ADOLF FRIEDRICH STENZLER SANSKRTSKA POCETNICA GRAMATIKA TEKSTOVI RJECNIK DORADIO RICHARD PISCHI PRERADIO KARL. F. GELDNER S NIEMACKOG PREVEO KRESIMIR KRNICAo dich Steer meth de Sus Grama Teste Worth Fors von Rica he Linger von Kar F Gee (Soba Auge) Water de Pex, Brin New York, 180 Nakladnit nasitel preva 2 Hrvatsku [Nebo na Zemiji do. Domobranska 1, 10000 Zagreh Urednik Rade Sila Prijevo: Kreimir Kenic ompyisersi slot prjelom IBIS GRAFIKA doo. Nakada: 500 primjeraka ISBN 953-6427-08-7 Predgovor devetom iadanju. Stenzlerov dayno prokusan! priruenik po drugi je put povjeren novom preradivacu. Nuznima mi su se Ukazale mnoge zamasne izmjene, pored onlh koje su proizatle iz dugogodisnje ueiteliske djelatnost), No sve 2elje koje su se pokazale u novom izdanju nist se mogle Ispuniti, Da sam, kao Stu se Cesto prediagalo, umetnuo | vedski sasnskrt | poredbenu gramatiku, apseg | karakter priruenika u potpunosti &i se izraijenili Stoga sam ostao vieran prvobitnome Sten zlerovu planu, Gramatika je u Potpunosti ostala deskriptivna i oslanja seu svakom pogledunaklasienisanskrt, tna gramaticki utveden, jezik Wjepe —Knjitevnasti 1 znanosti—indijskoga, srednjoviekovlja. Nasuprot jeziénom —_usporedivanju nametnuo sam sebo jos stroze uzdrravanje of Pische ova, Sva dodatna objasnjavanja ostavljena sy na velju 2ivim predavanjima ucitelja. Pojedinacni pogledi u poredbenu, ‘gramatiku od mate su koristi pocetniku sve dotfe dak on ne Lidl veliku povezanost, Za opisni pristup uzorito djelo ostaje Kielhor- nova gramatika, Kielhornoy. utjecaj svakako se zamjecuje u novo} preradbi. Stanovite struene izraze, kao penultima w znacenju predzadnjeg glasa nekog korijena, preuzeo sam od njega Primjeri 2a vjerbu, cije je wvodenje zasluge nezaboravnog Pischela, proviereni su i depunjeni, Preporucuje se da se nakon pisma ponajprije produ najvazniji paragrafl o glasovnim promjenama (14, 15, 18 IV, 19-22, 26, 30, 33-35, 451 46) i nakon obiju a-deklinacija (62, 63) admah prvi prezentski razred (139, 192), Primjeri su poredani na taj natin da odgovaraju takvu slijedu. Oni koji se budu strogo draall redosiijeda iznosenja grade u prieucniku morat ce u primjerima za vjedbu preskocii, pile vega § 227 | zadnje racenice 88 328, 330-332.wv Predgovor devetom lzdanj © izboru sdgovarajucih odlomaka za citanje mislienja su bila podijeljena. Kada sam ponovo uvrstio prve plevanje Price o Nall, udovoljio sam jedno} opceizrazen) 2elji, No moralo se uvrstiti pricu do prvog adlomka, dekle do petog pievanja. Nenametljive sam poduzea. nekolike Kracenja, posebno u zadnjem pjevanju. Ostali odlome: preuzeti su iz knjizevnosti prica i bajki, Neki motivi postal, su_medunarodni i pruzaju prilikt za upucivanje na Poredéeno proucavanje bajki. Prijatel) Hertel] 2a sed prieu ado mi je stavio na raspolaganie stariju versiju ie jos netiskane Paficakhysinake. doco oe Mwleea.z srake gospode a. Hil ebrande st co bi dali su mi vrlo vrijedne naputke za novu pretadbu Posebnu zahvalnost dugujem L Helleru kojl me. na emelju svojega bogatog pedagaskag iskustva, sia gvaki facin savjetovan, 1 koji je obavio prvi korekturu, dok ga ugrozens domovina ne pozala pod stijeg. Pi korektue 1m, nadalie, pomagala dea moja uvenika, gospoda dr Ht Ehelolfik. Joseph. Gospodin Ehe lol je osim toga | bwano provjerio rjecnik. Svima neka je na ovom micctu Jerazena moja zahvalnost Gospodin Topelmann koji je w meduyremena Preuzeo nakladu ove pocetnice, dao mi je odrjesene ruke pri, fovome preradivanju, na cemu i njemu zahvaljujem. Marburg, KB Geldner Predgovor sedamnaestom iadanju Posto se izjalovila_namiszo 0 potpuno Jamijenjens | prosirenu izdanju, za koje je nakladnik predgovoru 16. izdanju najavio da se prireduje, povierenc je dolje patpisename da se zakratko pobrine 22 17. i2danje. U tom kratkom Vremenu nije #e moglo ni razmisljati 0. neko] stvarno} preradbi. No nametnulo se pitanje ne bi li trebalo ‘skoristicpriliku da se kajizt ponovo veatl abiljetje cisto eskriptivacg, usko ogranicenag, opisa klasienog sanskrta, obiljeaje od Kojega je preradivae 14. lzdanja bio odustao. ‘Teebato je erelo promistici o odiaci. maker ane cracile! povratak na stajalists iz 1915, godine kada je izaslo 9. iedanje, koje je prevadio K. F. Goldner. Osnowna osobina zadnjeg i2danja bila je upucivanje na Paninjeva gramtiku Kron eitavu gramatiku iw novonapisanim dodacima 1. Ill. Ipak, indijska domaca sgramatika nije stvorena za uéenje sansketa, niti je za to Prikladna, Buduci da Je Panini obradivao oblik sanskrta koji Jeu maogim svojim oblicima jos. blizak vedskome, posljedni je preradivac u kajigu umetnuo i neke oblike koji se kasnije nisu upotrebljavali, djelomieno eak izmisljene paradigme, pa i citave vedske paradigme, | to bez postbne oznake. Pojedinih je takvih slucajeva, utemeljenih na njegovu oslanjanju na Kiethornovu sanskrtsku gramatiku, bilo vee kod Geldnera, te je FB. J. Kuiper u_svojol raxboritoj kritici 13. izdanja (Lingua 5. 1956, 222-224) s pravom zahtijevan da se takvi primjeri izbace iz Knlige Buduei da su i dodaci zadnjem izdanju takoder sadreavalt pogreske koje su bile prekorene u recenzijama’, cinilo se 1) Posnate smi slledace recenaile: Burrow, ArchL 13, FAsse 20. f99076H, aids Riser, ArchOr aa, 1908, S7S-477 Kuiper, Ti 8, 1960, 179-182) Otrebskl, LASn 1960, 209, Patt, Orlentalla 30, 1961, 296, Plaanl, Paid 15, 1060, 2946 Schinia. 1 65, 1960, 702%, Phonan, Kret 6. 1964, 10103. Thomas, OL 1962, 520"vi Predgovor sedamneestor indanja da je najbolje ponovo uspostaviti stanje Geldnerove preradbe, Takoder stoga sto su sasvim dvojbena prosirenja, { zadnjem izdanju bila tako formulicana da su stremila k aktivnom ovladavanjui sanskrtom, No za europske studente to nije cilj. Pripojenje dodataka trazilo bi osim toga bitnu iemjenu natina izrazavanja u Stenzlerovo) gramatici Ni “Prosirenja uz rjeenik” nisu bila Korisna, Ona su prije svega sadravala dodatke navodima znaéenja ondje gdje je Stenzler naveo samo ona znacenja eijeci koja se pojavljuju w ‘odlomcima 2a éitanje. 1 tu je doslo do prosirenja koja su bila kriva ili su navodila na krivo razumijevanje Za iduce preradbe treba obratiti paznju na slijedece: 1. oslanjanje na jezienu gradu koja je u klasienom sanskrtu stwarno potvrdena, a ne samo poznata iz gramaticarskih rasprava; 2. jednostavnije Formulacije niza pravila; 3. novo sastavljanje pravila izgovora 8 2, luzimajuci u obzir moderni fonetski nacin izrazavanja; 4. pozeljno bi bilo dodati recenice 2a vjedbu (naravyno iz lavorne knjizevnosti) za vremena izvan prezentskag susta¥ (ostala vremena, § 187 id.), za koja je vee Pischel pripremio Jedau 2birku (usp. predgovor 6 izdanju) ‘Sadrtaji iz povijesti jezika {iz poredbene lingvistike treba bi i dalje ostatiizvan gramatike. Njima bi se svakako znatno ote?a0 prikladan prikaz stupnjevanja samoglas~ nikal 1), Upravo je zbog kratkoce knjitice, koja ucitelju ruta najslobodnije mogucnosti. mnogovrsna_prosirenia prema potrebama uéenika, poteljno da Stenzlerova ‘gramatika ostane sa¢uvana Berlin B.Schlerath Sadrtaj Kratice Pismo. neta 7 Prijevo) 6. Zavréeci rijeci 7, Glasovne promier PENT Glasoune promjene unutar rjeet Deklinacija imenica i pridjeva Gamogiasnieke ileklinacija te. Suglasnicke deklt~ cucu, Imenice | pridjer! # vine osnova 23. Nepravitne deklinacia 28 Komparaciia. Zamjenicka deklinacta. Brojey. cone escika"conava Tomataka ”Koniveacla 38 Rondicional, Pasiv S7. Konjupacila_tevedenth Eingolakin oanova, Deseth razeed | kauzatiy 59 ‘Tvorba rijec. -Taesn imenica | pridjeva tenskog roda 87 Stones glake siotanice 68. Imenske slozenice 70. Primjeri za vjezbu, Uzorci za eitanje. © metriel Rjeénik 2 2 22 2 o 8 at 100 01Kratice A.~akuzativ 1 = lice ADL. ablativ L. Wok.) ~ Jokativ abl apsol.—ablativ apsolutni | lok. apsol.~lokativ apsolutni 0°. = aorist m.(m. 6) = muski rod apsol.~- apsolutiy med.~ medijialan) um. (A) —atmanepida ino2, (mn.) — mnotina bah. — bahuvethi N.tnom.) — nominatiy 4d. dale nap, — napomena D.~datiy opt. ~ optativ enom.~ denominativ 08n, — osnove det 7 dederatir par. (P.)~ parasmaipada lv. dvojina part. particip fut ~ futur as. — pasiv G.~genitiy Perf. (pf.)~ perfekt got. ~ gotov f- ref. prefiks Ginate) ~instramentat | prez-—prezem imp.~ imperativ pri). pridjev impf.~imperfekt pril.~ prilog ind. ~ indikativ razr. ~ razred inf. ~ infinisiy redupl.~ redupticirant Int. intenziy st. (sr. r)~ srednji rod lua, ~ inuzetak Sup. ~ superlatiy Jedn.~ jednine tatp.— tatpurusa aur, kauzativ uugl.— uglavnom Komp. ~ komparativ usp. — usporedi ond. ~ kondicions! ve vidi kor. — kerijen V.=vokativ 2. (2.1) = tenski rod Pismo 1 Sansket (samskrtam) se najéesce pige_piamom nigari, koje se Sesto od sijedecih slogownihznakova Samoglasnici Jednostavni Wa Wa Fi Fe Fae EE Droglasnic: Te Tai To au Suglasnici 1. guturali? Wha Tkha Tea Wehe Fea 2 palatati ca Fecha Win Tjha Aha 3. cerebrall Zta Sth Fda Cdha Ya 4k dental Wea Weha Xda Wdha Fa 5. labijalt Bpa Fhe ba ha Wma 6, polusamoglasnict Fya Tra Fla Teva 7, sibilanti Usa Usa Tea 8. hak Tha Znakori za sekundarne glasove: _m (anusvara ~ (anunasikad, 2h (visargal Nap. 1. [a corebralno) samo u vedskim spisime kako ae to plano naziva uw jutno) Indifi da bl se fuclikovale od plama nandinggart 2 legovor. Wr, KF, | jesu slogotvornl. se iagovara kao or Bicker s time da mu slijedi J % kao dam slijed u, 2% se izgovara kao ef u Engel. Tei Wo jest uvlck ugh, a laverno su bili dvoglasnici.e je uglavnom nastalo iz ‘i-20 (osim prema & 35,la St i2ue) iz au Bais Rau jesu asijedniclranijih i au. Usp. 8 40. 3. Aspirate thaknute glasove, kh itd.) treba iegovarati 5 jasno izrazenim zavrsnim hakom. — wT treba izgovarati kao ase my. Pa(atali se izgovaraiu Keo TYoenie volarh Ostavliamo medutim nary kojim se sluio