1.

Analiza ponašanja poduzeća, domaćinstava i pojedinaca naziva se

a. normativnom ekonomikom
b. pozitivnom ekonomikom
c. makroekonomikom
d. mikroekonomikom

2. Ako smo uvjereni da je događaj A uzrokom događaja B prosto zato što mu je prethodio
učinili smo pogrešku
a. ceteris paribus
b. post hoc pogrešku
c. pogrešku poopćavanja
d. sindrom Adama Smitha

4. Pogreška poopćavanja nastaje

a. kada jedan problem slijedi drugi
b. kada se zaključuje da ono što vrijedi za dio vrijedi i za cjelinu
c. kada postoji više varijabli čiji se utjecaj ne može utvrditi
d. zbog činjenice što ekonomisti različitih škola imaju različite pristupe problemu

5. Tri temeljna pitanja ekonomske organizacije su

a. kada, za koga i kako
b. kako, što i za koga
c. tko, kako i kada
d. tko, što i zašto

6. Ekonomski problemi koji mogu biti riješeni istraživanjem podataka i promatranjem

dijelova su dio
a. normativne ekonomike
b. pozitivne ekonomike
c. makroekonomike
d. mikroekonomike

7. Većina privreda u stvarnosti je

a. mješovita privreda
b. tržišna privreda
c. normativna privreda
d. komandna privreda

8. Tri glavna koraka u kreiranju ekonomske politike su

a. prikupiti činjenice, učiniti apstrakcije i pokazati rezultate
b. odrediti cilj, izabrati opcije i ocijeniti rezultate
c. stvoriti teoriju, analizirati postavke i izvesti zaključke
d. dati hipotezu, pojednostavniti model i pretpostaviti da su svi faktori jednaki

9. Koja je od navedenih izjava normativna ?

a. indeks potrošačkih cijena prošli mjesec je porastao za 6 %
b. stopa nezaposlenosti od 17 % je previsoka
c. prosječna kamatna stopa je 9.5 %
d. privreda je rasla po godišnjoj stopi od 2.6 %
10. Što proučava mikroekonomika ?
a. output cjelokupne privrede
b. ukupan broj zaposlenih u BiH
c. opću razinu cijena u BiH
d. output i cijene žita u BiH

11. Nesposobnost izoliranja pojedine varijable u odnosu na druge naziva se latinski

a. post hoc pogreška
b. ceteris paribus pogreška
c. pars pro toto pogreška
d. margaritas ante porcos pogreška

Ceteris paribus pogreška je česti slučaj griješenja kada jedna posljedica ovisi o više uzroka.
Utjecaj jednog uzroka pretpostavlja izolaciju utjecaja drugih uzroka. Matematički je to slučaj
kada je z=f(x,y), tada mora y biti const. da se dobije funkcija z = f (x).

12. Granica proizvodnih mogućnosti pokazuje maksimalni obim proizvodnje kojeg privreda
može ostvariti pri danoj tehnologiji i inputima proizvodnje.

13. Tri najvažnija proizvodna faktora su radna snaga, kapital i zemlja. TAČNO

14. Oportunitetni trošak je vrijednost dobra ili usluge koje smo se odrekli radi dobivanja
nekog drugog dobra ili usluge. TAČNO

15. Tri temeljna ekonomska pitanja što, kako i za koga proizvoditi postoje
a. u mješovitim privredama
b. u tržišnim privredama
c. u komandnim privredama
d. u svim privredama neovisno o stupnju njihove razvijenosti

16. Kružni tok privrede obuhvaća

a. tržište usluga i tržište finalnih dobara
b. tržište dobara i usluga te tržište proizvodnih faktora
c. tržište finalnih dobara i tržište proizvodnih faktora
d. domaće i međunarodno tržište

17. Ekonomski sustav u kojem je tržište dominantno u ekonomskom životu dok država
regulira socijalne uvjete i brine se za zdravstvenu skrb naziva se
a. demokratskim društvom
b. komunističkim društvom
c. plutokratskom državom
d. državom blagostanja

18. Doktrina koja smatra da država treba ekonomske poslove prepustiti tržištu naziva se
laissez faire.

19. Tržište je mehanizam putem kojeg kupci i prodavači određuju cijene i razmjenjuju dobra
i usluge, mjesto gdje se dobra kupuju i prodaju.

20. Kada tržišni učesnici nameću troškove drugima ta se pojava naziva

 a. eksternalije
b. internalije
c. javna dobra
d. ništa od navedenog

21. Na tržištu finalnih dobara poduzeća nastupaju kao kupci a na tržištu proizvodnih faktora
kao prodavači. TAČNO.

22. U grafu u kojem su prikazane cijene i količina proizvoda

a. cijene su prikazane na apscisi jer su one nezavisna varijabla, dok su količine
prikazane na ordinati jer su zavisna varijabla
b. cijene su prikazane na ordinati jer su zavisna varijabla dok su količine prikazane na
apscisi jer su nezavisna varijabla
c. cijene su prikazane na ordinati iako su nezavisna varijabla, dok je količina
prikazana na apscisi iako je zavisna varijabla

22. Pretpostavimo da je odnos između cijena koncertnih ulaznica i broja posjetitelja prikazan
jednadžbom P = 25 – 1.25 Q gdje je P cijena ulaznice a Q broj posjetitelja u tisućama. Na
temelju te jednadžbe se zaključuje
a. što su cijene više bit će više posjetitelja
b. ako 12000 ljudi posjeti koncert cijena ulaznice bit će 10 $
c. ako 18000 ljudi posjeti koncert ulaz na koncert bit će besplatan

23. Ako se Y promijeni za 22 a X za 12 jedinica tada je nagib pravca

a. 0.56
b. 1.83
c. 2.00
d. 3.27

24. Iz negativnog nagiba krivulje potražnje izvodi se zaključak da

a. kako cijene rastu tako i tražena količina raste
b. kako cijene opadaju tako tražene količine rastu
c. kako cijene rastu tako i potražnja opada
d. kako cijene opadaju tako i potražnja raste

25. Kada cijena dobra X raste i potrošači zamjenjuju dobro Y za dobro X, to se naziva
a. efekt dohotka
b. efekt multiplikatora
c. efekt supstitucije
d. efekt potražnje

26. Što od navedenog nije odrednica potražnje dobra X?

a. prosječni dohodak
b. stanovništvo
c. ukusi i preferencije
d. cijena dobra X
Cijena dobra X određuje traženu količinu a ne njegovu potražnju.Potražnja ovisi o faktorima
a, b i c.
27. Krivulja potražnje će se pomjeriti
a. ako se promjeni cijena dobra
b. ako se mijenjaju cijene i determinante potražnje
c. ako se mijenjaju determinante potražnje
d. nikada

28. Koji od navedenih faktora će izazvati pomak krivulje ponude?

a. promjene tehnologije
b. promjene cijena inputa
c. promjene cijena supstituta i komplemenata
d. promjene ekonomske politike
e. sve navedeno

29. Promjena cijena dobra X će prouzročiti

a. pomak krivulje ponude
b. pomak po krivulji ponude
c. a i b
d. ni a ni b

30. Ravnotežne cijene i količine su cijene i količine pri kojima su

a. tražene količine od strane potrošača jednake nuđenoj količini od strane proizvođača
b. krivulja ponude i krivulja potražnje sijeku
c. a i b
d. ni a ni b

31. Pri pretpostavci ceteris paribus ako potražnja raste ravnotežna cijena će _______ dok
će ravnotežna količina ______. Međutim ako ponuda poraste ravnotežna cijena će _________
dok će ravnotežna količina ___________.
a. opasti, opasti, porasti, porasti
b. porasti, opasti, opasti, porasti
c. opasti, opasti, porasti, opasti
d. porasti, porasti, opasti, opasti

32. Sile ponude i potražnje određuju

a. što će se proizvoditi
b. za koga će se proizvoditi
c. koliko će se dobara proizvesti
d. sve navedeno

33. Povećanje ponude izaziva

a. porast Pe i porast Qe
b. porast Pe i smanjenje Qe
c. smanjenje Pe i porast Qe
d. smanjenje Pe i smanjenje Qe

34. Smanjenje ponude izaziva

a. porast Pe i porast Qe
b. porast Pe i smanjenje Qe
c. smanjenje Pe i porast Qe
d. smanjenje Pe i smanjenje Qe
35. Povećanje potražnje izaziva
a. porast Pe i porast Qe
b. povećanje Pe i smanjenje Qe
c. smanjenje Pe i porast Qe
d. smanjenje Pe i smanjenje Qe

36. Smanjenje potražnje izaziva

a. porast Pe i i porast Qe
b. porast Pe i smanjenje Qe
c. smanjenje Pe i porast Qr
d. smanjenje Pe i smanjenje Qe

37. Ako porast cijena dobra A pomakne krivulju potražnje dobra B udesno
a. A i B su supstituti
b. A i B su komplementi
c. A i B su neovisna dobra
d. nijedno od navedenog

38. Ako porast cijena dobra C pomakne krivulju potražnje dobra D ulijevo
a. C i D su supstituti
b. C i D su komplementi
c. C i D su neovisna dobra
d. nijedno od navedenog

39. Ako porast dohotka potrošača uzrokuje smanjenje potražnje za nekim dobrom tada se radi
o
a. normalnom dobru
b. inferiornom dobru
c. supstitutu
d. komplementu

40. Što će od navedenog izazvati smanjenje potražnje za dobrom X ?

a. smanjenje dohotka potrošača
b. porast cijene dobra koji je supstitut dobru X
c. očekivanje porasta cijena dobra X u budućnosti
d. smanjenje ponude dobra X

41. Ako su dva dobra međusobno supstituti porast cijene jednog od njih izazvat će
a. smanjenje potražnje za drugim
b. porast potražnje za drugim
c. smanjenje tražene količine drugog
d. porast tražene količine drugog

42. Smanjenje ponude proizvoda bit će najvjerovatnije uzrokovano

a. povećanjem poreza
b. porastom dohotka potrošača
c. smanjenjem troškova proizvodnje
d. smanjenjem cijena komplemenata
43. Ako se tražena količina pri svakoj cijeni poveća za 130 jedinica tada će nova ravnotežna
cijena biti
a. 290
b. 320
c. 345
d. 365

44. Porast dohotka povećat će traženu količinu roba što će dovesti do pomaka krivulje
potražnje. NETAČNO.

45. Cjenovna elastičnost potražnje mjeri

a. promjenu tražene količine nekog dobra pri danoj promjeni dohotka
b. promjenu tražene količine nekog dobra pri danoj cijeni nekog drugog dobra
c. promjenu tražene količine nekog dobra pri promjeni cijene tog dobra
d. promjenu tražene količine nekog dobra pri promjeni cjenovne elastičnosti
ponude

46. Pri cijeni od 5 $ tražena količina je 10. Poveća li se cijena na 7 $ tražena količina je 5.
Kolika je cjenovna elastičnost potražnje?
a. 1
b. 0.5
c. 0.33
d. 2

47. Savršeno neelastična krivulja potražnje bit će na grafu __________ dok će savršeno
elastična krivulja potražnje na grafu biti _________________.
a. vertikalna, horizontalna
b. horizontalna, vertikalna
c. vertikalna, vertikalna
d. horizontalna, horizontalna

48. P x Q
a. MC
b. TR
c. MR.
d. TC

49. Kada je potražnja cjenovno neelastična smanjenje cijena će uzrokovati

a. porast ukupnih troškova
b. porast ukupnog prihoda
c. smanjenje ukupnih troškova
d. smanjenje ukupnog prihoda

50. Ako je pri cijeni od 5 $ nuđena količina 10 komada, pri novoj, višoj cijeni od 10 $ nudit će
se 20 komada. Kolika je elastičnost ponude ?
a. 1
b. 0.5
c. 0.33
d. 2
51. Kada država ograniči poljoprivrednu proizvodnju , krivulja ponude se pomjera
___________, ravnotežna cijena _______ a ishod je ________dohodak farmera.
a. desno, smanjenje, viši
b. lijevo, smanjenje, viši
c. lijevo, povećava, niži
d. lijevo, povećava, viši

52. Teret poreza na gorivo snosit će pretežito _________ jer je krivulja potražnje
relativno _________.
a. proizvođači, neelastična
b. proizvođači, elastična
c. potrošači, neelastična
d. potrošači, elastična

53. Ako je potražnja relativno neelastična na ponudu veći dio poreskog opterećenja snosit će
a. potrošači
b. proizvođači
c. poduzeća
d. nitko od navedenih

54. Ako se cijena proizvoda poveća s 1.50 $ na 2 $, a tražena količina opadne s 1000 na 900
komada koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje bit će
a. 3.00
b. 2.71
c. 0.37
d. 0.33

55. Ako je potražnja cjenovno neelastična tada će pri porastu cijena dobra od 7 $ na 8 $
a. ukupni prihod opasti
b. ukupni prihod porasti
c. ukupni prihod ostaje neizmjenjen
d. ukupni prihod je savršeno neelastičan

56. Što je od navedenog obilježje elastične potražnje?

a. koeficijent elastičnosti je 1
b. ukupni prihod opada ako cijene opadaju
c. kupci su relativno neosjetljivi na promjenu cijena
d. postotna promjena količine je veća od postotne promjene cijena

57. Što je od navedenog obilježje dobara čija je potražnja neelastična?

a. postojanje velikog broja supstituta tog dobra
b. kupac troši mali postotak svog dohotka na to dobro
c. dobro je luksuzno
d. vremensko razdoblje je relativno dugačko unutar kojeg je potražnja zadana

58. Gledano iz vremenske perspektive potražnja većine proizvoda je

a. manje elastična u kratkom a jedinično elastična u dugom roku
b. manje elastična u dugom a jedinično elastična u kratkom roku
c. više elastična u kratkom a manje elastična u dugom roku
d. više elastična u dugom nego u kratkom roku
59. Ako pad cijene od 5 % nekog dobra uzrokuje smanjenje nuđene količine za 8% ponuda je
a. neelastična
b. jedinično elastična
c. elastična
d. savršeno neelastična

60. Ako je ponuda neelastična a potražnja opada ukupni prihod (TR) prodavača će
a. porasti
b. opasti
c. opasti samo ako je potražnja elastična
d. porasti samo ako je potražnja neelastična