Prezimena koja vode porijeklo od nadimaka u Brčko distriktu Bosne i

Hercegovine
Uvod

Dobivši temu naišla sam na mnoge prepreke prilikom sakupljanja materijala, kako onoga
koji se tiče konkretno prezimena i imena, tako i onoga koji se tiče same problematike definiranja
pojmova kao što su nadimak, prezime motivirano nadimkom te pomodno ime. Uslijed mnogih
nedoumica odlučila sam posvetiti uvod upravo ovim pojmovima radi lakšeg razumijevanja
samoga rada i radi olakšavanja moga istraživačkog procesa koji bi bio preobiman ukoliko bi se
uzele sve pojedinosti koje ću u nastavku ovoga teksta navesti.
Prema „Eseju o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Hrvatskoj“ autora Valentina
Putanca prezime je sredstvo druge determinacije (drugog imenovanja). Razlog druge
determinacije je u potrebi da znak bude jednoznačan – novo imenovanje sužava opseg značenja.
O drugoj determinaciji Putanac kaže slijedeće: „Ako u selu postoji više obitelji, dolazi do potrebe
da se svaki član sela označi i kao član uže zajednice (obitelj) i da se obitelji označe kao jedinke.
Tako nastaje obiteljsko ime ili prezime. Nadimak može služiti kao prva, druga i treća
determinacija.”1
„Prezime je druga determinacija ili determinacija po obitelji. Najosnovnija determinacija po
obitelji vrši se po neposrednom pretku (otac, mati). Najvjerovatniji je put postajanja prezimena
bio ovaj: osobno ime > deminutiv > ime po ocu > ime više obitelji (naselje) prezime.” 2 Navodi se
i primjer: „Petar> (mali Petar) Petrić > (njegova obitelj) Petrići > Petrić (za jednu osobu).“3
Prema porijeklu i načinu tvorbe autor je prezimena podijelio na:
prezimena (Italic je u originalnom tekstu.) prema osobnom imenu (s metronimicima):
Milić, Ivanić, Mandić;
prezimena prema nadimku: Bjelobrk, Čutura, Rukavina, Gavaš;
prezimena prema zanimanju, službi: Cesarić, Kovač, Tkalčić;
prezimena prema vjeri, kraju, plemenu, rodu, narodu: Arapović, Arnautović, Bosanac.
Osim ove podjele autor navodi i opširniju podjelu Ante Šupuka na 20 kategorija (prezimena od
oznaka za fizičke i moralne osobnosti: Bilić, Žeravica, Vrančić; od životinjskih imena: Bakalar,
Zec, Zečić, Golub; od riječi za biljke i plodove: Blitva, Cvetko, Cvitan; od riječi za oruđe i
1
Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske („Eseju o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u
Hrvatskoj“, Valentin Putanac), Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976, str. 7.
2
Isto, str. 12.
3
Isto, str. 12.

2
različite predmete: Budak, Toljaga, Torbica; prezimena od riječi za dijelove tijela: Batak,
Brnjica, Očić; od augmentative i pejorative: Komadina, Mišurina, Šurkalo…).
Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da su i prezime i nadimak sredstva druge i treće
determinacije možemo pretpostaviti (prema navedenim primjerima iz podjele) da su u nekim
slučajevima najprije postojali nadimci koji su svakojako motivirani i da su određena prezimena
nastala od tih nadimaka. Također, Putanac navodi i situaciju u kojoj nadimak dolazi poslije
prezimena kao treća determinacija i kasnije postaje prezime ( Ivan Penić Ivanov, prezime Ivanko,
Penić-Ivanko).U korist ove teze navela bih podjelu prezimena u radu Značajke, odlike prezimena
dvorskog kraja Živka Bjelanovića: „Drugoj značenjskoj skupini, također, vrlo brojnoj, pripadaju
prezimena nadimačkog porijekla. Po značenjskim vrijednostima različitog su karaktera. Mogu
biti:
a. prema kakvoj fizičkoj osobini: Bjelac, Bjeljac, Bradara, Crljenica, Crnobrnja;
b. prema kakvoj fiziološkoj ili mentalnoj osobini: Cvrkalj, Glušac, Paprica, Puhača,
Smijulj, Šundeka;
c. prema kakvoj fizičkoj, fiziološkoj ili mentalnoj osobini s metaforičkom
zamjenom značenja: Akik, Basrak, Dupalo, Gaćeša, Kemera;
d. prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Batina, Bukarica, Čanak;
e. prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom: Arbutina,
Baburak;
f. prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im značenjsku strukturu nije
moguće jednoznačno odrediti: Devetak, Erceg, Galijaš, Kladar, Koljaja.“ 4.5

Možemo odmah primijetiti da prema Putancu prezimena od riječi za dijelove tijela spadaju u
zasebnu kategoriju, a kod Bjelanovića u potkategoriju prezimena nadimačkog porijekla. Smatram
da su sva prezimena koja su metaforički motivirana isprva bila nadimci.
Prezimena koja vode porijeklo od nadimaka u Brčko distriktu Bosne i
Hercegovine
4
http://familytreemaker.genealogy.com/users/m/e/n/Nenad-Menicanin-TX/FILE/0004page.html, 20. 05. 2011., 12:
30h (Prepisane stranice 529-539 iz Zbornika naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni
Izdavač: Skupština općine Dvor na Uni, Štampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991 godine.
Prepisao za svoje lične potrebe, Nenad Menićanin, Keller 2006 godine.)
5
Podebljavanje teksta je vršeno od strane autora.

3
 Nakon pretraživanja po društvenim mrežama popisala sam prezimena koja po
semantičkim značajkama ukazuju na određene osobine navedene iz druge podjele u uvodu i ta
ista prezimena ukucavala u telefonske imenike fiksnih telefonija M-tela i Bh. telekoma za prostor
Distrikta Brčko. Ovaj način pretraživanja mi je omogućio da imam tačne i sigurne podatke
(izvore) za ovaj rad. Treba reći kako sam bilježila sva prezimena, dakle, prezimena ljudi koji
trenutno žive na prostoru Distrikta Brčko, a ne isključivo prezimena starosjedilaca tog prostora i
zato je spisak veoma šarolik. Također, u spisak sam uvrstila i prezimena turskog porijekla čije
značenje upućuje na to da su mogla nekada biti nadimak: u slučajevima koje sam ja našla to su
bili najčešće pogrdni nadimci koji su upućivali na tuđu vjeru i način ponašanja.
Popis prezimena sam odlučila navesti po Bjelanovićevoj podjeli:
a) prema kakvoj fizičkoj osobini: Grbić, Bijelović, Bijelić, Zelenjaković, Grdan, Dugonjić,
Grdić, Šarenac, Mrkaljević6, Mrkonjić, Plavšić, Gutić, Crnalić, Crnić, Ćosić, Nokto,
Kvrgić, Glavinić;
b) prema kakvoj fiziološkoj ili mentalnoj osobini: Gluhić, Bukalo 7, Veselić, Gušo, Džomba8,
Kaurin9, Helać10, Blagić, Cifrić11, Bunjevac, Štetić, Banda, Radenica, Bijedić, Bjelopoljac,
Žderić;
6
Budući da primjećujemo partonimični sufiks –ević moglo bi se reći da ovo prezime ne treba stvrstati u ovu grupu.
međutim, moguće je da je prije nego što je postalo patronimik bilo metaforijski i metonimijski motivirano pridjevom
mrk i da je od njega nastalo prezime Mrkalj čiju verziju ne nalazim u Brčkom, ali nalazim u Sarajevu. Naravno, i sva
ostala prezimena na –ić, -ević, -ović upućuju na patronimike, ali treba uzeti u obzir momenat prije derivacije.
7
Postoji mogućnost da prezime vodi porijeklo osim od riječi buka i od riječi bokal (bokal m. posuda za tekućine,
staklena ili od drugih materijala; tal. caraff a, boccale, d.mlet., tr. bocal, bucal, mlet. bocal. Zingarelli navodi tal.
boccale ← lat. baucale(m) ←gr. bauckalis. Križano kslat. baucalis ‘brocca’ s bocca ‘usta’ (DE, 50). Rašireno je na
čitavom Balkanu (nalazi se i u rumunjskom bocal, bocală i u velj. boccuala, boccuola) (ERHSJ, I, 184). Riječ je
egipatskoga podrijetla (Z, 243).
Izvor: Nina Spicijarić, Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku…,
FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 1, str. 7-24 (hrcak.srce.hr/file/67767 22.05.2011. u 14:00h)
8
Džomba f (ar.? ili pers.?) 1.provalija, ponor, bezdan; nestabilno tlo→“Nestade ga kao da je u džombu propao.“
(Zembilj III 24.). 2. fig. nezasitljiv čovjek, koji može mnogo pojesti ( „kao da je šupalj do koljena“).
9
Kaur, kaurin m (pers.) 1.isto što i đaur ( đaur, đaurin, đavur m (pers.) nemusliman, nevjernik; hrišćanin. –„Basti
đaur. ode carevina“ ( K. H. I 46); „Nesretno ti to veselje bilo!/ Šta će tebe đaur u svatove?“ ( Vuk VII 208.) < tur.
gaur, gavur „pristalica Zoroastrove vjere, nevjernik, nemusliman, kršćanin“ < pers. „pristalica Zoroastrove vjere,
nevjernik, nemusliman, pogan“. Najvjerovatnije je nastalo u doba vladavine Osmanskog carstva ovim prostorima.

4
 c) prema kakvoj fizičkoj, fiziološkoj ili mentalnoj osobini s metaforičkom
zamjenom značenja: Stovrag, Pustvuk, Popržen, Smoljić, Grmuša, Kisić;
d) prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Puška, Kusturica12, Đonlić, Šipka,
Kukić, Pijuk;
e) prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom: Zečević, Sivčević,
Lisica, Šljuka, Horozović13, Ribić, Vrbljanac, Lješičanin, Kujović, Tvica14, Zečić, Mišić,
Bukvić, Žabarac, Zekonja;
f) prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im značenjsku strukturu nije
moguće jednoznačno odrediti: Crnovršanin, Šišić, Kitić, Geljić, Trbić, Žarkić, Žižić,
Videkanić, Vidović, Livadić, Lugonjić, Popara, Krndija, Kukuljević, Rovčanin, Klipo,
Zobenica, Ćurčić, Rikanović, Žunić, Jurišić, Oparnica, Spremo, Ubiparipović, Žilić.
Izdvojila bih grupe prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom i
prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom kao najnepotpunije. Već sam napomenula da u
prezimenima u kojima stoji ime predmeta, životinje, biljke možemo gotovo uvijek prepoznati
metaforijsku motiviranost i smatram da je suvišno razdvajati one sa metaforijskim i
nemetaforijskim značenjem. Isti je slučaj i sa metonimijom, jer, nadimak se ogleda u svrhovitosti
i eksplicitnosti, a mislim da kada neko nosi prezime Zec, osim ako ga nije dobio po imenu nekoga
mjesta, zasigurno nam daje asocijaciju pomoću koje pronalazimo ekvivalente ljudskih i zečijiih
osobina i metonimijski ih uklapamo u sustav općeg opisa te iste osobe. To se najbolje može
10
Helać –aća m (ar.) 1. propalica: propao, upropašćen. 2. helać biti= propasti, upropastiti se. „Svi dušmani tvoji
helać bili“ ( K. H. I 52.).
11
Možda od nestrandardnog izraza cifrati se – dotjerivati, porijeklo riječi nisam našla.
12
Budući da su se na prostore Distrikta Brčko naseljavali stanovnici iz raznih područja našla sam podatak iz pregleda
o radu “Onomastika površi trebinjske”, Savo Pujić, Onomatološki prilozi DžVIII, Beograd 2005. gdje se navodi
slijedeća predaja: „Po predanju, prezime Kusturica nastalo je, prema kazivanju Nazifa Kusturice, profesora
Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kad su upitali nekog njihovog pretka, dok se spremao za megdan, kakvu ima sablju,
a on odgovorio: "Imam nakvu svoju kusturu".
Pored navedenog porijekla Kusturica iz Cuca, prije stotinak godina zabilježena je i priča da potiču od Ciganina koga
je rodonačelnik planskih Avdića kupio u Ćustendilu (Dedijer, 180). Nastanak te priče motivisan je tradicionalnim
sporenjem komšijskih rodova Kusturica i Avdića oko toga ko su bili čiji gospodari, odnosno čobani, i odgovor na
zgodu kad su Avdići, pred sudom u Bileći, misleći da je to podvala Kusturica, odlučno spriječili namjeru planskih
Roma Kovača, kako su ih dotad nazivali po njihovom zanimanju, da se prezovu u Avdiće.”
13
Horoz m (pers.) 1. pijetao, kokot.
14
Metateza od ptica.

5
vidjeti u primjeru Šljuka gdje osnovano možemo sumnjati da se iko ikada zvao Šljuka ili imao
nadimak, a da je to ime u potpunosti bez konotacije, čak, i da je lovio šljuke, opet nam daje na
znanje više podataka o toj osobi što znači da je riječ šljuka ili metonimijski zamijenila lov na
Šljuke ili prvenstveno metaforički motivirana (kao šljuka), po principu ljudi su životinje, a zatim
metonimijskim procesom postala nečiji nadimak.

6
Literatura:

 „Esej o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Hrvatskoj“, Valentin

Putanac, Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik,
Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.
 Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku…,
Nina Spicijarić, FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 1, str. 7-24
 “Onomastika površi trebinjske”, Savo Pujić, Onomatološki prilozi DžVIII, Beograd
2005.
 Značajke odlike prezimena dvorskog kraja Živka Bjelanovića, Zbornik naučnih i
publicističkih radova Dvor na Uni, Izdavač: Skupština općine Dvor na Uni,
Štampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991. godine.
 Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Abdulah Škaljić, Svjetlost, Sarajevo, 1966.
 Metafora i metonimija kao poticaj u procesu imenovanja, Milena Žic Fuchs, Dunja
Brozović Rončević, FOLIA ONOMASTICA CROATICA 12–13 (2003–2004)
 Dobranjska prezimena i nadimci, Domagoj Vidović, FOLIA ONOMASTICA
CROATICA 15 (2006.)