdoblje predstavljeno najreprezentatlvnijlm autorima i djelirna tipicnirna za odredeni stil, pravac, krug iii gtupu. Radi lakseq snalazenja, sva~9 jestilsko razdoblje odvojeno razlkltorn bojom pod loge, a radi predznjjeq datiranja uz svako je djelo, osim imena aurora i naziva djela, navedena i godina nastanka.

Popratni tekst kroz natuknice daje terneljne podatke osvakorn stilskorn razdoblju illl urnjetnickom smjeru. Popracen je dodatnlrn reprodukcijama urnjetnkkih djela, tlorisima, presjecima qradevina ltd. Boja pod loge odredsnoqa razdoblja ill smjera istovjetna je boJi podloqe na lenti.

Marijan Jakubin: VODIC KROZ POVIJEST UMJETNOSTI Vremenska lenta

,

Urednik

mr. sc. Zoran Velaqic Recenzenti

Ziata arue

Goran Blagus

Stru~na suradnica Zrinka Jakubin Grafic!ko·likovni urednik Kresimir Zadro

Lektor

Tomislav Salopek Korektorica Bozena Pavicic

t

© SKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se urnnozavatl, fotokopirati ni na bilo koji nacin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopustenja,

ISBN 953-0-90117-8

ClP dostupan u Nacionalnoj i sveucilisno] knjiznici, Zagreb, 430609059

Tisak

GRAFICKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o., Zagreb

Marijan Jakubin

VODI~ KROZ POVIJEST UMJETNOSTI

VREMENSKA LENTA

SKOLSKA KNJIGA - Zagreb, 2003.

PRAPOVIJEST

Periodizacija i kronologija prapovijesti ovisi 0 relativnosti vremena i prostora njezina pojavljivanja.

lako pojmom prapovijest oznacavarno daleku proslost Ijudskog roda, tj. njegove pocetke. ne smijemo zaboraviti da su u pojedinim dijelovima svijeta tijekorn cjelokupne povijesti coviecanstva sve do danas zivjeli i da joS live prapovijesni oblici zivota, duhovne i materijalne kulture.

Ovisno 0 razvojnom stupnju covjeka i karakteru drustvene organizacije kojoj on pripada, prema mnogim izvorima rnozemo ustvrditi da je i danas, na pocetku 21. stoljeca jos gotovo polovica covjecanstva nepismena te da prema organizaciji drustva i razini kulture jos uvijek podsjeca na prapovijesna iii druga, za nas zavrsena povijesna razdoblja. I danas u pojedinim dijelovima svijeta: u Aziji, Africi, Oceaniji, Arnerici, pa cak i u naso], europskoj civilizaciji, koja pociva na tisuCijetnom povijesnom razvoju, prapovijesni oblici zivota zive pred nasirn orirna. To je "tiva prapovijest" koja sukladno tome jo~ uvijek njeguje prapovijesne umjetnkke oblike rodene u zabacenim i zatvorenim seoskim sredinama. Te su sredine svojim Iikovnirn 'i tematskim sadrtajem utjecale i jos utjecu na neka likovna gibanja u modernoj i suvremenoj europskoj umjetnosti, sto je znak odredene sklonosti upravo prema tim "primitivnim", mogli bisrno reel arhetipskim oblicima likovnoga stvaralastava.

Tako je u svojern povijesnom kontinuitetu prapovijest na razlkite nacine prisutna u pojedinim povijesnim razdobljima pa tako i nasern vremenu. Upravo nam stoga prapovijest i prapovijesna umjetnost postaju blize, a ne toliko udaljene koliko nam se to cini slusajuc: uobicajena kronoloska nabrajanja dugih tisucljeca. Prapovijest obuhvaca razdoblje od pojave (:ovjeka do doba kad se u pojedinih naroda pojavljuju prvi pisani izvori.

Materijalnu kulturu prapovijesti dijelimo na: starije kame no doba (paleolitik), srednje

kame no doba (mezolitik), mlade kameno doba (neolitik) iii zemljano doba (zbog uloge zemlje u covjekovu zivotu), te na bakreno, bronc:ano i zeljezno doba.

STARIJE KAMENO DOBA - PALEOLITIK

(grc. peleios = star + tithos = kamen)

Povijesne okolnosti

- covjek prezivljava kao skupljaC: plodova i lovac

- zivi u skupinama (hordama)

- ovisi 0 prirodi _, koristenje prirodnim zaklonom (spilje)

- pokapanje mrtvih - kultni obredi (posipanje mrtvaca bojom, obredni kanibalizam)

- pojava religije

Venera iz Lespugea

Osnovna likovna obiljezja

- prvi likovni znak - spomen 0 sebi i postojanju (otisak otvorene sake bojom iii krvlju zrtvene zlvotinje)

- poceci umjetnosti - umjetnost lovca (naturalizam-realizam) proizlazi iz temeljnih svojstava lovea ostrcq zapazanja i vjeste ruke, te zlvotnih situacija i prakse (oponasanje prirode)

- prvi predmeti oblikovani Ijudskom rukom - pocetak klesanja gruboga, ostroqa kamenog oruda (klinova, strugala za kozu, vrhova kopalja, strijela i nozeva)

- ugrebeni crtezi na orudu od jelenjih kostiju (reljef)

- brizljivo obradena povrsina oruda otkriva covjekovu tetnju da postigne vise od puke

uporabne vrijednosti, predmet dobiva visu estetsku vrijednost - teznja za urnjetnickim izrazom

- pojmovi "umjetnost" i "covjek" stoga su nerazdvojno povezani

- zenski likovi sirnbolicnoq znacenja - kult plodnosti (puna plastika)

- slikarije zivotinja na zidovima prapovijesnih spilja (mamuti, bizoni, jeleni itd.)

- nema krajolika

- magijsko znacenje

- konglomerat (nema kompozicije, likovi zlvotlnja razbaeani)

4

SREDNJE KAMENO DOBA - MEZOLITIK

(qrc, mezos = srednji ..: lith os = kamen)

Povijesne okolnosti

- udrutivanje Ijudi - prva organizaeija drustva i podjela rada (qonici zivotinja, lovei, zemljoradnici)

- covjek mijenja liee zemlje: krci sume, ohraduje zemlju (oranje)

- prve drustveno-rnoralne kategorije: posjedovanje dobara iii oskudiea dovode do prvih

oruzanih sukoba - pojava oruzja

Osnovna likovna obiljetja

- prva likovna organizacija (kompozicija)

- promjena teme: pojava Ijudskog lika (grupni lov i ratovanje)

- stilizaeija (jednobojnost, plosnost, pojed nostavljenost)

- nema realizma, tumacenje radnje, a ne imitaeija stvarnosti

- deformaeija velicine dijelova tijela prema znacenju: vaznije je vece - npr. izduzene noge

trkaca: kult plodnosti - naqlaseni bokovi i prsa zenskih likova - prvi kerarnicki proizvodi - ornamentalna dekoraeija

- pojava apstraktne umjetnosti - (covjek zapaza brazde izorane zemlje te ih na slican nacin

upisuje siljkorn na keramiku)

MLADE KAMENO DOBA - NEOLITIK (ZEMLJANO DOBA)

(qrc, neos = nov + tithes = kamen; novo kameno iii mlade kameno doba - cesto i zemljano doba zbog uloge zemlje u covjekovu zivotu)

Povijesne okolnosti

- nov odnos c:ovjeka prema prirodii svijetu (nema vise ovisnosti 0 prirodi)

- prelazak s lova na ratarstvo i stocarstvo -+ mijenjanje liea zemlje (krcenje surna, obrada

zemlje, sjetva, pripitomljavanje zivotinja. gradnja vlastitih nastambi) - matrijarhat (stovanje zene kao majke i roditeljiee)

Osnovna likovna obiljetja

- prve nastambe (zemuniee, sojeniee, brvnare, bun]e), primjena geometrijskih oblika u gradnji (stozac, valjak - pravokutni, kruzni i eliptlcni prostor) -+ prostorni okviri za zivot covjeka i zivot bozanstva (posveta prekogrobnom zivotu)

- upotreba razlicitoqa gradevnog materijala (zemlja, pruce, drvene grede, kamen)

- savrseno glatko crude - busenje rupa svrdlanjem i umetanje drvene rucke (neoliticka

sjekira)

- svjesno estetsko htijenje (ukrasavan]e predmeta)

- Ijudski lik u pokretu

- zenski idoli (simboli plodnosti - matrijarhat)

- krajnja stillizacija realnih oblika (znak) i ciste likovne forme (kvadrati, trokuti, krugovi)

- ornament, ritam

- pocetak slobodne umjetnicke igre

- apstrakeija (vi~i likovni stupanj)

- pojava monumentalne jayne skulpture - megaliti (obiljezavanje groba umjesto humka) -

menhiri - dolmeni - triliti -+ prvi kultni prostor (Stonehenge - rnozda hram i opservatorij)

BAKRENO I BRONCANO DOBA

Povijesne okolnosti

- otkrice bakra - pronalazak slitine bronee (bakar + kositar = bronca)

- bakreno doba traje kratko zbog rnekoce materijala

- kovanje, lijevanje u kalupe

- izum zlce

Pojava ornamenta

Sojenice

5 --------~ - - -- --

Fibula. Prozor (Otocac) (8. st. pr. Krista)

Narukvica iz teljeznog doba, Vukovar (3. st. pro Krista)

Lara. Gospic (8. st. pro Krista)

- izum kotaca (primjena kotaca u prijevozu kolima i, loncarskorn kolu)

- jedni rade, sluze se orudem (broncani srpovi), drugi ratuju, kuju oruzje - pojavljuje se

novo drustveno "zvanje", ratnici - raslojavanje drustva

Osnovna likovna obiljezja

- gradine - kiklopske zidine - obrambena utvrdena naselja na brezuljeima, ogradena kamenim suhozidom

- proizvodnja predmeta svakldasnie uporabe (nakit, fibule (kopce), privjesei - znakovi bogatstva i dobrih materijalnih prilika); spirala postaje nov likovni izraz

- kerarnicko posude izradeno na loncarskorn kolu (svi nalazi tipski, jednaki na eijelom europskom podrucju)

ZELJEZNO DOBA

Uporaba zeljeza pojavljuje se u rezlicito vrijeme na razlicitim podrucjima - u Egiptu pronalazak zeljeza datiramo u 4. tisudjece, u Mezopotamiji u 3. tisucljece, u Grcko] u broncano doba, u sjevernu Europu zeljezo stize oko 7. stoljeca prije Krista, a u Etruriji svrsetak zeljeznog doba dati ramo u 5. st. pr. Krista. leljezno se doba dijeli na starije iii halstatsko (prema nalazistu Hallstatt u Austriji) i na mlade iii latensko (prema nalazistu La Tene u ~viearskoj).

Halstatska kultura

- halstatsku kulturu stvorili su Etruscani i plemena na podrucju Bavarske, Ceske i oko Rajne;

u Hrvatskoj su njezini nositelji bili lIiri (Histri, Japodi, Liburni, Delmati itd.) - sirenje zeljeza - nova tehnika obrade i ukrassvanja

- situlska umjetnost (situla = konicna metalna vedrica, figuralno ukrasena)

- nov nacin ratovanja (ratnik-konjanik), konjska oprema, kaeige, ukrasni i uporabni

predmeti, bojna kola na cetiri kotaca - prvi zeljezni rnacevl

- figuralna plastika od jantara

- nov nacin pokapanja u drvenoj komori, pokojnik je na kolima, a iznad je tumul

- kultura zarnlh polja (Slavonija i Baranja)

- keramika ostrih bridova i tamnih boja - ornament, krivulje - asirnetrlcnost

Latenska kuftura

- nosioei kulture su Kelti

- sredlste oko srednje Rajne

- jake veze 5 Etruscanirna i Grcima

- tehnika proizvodnje keramike na brzorotirajucem kolu

- zicane konstrukcije - fibule

- kovanje i uporaba novca

- bojna kola na dva kotaca

Obliei keltskih ukrasa

DREYNE CIYILIZACIJE

(grC. mesos = srednji + potemos = rijeka; Mesopotamia = Medurjerje), podrucje Prednje Azije izmedu rijeka Eufrata i Tigrisa (danas veci dio Iraka, manji Sirije)

Povijesne okol nosti

- umjetnost sumerskih gradova-drtava: Ur (pradomovina Abrahama), Uruk, Laqas itd., Akadana (Akad), Babilonaca (Babilon), Asiraca - osvajaju Babilon (Asur, Niniva)

- umjetnost Perzijanaca - (Kir II. - osnutak Iranske drzave (558); Darije I. - Darije 111.perzijska je prijestolnica bio Persepolis; pokorili su Asirce, osvojili Babilon (539); Kir II. se proglasio "babilonskim kraljem"; vrhunac pod Darijem I. i Kserksom - Carstvo je tada bilo vece od Egipatskog i Asirskog zajedno (523 - 465); rusi ga Aleksandar Veliki (331)

- plodno tlo -. zemljoradnja ornoqucuje nastajanje velikih drzavnih organizacija

- povijesni izvori: glinene plocice (najstarije knjige i biblioteke) - pojavom pisma pocin]e

povUesnorazdobije

- u Mezopotamijise pisalo klinastim pismom (Ep ° Gilgame~u)

- prvi gradovi

- bogovi su smatrani vrhovnim vladarima neba i prirodnih pojava; kraljevi-svecenici bili su

vrhovni vladari zemlje, koji su od bogova primali zakone prema kojima vladajuapsolutna vlast na zemlji

- Hamurabijev zakonik - najstariji poznati zakonik na svijetu - stupnjevita podjela vlasti

- utemeljene znanosti: matematika, aritmetika, geometrija, astronomija (opservatorij),

astrologija, povijest, pravo, numerologija (simbolika brojeva) itd.

- racunanje vremena (qodisnja doba, Mjeseceve mijene, pornrcina Sunca itd.)

- kolijevka izuma: utemeljitelji tiska (valjkasti, rotacijski pecatnjak - otiskivanje teksta i

sirnbolickih reljefa) - kotac - kola

MEZOPOTAMSKA UMJETNOST - UMJETNOST SUMERANA, AKADANA I BABILONACA

Osnavna likavna obiljezja

- temeljne su karakteristike cvrstoca, mir, staticnost i monumentalnost

- uvode narativni (pripovjedacki) nacin prikazivanja

- pokret, pojedinosti, vertikalna perspektiva

Arhitektura

- razvoj graditeljstva - pronalazak opeke susene na suncu, pecene u vatri i pocakljene

- zid od opeke s potpornjima (pilastri)

- "Iatni" stepenasti svod i prvi obli, bacvasti svod

- vladarske palace oblagane su izvana i iznutra pocakljenom opekom - trajnost i ukras

- svaki mezopotamski grad imao je svoj zigurat Inpr. kula babilonska/, tj. stupnjevitu

piramidu (stu be u nebo); zigurat je imao sedam katova s hramom na vrhu, svaki je kat bio druge boje (pocakljena opeka), a bio je posvecen jed nom od sedam poznatih nebeskih tijela (zlatno ISunce/, srebrno IMjesec/, crveno IMars/, modro IMerkur/, narancasto IJupiter/, bijelo Nenera/, erno ISaturnl)

- viseci vrtovi

Kiparstvo

- plitki reljefi u pocakljenoj opeci

- zive boje (poplocenje zida - tsterine dveri)

- monumentalne ukocene skulpture vladara (vjera u vjecnost i nepromjenjivost drustvenoq

sustava)

" r 'II! ~

1 '

. .

t ~.1 j \ \

!

• j •

Stela akadskog kralja Naram-Sina (2300 - 2200. pro Krista)

tsterine dveri (575. pro Krista)

,

i

•

i " Mezopotamska bojna kola

:J, f' .l~

t:

,

Mezopotamska sfinga

7---------------------------

Trojiea Besmrtnika, detalj reljefa iz Darijeve palace (- 500. pro Krista)

Kamen iz Rosette prema kojemu je odgonetnuto hijeroglifsko pismo

., 1-:-
!':"j,
~
.. F.:1l !'-,.,1
~ :)Ir-.:






~ r



I Kanon prooorciie u egipatskoj umjetnosti

Knjiga mrtvih pisara Hunefera

Asirska umjetnost

- palace (npr. Sargona II)

- plitki kameni reljefi u alabasteru (npr. umiruca lavica - Asurbanipalov lov) - realistkki prizori

lova

- okrutni prizori ratovanja i razaranja

Perzijska umjetnost

- nema sakralne arhitekture jer su vjerski obredi sluzeni na otvorenom

- grade monumentalne palace (npr. Dvorana za audijencije Oarija I. u Persepolisu) - suma

stupova, drveni strop, sinteza raznih utjecaja (egipatskih, jonskih Grka, asirsko-babilonskih i nomadskog ornamentalnog "zivotinjskog stila")

- reljefi: svecane vojnicke povorke, podcinjenost arhitektonskom okviru, rneksi i profinjeniji izraz od mezopotamske tradicije, elegancija (fino slozeni nabori draperija, slojevi odjece kroz koje se naziru volumeni fino modeliranih ruku i ramena - utjecaj jonskih Grka)

- stil uoblicen pod Darijem I. traje do kraja Carstva

Povijesne okolnosti

- razvijena zemljoradnja bila je ornoqucena poplavama Nila i regulacijom poplava

(gradnjom nasipa i navodnjavanjem)

- plodno tlo ornoqucivalo je bogatu zetvu ("Egipat je dar Nila")

- organiziranje i povezivanje radova potlce formiranje vecih drustvenih zajednica

- formiranje orzave - ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta (jedinstvena drzava - vrhovna

bozanska vlast utjelovljena u faraonu)

- razvoj velikih gradova na desnoj obali Nila (Memfis i Teba), a na lijevoj obali gradovi mrtvih (nekropole - Dolina kraljeva)

- kult mrtvih (knjige mrtvih)

- sud (vaganje duse)

- mumificiranje

- sarkofag - vjera u prekogrobni zivot (potrebno je sacuvati tijelo za vjecnost -

sjedinjenje tijela s duhom) - hijeroglifi (slikovno pismo)

- papirus

- glavno botanstvo bilo je Sunce (Amon-Ra)

- bogovi su prikazivani poput Ijudi sa zivotinjskirn glavama (Oziris, Anubis, Izida, Horus, Set itd.)

- sfinge - tivotinje s Ijudskom glavom

~ u doba Amenofisa IV. Ekhnatona dolazi do novoga, slobodnijeg pogleda na zivot=humanizacija (Ekhnaton sebe ne smatra botanstvom, nego Ijudskim bicern)

EGIPATSKA UMJETNOST

Osnovna likovna obiljezja - idealizam

- monumentalnost (dojam velitine bez obzira na stvarnu velicinu - minijaturni predmet

monumentalnog oblika)

- pojednostavnjenje, cvrstoca i staticnost (trokut je najstabilniji lik - piramidalno

komponiranje)

- frontalnost - zatvorenost volumena

- u slikarstvu i reljefu plosna stilizacija - zakon plohe

- vertikalna i ikonoloska (sernanticka) perspektiva (ista sredstva, iste konvencije, iste

karakteristike traju bez bitnih promjena vise od 2 500 godina)

- jednol icni tijek (prekida ga samo kratko razdoblje u 14. st. prije Krista vezano uz Amenofisa IV. Ekhnatona i njegovu prijestolnicu Tell.el Amarnu, kada se tezi realizmurealnost + stilizacija = velicina umjetnosti)

- grobnke: mastabe I plrarnide

=piremlde: - stupnjevlte (utjecaj mezopotamskog zlgurata ISakkara!)

- pravilne cetverostrane, qlatkih stranica (Keops, Kefren, Mikerin IGlza!)

- grobovi uklesani u stijenu (lRamzesa VI, Tutankhamona I kraljice Hatsepsut)

- grobnice su oslikavane temama iz zivota

- hramovl (nerazmjernost, preglomaznost, surna stupova, aleja sfingi; nadilaze rnjeru

covjeka; sirnbolicko znacenje /nadrnoc visih sila, bespornocnost, podredenost/- Luxor, Karnak)

- kapiteli po uzoru na vodeno bilje Nila u obliku: papirusa, lotosa. palme

- stupovi botice Hator s qlavama have

- kapitel sa zenskirn licem na svimcetirlrna stranama (kraljice Hatsepsut)

- obelisk - "okamenjena zraka sunca"

Kiparstvo i sHkarstvo

- vezano za vjerovanje u prekogrobni zivot

- veliki kipovi faraona, mali drveni i glinenl kipovi slugu, srnjesteni u grobnice (duh

pokojnika stanuje u kipu)

- izraz bezvremenskog postojanja prikazanih likova

-idealizam (pojednostavnjenje, monumentalnost, stabilnost)

- re!lljefi i slike: zakon plosnosti (prilagodavanje Ilikova diktatu plohe); "egipatskl kanon";

ikonoloska i vertikalna perspektiva; bojenje likova (zene zuto, rnuskarcl smede); zidne slike (freske I tempera) - slike na papirusu u rukopisima

- doba Amenofisa IV: teznja realizrnu (scene iz svakodnevnog zivota, lov, rad, gozbe), tetnja portretiranju (statue faraonai njegove tene Nefertiti Ijedna od najljepsih zena ovjekovjecenih u likovnoj umjetnosti/- Tutankhamonova grobnica)

Mastabe

Presjek Keopsove piramide

KRETA

Na sredozemnom otoku Kreti arheolozi (A. Evans) u 20. stoljecu otkrivaju ostatke visokorazvijene civillzacije i kulture (arhitektura, zidno slikarstvo, slikarstvo vaza).

IPovijesne okolnosti

- Kreta je otok morem zasticen od napada, siguran od osvajanja

- kretski qradovi jedini u starom vijeku nisu imali vojsku - vladao je mir i blaqostanje

- posveta kulturi i urnjetnosti

- razvoj trgovine i pomorstva po Sredozemlju

- posrednicka uloga u sirenju egipatske kulture u Grcku

- kretsko je pismo posrednik od hlijeroglifa lideogramal preko Fenicana do grckog alfabeta

(fonograma)

- kuit Minotaura (stovanje bika, obredna zrtvovanja - bog Minos)

- gradovi (Knos, Fest)

KRETSKA UMJETNOST

Osnovna likovna obilJe.zja - sloboda, otrnjenost, lakota Arhitektura

- palace - slobodan raspored prostora nalik na leblrlnt (utjecaj na grcku rnitoloqiju): jedlnostavnost; Ijudska mjera; terasasta prilaqodenost konfiguraciji tla; otmjenost i prostranost (bliskost suvremenoj arhitekturi); intenzivna obojenost (tarkocrvena boja); karakteristicni stupovi (dolje uti, qoresiri - otmjeni i vitki)

Slilkarstvo

- freske u kraljevskim palacarna (Knos, Fest): osjecaj radosti i vedrine, slobode i ravnoteze: svijetle boje (modra, bijela, detalji crveni i zuti)

- Iljepota ljudskoq tijela, skladnost, pokret, plosnost, linearnost

Tloert Amonova hrama u Luxoru

Ulaz u hram Ramzesa II. u Abu Simbelu

Ostaci Knosa

9----------------------------

Kretska vaza 5 motivom hobotniee (1500. pro Krista)

Prine ljilj'ana, freska iz Knosa (1700 - 1400. pro Krista)

Svirec na lin, Amorgos na Cikladskom otoqu (2400 - 2200. pro Krista)

- konturni crtez (jasnoca i sigurnost)

- reallsticka uvjerljivost - pricanje u slikama (kao u stripu)

- utjecaj egipatskoga slikarstva, ali s manje stiliziranja, vecorn slobodom i realisticnoscu

- predmeti svakodnevne uporabe (glineni vrcevi, vaze posude) - sloboda i mastovitost=-

asimetriC:ni raspored likova i ornamenata - nema pojasova (slobodno sirenje po povr~ini)jedinstveni primjeri u cijeloj povijesti loncarstva

MIKENA

Povijesne okolnosti

- prernjesta] politickoqa i kulturnog zarista na kopno (peloponeski gradovi - Mikena, Tirint itd.); susret s kulturom broncanoq doba

- procvat u drugoj polovici I. tisucljeca

- "homersko doba" - mikenski kralj Agamemnon predvodi qrcku vojsku u ratu protiv Troje

- istrazivanja tragom Homerovih epova traju sve do danas

MIKENSKA UMJETNOST

Osnovna likovna obiljezja

- snaga, cvrstoca, stabilnost, zdepastost

- akropola 5 "kiklopskim zidinama" (zidine od golemih kamenih blokova - suhozide)

- kraljevske palace na akropoli - cvrste neprobojne utvrde (Mikena)

- Lavlja vrata (v rata s reljefom nad ulazom u grad Mikenu - lavovi uspravljeni na strazn]e

noge), umetnuti trokutni kamen (uloga rasterecenja kamene grede portala - preteca romaniC:kih portala odnosno rasteretnog luka-Iunete)

- nekropole (kruzno qrobiste za pokop kraljeva), natazista zlatnih rnaceva, ukrasa, maski od cistoqa zlata (stavljane na lice pokojnika)

- grobnice s kupolom ispred gradskih zidina (Atrejeva riznica, primjer rasteretne qradnje)

Lavlja vrata u Mikeni (~1250. pro Krista)

10

ANTIKA

- grcka je civilizacija prva ve'lika povijesna civilizacija Europe koja je dotad tivjela u prapovljesti (u broncanorn dobu)

- razvo] vrlo brz u usporedbi s drevnim civilizacijama (u drevnim civilizacijarna trajao je nekoliko tisucljeca, u Grckoj nekoliko stotina godina /arhajsko doba u 8. st. prije Krista na qranici prapovijesti, a vee u 5 .. st. prije Krista u tzv, klasicnorn dobu Grcka dostite vrhunac, sto je vrhunski domasa] u ukupnoj dotadasn]o] povijesti coviecenstva/)

Povijesne okollnosti

-temeljne politicke zajednice bili sugradovi-drtave (polisi) - (Atena, Sparta, Olimpija, Efez itd.)

- Grci su bili hrabri pomorci i mornari - trgovina Sredozemljem (osvajaju cije!o Sredozemlje,

tadasnji poznati svijet, cirne se susrecu povijesne i prapovijesne kulture)

- osvajanje i trajno naseljavanje gradova --+ kolonije; na podruciu danasn]e Hrvatske utemeljeni su lssa (Vis - glava Artemide, qrcke vaze), Faros (Hvar - vaze), Korkyra (Korcula), Tragurium (Trogir - Kairas)

- visoki zahtjevi skladnoq razvoja tijela i duha (temelji sporta i filozofije)

- umjetnost i kultura dobivaju univerzalni karakter

- sportovi i natjecanja (Ollimpijada); stadioni (trkallsta): hipodromi (konjske utrke)

- teatar (kazaliste)

- astronornlja: filozofija i .znanost; knjitevnost i kazaliste: glazba

- sve grane likovne umjetnosti (arhitektura, kiparstvo, slikarstvo i primijenjena umjetnost)

- akropola (Atena)

- bogovi i mitologija (Zeus i Hera, Apoloni rnuze. Afrodita i Hermes itd., Olimp-

prijestolnica bogova) - grcki alfabet

- atenska demokracija (politicka jednakost atenskih gradana - vladavina demosa)

- u razdoblju helenizma Aleksandar Veliki siri qrcku kulturu na Istok

GRCKA UMJETINOSr

Osnovna likovna obiliezja

- svojim misaonim vrijednostimai likovnim uzorima gn~ka umjetnost i kultura nadahnuce su Europii i svljetu

- individualizam - prvi put covjek dolazi u srediste zivota i stvaranja; "tovjek je mjerilo svih stvari" (sve sto se oblikuje zasniva se na omjeru i proporcijama Ijudskog tijela)

- pojava nacela harmonije (sklada) prisutnog u likovnim umjetnostima, glazbi, fillozofiji, matematici itd.

- skladnost prema mjeri covjeks: visina i sirina stupa s kapitelom odnose se kao visina i sirina prosjecncqa Ijudskog tijela; razmak medu stupovima razmjeran je rasponu covjekova koraka; broj stupova sveden je na ljudsku rnjeru u odnosu prema "sumi stupova" kod egipatskog hrama

- projektiranje slijedi zakone prirade i matematike i zakone covjekova gledanja - opticke varke (entazis - zadeb'ljanje stupa kako bi se ispravilo poqresno videnje; oko mora vidjeti stup ravnim i pravilnim; inace, ako je pravilno izveden, oko ga zapata nepravilnim)

- skladan odnos skulpture i arhitekture (Iikovi, njihovi odnosi i znacenja prikazani su u vjesto uskladenim polotajima tijela unutar trokutnog zabata hrama (prirodan polotaj tije'la; nema probijanja arhitektonskog okvira; uspravni lik u sredini, klececi do njega, a lezeci likovi u kutovima trokutnog zabata; nema nadredenosti i podredenosti)

- prisutnost boje na arhitekturi (podloga u jednoj boji, ukrasi u drugoj) i skulpturi (kamene i mramorne kipove i reljefe bojili su cjelovito iii djelornicno)

Fidija, Kip boginje Atene

Partenon, rekonstrukcija

I

N

Tloert Partenona

111 --------------

,'u,·,·

Dorski, jonski i korintski red

Freske sa Santorinija

Urbanizam

- polis (qrad-drzava) pravilnoga i slobodnog plana; ima dva sredista: agoru (trq, drustveno-

-politicko srediste, skupstina, trgovine) i akropolu (gornji grad, religijski eentar, hramovi)

- centri za duhovni razvoj: teatar (kazaliste) i odeon (,.koneertna dvorana" na otvorenom)

- centri za tjelesni razvoj: stadion (prostor za sportska natjeeanja s qledalistern) i hipodrom

(konjske utrke)

Arhitektura

- Grtki hram

- oblikovan je kao skulptura (sjediste je bozanstva, u njemu je kip boga; Ijudi se

okupljaju uokolo hrama)

- u hramu je vaznlji arhitektonski plast nego arhitektonski prostor graden prema filozofskom prineipu "eovjek je mjerilo stvari"

- uzdignut je na podnozje (stilobat), a okruzen je nizom stupova

- tipovi: hram u Antama (produzeni bocni zidovi cele, a medu njima stupovi); prostilos

(stupovi sprijeda); amfiprostilos (stupovi sprijeda i straga); peripteros (stupovi uokviruju hram na sve cetiri strane); tholes (okrugli hram okruzen stupovima)

- stilovi hrama (prema obliku kapitela):

dorski (kapitel u obliku zaobljenog kamenog "jastuka" - Partenon), jonski (volute - Erehtejon)

korintski (akantusovo lisce - Tholos u Delfima, Lizikratov spomenik u Ateni) - karijatide (stupovi u obliku zenskih likova - trijem karijatida na Erehtejonu)

- kazalista (npr. u Epidauru iii Delfima) su imala skenu, (danas scena) povisenu pozornicu

ispred koje je bila orchestra (orkestar), poploceni kruzni prostor; oko orchestre je bilo polukruzno stepenasto qledaliste s koncentricnirn redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu vlsi,

- stadioni

- stambena arhitektura

- obiteljska kuca s dvije prostorije - veca (megaron) s oqnjistern za pripremu jela bila je

srediste obiteljskog zivota i prostor za primanje gostiju, u manjoj se spavalo, a u nju stranci nisu ulazili

- vecinu oblika qrckoqa graditeljstva preuzeli su Rimljani sireci ih cijelom Europom, a

obnavljat ce se i u kasnijim razdobljima; Europljani ce ih prosiriti u svoje kolonije

Kiparstvo

- prvi put u povijesti orqanicki razvoj

- arhajske kiparstvo - ukoceni frontalni likovi (kore, kurosi), skromnost, suzdrzanost,

plosnost. stilizacija, draperija ne prati oblike tijela, omjer tijela 1:5

- klasiC:no kiparstvo - kanon je skladno oblikovano tijelo, pokret, omjer 1:6 i 1 :7, ideal Ijepote, punoca i zrelost, ravnoteza svih cinitelja, draperija pripijena uz tijelo prati oblike tijela (Poliklet, Miron, Fidija); prethelenistkka skulptura (Praksitel, Skopas, Lizip)

- helsnistkko kiparstvo - gubljenje mjere i sklada, snage i jakosti, prevladavanje jednog elementa nad drugim, naqlasen pokret, uznemirenost, borba svjetla i sjene (Nika sa Samotrake, Laokont i njegovi sinovit; kriza skulpture i kriza grcke drzave, nadiranje rimskih leqija

Slikarstvo

- zidno je slikarstvo unisteno (Polignot)

- slikarstvo vaza - cilj umjetnika bio je sto vjernije prikazati svijet oko sebe; pribliziti se

prirodi (mimezis)

- protogeometrijski i geometrijski stil (arhaika): plosnost, linearnost, geometrijski ornament, meandar; stilizirani Ijudski likovi zauzimaju malu povrsinu: slicnost egipatskom kanonu

- klaskni stil: mimezis - realisticnost, plosnost, skladne proporcije, uvjerljivi pokreti, majstorski crtana lica i nabori odjece: teme: Ijudski likovi (rnitoloske, povijesne i zivotne scene)

- crni likovi na ervenoj podlozi - erveni likovi na ernoj podlozi (crveno je ciglasta kerarnicka podloga, erno boja)

- helenistlckl stil- erna boja, ervena podloga terakote i bijela za pojedinosti

- freske Atlantide - pretopstavlja se da je Atlantida bila velika luka (rnozda grad Akrotiri)

na otoku Santorini (Thera) - to je prvi od dvaju primjera europske kulture unistene

vulkanom i taka sacuvane (drugi su primjer Pompeji); arheoloska su istrazivanja otkrila ostatke brojnih kuca ocuvanih do prvog kata, ukrasenih zidnim slikama (teme iz svakidasnjeq zivota: naivni realizam; boje vedre i njezne (modra, siva, zuckasta i smedasta)

ETRUSCAN I

- kultura srednjoitalskog pcdruqa (danasnja Toskana) paralelna s qrckorn kulturom, prethodnica rimske umjetnosti

- provincijalno sirenje grtke umjetnosti (barbarizacija qrckih form i)

Povijesne okolnosti

- Etruscan! su narod nepoznata podrijetla

- utemeljili su savez 12 gradova, bez jedinstvene drzave

- trgovina (uvezeni predmeti bili su uzor njihovoj proizvodnji)

- aristokracija, rnocno svecenstvo, bogatstvo, raskos

- dominira kult mrtvih

ETRUS~ANSKA UMJETNOST

Osnovna likovna obiljezja

- gradovi (pravokutna rnreza ulica koje se sijeku pod pravim kutorn, pretece rimskih

gradova)

- utvrde na bregovima, divovski zidovi

- etruscanske kuce (raspored prostorija aka atrija)

- hramovi s tri cele na visokom podiju, ispred je predvorje sa stupovima (stijesnjene

proporcije, pretrpanost dekoracijom)

- toskanski stup (drveni, vitki, glatki stup jednostavnog kapitela preuzetog iz qrckoqa dorskog reda)

- grobovi: urne, sarkofazi (kipovi s Ijudskim likovima, portreti u terakoti - pretece rimskih portreta)

- grobnice - prividno hadsvodivanje, siljasti luk, bacvasti svod prenesen iz Azije

(upotrebljavali su ga prije Grka, preuzimaju ga Rimljani)

Slikarstvo

- zidne sllke u grobnicama (Tarkvinija)

- slijede razvoj grtkoga slikarstva

- reallstlcko zapazanje, zivahnost, pokret (sviraci, plesaci, scene lava, gozbe, ratnici, jahaci.

zivotinje, nema rnitoloskih tema) - jednostavnost, stroga forma

- dekorativnost, naqlasena naivnost, zivotna radost, sklonost pejsazu

- djela primijenjene umjetnosti: zlatarstvo (fibule) i keramika

RIM

Povijesne okolnosti

- osnutak Rima (prema legendi 753. prije Krista) - razvoj od malog grada do Rimskog Carstva - (Kraljevstvo, Republika, Carstvo)

- prema pokrajini Latium nazvani Latini; latinski jezik; latinica

- sirenje posjeda - velika osvajanja (Apeninski poluotok, cijela obala Jadranskog mora, svi

otoci i zemlje Sredozemlja)

- Rimljani organiziraju provincije ad Perzije do Atlantskog oceana (cijeli tada poznati svijet jedinstveno je Carstvo)

- provincije u Hrvatskoj: Pannonia i Dalmatia

- vaznost ratova

- osvajanja su izvor prihoda

- izgradnja - urbanizacija Europe

Plesacica i plesallz grobnice lavica, Tarkviruja, etruscanska freska (480 - 470. pro Krista)

Himera iz Arezza (380 - 360. pro Krista)

13---------------

Raspored ulica u rimskom gradu (carda i decumanus), primjer Poreca

Rimski forum nakan Augusta

Ostaci kazafl5ne zgrade

--------------------------14

- mreza cesta - povezivanje, brza putovanja, posta, trgovina (~irenje kulture)

- utvrdene granice (limes)

- vojni logori (castrumi)

-povezivanje kultura i civilizacija

- slrenje kulture i umjetnosti na osvojena podruqa

-temeljna stilska srodriost, ali i raznolikost zboq utjecaja reqionalnih tradicija (vjerovanja i

kultovi, povecan]e broja bogova i religija, alii snosljivost i suzivot) - hram svim bogovima Rimskog Carstva - Panteon

- preuzimanje stovanja qrckih bogova

- kasnije progoni nekih vjerskih zajednica koje su smatrane opasnimza drzavu

(zidovskl h, krscanskih)

- u rimskoj su kulturi korijenii hrvatske kullture: rimska je kultura utjecala na oblikovanje svijesti, rnisljenja i likovnog stvaranja mnogih naroda

- kriza Carstva (poe. 2. st. nakon Krista) - slom sustava iznutra: ratovi slabe drtavu, postupna dezorganizacija, propast starih religija i prevlast krscanstva

- podjela Carstva na Zapadno Rimsko Carstvo (Rim) (395) - kama antika i lstomo iRimsko Carstvo (Konstantinopol. Carigrad) - rano bizantsko doba

- barbarska plemena unistavaju oslabljeno Zspadno Rimsko Carstvo (pad 476.), a lstocno mijenja karakter, postaje bizantsko

RIMSKA UMIJETNOST

Osnovna llkovna obiljezja

- osnovna podjela: klasicna i kasnorimska umjetnost

- klaskna umjetnost (1. i 2. stoljece, vrijeme julijsko-klaudijevske IAugust! i flavijevske

dinastije Nespazijanl i careva .. humanista" IHadrijan i Marko Aurelije/); vrhunac likovnih dostiqnuca (idealne proporcije 11 :6/). realisticni portreti

- kasnorimska umjetnost (od 3 .. do 5. stoljeca, vrijeme Konstantina, Dioklecijana itd.); kriza Rimskog Carstva; slabljenje I ikovnih ideala (proporcije 11 :4/, nezgrapnast, ukocenost)

- velike dimenzije gradevina i kipova - veliki omjeri u odnosu prema covjeku (nekoliko desetaka metara visoki vijadukti, goleme terme i palace)

- stroqi red - kruti urbanisticki poredak (ogledalo vojnicke discipline), simetrija

- RIIMSKI HRAM

- vanjstina hrama je beznacajna (bez ukrasa), gliavna je pozornost pridavana

unutrasnjosti jer Ijudi ulaze u hrarn (ukrasi, stupovlje, nise, skulpture, reljefi, raznobojni mramor, mozaici)

- slikarstvo (freske Pompeja i Herkulaneja) od plosnoq, geometrijskag do

prostorno-il uzionistickoq stila

Urbanizam

- prva urbanizacija Europe: gradavi (urbs), (u Hrvatskoj: Porec, Pula, Split, Zadar itd.)

- pravokutna mreza ulica (via) koje se sijeku pod pravim kutom (cardo i decumanus) te se

sastaju na trgu (forum), izmedu ullca nalaze se kuce ( .. otoci", insule), na forumu hramovi, trgovine i obrtnicke radionice

- sustav mreza ulica ~iri se i izvan grada (pravocrtne ceste - parcelacija poljoprivrednog

zernljista - centurijacija agera /Pula, Zadar, Hvarl) - povezivanje krajeva cestama poplocenlh kamenom

- vijadukti

- akvadukti

- voj ni logar (castrum), slican mreti ulica

- stupanj urbanizacije nakon raspada Rimskog Carstva nije vise dostignut, sarno djelomlcno

u novije vrijeme

Arhitektura

- grad sadrzi: kszeliste (theater), arenu (amfiteatar), gradski trg (forum) uokviren trijemovima sa stupovljern (peristil), na trgu je gllavni hiram (templum) i vise manjih hramova (izvana jednostavni, glatki, iznutra razvedeni nisama i bogato ukraseni stupovima) - u ri mskom hramu nosac je luk nasuprot gredi uqrcko] arhitekturi, oko

foruma su trgovine. obrtnlcke radionice. trznlca, gradska sudnica (bazilika). slavoluci, javna kupaliste (terme) j vodovodi (akvadukti)

- groblja su bila srnjestena izvan gradskih zidina (anticko nacelo pokapanja mrtvih primjenjuje se do propasti Zapadnoga Rimskog Carstva, a nakon toga pojavljuju se krscanski martiriji, kultna mjesta krscanskih rnucenika pokopanih na grobljima oko grada uz stovanje njihovih grobova). Taj kult dobiva velike razmjere, podizu se bazilike (npr. Salona, Marusinac, Manastirine), a poslije se kosti rnucenika prenose u grad (sv. Dujam, sv. Stas), Prenosen]e kostiju tratili su i crkveni velikodostojnici, plemiCi i kraljevi, sto je bio pocetak pokapanja u gradu (narusavan]e arrtickoq nacela - nekropole, gradovi pokojnika).

- stambena arhitektura: palace, carske vile (Hadrijanova, Dioklecijanova), vile veleposjednika (vile rusticae), gradske kuce (insulae)

- najljepsi spomenici rimske klasicne arhitekture u Hrvatskoj su amfiteatar, slavoluk Sergijevaca i Augustov hram u Puli te Dioklecijanova palace u Splitu iz razdoblja kasne antike

Skulptura

KLA51CNO DOBA

- zastupljeni portreti (Augusta, Hadrijana, Karakale, Cezara itd.)

- realizam - cjelina i svaka pojedinost precizno je i majstorski klesana

- pravilni i skladni omjeri i proporcije (1 :6)

- reljefi: otmjeni likovi

- osjecaj za prostor, jasno vidljivi prostorni planovi

- prirodni nabori draperije (Ara Peels, Trajanov stup, Marko Aure/ije (jedina sacuvana

konjan icka skulptura)

KA5NORIM5KO DOBA

- nepravilni omjeri i proporcije (1 :4); gruba obrada, nepreciznost, nepreglednost, nezgrapnost, ukocen pogled (Konstantin), plosna modelacija (gubitak osjecaja za prostor u reljefu), neprirodn i nabori draperije (sarkofazi)

Slikarstvo

- helenisticki 5til- dekorativni mozaki u termama: podni (ornament, ptice, tivotinje) i zidni

(cvijece, svakidasnji zlvot, mitologija)

- uvoz i kopiranje qrckih slika (Bitka kod Issa)

ZIDNO 5L1KAR5TVO POMPEJA I HERCULANUMA (prepoznatljiva su cetlri stila)

- prvl pompejanski stil- dekoracija zidnih ploha, oponasanje raznobojnog kamena i mramora kojim su se oblagali zidovi (pravokutna rnreza), plosnost, jednostavnost

- drugi pompejanski stil=- stvaranje iluzije probijanja zida - iluzionisticki, "prozorski" efekti, arhitektonska perspektiva, podnotja oslikana kao da su od kamena i reljefno istaknuta, privid zaobljenosti polustupova i stupova, iluzionisticko slikani vijenci i zabati, neobicne gradevine - izrnisljeni gradovi, izmedu naslikanih stupova nalaze se slike s likovima i krajolicima

- treci pompejanski stil - naslikana vitka, krhka arhitektura, prema gore se daje privid otvorenog neba, na obojenom zidu kao da vise objesene uokvirene slike (krajolici, mrtva priroda)

- cetvrt! pompejanski stil

- kombinacija naslikanih

mramornih obloga i zidnih ploha podijeljenih na rnnostvo malih nisa. krovica na izdutenim stupicirna,

stu povi i kuce iz maste, arhitektonske kulise, izmedu njih uokvirene rnitoloske scene (Dionizijske misterije, Vila Misterija)

Akvadukt Pont du Gard, Franeuska, (pocetak 1. st.)

Karakaline terme (211 - 217)

10m

Tloert Karakalinih termi

Ostaei Pompeja

15---------------------------

Katakombe

Detalj sarkofaga Junija Basa (359)

:U:
• •
• •
• •
• •
• •
• •
• •
• •
•
• • Tloert bazilike SV. Apolinara Nuovo, Ravenna

Presjek bazilike

RANOKRSCANSKA UMJETNOST

- obuhvaca umjetnost posljednjeg razdoblja Rimskog Carstva

- rodena je na temeljima nove vjere - krscanstva

- poslije su je upoznali i prihvatili i novodoseljeni europski narodi, pa tako i Hrvati

Povijesne okolnosti

-Isus Krist (Bozji Pomazanik, Sin Bozji, Spasitelj, utjelovljeni Bog) objavljuje novu religiju

- na temelju njegove objave, njegova zivota. smrti i uskrsnuca nastaje nova religija - krscanstvo

- prve krscanske zajednice (Sirija, Palestina)

- sirenje vjere po cijelom Rimskom Carstvu

- progoni krscana, zivot zajednica u tajnosti

- za Konstantina Velikog priznanje krscanstva (Milanski edikt, 313) - sloboda vjere,

krscanstvo postaje drzavna religija

Osnovna likovna obiljszja

- ranokrscanska umjetnost terneljena je na rimskoj umjetnosti, ali s novim likovnim

prizorima i simbolima - sluzenje znakovima - stvaranje prostora za krscanske zajednice

- naqlasena krscanska duhovnost

Arhitektura

- katakombe (podzemna qrobista i mjesta odrzavanja tajnih sastanaka i obreda)

- bazilike - nakon 313. g. grade se crkve; preuzimanje rimskih bazi I ika (sudnica) i njihova

prenamjena u nove svrhe

- bazilika je pravokutna trobrodna gradevina s dva reda stupova povezanih lukovima (arkade) i jednom apsidom oko oltara

- bazilika je osvijetljena odozgo (stara crkva sv. Petra, Rim; crkva sv. Pavia izvan zidina, Rim; Sv, Apolinare in Classe, Ravenna; Sv. Costanza - Mauzolej Konstantinove kceri i crkva, Rim)

- krstionice (baptisteriji) - bazeni, a ne krsni zdenci iii zdjele sa svetom vodom; krstenje odraslih uranjanjem u vodu

- sesterostrane iii osmerostrane krstionice - u sredini je bazen u obliku jednakokra<:nog krita (npr .. krstionica biskupske bazilike u Saloni; sesterostrani zdenac zadarske katedrale obnovljen u romanici, krstionica u Ravenni)

Kiparstvo

- u sakralnim gradevinama nije bilo kipova zbog borbe protiv klanjanja kipovima - idolima (idolatrija); poznat je samo jedan manji kip Dobrog pastira i jedan broncani sjedeci lik SV. Petra (?)

- na sarkofazima je ocuvano mnogo ranokrscanskih reljefa

- teme dokazuju Kristovu botansku narav (prekogrobni zivot, Lazarovo uskrsnuce, Kristova

cuda i ozdravljenja), govore 0 Ijudskoj slabosti i oprastanju (Petrovo odricanje) te 0 spasenju (Prelazak preko Crvenog mora, Price a Jam)

-likovna obiljetja: zbijeni likovi, gubitak prostora, zdepaste proporcije

Slikarstvo

- slike u katakombama prikazuju krscanske simbole: kriz, sidro, srce, (vjera, nada, Ijubavmilosrde), case, ribe (qrc, IHTHYS = lesus Hristos Theou Yhios Soter = Isus Krist, Sin Bozji, Spasitelj), vaze, kruh, janje, Dobrog pastira, oranta (molitelja)

- slike u bazilikama: zidne freske i podni mozaici (ornamenti, natpisi, prikazi riba i morskih bica, sirnbolicke scene: Kristova posljednja vecera, prikazi Kristovih cuda, starozavjetne scene najavljuju novozavjetne teme. prorocko pretkazivanje)

- primjeri:

- Ravennski mozaici

- u Hrvatskoj: Salona, Porer (podni mozaik ribe u Eufrazijevoj bazilici)

16

alZANT

Povijesne okolnostl

- raspad Rimskog Carstva (njegovih drzavnih i vojnih organizacija, gospodarsko rasulo, gubitak sredisnje moci)

- podjela Rimskog. Carstva (395): Zapadno Rimsko Carstvo (Rim) i lstocno Rimsko Carstvo, kasnije Bizantsko Carstvo (Konstantinopolis - Carigrad)

- Zapadno Rimsko Carstvo slabi i propada, tstocno ostaje snazno, mijenja karakter, postaje bizantsko

- Bizantsko je Carstvo bila autokratska monarhija; car autokrat, dvor, visoko clnovnlstvo i Crkva imali su istaknuto mjesto u drzavi: centralizam, hijerarhijski ustroj, teokratski tip drtave - preporod pod Justinijanom I. - osvaja gradove juzne i srednje Italije (srediste RavennaRavennski egzarhat) i gradove na lstocnojadransko] obali

- Crkveni raskoll054. g. --+ stvaranje ortodoksne Pravoslavne crkve

- razvoj bizantske kulture prekinut je invazijom Turaka Osmanlija (u 14. st.) - osvojili su

gotovo cijelo Bizantsko Carstvo, a 1543. g. pao je i sam Carigrad (Aja Sofija pretvorena je u dtamiju i postala je uzor za izgradnju ostalih dtamija u Makedoniji, Srbiji, Bosni itd.)

- podjela:

- Justinijanovo doba (ranobizantsko)

- klasicno doba (zlatno, otmjena dvorska umjetnost)

- doba ikonoklazma (zabrana prikazivanja religijskih sadrzeja, unistavanje mozaika i

fresaka - utjecaj islama, slikanje samo prirode i ornamenata)

- makedonska i komnenska dinastija (srednjobizantsko doba, vraeanje slika u crkve, razvoj samostana)

- doba Paleologa - paleoloska renesansa (kasnobizantsko doba, propast Carstva)

BIZANTSKA UMJETNOST

Osnovna likovna obiljezja

- bizantska je umjetnost bila religijska i dvorska umjetnost u sluzbi Soga i vladara (odraz carske moci i bogatstva; zemaljsko carstvo odraz je nebeskog carstva (car 5 aureolom, hijerarhija - slicnost carskog dvora i Crkve), Krist i car natprirodne velicine, Kristpentokrator, car - autokrator

- bizantska je umjetnost tog razdoblja usporedna s predromanikom, romanikom i gotikom, pa sve nose zajednlcka likovna obiljetja:

- u slikarstvu zakon plosnosti, vertikalna i obrnuta perspektiva, ikonoloska perspektiva

- u arhitekturi nacelo zbrajanja

- dvorska umjetnost (carigradska): otmjenost i elegancija

- rnonaska umjetnost (vezana uz samostane i puk): grubost, ekspresivnost u boji i pokretu,

slobodniji izraz, modelacija

Arhitektura

- trajne osobitosti bizantske arhitekture kroz 800 godina (do turskog osvajanja) su centralne

gradevine s kupolom, gradnja opekom, odsutnost kiparstva u interijeru - prevladavaju mozaici i freske

JUSTlNJJANOVO DOBA

- izgradena je Aja Sofija (Sveta Mudrost, Carigrad), najmonumentalnija crkva centralnoga tlocrta s kupolom; njezina su obiljetja debeli stupovi, kapiteli u obliku okrenute odrezane piramide (cesto dvostru'ke), arkade, slijepe arkade, lukovi, centralna kupola postavljena na stupove

- cr'kva San Vitale u Ravenni - namijenjena je carskom kultu, galerija iii loze srnjestene su na 'katu (car prati obred)

- Eufrazijeva bazilika (Porec) - prvi primjer trobrodne crkve s tri apside na zapadu (do tada jedna srednja apsida), cjelovito ocuvana, spomenik svjets'ke kulturne bastine (UNESCO), bis'kupski sklop: atrij, krstionica, biskupska pataca, mauzolej

Unutrasnjost crkve San Apollinare in Ctesse, Ravenna (533 - 549)

Krist - Pan tokra tor, detalj mozaika iz Aja Sofije, dvorska urnietnost (13. st.)

San Vitale, Ravenna, presjek (526 - 547)

San Vitale, tlocrt

17---------------------------

Unutra~njost Aje Sofije (523 - 537)

Aja Sofija, presjek

Kapiteli i svodovi dtamije u Kordobi (785)

SREDNJOBIZANTSKO I KASNOBIZANTSKO DOBA (PALEOL05KA RENESANSA) - novi tip crkve (neamoni - nova crkva, peterokupolna crkva na upisani kriz)

- grade se manje crkve 5 usitnjenim, odvojenim prostorima i vise kupola (Sv. Apostoli, Solun;

Sv. Sofija, Kijev; Sv. Pantelej, Nerezi; Sv. Marko, Venecija; Gratanica; Detani) - mozaike zamjenjuju freske (obiljetje puckoqa slikarstva)

SHkarstvo

- mozalcl (karakteristicni za Bizant)

- obiljetja ranobizantskog IIdvorskog stila": carska umjetnost, monumentalnost, ukocenost,

stroga kompozicija, frontalnost (ima ostataka i antickoq realizma: pejsaz (cvijece, drvece, stijene), portreti), svecani likovi, hijerarhijski poredak (strogi ikonografski raspored likova i seen a)

- ikonografska topografija: Krist na prijestolju, vrhovni vladar, svevladar - pantokrator u tjemenu kupole; ispod Bogorodica i apostoli; zatim proroci; na pandativima evandelisti; pod lukovima sveti ratnici

- lkonoloska perspektiva, plosnost, nestvarna arhitektura, obrnuta perspektiva, stilizirani pokreti, zlatna pozadina, oslikavanje od poda do vrha kupole

- pojava svjetovnih osoba i portreta (car Justinijan i carica Teodora 5 pratnjom, San Vitale, Ravenna; portreti biskupa Eufrazija i dakona, Eufrazijeva bazilika, Po ret) -linearnost, poza, ukocenost, dostojanstvenost

- ikone - rnonasko pucko slikarstvo (oblik prijenosnog slikarstva na dasci temperom, zlatna podloga)

- stovanje ikona (osim u ikonoklazmu)

- ikone su izradivane u samostanima - pobjeda samostana i puka nad dvorskom

strankom, suprotstavljanje mozaiku radi prihoda od prodaje ikona (puk stuje ikone i "svete" zidne slike) - ustaljeni nacin prikazivanja (riajveci domet: A. Rubljov, Moskva) - freske - stilizacija likova i draperija, dekorativni akcenti, zakon plosnosti, kasnije modelacija

- manuskripti (psaltiri, evandelistari) - inicijali i minijature

- gobleni, tepisi, koptske tkanine

ISLAM

Povijesne okolnosti

- tijekom 7. i 8. stoljeca Arapi s Arapskog poluotoka preko sjeverne Afrike prodiru na Pirenejski poluotok (ruse kraljevstvo Vizigota) i na Siciliju (vladaju do 107:2)

- nova religija: islam (utemeljitelj prorok Muhamed - monoteizam; vjera u jednog boga, Alaha; sveta knjiga Kur'an)

- utemeljuju tri kalifata: bagdadski, kairski i kordopski (s kalifom na celu)

- kordopski kalifat na tlu danasn]e Spanjolske (dinastija Omejada) oboren je 1492. godine

krscanskom rekonkvistom - time zavrsava arapsko razdoblje u Spanjolskoj

- arapski doprinos razvoju Europe: arapske brojke, razvoj aritmetike, algebre, geometrije, fizike, astronomije, kemije (arap, al-kemija), filozofije, medicine, optike itd.

ISLAMSKA UMJETNOST

- gradnja dtamija (moseja), vjerskih ucilista (medresa) i raskosnih palata

- obiljezja: prostranost, rasclanjenost, bujanje kupola, dinamika savijanja lukova (ladasti,

polukruzni, potkovasti, trolisni, siljasti (pojavljuje se prije gotike), svodovi (stalaktitni i rebrasti - pretece gotike), dekorativnost i ornamentalnost zidova, svodova i kupola, cvjetni oblici stupica i kapitela, kolorlsticko oboqacivanje dekoracija intenzivnim bojama i zlatom; nema prikaza Ijudskih likova (zabrana stovanja kipova i slika); potpuna apstrakcija, raskos, veselje

- mnogobrojna djela sitne plastike i primijenjene umjetnosti (sagovi, svilene tkanine, staklo)

- primjeri gradevina: dtamije u Jeruzalemu, Cordobi, Toledu i Sevilli; dvorac Alhambra u

Granadi; palaca-tvrdava Alcazar u Sevilli

18

""IF"-. '

PREDROMANIKA

- razdoblje izmedu antike i romanike (7 -10. st.)

- obuhvaca umjetnost novodoseljenih naroda na podruqu Rimskog Carstva: Vikinga

(Skandinavija), Iraca (Irska), Angla i Sa sa (Britanija), Franaka (Francuska), Vizigota (Spanjolska), Ostrogota i Langobarda (ltalija), Siavena (Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Srbija itd.)

Povijesne okolnosti - velika seoba naroda

- prodor na oslabfjeno i podijeljeno Rimsko Carstvo, rnijesanje s rimskim starosjediocima

- preuzimanje krscanstva

- smjene malih drzavica, a potom nastanak vecih koje su opstale do danas

- novi europski narodi: romanske zemlje (Italija, Spanjolska, Francuska); germanske zemlje

(Niemacka, Engleska, skandinavske drzave): slavenski narodi i njihove drzave - doseljenici grade novu kulturu na rimskoj bastlni

- 7. i B. st. - previranja i ratovi, vrlo malo pisanih i likovnih spomenika

- najrazvijenija je bila Franai:ka Drzava (nastala na podrucju rimske provincije Galije)

- Franackorn isprva vladaju kraljevi iz dinastije Merovinga

- vrhunac u doba Karla Velikog - karolinsko doba (jaca drzavu i zell osvojiti, ponovno

ujediniti i obnoviti Rimsko Carstvo; BOO. g. okrunjen za rimskog cara; Aachen je franacka prijestoln ica)

- Karlo Veliki sklapa Aachenski mir s bizantskim carem Bazilijem - razgraniC':enje franackoqa carstva s bizantskim na istocnorn Jadranu, tada vee hrvatskom

- karollnska renesansa - nastoji obnoviti anticko-rimsku tradiciju (jezik, pismo, kulturu, umjetnost)

- franacki vladari poticu sirenje krscanske vjere medu novonaseljene narode

MEROVINSKA UMJETNOST

- obuhvaca razdoblje rane Franacke Drzave

- pokrstavanje Franaka

- "barbarizirana" kasna antika - likovna nastojanja kristijaniziranih "barbarskih regnuma"

- spajanje kasnoantlckoqa figuralnoga i barbarskog ornamentalnog - preteca karolinskoq

razdoblja

- sakralna arhitektura - longitudinalne i poceci centralnih gradevina

- krstionice (uz katedralu u Aachenu), nastavak na kasnoantkku i ranokrscansku tradiciju;

- kripte (reducirane lstocnokrscanske bazilike, odnosno grobne kapele - martiriji i

memorije)

- skulptura: sarkofazi, nadgrobne i pregradne ploce, kapiteli, korske ograde (ornamentalni ukras pleterom,.vegetabilne vitice - natpisi u ornamental nom okviru, Kristov monogram, kriz sa sirnbolickirn slovima "alfa" i "omega")

- stilizacija, gravirani ukras, razliclta kombinacija pletera, krizeva, neproporcionirani

geometrizirani 1ivotinjski i Ijudski likovi, "horror vacui" - slikarstvo i primijenjena umjetnost

- monumentalno slikarstvo (mozaici - poznati samo iz pisanih izvora)

- knjizno slikarstvo (iluminacije - minijature) - kaligrafski elementi

- anikonkni znacaj (ikonoklasticke teznje)

- dominacija ornamenta (zoomorfni, vegetabilni, geometrijski motivi - stilizirano

akantusovo ltsce i pleter)

- slikani inidjali (ptice i ribe prilagodene oblicima pojedinih slova)

- opcnasanje stila barbarskog nakita

- ukra~avanje oruzja i odjece (umetanjem raznobojnoga stakla i dragog kamenja): fibule,

ogrlice, narukvice, prstenje, ukosnice, krune (Vizigotske krune), korice rnaceva itd. - predmeti od zlata i srebra, profano i sakralno zlatarstvo, darovi vladara i crkvenih dostojanstvenika (relikvijari, posude, kalezi, predmeti u liturgijskim obredima itd.)

Dio rimskog iimesa, obrambenog sustava koji je stitio Rimsko Carstvo od provale "barbara"

Odin, vrhovni bog starih Germana

19--------------------------

Reljef s prikazom Karla Velikog

Rekonstrukcija samostanskog kompleksa St. Gaffen

lIustracija iz tzv. Knjige Durrow, irska umjetnost (7. st.)

KAROLINSKA UMJETNOST

- karolinska renesansa (doba Karla Velikoga) - procvat umjetnosti, obnova vjere

- gradnja brojnih samostana po cijeloj Europi - benediktinci

- samostani - zartsta i izvoriSta pismenosti, ucenosti, kulture i umjetnosti (redovnici

prepisuju knjige i uce druge - geslo: "Ora et labors" - "Moli i radi")

- prostorna organizaeija samostana oslonjena na rimsku vilu i skupinu pustinjackih koliba (Iavre) u Egiptu i Palestini - zajednlcki zivot

- prvi samostani bili su pustinjacke zajednice suprotstavljene gradu

- razvoj specificnih arhitektonskih oblika i prostora, srnisljeni raspored brojnih funkeija: u

sredistu crkva, a oko nje razlicite izdvojene cjeline zgrada (klaustar, celije, blagovaonica, kupaoniee, novicijat, skola, gostinjska kuca, knjitniea, groblje, bolniea, posluga, gospodarske zgrade itd.), pravilni geometrijski tloert eijeloga kompleksa (npr. St. Gallen u Svicarskoj)

- razvoj misionarstva (u Hrvatsku bedeniktind dolaze iz talijanskog samostana

Monteeassino)

- crkve: nastavak gradnje tipova crkvi iz 4. st.

- slabljenje arhitektonskih vrijednosti, mali broj novih vrijednosti

- najznamenitija gradevina je dvorska kapela u sklopu palace Karla Velikog u Aachenu;

osmerokutna kapela s kupolom, sesnaesterostranim brodom na kat i carskorn lodom za pracen]e boqosluzja

- sllkarstvo - karolinska minijatura (pojava lika i figural nih prikaza, pojava volumena, produbljen]e: prostora)

- prepisivanje rukopisnih knjiga - evandelistari, psaltiri !psalmi! itd; Renska skola C,Utreehtski psaltir") - crtezi perom, enerqicnl oblici, doslovni prijevod teksta na likovni jezik

OTONSKA UMJETNOST

- umjetnost na njemackorn tlu nakon raspada Franacke

- uspostava jake sredisnje vlasti njernackoq eara Otona I. (zeni se udovieom langobardskog

kralja, te se njegova vlast siri na najveci dio Italije); 962. g. okrunjen je za cara - Germani se od tada smatraju nastavljaclma Rimskog Carstva (sredina 10. do poco 11. st.); ime drzave je Sveto Rimsko Carstvo Njemacke Narodnosti; postaje vodeca europska nadja

- obnova karolinske tradidje, ali i originalnost

- novost u zapadnoj umjetnosti je kip Spasitelja (Gerovo respece, Koln: monumentalnost,

snatni puni volumeni, ekspresionizam postaje glavna izrazajna snaga njernacke umjetnosti; lzrazajni realizam (izraz Kristove patnje, utjeeaj bizantske umjetnosti drugog "zlatnog doba" 10ton II. otenio se bizantskom prineezom - veza izrnedu dvaju earskih dvorova, pa tako i likovni utjecajl)

- gradnja crkava (St. Panteleon, Koln - benediktinska erkva)

- u vrijeme Otona III. i biskupa Bernwarda gradi se benediktinska crkva St. Michael,

Hildesheim (erkva s dva transepta - simetrija; visoki reljef: broncana vrata biskupa Bernwarda: horizontalna podjela, svako polje jedan biblijski prizor, stilizaeija veqetacije, neposrednost likova, izratajna snaga)

- rukopisno slikarstvo (iluminaeije) - mjeSavina karolinskih i bizantskih elemenata daje novi stil: snaga izraza, uzvisenost, sirnbollcki govor (Evandelje Otona III., samostan Reichenau, prave iluminacije - biblijska znacenja prenesena u vizualne pojave)

IRSKA UMJETNOST

- Irei preuzimaju duhovno i kulturno vodstvo Zapadne Europe

- nisu bili u sklopu Rimskog Carstva

- "zlatno doba" Irske traje od 600. do 800. godine

- engleski misionari prenose krscanstvo - dodir sa 5redozemljem, ali bez orijentacije prema Rimu

- primljeno pr.ilagodavaju svojem duhu, slijede primjere svetaea iz Egipta is Bliskog istoka

koji su napustili gradove i otisli u pustinju

- ne prihvacaju rimske erkve kao gradske institucije

- osnivaju prve samostane (sredista znanosti i umjetnosti)

20

- misionarstvo - pokrstavanje (podruqe danasnje Skotske, Nizozemske, Njemarke, Sjeverne Francuske)

- stvaranje kulturnih sredlsta (europska sela)

- skriptoriji (pisarske radionice), prepisivanje Biblije i krscanskih knjiga, najljepse nastale u

samostanima saksonske Engleske, Lindisfarnsko evandelje - geometrijski ornament 5 prepletom cudovisnih zivotinja ukrocenih Kristovom visorn silom, qustoca, preciznost, kontrolirani pokret, izostanak Ijudskog lika (jedini je lik raspece s knjiznoq poveza, ali takoder sveden na ornament, neuspio pokusa] ostvarenja Ijudskog lika)

vrKINSKA UMJETNOST

- Vikinzi (skandinavski narod)

- prenosen]e tehnika u metalu u drvo (tivotinjska glava 5 vikinskoqa breda), prepletanje

geometrijskog ornamenta i realizma zivotinja (rnitski morski zmajevi), "tivotinjski sti!" ovdje traje najdulje

- drvena arhitektura, plitki plosnl ornamenti u drvu

- drveni vikinski brodovi

LANGOBARDSKA UMJETNOST

- germansko plerne Langobarda prodire u sjevernu Italiju i zauzima najveci die Apeninskog

poluotoka

- srediste im je Sjeverna Italija (Lombardija)

- njihova umjetnost ima orijentalno, a ne germansko obiljetje

- mijesanje barbarskih, kasnorimskih i bizantskih elemenata

- ciste forme sacuvane su u Cividaleu - plitki plosni reljefi i dekorativni elementi na

crkvenom kamenom narnjestaju (amboni, balustrade, oltarske pregrade, krstionice)

- pleterna ornamentika i sirnbolicki motivi preuzeti su iz antike - zajednicko svojstvo cijele Europe, pleterna ornamentika likovni je izraz svih novopridoslih europskih naroda (Iangobardski, starofancuski, staronjemacki, starohrvatski pleter itd. pokazuju srodnost jer potjecu iz kasnorimskog reljefa - dekorativne umjetnosti antike)

- sirnbolicke tivotinje, znakovi i simboli (Sigvaldova ploce u krstionici, Cividale, Poklonstvo kraljeva, oltarna ploca u crkvi S. Martino, Cividale)

- evandelistar u Cividaleu cuva upisana imena hodocasnika medu kojima su i hrvatski knezovi: Trpimir, Branimir, Braslav

STAROHRVATSKA UMJETNOST

Povijesne okolnosti

- Hrvati doseljavaju na prostore danasnje Hrvatske tijekom 7. i 8. st.

- naseljavaju pcdruqe visokorazvijene rimske urbane civilizacije

- zauzimanje anticke Salone (614. g.), glavnoga grada rimske provincije Dalmacije

(visokourbana sredina, u kojoj je u "zlatno doba" tivjelo do 50 000 stanovnika) - gradani Salone sklanjaju se u Dioklecijanovu palacu

- Hrvati naseljavaju obalu i usee rjecice Jadra (Solinski zaljev)

- na mjestu Salone nastaje starohrvatski Solin

- stvaranje hrvatske drzave (Primorska Hrvatska na jugu (Trpimirovici) i Panonska Hrvatska

na sjeveru)

- knezevlna (hrvatski knetevi)

- kraljevina (hrvatski kraljevi)

- za prikljucenje tadasnjoj Europi Hrvati su trebali nauciti latinski jezik i pismo

(medunarodni govor tog doba), prihvatiti ostatke Rimskog prava te napustiti svoja vjerovanja i prijeci na krscanstvo (bile su im potrebne dobre veze s rimskim papom)

- misionari benediktinci dolaze iz rnaticnoq samostana Montecassino j samostana u Akvileji,

iz Carigrada dolaze Ciril i Metod - pokrstavanje Hrvata '

- papa Ivan VIII. 879. priznaje hrvatsku drzavu

Glava zvijen, vikinska umjetnost (pocetak 9. st.)

Langobardska fibula

Poklonstvo kraljeva, Cividale, (- 740)

Reljef starohrvatskog ratnika

21 -----------------------

Branimirov natpis iz Sopota pokraj Benkovca

Ba~canska otoce, crkva sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku (~11 00)

Starohrvatska crkva sv. Spasa na vrelu Cetine

Ulomak pluteja iz crkve sv. Lovre u Zadru (11. st.)

--------------------------22

Osnovna Iikovna obiljezja

- susret arhaicnih prapovijesnih oblika (broncano i zeljezno doba) i razvijene urbane civilizacije

- promjena mjerila: od velikog (rimske gradevine, rimska urbanizacija) k malom - od monumentalnog k usitnjenom (Dioklecijanova anticka palace za jednog covjeka postaje srednjovjekovni grad, Split)

- gradnja malih crkvi slobodnih tlocrta

- plitki reljef, pleter (kameno crkveno pokucstvo)

- prelazak s visestoljetne vladavine ornamenta u Europi na prizore s Ijudskim likovima (lik

kralja na prijestolju, Split; prizori iz Evandelja, Sv. Nediljica, Zadar)

- pojava umjetnosti i u seoskim sredinama na dvoru starohrvatskih kraljeva, odakle naziv

.sterohrvetska umjetnost"

Arhitektura

- razdoblje hrvatske knezevine (9. st.) i kraljevine (10. i 11. st.)

- crkve

- razliciti oblici: vece, uzdutne, jednobrodne, trobrodne; manje, uzdutne i centralne

- primitivna tehnika: lomljeni kamen, debela vezivna zbuka, pretbukavanje (npr. Sveti

Spas na vrelu Cetine sa zaobljenim kamenim potpornjima (kontraforima) izvana) - crkve iznutra ra~C:la'njene stupovima (npr. katedrala u Biogradu Hi dvije crkve u Biskupiji kod Knina)

- crkve 5 upisanim krizom i kupolom (npr. Sv. Lovro u Zadru, Sv. Barbara u Trogiru)

- najzanimljivije su male crkvice razllcitih oblika (gradene po uzoru na svoje katedralne

crkve): pravokutne (Sv. Petar, Omis), u obliku grC:kog kriza (Sv. Kriz, Nin) kruzne, trolisne (Sv. Nikola kod Nina), peterolisne (Sv. Ursula, Zadar) sesterolisne itd.

- najveca i najslotenija kruzna crkva je Sv. Donat u Zadru (prethodno posvecen Sv.

Trojstvu): s prstenastim brodom s tri apside, isti se oblik ponavlja na katu (usporedba 5 dvorskom kapelom Karla Velikog u Aachenu)

- solinske starohrvatske crkve (Mauzolej hrvatskih kraljeva na Otoku, prvi poznati mauzolej hrvatskih kraljeva; trobrodna kraljevska crkva sv. Stjepana - u njezinu je predvorju pronaden sarkofag s natpisom kraljice Jelene, zene kralja Drtislava, majke Muncimira); crkva sv. Petra i Mojsija (,,$uplja crkva"), krunidbena crkva kralja Zvonimira)

Skulptura

- plitki reljefi crkvenog pokucstva

- kameni okviri vrata i prozora

- tranzene (resetkaste kamene ploce za ulazak svjetla i zraka)

- oltarne pregrade (pilastri i kamene ploce, na pilastrima stupovi koji nose kamene grede

povezane polukruznim lukom usjecenirn u trokutni zabat - preuzeto iz rimske umjetnosti /procelje ulaza s Peristila u Dioklecijanovu palacu/)

- pleterna ornamentika (troplet, troprut), prizori iz Evandelja (Sv. Nediljica, Zadar) iii prikazi iz zlvota (hrvatski kralj, Solin)

L1KOVNI SPOMENICI KAO POVIJE5N{ IZVORI

- natpisi, ploce oltarnih pregrada, npr. Bascanska ploca pronadena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baske glagoljski je natpis pisan hrvatskirn jezikom na kojem se spominje "Zvonimir, kralj Hrvatski ... " - Bascanska ploca je spomenik hrvatskog jezika, pisma, povijesti, kulture i umjetnosti

- u crkvicama na gredama oltarnih pregrada iii gornjem dijelu luka trokutnog zabata cesto su uklesani latinski natpisi koji otkrivaju komu je crkva posvecena i tko ju je podigao (tako su sacuvana imena mnogih hrvatskih vladara: natpis kneza Trpimira 1852/, kneza Branimira /888/ itd.)

Slikafstvo

- sacuvani su samo tragovi slikarstva

- crkve su oslikavane freskama (0 njima govore pisani izvori)

- iz tog je razdoblja sacuvano malo fresaka u Istri

- oslikani pleterni ornament (ukrasi su tivo obojeni: crveno, modro, zuto - utjecaj grcke

skulpture i hrama)

- minijature (malo ih je sacuvano) - najstariji sacuvani rukopis je Evandelistar iz 8. stolieca, Split; vazan je Evandelistar iz 11. st. iz novoosnovane Zaqrebacke biskupije

ROMANIKA

(lat. Romanicus < Romanus)

- naziv stvoren pod pretpostavkom da srednjovjekovna arhitektura proizlazi iz rimske kao sto romanski jeziei proizlaze iz latinskog

Povijesne o'ko'inosti - stabilizaeija feudalizma

- formiranje etnickih zajedniea (naroda)

- razdioba velikih drzava - nastajanje manjih teritorijalnih jedniea (drzavica) zasebno

omedenih i nepovezanih (vojvodstva, grofovije, knezevine, kraljevine)

- doba opce nesigurnosti - borbe za zernljisne posjede, napadi razbojnika i pljackasa

- nositelji druStvenog zivota jesu plemstvo, svecenstvo, seljastvo, gradanstvo

- hijerarhijska organizaeija drustva

- jacanje krscanske ideologije (skolastika)

- gradnja katedrala

- samostani su zarista kulturnoga i umjetnickoq zivota

Osnovna likovna obiljezja

- regionalizam (svaka pokrajina i regija ima svoje stilske posebnosti - "skole")

- nacela likovnog oblikovanja:

- nacelo zbrajanja (adicije) relativno samostalnih prostora, volumena i ploha u ejelinu

- nacelo podredenosti (subordinacije), odnosno nadredenosti (manji dijelovi: prostori,

volumeni, likovi podredeni vecima), pojedinih grana likovne umjetnosti (vodecoj arhitekturi podredeno slikarstvo i skulptura)

- podredivanje arhitektonskom okviru (Iuneti iii kapitelu)

- zakon kadra (okvira)

- deformacija likova

- nacelo plosnosti

Arhitektura

- obiljetja rornanicke arhitekture jesu: cvrstoca. masivnost, zatvorenost, jednostavnost,

vodoravna protezitost

- utvrdeni gradovi (ideal sigurnosti)

- burgovi (uporista u borbi s neprijateljem)

- crkve (katedrale) bazilikalnog tipa, pruzaju osjecaj sigurnosti i zastite. vise slice tvrdavi nego

sakralnom prostoru (jake kule, tornjevi, dva zvonika, debeli zidovi, mali prozori, monofore, bifore, trifore, kvadrifore, masivni stupovi, kapiteli, lukovi, bacvasti i krizni svodovi)

- vlsestruki okvir portala podsjeca na spajanje nekoliko zidova - horizontalna rasclarnba zida (pojasovi arkada, slijepa galerija, matroneum, prozori na vrhu odvojeni vijeneima)

- primjeri:

- Franeuska: katedrala St. 5ernin, Toulouse; katedrala u Poitieru

-Italija: katedrale u Pisi, Orvietu i Milanu (St. Ambrogio)

- Njernacka: benediktinska erkva Maria Laeh, erkva u Hildesheimu

- Hrvatska: crkva sv. Krsevana, Zadar; erkva sv. Stosije, Zadar; rapska katedrala

- gradnja velikih samostana (Cluny)

Kiparstvo

- proevat niskog reljefa: plosno je i linearno oblikovan te priljubljen uz plohu zida crkvene arhitekture; ukrasava i oboqacuje gradevinu

-likovi su plitki, plosnati, ukoceni i jednostavno zaobljeni (frontalnost - profil); srnjesteni su

na glavno procelje, oko portals. u luneti

- zakon kadra - podredivanje oblika arhitektonskom okviru

- isokefalija (glave i stopala na jednakoj razini)

- horror vacui (strah ad praznog prostora)

- primjeri:

- portali katedrala u Moissacu, Autunu, Vezelayu (Francuska)

- u Hrvatskoj: Radovanov portal trogirske katedrale i drvene vratnice splitske katedrale

majstora Buvine

Tloert katedrale St. Sernin, Toulous

Castel del Monte, tloert i izgled utvrdenog burga (-1240)

23----------------------------

Ojevica Marija s Kristom i andelima, Castel Appiano H 200)

Drveno reljefno oslikano raspe/o, crkva sV. Frane, Zadar (sredina 12. st.)

[

Krist kao sudac, deta] reljefa s portala iz Sain-Feya, Francuska (-1130)

Slikarstvo

- freske (zidne i stropne)

- slikanje na dasci (drveni stropovi, ploce oltara i sanduka)

- knjizno slikarstvo

- likovna obilje.tja:

- plosnost, linearnost (obojeni crtezi)

- boje malobrojne i priqusene (zemljane boje)

- redukcija (smanjivanje likova i pojedinosti na sto manji broj)

- zlatna pozadina (simbol neba)

- simbolicki atributi likova (iahaci Apokalipse)

- vertikalna perspektiva, ikonoloska perspektiva

- tematika kiparstva i slikarstva:

- biblijska; organizacija zivota na nebu

- "nebeska" hijerarhija (Bog, arhandeli, andeli, evandelisti, apostoli itd.)

- posljednji sud, nebo, pakao, posljednja vecera, raspece

- Krist sudac (ukocen, ziv, otvorenih ociju. "nebeski kral]" samo je prividno mrtav)-

Krist na prijestolju u slavi iii Krist sudac u mandorli koju pridrzavaju simboli cetvorice evandel ista

.... -'~ .,:oh e.~ .O'i~ M-~

• 1 I

tn."'} ... u·<, ~ '1'rii~t\~.

lu ft1b, fci ~tsv =tnlt"'i"·

Neviestetue, minijatura Trogirskog evandefistara. pisanog i iluminiranog u samostanu sv. Ivana izmedu 1230. i 1240.

4

GOTIKA

(od "barbarskog" plemena Gota - .Arte Gotica")

- pogrdni naziv kojim se htjelo dokazati da je taj stil s talijanskoga qledista barbarski

- nastala je i razvila se u Francuskoj kao novi arhitektonski izraz i sustav gradnje

Povijesne okolnosti - razvijeni feudalizam

- jacan]e sredisnje kraljevske vlasti - povezivanje i ujedinjavanje vecih podrucja

- procvat gradova, obrta, trgovine i novcarstva (gradovi se oslobadaju ovisnosti 0 feudalnom

vladaru; kralj im daje povlastice - "slobodni kraljevski gradovi" /Zlatna bula Bele IV.!) - bcqacenje gradova - gradovi postaju zarista kulture i umjetnosti

- promet

- jacanje hurnanizrna, novi odnos prema prirodi, covjeku i zivotu

- viteski turniri

- trubadurska poezija

- pocovjecenje relig ije (sv. Franjo Asi~ki)

- .prosiacki" i propovjednicki redovi - obracanje obicnorn puku na narodnom jeziku

umjesto na latinskom

- povezivanje razficitih civilizacija - utjecaj arapske kulture (arapski brojevi umjesto rimskih

- olaksanje racunanja)

- razvoj matematike i geometrije

Osnovna likovna obiljezja

- internadonaHzam (cijela Europa irna jedinstveno obiljez]e i duh)

- nacelo jedinstva (tetnja povezivanju, spajanju i stapanju)

- gotitki naturalizam - humanizam (oblikovanje na temelju promatranja prirode u

najmanjim detaljima - izazvati sucut gledatelja /bicevanje Krista, raspece, rnucenja/)

- goti(:ki idealizam (izraziti sto ljepsi oblik glave, sto smireniji izraz lica, dati dojam blagosti i

vedrine /Bogorodica 5 Djetetom i scene iz Kristova djetinjstva izrateni su ldeallsticki/)

Arhitektura

- struktura grada: plernicki burg, crkveno srediste i graaanski dio (obrt, trgovina, kultura)

- katedrala (znak i simbol napretka i rnoci grada, spomenik Ijudskom znanju i umijecu)

- vertikalna protetitost (tetnja u visinu) i obilje ukrasa (izraz i znak gospodarskog napretka)

- nacelo jedinstva (prostor i volumen stopljeni u jedinstvenu cjelinu, ukidanje vodoravnih

pojasa /ostaju samo dva niza arkada i prozori/, jedan iii dva zvonika)

- dvoranske crkve - izjednacavanje sirine i visine bocnih brodova sa srednjim (slicne qotickim dvoranama)

- kosturna konstrukcija: vitki stupovi, siljasti lukovi, kritno-rebrasti svodovi - teret se prebacuje sa zida na nosace - izvana gusti splet potpornih stupova i lukova koji podupiru nosace svodova

- tanki zidovi s velikim prozorima (vitraji)

- prirnjeri:

- Francuska: Notre-Dame, Pariz; katedrale u Chartresu i Amiensu

- Engleska: katedrala u Salisburyju

- Njernacka: katedrale u Kolnu i Strasbourgu

-Italija: crkva Santa Croce, Firenca

- Hrvatska: katedrala sv. Stjepana, Zagreb, srusena 1242; Sv. Marko, Zagreb Ikasna

gotika/, klaustar samostana Male brace u Dubrovniku (M. Brajkov); crkva sv. Ivana Kapistranskog, lIok)

- bogate opatije (npr. St. Denis, Pariz; cistercitska opatija u Fossanovi; u Hrvatskoj:

cistercitska opatija i crkva Blatene Djevice Marije u Topuskom)

Kiparstvo

- tetnja zaobljavanju skulpture i oslobadanju od ovisnosti 0 arhitekturi

- visoki reljef i puna plastika - likovi ispred zida na konzoli ispod baldahina

- rana gotika: izdutenost likova uklopljenih u sirinu stupovlja

Tlocrt erkve Notre-Dame, Pariz

Piete (pocetak 14. st.)

Bogorodica sa svecime, Sv. Frane, Zadar

25--------------------------

Vitraj iz katedrale u Chartresu (13. st.)

Giotto, Oplakivanje Krista (1304-1306)

Freska u sakristlji zagrebalke katedrale (treca cetvrtina 13. st.)

- klaslcna gotika: likovi zaobljeniji i tivahniji s blagim smijeskorn i izvijenim tijelom S-linije

- kasna gotika: nagomilavanje nabora odjece bez obzira na tijelo, duboko usijecanje nabora

na cdjeci, pozlaceni i polikromirani reljefi i skulpture (oltari - kipovi proroka, kraljeva i kraljica; prizori iz Bib/ije (zapadni portali katedrale u Chartresu)

- naglaSeni humanizam - osim svetaca pojavljuju se oblcni Ijudi (covjekov zbiljski, svakidasnji zivot: moraine kategorije: vrline i zla, krjeposti i mane; intelektulni, misaoni sadrza]i: sedam slobodnih urnljeca): Krist prikazan mrtav, izrnucen kao obican covjek- patnik, 5 visokoga prijestolja u luneti silazi blite covjeku

- predstavnici:

- Claus Sluter: Mojsijev zdenac u Champmolu, Niccol6 Pisano: reljefi krstionice u Pisi,

Giovanni Pisano: reljefi propovjedaonice katedrale u Pisi, Lorenzo Ghiberti: broncana vrata za krstionicu u Firenci

- Hrvatska: zlatar Franjo iz Milana: 5krinja 5V. 5imuna, Zadar, Boninno: Orlando, Dubrovnik, portal crkve sv. Marka, Zagreb (radionica praskih majstora Parlera) Slikarstvo

- izraduju se vitraji, freske, tapiserije, iluminirane knjlge, minijature - sarenilo boja (komplementarni kontrasti)

- likovna obiljezja

- modelacija - privid volumena (izrazavanje svjetlom i sjenom)

- privid prostora: scenski prostor, obrnuta perspektiva, poliperspektiva

- narativna metoda (pripovjedacki nacin likovnog opisivanja tematike (velik broj likova

iscrpno i tocno likovno izrazen - qoticki naturalizam)

- tematika: sakralna i svjetovna (scene iz plemiCkog zivota, otmjenost, pojava krajolika, zlvot na selu i u gradu, postupno pojavljivanje portreta)

- predstavnici:

- Giotto, Giovanni Cimabue, Duccio di Buoninsegna, Ambrogio Lorenzetti, braca iz

Limbourga, itd.

- Hrvatska: Vincent iz Kastva, Blat Jurjev Trogiranin, Paolo Veneziano, freske u sakristiji zaqrebacke katedrale i kapele sv. Stjepana u Zagrebu itd.

Vincent 12 Kastva, Molitva na Mas/Insko} qori, crkva sv. Marije na ~krilinah, Beram (1474)

26

RENESANSA

(tal. rinascimento, franc. re-naissance - preporoditi se, ponovno se roditi)

- nastala na podruqu talijanskih gradova-drtava (Firenca, Venecija, Rim, Milano), odakle se proslrila po cijeloj Europi i u novootkriveni svijet

- dijelimo je na .ranu" (1400 - 1500) i .visoku" iii "klasicnu" (1490 - 1530)

Povijesne okolnosti - procvat gradova

- razvoj trgovine i bankarstva (bankarske podruznice, moe pojedinih obitelji - Medicija u

Firenci, Fuggera u Njemackoj) - razvoj tehnike

- pomorstvo (plovidba svjetskim morima)

- otkrice Amerike (Kristofor Kolumbo)

- putovanja - osnivanje luka

- povratak antickirn idea lima (covjek je mjerilo stvari)

- proucavaju se anticka knjizevnost i umjetnost

- latinski, grcki i hebrejski jezik

- razvoj retorike

- knjizevnost na narodnim jezicima

- izum tiska (Johannes Gutenberg) - sirenje pismenosti

- dostupnost Svetog pisma sirim slojevima ornoqucuje protestantsku reformaciju (Martin

Luther, Jean Calvin itd.)

- katolkka obnova (Tridentski koncil) i protureformacija (isusovci)

- jacanje monarha

- ideal svestranoq covjeka (l'uornmo universale) poduzetnog u akciji (znanost, umjetnost,

kultura zivljenja) i kontemplaciji

- razvoj znanosti: matematike, astronomije (Nikola Kopernik - heliocentricni sustavznanstvena istina zamijenila religiozno vjerovanje), medicine, historiografije (kriticko proucavan]e povijesti na temelju izvora)

- zivotni optimizam

- kolonijalizam

- upotreba baruta, primjena artiljerije, prelazak s pasivne na aktivnu obranu

Osnovna likovna obiljezja - renesansni idealistlckl realizam

- spoj qotickoq naturalizma (istinitost covjeka i prirode) i qotickoq idealizma (Ijepota oblika)

- ravnoteza realnog i idealnog, svagdasnjeg i uzvlsenoq

- naqlasena Ijepota i snaga Ijudskog tijela (stvarati lijepa covjeka u lijepoj prirodi)

- od mistike prema prirodi

- covjek u sredistu stvaralastva - Ijudska figura i portret

Skola Piera della Francesce, Stika idea/nag grada (1480)

Leone Battista Alberti, Pa/ala Ruccelsi, Firenca (1446 - 1451)

Andrea Mantegna, Mrtvi Krist (- 1500)

27---------------------------

Tloert Karlovca (1579)

Filippo Brunelleschi, Tloert erkve S. Spirito. Firenca

Filippo Brunelleschi, UnutraSnjost erkve S. Spirito, Firenca

- ugledanje na antiku (iskapanja): jasnoca, jednostavnost, elegancija, stroga simetrija, proporcije, modelacija, vedrina, pokret, rnatematicka i geometrijska proraCunanost, trazenje privida dubine na slici - geometrijska perspektiva - individualizam, subjektivni pogled na stvarnost

-linearnost

- jasnoca (jasni obrisi}

- mirno, jednoliko osvjetljenje iz jasno odredenog izvora

- plosno nizanje prostornih planova

- zatvorena (tektonska) forma (uskladivanje s okvirom slike. odnos vertikale i horizontale)

- rnnostvo jasnih detalja

- jednostavnost, urnjerenost, ski ad, Ijepota i savrsenstvo

- pregledna uravnotezena kompozicija

- dominacija toplih boja

- talijanska renesansa: duh Ijepote, egzaktna izvedba, religijski motivi bez patetike (Iijepe

Madone u prirodi i u slobodnom prostoru)

- njemacka renesansa: gotizirani obliei u dekorativnoj arhitekturi

- nizozemska renesansa: ulazi u svijet prirode s konkretnim isjeccirna zivota sela i interijera

- rana renesansa obiljezena djelima arhitekta Filippa Brunelleschija, kipara Donatella,

slikara Masaccija

- visoka iii klaslena renesansa obiljezena djelima arhitekta Donata Bramantea, svestranog umjetnika Leonarda da Vincija, Michelangela Buonarrotija

Urbanizam

- idealni grad - pravilni zvjezdasti oblik (Karlovac), strogi sustav funkcija, radijalna organizacija ulica (veza izmedu sredista i ruba grada), strogo geometrijski odredeni prostori, simetrija

- perspektivna organizacija (otvaranje pogleda u jasnim perspektivnim skracenjirna)

- qeometricnost pravilnih, jednostavnih likova i tijela

- staticnost prostora i volumena

- cvrste granice - gradski trg je pravokutnik, oblikuju ga nizovi kuca iste visine otvorene

arkadama - jednostavnost i preglednost

Arhitektura

SAKRALNA ARHITEKTURA (crkve, katedrale)

- gradnja proporcionalna covjeku - dokidanje qoticke hiperdimenzioniranosti

- tlocrt: pravokutnik i krug - oblikovanje volumena geometrijskim tijelima (kocka, kvadar, kugla)

- kupola postaje temeljni element nad bazilikama iii katedralama (Filippo Brunelleschi,

crkva 5. Lorenzo, Firenca, Kapela Pazzi, crkva San Spirito i 5. Maria degli Angeli, Firenca; Michelangelo, kupola 5v. Petra)

- crkva valjkastog oblika s ophodnjom dorskih stupova uokolo (Tempietto - "mali hram",

prema uzoru na anticki tholos); crkve: 5. Lorenzo, kapela Piazzi, Firenca - rimski "trijumfalni luk" (procelje Albertijeve crkve, 5. Francesko Rimini)

- stupovi preuzeti iz antike (dorski, jonski i korintski)

- prvo originalno i najljepse rjesenje renesansne crkve u Hrvatskoj jest katedrala sv. Jakova u

Sibeniku (graditelji Juraj Dalmatinac i Andrija Alesi te Nikola Firentinac) - trolisna fasada odgovara oblicima svodova u unutrasnjosti (inace su kulisne fasade nalijepljene na drukcije unutarnje prostore)

- ostali primjeri u Hrvatskoj: katedrala u Hvaru, Nikola Firentinac i Andrija Alesi: kapela bl.

Ivana Trogirskog PROFANA ARHITEKTURA

- gradske palace i ladanjske vile

- prostrane i svijetle sobe

- zatvorena i skladna pravokutna dvorista s trijemovima od prozraC:nih arkada (uzor

anticka vila i njezin atrij)

- stupovi i kapiteli na procelju (npr. Leon Battista Alberti: palata Rueellai, Firenca; Michelozzo: palata Medici-Riccardi (dorski, jonski i korintski stupovi)

- primjeri renesansne profane arhitekture u Hrvatskoj: Tvrdalj Petra HektoroviCa, 5tarigrad na Hvaru, Ijetnikovac Sorkocevic u Dubrovniku, Knezev dvor i palace Divona u Dubrovniku

28

- utvrde

- niske valjkasto-ugaone kule, debeli zidovi radi aktivne obrane

- primjena artiJjerije

- primjeri u Hrvatskoj: KarJovac, Varatdin, Petrinja, Lakovec, Dubrovnik (kula Minceta)

- dvorci su obicno pravokutnog oblika s ugaonim kulama; srnjesteni su unutar pravokutnoga

dvorista ogradenog zidom (npr. Escorial u Spanjolskoj, Louvre u Francuskoj)

- dvorci-tvrdave (npr. Pitti, Strozzi, Medici, Ricardi; u Hrvatskoj Veliki Tabor itd.).

Kiparstvo

- visoki reljefi i skulpture: oltari i nadgrobni spomenici (simbolicki izrateno oslobadanje covjeka)

- oslobadanje skulpture od ovisnosti 0 arhitekturi -lik dobiva svoju punu oblinu, izlazi iz dubine u zidu (npr. Andrea del Verrocchio: Krist i apostol Toma, Firenca), iii se potpuno osamostaljuje na postolju (npr. Donatello: David)

[ostala likovna obiljetja skulpture vidi u Osnovnim likovnim obiljetjima) - ostali primjeri:

- Lorenzo Ghiberti: vrata raja na krstionici, Firenca; Michelangelo Buonarroti: Piete,

Grobovi Medici

- kipari u Hrvatskoj: Nikola Firentinac, Ivan Duknovic, Lucijan Vranjanin itd.

Slikarstvo

- utemeljena geometrijska perspektiva (unutrasn]i prostor - Masaccio:. Sveto Trojstvo, vanjski prostor - Paolo Uccello: Bitka kraj San Romana, perspektivno skracivanje tijela - Andrea Mantegna: Mrtvi Krist)

- renesansni individualizam (svatko vidi razllcito ovisno 0 tocki stajalista, subjektivni privid

prikazan na slici)

- portreti - studije Ijudskog lica

- portret postaje pravi sadrza] slike, ravnopravan s likovima svetaca

- aktovi - studije nagog Ijudskog tijela

- stvarni zivot ulazi u religijske teme - "metoda simulacije"

- porteti zivih suvremenika u biblijskim scenama

- likovi prikazani tocno i prepoznatljivo, ali idealiziranom Ijepotom

-Iokalne boje umjesto qotlckoq sarenila

- omeden i oqranicen prostor

- jasno opisivanje svakog detelja

- ostali predstavnici:

-Italija: Piero della Francesca, Leonardo da Vinci, Raffaello Santi,

Michelangelo Buonarroti, Sandro Botticelli, Tizian, Giorgione - Francuska: Jean Fouquet, Jean Clouet

- Njernacka: Albrecht Durer, Mathias Grunewald, Hans Holbein

- Belgija i Nizozemska: Hubert i Jan van Eyck, Peter Bruegel, Hieronimus Bosch

- Hrvatska: Nikola Bozidarevic, Mihajlo Hamzic, Lovro Dobricevic

Michelangelo Buonarroti, Stvaranje Adama (1508 - 1512)

Juraj Dalmatinac, Glave sa katedrale

Mathias Grunewald, Respece s Isenheimskog o/tara

Mihajlo Harnzic, Kr~tenje K . (1509)

Pieter Bruegel, Seljacki pIes

29------------------------~

Tloert Palladijeve Vile Rotonda

EI Greco, Kristovo uskrsnuce (1597 - 1604)

(engl. mannerism, franc. manierisme ... ad maniera = nacin)

- posebni likovni izraz prijelaznog razdoblja ad visoke renesanse prema baroku

- antiklasicna pobuna pocetkorn 16. st.

Povijesne okolnosti

- vrijeme nemira i teskoca, beznada i neizvjesnosti, ratova i pokolja, duhovne krize (Luther i reformaeija, protureformaeija - Ignacije Loyola)

- previranja u zivotu i drustvu

- relativizacija do tad a svih apsolutnih vrijednosti (Nikola Kopernik, Giordano Bruno,

Johannes Kepler, Galileo Galilei)

- savrseni zatvoreni svijet renesanse gubi se i rusi

- propadanje talijanskih, uzdizanje zapadnopeuropskih gradova (priljev arnerkkoq zlata)

- nova iskustva u susretu s novim rasama, vjerama, obicajirna

- nestaje jedinstvena feudalna katolicka Europa

- razbijena "divna simetrija" univerzuma (u svemiru otkrivena kretanja koja odstupaju od

Kopernikove simetrije krutnice)

- nova Keplerova otkrlca - nova znanstvena slika svijeta

- vrijeme bujanja rnlstknlh i religioznih zanosa

Osnovna likovna obiljezja

- sva protuslovlja povijesnih okolnosti nasle su svoj izraz u umjetnosti manirizma

- narusavanje renesansnih ideala Ijepote i savrsenstva

- pojava bizarnih umjesto lokalnih boja

- pojava dinarnicne umjesto smirene, statkne kompozicije

- proizvoljne proporcije (novi ideal 1: 9, 1: 1 0, izduzivanje)

- nemir (nemirni kovitlac Ijudskih tijela), nepreglednost i iskrivljenost (Parmigianino,

EI Greco)

- realno zamijenjeno nerealnim

- svjetlost (hirovita, nemirna, izvori svjetla skriveni - osebujni odnosi i skladovi boja:

hladne zelenkaste boje, pepeljasto sive, ljubicaste i sjajne vatrene kao kontrast) - slikarske fantazije (u prvi plan dolazi umjetnicka fantazija, a ne odnos prema prirodi)

- odjeca neovisna 0 kretnji tijela

- visesmlslene teme (Arcimboldo, Ijudski likovi nacinjeni od razlicitih plodova, cvijeca, grana

itd; Pontormo: Skidanje 5 krize lispunjeno tenskim likovirna, a Kristovo tijelo podrtavaju dvije polugole Ijepotice/)

- vise oclsta u prostoru - nema podvrgavanja zakonima perspektive

- afirmacija subjektivnog umjetnickoq htijenja (slutenje oblicima klasicne umjetnosti, ali se

polazi u osobna lutanja - od realnoga svijeta prema novoj realnosti: nocna bdjenja, nemir, strast, oca], strah pred kaosom)

- u glavnom planu sporedna pojedinost, a glavne scene u drugom planu

- pojava likova koji nemaju veze s glavnom temom

- predstavnici:

- slikari: neki radovi Michelangela, Parmigianino, Pontormo, Arcimboldo,

Rosso Fiorentino, Becafumi, EI Greco, Tintoretto, Paolo Veronese, Correggio, Agnelo Bronzino

- kipari: Bologna, Cellini

- arhitekti: Andrea Palladio, Gicomo Vignola, Giorgio Vasari

- u Hrvatskoj: Andrija Medulic, Julije Klovic

30

I ROKOKO

BAROK'~

(tal. berocco, franc. baroque, span], i port. barrucco = nepravilni biser, u prenesenom smislu pretjerani, nemirni, neuravnoteleni oblici (suprotni oblicima renesanse i klasicizrna)

- stil vladajucega dvorskog plemstva i katol lcke protureformacije

- obiljezja: reprezentativnost, dekorativnost, raskos, kicenost

Povijesne okolnosti

- zavrsetak vjerskih ratova u Europi

- mirno doba gospodarskog napretka, blagostanja i raskosi

- ucvrscen]e apsolutisticke vladavine kraljeva (npr. Luj XIV. u Francuskoj) - ceremonijal

dvorskog zivota

- osvajanje svijeta i uspostava kolonijalnih carstava (Nizozemske, Engleske, Francuske, Spanjolske i Portugala)

- trgovina izmedu kolonija i maticnih zemalja

- iskoristavanje kolonija (iz kolonija se izvoze sirovine i pljackaju dobra starih dornorodackih

civilizacija, a one su ujedno i trziste za gotove proizvode) - uspostava ropstva

- razvoj prirodnih znanosti: matematike (Blaise Pascal), fizike (otkrivanje prirodnih sila i

zakona: opel zakon gravitacije, spektar duginih boja - Isaac Newton), astronomije (putanje planeta nisu krugovi nego elipse - Johannes Kepler), kemije (novi elementi) - biologije (stan ice - Hook), medicine (anatomija)

- razvoj tehnike (novi strojevi - Faust Vrancic)

Osnovna likovna obiljezja

- novost u odnosu prema manirizmu: posvjetovljenje, naturalizam nasuprot bizarnom

- ravnoteza rnaruristickih i naturalistickih, iracionalnih i racionalnih karakteristika

- suprotnost renesansi: slikovitost (nema ostrih obrisa, mekani prelazi izmedu svjetla i tame,

rnrlja), dubina, (dijagonalno kretanje, iluzija beskrajnoga prostora), otvorena forma (nema podredivanja kadru), jedinstvo (medusobno prozirnanje svih dijelova), nejasnost (nejasnoca detalja, teznja za nejasnim, neizvjesnim, nejasni izvor svjetlosti, nema jasnih obrisa)

- specijalizacija slikara za odredene teme (povijesne scene, bitke, portret, mrtva priroda,

pejsaz itd.)

- temelj tlocrta barokn ih crkava postaje el ipsa

- konveksno-konkavni oblici (uvijanje - izvijanje, razgibanost - pokrenutost)

- jedinstvo arhitekture, skulpture i slikarstva

- bogatstvo teske barokne dekoracije (zlato)

- slike raskosi, zabava, gozbi, ali i dokumenti 0 zivotu sirornasnih

Louis Le Vau, Dvorac Versailles (1661-1690)

C rkva i trg s», Petra, Rim (1656 - 1657)

Jules Hardouin-Mansart i Charles Le Brun, Dvorana og/eda/a, dvorac Versailles (1680)

31 ---------------------------

Claude Perrault, Dvorac Louvre, Pariz (1667 - 1670)

Lorenzo Bernini, Fontana cetitiju rij"eka, Piazza Navona, Rim

- utjecaj znanstvenih spoznaja na likovno oblikovanje (spoznaja prirodnih sila; sukob razlicitih sila u slikarstvu, spoznaja beskrajnoga prostora u astronomiji; privid beskrajnog prostora u slikarstvu, elipticna putanja planeta oko Sunca; elipticna kupola i tlocrt gradevine)

- iluzionisticko slikarstvo (privid potpunog otvaranja kupole iii zida prema beskonacnorn prostoru)

- kontrast svjetla i sjene

- barok je prvi stll koji je presao granice Sredozemlja i Europe (prelazi Atlantik, obuhvaca

gotovo cijeli svijet)

Urbanizam

- ulice su gradene za kocije, za pjesake (s drvoredima), obrubljene su raskosnirn palacama i usmjerene prema nekom cilju: spomeniku, fontani, crkvi, palaci itd.

- na velikim trgovima cesto ovalnog oblika nalaze se kipovi, fontane itd.; jedna velika palaca oblikuje cijelu stranu trga (u srednjem vijeku i u renesansi trg oblikuju nizovi kuca) - fontane odreduju narav trga (Lorenzo Berninni: Fontana cetiriju rijeka, Piazza Navona, Rim, Fontana Trevi - sljubljenost 5 arhitekturom (voda kao da izvire iz palacel)

- perivoji - prosirenje baroknoga dvorca u otvoren prostor; velike povrsine: "umjetna priroda"

- francuski tip parka: cine ga staze i putovi, drvoredi, nizovi grmlja, cvjetnjaci, vodeni kanali, umjetna jezera, slapovi, vodoskoci, skulpture, paviljoni, sjenice, vidikovci, umjetne spilje itd. - siren]e "unedogled" (npr. park dvorca Versaillesa)

Arhitektura

SAKRALNA ARHITEKTURA (crkve)

- promjene u bazilikalnom tlocrtu (umjesto sporednih, uzduznih lada grade se kapele

radijalno okrenute prema glavnom brodu - sredistu)

- veliki sredisnji prostor crkve naqlasen je kupolom - osvijetljen, jedinstven (elipsa)

- na fasadi je naqlasena sredisnja os dekorativnim elementima (stupovi, volute, nise ltd.)

- izvijeni oblici docaraveju nemir

- jaki kontrast svjetlo - tama

- zidovi su ukrasen: skulpturama i reljefima (stuko-ukrasi - vijugavi, nemirni, izmedu njih

slikani prizori, teznja za beskonacnirn prostorom)

- iluzionisticko razbijanje stropa (naslikano plavo nebo s lebdecirn likovima) - teznja prema sredistu i visini

- organska povezanost arhitekture, kiparstva i slikarstva (npr. Johann Balthasar Neumann: crkva Virzehnheiligen pokraj Bamberga; Francesco Borromini: crkva kraj cetiriju fontana, Rim; Prandtauer: samostan Melk, Austrija; Wren: Sv. Pavao, London, u Hrvatskoj Sv. Marija Snjezna, Belec)

- prostenjarske (hodocasnicke) crkve, okruzene su cinktorima - trijemovima (Belec, Trski vrh, Vinagora)

- u samostanima usredotocenje na blagovaonice i klaustre

- barokne crkve u Hrvatskoj: crkva Rodenja Isusova, varazdin: Sv. Katarina i Sv. Franjo

Ksaverski, Zagreb; Sv. Terezija, Pozeqa: Sv. Trojstvo, Daruvar; Sv. Vid, Rijeka; Sv. Vlaho, Dubrovnik; crkva sv. Marije, Lepoglava; Sv. Mihovil, Osijek; zupna crkva Marije Magdalene, Sela pokraj Siska

PROFANA ARHITEKTURA

- u dvorcima su gradena reprezentativna stubista (naqlaseno srediste, ostali prostori organizirani oko njega)

- sveopce prozirnanje dvorca i ambijenta oko njega (ne mole se odvojiti unutarnji i vanjski

prostor, barokni dvorac povezan u organiziranu cjelinu s vanjskim prostorom)

- veliki kompleks dvorca: putovi, staze, bazeni, vodoskoci, skulpture, paviljoni, parkovi itd.

- povezivanje i stapanje vrtova s beskonacnorn prirodom

- primjeri:

- Francuska: Louvre, kolonada Versaillesa

- Austrija: Zwinger, Schonbrun, Belvedere

- Hrvatska: Eltz, Vukovar; Odescalchi, Ilok; dvorac Gornja Bistra

32

Kiparstvo

- bujanje kiparskih djela (obujmom, voluminoznoscu tijela, pokrenutoscu. brojem: kipovi se postavljaju u interijerima, stubistirna, dvoranama palaca i dvoraca, crkvama, uz portale, pod balkonima, na krovovima, fontanama, perivojima itd.)

- teme: krscanske, rnitoloske itd,

- krajnje nepostivanje materijala (tvrdoce mramora)

-.nemirni oblici - pokret isnaga u kompoziciji, uzvihorene draperije, duboka modelacija,

slikovitl efekti svjetla i sjene

- iluzionizam i naturalizam - ravnoteza rnistlcnih sadrzaja i religioznih tema, naturalisticke forme (npr. Berninni: Ekstaza sv. Terezije)

- crkvenl interijer: drveni, pozlacenl kipovi, polikromirani oltari (raznobojni mramor)

- sve preplavljeno skulpturama i reljefima - kip se narnece arhitekturi (propovjedaonice,

oltari, korovi, orgulje, zidovi, nise, stropovi, svodovi itd.) - javni spomenici na trgovima

- nadgrobna skulptura - portreti u crkvama, spomenici papama, kardinalima, biskupimaitd.

(npr. Berninni: Grab pape Aleksandara V", Vatikan)

- predstavnici u Hrvatskoj: Ivan Komersteiner, Francesco Robba

Slilkarstvo

- posvjetovljenje religijskih tema (srnjesta] svetaca u obicne prostore (ulice, krcrne itd.),

oblacen]e u suvremenu baroknu odjecu, inzistiranje na naturalistickirn detaljima) - plasticnost likova (efekti svjetla i sjene)

- iluzija prostora (atmosferska perspektiva)

- jaki kontrasti - dramatika temeljena na sukobu i kontrastu svjetla i tame

- rnlstlcnost, tajanstvenost (nosioci su reiligioznih tema seljaci, ali pod utjecajem svjetla u

kontrastu s tamom izratavaju rnisticni sadrza] (npr. Georges de La Tour)) - sukobljavanje i isprepletanje sila (otkrice svjetlosti kao sile)

- isprepletanje detalja - masa (medusobno povezivanje, zahvacanje cjeline)

- suprotstavljanje osnovnih boja

- polikromno tonsko slikarstvo (npr. J. Vermeer van Delft)

- rnonokrornno tonsko slikarstvo (npr. Rembrandt, de La Tour)

- zidno slikarstvo je iluzionisticko - (razvilo se najprije u Italiji, sire ga isusovci bored se

protiv reformacije, osnivaju brojne samostane igrade uz njih blistave, raskosne crkve po cije!oj Europi, prornicu i slikarstvo na dasci i platnu, te skulpturu)

- pojava tanra (franc. genre = rod, vrsta) - teme iz zivota, specificni nacin, stil pojedinog umjetnika (Rubens - slikar pokrenutosti, obilja, raskosi, bogatstva, tjelesne bujnosti, pretrpanih kompozicija, jarkih boja; Rembrandt istratuje unutrasnje duhovno bogatsvo, Ijudsku dramu, plernenite zlatnosrnede boje, proboji svjetlosti u rnracnl prostor slike; Vermeer - poeticnost, mekana dnevna rasvjeta, Ijepota i intimnost Ijudskog doma; Caravaggio - ostri kontrasti svjetla - sjene, naturalisticka ostrtna ltd.)

- potpuno osamostaljenje stikarskih lema (portret, akt, krajolik, mrtva priroda itd. - specijalizacija slikara za jednu od tema)

- predstavnici:

-Italija: Caravaqqio, Carracci, Guercino

- Flandrija: P. P. !Rubens, A. van Dyck

- Nizozemska: F. Hals, Rembrandt

- Spanjolska: D. Velasquez, F. de Zurbaran

- Francuska: N .. Poussin, Georges de La Tour, braca Le Nain

- Engleska: W. Hogarth, T. Gainsborough

- Hrvatska: Ivan Ranger, Federiko Benkovic

Frans Hals, Voditeljice sterecte uboznice u Haarfemu

Andrea Pozzo, Slava sv. Ignacija, Rim (1691 - 1694)

33--------------------------

Johann Balthasar Neumann, StubiSte palate WiJrzburg (gradnja 1737 - 1742 oprema 1749 - 1753)

Giambattista Tiepolo, Apolonova kotija, detalj stropa (1750-1752)

ROKOKO

(od franc. roeaille - vrsta groteskne skoljke zavojitog, mastovitoq ukrasa; rokoko je karikirani naziv za najkarakteristicniji dekorativni motiv toga vremena - stil Luja XV)

- popustanje barokne napetosti

- profinjenost, nostalgija, melankolija "umorne aristokracije"

Povije.sne okolnosti

- prosvjetiteljstvo (dozivlja] covjeka kao razumnoga i slobodnog bica - Voltaire, Rousseau, Locke)

- sirenje pismenosti i obrazovanosti (uvodenje obveznoga osnovnoqskolovanja za djecu svih slojeva)

- Crkva pod nadzorom drzave, uspostavljen "kult razurna". a ukinut "kult vjere" i crkvenog autoriteta (ukinut lsusovacki red)

- jacanje gradanskog staleza - zalaganje za ravnopravnost u politickorn zivotu (svi su Ijudi pred zakonom jednaki)

- prosvijecenl apsolutizam

- rat za neovisnost sjevernoamerickih kolonija i stvaranje SAD-a dje.lomice utjecu i na

Francusku gradansku revoluciju

Osnovna likovna oblljezja

- prirodni nastavak baroka

- svecarski i mondeni duh francuskoga drustva

- duh pokrenutosti i obilja - carske dvorane

- duh zamamnosti, razonode, leprsavosti, kicene lagane dekoracije

- bujni dekorativni ukrasi na arhitekturi sami su sebi svrha

- rnastovitost ukrasa, elegancija

- oblici: lagani, svijetli, prozracni, leprsavi itd.

- tehnika pastela (pastelne boje osobina rokokoa)

- nestaje kontrast svjetla i tame

- raskos prirode, ali i sirnbolicki naqovjestaj silaska visokoga feudalnog drustva (sto se i zbilo

nakon Francuske revolucije)

- predstavnici: Watteau, Chardin, Fragonard, Tiepolo, Baucher ltd.

- Hrvatska: Ranger

Jean-Honors Fragonard, Ljuljatka (1766)

GRADANSKA EPOHA - 19. STOLJECE

Povijesne okolnosti

- sirenje i nagli raspad Napoleonova carstva

- revolucionarna previranja

....:. Spanjolska. 1808 (F, Goya: Strijeljanje pobunjenika - pobuna Spanjolaca protiv Napoleonove okupacije)

- Francuska, 1830 (E. Delacroix: Sloboda na barikadama - spomen na Drugu

francusku revoluciju)

- cijela Europa 1848 (zabiljetio E, Manet)

- ukidanje kmetstva

- revolucija 1871, - Pariska komuna (zabiljezio C Monet)

- vodeci sloj je gradanstvo

- industrijalizacija (Engleska)

- siroka primjena parnog stroja (parobrodi, parni autobus, parna lokomotiva)

- teljeznica - prijevoz tereta i ljudi - zeljeznicka mreza prekriva cijelu Europu - brz

promet - razmjena dobara

- tehnicki Izumi - izum elektricne energije

- napredak znanosti

- nove industrijske tehnike

- <::eli~ne konstrukcije, montaZni sustav (mostovi, zeljeznicke stanice, tvornicke hale

(simbol Eiffelov toranj, Pariz)

- revolucionarno ostvarena nova arhitektura - novo poimanje prostora i Ijepote

- mijesanje razlicltih funkcija grada: stanovanja, industrije, prometa (problem koji ce se

rijesiti tek u 20, stoljecu)

- izgradnja tvornica - grade se radnicka predgrada (slamovi)

- oneciscenost zraka, dim, buka - poqorsanje uvjeta zivota

- jacanje kapitalizma

- rada se gradska kultura (ideal - slobodan i razuman gradanin)

- budenje nacionalne svijesti

- radanje nacionalnih drzava

- borba za nacionalni jezik

- razvoj reformiranog katolicanstva

- pocinju izlaziti novine

- izum fotografije - novi polozaj slikarstva - fotografija postaje konkurentna slikarstvu-

gradansko drustvo napusta slikara i prelazi fotografu (vee i prije uslijed drustvenih promjena znatno su smanjene narudzbe svecenstva i plemstva)

- slikar postaje razmjerno "sllobodniji" u svojem radu - slobodnije izrazava vlastito osjecanje

zivota i stajaliSte prema svijetu

- revolt gradana protiv obnove konzervativnog sustava i monarhija

- bijeg u prirodu

- izvor nadahnuca u dalekoj proslosti (srednji vijek), eqzoticnirn krajevima i drugim

civilizacijama

- pojava likovnih pravaca koji slijede jedan za drugim (klasicizam pocetak stoljeca, romantizam druga cetvrtina stoljeca, realizam sredina stoljeca)

KLASICIZAM

- uspon gradanskoga drustva, cija je ideologija navijestena klasicizmom

- usporedan s rokokoom - potkraj 18, st. da bi ga smijenio pocetkom 19. st.

- suprotstavljanje pretjeranosti baroka i rokokoa snazi, jasnoci i harrnonicnosti izraza

klasicne antike, razumskoj ozbiljnosti i strogoj disciplini - hladne boje nasuprot toplih

- cvrsta skulptorska modelacija (uzor anticki reljefi i skulpture, a ne slikarska mekoca)

- stroga i pregledna kompozicija, anticka cdjeca i arhitektura nasuprot suvremenoj odjeci i

arhitekturl rokokoa

Francisco Goya, TreCi svibnja 1808(1814)

A. G. Eiffel, toranj u Parizu, tzv. Eiffelov toranj (1889)

Giuseppe Piermarini, Teatro alfa Scala, Milano

35----------------------------

Kazali~te u Hvaru, otvoreno 1612, a pocetkorn 19. S1. obnovljeno u klasicistitkom stilu

Jacques Lou is David, Napoleon prelazi Alpe (1801 )

Bidermajerska saba, Njematka (1820-1830)

36

- klasicizam je sllcan renesansi, ali, za razliku od nje, koja od antike trazi sadrza], dozivlja] i nadahnuce. klasicizam trazi vanjska obiljezja

- predstavnici klasicicizma:

- slikarstvo: J. L. David, J. A. D. Ingres

- kiparstvo: A. Canova, B. Thorvaldsen

- arhitektura: crkva sv. Magdalene, Pariz (uzor grtki hram); Place de l'Etoille, Pariz (uzor

rimski slavoluk); C. G. Langhans: Brandenburska vrata, Berlin; K. F. Schinkel: berlinsko kazaliste: J. G. Soufflot crkva "Pantheon", Parizo

- u Hrvatskoj: B. Felbinger: Palace Draskovic, Zagreb; dvorac Janusevac, okolica Zagreba; preuredena kazalista u Hvaru i u Rijeci; slikarstvo: F. C. Hotzendorf, Mucke (strani majstori u Hrvatskoj)

y

K. G. Langhaus, BrandenburSka vrete, Berlin (1788-1891)

EMPIRE

- pocetkorn 19. st. ponovno je uspostavljeno Carstvo (Napoleon I) - em pi re (franc. empire = carstvo, stil u umjetnosti Napoleonova carstva)

- empire zadrzava temeljne oblike republikanske tradicije, ali poseze za uzorima u rimskoj, carskoj imperijalnoj umjetnosti

- poprima medunarodne razmjere

- umjetnost cijelog ambijenta (arhitektura, kiparstvo, slikarstvo, pokucstvo, oprema knjiga,

nakit), podsjeca na rimsko doba (rimske lezaljke, znakovi rimskih legija, bojenje u zlatno i erno)

BIDERMAJER

- stil njernackoqa i srednjoeuropskog gradanstva (1'815 - 1848)

- karakterizira ga okretanje covjeka prema sebi i svome obiteljskom krugu

- arhitektura gradskih kuca: jednostavne fasade, siroki ulazi, dekorativni luk i vijenac-

paznja posvecena vrtu oko kuca i .unutrasnjosti (npr. B. Felbinger: dvorac Janusevac)

- slikarske teme: idile, cvijece, portreti; slikani klasicistitki sa sentimentalnim sadrzajern (M.

Stroy uvodi u Hrvatsku bidermajersko slikarstvo; V. Karas je prvi i najznatajniji hrvatski slikar tog vremena; A. D. Fernkorn je najvazni]i skulptor u Hrvatskoj u stilu akademskog realizma)

- skulptura: nadgrobni spomenici i biste

- narnjeste] je izradivan prema uzoru na empire, ali mn090 jednostavniji, manjih dimenzija,

udobniji, elegantniji, intimniji; obiljezja su mu skladnost, funkcionalnost i isticanje prirode materija la (drva)

- naziv za urnjetnost od 1863, odnosno Manetova tiorucke na travii Salona odbijenih (Pariz, 1863), najcesce spominjanih dogadaja u povijesti umjetnosti za pocetak europske moderne -.neki teoreticari pocetak europske mod erne stavljaju uz Courbetov Atelje iii opcenito uz Courbetovu pojavu, a neki ga izjednacuju s pojavom rornantizrnaposebno pojavom W. Turnera - moderna umjetnost ide ukorak s vremenom - "suvremena umjetnost"

- moderna je umjetnost kreativni odgovor zahtjevima vremena i drustva - predstavlja raskid

s tradicijom, njezinim oblicirna i znacenjirna

- teznja za sto veclrn savrsenstvorn forme, slobodom, osobnoscu stila

pojedinog umjetnika

- stvaranje istinskog, univerzalnog jezika

- vjerovanje u neponovljivost djela

- moderna sebe stavlja iznad svega sto se do tada zbilo u povijesti

umjetnosti

POCKI MODERNE U HRVATSKOJ

- u Hrvatskoj se politick: pocetak mod erne veze uz 1895 .. g. i uz spaljivanje madarske zastave

- pocetak I.ikovne moderne veze se uz dolazak Vlahe Bukovca u Zagreb, reskid s akademizmom I. Krsnjavoq, odvajanje od Drustva umjetnosti (1897) i Hrvatski salon (1898) na milenijskoj izlozbi u Budimpestl (izlagali su V. Bukovac, R. Frange~-Mihanovic,

B. Liko~-Sesija, itd.)

- hrvatska se moderna pojavljuje istodobno s beckorn secesijom (1897. secesijski paviljon u Becu)

- pobuna protiv klasicizma, strogih oblika i oqranicenih sadrzaja, protiv rimske, tudinske, daleke kulture

- isticanje tema iz proslosti. ali svojega naroda - vezanost osjecajlma uz razvoj nacionalne svijesti - ponos europskih naroda - potraga za neobicnirn pustolovinama, velikim uzbudenjima, okretanje svakidasnjern zivotu - osjecajnost, uzbudljivost, neobicnost

- osobnost umjetnika dolazi u prvi plan (osjecaji, osobni nacin

dozivljaja svijeta, temperament) - podudarnost raspolozenja i naravi likova na slici s nacinom slikanja prirode (snaznl i nemirni potezi boja izrazavaju nemir krajolika i Ijudi) - nacelo romantizmaje "I'art pour l'art" (umjetnost radi umjetnosti)

- slobodlno stvaranje

- subjekfivne vrijednosti, osjeca]i i rnasta, velitanje individuaHzma

pretvara se u osamljenost - bijeq u snove, rnastu, proslost

- pokret, svjetlo, sjena, kolorit

- osjecaji imaginacija vazniji su od razurna

- predstavnici:

- najveei odjek u Francuskoj: E. Delacroix:. Sloboda na barikadama, Pokol} na Hiosu;

T. Gericault: SpJav meduze; G. Courbet (do 1848)

- Engleska:. W. Turner (u jeku romantizma postao zacetnik impresionizma, biljezi vrijeme u kojem zivl, atmosferu, dim, oneciscenost itd., svjetlost razara cvrsti oblik); J. Constable (utjecaj na irnpresioniste)

- 'Njematka:. C. D. Friedrich; F. WaldmuHer

- Spanjolska: IF. Goya

- Hrvatska: V. Karas (ujedno osnivac hrvatskog realizma); F .. Quiquerez, H. C. Hbtzendorf

MODERN'A UMJE'TNOST'

(franc. modernisme od moderne - nov, suvremen)

ROMANTIZAM

Gustave Courbet, Unutresniost mog ateljea, istinite a/egonja u kojojje sateto sedam padina mag umjetnir::kog tivata (1854-1855)

Teodore Gerkault, Spfav meduze (1819)

37 -------------

Charles Barry i Welby Pugin, Parlament i Big Ben, London (1840 - 1860)

Herman Bolle, tornjevi zagrebaC'ke katedrale (1880 - 1905)

John Constable, Kola sa sijenom (1821 )

Theodore Rousseau, Ptotjece (1852)

HISTORICIZAM

- obuhvaca razdoblje druge polovice 19., stoljeca

- oblikovanje u stilu proslih razdoblja (npr, romanike,gotike, renesanse, baroka itd.),

preuzimanje povijesnih oblika i tehnika nasuprot novom, suvremenom izrazu

- takvi stilovi dobivaju pridjev neo (gr(. neos = nov), odnosno neostilovi (neogotika, neoromanika, neorenesansa, neobarok itd.) npr. Engleski parlament (neogotika, arhitekti Ch. Barry i W. Pugin), Opera u Parizu (neobarok, arhitekt Ch. Garnier)

PRlMJERI HISTORICIZMA U HRVATSKOJ

- spomenici gradiiteljstva: neobarokna zgrada HNK u Zagrebu (arhitekti Helmer i Fellner); kazalisne zgrade u Dubrovniku, Varatdinu, Rijeej, Splltu (neobarok iii neorenesansa), zgrada Rektorata Sveucilista u Zagrebu (neoromanika); H. Bolle: zgrada Odjela za boqostovlje i nastavu u Zagrebu (sadrzl neorenesansni kabinet, neobaroknu Ziatnu dvoranu s historlcisticklrn slikama iz hrvatske povijesti (Medovic, lvekovic, Cikos-Sesija, Tisov, Bukovac), MUO, Obrtnicka skola (njernacka neorenesansa); pregradnja i zvonici zaqrebacke katedrale (neoqotika), mirogojska crkva i arkade (talijanska neorenesansa); zgrada HAZU u Zagrebu arhitekta Schmidta (talijanska neorenesansa); neoqotlcka katedrala u Osijeku (F. langenberg), neorornanlcka katedrala u Dakovu (Roesner i Schmidt) itd ..

- najved domet hrvatske umjetnosti tog doba ostvaren je na pcdrucju urbanizma - to je zaqrebacki Donji grad, jedan od prvih novosagradenih europskih gradova u kojem je ostvarena misao 0 gradu kao umjetnlckorn djelu (Lenuzzijeva "zelena potkova" izgradena je na tadasnjim poljima i ilivadama, karakterizira je skladni odnos arhitekture, parkova (nasada cvijeca, grmlja, drvoreda), fontana, skulptura, itd. - kroz prostranost, dojam slobode i obilja ostvarena je misao 0 "gradu kao urnjetnlckorn djelu")

(realnost = stvarnost, zbilja)

- cilj realizma je sto vjernije prikazivanje oblikaili zbivanja bez sitnih detalja

- tezn]a za sto vecorn objektivnoscu

- fiksiranjem dogadaja postize se izrazajnost (realisticki izraz portreta, prikaz tegoba rada-

protest protiv izrabljivanja)

- nacelo romantizma "umjetnost radi umjetnosti" zamijenjeno je nacelom realizma "I'art

pour Ie peup'le" ("umjetnost radi Iljudi") - naturalizam

(lat. natura - priroda) doslovce prema prirodi - promatranje prirode

- naturalizam prikazuje realnost sa svim detaljirna poput fotografije (prenosenje prirode)iskljucu]e subjektivan dozivljaj

- na realizam i naturalizam utjecalo je otkrice fotografije (slikanje prema fotografiji umjesto tivog models)

- realizam je angatirana umjetnost - stavovi Daumiera, Millets, Courbeta: "Mi zelimo promatrati moderni svijet - jedini realni svijet" - cilj im je prikazati suvremeni zivot, a ne osvrtati se na povijest, mitologiju, srednji vijek ltd,

- umjetnost namijenjena proletarijatu (npr. Courbet: Usitnjavanje kamena)

- izlazak iz ateljea i neposredno promatranje prirode, slike dovrsavane u ateljeu

- Constable je prvi postavio slikarski stalak pred pejsaz i tako naqovijestio impresionizam-

prema tom uzoru radili su i francuski slikari okupljeni u selu Barbizon nedaleko od Pariza, tzv. .Barblzoncl" - (Th .. Rousseau, C. F. Daubigny, J. Dupre itd, blli su pretece impresionizma)

- predstavnici u Hrvatskoj: N. Masic, M. C. Crnck, J. Erd6dy-Dra~kovic

38

Rls,IONIZAM

(franc. impression = dojam, dotivljaj)

- naziv prema Monetovoj slici Impresija - izlazak sunea (1874) Slikarstvo

- b'iljetenje trenutacnoq dojma igre svjetlosti i boja u prirodi - slikanje u prirodi "pod vedrim neborn", "na zraku", "u punom svjetlu" (franc. plain air = puno svjetloplenerizam)

- u svako doba dana svjetlost je drukcija (c. Monet: Katedrala u Rouenu: reno jutro, prvo sunce, zerko sunee)

- nema crnih ni sivih sjena - sjene su "u boji"

- na svjetlu prevladavaju tople boje, u sjeni hladne (najvece je otkrice koloristicki nacin

slikanja - do tada tonsko slikanje lakademsko slikarstvo/)

- slikanje igre svjetlosti i sjene na motivima gdje je ta igra najzornija, tiva i promjenjiva (titranje povrsine i odrazi okolisa na povrsini mora, rijeka iii jezera)

- razoren cvrsti oblik predmeta, pretvoren u mrlju boje

- svjetlosni titraji docarani su nanosenjern boje: brzim potezima kista, tockicarna. mrljicama,

crticama - nema krutih oblika ni tvrdih obrisa - rastakanje i pretapanje

- preteca impresionizma bio je E. Manet (odbacivanje tamnih sjena, ravnomjernost svjetlosti, plosnost), slijede ga: Monet, Pissaro, Degas, Sisley, Renoir, Signac, Rodin, itd. (prva izlotba impresionista otvorena je u Parizu 1874)

- plenerizam u Hrvatskoj:

- hrvatsko pejsatno slikarstvo ("Zagrebacka Sa rena skola": V. Bukovac, F. Kovacevic, C.

Medovic, M. C. Crncic, S. Raskaj)

;-J. Racic (Pont des Arts), M. Kraljevic (Pare du Luxembourg)

Kiparstvo

- volumen bez ostre gran ice

- vidljivi tragovi ruku pri modeliranju materijala

- splet malih mekanih neravnina

- reflektiranje i igra svjetlosti pokrecu i otvaraju volumen titravoj igri

- hrvatski kipari: B. Deskovic, R. Franqes-Mlhanovic

3

2

Claude Monet,

Katedrala u Rouenu, jutro - harmonija u plavom

(1892 - 1894)

2

Claude Monet,

Katedrafa u Rouenu, jutro - harmonija u bijelom

(1892 - 1894)

3

Claude Monet,

Katedrala u Rouenu, jutro - harmonija u plavom i zlatnom (1892 - 1894)

4

Claude Monet,

Katedrala u Rouenu, jutro - harmomja u sivom

(1892 -1894)

4

Menci Clement Crncic, Bonaca (1906)

Miroslav Kraljevie, Pare du Luxembourg (19 T 1)

Josip Racie, Pont des Arts (1908)

BranisJav Deskovic. Pas koji se le~e (1910)

39--------------------------

POSTIMPRESIONI%AM

POINTILIZAM, DIVIZIONIZAM

- postimpresionizam uz ideje promatranja prirode i trenutacncq biljezenja promjene Sunceve svjetlosti uvodi u slikarstvo rezultate znanstvenog eksperimentiranja (povezanost znanosti i umjetnosti - ekperimenti fizicara, psihologija i fiziologija vida, analiza svjetlosti i boje)

- slikarski postupak impresionista znanstveno temeljen - eilj im je sacuvati jasnocu forme i cistocu boje - na platno stavljaju ne mijesane, nego clste boje u odvojenim tockicarna iii erticama (opticko rnijesanje boja) - tockice jednake velicine - uporaba duginih boja

- pointilizam (franc. point = tocka - slikanje tockicarna)

- divizionizam (franc. diviser = dijeliti - rastavljanje slozenih na ciste, sastavne

boje)

- znanstvena analiza Sunceva spektra (staklena prizma, dugine boje)

- predstavniei:

- P. Seurat

- glavni predstavnik pointilizma i prethodnik svih smjerova 20. stoljeca

koji su znanstvene laboratorijske pokusne metode u istrazivanju tvari prenijeli u slikarstvo (kubisti, futuristi itd.)

- P. Signae

- ostali postimpresionisti:

- P. Cezanne

- najstariji medu postimpresionistima

- ukida klasicnu i uvodi koloristicku modulaeiju

- sjene su cvrsti i vrlo cqraniceni samostalni obliei

- gradi sliku potezima kista - slikarska arhitektura, kratkl, jasno vidljivi

potezi (pravokutnici iii kvadrati)

- zadrzava irnpresionisticku atmosferu i svjetlost, ali oblicima vraca jasnu voluminoznost, cvrstocu i konturu, otkriva stalna nepromjenjiva svojstva oblika (svi obliei u prirodi zasnovani su na valjku, stoscu i kugli - preteca kubizma)

- stvara mnostvo planova - prozimanje planova (razliciti smjerovi

prozimanja ravnina, razliciti nagibi)

- pojava poliperspektive (nema fiksiranoga jednog ocista, netocnost

perspektive)

- V. van Gogh (zacetnik ekspresionizma)

- P. Gauguin, (utemeljitelj sintetizma)

- H. de Toulouse-Lautrec

- H. Rousseau

- u Hrvatskoj na tragu postimpresionizma djeluju:

- Munchenski krug (Kroatische Schule): J. Rack, M. Kraljevic, V. Becic, O. Herman

- studiraju na Munehenskoj akademiji

- usmjereni su prema intimistickom slikarstvu

- teme: portreti, autoportreti, pejsazi. mrtve prirode

- suprotnost stilizaeiji i monumentalizmu

- temelj na promatranju prirode i europskim tradicijama (Velasquez,

Monet, njemacki realizam, Leibl)

- Grupa trojice: Lj. Babic, V. Beclc, J. Mise (1930 - 1935)

- nastavljaju tradieiju Munchenskoq kruga

- rade pod utjecajem Cezannea

- koloristirki izraz, oslanjanje na regionalne, etnografske posebnosti

zavicajnih krajolika

Paul Signae, Ulaz u marseillesku luku (1911)

Henri Rousseau, Dtungla 5 majmunima koji jedu nerence (1908)

Jerolim Mise, Borovi u Supetru (1928)

SIMBOLIZAM - S'NTETIZAM

(franc. synthetisme od grc. synthesis = sazirnanje)

- sirnbolicke ideje (filozofske, religijske i etkke tendencije) izrazene sintetkkom formom

- reakcija na realizam i naturalizam - protest protiv krutih znanstvenih spoznaja:

obnavljanje mistike i religije - izrazavanje vlastitih ideja i rnaste (znakovi i simboli izrazeni . na razumljiv, jasan, subjektivan, dekorativan nacln) - intuitivnost bez teoretskih postavki - nacin slikanja: sintetkka forma, pretvaranje trodimenzionalnog u plosni izraz, intenziviranje boje, ostri kontrasti, cvrste konture, pojednostavnjenje forme

- predstavnici:

- Gauguin, utemeljitelj sintetizma - simbolizma

- neobicne teme Gauguinovih slika imaju slmbolkko znacenje izrazeno i samim

naslovima lI~to smo, odakle dolazimo, kamo idemo?"

- uzor slikarima 20. stoljeca koji slici vracaju plosnost, cistocu. izrazajncst boje

- prerafaeliti (grupa engleskih slikara osnovana 1848; najznaeajniji predstavnik Rossetti;

ideal im je talijansko slikarsvo prije Rafaela; ostali predstavnici: Moreau, Redon, Bocklin) - u Hrvatskoj predstavnici simbolizma: M. Racki, Cikos-Sesija, C. Medovic, Lj. Babic (Crna zastava - 1916), Franges itd.

- simbolicko-secesijska grupa "Medulic" (E. Vidovic, I. Mestrovic, M. Rackl, T. Krizman)

NABIS

(hebr. proroci, 1888 ~ 1899.)

-osnovana pod vodstvom Paula Serusiera - polaze od ploha i boja P. Gauguina te slikarstvo vide u dekorativno-plosnorn izrazu - suprostavljanje realistima i irnpresionistima

- predstavnici: P. Bonnard, E. Vuillard, A. Maillo!, M. Denis

SECESIJA

(Iat. secessio od secedere = odvajanje, odjeljivanje, odcjepljenje)

- odcjepljenje od akademizma i historicizma - prvi europski i svjetski stil na prelasku stoljeca (1880 - 1914) koji je obuhvatio sve Ijudsko stvara lastvo (arhitekturu, sku Ipturu, 51i karstvo, urnjetnlcki obrt, narnjestaj, industrijski dizajn, modu, nakit, plakat, opremu knjiga itd.)

- razliciti nazivi u pojedinim zemljama (Niernacka - Jugendstil, Austrija - Secession,

Francuska i Belgija - Art Nouveau, Amerika - Modern style, Engleska - Liberty style, Italija - Floreal stil)

Stilska obiljezja

- nastojanje na stvaranju potpuno novog likovnog govora - pokret protiv akademizma i

historicizma - uporaba ornamenta i orqankklh oblika

-teliste na dekorativnosti (izduzeni, vijugavi oblici bilja. raslinja, cvijeca povijusa itd.)

- obiljezja: stilizacija, vitkost, kretnja, zivahnost, izduzenost

- reakcija na funkcionalnost bez dekorativnosti industrijske estetike metalnih konstrukcija

- uporaba metalne konstrukcije koja se pretapa u dekoraciju: povijuse i bilje obavijaju

konstruktivne nosace - gradski narnjesta]: metalne ograde, klupe, izlozi, nosaci rasvjeta i natpisa (ulaz u podzemnu zeljeznicu Metropolitana u Parizu, H. Guimard) doimlju se kao fantasticne biljke sa staklenim pupoljcima rasvjetnih tijela

- bujanje ukrasa - izbjegavanje osnovnih i jarkih boja, sklonost neobicnirn rnjesavinarna

blijedih zagasitih tonova - uporaba metala, stakla, stuka, keramike, vitraja itd.

- predstavnici: O. Wagner, G. Klimt, J. Hoffman, E. Schile, O. Kokoschka, A. Gaudi , Sullivan

Secesija u Hrvatskoj

- arhitektura: Lubinski, zgrada Nacionalne i sveucilisne biblioteke u Zagrebu (1912); V. Bastl:

Kuca Kalina u Zagrebu, Etnografski muzej u Zagrebu; V. Aksmanovic, zgrada kinematografa u Osijeku; K. Toncic, Hrvatski dom u Splitu; Opatijska turtstkka arhitektura itd.

- kiparstvo: Mestrovic (Zdenac tivota u impresionistiekom-simbolieko-secesijskom stilu)

- slikarstvotCikos-Sesija, Krizman itd.

Paul Gauguin, Tahicanke (Nafea Fesipoipo), (1891 - 1893)

Pierre Bonnard, B/agovaanica s pag/edam na vrt (-1933)

Vladoje Aksrnanovic, zgrada kinematografa Uranija, Osiiek (1912)

41----------------------------

Henri Matisse, PIes (1910)

Ignjat Job, MinC:eta 5 palmom (1931)

DY ADESETO STOLJECE

Povijesne okolnosti

- radost i optimizam na pocetku novoga stoljeca

- stvaralacka sloboda

- pluralizam stilova - istodobna pojava vise stilova i pravaca

- vrhunac imperijalizma

- borba za prevlast u svijetu medu velikim silama

- utrka u naorutanju

- sukobi interesa u juqoistocnoj Europi (Balkanski ratovi)

- Prvi svjetski rat i proleterska revolucija u Rusiji (Lenjin)

- ekspanzija tehnike i znanosti (motori s unutarnjim izgaranjem - prvi masovni automobili);

konstruiran avion (braes Wright), pocetak industrije PVC-a, otkrice elektrona (Thomson)

- razvoj elektrotehnike (Nikola Tesla); otkrice krutenje elektrona oko atomske jezgre (Rutherford); izum mikroskopa - razvoj biofizike i biokemije; otkrice X-zraka (Rontgen) i radioaktivnog raspada elemenata (Curie); kvantna teorija (Plank); teorija relativnosti (Einstein); razvoj kemije - sistematizacija periodnog sustava, kemijske veze, svojstva atoma)

- Freud i psihoanaliza

- filmska umjetnost (poceci filmske industrije; Hollywood; u pocetku nijemi, poslije zvucni

filmovi)

- pocetak crtanja stripa (pustolovni strip)

- razvoj sporta i obnova Olimpijskih igara

- meduratno razdoblje (gospodarske krize, fasizam, Staljinova diktatura u Rusiji)

- naorutavanje i borba saveza

- Drugi svjetski rat (atomska bomba bacena na Japan)

- oslobodilacki pokreti u kolonijama

- hladni rat (utrka u atomskom naoruzanju)

- podjela svijeta u dva bloka (komunistlcki iii antidemokratski predvoden SSSR-om i

kapitalisticki iii demokratski predvoden SAD-om)

- razvoj nuklearne fizike (nuklearne elektrane, nuklearno orutje)

- razvoj elektronike (televizija, osobno racunalo, telekomunikacije)

- svemirska istrativanja (putovanje u svemir - covjek na Mjesecu)

- reforme u Katolickoj crkvi (Drugi vatikanski koncil)

- propast komunizma 80-ih godina (rusenje Berlinskog zida, raspad SSSR-a, Jugoslavije itd.)

- demokratizacija

- globalizacija

- integracija Europe (Europska unija)

LIKOVNA UMJETNOST PRVE POLOVICE 20. STOUECA

(franc. les fauves = divlje zvijeri)

- francuski pravac koji daje prednost snaznim, intenzivnim, "divljim" bojama, odstupanje od

lokalnih boja

- oblici se prilagodavaju bojama, proizvoljne deformacije

- nesklad forme i boje - forma je obojena cistlm, snaznim bojama i kontrastima

- kvalitativni i kvantitativni kontrast

- koloristicka perspektiva

- predstavnici:

- skupina pariskih umjetnika: H. Matisse, G. Rouault, M. Vlaminck, A. Derain, R. Dufy

- u Hrvatskoj na tragu fovizma djeluje koloristicka struja (Job, Masle)

42

KUBIZAM

(lat. cubus = kocka)

- nastao pod utjecajem Cezannea i tada otkrivene africke skulpture

- temeljno mu je obiljetje svodenje nepravilnih prirodnih oblika na pravilne geometrijske oblike

- k~istalicni karakter - slikanje u "kockicama" (izraz upotrijebio kriticar uz Braqueovu sliku)

- prvi primjer kubizma je Picassova slika Gospodice tz Avignona (1907)

ANAL/TlcKI KUBIZAM - analiticko promatranje oblika sa svih strana, analiza i razlaganje oblika (kao sto kemija rastvara i analizira materiju); pojednostavnjenje na osnovne geometrijske likove i tijela, "od boce se pravi valjak"; poliperspektiva, (simultano prikazivanje predmeta videnih s vise strana); tonovi; jednobojnost; predstavnici: P. Picasso, G. Braque.

SINTETI(KI KUBIZAM - od geometrijskih likova i oblika polazi prema predmetu; sklapa, kombinira i organizira clste apstraktne oblike (slicno dobivanju novih spojeva i konstrukcija tehnoloskim postupcima i industrijskim procesima); "od valjka prema boci"; prepoznavanje objekta s pornocu asocijacije; naziv prema asocijaciji; visebojnost, koloristicki odnosi; kolaz: - predstavnici: J. G ris, Leger;

- u Hrvatskoj: V. Gecan, O. Postruznik, K. Ruzicka, S. Sumanovic

EKSP

SIONIZAM

(franc. expresion = izraz)

- obiljetava ga osobno, sto intenzivnije izratavanje unutarnjih stanja (osjecaja, strasti,

nemira itd.)

- oslobadanje emocija i instinkata likovnim sredstvima (zacetnik Vincent van Gogh)

- do ekpresionizma osjecaji su se prikazivali objektivno - umjetnik je prikazivao tudi osjecaj

- u ekspresionizmu se izratava vlastiti unutarnji osjecaj likovnom subjektivnom slobodom

- slobodan izbor intenzivih boja oslobodenih opisnosti, suprotstavljenih lokalnoj boji

predmeta

- slobadan dinarnican rukopis (raznolikost rukopisa 5 obzirom na individualnost osoba)

- izraz unutrasnje, subjektivne, instinktivne dinamike stvaralackom i izratajnom gestom

(patezi, mrlje, grumeni, linije itd.)

- predmeti i likovi realnoga svijeta preobrateni i deformirani

- atkrivanje potisnutog svijeta strave, straha, groze, uzasa itd. (npr. E. Munch Krik, E.

Barlach Ola))

- francuski ekspresionizam (pod utjecajem Van Gogha i Muncha) glavni predstavnik je Rouault

- njemacki ekspresionizam:

Die Briicke (Most), Kirchner, Nolde, Kokoscka, Beckmann, K. Schmidt - Rottluff. Barlach;

Der Blaue Reiter (Pia vi jahaC), grupa minhenskih umjetnika: V. Kandinski, A. Macke, F. Marc; - u Hrvatskoj: Grupa cetvorlce (Gecan, Trepse, Uzelac, Varlaj); Babic, Tartaglia, Herman, Job,

Mijie, ~eferov, Krizman itd.

Neue Sachlichkeit (Nova objektivnost) suvremeno lijevo orjentirana fronta umjetn ika (Grosz, Dix, Masereel) - odbacivanje nacela ,,1' art - pour - I' art"

- karikaturalna groteska

- u Hrvatskoj na tragu "Nove objektivnosti" pojavljuje se Grupa "Zemlja" (K. Heqedusic, L.

Junek, M. Detoni, arhitekt D. Ibler)

- cinili su je lijevo orijentirani umjetnici socijalnog usmjerenja

- figurativni izraz

- oslanjanje na pucku jednostavnost, pripovijedanje i na europsku tradiciju (Breughel,

Bosch, Grosz, Dix)

- u djelima prevladava socijalna tematika

- jasan oblik

- afirmira hrvatsku naivnu umjetnost (Hlebinska skola)

Georges Braque, Via/ina i vtc (191 0)

Sava Surnanovic, Tri tenska akta

Ernst Kirchner, Lezeci p/avi akt sa s/amnatim searom (1908)

Vilko Gecan, Cinik (1 921)

43--------------------------

Umberto Boccioni, Razvijanje boce u prostoru (1912)

Kurt Schwitters, Merzbild 15 A, Zvijetde (1920)

Carlo Carra, Bor kraj mora (1921)

Max Ernst, Kralj 5 kraljicom igra seh (1944 - 1954)

FUTURIZAM

\

(lat. futurus = buduce)

- voda pokreta bio je Talijan F. T. Marinetti

- Futuristic:ki manifest protiv muzeja, knjiznica i akademija svih vrsta

- pokret je nastao u Italiji (predstavnici: Carra, Russollo, Boccioni, Severini, Balla)

- odusevljenje tehnickirn dostiqnucirna - Ijepotom brzine i buke (trkaci automobili -

"motorkotac je ljepsi od krilate bozice Nike sa Samotrake")

- uvodi u sliku pokret i vrijeme - predmet ne miruje, nego se neprestano poljavljuje i iscezava - razbija plohu urnnozavanjern i prozirnanjern planova u kretanju

- razara temu koja postaje tesko prepoznatljiva

- prenosi u slikarstvo nova iskustva fotografije i filma (pokretne slike i slijed pokreta, temelj

su futurizma) - urnnozavan]e pokreta i stvari - izoblkenje, vibracije, simultanost (zbrajanje kinograma lusporedi E. Muybridge, Fotografija konja u trku sa slikom G. Balla, Pas na fancui kipom U. Boccionija, Razvijanje boce u prostoru)

DADA. AM

(prema djecjern tepanju "dada")

- zagovara apsurd, destrukciju, obaranje svih tradicionalnih estetskih vrijednosti

- negacija svih likovnih kriterija - programatski apsurd

- ukidanje uporabne vrijednosti slucajno "odabranih" predmeta i uspostavljanje estetske

funkcije (pronadeni predmeti, otpaci civilizacije svrstani su u nov estetski kontekstassamblage (asamblaz, tehnika spajanja raznorodnih predmeta i materijala u nov kompozicijski odnos)

- pronadeni predmeti lijepljeni su na platno (K. Schwitters), iii je zgotovljen neumjetnicki predmet oznacen i izlozen kao umjetnicko djelo

- "ready made" (1917. pisoar M. Duchampa izlozen izokrenut naopako nazvan je Vodoskok)

METAFIZICKO SLIKARSTVO

(tal. pittura metafizica)

- zacetnik C. Carra i G. de Chirico (1913) - duhovno uporiste u filozofiji Nietschea

- uzor renesansna perspektiva i sanjalacke vizije (Bocklin, Klinger), apsurdne kombinacije

predmeta, pustih trgova, manekena, dokinuce prostornog i vremenskog kretanja - pretece nadrealizma

NADREA IZAM

(franc. surreafisme)

-"prvi nadrealisticki manifest" napisao je A. Breton

- pravac je nastao pod ujecajem S. Freuda

- zelja da se nakon dadaisticke destrukcije predmet ponovno vrati na sliku

- podsvjesna, neistratena stanja, stanja proturjecnosti. snovi, halucinacije prenijeti su u

djelo (nekontrolirano stvaranje slike tehnikom frotaza i gratata, franc. frottage = trljanje, protrljavanje - franc. gratage = struganje) - pasivna uloga autora

- automatske likovne radnje

- gledatelja slika podsvijesno upucuje na aktivnost prepoznavanja i imenovanja slike nakon

asocijacije -fantazija, iracionalnost, imaginacija

- posljednja faza nadrealizma bila je ispunjena krscanskirn misticizmom (Chagall, Dali)

- predstavnici:

- medusobno vrlo razlicite slikarske osobnosti: M. Ernst, S. Dali, M. Chagall, R. Magritte,

P. Ciee, J. Mira, Y. Tanquy, H. Arp

- u Hrvatskoj: J. Seissel, 2. Heqedusic, M. Stanek itd.

(lat. abstractio, abstrahere = izvlacenje, odijeljivanje)

- odvajanje i ispustanje svih nebitnih svojstava, svake realnosti, figurativnosti

prirodnih objekata, prepoznatljivosti realnog, izraz krajnje redukcije - svodenje prikaza na likovnu bit

- nova realnost cistth likovnih odnosa: linija, boja, ploha, volumena itd.

- slika zivl vlasitim zivotorn bez tematskog opterecenja i prepoznatljivosti

prirodnih oblika

- nema stilske jedinstvenosti - izraz mnogobrojnih istrezivanja oblika, prostora, vremena, organizaeije, motorike itd. i njihovo medusobno isprepletanje

GEOMETRIJSKA APSTRAKCJJA

- svodenje na geometrijski red i osnovne boje (plavu, tutu, crvenu - zelena kao prirodna boja iskljucena) i neboje (crna, bijela, siva)

- komponiranje cistim geometrijskim likovima, plohama

- krizanje horizontalnih i vertikalnih linija

SUPREM,ATIZAM

- nepredmetno slikarstvo (1913 -1919) - izravan cisti osjecaj nepredmetnosti i odsutnosti svake pomisli na stvarnost

- zagovara cistu geometrijsku apstrakeiju, u pocetku oqranicavanjern likovnog izraza na kvadrat tCmi kvadrat na bijelo] pod/ozi - prva suprernatisticka slika), a kasnije je kvadratu pridodan trokut i krug

- osnivac i predstavnik: K. Maljevic

- nizozemski pokret koji zastupa geometrijsku apstrakciju; vide u njoj novi univerzalni stil

- casopis "De Stijl" - clstl "plasticni" osnovni likovni elementi bitna su izrazajna sredstva

- predstavniei: P. Mondrian, T. van Doesburg - utjeeali su na Bauhaus i arhitekturu

(G. Rietvelt: kuca Schroder - najbolji primjer arhitekture De Stijla)

ORGANSKA APSTRAKCUA

- lirska apstrakcija

- polazi od nove spoznaje 0 strukturi materije (otkrica nevidljivog svijeta mikroskopom)

- karakteriziraju je slobodni obliei nalik na organske, slobodne boje, slobodan nacin

slikanja

- predstavnici: v. Kandinski, P. Klee, H. Moor, C. Brancusi itd.

- naziv prema mitskom pjevacu Orfeju

- izraz je prvi upotrijebio G. Apollinaire

- oznacava slobodno komponiranje boja snaznih

kontrasta, tonova i likova bez oponasan]a prirodnih oblika (kompozieija dstih likovnih formi)

- slikar bojama, tonovima, oblieima, likovima itd. slobodno komponira djelo kao sto skladatelj vee odavno slobodno komponira tonove i zvukove kakvih nema u prirodi (ritam na slici - ritam u glazbi, kompozicija boja i tonova - kompozicija glazbenih tonova)

- predstavnik: R. Delaunay: Kolutovi, Ritmovi, Koloristitki ritmovi itd.

Henry Moor, iezece Figura (1938)

... Constantin Brancusi,

Ptice u prostoru, prva apstraktna skulptura (1919)

,

- •

Kazimir Maljevi<:, Suprematizam (1915)

Thea van Doesburg, Istovremena protukompozicija (1929 - 1930)

Frantisek Kupka, Newtonovi diskovi (Studija za fugu u dvije boje) (1912)

Aleksandr Rodcenko, visece konst(ukcija (1 921 )

Walter Gropius i Adolf Meyer, Tvomica Fagus (1911)

Frank Lloyd Wright, Muzej Solomon R. Gugenheim, New York (1943 - 1959)

Gerrit Rietveld, Nasionjat

--------------------------46

KONSTRUKTIVIZAM

- osniva~ ruski slikar Tatljin - stvara prve apstraktne "konstrukcije" - reljefe od razlicitoq materijala (stakla, drveta, lice) i "kontrareljefe" (stereometrijske tvorevine objesene na metalne tice) - dinarnicni prostor, materijalizirane, konkretizirane kretnje (Spomenik 3. internacionali)

- konstruktivizam je suprotnost opipljivom, staticnorn zatvorenom volumenu

- ostali predstavnici: Rodcenko, Pevsner, Gabo

FUNKCIO ALIZAM

- pojavljuje se oko 1920. g. u modern oj arhitekturi i dizajnu

- djelo svojim oblikom treba zadovoljiti svrhu kojoj je namijenjeno (oblik stolca prHagoden

oblicima i dimenziji tijela)

- novi materijali poticu racionalna i funkcionalna arhitektonska rjesenja (robne kuce)

- funkcionalna organizacija prostora - prilagodenost potrebama zivota

- forma slijedi funkciju (Iijepo je ono sto sluzi svojoj namjeni) - [ednostavnost.iekonornicnost

- forma je oslobodena svega suvisnoq (npr, ukrasa) - "gola istina" (neprikriveni materijal i

oblikovanje. konstrukcija u arhitekuri iskrenija od procelja)

- rani funkcionalizam: istice da treba utvrditi potrebe i prema njima tratiti rjesenja

(suprotstavljanje neqdasn]o] kuci s nelskoristenirn prostorijama) - zacetnid: CikaSka skola (Sullivan, Louis Hanry)

- predstavnici: A. l.oos, Le Corbusier. J. J. P. Dud

- U Hrvatskoj: D. Ibler, 5. towy, V. Kovacic. 5. Plank

- obiljetja arhitekture:

- nestaju procelja, pogled iz kuce postaje vatniji nego pogled na kucu

- u prvom planu kultura stanovanja, a u drugom "kultura ulice"

- prva su funkcionalisticka djela tvornice (..katedrale rada"), cime je industrijska

arhitektura podignuta na razinu reprezentativne jayne umjetnosti - ostakljene skeletne konstrukcije, medunarodni sti'

- predstavnici: P. Behrens, V. Gropius, A. Meyer

ORGANICKA ARHITEKTURA

- primjer prelaza od funkcionalizma prema organskoj arhitekturi je Muzej Gugenheim (Wright) - kontinuirani unutrasn]i prostor ostvaren spiralnom rampom

- orqanicka stambena arhitektura (ekspresionisticka arhitektura) prema formi i karakteru teli nalikovati na prirodni organizam (Gaudi)

- suglasje arhitekture i prirode (F. L. Wright: Kuc« slapova)

- u Hrvatskoj: D. Ibler, 5. Planic, 5. Gombos, M. Kauzlaric

BAUHAUS

- prva institucija koja se bavila sintezom moderne umjetnosti i obrta te odgojem strurnjaka industrijske epohe - osnovana kao "Visoka skola za urnjetnicko oblikovanje" u Weimaru (vodio ju je W. Gropius) - prom ice svestrano, moderno, sustavno urnjetnicko skolovanje - prerastanje historistickih oblika u nove - razrada osnovnih nacela suvremene teorije umjetnosti - u skof su predavali: Gropius, Breyer, Klee, Kandinsky, Feininger, Mies van der Rohe i dr.

- jedinstvenim "funkcionalnim" oblicima uporabnih predmeta stroke potrosnje

revolucionalizirali su modernu industrijsku proizvodnju

- bitne znacajke Bauhausa: internacionalizam. razvijanje timskog rada ("team work"), novo postavljanje zadaca u svim podrucjirna oblikovanja i tratenje novih rjesenja

- Bauhaus je ukinut dolaskom nacista na vlast (1933) - clanovi prelaze u Englesku i Ameriku i pridonose razvoju arhitekture i likovnih umjetnosti tih zemalja

- u Hrvatskoj 1882. osnovana Dbrtna skola u Zagrebu koja s vremenom prerasta historlcisticke okvire te u obrazovni sustav (1948 - 1958) uvodi oblikovna nacela Bauhausa cime postaje temelj modernog sustavnog, svestranog umjetnickoq obrazovanja

5 nastojanjem ozlvljavanja kulture unikatnog likovnog oblikovanja

LIKOVNA UMJETNOST DRUGE POLOYICE 20. STOLJECA

~RHITEKTURA I URBAN,IZAM

IRBANIZAM

- stroga podjela u podruqa (zone) stanovanja, odmora, rada, prometa, povijesnih zgradaitd.

- odjeljivanje zona zelenim povrsinama

- jednak tip gradevina (visok i prostran stambeni blok)

- gubljenje sredista okupljanja, nema orijentacijskih tocaka - tesko snalazenje

- paradoks modernoga grada koji teli biti funkcionalan i po mjeri covjeka (npr. Le

Corbusier, projekt grada Chandigarha u Indiji i projekt za Gradza tri milijuna Ijudl)

~EDUNARODNI STIL

- geometrijski strogo pravilne gradevine

- upotreba skeletnih konstrukcija (celicne sipke, staklene opne) - prve gradevine od

zeljeznih nosaca i stakla (Perret prvi uveo armirano-betonske konstrukcije u grad) - neboder - estetika teljeza i stakla - plosnost, odsjaj

- nacelo funkcija slijedi obiik = moderna Ijepota

- nacelo "manje je vise"i "gotovo niceq" (odbljesak dnevne svjetlosti i okolisa na staklenim

opnama nebodera, privid ni~eg i istodobno cvrsta granica) - predstavnik: Mies van der Rohe

-le Corbusierova Kuce zajednickog stanovanja u Marseillesu

- zemisljena je kao grad koji se pruza u visinu, ima ulice, trgovine, mjesta za automobile

- "stroj za stanovanje" - stanovi se uvlace u betonski okvir kao boce u sanduk

- svaki je stan samostalan (celije)

- stanovima se prilazi unutarnjim ulicama, na krovu zgrade je trqovacka ulica, hotel, plitki

bazen, djetji vrtic itd.

- ispod kuce, izmedu betonskih masivnih pilona na kojima stoji gradevina nalazi se prostor za automobile

- teska betonska oplata gradevine - vidljivi su tragovi drvene opiate (beton-brut, sirovi beton)

RHITEKTURA SLOBODNIH OBLIKA

- suprotnost pravilnoj strukturi

- nove vrste materijala ornoqucuju nove tipove gradevina

- do sada nezamislivi oblici proizlaze iz moqucnosti prenapregnutog betona (elasticnost

cellcne rnreze i cvrstoca betona)

- princip slobodnog rasta, zidovi i krov jedna su povezana opna

- ekspresivnost

- Le Corbusier u kasnijim radovima kombinira nacelo ortog.onalne

geometrije 5 nacelom slobodnih zakrivljenih oblika (npr. Crkva Notre-Dame - du - Haut, 'Ronchamp) - odustajanje od mod erne estetike ravnih linija; usmjerenost na unutrasnjost (zatvoreni rnisticni prostor); "Botansko svjetfo" ostvareno na moderan nacin (obojeno se svjetlo neravnomjerno siri i stvara uznemirujuci prostor, upucenost na uznemirenost i traganje za Botanskom prisutnoscu)

- karakteristican primjer je i Opera u Sydneyu (J. Utzon) s obiljetjima nacionalnih i medunarodnih arhitektonskih elemenata

Huston

Le Courbisier, «uce zajednickog stanovanja (1947 - 1952)

J0m Utzon, Opera House, Sydney (1959 - 7975)

Franz Kline, New York (1953)

Jean Faurtier, Tete d'Otage No. (1948)

Joseph Cornell, Ptica u kutiji (1943)

-------------- 48

SKULPTURA I SLIKARSTVO

APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM - SLIKARSTYO AKCIJE

- apstraktni ekspresionizam prvi je stil razvijen u SAD-u

- slika je smatrana zapisom akcije, kretanja i intervencije (geste, znaka, slucaja, brzine)

- slika nije prikaz neceq, nego polje kretanja slikarova tijela koje ostavlja trag - trag postaje

djelo (boje kapaju iz probusene kante Idripping, eng!. kapanje I prskanje cetkarna u svim smjerovima, prepleti boja, slika nema sredista, oblici se jednakomjerno sire na sve strane i preko rubova slike; monokromne povrsine zasicene bojom - slikarstvo "obojenih polja")

- predstavnici: J. Pollock, F. Kline, R. Motherwell, W. de Kooning, A. Gorky, M. Rothko

- skulptura apstraktnog ekspresionizma - ista izrazajnost i slicni postupci kao i kod

slikarstva: slucajnost, ekspresivnost

...

UMJETNOST INFORMlLA, TASIZAM, LIRSKA

APSTRAKCIJA I MONOKROMNO SLIKARSTVO

- enformel = bez forme, bezformno slikarstvo

- dovrsen]e djela prepusteno je slucaju

- rad sa slikarskim platnom i materijalom: na platno se stavljaju pijesak, vosak, smola, boje

itd., potom se podvrgava slozenom postupku zagrijavanja koje unistava njegovu prvotnu formu, pretvarajuci ga u slucajni, savijeni oblik nastao bez slikareve volje (npr. I. Gattin). - predstavnici: wols, J. Fautrier, J. Dubuffet,. A. Tapies, A. Burri, E. Vedova

- u Hrvatskoj: I. Gattin, F. Kulmer, T. Hruskovec, kipar D. Dtamonja

- tasizam i lirska apstrakcija

- dinarnicki proces slikanja, improvizacija, rizik, egzaltacija

- mobilizirana je fantazija kao katalizator vidljivog u apstraktni svijet boje i geste

- predstavnici: J. Messagier, P. Soulages, G. Mathieu, Tal. Coat, H. Hartung

- u Hrvatskoj: E. Murtic, O. Gliha, S. Kopec, 5. Peric, O. Petlevski, B. Baretic, Z. Prica

- monokromno slikarstvo

- karakterizira ga ravnomjerno prekrivanje platna bojom bez ikakvih oblika (npr. Y. Klein)

- jedan od postupaka je zasijecanje i busenje povrsine slika - gestom zasijecanja nastaje

crtez (npr. L. Fontana)

- povrsina slike prikazuje se kao materijal i prostor

- bitna obiljetja: slucaj u postupku, ne mogu se odrediti prostorne granice slike, pokret i gesta.

- u Hrvatskoj: apstrakcija se javlja s grupom Exat 51 (slikari: V. Kristl, I. Picelj, A. Srnec;

arhitekti: B. Bernardi, B. Rasica. V. Richter), a nastavlja se na drugi nacln s grupom Gorgona (slikari: M. Jevsovar, J. Knifer, D. Seder, J. Vanista i kipar I. Kozaric)

NEODADAI AM (ASSIMBLAG )

- neodadaisti pronadene proizvode potrosackoqa svijeta rabe kao materijal za stvaranje

- izabiranje neurnjetnkkih, cdbacenih predmeta i materijala iz okolisa

- sklapanje novoga urnjetnickoq predmeta (combines), asamblaz, ready made - predmet

nije prikazan kao u tradicionalnoj umjetnosti, nego se eijeli unosi u djelo (otpadak i reprodukcija)

- djelo je istodobno i slika i skulptura

- dvosmislenost znacenja, oblika, kompozicije i postupaka vrijednost je po sebi

- neodada ne stvara umjetnost. nego pronalazi umjetnost u onom sto nas okruzuje

- predstavnici: J. Cornell, L. Nevelson, R. Rauschenberg, F. Arman, D. Spoerri, Cesar, Christo,

P. Manzoni

POP·ART

(kratica od engl. popular art = pucka, narodna umjetnost, popularna umjetnost) - pojavljuje se u Engleskoj (1956), a potom se ~iri u SAD

- umjetnost popularne kulture: prikazuje proizvode potrosackoqa svijeta (slike, grafike,

'fotoqrafije, skulpture, asarnblaz, instalacije)

- ukida granicu izmedu elitne i popularne umjetnosti

- karakterizira ga prikazivanje, izratavanje i uporaba simbola, vrijednosti i znacenja

masovnoga potrosackoq i postindustrijskog drustva (npr. J. Johns: Zastava, A. Warhol:

Coca-Cola)

- konzumacija, otpad i reprodukcija

- ironicno prikazivanje tema suvremene svakodnevice i masovnih medija (reklama,

jurnbo-plakata, casopisa, televizije, stripa)

- predstavnici: R. Hamilton, J. Johns, C. Oldenburg, R. Lichtenstein, T. Wesselman, A. Warhol

OP-ART

(op od opticki = opticka umjetnost)

- ispituje i istrazuje efekte optickih varki ovisnih 0 svjetlosti i pokretu gledatelja iii kretanja samog djela: slike, konstrukcije, raznovrsni materijali

- iluzije optickih titranja povrsine valovitim linijama, perspektivno uvlacenje prostora na plohi

- ova je umjetnost apstraktna, za razliku od pop-arta koji je figurativan, a vremenski se

podudaraju jedna s drugom

- predstavnici: V. Vasarely, B. Riley, Y. Agam, G. Alviani, J. R. Soto

- u Hrvatskoj: M. Sutej, Z. Sirnunovic

HIPERREALIZAM

- urnjetnicki pokret nastao oko 1970. u SAD

- preslikava fotografsku "nadstvarnost", koristi fotografsku reprodukciju objekta i

fotografske efekte: prekomjernu osvjetljenost, zarnucenje, iskrivljavanje oblika, stoga se naziva jos i fotorealizmom

- predstavnici: D. Hanson, C. Close, R. Estes, J. Davies, Ph. Pearlstein

- U Hrvatskoj: J. Fatur, M. Muljevic

- primarno ambijentalna

- djelo se giba u prostoru - kretanje, transformacija statlckoqa djela u rnehanicki. dinarnlcki

objekt

- strojno-kineticke opticke pojave - spajanje dijelova cdbacenih strojeva u nove strojeve koji se pokrecu i stvaraju apstraktne ekspresionistkke prizore u prostoru (npr. Tinguely: Pocest New Yorku, semorezerejuce instalacija)

- igra u duhu dade sa slotenim znscenjima civilizacije stroja (npr. Duchamp: Rotirejuce pofukugla, konstrukcija koju pokrece motor)

- pokretno se djelo osvjetljava - svjetlo postaje aktivni cimbenik gibanja - reflektiranje svjetlosti (npr. J. Ie Pare)

- mobili - skulpture u prostoru (zlca, ploha) - pokrecu se strujanjem zraka i motorom (npr.

A, Calder).

- predstavnici u Hrvatskoj: A. Srnee, M. Sute]

Bridget Riley, Struja (1964)

Richard Estes, Williamsburg5ki most (1987)

Takis, Magnetska polja (1968)

49--------------------------

Juraj Dobrovic, Prostorna konstrukcija (1964)

Donald Judd, 8ez nas/ova (1967)

.,_"

'WauIof .... IKlm~......., "'rout~ .. p,--.rl'tmn"l! ~poIcybe."'_"o;ryD.Jnat lIO""*tvrtwn"~l

Hans Haacke, Urna za posjetioce muzeja moderne umjetnosti (1970)

NOVE TENDENCIJE

- medunarodni urnjetnicki pokret osnovan u Zagrebu (1961)

- obiljezja: optlcka i vizualna istativanja plasticnoq jezika, konstruktivna i racunalna

vizualna istrativanja ("antislike", kompjutori), isticanje potrebe socijalizacije umjetnosti, ukidanje unikatnoga znacaja urnjetnickoq djela (uvodi se timski rad u kojem se umjetnicko djelovanje dovodi do krajnje anonimnosti), odsutnosti osobnog, subjektivnog i manualnog traga umjetnikove ruke, njegova zivota

- do 1973. godine ukupno je odrzano pet lzlozbi Novih tendencija

- predstavnici : A. Srnec, I. Picelj, J. Dobrovic, V. Richter, M. Sute], F. Morellet, O. Piene, A.

Mavignier, D. Hacker, A. Biasi, grupa Zero

- teoretlcari: M. Mestrovic, R. Putar, B. Kelemen, V. Horvat-Pintaric, A. Moles

MINIMALNA UMJETNOST

- minimalni tragovi umjetnikove djelatnosti (ponistavanje znacenja i asocijacija, umjetnik ne tini nista drugo nego narucuje u tvornici gotov materijal koji postavlja u prostorumjetnika ne zanima odnos vee prisutnost materijala kao takvog)

- reakcija na apstraktni ekspresionizam

- "post-slikarska apstrakcija"

- umjetnost tvrdoga brida (hard edge) i obojenog polja (color-field)

- dokidanje pojma "slike" - na njezino mjesto dolazi bezlicni urnjetnicki "objekt"

- kriterij da je nesto urnjetnicko djelo jest samo umjetnikova tvrdnja da je to djelo urnjetnicko djelo

- ne obraca se pozornost dotivljaju i slikama, nego razrnisljanjirna 0 umjetnosti i nasirn

stavovima 0 njoj

- minimalna je umjetnost prijelazno razdoblje izmedu klasicnih slikarskih disciplina i konceptualizma

- predstavnici: D. Judd, F. Stella, R. Serra, R. Morris, C. Andre, S. Lewitt

- u Hrvatskoj: M. Galle, Lj. ~ibenik, E. Feller, B. Vlahovic, M. Bacic, J. Knifer, A. Kuduz

KONCEPTUALNAUMJETNOST

- urnjetnicko djelo je koncept, umjetnikova teznja da se pomakne interes s materijaliziranog djela (slike, kipa) na zamisli, ideje i koncepte koji prethode djelu

- autorefleksivno, analiticko i kriticko istrativanje naravi umjetnosti i njezina shvacanja

- rabe se netradicionalni urnjetnicki postupci i materijali (fotografije, polaroid, film, video,

umjetnikovo tijelo)

- osnovno je obiljezje kriticki stay spram tradicionalne umjetnosti i kulturne vrijednosti

- urad ulazi i teorijsko istrativanje, dematerijalizacija i defetisizacija umjetnickoq objekta,

ironija, paradoks, upotreba tekstova koji usmjeravaju na ideje i koncepte umjetnika, akcije, intervencije u otvorenom prostoru (npr. G. Trbuljak: Star i cetev tratim galerijunatpisi izvedeni serigrafijom i plakatirani po gradu)

- predstavnici: J. Kosuth, H. Haacke, Art & Language, Arte Povera

- u Hrvatskoj: Grupa sestorice (B. Demur, L. Jerman, V. Martek, M. Stilinovic, S. Stilinovk,

F. Vucernilovic), B. Dirnitrijevic, G. Trbuljak

50

- arnbijenti i instalacije u prirodnom prostoru

- materijal za rad jest tlo, zemlja, prirodno okruzenje itd.

- ukida granicu izrnedu Ijudskoga stvaralastva i prirode (npr. R. Smithson: Spiralni gat,

ob.likuje krajolik produz.enjem obale jezera u oblik spirale, spirala nastala slaganjem okolnoga kamenja, nakon toga se djelo prepusta djelovanju soli i mikroorganizama iz jezera, priroda rastvara djelo u njegovu trajanju)

- instalacije u prirodnom prostoru (npr. W. De Maria: Polje munja - visoke cellcne sipke koje privlace munje i grmljavinu postavljene su u pejsaz, eilj je dozivjeti strahopostovanje prema snazi prirodnih sila)

HAPPENING I FLUXUS

HAPPENING

- prostorno-vremensko dogadanje u kojern sudjeluju umjetnici ,i publika uz prethodno zarnisljeni scenarij iii se ostvaruju sponatani nerezirani dcqada]l

- u urnjetnicki do.gadaj unose se kao ready-made svakidasnji iznimni doqadaji, vrijednosti iii

svjetovni nazori

- prosirenje pojma umjetnosti na izvanurnjetnicke aktivnosti

IFLUXUS

- urnjetnicki pokret u kojem se happening najizrazitije ocituje

- primjenjuje intermedijalnost (istodobni rad u glazbi, performansu, asarnblazu, poeziji,

happeningu; razllclti umjetnicko-zivotni obliei ponasanja)

- njime se bave svi: urnjetnici i ne-umjetn1ci, politick: anqaziranii apoliticni Ijudi, pjesnici i ne-pjesniei, ne-plesaci koji plesu itd. (npr: Ph. Corner: Happening klsvir, 1962. - jedan od doqadaja na Wiesbadenskom festivalu najnovije glazbe je sviranje klavira u kojem su prisutni sami rnoqli proizvoditi sve rnoquce zvukove na klaviru (Iupanjem cijevima, natezanjem zlca, skakanjem po njemu

- fluxus klavir Nama June Paika: Integralni klavir (u asarnblazu, predstavlja iz.gled klavira nakon nekoliko happening-koncerata: na njega spojeni radioprijamnici, bkiklisticke sirene, telefonna pritisak tipke razni zvu kovi - izmedu zlca po.stavljene su Ijuske jajeta, staklo, fotografije itd.)

UMJETNOST PERFORMANSA

(eng!. performance)

PERfO:RMANiS

- je rezirani iii nerezirani doqada] kojl umjetnik izvodi izravno pred publikom iii se doqadaj promatra preko videa

- prestaje proizvodnja umjetnickoqa djela

- umjetnikova zivotna aktivnost usmjerena je prema promjeni svijeta - cilj je suodti se s

duhovnom krizom suvremenog doba

- dokumenti 0 performansu njegov su scenarij i fotografske snimke

- predstavniei: J. 8euys, J. Dine, K. Rinke, L. Anderson

- u Hrvatskoj: T. Gotovac, V. Delimar, S. Tolj, Z. Kopljar

BODY ART

- oblik performansa u kojem se umjetnik koristi svojim tijelom iii tijelom druge osobe kao materijalom za urnjetnicko stvaranje; tijelo biljezi trag slikarske akcije iii prirodnoga djelovanja (npr. izlaganje tijela suncu)

- predstavnici: D. Oppenheim, lB. Neuman, Gilbert & George, Orlan

Walter De Maria, Pou'e munja (1977)

Allan Kaprow, Dvoriste (1961)

Philip Corner, Happening klavir (1962)

Klaus Rinke, Mu5ko, lensko (1970)

51----------------------------

Nam June Paik, Voltaire (1989)

Jean-Pierre Yvarai, Sintetizirana Mona Lisa (1989)

Charles W. Moore i William Hersey, Piazza d' Italia, New Orleans (1978 - 1979)

Renzo Piano i Richard Rogers, Centar G. Pompidou, Pariz (1972 - 1977)

VIDEO UMJETNOST

- sluzi se videotehnikom kao sredstvom izratavanja

- zastupljena je kroz multimedijske ambijente i videoinstalacije (prostorni odnos predmeta,

kamere i prornatraca: suprotstavljanje konkretnog i nestvarnog prostorno-vremenskog odnosa) - videoskulpture (objekt od vise monitora koji projiciraju elektronske slike; podudarnost iii nepodudarnost TV slike i stvarne slike videoskulpture) - istodobno prikaziv~nje jedne iii vise slika s videovrpce

- interdisciplinarni pristup - postojanje djela sarno u mediju (nema otivotvorenja u materijalu - dijelo postoji dok je izlozeno nasern pogledu iii pogledu kamere - estetika nestanka djela)

- predstavnici: N. J. Paik, B. Viola, B. Nauman, M. Odenbach, V. Acconci, G. Hill

- u Hrvatskoj: D. Martinis,S. lvekovic, L. Galeta, I. Faktor, I. Dekovic, 5. Dukk

KOMPJUTO SKA UMJETNOST

- pojavljuje se pojavom kompjutora koji postaje medij izrazavanja

- ponovno aktualiziranje misli 0 povezivanju znanosti i umjetnosti

- kompjutor ornoqucuje neogranitene moqucnosti reprodukcije (kompjutorska grafika -

kljucna uloga u proizvodnji animiranih filmova i videoigara za masovnu potrosnju time zapravo sama koncepcija poprima status umjetnitkog djela)

- krajem dvadesetog stoljeca iz nje je proistekla i umjetnost na Internetu, tzv. web art

- novi tehnoloski diskurs umjetnosti ornoquclo je razvoj elektronicke, telekomunikacijske,

laserske ,i holografske umjetnosti, objedinjenih pojmom media art

- predstavnici: P. Weibel, K. Yamagushi, D. Davis, J. Shaw, M. Mullican, Stelarc

- u Hrvatskoj: V. 2iljak, V. Bonacic, D. Fritz

NOVA SliKA I TRANSAVANGARDA

- smatra kako nova otkrica nisu potrebna, jer sve je vee otkriveno

- brisanje granica izmedu masovne kulture i umjetnosti

- sadrzaji: teme rock-kulture, filma i svijeta spektakla povezuju se s temama iz povijesti

umjetnosti, sve je istodobno, ovodobno i drevno, prema slobodnoj zelji umjetnika

- uzimanje tema i postupaka iz proslosti, kombiniranje razlidtih stilova, vracanje narativnosti i alegoriji, koristenje svim raspolotivim jezicima (npr. ulicni grafiti), prenaglasavanje iskustava razlicitih povijesnih i suvremenih praksi, sluzen]e postupkom dekonstrukcije (razgradivanja postojecih poznatih oblika i stavljanje u novi odnos i znatenje)

- predstavnici: K. Haring, J. M. 8asquiat, J. Schnabel, M. Paladino,S. Chia, F. Clemente, A.

Kiefer, G. Baselitz, G. Richter, C. Sherman, B. Kruger, J. Holzer, J. Koons

- u Hrvatskoj: E. Schubert, G. Petrcol, B. Bucan, D. Sokic, M. lvancic, I. Roncevic, M. Bijelic, M. Molnar, D. Rakoci, 2. Kipke, Z. Vrkljan, L. Artukovic

POSTMODERNA ARHITEKTURA

- suprotstavljanje funkcionalnosti, elitizmu i stilskoj jednoznacnosti moderne arhitekture

- postmoderni jezik je eklekticizam

- predstavnici: R. Piano, R. Rogers, C. W. Moore, R. Venturi, I. M. Pei, H. Hollein, F. Gehry

- u Hrvatskoj: M. Hrzic, D. Mance, V. Neidhardt, B. Siladin, V. Penezic, K. Rogina

SKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, Masarykova 28 Za izdavaca: ANTE zuzui. prof. Tiskanje dovrseno u lipnju 2003.

POVIJESNE OKOLNOSTI

PRAPOVIJEST .......

- AUSTRALOPITEK P 0 J A V ARE L I G I J E

- HOMO HABILIS

- HOMO ERECTUS _ ORGANIZACIJA DRU5TVA. PODJELA RADA

- HOMO SAPIENS

- HOMO SAPIENS SAPIENS

- KROMANJONAC - DANASNJI COVJEK

MEZOLITIK NEOLITIK

5000.

5T

- ZEMLJORADNJA

- STOCARSTVO

- ASTRONOMIJA. ASTROLO

- BIBLIOTEKE - GLiNENE PL

DREVNE CIVILIZ

Prva ko mena orudo

35000.

3

10000.

u C N

Neoliticko ksrcmikc

> U

Otisok ruke, soil.o u Gorgasu

Bizon izroden u sobavoj kosti, La Madeleine

Ilol

:Z >

...

~ Q

Spiljske slike, lcscoux

Venera, Willendorf

Ostoci Jerihono, utemeljenag aka 8000. g. pro Krista

Coiol Hiiyiik, rekenstrukcija noseljo iz mladega komenog dobo

Ljudski llkovi, Altorniro

3

35000.

------------------

10000.

7000.

-------

5000. _

SPILJA SANDALJA POKRAJ PULE: najstariji pronadeni predmeti oblikovani Ijudskom rukom u Europi

,

PUNIKVE xr kameni rvl

HI

ISBN ~53-0-~0117-B

II \ \\ \1 I

POVIJESNE OKOLNOSTI

PRAPOVIJES' .....

- AUSTRALOPITEK PO J A V ARE II G I J E

- HOMO HABILIS

- HOMO ERECTUS _ ORGANIZACIJA DRU~TVA, PODJELA RADA

- HOMO SAPIENS

- HOMO SAPIENS SAPIENS

- KROMANJONAC - DANA~NJI COVJEK

MEZOllTIK NEOLITIK

5000.

Prvo komeno crude

35000.

5

- ZEMUORADNJA

- STOCARSTVO

- ASTRONOMIJA, ASTROLOGIJA, MATE

- BIBLIOTEKE - GLiNENE PLOCICE

DREVNE CIVllIZACIJE

7000.
1.&1
"'"
U
c:£
N
....
>
U
1.&1
Z
>
1.&1
CII:::
Q 10000.

Otisak ruke, spilo u Gorgosu

Venera, Willendor!

Neolilicka keromika

Bizon izrcden U sobovo] kcsti, Lo Madeleine

...

:J III

s

~

o ~

~ ljodsko 91

% predforoo

= rozdoblje

Spiljske slike, Lascoux

Osloci Jerihono, ulemeljenog aka 8000. g. pc. Krisla

Ljudski likovl, Altomiro

Cctol Hiiyuk, rekonslrukcijo noselio iz mlodego kornenog dobo

'IJEK~~

"-

o

c,

o Q ~ ::::;

co ii'i

PRONAlAZAK KOVINE

KOVANJE, lIJEVANJE (orude, oruzje) ~ SERJJSKA PROIZVODNJA (KALUP) OBRTI- razmjena, trgovina

GRADOVI- DRtAVE (POllSI) ~ POMORSTVO

~TRGOVINA

~ KOLONIJE (CUELO SREDOZEMLJE)

776. pr sklad dJ

ATiKA

BOG ~ JAHVE (lzrael)

ABRAHAM

MOJSIJE

KEOPS BAKRENO I BRON<:ANO DOBA

HAMURABI

1000.

900.

2ELJEZNO DOBA

(HAL51

2500.

2000.

3000.

UMJETNOST AKADANA

UMJETNOST BABILONAC~

~.~~~~:~;. t M~ ~!~liii dMU~:~~~~~t:;l~,t II ~ .~~,#~:.~ ... ~e!

Zigural, Ur (-2500. pro KrislaJ

Glineno ploclco Ranieno lavica, refief

u "omOlnici' 1650. pr. KrislaJ

o

MSKA

UMJETNOSJ

Ekh'naton IAmenhotep IV) 11360. pro KristaJ

Piramide, Giza Pisor, Sakera

12530 - 2470. pro KristaJ (-2400. pro KrislaJ

Kroljico Nefertili (1360. pr Krista)

Figura konio i kola

Atrejevo riznico,

Mlkeno. Grcko Agomemnonova mcsko

(1300 - 1250. pro KrislaJ 116. st. pr. Krisla)

Mikenska vczo 18. sl. pr Krista)

ii ~!

1-- -

Palaeo Minosa,

, Knos, Krela 1-1500 pro KrislaJ

Preskokonie bike, freska. Kreta

1- 1500. pr Krisla)

Rilon. Knos, Krela

1-1500 - 1450. pr. Krista)

Menhiri

Figura kon]o

Sionehenge, Engleska 1-2000. pr. KrislO)

T ulo nkhamonov sarkofag 11340. pr. Krista)

200.

Milanski edikt, 313 .g.

Krista, Olimpijske igre, ha i tijela

GRLKA: filozofija, znanost, sport, knjizevnost, sve grane likovnih umjetnosti

Graditeljstvo (mostovi, vijadukti, gradovi, ceste, akvadukti, terme, hramovi, amfiteatri ... ) VRHUNAC CARSTVA

••• [iRfUIMSKO CARSTVO

(LATENSKO DOBA)

'11Jl.1RIJE

AUGUST NERON

ALEK5ANDAR VELIKI ISUS

600.

500.

400.

200,

100.

300,

---

August (20. pro Krista)

0,

100.

Koloseum, Rim

172 - 80)

Kouros (ovjek s teletom 16. ,I. pro Krista) (570. pr. Krisla)

Zeusov hram, Afeno, '. ~.'"

korirrski red Aro POClS, detail rellefa

1130-160) 113-9. pro Krista)

...

t;

~ ~

g Dipilonska vaza

., 18.51. pro Krista) U

Vila Mi,teriia, Pompeii,

m ~id4\ _

Carstva

KONSTANTIN VELIKI

300,

400.

Boziliko 'v. Apol I nero, Ravenna 1533 - 549)

/"""' '_

.==-

~ 'k

, 1 ! ~:l .

sz

,'!~"_f

Iitov slovoluk (79- 81)

Panteon, Rim (liB - 125)

Marko Aureli]e 1161 -180)

Konslanlin Veliki 1313)

BItko kod lsso, detol] pompejskoq mozaiko

I FEUDALNOG DRU$TVA - Nastajanje brojnih drzava, na, vojvodina, grofovija - zernljisni posjedi

JUSTINIJAN

MUI:JAMED I S LAM

800.

KARLO VELIKI okruruen za cars

600.

700.

Bronccno pozloceno plocico s kaeige krollo Agiluffo (591 - 615)

lavjetno kruna

(653 - 672)

MEROVINSKA UMJETNOST

900.

Evandelje s

lindisfarnea

(-698)

ANGLOSASKA I IRSKA UMJETNOST

1000.

Sv. opcstcli, Solun

St. Sernin, Toulouse (1080 - 1120)

S. Minialo 01 Monte, Firenco (1053 -1272)

SVETI FRANJO

DANTE Botanska komedija

Osnutak sveudliste

TAR I

1050.

1055. Turci zauzimaju Jeruzalem

KRltARSKI RATOVI

1100.

Crkvo Sv. Marko, Venecijo (posveCeno 1094)

Donjon, Hedingham, Engle,ka

1150.

1200.

Evondelje Olano 111., Wiliom O,vajac,

Reichenou topi,erija iz Bayeuxa ~~;;a,

(998 - 1002) 11 073 - 1083)

OTONSKA

UMJETNOST

Sv, Sofija, Navgorod (I 045 - 1062)

SlIJp u

st. Marie, Souiloc (-1140)

Sv. Mihovil, heska, Notre Dame

Bogorodico, ikona iz Ohrida

Portol, Chartres (1145 - 1 I 70)

GIOno,Sv. Franjo (-1300]

T

1250.

Crkvo sv. Sposo, Deccni, Kosovo

(-1305)

I Bogorodica SIMONE MARTINI, II

(1280 - 1290) Oplokivon]e (-13401 ~

I

E

DUCCIO, Bogorodica (1308 - 1311)

NOVI VIJEK ~

KRISTOFO~KOLUM.BO VEliKA ZEMLJOPISNA OTKRICA 1492. otkrice Amenke 0 S V AJ AN JE K 0 LO N I J A

NIKOLA KOPERNIK - heliocentricni sustav

1453. pad Carigrada

HUMANIZAM

MARTIN LUTHER

1517. pocetak reformacije

GALILEO GAll LEI - jedan ad osnivaca mod erne fizike

JOHANNES KEPLER - razvoj astronomije

ISAAC NEWTON-

JOHANNES GUTENBERG 1455. prva tiskana Siblija

ANDREJ RUBUOV, Ikona andeoskog Irojstvo 11410-1420)

FILIPPO BRUNEllESCHI, Kopela Pozzi, Firenca (1430 - 1433)

DONATELLO LORENZO GHIBERTI,

David (1425 ': 1430) "Vrato roio" 11435)

ALBRECHT DURER, Autoportret (1500)

PAOLO UCCELLO, Bitko ked Son Romano (1455)

1500.

1525,

-------

1550.

1575.

DONATO BRAMANTE, Iernpieho, Rim 11502-1511)

ANDREA PALLADIO, Vila Rotondo, Vicenza (1550)

BENVENUTO CELLINI, Soli"nka Fronie I. 11543)

ANDREA DEL VERROCCHIO, Calleoni, Veneci]o

11483 -1488)

MICHELANGEllO, David (1501 - 1504)

SANDRO BOTIlCELlI, Rodanle Venere 11482)

JACOPO TINTORETTO, Pasljednio vecerc, Veneciio )1592 - 1594)

LEONARDO DA VINCI, Mono Li 50 (1503 - 1505)

1600.

1650.

GIAN LORENZO BERNINI, FRANCESCO BOROMINI,

S. Andrea 01 Ouirincle, Rim S. Agnese, Rim (1653 - I 663)

THOMAS GAINSBOROUGH Robert Andrews i "iegovo zeno (1748 - 1750)

GIAN LORENZO BERNINI

Apoteozo Sv. Terezi]e 11645 - 1652)

DIEGO VELAzQUEZ, Dvarske dame [1656)

CARAVAGGIO, . Sv Mate, 11599 - 1602)

1625.

GEORGES DE LA TOUR, Poklonsrvo postiro

oj fizike i matematike

oj kemije i medicine

1725.

1700.

SIR CRISTOPHER WREN,

S!. Paul, London (1675~ 1710)

IN DElFT,

lurbanom JEAN·BAPTISTE·SIMEON

) - 1663) CHARDIN,

Povralak s lrznice

JBENS,

z (1635)

NICOLAS POUSSIN, Pokolj nevi ne djece

ANTOINE WATIEAU, Pies (1718)

1789. FRANCUSKA R.EVOlUCIJA - USPON GRADAN5TVA INDUSTRIJ5KA

CHARLES DARWIN

JAMES WATT

1769. izum parnog stroja

REV 0 l U C I J A -+ GEORGE STEPHENSON

1815. prva parna lokomotiva

RAZVOJ TR1ISNOG GOSPODARSTVA-+

JOHN DALTON 1848. PROLJECE NARODA

1808. atomska teorija,

temeljni zakoni kemije

1764. JOHANN WINCKELMANN pocetak povijesti umjetnosti

1750.

1775.

teorija evol ucije

1800.

1820.

1822. fotografija

TOPPFFER

zacetnik suvremenog stripa

LlBERALIZAM SOCIJALIZAM

CHARLES GARNIER

Opera, Paris (1861 - 1874)

JOSEPH.MALLORD WILLIAM TURNER, .Iemeroire" (1838)

EUGENE DELACROIX, Sloboda no barikadama

(1830)

c~ J, ."'~'

I'''~ , '\ "

"'" ,1:-' * r.

FRANCISCO GOY A, Obitelj Karla IV. (I 800)

SIR JOSEPH PAXTON, Kristalna palaeo, Landon

(1851)

HONORE DAUMIER,

Pulnici Ireceg rozredo (1862)

JEAN·FRANCOIS MILLET, Saku pljocice klasja

GUSTAVE COURBET, Usilnjavanje kamenja (1849)

THOMAS JEFFERSON, Monticello, Virginia (1796 -1806)

ANTONIO CANOVA, Paulino Barghesa

kao Venera 11808)

JEAN AUGUSTE DOMINIQUE INGRES, Kupocico 11808)

1870.

GUSTAVE EIFFEL, Vijadukt garabit (I 880 - 1884)

LOUIS SULLIVAN, Zgrada Wainwright, SI. Louis 11890-1891)

AUGUSTE RODIN Mislilac (I 879 - I 889)

.~.

.- ~:~

f :. ~ "":-r

EDOUARD MANET, Dorucok no Iravi (1863)

AUGUSTE RE NOIR, Gospodico Grempel

CLAUDE MONET, Impresijo: Zolozak sunca (1874)

CAMILLE PISSARRO, Place du Thealre Froncis (1898)

1876. prvi tele:

1875.

1911. kruzenje elektrona oko atomske jezgre

SUVREME

1896. otkrlce radioaktivnosti

1897. supruznkl CURIE, elektron i atomska pretvorba

PRVI SVJETSKI RAT

- svojstva atoma zvucni film

o DOBA .......

VEliKA G05PODAR5KA KRIZA

1897. DAVID ROENTGEN SIGMUND FREUD - Psihonaliza

1917. RUSKA RE.vOLUCIJA - KOMUNIZAM - periodni sustav kemijskih elemenata

- kvantana mehanika 1936, pocetak

- atornska struktura televizijskog

1886. Carl F. Benz, prvo vozilo s motorom

FORD T - prvi masovni automobil

1916. ALBERT EINSTEIN

1895. braca lUMIERE - prvi film Teorija relativnosti

1920.

1885.

1890.

1895,

1900.

1915.

1905.

1910.

GUSTAVE KliMT Poljubac 11906)

WALTER GROPIUS, Bauhaus, Dessau 11925 -1926)

VICTOR HORTA, Stubi!le

OnOWAGNER, Kuco od mojolike, Bec 11898 -1900)

ANTONI GAUDI, Coso Milo, Barcelona 11906 -19101

ADOLF lOOS, Zgrada Goldman i Solotsch 11909 - I 911 )

Harmonija u crvenom (19081

PABLO PICASSO, Gaspodice iz Avignona 119071

..

! 'jj

II!

• ;;,

II

iii FRANZ MARC, Veliki Z plovi kanji 119111

;EZANNE, tlNCENT VAN GOGH, HENRI DE TOULOUSELAUTREC,

,Iagoe Sainte Victoria uto zito Marcelle lender (1896J

3~ __ ...e.AU ...... aa.;""'''''''.&.I''-'''''_Ioa. ...tLILA~DILII,C. "'All • ,. A ....

onODIX, Auloparlrel kao vojnik 11914J

---~

1925.

1935,

1930.

1

lE COR BUSIER, Villa Savoye (1929 -19301

E II N

._ 'c

co

~.;;

II II ..... _a. .... 1I...Iij 1111

J SVJETSKI RAT

HlADNI RAT~

1945. atornska bamba

-mitiranja ograma

RAZVOJ ELEKTRONIKE, TELEVIZtJE, ATOMISTIKE - nuklearna fizika

- nuklearno oruzje

- nuklearne elektrane

RAZVOJ RACUNALA

PC (PERSONAL COMPUTER)

1989. RU~ENJE BERLINSKOG ZIDA

SLOM KOMUNISTICKOG SUSTAVA

PUT U SVEMIR

1969. C:OVJEK NA MJESECU

ITARIZAM

1975.

1980.

1965.

1970.

1950.

1955.

1960.

MIES VAN DER ROHE, Zgrada Seagram 11954 - 1958)

lE CORBUSIER, Kuco zaiednickog stonovcnjc (1947 - 1952)

lE CORBUSIER, Chandigarm, Indiia (1957 - 1965)

LE CORBUSIER, Crkvo Notre-Dome-du+lcut, Ronchomp (1950 -1955)

ROBERT RAUSCHENBERG, Monogram

11955 - 1959)

NAMJUNE PAIK, Integraln i klovir (1958 -1963)

$." .-

~'.. :

, }- .

I rll ....... ,ft,

LA I

2000.

_'-':~:;;"'..l I. M. PEl, Piramida louvre

.~.(1988)

ANISH KAPOOR, Maika kco planino (1985)

BARBARA KRUGER, Bez ncslovo (1994 - 1995)

PO.SlMO'DERNA