EKSKLUZIVNO HAP[ENJE, TRANSKRIPTI, DNEVNICI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SPECIJALNO
IZDANJE

UHAP[EN
MLADI]
GLATKO! Najkompletniji dosje www.slobodna-bosna.ba
o najtra`enijem ratnom zlo~incu
na 68 stranica

6 RATKO MLADI] PRED
SUDOM
Neuspjela predstava zlo~inca
Slobodna Bosna ekskluzivno saznaje kada
je zapravo uhap{en najtra`eniji ha{ki
bjegunac Ratko Mladi}, na koji na~in, ko 20
je srbijanskim operativcima u ovoj akciji
asistirao i kakvu je “predstavu” Mladi}
izveo pred sudijama u srbijanskom
Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine
10 MLADI]EVA “MAPA PUTA”
[esnaest godina skrivanja
“Slobodna Bosna” je proteklih godina u
brojnim tekstovima otkrivala mjesta na koji-
ma se krio zlo~inac Mladi}, kao i lokacije
na kojima uop}e nije imao potrebu da se
skriva; na{a novinarka donosi najisrpniju
analizu lokacija na kojima je Mladi} boravio
du`e od deceniju i po, otkriva ko mu je
pomagao da toliko vremena provede na
slobodi, ko ga je politi~ki i logisti~ki obezb-
je|ivao i kako je za sve to vrijeme
funkcionirala mre`a njegovih jataka
16 INTERVJU
Jovan Divjak o Ratku Mladi}u
General JOVAN DIVJAK koji u Be~u ~eka
odluku pravosu|a Austrije o zahtjevu Srbije
za njegovo izru~enje, tokom rata je u ime
Armije BiH pregovarao sa zlo~incem
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
Ratkom Mladi}em; ekskluzivno za SB
general Divjak se prisje}a mu~nih
razgovora koji su obilje`eni prijetnjama,
uvredama, ultimatumima
HA[KA OPTU@NICA PROTIV
RATKA MLADI]A
^etiri verzije istih zlo~ina
Prvu optu`nicu protiv RATKA MLADI]A
Tu`iteljstvo Tribunala u Haagu podiglo je u
ljeto 1995. godine neposredno nakon
genocida u Srebrenici dok je ~etvrta
dopunjena optu`nica podignuta prije
godinu dana i jo{ uvijek nije potvr|ena od
Suda u Haagu: “SB“ analizira {ta se
mijenjalo u optu`nicama protiv Mladi}a u
posljednjih deset godina
52 TI[INA U SREBRENOM
GRADU
Spora pravda za Srebrenicu
Tri dana jula 1995. godine bila su dovoljna
vojnicima pod komandom RATKA
MLADI]A da zarobe i strijeljaju vi{e od
osam hiljada Bo{njaka i Hrvata iz ove
nekada{nje za{ti}ene zone Ujedinjenih
naroda; na{i reporteri boravili su u
Srebrenici dan nakon hap{enja RATKA
MLADI]A protiv kojeg je Ha{ki tribunal, 24.
jula 1995. godine, desetak dana nakon
pada ovog grada, podigao optu`nicu za
najte`e ratne zlo~ine
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
62 SRBIJA I MKSJ
Hap{enja bez vjere u pravdu
Srbijanske vlasti su prethodnih godina
uspjele dogovoriti dobrovoljnu predaju ili
uhapsiti niz ha{kih optu`enika, ali gotovo
uvijek nakon nagovaranja svjetskih
zvani~nika ili kao protuuslugu za cilj koji su
u tom trenutku poku{avale ostvariti na
me|unarodnom planu; ”Slobodna Bosna”
donosi pregled hap{enja i predaja iz Srbije
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
MOJA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KAKO JE ZLO^INAC RATKO MLADI] MIRNO I

DOSTOJANSTVENO ME\U ZADNJIMA IZA[AO
IZ “KU]E VELIKOG BRATA“ - OD STRICA
Pi{e: SENAD AVDI]

Formirano je sredinom prošle godine istražno koordinativno tijelo u

koje se pored srbijanske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i
istražitelja direktno delegiranih iz Tribunala u Haagu, uključuje i
bosanskohercegovačka Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA).
Rasporađuju se ko će šta raditi i šta je čiji zadatak. Predstavnici
Tribunala u Haagu zahtijevaju od srbijanskih i bosanskohercegovačkih
obavještajaca da pokriju najširu mrežu (prije svega) raspletenu u
zaštiti Ratka Mladića

K
o je imalo, a kamoli onaj ko je pa`ljivo pratio diplo-
matsku i pravosudnu invaziju, briselsko-haa{ku,
koja se posljednjih desetak dana obru{ila na dr`avni
vrh u Beogradu, nema previ{e prava biti zate~en, izne-
na|en... hap{enjem Ratka Mladi}a u ~etvrtak ujutro u selu
Lazarevu u okolini Zrenjanina.
Hajdemo redom. Pro{le nedjelje srbijanski mediji
op{irno su prenosili dijelove redovnog izvje{taja koji je
glavni tu`itelj Tribunala u Haagu pripremio za Vije}e sig-
urnosti Ujedinjenih naroda. Tu`itelj Brammertz }e se
Vije}u sigurnosti u UN-a obratiti tek {estog juna, pa je
bilo vi{e simptomati~no nego neobi~no da se srbijanski
mediji njegovog izvje{taja “do~epaju“ 20-ak dana prije
njegovog “nastupa“.
Brammertzov izvje{taj o saradnji Srbije sa
Tribunalom bio je, blago re~eno, izrazito negativan, a
su{tinski pogibeljan po susjednu zemlju i njenu vladaju}u
strukturu.
“Na{a glavna radna hipoteza jeste da su bjegunci u
Srbiji... i nema razloga da tako ne{to ne mislimo. Klju~ za
nala`enje bjegunaca zasigurno se nalazi u Srbiji“, napisao
je Brammertz u svom ljutito sro~enom “sastavu“
pripremljenom za Ujedinjene narode.
`e|i, da se valja po bolnicama i uli~nim mitinzima, ali
nema na~ina da predsjednik Srbije raspi{e izbore prije
nego njegova vlast “ot~epi“ proces pregovora o nepovrat-
nom ulasku u Evropsku uniju. Zbog toga je izmrcvareni
Nikoli} (~ija Napredna stranka prema svim istra`ivanjima
javnog mnijenja ima nezanemarljivo ve}i rejting od
Tadi}eve Demokratske stranke) tra`io vanredne izbore,
pod egidom: “Izbori, pa Evropa“, a Tadi} benevolentno
odgovarao: “Najpre Evropa, pa odmah nakon toga izbori“.
O po~etku ozbiljnih, ta~nije, bilo kakvih, pregovora
sa Evropskom unijom Tadi} nije smio ni pomisliti bez
pozitivnog mi{ljenja gazde Tu`ila{tva u Haagu, Sergea
Brammertza, a za to je osnovni, glavni, neizostavni pre-
duvjet Ratko Mladi} u }uzi. [to se ti~e Tu`ila{tva u
Haagu, zlo~inac iz Hrvatske, skladi{tar Goran Had`i},
mo`e i nakon njega iza}i iz ku}e Velikog brata. a
Brammertz je preozbiljan ~ovjek da bi vjerovao kako se
“klju~ za hap{enje ha{kih bjegunaca“ nalazi igdje drugo
osim u Srbiji.
Pro{le godine, ta~no u ovo vrijeme, pred jo{ jedan
izvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a, niko to od “analiti~ara“
nije registrirao, niti ozbiljno recipirao. Tu`itelj
Brammertz je vlastima u Srbiji predlo`io, nalo`io da u

I
stoga dana u Srbiju je stiglo najvi{e uop}e zamislivo
izaslanstvo Evropske unije predvo|eno Juanom
Maunuelom Barosom i [tefanom Füleom. Lijepo su se
ispri~ali sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em i nje-
govim premijerom Mirkom Cvetkovi}em. Potap{ali ih po
ramenu, zarazno se smje{kali, pohvalili su proevropski
kurs srbijanskih vlasti, ali, ali, ali... ostaje golem problem
koji se mora {to prije zatvoriti, a odaziva se na ime “puna
saradnja sa Ha{kim tribunalom“. I mnogo manje
ozbiljnom i prumu}urnom dr`avniku od “srpskog
Keneddyja“ Borisa Tadi}a nije trebalo dva puta to re}i.
Po~etak pregovora sa Evropskom unijom je ne{to {to mu
spa{ava, ili nepovratno uru{ava vrtoglavu, uspje{nu
dr`avni~ku karijeru. Pustio bi Tadi} svog najja~eg
politi~kog rivala Tomislava Nikoli}a da lipsa od gladi i
roku odmah implementiraju njegov originalni dokument
koji se zvao Izmjena strategije u potrazi za ha{kim bje-
guncima. U tom dokumentu, izme|u ostalog, pi{e:
“Umjesto tro{enja vremena na pojedina~ne potrage,
istragu je potrebno usmjeriti u vi{e pravaca“.
“Vi{e pravaca“, umjesto dotada{njih deceniju i pol prak-
ticiranih “pojedina~nih potraga“, operativno je zna~ilo da se
potraga za ratnim bjeguncima (Mladi}em i Had`i}em) vi{e
ne}e ostavljati na milost i nemilost i dobru volju isklju~ivo
srbijanskom obavje{tajno-policijskom aparatu. Formira se
tropartitno istra`no koordinativno tijelo u koje se, pored srbi-
janske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i
istra`itelja direktno delegiranih iz Tribunala u Haagu,
uklju~uje i bosanskohercegova~ka Obavje{tajno-sigurnosna
agencija (OSA). Raspora|uju se ko }e {ta raditi i {ta je ~iji
zadatak. Predstavnici Tribunala u Haagu zahtijevaju od srbi-

4 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
janskih i bosanskohercegova~kih obavje{tajaca da pokriju naj{iru
mre`u (prije svega) raspletenu u za{titi Ratka Mladi}a. Rodbinu, ratne
drugove, kom{ije, simpatizere... Od stotinjak osoba koje su identifici-
rane u toj mre`i skoro polovina je bila iz Bosne i Hercegovine i nalazi-
la se vi{e od godinu dana pod sveobuhvatnom prismotrom ovda{nje
dr`avne obavje{tajno-sigurnosne agencije. Ve} u kasno prolje}e pro{le
godine ovakvim koordiniranim obavje{tajno-policijskim radom, svo-
jevrsnim udru`enim antizlo~ina~kim “projektom“ {iroki krug lokacija
(Rusija, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina...) za koje se
pretpostavljalo, pa i tvrdilo da bi se se na njima mogao nalaziti (“kriti)
Ratko Mladi} sveden je na nekih desetak, prili~no izvjesnih. Me|u tih
desetak markirano je i debelim flomasterom podvu~eno selo u okolini
Zrenjenina.

O
tome je “Slobodna Bosna“ pisala prije ne{to vi{e od godinu i
kusur dana, a brojni medijski istra`iva~i, politi~ari, “ha{ki
analiti~ari“, sigurnosno-bezbjednosni profesori-jebivjetri
pojma nisu imali. Sino} na Tre}em dnevniku HRT-a voditelj Mislav
Togonal pita Harisa Silajd`i}a kako komentira to da je Slobodna
Bosna prije Borisa Tadi}a znala gdje mu se krije najpoznatiji evrop-
ski zlo~inac, a ovaj olinjali dr`avotvorni borac za me|unarodnu
pravdu bez da trepne ka`e: “Ne znam, ja ne ~itam “Slobodnu
Bosnu“ i nastavi razvijati bljutavu jufku svojih verbalnih presera-
vanja. Ni pola jada da je to sve {to ovaj dr`avnik ne zna, ne ~ita, ne
poznaje, problem je {to ni{ta pod Bogom ne zna i nema osje}aj
stida da o tome kenjka dvije debele decenije.
Ali, dobro, hap{enje Ratka Mladi}a, da parafraziram sebe sa
po~etka teksta, nije, sportskim rje~nikom re~eno, “iznane|enje
kola“, mo`e, eventualno biti, {to se Boris Tadi} barem ne{to malo

Treba vjerovati da }e
Mladi}, nakon
nepravednih NATO
udara, dovoljno dugo
`ivjeti i herojski
izdr`ati i mo`dani udar!
ranije nije okura`io na taj “hrabar i dr`avni~ki odgovoran ~in“ (citi-
ram izjavu jednog od najutjecajnih svjetskih diplomata, a u osnovi
samo jedan takav postoji) koji je posljednjih dana na velikoj evrop-
skoj turneji.
Boris Tadi} je, uz tu`itelja Sergea Brammertza, jedini pobjed-
nik “efikasne akcije“ u selu Lazarevu pored Zrenjanina. Kad ve}
nije u vrijeme kada je bio ministar odbrane Savezne Republike
NE TUCI MI PO
Jugoslavije, kasnije Srbije i Crne Gore, smio ra`alovati oficire koji
su Mladi}a vodali ko me~ku od kasarne do kasarne, od Titovog HAAGU: TAMO
skloni{ta, do Milo{evi}evih bunkera {irom “lepe njihove“, hajde IMA SRBA
barem neka je uradio “hrabar i dr`avni~ki odgovoran posao“ u MNOGO
trenutku kada mu ni{ta nije drugo preostalo. Moglo se to uraditi i Portret Mladi}a
u mladosti
mnogo, mnogo ranije, dok se Mladi} vrlo dobro osje}ao i postop-
erativno napredovao zahvalju}i nje`noj, prijateljskoj pru`enoj ruci
tada{njeg direktora VMA, a dana{njeg Tadi}evog ministra zdravlja pre`ivio NATO udare, treba se nadati da |eneral Mladi} po`ivi i
u Vladi Republike Srbije, doktora Zorana Stankovi}a. Ali {ta da se nakon mo`danog! Tadi} je dakle locirao Mladi}a tamo gdje ga je
radi, valjda i zlo~ina~ki mozak ima neke svoje prednosti: ako je srbijanski vojno-obavje{tajni i policijski aparat i ostavio. 

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 5

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Slobodna Bosna ekskluzivno saznaje kada je zapravo uhapšen najtraženiji haški

bjegunac Ratko Mladić, na koji način, ko je srbijanskim operativcima u ovoj akciji
asistirao i kakvu je “predstavu” Mladić izveo pred sudijama u srbijanskom
Tužilaštvu za ratne zločine

RATKO MLADI] SE
PRAVI DA JE LUD!
Sud nije nasjeo na Mladi}eve
manipulacije i donio odluku da se Mladi}
po najkra}em postupku izru~i u Haag

KONA^NO
IZA BRAVE
Tokom saslu{anja Mladi} je tra`io
da sjedi na drvenoj stolici, da mu se
svu prisutni predstave imenom i
prezimenom i da ka`u koje su
nacionalnosti, Mladi} je odbio da
potpi{e dokument o saslu{anju,
rekav{i da on svojom rukom nikog
nije ubio

6 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Pi{e: MIRHA DEDI]

S
enzacionalnu vijest da je general
Ratko Mladi} uhap{en, u ~etvrtak
(26. maja) prvi je objavio Jutarnji
list. Ova informacija je, kako na{
list saznaje, procurila od glavnog
tu`ioca za ratne zlo~ine Vladimira
Vuk~evi}a, koji se nalazio na Brionima na
petoj regionalnoj konferenciji tu`ioca koja
se odr`avala iza zatvorenih vrata.
Tu`ilac Vuk~evi} nije krio svoje
ushi}enje, koje je tom prilikom podijelio
sa glavnim tu`iocem Ha{kog tribunala
Sergeom Brammertzom.

KLOPKA ZA GENERALA
“Mi smo svoj posao zavr{ili! General je
u klopci!”, kazao je Vuk~evi} ne skrivaju}i
zadovoljstvo. Uslijedile su ~estitke kolega
iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i
Hrvatske. No, posljednji od njih o~ito nije
mogao odoljeti da ovu ekskluzivnu infor-
maciju ne do{apne uredni{tvu Jutarnjeg KU]A U KOJOJ SU UHAP[ENI MLADI] I NJEGOV JATAK
Mladi} je uhap{en u ku}i svoga ro|aka Branislava Mladi}a u selu Lazarevu kod Zrenjanina
lista!
Ratko Mladi}, biv{i general Vojske
Republike Srpske, prema slu`benim infor- “Mladi} je li{en slobode prije nekoliko pretpostavlja se, izazvalo burniju reakciju ultra-
macijama, uhap{en je u ~etvrtak u ranim dana, ta~nije 22. maja. Vijest je objavljena tek desni~ara, koji bi jedva do~ekali podr{ku poli-
jutarnjim satima u selu Lazarevu kod 26. maja, jer se ~ekalo da Skup{tina Srbije ti~ara da izazovu nerede na ulicama {irom
Zrenjanina. Hap{enje je izvr{ila Bezbje- zavr{i s radom, odnosno da se na taj na~in spri- Srbije. Drugi razlog je dolazak evropskih
dnosno-informativna agencija (BIA), a je~i da opozicija u direktnom televizijskom pri- zvani~nika u Beograd, odnosno visoke pred-
Mladi} je, prema njihovim navodima, jenosu napadne vlast zbog ovog poteza. To bi, stavnice Catherine Ashton.“ 
koristio la`ne dokumente na ime Milorad
Komadi}.
Mladi} je, kako na{ list saznaje od NE PRIZNAJEM HAŠKI TRIBUNAL: “Nikakve
izvora iz vrha srbijanske vlasti, zapravo sudove, osim suda svog naroda, niti priznajem, niti
uhap{en jo{ prije nekoliko dana, ali je
srbijanska Vlada ~ekala pravi trenutak mi treba odbrana, jer su optužbe protiv mene -
kako bi gra|anima Srbije objavila tu
informaciju. idiotske floskule”

ZVANI^NICI SRBIJE NE KRIJU ZADOVOLJSTVO

Vladimir Vuk~evi}, srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine, prvi je na Bledu svojim kolegama otkrio da je policija uhapsila Mladi}a, a javnosti je tu
vijest na vanrednoj pres konferenciji saop{tio predsjednik Srbije Boris Tadi}

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 7

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 Uz ogradu da ne mo`e iznositi sve
detalje akcije, na{ izvor tvrdi da je Vlada u
Beogradu sve precizno isplanirala, svjesna
rizika koje donosi ovakav potez.
“Mladi} je posljednjih nekoliko dana od
hap{enja bio sa nekoliko agenata koji su ga
osiguravali, a lokacija se mijenjala svakod-
nevno. Postojala je bojazan da bi informa-
cija o lokaciji mogla procuriti, pa je i to
jedan od razloga mijenjanja lokacije.
Mladi} je na dan kada je objavljena infor-
macija o njegovom hap{enju preba~en u
zgradu BIA-e. Kako saznajemo, beogradski
operativci u potrazi za Mladi}em radili su u
saradnji s ameri~kom CIA-om i britanskim
MI6”, navodi na{ izvor.
ORONULI ^I^A MLADI]
Hap{enje Ratka Mladi}a je, kako tvrdi
na{ izvor iz srbijanske policije, rezultat
dobrog rada slu`be sigurnosti.
“Nikakvih tu ‘pretorijanskih’ jedinica,
ni osiguranja nije bilo. Akcija je provedena
planski. Po{to je uhap{en pod drugim
imenom, o~igledno je da je posao dobro
GENERAL MILORAD KOMADIĆ: “Kada su ga hapsili,
bio vrlo kooperativan, nije se protivio, samo je gledao
u pod. Izgledao je vrlo iznemogao, ustao je iz kreveta
tek uz pomoć rođaka. U kući je pronađen i pasoš na
ime Milorada Komadića, ali sa slikom Ratka Mladića”
MLADI] SE PRETVARAO DA JE U TE[KOM STANJU
U sudnici je Ratko Mladi} pred istra`nim sudijom blefirao da je dezorijentisan i da ne
zna {ta ga sudije pitaju
8 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.
SUPRUGA BOSA TRA@I MILIONE
Mladi}eva
Mladi}eva supruga
supruga Bosa
Bosa ii sin
sin Darko
Darko tra`ili
tra`ili su
su da
da
im
im dr`ava
dr`ava odmah
odmah isplati
isplati Mladi}eve
Mladi}eve 64
64 zaostale
zaostale
penzije
penzije koje
koje iznose
iznose preko
preko milion
milion dinara
dinara
obavljen, a da je du`e vreme bio ‘pokri-
van’”, ka`e za Slobodnu Bosnu izvor iz
MUP-a Srbije.
Oronuli starac, bez kose i s jednom
nepokretnom rukom, nije se protivio kada
su mu u ku}i ro|aka Branka Mladi}a, kod
koga se skrivao, stavili lisice.
“Ratko je bio vrlo iznena|en, ali nije
pru`ao otpor. Ina~e, to vi{e nije onaj ~ovek
kakvog se se}amo s fotografija, izgleda
dosta starije i vrlo iznureno, sporije se kre}e
i }elav je, nije bio preru{en, nije imao
bradu, veoma je ostareo, desnu ruku gotovo
da ne mo`e ni da pomera. Kada su ga hap-
sili, bio je vrlo kooperativan, nije se proti-
vio, samo je gledao u pod. Izgledao je vrlo
iznemogao, ustao je iz kreveta tek uz
pomo} ro|aka. Tom prilikom, u ku}i je
prona|en i paso{ na ime Milorada
Komadi}a, ali sa slikom Ratka Mladi}a.
Branko, koji je priveden zbog sumnje da ga
je skrivao, pomogao je Ratku da se obu~e
pre nego {to su mu stavili lisice”, pri~a na{
sagovornik, koji je u~estvovao u akciji
hap{enja.
Zanimljivo je da su nadle`ni organi i
ranije provjeravali ovo selo, po{to je
op{tepoznato da Ratko ovdje ima dosta rod-
bine.
[ta je sve Mladi} kazao prilikom
saslu{anja u sudu pomo}nik glavnog
tu`ioca za ratne zlo~ine nije mogao re}i,
me|utim kako na{ list saznaje Mladi} je
poku{avao da se pravi lud!
Prvo je tra`io da se okupa, promijeni
odje}u i da se pred sudijom Milanom
Diplari}em, koji ga je saslu{avao, pojavi u
generalskom odijelu. Potom je zahtijevao
da pogleda kako njegovo hap{enje komen-
tari{u televizijske stanice u regionu. Nakon

SLOBODNA BOSNA JE PRIJE GODINU DANA LOCIRALA RATKA MLADI]A
Ministar Dačić demantovao
pisanje našeg lista da se Mladić
skriva kod Zrenjanina
Da se Ratko Mladi} nalazi na jednoj
farmi kod Zrenjanina, Slobodna Bosna je
pisala jo{ u aprilu pro{le godine, a vijesti o
tome prenijeli su i drugi mediji s prostora
biv{e Jugoslavije. No, srbijanske vlasti
tada su tvrdile da nemaju takvih saznanja.
“Generala Ratka Mladi}a i njegovog
{efa osiguranja Zorana Obrenovi}a
Malji}a, pripadnika Desetog diverza-
ntskog odreda, sigurnosne slu`be
locirale su pro{le sedmice u Vojvodini
- na farmi Poljoprivrednog kombinata
Beograd pored Zrenjanina, na kojoj
“MLADI]EVA DECA“
Mladi}eve pristalice su uz baklje i
povike ”@ivio Mladi}” prodefilovale
centrom Novog Sada
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
se, po svemu sude}i, odbjegli general
uklju~io u uzgoj krava i teladi. Ina~e,
ovo nije prvi put da Mladi} boravi u
Vojvodini, gdje ima pouzdanu mre`u
pomaga~a i saradnika, uglavnom iz
Bosne i Hercegovine i Krajine. Rije~ je
o Mladi}evim saradnicima ’s vezom’,
koji su u Vojvodinu stigli ’namjenski’,
sa kapitalom ’ste~enim’ na rati{tu a
koji danas posluju kao ’uspje{ni
poslovni ljudi, privrednici i biznis-
meni’”, objavio je na{ list 7. aprila 2010.
godine. 
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
izvjesnog vremena od svega je odustao. U
ka~ketu i prili~no zaprljane jakne pojavio
se pred sudnicom s namjerom da ne
sara|uje. Trom i usporen, pri~ao je
nepovezano. Pravio se da ne zna gdje se
nalazi, niti {to treba raditi. Policajac koji ga
je pratio poku{avao je da ga uvede u pros-
toriju za saslu{anje, ali je Mladi} samo sta-
jao ispred vrata, glume}i da nije svjestan
{to treba uraditi.
Sudija ~ak nije uspio uzeti ni li~ne
podatke od Mladi}a. Na pitanja istra`nog
sudije Mladi} je odgovarao nepovezano.
Istra`ni sudija mu je postavljao jedno
pitanje, a on je odgovarao na drugo.
General se vi{e puta poku{ao obratiti
tu`iocima, posebno zamjeniku glavnog
tu`ioca Bruni Vekari}u. Provokativno je
citirao izjave glavnog tu`ica Vladimira
Vuk~evi}a, koje je on davao u posljednjih
nekoliko godina vezano za Mladi}a.
Unato~ svom pona{anju, Mladi} je ipak
pokazao da je svjestan gdje se nalazi. ^ak
je u jednom trenutku rekao da ne priznaje
Ha{ki tribunal. Tako|er, rekao je da je
kod sebe imao oru`je, ali da nije htio da
ga upotrebljava. Raspitivao se kako su
mu `ena i sin.
“Nikakve sudove, osim suda svog
naro da, niti priznajem, niti mi treba
odbrana, jer su te optu`be - idiotske
floskule”, govorio je Mladi}.
Kako istra`ni sudac Milan Diplari}
koji je poku{ao razgovarati s Mladi}em,
nije uspio uspostaviti komunikaciju sa
biv{im ratnim vo|om bosanskih Srba,
sudije su zaklju~ile da je Mladi} u te{kom
psihofizi~kom stanju, predlo`ile da se
odvede na preglede i da se njegovo
saslu{anje odlo`i za sutradan. Mladi}ev
advokat Milo{ [alji} je likovao i tvrdio
da njegov klijent ne}e biti isporu~en
Haagu jer je u jako te{kom stanju.
Sutradan, u petak, na saslu{anju Mladi}
je poku{ao od suda da napravi “cirkus”!
Zamjenik tu`ioca za ratne zlo~ine
Bruno Vekari} izjavio je da je na
saslu{anju u petak Ratko Mladi} rekao da
ga optu`nica Ha{kog tribunala uop{te ne
zanima kao i da je “mnogo bolje
izgledao” nego na prekinutom saslu{anju
u ~etvrtak uve~e. “Pitao je za svoju pen-
ziju i tra`io da mu se vrati, a tra`io je
televizor i knjige ruskih pisaca Nikolaja
Gogolja i Lava Tolstoja. Mladi}eva
posljednja `elja je bila da prije odlaska u
Haag posjeti grob svoje k}erke Ane.”
Me|utim, i pored lakrdije koju je
poku{ao da izvede, Sud u Beogradu je
nakon Mladi}evog saslu{anja odlu~io da
su svi uslovi za njegovu ekstradiciju
ispunjeni, te da je Mladi} sposoban prati-
ti su|enje u Ha{kom tribunalu! Mladi},
po svemu sude}i, u ponedjeljak sti`e u
Haag! 
9
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

“Slobodna Bosna” je proteklih godina u brojnim tekstovima otkrivala mjesta na

kojima se krio zločinac Mladić, kao i lokacije na kojima uopće nije imao potrebu
da se skriva; naša novinarka donosi najiscrpniju analizu lokacija na kojima je
Mladić boravio duže od deceniju i po, otkriva ko mu je pomagao da toliko
vremena provede na slobodi, ko ga je politički i logistički obezbjeđivao i kako je
za sve to vrijeme funkcionirala mreža njegovih jataka

SVE “SIGURNE KU]E”

RATKA MLADI]A
Mladi}evu mre`u jataka ~inio je
“antiha{ki lobi”u dr`avnom vrhu,te
najvi{i oficiri Vojske Jugoslavije
“Slu`beno se Mladi}u gubi trag krajem lutno, nije to problematizovala na bilo koji
Pi{e: MIRHA DEDI] 2006. godine. Kada je Mladi} iza{ao iz na~in. U periodu kad se nije ni skrivao,

R
BiH, odnosno RS-a, on je 1996. godine dakle kada ga niko nije ni tra`io, on se le~io
atko Mladi} bio je u bijegu od jedno kratko vreme bio u Rusiji. Marta na VMA, pod drugim imenom. U leto 1998.
1996. godine, kada ga je s mjesta 1997. godine Mladi} dolazi u Srbiju i od godine na 15 dana odlazi na odmor u
na~elnika Glavnog {taba Vojske tada ovde boravi. Godine 1997. godine Re`evi}e pored Budve. Tu je bio sme{ten u
Republike Srpske smijenila koristio je tri razli~ita imena, u tri razli~ita jednoj velelepnoj ku}i, razapinje {ator u
Biljana Plav{i}. Za to vrijeme perioda, iako znamo da tada{nja vlast apso- dvori{te ku}e za svoje obezbe|enje, koje je
bilo je vi{e poku{aja njegovog hap{enja, ali
svi su zavr{eni bezuspje{no.
Mladi} je vi|an na Romaniji, u Han
Pijesku, Beogradu... Policija je pretresala
brojne vojne objekte i kasarne po Srbiji, za
koje je imala dojave da se Mladi} u njima
krije. Me|utim, kako tvrdi vojni analiti~ar
Ljubodrag Stojadinovi}, nikada ga nisu
tra`ili tamo gdje je zapravo bio. Generala
Mladi}a su, tvrdi on, ~uvale dobre informa-
cije, koje su obi~no glasile: “Rale, pazi idu!“
“Potom bi se Rale sklonio na sigurno”,
ka`e Stojadinovi}.

^OVJEK KOJEG NEMA OD 2006. GODINE

Gotovo svi svjetski mediji su 21. feb-
ruara 2006. objavili vijest da je Ratko
Mladi} lociran i uhap{en, pa ~ak i
preba~en u Haag. U potrazi za Mladi}em
2006. uhap{eni su brojni Mladi}evi jataci,
a u narednih nekoliko godina pretresani su
brojni stanovi, fabrike, kafane, etno sela...
{irom Srbije.
Gdje se sve zapravo skrivao Ratko
Mladi} u posljednjih {esnaest godina, za
na{ list detaljno je ispri~ao Rasim Ljaji}, BEZ RATKA U EVROPU
dugogodi{nji {ef Koordinacionog tima za I pored toga {to se vi{e od 60 posto gra|ana Srbije izjasnilo da ne podr`ava izru~enje generala
saradnju sa Ha{kim tribunalom. bosanskih Srba Ratka Mladi}a, srbijanske vlasti su donijele ~vrstu odluku da ga uhapse i izru~e

10 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

tada bilo brojno. Na pedeset stepeni ti ljudi

MLADI]EV su spavali u {atoru dok se on sam ba{kario
STRAH OD u toj velikoj ku}i. Po{to je crnogorska vlast
TRIBUNALA bila upla{ena da }e imati posledice ukoliko
Od trenutka izru~enja on tu bude du`e boravio, sugerisala je da
Milo{evi}a Ha{kom Mladi} napusti Crnu Goru i vrati se u
tribunalu, zna~i 28.
juna 2001. godine,
Srbiju. To je on i u~inio. @iveo je mirno u
Mladi} odlazi u svojoj ku}i i povremeno odlazio u vojne
ilegalu. Tada objekte. Zna~i, on tada nije imao razloga da
definitivno napu{ta se skriva jer ga niko nije ni tra`io”, ka`e
svoju ku}u i Ljaji}.
odlazi u kasarnu Ratko Mladi} posljednji put se pojavio
Stragari kod
na nekom zvani~nom skupu na Vidovdan
Kragujevca
2000. godine, na proslavi slave Vojske
Republike Srpske, ~iji je bio neprikos-
noveni komandant. Proslava je bila organi-
zovana u Domu Vojske u samom centru
Beograda. Iste godine, samo tri mjeseca
ranije, Mladi} je sjedeo na tribinama na
utakmici Jugoslavija - Kina, ispod cen-
tralne lo`e u kojoj je sjedeo tada{nji
na~elnik General{taba VJ Neboj{a
Pavkovi}, ali i ministar spoljnih poslova
@ivadin Jovanovi}.
Nakon demokratskih promjena Mladi}
postaje manje upadljiv. Rje|e izlazi i vi|a se
sa sve manjim krugom ljudi. Gotovo normal-
no `ivi tako sve do Vidovdana 2001. godine,
kada je Ha{kom tribunalu predat Slobodan
Milo{evi}. Toga dana nestaje. Okru`en sa 40
pripadnika obezbje|enja `ivi u okviru vojnog
kompleksa u Top~ideru. Vlada Zorana
\in|i}a, koja je uhapsila Slobodana
Milo{evi}a, bila je spremna da uhapsi
Mladi}a, ali jedan dio zvani~nih struktura ga
{titi. Glavna tu`iteljka Ha{kog tribunala u to
vrijeme bila je uvjerena da je Mladi} u Srbiji
i insistirala je na njegovoj predaji.

@IVOT BEZ MILO[EVI]A

Kako na{ list saznaje, premijer Zoran
\in|i} je slao svog {efa za informisanje
Vladimira Bebu Popovi}a u Skoplje da Del
Pontevoj prenese poruku da je pitanje dana
kada }e Vlada Srbije poslati Mladi}a u
Haag. Me|utim, \in|i}, zbog sna`nog pro-
tivljenja antiha{kog lobija i zvani~nika
Vojske Jugoslavije, nije mogao da ispuni
svoje obe}anje.
Tada{nji predsjednik Jugoslavije Voji-
slav Ko{tunica ponavljao je da bez zakona
o saradnji sa Ha{kim tribunalom nema
izru~enja. Predstavnici njegove stranke
zbog toga izlaze iz Vlade Zorana \in|i}a.
Mladi} je imao prili~no lagodnu poziciju u
to vrijeme, jo{ uvijek je bio aktivno vojno
lice. Dakle, general koga ~uva Vojska u
okviru vojnih objekata. Mogla ga je,
prema tome, uhapsiti samo Vojna policija.
U to vrijeme na~elnik za bezbjednost
Vojske bio je general Aco Tomi}, dok je
na~elnik General{taba Neboj{a Pavkovi},
~ovjek iz Milo{evi}evog re`ima, koji se
kasnije i sam na{ao pod progonom Ha{kog
tribunala. 

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 11

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

MLADI] JE INSISTIRAO DA SE SKRIVA U TITOVIM SKLONI[TIMA

Dugo vremena oko Mladića se nalazilo 50-ak pratilaca

Vojni objekat “Stragari“ u kojem se Mladi} skrivao sagra|en je
za Josipa Broza Tita i bio je ratno komandno mjesto Prve armije.
Mladi}u su o~ito odgovarala Titova atomska skloni{ta, koja su bila
potpuno zatvorenog tipa sa malim brojem ljudi, koji su do njih mogli
da do|u i sa velikim obezbje|enjem. Tako je Mladi} za prvo
skrovi{te 2001. izabrao atomsko skloni{te “Kara{“ izgra|eno da se
u njega sklone Tito i njegovi najbli`i saradnici u slu~aju napada. U
“Kara{“ se Ratko Mladi} sklonio na dan kada je Haagu predat
Slobodan Milo{evi}.
Mladi} nije napu{tao vojne objekte, ve} samo prelazio iz
jednog u drugi. Iz “Kara{a“ je pre{ao u “Stragare“ da bi 15. febru-
ara 2002. pre{ao u vojni objekat “Kr~mar“ ili “Cer“ kod Valjeva. Sva
tri vojna objekta spadaju u najza{ti}enije centre Vojske i u njih se
ulazi sa posebnom dozvolom. Ni ministar odbrane ne mo`e u te
objekte da u|e nenajavljen. Mladi} je mogao, i to uz pratnju svog
obezbje|enja, a u posjete mu je dolazila i supruga.
Dijelovi obezbje|enja ostaju uz Mladi}a i nakon napu{tanja vojnih
objekata, sve do 1. februara 2003. Mladi}evo skrivanje od 2001. do
prolje}a 2003. prakti~no su finansirali gra|ani Srbije i Crne Gore s
obzirom na to da se Mladi} hranio, snabdijevao svim potrep{tinama i
odr`avao vozni park o tro{ku Vojske, odnosno dr`ave.
“Mladi}evo obezbe|enje u tom periodu ~inilo je 47 osoba.
Svi oni su boravili u Top~ideru, me|utim, Mladi} sigurno nije
sve vreme bio u Top~ideru. Bio je u svojoj ku}i, a oni su se
smenjivali i ~uvali ga. Obezbe|enje je funkcionisalo tako {to
je razmenjivalo pisane ceduljice, koje je posle cepalo.
Prenosili su jedni drugima poruke ne ostavljaju}i trag. Pla}ao
ih je od 150 do 200 maraka za 15 dana. Me|utim, pojedinci koji
su skupljali novac za Mladi}evo skrivanje od raznih privatnika
i bosanskog lobija u Beogradu dnevno su u kockarnicama u
hotelu Interkontinental tro{ili na desetine hiljada maraka.
Me|u obezbe|enjem je ~esto dolazilo do sva|e zbog ~ega su
tako malo pla}eni. Dakle, do 1. juna 2002. godine na taj na~in
je Mladi} skrivan. Ako me pitate da li su predstavnici Vojske
znali gde se on nalazi, nema nikakve dileme da jesu i da su
potpuno kontrolisali tu situaciju. Verovatno je znao i deo poli-
ti~kog vrha,” ka`e za na{ list Rasim Ljaji}.
SVE GENERALOVE
JAZBINE
Gdje se sve skrivao
Ratko Mladi} u
posljednjih {esnaest
godina, za na{ list
detaljno je ispri~ao
Rasim Ljaji},
dugogodi{nji {ef
Koordinacionog tima
za saradnju sa Ha{kim
tribunalom
Odgovaraju}i na pitanje u ~emu se razlikuje potraga za
Mladi}em od potrage koju su provodili za Radovanom
Karad`i}em, Ljaji} ka`e: “U samom operativnom smislu ne
razlikuje se puno, s tim {to je psiholo{ki profil jednog i dru-
gog dijametralno razli~it i to onda povla~i razlike u na{im
aktivnostima. Dok je Karad`i} bio egzibicionista u pravom
smislu te re~i, ovaj je to manje. Mada ne ka`em da ni Mladi}
nema te sklonosti. Kod Karad`i}a je, recimo, bio daleko manji
stepen bezbednosne kulture, kod Mladi}a je neuporedivo
ve}i. Jo{ dok je boravio u kasarnama preduzimao je nevi|ene
bezbednosne mere. O~evici su nam svedo~ili da su to
neverovatne mere bezbednosti, kakve mo`da ne poznaju ni
agenti CIA. On je, recimo, obuvao vunene ~arape i zimi i leti
da mu se ne bi ~uli koraci, tako|e je pu{tao vodu na slavini
da me se ne bi ~uo glas. Tako se pona{ao dok je bio u kasar-
nama i stanovima.” 

 “Od trenutka izru~enja Milo{evi}a,

zna~i 28. juna 2001. godine, on odlazi u ile-
galu. Tada definitivno napu{ta svoju ku}u i MLADI]A
odlazi u kasarnu Stragari kod Kragujevca.
U MANA-
Sve do 1. juna 2002. godine on je boravio u
tri vojna objekta - Stragari, Rajac i Kr~mar STIRU
kod Valjeva. Za to vreme Mladi} je bio ^UVAJU
izuzetno rigorozan prema pripadnicima KOBRE
svog obezbe|enja. Kada bi napu{tao jednu Slobodna
Bosna od
kasarnu i odlazio u drugu, on bi sve one izvora iz
koji su znali da je bio u tom objektu postro- srbijanskih
jio i pretio im da }e stradati njihovo tre}e i obavje{taj-
~etvrto koleno ukoliko neko re~ ka`e o nje- nih slu`bi
govom skrivanju”, ka`e za na{ list Rasim saznaje da
Ljaji}. se Ratko
Mladi}
Aca Tomi}, ina~e vjeran Ko{tunicin
krajem
~ovjek, u svakom momentu je imao infor- 2005.
macije u kojem vojnom objektu se nalazi skrivao u
Ratko Mladi}. U to vrijeme Mladi} je iz manastiru
beogradskih kasarni povremeno odlazio do Prohor
ku}e. Prema operativnim podacima, koji P~injski

12 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


SVI SMO MI MLADI]
Ultradesni~ari su svoju naklonost prema ratnom zlo~incu Ratku Mladi}u u posljednjih desetak
godina naj~e{}e iskazivali na fudbalskim utakmicama
danas postoje, ba{ u tom trenutku, Mladi}
po~inje da sprema odbranu. Ovakve
podatke potvr|uje otkri}e do kojeg su do{li
istra`ni organi. U ku}i Ratka Mladi}a
prona|eni su njegovi ratni dnevnici i snim-
ci razgovora sa brojnim zvani~nicima koje
je on tajno snimao. Nije dat odgovor na
pitanje kako je mogu}e da su ti dnevnici
prona|eni tek tokom posljednjih pretresa.
“Nakon {to je donet Zakon o saradnji sa
Tribunalom u aprilu 2002. godine, Mladi}
postaje sve vi{e upla{en, ali i vojni vrh zbog
toga {to se krije u vojnim objektima i {alju
mu poruke da napusti kasarne. On to odbi-
ja. Indirektni pritisak na njega, me|utim, u
to vreme bio je sve ve}i, dobijao je poruke
sa raznih strana da on tu vi{e nije siguran.
Na nagovor svog obezbe|enja on 1. juna
2002. napu{ta kasarne. Iz Kr~mara ga
odvode u jedan stan na Novom Beogradu.
Od tada pa do novembra 2005. godine on je
na Novom Beogradu promenio sedam
stanova u kojima je boravio. Stanove su
RODNO SELO RATNOG ZLO^INCA
Ratko Mladi} je, i pored velike nostalgije, tokom posljednjih deset godina izbjegavao da posjeti svoje rodno selo Bo`ani}i kod Kalinovika
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
iznajmljivali njegovi najbli`i saradnici.
Tada se nalazio u dubokoj ilegali i uz sebe
imao jednog do dva svoja ~oveka koji su ga
opslu`ivali. Naravno, ve}i broj ljudi je znao
da je on tu. Najbli`i smo mu bili u februaru
2006. godine. Tada je Mladi} izbegao
hap{enje. Posle toga njemu se gubi svaki
trag“, ka`e Ljaji}.
MLADI]EVA JAZBINA NA
GRANICI SA HRVATSKOM
Prema podacima kojima je raspolagala
BIA, pred novu 2006. godinu Ratko Mladi}
odlazi iz Beograda u selo Ljuba, nadomak
hrvatske granice. U prvoj ku}i na ulasku u
selo boravio je oko mjesec dana. Vlasnik
ku}e je Stanko Risti}, biv{i pilot Vojske
Republike Srpske i {kolski drug Jove \oga.
\ogo je bio pukovnik Vojske Republike
Srpske i glavni obavje{tajac te vojske u
Beogradu, kao i jedan od najbli`ih
Mladi}evih saradnika. Za \ogu se vjerova-
lo da vodi akciju Mladi}evog skrivanja,
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
zbog ~ega je uhap{en krajem januara 2006.
Njegovo hap{enje istra`ne organe nije prib-
li`ilo Mladi}u, ~ak naprotiv, Mladi} tada
mijenja lokaciju i prelazi u jedan stan u
Sremskoj Mitrovici, gdje se zadr`ao ne{to
vi{e od mjesec dana. Poslije toga je oti{ao u
okolinu Beograda. Za sve to vrijeme trajali
su navodni pregovori o njegovoj predaji.
“Saznali smo da je u januaru 2006.
Mladi} zajedno sa jednim vojnim oficirom,
Stankom Risti}em, dvadesetak dana
boravio u vikendici blizu srpske granice sa
Hrvatskom, u Risti}evom vlasni{tvu.
Saznali smo da se Mladi} po~etkom febru-
ara 2006. preselio u stan u Sremskoj
Mitrovici. Saznali smo da je Mladi} izolo-
van, da sam pe~e hleb, uzima lekove.
Saznali smo da mu porodica daje novac
preko drugog vojnog oficira, izvesnog Jova
\oga“, ka`e Ljaji}.
Tu`iteljka Carla del Ponte u svojoj
knjizi svjedo~i da je tada dobila neo~eki-
vano obe}anje premijera Vojislava
Ko{tunice - da }e Mladi} biti u pritvoru do
kraja aprila te godine. Me|utim, krajem
aprila uhap{en je Stanko Risti}. Mladi} je u
me|uvremenu promijenio lokaciju i krije
se nadomak Beograda. Poslije hap{enja
Risti}a gubi mu se svaki trag.
Mladi} je, me|utim, sve vrijeme bio
pred nosom onih koji su ga navodno tra`ili.
Umjesto ozbiljne istrage, vojna i civilna
slu`ba bezbjednosti se me|usobno
optu`uju, dok se sa Ha{kim tribunalom
manipuli{e.
U septembru 2005. tu`iteljka Carla del
Ponte doputovala je u Beograd s jasnom
porukom me|unarodne zajednice: ili
Mladi} u Hagu do Nove godine, ili nove
sankcije Srbiji.
Mjesec dana kasnije Slobodna Bosna iz
najpovjerljivijih izvora iz srbijanskih obav-
je{tajnih slu`bi saznaje da se Ratko Mladi}
skriva u manastiru Prohor P~injski koji se
nalazi na jugu Srbije na grani~nom prije-
lazu sa Makedonijom. Mladi}a su u tom
manastiru {titili pripadnici specijalizovane 
13
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 protivteroristi~ke jedinice Kobre, a ~itavom

akcijom njegovog skrivanja rukovodio je
pukovnik Vojske SiCG Dragomir Krstovi}. PODR[KA ZDRAVKA TOLIMIRA
Ovaj pukovnik je sve do 2002. godine
slu`beno bio {ef Mladi}evog obezbje|enja.
Na po~etku rata je, po nare|enju Kukanjca,
Mladić se uspaničio nakon
Dragomir Krstovi} reketirao TV repetitor
na Humu! Manastir Prohor P~injski za
hapšenja Zdravka Tolimira
Mladi}evo skrovi{te izabrao je li~no Mladi}a je jedno vrijeme uspje{no ovim potezom propustila priliku da
Krstovi}, prvenstveno jer je bio pogodan za skrivao i general Zdravko Tolimir, njego- Tolimira ispita o kretanju Mladi}a. Ipak,
brzo organizovanje bijega. Tako|e, u ovom va desna ruka tokom rata u BiH, kome se jedna sitnica, koja je procurila u javnosti
manastiru slu`i najekstremnije sve{tenstvo trenutno sudi u Haagu. Na to ukazuje i pokazuje da su ova dvojica bjegunaca
SPC-a. U ovom manastiru Mladi} je proveo izjava Marka Lugonje, jednog od imala sli~an na~in skrivanja. Obojica su se
nekoliko mjeseci. Mladi}evih jataka. skrivala na Novom Beogradu, a za njih su
Kada je srbijansko tu`ila{tvo odlu~ilo “Moj sin je prema Tolimirovim uputstvi- stanove iznajmljivali prijatelji, koji su tvrdili
da se pozabavi vojnim vrhom, koji je poma- ma oti{ao na Banjicu, gde je bio parkiran da im ti stanovi trebaju za {valeraciju.
gao Mladi}u, istraga je zaustavljena. Na auto. Jovo \ogo do{ao je s Mladi}em. Tako su i sami vlasnici stanova, da bi
spisku osumnji~enih prvi put su se na{li Dok je boravio u mom stanu, dva puta sa~uvali ovu tajnu, bili vrlo diskretni.
neki predstavnici zvani~nih dr`avnih sam se susreo sa njim. Uvek je s njim bio Navodno, do Tolimira se stiglo, jer je bio
organa: na~elnik General{taba Neboj{a pratilac koji se povla~io kad bi do{ao. Ne bolestan i bili su mu neophodni ljekari,
Pavkovi}, {ef Vojne slu`be bezbednosti znam gde je general pre dolaska u moj kojima se u{lo u trag. Nikada, me|utim,
Aco Tomi}, Ljubi{a Vukovi}, komandant stan boravio. Samoinicijativno sam mu nije otkriveno ko je Tolimiru pomagao u
Prve armije, Dragan @ivanovi}, na~elnik kupio hranu i po sinu je poslao.“ skrivanju.
{taba komande Beogradskog korpusa, kao i Zdravko Tolimir uhap{en je 2007. Sa Mladi}em su u kontaktu bili brojni
Branislav Puhalo, {ef Mladi}evog ob- godine, zvani~no u Republici Srpskoj, na ljekari, ali nikada nije dokazano da su mu
ezbe|enja. U zahtjevu za sprovo|enje granici sa Srbijom. Mnogi dokazi, pa i tvrd- oni pomagali u skrivanju. Na{ list je prije
nje Tolimira, ukazuju na to da je uhap{en u nekoliko mjeseci dobio pouzdane informa-
istrage navedeno je da osumnji~ene treba
Beogradu i preba~en preko Drine, kako bi cije da se Mladi} lije~io u privatnoj poliklin-
saslu{ati, posebno na okolnosti po ~ijem
tada{nja Vlada Vojislava Ko{tunice ici Alba avis, koja se nalazi u ulici
nalogu su skrivali Mladi}a i da li su za to
sa~uvala imid` da ne hapsi ha{ke bjegunce. Gunduli}ev venac, svega nekoliko stotina
dobijali novac. Me|utim, slu`bena bilje{ka
Kako je sve Tolimir skrivao Mladi}a metara od Predsjedni{tva Srbije u kojem
sa saslu{anja, sa oznakom “strogo
ostalo je nepoznato, jer je srbijanska vlast sjedi Boris Tadi}! 
povjerljivo“, nikada nije stigla do
nadle`nog tu`ioca.
Generali Pavkovi} i Tomi} su, prema
dokazima koje tu`ila{tvo poseduje, poma-
gali da se Mladi} uspje{no skriva, iako su
znali da su protiv njega podignute
optu`nice pred me|unarodnim sudom i
raspisana potjernica.
Zahvaljuju}i toj pomo}i, Mladi} je ne-
smetano `ivio u naj~uvanijim vojnim objek-
tima na teritoriji Srbije sve do juna 2002.
Tako se na~elnik General{taba Pavkovi}
sumnji~i da je omogu}io da Mladi} i njegovo
obezbje|enje koriste nekoliko naj~uvanijih
objekata. Mladi}u je omogu}eno da, uz
pomo} Vojske, neometano napusti te objekte.
Tu`ila{tvo sumnja da je Aco Tomi} li~no
nalo`io da se Mladi}u omogu}i skrivanje. GENERALSKE
“General Aco Tomi} je Sa{i Badnjaru [VALERACIJE
General Zdravko Tolimir
nalagao da se kao li~ni pratilac stara o
je preko svojih
bezbednosti i `ivotnim potrebama Ratka ljudi iznajmljivao
Mladi}a, {to je on i ~inio u vojnim objekti- stanove u Beogradu za
ma, kao i u stanovima u Beogradu. Dok je Ratka Mladi}a, tvrde}i da
Blagoju Govedarici nalagao da komande mu trebaju za {valeranje
stana Prve armije Vojske Jugoslavije
nabavlja namirnice i druge predmete za
`ivotne potrebe, navodno pripadnika Ipak, zahtjev za pro{irenje istrage protiv koje je tu`ila{tvo poku{alo da postavi 2006:
Tridesetog kadrovskog centra Vojske najvi{ih funkcionera Vojske Jugoslavije za{to su skrivali Mladi}a i po ~ijem nalogu
Jugoslavije, a u stvari da iste doture Ratku godinama je stajao u ladici. Nadle`nost za su to ~inili!
Mladi}u. Komanduju}i navedenim ovaj slu~aj sada ima Tu`ila{tvo za ratne Nakon 2006. godine Mladi} se krije po
obezbe|enjem direktno se starao da okriv- zlo~ine, koje je preuzelo predmet u novem- novobeogradskim neboderima i banatskim
ljeni Mladi} ne bude otkriven i predat bru pro{le godine. Aco Tomi} i ostali tek selima uz pomo} nekoliko najvjernijih
dr`avnim organima“, stoji u bilje{ci koju je danas bi mogli da budu pozvani da prvi put ljudi, biv{ih oficira Vojske RS-a, o ~emu je
sa~inilo srbijansko Tu`ila{tvo. pred istra`nim organima odgovore na pitanja na{ list posljednjih godina detaljno pisao! 

14 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


Nakon hapšenja i saslušanja zločinca Ratka Mladića, koji je u teškom psihofizičkom
stanju, krucijalno je pitanje da li se on uopšte može braniti od optužbi koje mu se
stavljaju na teret; mnogi su ubijeđeni da o zdravstvenom stanju najtraženijeg zločinca
na Balkanu najviše zna aktuelni ministar zdravlja Srbije Zoran Stanković
POSEBAN TRETMAN
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
P
rema prvim informacijama, istra-
`ni sudac u ~etvrtak nije uspio niti
ispitati Ratka Mladi}a jer zlo~inac
nije mogao ni govoriti! ^ak nije
dao ni osobne podatke, a kad je i
uspio progovoriti, to je bilo nepovezano.
No, ipak je znao gdje se nalazi i {ta ga je
sna{lo. To je iskoristio advokat porodice
Mladi}, Milo{ [alji}, koji je od nadle`nih
zatra`io da biv{eg komandanta Vojske
Republike Srpske smjeste u posebnu
zdravstvenu ustanovu, gdje bi mu bila
pru`ena adekvatna medicinska njega.
Tako|e, [alji} je tra`io da se obavi i
vje{ta~enje, kojim bi se utvrdilo da li je
Mladi} procesno sposoban, odnosno, mo`e
li se braniti od optu`bi za koje ga terete.
KOLIKO SU DVA I DVA
O zdravstvenom stanju najtra`enijeg
zlo~inca na Balkanu spekulisalo se u vi{e
navrata, a mnogi su ubije|eni da o toj tema-
tici najvi{e zna aktuelni ministar zdravlja
Srbije Zoran Stankovi}. Vjeruje se kako je
Mladi} posje}ivao VMA u vrijeme kada je
Stankovi} bio njen na~elnik, ba{ kao {to se
sumnja da se Mladi} skrivao u kasarnama
Vojske Jugoslavije kada je ministar odbrane
bio Boris Tadi}. Ministar Stankovi} je svo-
jevremeno na te “prozivke” odgovorio da,
kao ljekar, takve tvrdnje ne `eli da komen-
tari{e ni u kom kontekstu, ali je zato
advokat porodice Ratka Mladi}a Svetozar
Vuja~i} u maju pro{le godine, kada je
porodica tra`ila da se Mladi} proglasi
mrtvim, izjavio da ima nalaze sa VMA iz
2003., koji govore da je Mladi} i tada bio
te{ko bolestan.
Informacije o zdravstvenom stanju
Ratka Mladi}a, iako oskudne i te{ko provj-
erljive, ipak se poklapaju u jednom - danas
68-godi{nji Mladi} `ivi sa posljedicama
mo`danog udara! Me|utim, jo{ uvijek se ne
mo`e pouzdano re}i da li je Mladi} pre`ivio
jedan, dva ili ~ak tri mo`dana udara.
Mo`dani udar, ili udari, razlog su zbog
kojeg Mladi} navodno ne mo`e da pomjera
jednu ruku. “Bilo da se radi o ishemi~nom
mo`danom udaru koji nastaje zbog za~e-
pljenosti krvnih sudova, ili hemoragi~nom
mo`danom udaru, gdje dolazi do pucanja
krvnih sudova, kod pacijenta se mo`e
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
Sarajevski neurohirurg
dr. Kemal Dizdarevi}
isklju~uje bilo kakvu
mogu}nost da je Ratko
Mladi} mogao pre`ivjeti
mo`dani udar bez
uklju~ivanja lije~nika i
zdravstvenih
institucija Srbije
pojaviti oduzetost suprotne strane tijela, ili
kako se to medicinski zove: hemipareza.
Vrlo rijetko de{ava se oduzetost samo ruke,
ili noge. Me|utim, mo`e se desiti da
dominira slabost ili ruke ili noge, tako da
laiku izgleda da je pacijentu oduzeta samo
ruka, jer on mo`e da hoda, ali ima i slabost
noge”, ka`e sarajevski neurohirurg dr.
Kemal Dizdarevi}.
Kao posljedica mo`danog udara mo`e
do}i do o{te}enja mozga, {to dovodi do
ograni~enih ili trajnih smetnji u tjelesnim
funkcijama kao {to su oduzetost, smetnje u
govoru, sluhu, vidu, osje}aju, smanjene
mo`dane funkcije kao zaboravnost,
gubljenje sje}anja i promjene psihi~kog
stanja. Neki od ovih simptoma jasno
upu}uju na mo`danu “izudaranost” zlo-
~inca Mladi}a. Nekada{nji Mladi}ev zamj-
enik, Manojlo Milovanovi} prije desetak
dana je pred Ha{kim tribunalom izjavio da
je Ratko Mladi} krajem rata u BiH 1995.
do`ivio lak{i mo`dani udar i da ponekad ne
zna “da su dva i dva ~etiri”. U to vrijeme,
kako je opisao Milovanovi}, general
Mladi} je “po~eo da psuje pukovnike i
drugo osoblje Glavnog {taba VRS”, ali je,
opet navodno, bio svjestan da takvo njego-
vo pona{anje ima veze sa mo`danim
udarom.
OBAVEZAN PROCES LIJE^ENJA
U prilog Milovanovi}evom iskazu ide i
vijest objavljena prije pet godina. ^ovek,
koji je u vrijeme rata bio veoma blizak sa
Mladi}em, u izjavi za jedan beogradski list
rekao je da je Mladi} u junu 2006. do`ivio
tre}i mo`dani udar i da se veoma lo{e
osje}a. Isti izvor dodao je i da je Mladi}
prvi mo`dani udar imao pred kraj rata -
1995., a da se po drugi put {logirao u 57.
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
ON SVE
ZNA
Ministar
zdravlja
Srbije Zoran
Stankovi}
godini `ivota, tokom 1999. godine. Ipak,
prema rije~ima dr. Dizdarevi}a, pacijent
poslije mo`danog udara mo`e imati rela-
tivno normalan i kvalitetan `ivot, {to zavisi
od intenziteta mo`danog udara, uklju~ene
terapije i rehabilitacije, {to je opet vrlo va-
rijabilno i zavisi od slu~aja do slu~aja.
“Pacijent koji pre`ivi mo`dani udar
mora apsolutno pro}i kroz lije~ni~ki tretm-
an, mora biti podvrgnut rehabilitacionom
tretmanu i mora biti pod lije~ni~kom kon-
trolom”, ka`e dr. Dizdarevi}, koji isklju~uje
bilo kakvu mogu}nost da je Ratko Mladi}
mogao pre`ivjeti mo`dani udar bez uklju-
~ivanja lije~nika i zdravstvenih institucija
Srbije. Drugim rije~ima, on je morao biti
hospitaliziran nakon mo`danog udara,
morao je pro}i proces lije~enja i rehabili-
tacije i biti pod stalnom kontrolom lije-
~nika.
O zdravstvenom stanju Ratka Mladi}a
nesumnjivo }e biti jo{ dosta govora, s
obzirom da su i njegova porodica i njihovi
advokati u prvi plan isturili tu “slabost”.
Naime, nakon {to je posjetio oca, dan
nakon njegovog hap{enja, Darko Mladi} je
rekao da je zdravstveno stanje njegovog
oca veoma lo{e. “On je ovdje dobio neku
vrstu ljekarskog pregleda i pod ljekarskim
je nadzorom, ali mi mislimo da to nije
dovoljno s obzirom na njegovo stanje. Ono
{to smo vidjeli je zabrinjavaju}e. Pored
toga {to tra`imo da se prebaci u neku bol-
nicu, po mogu}nosti na VMA, tra`imo i tim
ljekara iz Rusije”, rekao je Darko Mladi},
dodav{i da bi ti ruski ljekari trebalo da
prisustvuju svim pregledima. Ako se izjava
Darka Mladi}a stavi u kontekst zahtjeva
Mladi}evih advokata, koji tra`e vje{ta~enje
kojim bi se utvrdilo da li je Mladi}
sposoban da se brani od optu`bi koje mu se
stavljaju na teret, prili~no je jasno u kojem
pravcu djeluje i na ~emu }e se bazirati
odbrana zlo~inca Ratka Mladi}a. 
15
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

I N T E R V J U
JOVAN DIVJAK O RATKU MLADI]U
General JOVAN DIVJAK koji u Beču čeka odluku pravosuđa Austrije o zahtjevu
Srbije za njegovo izručenje, tokom rata je u ime Armije BiH pregovarao sa
zločincem Ratkom Mladićem; ekskluzivno za SB general Divjak se prisjeća
mučnih razgovora koji su obilježeni prijetnjama, uvredama, ultimatumima

GENERAL DIVJAK
Mladi} je poput razjarenog bika
tra`io da potpi{emo kapitulaciju, da
predamo Sarajevo i Srebrenicu,
ina~e }e vojni~ki da nas “pregazi”!
Razgovarala: DANKA SAVI] DIKTATOR,
DIKTATOR, A
A NE
NE
PREGOVARA^
PREGOVARA^

J
ovan Divjak bio je jedan od ~lanova dele-
gacije BiH koji su tokom 1993. godine
u~estvovali u mirovnim pregovorima s
vojnim i civilnim predstavnicima vlasti
Republike Srpske, a na kojima je glavnu
rije~ vodio Ratko Mladi}. Mirovni pregovori
na sarajevskom aerodromu vo|eni su uz
posredovanje UNPROFOR-a. Podsjetimo da
je UNPROFOR na ~ijem je ~elu u to vrijeme
bio francuski general Philippe Morillon
preuzeo sarajevski aerodrom po~etkom ljeta
1992. godine, nakon ~ega je uspostavljen
“zra~ni most” za dopremanje humanitarne
pomo}i. “Ja li~no mislim da je za gra|ane i
`rtve Srebrenice va`nije to {to se napokon i
Ratko Mladi} na{ao u avionu za Haag nego
{to se to ve} desilo Slobodanu Milo{evi}u i
Radovanu Karad`i}u, jer upravo je Mladi}
osnovni krivac za genocid u Srebrenici“, ka`e
Jovan Divjak za na{ list, nekoliko sati nakon
objave vijesti o hap{enju Ratka Mladi}a u selu
Lazarevo nadomak Zrenjanina. “Istovremeno,
ovo je“, dodaje on, “poraz Srbije i Republike
Srpske, jer su tvrdili do danas da ne znaju gde
se on toliko godina krio.“
MLADI]EVI ZAHTJEVI O
“ISKLJU^ENJU” DIVJAKA
 U razgovorima koji su 1993. godine
vo|eni na sarajevskom aerodromu, Ratko
Ratko
Ratko Mladi}
Mladi} ii biv{i
biv{i
komadant
komadant UNPROFOR-a
UNPROFOR-a
Michael
Michael Rose
Rose
Mladi} se suprotstavio Va{em u~e{}u u nam je prepotentno govorio - potpi{ite, bi}e
njima. Kako su izgledali ti susreti? sve u redu, svaki nam je put nudio njegov
Na tim mirovnim pregovorima tokom plan da se preda Srebrenica, kasnije
marta, aprila 1993. godine, Mladi} je uvek Sarajevo. Kad je zahtevao da se potpi{e
po~injao time da ne}e da razgovara sa mu- predaja za Sarajevo, kako je on odredio
slimanskom delegacijom u kojoj je i izda- po~etkom maja, kazao je da bi dozvolio ~ak
jnik srpskog naroda i time da ne priznaje da da pripadnici [taba Teritorijalne odbrane
sam ja u Armiji Bosne i Hercegovine. Armije BiH mogu iza}i sa li~nim naoru`a-
Naravno, u to vreme Sefer Halilovi} je insi- njem, a ostalo treba da mu se preda.
stirao da je Divjak ~lan ekipe, ~lan prego-
vara~kog tima, deo Armije Bosne i  Pa ti razgovori onda nisu ni izgledali
Hercegovine... Me|utim, tih dana kada se ba{ kao pregovori?
na Aerodromu u aprilu ‘93. razgovaralo o Mladi} je bio siguran da Armija BiH ne
Srebrenici, a potom u maju o Sarajevu, uvek mo`e da mu se suprotstavi. Te pregovore je 

16 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Foto: Milutin Stoj~evi}

VRIJE\AO ME
JE, ALI NISAM MU
OSTAJAO
OSTAJAO DU@AN
DU@AN
General
General Jovan
Jovan Divjak
Divjak

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 17

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

OPASAN,
OPASAN, LUKAV
LUKAV II
BEZOBZIRAN
BEZOBZIRAN
Tim
Tim je
je rije~ima
rije~ima
ameri~ki
ameri~ki general
general
Wesley
Wesley Clark
Clark
prokomentarisao
prokomentarisao
hap{enje
hap{enje Ratka
Ratka
Mladi}a
Mladi}a

 uvek pratilo “prepucavanje“ i njegove pret-
nje da on ne}e ni{ta da potpi{e jer }e u}i u
Sarajevo. Na sastanke je dolazio sa predlo-
gom o predaji, zna~i potpisivanju pada Sre-
brenice, o ulasku u Sarajevo, ~ak je u nekoj
svojoj fantaziji video da }e on u}i u grad na
belom konju... To je bilo, jednostavno, pre-
pucavanje, odbijali smo, naravno, takve
pregovore. U to vreme je bio Morillon, koji
je uvek nastojao da odigra izme|u zahteva
Mladi}a i na{eg odbijanja o bilo kakvom
potpisu o predaji. Mladi}eva prepotentnost
je proizilazila iz ~injenice da su oni zaista
imali kompletno naoru`anje, opremu,
podr{ku, artiljeriju, tenkove iz JNA.
SUPROTSTAVLJANJE
KRAJI[NIKU
 Ko je u~estvovao u ovim razgov-
orima?
Sa Mladi}em je uvek bio njegov
pomo}nik za moral Milan Gvero (predao
se Ha{kom tribunalu 2005. godine, a
optu`nica ga tereti za zlo~ine protiv
~ovje~nosti po~injene nad Bo{njacima u
Srebernici i @epi u ljeto 1995. godine,
op.a.), te Zdravko Tolimir (u toku je
su|enje protiv njega u Haagu), a nekad
su u Delegaciji bili i predstavnici vlasti
RS-a. Sje}am se da je jednog momenta
bio i Mom~ilo Kraji{nik, a sa na{e strane
Haris Silajd`i}. Uvek su to bili pregovori
o tome ko {ta treba da uradi, a Mladi}
koji je dominirao zbog toga {to je imao
ja~u vojsku, uvek je polazio od toga da
su ja~i, nadmo}niji da mogu uraditi vi{e
nego {to mo`e uraditi Armija BiH.
Se}am se da je jednom Kraji{nik usporio
i poku{ao uticati na njega kazav{i da su
to pregovori izme|u Republike Srpske i
Armije BiH i da on treba da se smiri, i da
se ne petlja u to. Zna~i, ~ak je i Kraji{nik
poku{avao uticati na to da Mladi} ne
bude taj koji }e postavljati uslove koje je
postavljao...
 Kako je on reagirao na to?
Ni{ta, ignorisao ga je, tako se pona{ao,
bio je u poziciji, ponavljam, zato {to je
imao ja~u vojsku, zato {to je imao podr{ku
Jugoslavije da mo`e tako da se pona{a.
Dakle, ne samo prema nama, nego je svoju
prepotentnost ispoljavao i prema vlasti RS,
jer je znao da bez uspeha vojske RS ni
tamo{nje vlasti nisu mogle ostvarivati svoje
ideje.
PRIJETNJE O
ULASKU U SARAJEVO
 Koliko su puta tokom 1993. godine
odr`ani pregovori na Aerodromu?
Pa, mislim da su odr`ani jedno pet-{est
puta, vratimo se na ono da sam jednom ja
vodio delegaciju, drugi put Milan Gvero, a
posle sat vremena posrednik brigadir Hays,
na~elnik Morillonovog {taba, oficir za pre-
govore, preneo mi je njegove (Gverine) re~i
da bi se pregovori mogli nastaviti ako bi
Divjak priznao da je pre{ao na islam. Ja
sam rekao ho}u, potpisa}u da sam pre{ao
na islam ako Gvero si|e sa drveta... A,
pazite, mesec dana kasnije kada je i Rasim
Deli} bio na pregovorima, onda je Hays
kazao: Evo, imam novost, vidim da Gvero
jede banane...
 Sredinom aprila, uz posredovanje
UNPROFOR-a, sklopljen je sporazum
komandanata o Srebrenici, a po~etkom
maja potpisan je novi o Srebrenici
kao demilitarizovanoj zoni. Kako je to
izgledalo?
Ovi su pregovori trajali negde od febru-
ara do avgusta 1993. godine. A kada je
Mladi} potpisivao sporazum za Srebrenicu,
po~etkom maja 1993. godine, rekao je da }e
on u skoroj budu}nosti u}i u Sarajevo...
Se}am se da sam mu kazao - ne mo`e{ u}i
u Sarajevo jer ne zna{ da hoda{, ti si, ipak,
nau~io na planinu...
 Pored ovih razgovora na sarajevskom
aerodromu, da li ste sa njim imali ikada
neki drugi kontakt?
Ne, nikada van pregovora s njim nisam
kontaktirao. 

18 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

HA[KA OPTU@NICA PROTIV RATKA MLADI]A

Prvu optužnicu protiv RATKA MLADIĆA Tužiteljstvo Tribunala u Haagu podiglo je
u ljeto 1995. godine neposredno nakon genocida u Srebrenici dok je četvrta
dopunjena optužnica podignuta prije godinu dana i još uvijek nije potvrđena od
Suda u Haagu: “SB“ analizira šta se mijenjalo u optužnicama protiv Mladića
u posljednjih deset godina

^ETIRI VERZIJE
ISTIH ZLO^INA
Foto: Milutin Stoj~evi}

DUGO
DUGO ^EKANO
^EKANO
HAP[ENJE
HAP[ENJE
Glavni
Glavni ha{ki
ha{ki tu`itelj
tu`itelj Serge
Serge
Brammertz
Brammertz najavio
najavio je je ovih
ovih
dana
dana mogu}nost
mogu}nost pro{irenja
pro{irenja
optu`nice
optu`nice protiv
protiv Ratka
Ratka
Mladi}a
Mladi}a

20 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Foto: Milutin Stoj~evi}

Priredila: DANKA SAVI]

P
o~etkom ljeta }e se napuniti
{esnaest godina otkako su podi-
gnute ha{ke optu`nice protiv
Ratka Mladi}a, Radovana Kara-
d`i}a, Milana Marti}a zajedno sa
jo{ 21 drugim optu`enim za zlo~ine u
Prijedoru, Bosanskom [amcu i drugim
mjestima u BiH. Nekoliko mjeseci kasnije
(novembar 1995. godine) Me|unarodni
krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju — ICTY
je ponovo podigao optu`nice protiv
Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a, zbog
njihove direktne odgovornosti za zvjerstva
po~injena u julu 1995. godine nad
stanovni{tvom Srebrenice. Nakon pregleda
dokaza koje je podnijelo Tu`iteljstvo, sudi-
ja Fouad Riad je tada potvrdio optu`nicu
kazav{i: “Dokazi koje je podnijelo Tu`ite-
ljstvo opisuju scene nezamislivog divlja-
{tva: na hiljade mu{karaca pogubljenih i
zatrpanih u masovne grobnice, na stotine
`ivih sahranjenih mu{karaca, mu{karci i
`ene saka}eni i zaklani, deca ubijana pred
o~ima svojih majki, deda primoran da jede
jetru svog unuka. Ovo su istinske scene iz
pakla, pisane na najmra~nijim stranicama
ljudske istorije”.
U izmijenjenoj optu`nici, koju je
Tu`iteljstvo podnijelo oktobra 2002.,
objedinjene su prva i druga optu`nica pro-
tiv Mladi}a i smanjen je ukupan broj
optu`bi, tako da su ostale samo one najte`e.

SKRA]ENJE
PRVE OPTU@NICE
U maju pro{le godine Tu`iteljstvo
Ha{kog suda podnijelo je zahtjev za izmj-
enu optu`nice protiv Ratka Mladi}a, neka-
da{njeg komandanta Glavnog {taba Vojske
Republike Srpske, iz 2002. godine. Izmjena
optu`nice je trebala omogu}iti da u slu~aju
njegovog hap{enja (a Haag, Evropska
unija, SAD su godinama vr{ili pritisak na
Srbiju da ga isporu~e) {to prije bude
zakazan po~etak su|enja.
Izmijenjena optu`nica, kako je tada
navelo Tu`iteljstvo u Haagu, sa~injena je da
bi se dovela u sklad s praksom Tribunala u
Haagu i kako bi uklju~ila nove dokaze koji
su sakupljeni od 2002. godine. U pred-
lo`enoj optu`nici, Mladi} se tereti u 11
ta~aka za genocid, zlo~ine protiv
~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja rato-
vanja, koji se ti~u etni~kog ~i{}enja na
podru~ju BiH izme|u 1992. i 1995. godine,
kampanju terora nad gra|anima Sarajeva,
uzimanje talaca i genocid po~injen u
Srebrenici u julu 1995. godine, odnosno za DUG
DUG SPISAK
SPISAK ZLO^INA
ZLO^INA
istovjetna djela kao i Radovan Karad`i}. Optu`nica
Optu`nica protiv
protiv Ratka
Ratka Mladi}a
Mladi}a
Ali, kako se sudije o tom prijedlogu jo{ nisu izmijenjena
izmijenjena je je 2002.
2002. godine
godine uu
vrijeme
vrijeme dok
dok je
je glavni
glavni ha{ki
ha{ki
izjasnile, na snazi je i dalje optu`nica koja tu`itelj
tu`itelj bila
bila Carla
Carla del
del Ponte
Ponte
je protiv njega podignuta u oktobru 2002. 

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 21

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

HISTORIJAT HA[KE OPTU@NICE

PRVA OPTU@NICA protiv Radovana Karad`i}a i Ratka stanovni{tva Sarajeva, pet ta~aka za te{ke povrede @enevskih
Mladi}a potvr|ena je 25. jula 1995. za vrijeme mandata glavnog konvencija, uklju~uju}i protivpravno zato~enje civila u zato-
tu`itelja Richarda Goldstonea. U optu`nici, koja ima {esnaest ~eni~kim objektima, uni{tavanje imovine velikih razmjera, oduzi-
ta~aka, optu`eni se tereti po: jednoj ta~ki za genocid, tri ta~ke za manje i plja~kanje imovine i protivpravno uzimanje za taoce i
zlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i progone na politi~koj, rasnoj kori{tenje kao `ivi {tit pripadnika mirovnih snaga UN-a, sedam
ili vjerskoj osnovi i kampanju snajperskog djelovanja protiv civilnog ta~aka za kr{enja zakona i obi~aja ratovanja, uklju~uju}i pro-
tivpravno zato~enje civila, granatiranje civilnih skupova, uni{tavanje
javnih sveti{ta, oduzimanje i plja~kanje imovine, napade snajper-
ZVJERSTVA KOJA SU
skom vatrom na civile u Sarajevu i protivpravno uzimanje za taoce
ZAPREPASTILA SVIJET i kori{tenje kao `ivi {tit pripadnika mirovnih snaga UN-a.
Dvije optu`nice protiv Ratka
Mladi}a podignute tokom
1995. godine objedinjene
DRUGA OPTU@NICA potvr|ena 16. novembra 1995.
su u jednu u vrijeme (Goldtone, tako|er). U ovoj optu`nici, koja ima dvadeset ta~aka,
mandata prvog ha{kog optu`eni se tereti po jednoj ta~ki za genocid, deset ta~aka za
tu`itelja Richarda zlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i istrebljenje i ubistvo, devet
Goldstonea ta~aka za kr{enja zakona i obi~aja ratovanja.

U IZMIJENJENOJ OPTU@NICI, koju je Tu`iteljstvo podnijelo

11. oktobra 2002., (glavna tu`iteljica Carla del Ponte) objedinjene
su prva i druga optu`nica i smanjen je ukupan broj optu`bi, tako da
su ostale samo one najte`e. U njoj se Mladi} tereti po jednoj ta~ki
za genocid i jednoj ta~ki za sau~esni{tvo u genocidu, sedam
ta~aka za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i progone na
politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubistvo, deportaci-
ju i druga nehumana djela, {est ta~aka za kr{enja zakona i obi~aja
ratovanja, uklju~uju}i ubistvo, protivpravno terorisanje civila, uzi-
manje talaca i druga nehumana djela.

U predlo`enoj ^ETVRTOJ OPTU@NICI iz maja pro{le godine

(potpisao aktuelni glavni tu`itelj Serge Brammertz), koju sudije jo{
nisu potvrdile, a za koju se vjeruje da }e biti potvr|ena, Mladi} se
tereti u 11 ta~aka za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enja
zakona i obi~aja ratovanja, koji se ti~u etni~kog ~i{}enja na
podru~ju BiH izme|u 1992. i 1995. godine, kampanju terora nad
gra|anima Sarajeva, uzimanje talaca i genocid po~injen u
Srebrenici u julu 1995. godine, odnosno za istovjetna djela kao i
Radovan Karad`i}. 

 Prva ha{ka optu`nica protiv Ratka
Mladi}a iz 1995. godine (dvije Mladi}eve
optu`nice iz juna i novembra 1995. godine
spojene u jednu) ga je, u 16 ta~aka, teretila za
genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne
zlo~ine koji uklju~uju kampanju snajperisanja
Sarajeva. U drugoj optu`nici, obja{njeno je
uo~i njenog dono{enja, nije do{lo do smanjen-
ja broja op}ina, ve} samo do “restrukturiranja
navoda optu`nice”, jer su sve op}ine obuh-
va}ene u prvoj optu`nici obra|ene u barem
jednom predmetu pred Ha{kim tribunalom.
OPTU@EN ZA ISTE
ZLO^INE KAO I KARAD@I]
Ratko Mladi} se u optu`nici protiv
Radovana Karad`i}a kao “jedan od klju-
~nih sau~esnika u udru`enom zlo~ina~kom
poduhvatu ”, te je tada Tu`iteljstvo u Haagu
predlo`ilo izjedna~enje navoda optu`nica
protiv Karad`i}a i Mladi}a.
Pro{logodi{njim prijedlogom izmjena,
o kojem se sudije jo{ nisu izjasnile, Mladi}
se u 11 ta~aka tereti za ista djela kao i
Karad`i}: genocid, zlo~ine protiv ~ovje-
~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja.
Po toj optu`nici Mladi} i Karad`i} su bili
klju~ne li~nosti ~etiri me|usobno povezana
udru`ena zlo~ina~ka poduhvata.
Prvi udru`eni zlo~ina~ki poduhvat bilo
je etni~ko ~i{}enje sa ciljem nasilnog i tra-
jnog uklanjanja bosanskih Muslimana i
Hrvata sa velikih dijelova teritorije BiH,
koje je u osam op}ina doseglo razmjere
genocida. Ostala tri udru`ena zlo~ina~ka
poduhvata se odnose na kampanju terora
nad civilnim stanovni{tvom Sarajeva, uzi-
manje osoblja UN za taoce u maju i junu
1995. godine, kao i genocid u Srebrenici u
julu iste godine.
Kao i u optu`nici protiv Karad`i}a,
optu`be za genocid su razdvojene u dvije
odvojene ta~ke - prva se odnosi na 1992.
godinu i obuhvata osam bh. op}ina (Fo~u,
Bratunac, Klju~, Kotor Varo{, Prijedor,
Sanski Most, Zvornik i Vlasenicu), a druga
(obuhvata period juli-novembar 1995.
godine) i odnosi se na ubistvo vi{e od 7.000
mu{karaca i dje~aka, kao i nano{enje te{kih
fizi~kih i psihi~kih patnji hiljadama `ena,
djece i staraca prisilno preseljenih sa
podru~ja Srebrenice.
U su{tini, predlo`enim izmjenama se
poja{njavaju i dopunjavaju optu`be koje se
ti~u individualne i krivi~ne odgovornosti
optu`enog i preciznije se opisuje karakter
njegove komandne odgovornosti.
Odgovaraju}i ovih dana na pitanje novi-
nara, da li ICTY razmatra mogu}nost
pro{irenja optu`nice protiv Mladi}a i na ratne
zlo~ine po~injene u Hrvatskoj, gdje je bio
zapovjednik 9. korpusa JNA u Kninu, glavni
ha{ki tu`itelj Serge Brammertz je kazao da je
njegov ured prije nekoliko mjeseci uru~io
amandman za pro{irenje optu`nice sucima na
uvid. “^ekamo zavr{etak istrage u Beogradu,
a kada Mladi} bude u Haagu svakako }emo
razmotriti mogu}nost pro{irenja optu`nice“,
dodao je on. 

22 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

MLADI], OD NOVE GODINE DO NOVE GODINE

Iz Mladićevih dnevnika koje “Slobodna Bosna” kompletne posjeduje, po prvi put

detaljno predstavljamo zločinima i masovnim grobnicama popločan put Ratka
Mladića od decembra 1991. do decembra 1993. godine, period u kojem su se
desili ključni momenti za početak rata, planiralo etničko čišćenje i radilo na
komadanju BiH. Čitajući ove detaljne zapise, lako se mogu vidjeti mnogi
uspostavljeni principi Drugog memoranduma SANU koje rukovodstvo RS
i politika iz Beograda i danas provode

KRVAVI RAT
DO ISTREBLJENJA
Kako su zlo~inci Mladi}, Karad`i} i ratno rukovodstvo
RS zlo~inima utabali put kojim danas ide Milorad Dodik
Priredio: ALMIR PANJETA
“Izvr{iti sve pripreme za do~ek poseta
vojnicima povodom Nove godine i pre-
duzeti odre|ene bezbedonosne mere za{tite
jedinica i komandi” — prva je zabilje{ka iz
bilje`nica Ratka Mladi}a zapisana uo~i
do~eka Nove 1992. godine, godine u kojoj
}e po~eti s ~injenjem najgorih ratnih
zlo~ina. Najprije na podru~ju Hrvatske, a
potom u BiH. U prvim zabilje{kama rat jo{
uvijek tinja, i komandant Kninskog korpusa
Mladi} kao da se trudi da preovladavaju {to
obi~nije stvari. Uskoro, na vidjelo }e jedne
za drugom isplivati ~injenice iz pozadine
nekih od najve}ih zlo~ina.
Na dan 30. decembra 1991. godine stoji
raport pukovnika Hasoti}a. Govori o
pogibiji mladog vojnika Nermina
[trkovi}a.
“Njegov kov~eg oti{ao u Klju~, nije
re{eno pitanje njegovih stvari, nov~ane pri-
nadle`nosti. Mali je odlikovan, da skokne
Haso do porodice” — jedan je od zaklju~aka
sa tog sastanka. U nastavku se spominje
zasjeda u Gornjem Zemuniku u kojoj je
poginulo pet a ranjena ~etiri vojnika, dok
general Jurjevi} predla`e da se “o~isti oko
Aerodroma”.
“Od danas sam komandant korpusa. Jo{
jedan slo`en i te`ak zadatak”, zapisuje
posljednjeg dana 1991. godine Mladi} u
jedan od svojih dnevnika, u 06:21 ujutro,
nakon ~ega odmah vojni~ki prelazi na
referisanje komandanata pot~injenih jedini-
ca o stanju u zonama odgovornosti tokom
no}i. Sli~na referisanja odr`ava}e tokom
svih narednih godina. U nastavku, Mladi}
zapisuje novogodi{nju ~estitku:
“Svim pripadnicima Kninskog korpusa
i narodu ovog kraja ~estitam Novu 1992. Sa
`eljom da uspe{no izvr{imo sve zadatke
koji nam se budu postavili. Snaga na{a je u
jedinstvu, odlu~nosti i re{enosti da izbori-
mo slobodu i damo puni doprinos u praved-
nom re{enju krize u zemlji. Na to nas
obavezuju i `rtve na{ih palih drugova koji
su u borbi protiv nacizma, usta{a i
pla}enika dali svoje `ivote. Put do slobode
i mira bi}e te`ak, ali }emo sve te{ko}e i
isku{enja uspe{no savladati.”
POKOLJ PORODICA ^ENGI]
I JANKULOVI]
Poslije `elja za mir, nastavlja se rat. U
prvom referisanju u 1992. godini konstatu-
je se kako je Nova godina proslavljena
radno i sve~ano, a pukovnik Terzi} upozo-
rava kako je u Split iz Rijeke prispio brod iz
kojeg se iskrcavaju oru`je i motorna vozila
te da je potvr|eno da se u rejonu Mu}a
nalazi jedan bataljon. Konstatuje kako u
Dragi{i}ima imaju dva tenka T-55 te da
treba provjeriti ~iji su. Pukovnik Savo
saop{tava kako je u toku dana zauzet
Novigrad te da je zaplijenjeno vi{e raznih
vrsta municije i naoru`anja. Mladi} u nas-
tavku daje zadatak da se o~isti prostor
Novigrada od mina i zaostalih grupa te da
se nastavi ~i{}enje terena ka Svetom Duhu
i Posedarju:
“Pripremiti i po mogu}nosti sru{iti most
na rijeci ^ikola i izvori{ta vode za [ibenik
staviti pod kontrolu ili dejstvo oru|a za
neposredno ga|anje”.
Mladi} i narednih dana pedantno bilje`i
situaciju na terenu, zapisuje naredbe, i
vidno je da se sprema napad na Gospi}.
“Zagovara se napad na Gospi}. Smisao
napada na Gospi} je plja~ka. U [TO u
Gra~acu ostali su kriminalci i lopovi”,
bilje`i rije~i pukovnika [panovi}a.
Mladi} 15. januara bilje`i sastanak sa
predstavnicima SO Klju~ u kojoj su
na~elnik stanice javne sigurnosti Vinko
Kondi}, direktor [IP-a Dane Peji} i koman-
dant [TO Klju~ Bo{ko Luki}. Mladi}u
nude smje{taj za vojsku na lokalitetu
Lani{te, a dio aktivnog sastava JNA pred-
la`u da se smjesti u sam Klju~.
“U zadnjih 20 dana rade na formiranju
muslimanske op{tine. Ima dosta ekstremnih
struja i `ari{ta. O~uvali smo neku stabil-
nost, nismo imali paravojnu formaciju.
Muslimanski deo sabotira savezne zakone,
dobro bi bilo da se locira neka od jedinica
na prostor Op{tine Klju~”, izvje{tavaju
Mladi}a. Na sastanku kolegija komandana-
ta 9. Korpusa, pojavljuje se, pokaza}e se
kasnije, Mladi}ev stari znanac pukovnik
Zdravko Tolimir i Mladi}a izvje{tava o
mobilizaciji u Dalmaciji.
Na sastanku 19. januara sa pred-
stavnicima UN-a uz Mladi}a u~estvuju i

24 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


DVA RATNA DRUGA
Karad`i} i Mladi} bili
su mozak svih ratnih
operacija i politi~kih igara
pukovnik [TO RSK D u{an Kasum,
pomo}nik ministra odbrane RSK Savo
Popovi} i predstavnik MUP-a RSK Ilija
Priji}. Nakon bilje{ki o sastanku i zabil-
je`enog pitanja novinara Save Jankovi}a,
Mladi} stavlja kratko u crtici kako je u
selu Ervenik ubijeno sedam mje{tana —
~etiri ~lana porodice ^engi}, i tri ~lana
porodice Jankulovi}. O toj “crtici” svje-
do~i}e u medijima kasnije i baka Marija
^engi} koja je pre`ivjela napad poslije
kojeg je sina Dragu i starijeg unuka
Slobodana na{la u kuhinji spaljene, a
snahu Nevenku i mla|eg unuka Gorana
zaklane iza ku}e.
Mladi} 22. januara posje}uje
Sarajevo, gdje se sastaje sa komandan-
tom Druge vojne oblasti, a organi
Korpusa ga informiraju da je 60 posto
opreme jedinica prislu{kivanja i ometan-
ja 5. Vojne oblasti predato Hrvatskoj, da
su veze neza{ti}ene i “neprijatelj do
podataka dolazi prislu{kivanjem i {piju-
nima”.
Ratko Mili~evi} izvje{tava kako je
do{lo do naglog utro{ka resursa borbene
tehnike i materijalno-tehni~kih sredsta-
va, a posebno goriva i municije.
“Najvi{i broj cevi artiljerije i tenkova je
utro{en, nemamo vi{e namenske industrije,
mnogo se tro{i PO i specijalna municija
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
nenamenski. Prevelik je utro{ak Zolja i
Osa.”
Na~elnik bezbjednosti pukovnik Kele-
~evi} ka`e kako je “veliki broj starje{ina iz
5. VO pre{ao na stranu neprijatelja i sa
sobom ponio veliki broj podataka koje je
stavio u slu`bu neprijatelja”.
“U BiH nas o~ekuje jo{ gora situacija
nego u Sloveniji i Hrvatskoj, 52 posto organa
bezbednosti je oti{lo po raznim osnovama, a
sedam ih je pre{lo neprijatelju”.
U zadatke za 30. januar Mladi} stavlja
pra}enje aktivnosti uticajnih li~nosti iz
vrhovni{tva Hrvatske u Dalmaciji i “otkri-
vanje njihovih stvarnih namjera”.
Mladi} prvog februara 1992. prisustvu-
je pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ
na kojoj u uvodnom dijelu potpredsjednik
SFRJ Branko Kosti} ka`e kako je “rat koji
je nametnuo Tu|man u~inio da je srpski
narod po tre}i put suo~en sa genocidom”.
Dodaje kako su dva glavna cilja debloki-
ranje kasarni i za{tita srpskog naroda na
podru~jima za koja je ocijenjeno da nisu u
stanju “odoleti dobro naoru`anim formaci-
jama Tu|manove vojske”:
“Prvi smo zadatak za {est mjeseci
ispunili, a onaj dugoro~niji zadatak za{tite
srpskog `ivlja je ostvaren jer se linija fronta
prote`e granicom srpskih etni~kih prostora.
U tom cilju smo se obratili UN u dilemi da li
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
granice {tititi ratom ili anga`manom UN-a”.
General Ad`i} ka`e kako plan UN-a nije
plan `elja i o~ekivanja ve} plan kompro-
misa koji ako se prihvati, mo`e, ali i ne
mora donijeti mir.
“Svaki drugi predlog je opcija rata.
Srpski narod je samo u bici na Kosovu bio
sam, ali i tada je imao naklonost Evrope.
Danas srpski narod nema za{titu niti
saveznika koji mu ho}e stati u za{titu.
Samo hrvatski i crnogorski narod ima
embargo na uvoz naoru`anja. Naoru`anje
uvozi Bosna (HDZ i SDA). Ne mo`e se
dobiti ni metak na stranom tr`i{tu sem od
{vercera i lopova koje se mora platiti kon-
vertibilnom valutom”, govori Ad`i} na sas-
tanku i ka`e kako su im jedini saveznik UN
i Vije}e sigurnosti, a Mladi} sve pomno
bilje`i:
“Dobro srediti policiju i pripremiti je za
kontrolu teritorije; organizovati TO tako da
se ona razoru`a, a da njeno naoru`anje bude
smje{teno u magacine i ~uvano po sistemu
duplih klju~eva; dobro organizovati i
pripremiti JNA koje bi bile spremne krenu-
ti sa granice Krajine ako plan bude izigran:
64.000 ljudi, 763 tenka, 460 oklopnih trans-
portera, 500 artiljerijskog oru|a. Oru`ane
snage u drugom e{alonu oko 20.000 ljudi,
preko 1000 tenkova, oko 1000 oklopnih
transportera, oko 85.000 ljudi”. 
25
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 General Ga~anin konstatira da je te{ka

situacija na teritoriji Jugoslavije, a na
podru~ju Hrvatske i rat:
“Ginu ljudi, hrvatske paravojne forma-
cije se organizuju, naoru`avaju i priprema-
ju. Dvije republike odcepljene, priznata
secesija od nemalog broja zemalja, mo`e se
o~ekivati da se otvori oru`ani sukob na
prostoru BiH. Sve me podse}a na 1941.
godinu i mo`e do}i do grabe`a”
Na sastanku su i Radovan Karad`i},
Goran Had`i}, Veljko D`akula iz SAO
Zapadne Slavonije, Mom~ilo Kraji{nik i
Milutin Kukanjac. Mladi} samo bilje`i da
su se obra}ali, ali ne i obra}anja sama.

“ALIJA IZETBEGOVI]
RADI ZA NJEMA^KU”
U nastavku dnevnika nakon opisa neko-
liko sastanaka, bez posebnog uvoda,
Mladi} upisuje zadatke upu}ene o~ito
prema vi{im instancama, poslije ~ega navo-
di zavr{ne rije~i generala Ad`i}a.
“Mnogi su hteli pobedu na papiru, i
nisu ni{ta dali za rat. Mi smo se borili iz
ose}aja patriotizma i gdje smo imali
naklonjeno bar tre}inu naroda u~inci su bili
veliki. Tamo gde to nije bilo, mogli smo
samo tom narodu naneti gubitke”, kazao je
Ad`i}, a Mladi} podvukao posljednju
re~enicu. Ad`i} zaklju~uje i kako je na
pomolu “stvaranje Austro-Njema~kog
carstva u Evropi”.
“To {to nisu uradili Franjo Josip i Hitler,
uspelo je sada Njema~koj koja je Evropi
nametnula svoj interes. Njema~ka ide na
razbijanje Jugoslavije. U Bosni, apsolutno
je jasno da Alija Izetbegovi} apsolutno radi
za ra~un Njema~ke kako bi ista izbila na
Drinu i Savu. Italija, koja je u po~etku bila
za o~uvanje Jugoslavije, sada je za njeno
razbijanje da bi dobila Istru koju }e
verovatno dobiti preko autonomije, a
Dalmaciju }e dobiti Njema~ka. Bugari
otvoreno igraju na Makedoniju”, stoji u
Ad`i}evoj zavr{noj rije~i uz konstataciju da
su “prijatelji jedino Rusija i Gr~ka, kao i
donekle [panija i Engleska koje ne mogu
pomo}i”.
Iako govori o potrebi mira i ~ekanja da
se Srbima rat nametne kako bi Hrvatska
ispala krivac za njegov po~etak, kad je
do{ao ne temu Bosne, govor je postao
o{triji.
“Treba ~uvati Bosnu, a ako ona bude
agresivno postupala onda }emo ratovati pa
{ta bude. Mogu vam priznati hrabrost,
mr`nju protiv razbija~a Jugoslavije ili rata,
ali ne vi{e od mene. Ne mo`emo imati one
u na{im redovima koji nas zovu izdajica-
ma”
Spominje se i podjela oru`ja srpskom
stanovni{tvu uz naoru`avanje 50.000 ljudi
na legalan i nelegalan na~in, uz skrivanje
zolja, osa i drugog oru`ja.
GOSPODAR RATA
Mladi} je ratnu evidenciju
pa`ljivo bilje~io u dnevnike.
Vodio je bilje{ke o svim sastancima,
i skoro svim naredbama
“Kada to re{imo izvla~i se po
anga`ovanju UN vojska, a mi da imamo
borbene odrede na svakom pravcu. Trebalo
bi nam oko 40.000 ljudi na~i~kano i tamo
oko 50.000 {to bi bilo vi{e od sada{njeg”.
Na sastanku kolegija komandanata 9.
korpusa 10. februara Mladi}a informiraju o
tome da “usta{e pale srpske ku}e u selu
Banjevici kod Biograda”, te da se u BiH
formiraju muslimanske jedinice. Dan kas-
nije na sastanku u @itni}u govori se o razm-
jenama, a spominje se masovna grobnica u
selu ^anak u koju je “vojska sahranila i
jedne i druge”
MASOVNE
GROBNICE U [IBENIKU
Sa razgovora sa delegacijom RH oko
otvaranja masovne grobnice u [ibeniku i
razmjeni zarobljenika Mladi} bilje`i zaht-
jev hrvatske strane da humanitarne organi-
zacije “posete podru~ja [kabrnje, Nadina,
Bru{ke i ostala mjesta u kojima su se
de{avali zlo~ini”. Zapisuje i podatke da
postoje podaci o 60 do 80 ubijenih i
masakriranih ljudi u [kabrnji i Nadinu, a u
nastavku se razmjenjuju podaci o
odre|enim ljudima iz Splita i Hercegovine
uz prijedlog da mje{ovita komisija obi|e
mjesta stradanja.
Dan kasnije, sastaje se predstavnicima
komande TO okruga Biha} koji su mu se
po`alili na ~injenicu da se “muslimani
organizuju u Krajini”.
“Formirali su ilegalni {tab i to odbegli
majori Hajrudin Osmanagi} koji je pobegao
iz Jastrebarskog i major Meho U{idi} koji
je pobegao pre dva i po meseca sa aerodro-
ma @eljava. Njihov {tab je sa sedi{tem u
Kladu{i, paravojno se organizuje ovaj deo
teritorije.”, izvje{tava potpukovnik Milan
Prtina, te spominje kako je u grobnici u
[ibeniku i kapetan fregate Trifunovi}. I tu
se zavr{ava bilje`nica.
U nastavku, u drugoj bilje`nici,
ponovno vidimo datum 14. februar, a na
uvodnim stranicima zapisani su brojevi
Kraji{nika, pukovnika Milo{a Kosti}a i
“Radovan: Bosanka”. Me|u va`nijim bro-
jevima je i Ad`i}: 444-4446, te Abdi}: 276-
183 i podvu~eno 664-930. Nekoliko broje-
va se odnosi na Karad`i}a, a zvao je i Klub
knji`evnika. Tu je i broj izvjesnog Pere
@dere 070 83 120.
Pukovnik Hasoti} na sastanku Kolegija
izvje{tava kako su vojnici iseljeni iz poro-
di~ne zgrade Ante Malade, te da je njihovo
raspolo`enje prema ovoj porodici veoma
lo{e.
“Zanemarljivo mala {teta je na ku}i
Malade. Iza Malade stoji Milka Planinc,
stvari su mu bezbedne, samo njegova ku}a
nije ga|ana”.
Bez posebnog uvoda Mladi} u bilje{ci
od 16. februara opisuje izvjesnog Iliju
Reljanovi}a.
“Hrvat, manijak. Zaklao je po~etkom
oktobra Reljanovi} Iku, {to je odmazda jer

26 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


Spominje se i ideja generala Mrk{i}a da
se snagama UN-a poka`u pu{ke M-48
(tand`are, op.prir), ali im ostaje otvoreno
pitanje gdje staviti trena`ere za raketa{e.
Aksentijevi} napominje da je u BiH refer-
endum i da od 1. do 9, marta ne}e i}i na
zao{travanje, kao i da informativni centri
trebaju raditi. Ispod podvu~enog imena
@ike Danilovi}a, novinara iz Kragujevca,
stoje imena Gradimira Radojkovi}a i
Vojina Brankovi}a uz napomenu da su njih
dvojica cijelo vrijeme bili u Domu penzion-
era.
“Oni su opozicionari i stalno su bili kod
Babi}a i Macure. ^lanovi su SPO-a, to su
Dra{kovi}evi ljudi”, stoji u napomeni.
U bilje{ci od 3. marta spominje se da se
u Brekovici kod Biha}a izvodi obuka.
“Imaju zelene uniforme i beretke sa pol-
umesecom”.
Na sastanku u Banja Luci 3. marta
Kasum iznosi podatke o stanju TO i
mogu}nostima prelaska starje{ina JNA u
TO, te otvoreno spominje ~etnike.
“^etni~ki vojvoda Lazi} sa Kosova
iznosi da ima deset do 15 hiljada ljudi
koje }e anga`ovati u trenutku izvla~enja
JNA. U formaciju je u{lo 15 tenkova, a
problem je {to su se Kraji{nici odvikli od
rada, a i deo bi ne{to radio a nema {ta da
radi”.
ETNIČKO ČIŠĆENJE: “U opštini Bratunac sada imamo
dva muslimana. Ljudi su se opustili, predali su se
pljački i uvećanju imanja, ima grupa od šest ljudi, vodi
ih neki Čubrilo, zovu ga Peki, on je verovatno iz seka
Bobote, pljačkaju sve živo“
je mu` zaklane `ene (R
Reljanovi} Ivan) ubio
Na sastanku 5. marta bio je prisutan i
iz lova~ke pu{ke pre 15 godina Reljanovi}
Milan Marti}, a govorilo se o budu}oj orga-
Mata, svoga brata, koji je otac kolja~a Ilije
nizaciji bataljona u RSK. Pet dana kasnije
koji je uhap{en i odveden u Knin, gubi mu
bilje`i se sastanak sa predstavnicima
se svaki trag. Podatke dali Kalaj Slavko i
Evropske misije i hrvatskom stranom, a
Pu{evac Mirko iz sela Kacana”.
spominje se i odlazak nekoliko vojnika u
“AKO RAT PRODU@I, MI GA GUBIMO” Mostar kod travara. Mladi} upisuje i
U referisanju od 19. februara Mladi}a navode Marka [u{e iz Brati{kovaca koji ga
obavje{tavaju o prolasku 10 tenkova s nat- izvje{tava da je uba~ena grupa da ga ubije,
pisima ZNG kroz selo Veli}i koji su ali da do sada nije uradila ni{ta.
odve`eni za Livno. Milutin Kukanjac 21. Potpukovnik Sovilj 28. aprila Mladi}a
februara tvrdi kako je pona{anje pukovnika izvje{tava da {kolski centar pje{adije seli iz
Milivojevi}a zabrinjavaju}e. Me|u stavovi- Sarajeva u Po`arevac, te tra`i da se i njemu
ma Glavnog {taba, uz konstatacije da poli- omogu}i preseljenje iz stana.
ti~ke borbe jo{ traju te da mir nema alterna-
tivu, pod stavkom 4 stoji i sljede}e: “Ako AD@I]: “[TEDITE MUNICIJU,
rat produ`i, mi ga gubimo”. TREBA]E NAM”
Nala`e se da se prije dolaska UN-a Mladi} se 30. aprila sastaje sa general-
“oru`je za{teka po ku}ama i podrumima u pukovnikom Ad`i}em koji zahtijeva da
dubini i po bokovima”. U zadatke se stavl- ve}ina sastanka bude strogo povjerljiva.
ja i pla}anje pripadnika milicije iz “Situacija je izuzetno nepovoljna s
Jugoslavije, dok JNA na sebe preuzima jedne, a najpovoljnija s druge strane jer je
pla}anje komandira koje }e ubaciti iz svojih stvorena SRJ, koja nije ono {to smo `eleli,
redova. ali je ipak dr`ava srpsko-crnogorskog naro-
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
da, a srpski narod ceo `eli takvu dr`avu.
Narod srpski van ove dr`ave je jako tu`an
{to u ovom trenutku u sastavu te dr`ave
ipak ima makar kakvog saveznika u
kom{iluku. Nadajmo se da }e bratski
slovenski narodi koji se nisu pokatoli~ili
biti na na{oj strani i da }e se stvoriti
povoljnija situacija. Ako nam razbiju i ovu
SRJ, onda se zaista u vrlo te{ku situaciju
dovodi ceo srpski narod. Te{ko je bilo kom
Srbinu u BiH i RSK objasniti sve ovo. Bi}e
pitanja ‘a {ta je sa ciljem — svi Srbi u jednoj
dr`avi — za sada ni{ta. [ta je onda sa bor-
bom srpskog naroda u BiH, onda treba re}i
da je srpski narod dokazao svojom borbom
da ne}e biti gra|anin drugog reda”, govori
Ad`i} dodaju}i da srpski narod, sem malih
izuzetaka, `ivi na oslobo|enim teritorijama.
“U neku smo ruku preduhitrili Evropu i
ako insistiraju na samostalnosti Kosova
moraju to dozvoliti i srpskom narodu u
RSK i BiH. SRJ kao dr`ava se mora
u~vr{}ivati. Ako bude doneta naredba o
povla~enju JNA sa prostora BiH, to mora
biti shva}eno da je u funkciji spa{avanja
onoga {to se spasiti mo`e. Vensov plan na
teritoriji RSK mora da se sprovede i da UN
preuzme obavezu za{tite srpskog naroda”.
Ad`i} ka`e kako se vrlo brzo mo`e
o~ekivati da Predsjedni{tvo SRJ donese
odluku da nema ni{ta sa vojskom preko
Drine, i da naredi da se njeni gra|ani vrate.
“Na tu odluku ne mo`emo uticati silom
i za ovaj prostor se ne mo`emo izboriti.
Ako se donese ovakva odluka onda Vlada
SRBiH treba javno pozvati sve oficire da
brane svoj narod. Da to ne bi bilo stihijsko,
mora}ete uraditi slede}e: informisati
komandante brigada i bataljona da budu
spremni kad treba, onog momenta da
postroje sastav i postupe ovako, da se
jedinice JNA izvuku na prostor srpskog
naroda i 100 posto popune borcima Srbima.
I da borci i stare{ine ne}e napustiti svoj
narod - granice srpskih oblasti na teritoriji
BiH ome|iti i utvr|ivati”.
Dalje sugeri{e da se {tedi municija, i da
se ra~una da se tom municijom treba brani-
ti i SRJ.
“Mo`emo jo{ uvek razbiti RH, mo`emo
dobro udariti i NATO ako se anga`uje, ali
ne mo`emo se njima efikasno suprotstavi-
ti”, poja{njava, dodaju}i da je u BiH Abdi}
mnogo realniji od Alije.
“Mogu se dogovoriti da imaju tri konsti-
tutivne jedinice, da budu demilitarizovani,
da svako ima svoju vojsku. SAD se izjasni-
la da JNA napusti BiH jer nas stalno
optu`uju da smo naoru`avali Srbe. Postoji
opasnost da se zapad i vojno ume{a”.
Ad`i} govori i o pla}anju vojske, kako
JNA, tako i pripadnika Krajine, a Mladi}
bilje`i te pod stavkom “ogromne {tete”
navodi u crticama: “Arkan u Bijeljini,
ru{enje Fo~e, plja~ka, paljevina, paljenje 
27
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 hrvatskih sela na Kupresu, bombardovanje
starog dela Sarajeva…”
U daljnjim bilje{kama govori se o
ostanku JNA u BiH, uz dodatak da ako ne
mo`e ostati JNA u BiH, onda }e ostati srp-
ska vojska.
“Od nekoliko hiljada oficira iz BiH
samo je 700 njih re{ilo da idu u BiH.
Mladi}a tra`e za komandanta, a Savo bi
mogao da primi Korpus. Nisam zadovoljan
pona{anjem dela srpskog naroda u rejonu
Od`aka i Bosanskog Broda, Biha} ne
mo`emo sa~uvati, mora biti povu~eno”,
bilje`i Mladi}.
FRONT NA DRINI
Prvi dan maja obilje`io je razgovor sa
Viktorom Andrejevim. Andrejev ga savje-
tuje da se ide kod Vensa i generalnog sekre-
tara Galija uz napisano veliko pismo gener-
alnom sekretaru UN i predsedavaju}em
savjeta bezbednosti. Napominje i kako se
mo`e o~ekivati zaokret, uz mogu}nost pos-
jete “bliskog prijatelja Miterana”.
Mladi} sa Ad`i}em ponovno razgovara
5. maja i ovaj konstatuje kako ne smiju
dozvoliti da se raspadnu u BiH, te da na
Han Pijesku treba biti mjesto {taba na koje
bi trebala iza}i Druga vojna oblast..
General Mandari} 6. maja referi{e kako
se na Drini otvorio front.
“U Bratuncu dva predstavnika SDS
kolju sve {to je muslimansko. Rodoljub
\ukanovi} i Rodoljub Deronji} u 2. Odredu
SO Bratunac dozvali su iz Vukovara
kolja~e, i iz sela Ran~e kod Mili}a pobili
sve {to su mogli. Predsednik op{tine iz
Ljubovije tra`i da sa pet svojih ljudi sredi,
ali je predlog da ih Karad`i} smiri jer prete
i majoru Relji}u, komandantu oklopne bru-
gade. To je jedini pravac prema Sarajevu. U
Bratunac poslati nekoga da ih smiri, na|eno
devet muslimana, mladih, bez glave”,
bilje`i Mladi} uz napomenu da Karad`i}
treba da po{alje nekoga da “smiri ekstreme
\ukanovi}a i Deronji}a koji uop{te vojsku
ne slu{aju”.
Mladi} bilje`i i razgovor sa
Karad`i}em, Kraji{nikom, Ad`i}em i
grupom generala iz BiH. Teme sastanka su
na~elnik [taba Manojlo Milovanovi},
sjedi{te Vlade i Glavnog {taba, naziv
vojske, ozna~avanje, uniforme, te ciljevi:
rat ili mir.
“Ako se ide na ratnu opciju, treba jasno
definisati cilj rata i odnose prema nepri-
jateljskoj strani i saveznicima”
Radovan Karad`i} na sastanku koji je
po~eo u u 19:20 ka`e kako je Evropa prih-
vatila da BiH ima tri konstitutivne jedinice.
“Odmicanjem rata mo`e se desiti da
Hrvati ne prihvate novac, zastavu i ostalo
od BiH, oni rade puno, anektira}e zapadnu
Hercegovinu. BiH kao dr`ava ne postoji jer
nema teritoriju, nema vlast. Kontroli{emo
28
sve sem jednog koridora, uskoro }e biti
jedna dr`ava i jedna Armija. Na Palama je
Vlada, postoje organi i bud`et. Dr`imo srp-
ska naselja i {irimo ih”, govori Karad`i} i
govori kako bi bilo katastrofalno ako se ne
razi|u “sa njima”.
“Njema~ka i SAD su prihvatile da stvo-
rimo svoju dr`avu na na{im teritorijama.
Kasnije }emo se ujediniti sa SRJ, a ne}emo
da pripajamo ni{ta Srbiji. Uz paritet ide
konsenzus. Ovaj Ustav }e razjebati Bosnu
za dvije godine”, prenosi Mladi}
Karad`i}eve rije~i. Zanimljivo je da je
koristio autocenzuru napisav{i “raz…”.
“Na pragu smo ostvarenja na{eg
vekovnog sna da stvorimo na{u dr`avu bez
mnogo unutra{njih neprijatelja. Sa
Hrvatima se ne mo`emo ni{ta dogovoriti.
Mnoge zablude smo imali oko jugosloven-
skog opredeljenja Muslimana. Izetbegovi}
je verski fanatik, za podelu je BiH.
Muslimani su formirali zelene, crvene i
crne beretke. Nismo imali poraza oko
Sarajeva. Izetbegovi} se nada u stranu
intervenciju, podr`avaju ga Mok i Gen{er”,
iznosi Mladi} u crticama Karad`i}evo izla-
ganje.
“Danas smo bili u Gracu na pregov-
orima sa Hrvatima. Do 15.05. razgrani-
~enje, da se razdvojimo, stvorimo koridor,
da Drina ne bude granica, i da iza|emo na
more. Mislimo da formiramo OS i TO,
RAPORT KOMANDANTU: “Dva predstavnika SDS
kolju sve što je muslimansko. Rodoljub Ðukanović i
Rodoljub Deronjić u 2. Odredu SO Bratunac dozvali su
iz Vukovara koljače, i iz sela Ranče kod Milića pobili
sve što su mogli. Predsednik opštine iz Ljubovije traži
da sa pet svojih ljudi sredi, ali je predlog da ih
Karadžić smiri “
odbili smo bilo kakvu zajedni~ku armiju,
od zajedni~ke bosanske armije nema ni{ta.
Izraelski sistem odbrane je izvanredan, da
se razbija zelena transferzala. Duboko smo
uvereni da smo napravili dobru dr`avu,
Srbima samo ne godi nered i haos”,
zavr{ava Karad`i}, a Kraji{nik se ubacuje
sa svojim izlaganjem:
“Srpska BiH treba imati svoje OS, ali i
stati u odbranu RSK. Ovo ipak mo`emo
nazvati prognozom, u{li smo u rizik da bi
dobili {to smo `eleli. Moramo re{iti finan-
siranje OS dok nam ne profunkcioni{e sis-
tem”.
ZAUVIJEK SE RASTATI
OD MUSLIMANA I HRVATA
Narednog dana Mladi} je imao sastanak
sa, kako je naveo, potpredsjednikom SFRJ
Brankom Kosti}em koji mu ka`e kako
odlukom o povla~enju dr`avljana SRJ srps-
ki narod nije ostavljen samom sebi:
“Za Srbe u BiH izuzetno je va`no da se
o~uva SRJ. Ne radi se o okretanju le|a
Srbima u BiH. Da na oslabimo vojnu mo}
srpskog naroda. Sve se finansira {tampanim
novcem, a to mo`e trajati nekoliko meseci.
Mi }emo na{e obaveze prema Bosni reg-
ulisati i planirati, ali trebaju formirati pri-
hode u BiH. Nama garancije treba dati
Srpska Skup{tina BiH”.
Na sastanku istog dana poslije podne,
Kraji{nik iznosi strate{ke ciljeve:
“Da se zauvek razdvojimo od Hrvata i
Muslimana, napraviti koridor Krajina-
Srbija, uspostaviti vezu sa Srbijom na
Drini, a prese}i vezu Muslimana sa
Sand`akom, Neretva-prirodna granica sa
Hrvatima, deo Sarajeva da bude na{. Neka
Muslimani imaju svoj deo grada i vezu sa
svojom teritorijom. Da imamo izlaz na
more, nismo za to da `ivimo sami. U
najskorije vreme moramo uspostaviti vezu
sa RS Krajinom”.
Karad`i} ka`e kako }e preko Evrope
dobiti tri Bosne:
“Svakom Muslimanu, sem Osmana
Karabegovi}a je simpati~na ideja o
Muslimanskoj dr`avi”.
U bilje{ci od 8. maja stoji rijetka emo-
tivna crtica:
“U 15:20 Vranje{ Anica iz Knina mi je
poklonila u avionu sat u ime svoje i `ena
Krajine. Hvala!”
Sastanak sa generalom @ivotom
Pani}em 9. maja po~eo je ta~no u 9:57.
Novi komandant Armije Pani}, Mladi}u,
komandantu Kninskog korpusa, govori o
odlasku na novu funkciju.
“Vi idete Mladi}u na vrlo zna~ajnu
du`nost. Moramo biti mirni, o{tri, raditi,
diplomati da budemo. Odmah obi}i sve
jedinice, osloboditi se ljudi koji vas ne
mogu pratiti ili imaju druga~ije mi{ljenje.
Tamo gdje nas napadaju da zapamte. Sa
rukovodstvima op{tina tesna saradnja u
pravcu da oni podr`e vojsku i da svuda daju
izjavu. Deo tehnike }emo pokrenuti, a
drugo ostaje. Posle izjaviti da su to OS BiH,
da ne `ele da se povuku i da se mi ‘otcepi-
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

MLADI] U SREBRENICI
Od po~etka rata Mladi}u su s terena stizali
prijedlozi za “~iš}enje” Srebrenice
mo’. Bi}emo na vezi, ako nema mene —
Simonovi}. Tu je i pukovnik Den~i} iz 17.
korpusa, borben, naginje ~etni{tvu, ho|e da
ostane komanda u Ugljeviku kod TE.”
Istog dana, u 15:30 Mladi} se sastaje sa
komandom Druge vojne oblasti. Primjetno
je da su pripreme za totalni rat u punom
jeku. Kukanjac ga informi{e i o okru`enim
kasarnama u Sarajevu i drugim gradovima.
Isti~e kako je sve ranije bilo spremno te da
je mjesecima oprema izmje{tana tako da su
izvukli 90 posto efektive, oru`je TO
ve}inom uzeto te da ni jedno skladi{te nije
palo.
“Na prostoru BiH muslimansko-hrvats-
ka sprega je nevi|ena. Armija je na udaru, a
posle Srbi. Nema povla~enja JNA po recep-
tu Alije Izetbegovi}a. Dobro su organizo-
vani i dobro su naoru`ani, veliki su
zlo~inci. Za nejake su bili ‘heroji’. Pretrpeli
su velike gubitke koje kriju”, ka`e
Kukanjac, navodi kako su glavni ciljevi
“studijo TV i Predsedni{tvo, te Mladi}a
informi{e o vi|enju situacije u Sarajevu:
“Sedi{te njihove TO je u zgradi
Predsedni{tva. Glavni su: za MR Kari}
Vehbija, otac mu usta{a; komandant Hasan
Efendi}, pukovnik, Tur~in; pomo}nik
Divljak Jovo — trebao i}i u zatvor; [iber
Stjepan, vezista, upropasti nam veze.
Vojske imaju 30.000 u Sarajevu, to je rulja.
Viki}, zlikovac, ima grupe za teror, koman-
dant je specijalne jedinice MUP-a. ^egar
Zoran komanduje nekom manjom jedini-
com. Radi se o nasilnom stvaranju musli-
mansko-hrvatske dr`ave, NDH, a onda
nove Austrougarske. Srbi se uni{tavaju gde
se stignu. Glavni zlo~inci i teroristi su ofi-
ciri-izdajnici, pre svega Muslimani.
Potpukovnik Muris Zemalovi} pre 10 dana
oti{ao iz komande VO, prekida sve veze.
Potpukovnik Goki}, Musliman, bio je
komandant bataljona VP, rukovodio
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
napadom na kolonu; Enver Had`ihasanovi}
-rukovodio napadom na kasarnu Viktor
Bubanj; pukovnik Nad`ak Muharem, per-
sonalac”, brifuje Kukanjac, a za Sarajevo
ka`e da je avetinjski grad.
“Tu~e se mesecima sa MB i artiljerijom.
Nije mi jasno kako Peri{i} ru{i Mostar i
za{to. To rukovodstvo SDS uop{te ne shva-
ta {ta se mo`e dogoditi. Glavno im je crtan-
je karata koje svi prepi{avaju. Svi bi hteli da
im drugi osvoji, a da posle sebi to pripi{u.
Nemaju nikakvu organizaciju, niko nikoga
ne slu{a. Su{tina njihove strategije je da
svako dr`i svoj prag i da {to vi{e oplja~ka.
Oplja~kali su sva kola, fri {opove i pro-
davnice na aerodromu, to je uradila ~eta iz
Vojkovi}a, te{ko da se neko udalji i 10 kilo-
metara od svoga sela. Koljevi} previ{e lan-
dara po svetu, Plav{i}ka je u Sarajevu, Srbi
im jako zameraju {to su oti{li na Pale. JNA
i 2. VO vrlo brzo trebaju prestati da egzisti-
raju. Ljudi se tako pona{aju kao da za neko-
ga drugog vode borbe, SDS su oti{li na Pale,
spavaju do osam-devet sati”, ogor~en je na
sastanku bio Kukanjac. Ponovno “veli~a”
mo} zelenih beretki te tvrdi kako su
Komandu napali njih 2.000 do 3.000.
Kukanjac nije bio zadovoljan ni odlukama
Vrhovne komande:
“Vlada uverenje stare{ina da je 2. VO
`rtvovana. Pukovnici poti{teni, jedan ka`e
da }e uzeti Puh i oti}i. @alosno je {to pop-
unjavaju upitnike. Generalno je nezado-
voljstvo, Hrvate moramo odavde skloniti”,
~ulo se na sastanku, uz konstataciju da su
starje{ine istraumatizirani. Spominje se i da
je dio dokumentacije i akata Glavnog {taba
i Predsjedni{tva koje je Kukanjac dobijao
zarobljeno, kao i odre|ene karte sa raspore-
dom jedinica. Konstatuju da je stanje na
Drini i kod @epe te{ko.
Mladi} dan kasnije upisuje sastanak sa
pukovnikom Gakovi}em iz 4. korpusa.
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Govori se i o rasporedu jedinica, te postavl-
janju baterija haubica 155 milimetara na
Hre{u i u Podgrab.
OPRO[TAJ MILUTINA KUKANJCA:
“NISAM KRIV ZA MASAKR U
DOBROVOLJA^KOJ”
Na sastanku sa predstavnicima Vlade
srpske BiH general Kukanjac se opra{ta:
“Idem sutra, mo`da se nikada vi{e
ne}emo videti. Ovo Predsedni{tvo SFRJ je
izdajni~ko, u najkriti~nijem trenutku za srp-
ski narod u BiH obra~unavaju se sa gener-
alima. Vrlo je pokvareno od Predsjedni{tva
da me za masakr u Dobrovolja~koj
razre{avaju du`nosti. To su ne~ije igre i
Srbija ho}e da spere ljagu”, kazao je
Kukanjac.
Na sastanku je ponovo raspravljano o
nazivu i organizaciji vojske, ~inovima, kon-
statuju da se sva pamet srpskog naroda
mora staviti na raspolaganje, a Mladi}
velikim slovima zapisuje:
“Srpski narod je jedan, od Knina do
Kovina, a pravoslavlje od Knina do Sibira”.
Kao {to mu je Pani} i zadao, Mladi}
nastavlja obilaziti komandante. Iz 4.
Korpusa izvje{tavaju da su poku{ali akciju
kod Mojmila, ali bezuspje{no. U Nevesinju
ga kasnije izvje{tavaju o stanju na rati{tima
Isto~ne Hercegovine i planovima za izlazak
na Neum. Informi{u ga o rasulu u jedinica-
ma i nefunkcionisanju sudova, a La`eti} iz
Gacka govori kako su na Dubrova~ko
rati{te poslali 220, a prema Mostaru 250
ljudi, te da su Beli orlovi oti{li na Bora~ko
jezero.
General-major Peri{i} hvali Mladi}ev
dolazak u Nevesinje jer je tako “li~nim
primjerom pokazao kakav treba biti oficir
JNA”.
“Dobili ste pravu li~nost, ako ga
podr`ite dobi}ete ono {to `elite”, poru~uje
Peri{i} okupljenima, uz konstataciju da se
slabo radi na informisanju i da se uglavnom
gleda HTV i TVSA. Na sastanku su bili
prisutni Bojovi} i Kornja~a. Govori se i o
tome kako je UN-ov oficir Mckenzie li~no
primio Tau{ana u kola i izvukao ga iz Vojne
bolnice, uz konstataciju kako je “Mekenzi
uljudan ~ovek”. Predla`e se povla~enje
Aksentijevi}a iz pregovara~kog tima, jer
pregovore vodi na {tetu JNA i “samo se
kezi, smeje i podrugiva”.
Mladi} 12. maja 1992. godine pris-
ustvuje sjednici Skup{tine Srpske BiH i
priprema govor koji zapisuje u dnevnik:
“U ovom istorijskom trenutku vidim
nas sve na ta~ki sa koje su trebali krenuti
na{i preci. Od nje idu, po mom ube|enju,
samo dva puta : 1. Put osmi{ljenog, organi-
zovanog, upornog rada i borbe {to je put
opstanka; 2. Put stihije, pasivnosti, neorga-
nizovanosti, mudrovanja i neke borbe kako
ko ho}e — put nestanka. Duboko sam 
29
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 ube|en da za svakog ~oveka ro|enog na

prostoru SR BiH ili onog kome koreni se`u
do ovih prostora, postoji samo prvi put, koji
je put ~asti, slave i opstanka. Jedinstvo i
sloga na{ su opstanak, nesloga i java{luk su
nestanak. Otuda vidim pravo i obavezu
svakoga da kora~a prvim putem i da svoje
mogu}nosti stavi na raspolaganje narodu.
Za stvaranje vojske i dr`ave treba nam
celokupna politi~ka, duhovna, nau~na, kul-
turna i vojna pamet na{eg naroda koja mo`e
uspe{no poneti te{ko breme ovog vremena.
Isku{enja i te`ak put su tek pred nama.
Neprijatelj je svim silama nasrnuo na na{
narod i na{e `ivote. U slo`enim, ratnim i
krvavim vremenima, kad padaju `rtve
najboljih sinova na{eg naroda, stvaramo
svoju vojsku. Vreme te{ko i opasno, ali i
povoljno za formiranje i razvoj vojske, jer
je najja~a narodna vojska koja se ra|a u
buri rata i iz nedara naroda. Mi ne po~inje-
mo niod~ega, polazi{te nam je naoru`an
srpski narod koji se u dosada{njem toku
rata listom odazvao da zaustavi usta{ku
neman. Iz nedara na{eg naroda u
dosada{njem toku rata afirmisao se veliki
broj boraca, dobrovoljaca, kako vojnika
tako i stare{ina ~ija je sveta du`nost da se u
ovom sudbonosnom ~asu stave u slu`bu
vojske koja }e za{tititi svoj narod od istre-
bljenja. Mi ne}emo formirati osvaja~ku
vojsku — tu|e nam ne treba. Formiramo
vojsku koja }e braniti i odbraniti na{e
pragove i za{tititi na{u neja~ od osvaja~kih
ambicija nacisti~kih pla}enika, koja }e da se uvate najve}i Kosovari, da im se daju moraju pustiti djecu, oni njima ne smeju
doneti slobodu svome narodu i omogu}iti privilegije, ne i}i |onom”, kazuje Pani}, te ni{ta, UNPROFOR zna da su na{i tamo.
mu da u miru `ivi na svojim vekovnim daje zadatke i upute o daljem djelovanju. Ilid`u probiti ne smeju”.
ognji{tima”, zavr{ava govor Mladi}, te Koljevi}, koji je tako|er bio na sastanku, Mladi} 19. maja bilje`i podatke o
predla`e Skup{tini da donese zakon kojim ka`e kako {to prije treba dovesti Fikreta evakuaciji vojske iz kasarni Mar{al Tito iz
}e se regulisati ustrojstvo vojske. Abdi}a na razgovore u Beograd jer “on je koje je konvoj oti{ao na Trebevi}, dok su iz
glavni da zameni Aliju”. Kazao je kako se kasarni Viktor Bubanj i Jusuf D`onli}
KAPETAN GARI]: “VI NAM kod njega Kutiljero raspitivao o karakteru preba~eni na Jahorinu. Mladi} 20. maja
NACRTATE, MI OSVOJIMO!” Alije Izetbegovi}a. Predstavnik udru`enja zapisuje bilje{ke o evakuaciji Sarajeva, sa
“Vojskom rukovodi i komanduje Srba iz BiH u Beogradu informi{e skup o spiskom “Srba zarobljenih na Pofali}ima”.
predsednik SR BiH preko Glavnog {taba prikupljanju sredstava za vojsku, ali i Na spisku za evakuaciju nalaze se Biljana
vojske SRBiH… Sistem stajanja na dobrovoljaca po Kanadi i SAD-a preko izv- Plav{i}, njena majka, brat i snaha,
ku}nom pragu, ratnog turizma i samoz- jesnog Vinka Stupara iz Knina. Zanimljiva akademik Milorad Ekme~i}, Milan Lalovi},
vanog organizovanja mora se {to pre je uokvirena bilje{ka na kraju u kojoj stoji: Jago{ Nenadi}, Jovo, Branko i Koviljka
napustiti kao i taktika ho}u-ne}u, kreni- Da se prekine bombardovanje Sarajeva, to Elez, ljekar Violeta i Dragana, profesori
stani i sli~no… ”, poru~uje Mladi}. je muslimanski grad, Srbima je ostala Ilid`a Svetozar Koljevi} i Slavka Leovca.
Kapetan Gari} iz Doboja, rodom sa i deo Sarajeva”. U zabilje{kama od petka, 22. maja, stoji
Romanije, postavlja pitanje politi~arima: Na Palama 16. maja Mladi} prisustvuje izvje{taj izvjesnog Cacovi}a iz Bu}a poto-
“Vi politi~ari treba da nam nacrtate sastanku sa predstavnicima Vlade. ka o zarobljenim Srbima koje, kako je on
kartu i ka`ete {ta ho}ete, mi to da Karad`i} mu govori kako je Ilid`a veoma kazao, dr`e zarobljene u studentskom domu
zauzmemo. Srbi ne}e u rat, meni u Doboju va`na te kako se mora dr`ati skupa sa jed- na Bjelavama, u Vratni~koj {koli,
trebaju dvije ~ete, a Srbi ne}e. Ja sam za nim dijelom grada. Ekonomskoj {koli…
{ajka~u, tradicionalno bi je opravdali. Ko “Treba sve`ih snaga, hrabre i vje{te “U FIS-u dr`e na{e ljude do kolena u
ne}e da stavi {ajka~u treba ga protjerati u starje{ine koji }e odbiti napad ka Ilid`i. vodi po {est dana. Ko{arka{u Ratku
Teheran” Rajlovac moramo zadr`ati zbog spre~avan- Radovanovi}u su otsekli glavu”, zapisao je
General Pani} na jednom od sastanaka ja prodora ka Zenici. Treba doturiti munici- Mladi}. Ratko Radovanovi}, ko{arka{
nekoliko dana poslije u Beogradu dotakao ju ka @u~i, i gdje god se stabilizovalo mora slavne generacije KK “Bosna” iz
se i situacije u Srbiji, te problema Kosova i se udarati granica i bunkeri. Vrlo je va`no Cacovi}evog izvje{taj a danas bi bio
Sand`aka. Sarajevo i region Posavine. Oru`je ne sme fenomen, jer je danas sa “otse~enom
“Ako do|e do krize, mora se to uraditi da se preda Muslimanima, da se zape~ati glavom” sportski direktor KK “FMP
za nekoliko sati, dan je veliki. Dobro bi bilo UNPROFOR i da se deli posle rata. Oni @eleznik”.

30 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


“Tra`e da se dostavi oru`je u Jusuf
D`onli} i Pazari}u. Novi komandant TO od
ju~e Sefer Halilovi}”, izvje{tava Bo{kovi}.
RAZGOVORI SA FIKRETOM ABDI]EM
Naredna bilje`nica, kao i ostale, po~inje
zapisanim brojevima telefona, me|u koji-
ma su najvi{e podebljana i podvu~ena
imena Gvere koji ima nekoliko telefona,
kao i Karad`i}a na vi{e adresa, od kojih i
jedna u Interkontinentalu u Beogradu. Tu je
i broj pukovnika Ratka Bundala iz
Kalinovika, koji je osu|en na 19 godina
zatvora zbog zlo~ina u Kalinoviku, kao i
brojevi Pani}a, Ad`i}a, ali i izvjesnog
Hamida… Bilje`nica se nastavlja sa 26.
majem, a nigdje u nastavku ne spominje
masakr u Ferhadiji koji se desio 27. maja
1992. godine. Bilje`i zato da se 28. maja
skupa sa Biljanom Plav{i}, Zdravkom
Tolimirom, ministrom pravosu|a Momom
Mandi}em, predstavnikom MUP-a Mile-
nkom Kari{ikom i prevodiocem puko-
vnikom ^a|om susre}e se sa predstavnici-
ma Francuske i izvjesnim @akom Blotom,
podministrom spoljnih poslova zadu`enim
za Evropu.
Mladi} bilje`i i telefonski razgovor sa
Fikretom Abdi}em, koji je rekao da je
Predsjedni{tvo za dogovor od 10. ili 18.
maja, te da ih narod napada da su
popustljivi u pregovorima. Poslije ga
izvje{tavaju da je Andrija Hrgovi}, Hrvat,
radio u nabavci, ulazio u kasarnu u civil-
GENERALOV GOVOR: “Vreme teško i opasno, ali i
povoljno za formiranje i razvoj vojske, jer je najjača
narodna vojska koja se rađa u buri rata i iz nedara
naroda. Mi ne počinjemo niodčega, polazište nam je
naoružan srpski narod koji se listom odazvao da
zaustavi ustašku neman”
Tog dana Kraji{nik i Mladi} imaju raz- nom odelu te da je dobio odobrenje da ide
govor nasamo: na VMA gdje ga je vozio izvjesni ugostitelj
“Ovo {to }u vam re}i moja je obaveza. Tomi} iz Hrasnice. Pretpostavljaju da je
Imate veliku reputaciju. Svakog ~oveka tre- Hrgovi} ~lan HDZ-a.
bamo iskoristiti u korist srpskog naroda”, U 16:05 pretposljednjeg dana maja
bilje`i Mladi} Kraji{nikove rije~i, ali i Mladi} se sastaje se sa generalom
primjedbe upu}ene Kraji{niku: Vilsonom, koji mu prenosi molbu gener-
“Uvla~e vas u politi~ke igre Hrvati i alnog sekretara da se prestane ga|ati
muslimani. @ele da razgovaraju. Vi ste veli- Sarajevo granatama. Mladi} dalje bilje`i da
ki politi~ar, a pomalo vas uvla~e. Imate su uhva}eni @arko Tole, komandant 141.
veliko breme popularnosti. Cilj nam je da Brigade ZNG, a sada glavni zapovjednik za
zavr{imo posao, a ne da obezbedimo mesto Srednju Bosnu, te biv{i major Sead Reki},
u istoriji. Trebate biti nedodirljivi… Ja vas nekada{nji komandant Vojne policije, koji
vi{e ne volim nego {to vas volim, ovo sam “ima diverzantsku grupu ja~ine 100 ljudi
govorio vojni~ki, mu{ki, srpski!” (usta{a) koji su poklali Srbe u selu Bradina”.
Mladi}a 25. maja general Bo{kovi} U nedjelju 31. maja Mladi} je oko 22
informira da kod Doke u kancelariji posto- sata na Jahorini na sastanku sa rukovod-
je prospekti za plamenobaca~e dometa do stvom Srpske republike BiH, gdje ih
200 metara, te da je on rekao kako je Aliji Karad`i} informi{e o dogovorima u
obe}ana intervencija 6. flote. Lisabonu i Beogradu.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
“U Lisabonu su namerno odugovla~ili
od 21. do 27. u `elji da nas jo{ jednom fin-
giraju. Saznali smo od Kineza da SAD
odugovla~e konferenciju o BiH jer na njoj
lak{e lome Srbiju. BiH su primili u UN za
dva dana, mimo predloga da do prijema
pro|e mesec dana. Za mesec dana Britanija
preuzima predsedavanje Evropskom zajed-
nicom, pitanje je {ta oni misle i {ta nam je
povoljnije. [to se ti~e Beograda, koliko je
ranije bilo oholog zaletanja, toliko je sada
zabrinutosti. Srbija }e uvesti racionalno
snadbevanje, postoje pri~e o vojnoj inter-
venciji, a Kutiljero je rekao da smo na dnu
i da se mora krenuti nagore. Zahtevaju da
prestanu dejstva oko Sarajeva i pu{tanje
aerodroma. To rade radi lomljenja Srbije i
da joj ne dozvole izlazak na more. Kozirjev
rekao da {to pre postave tenkove na granice
i okrenu ih prema nama”, iznio je Karad`i}
u crticama detalje i zaklju~ke o pregov-
orima, osvrnuv{i se i na probleme u
Republici:
“U mnogim op{tinama vlast ne
funkcioni{e. Ima lopova, vojvoda, raznih
vojski. Ne znamo {ta se i kako proizvodi.
Mobilizacija je dala neke rezultate u
Krajini, ne postoji koordinacija komandi,
izgubljena je Modri~a, kao i Bosanski
Brod. Padom Modri~e stra{no je ugro`en
[amac. Oko Drine ne postoji jedinstvena
komanda”, referi{e Karad`i}, te poziva na
hitno dono{enje odluka. Predvi|a da }e
“najvi{e posla” imati vojska, policija, i
komanda vojske, {to }e se u nastavku rata
pokazati i ta~nim, a dokazati i u postupcima
za genocid. Upozorava i da se avijacija
smije koristiti samo u krajnjoj nu`di, te daje
jasne smjernice za zauzimanje gradova i
etni~ko ~i{}enje.
“U sredu da do|u komandanti na save-
tovanje o zauzimanju gradova. Mauzer se u
Bijeljini osilio i on ne mo`e da radi onako
kako on ho}e. U Bijeljini se naseljavaju
Muslimani, imamo uhva}enu poruku: kon-
trola nikakva, do|i, oru`je ti ne treba. Ako
je odziv na mobilizaciju dobar, onda da
o~istimo Posavinu od Hrvata”.
KARAD@I]: “SARAJEVO SE MORA
PRESJE]I, ^ISTITI DOBRINJU,
HRASNO, MOJMILO”
Karad`i} tu daje i jasne smjernice o pre-
sijecanju Sarajeva:
“Oko Sarajeva moramo sesti i razgo-
varati. To je i na{ odnos prema SRJ, Srbiji i
JNA. Moramo uzeti kasarnu, prese}i grad,
utvrditi granicu u Ulici Ante Brki}a, preko
studentskih domova, i kasarne Jusuf
D`onli}. Presecanje kod kasarne nateralo bi
ih na pregovore. Moramo imati: koridor u
Posavini, dio Sarajeva, operativnu grupu na
Drini”.
Prvog dana juna Mladi}u ponovo ima
sastanak sa Vladom i ~lanovima Predse- 
31
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 dni{tva SR BiH na kojem je Kraji{nik bije-
san {to se umanjuje uloga SDS-a, a Biljana
Plav{i} govori o problemu Sarajeva.
“Jedan je problem izme{tanje kasarne,
drugi je da kasarna bude bastion na{e
odbrane, na{eg dela Sarajeva. Prethodno
o~istiti Mojmilo, tu se ukopati u jednu dobro
opremljenu zgradu. Nema metoda koje ne bi
trebalo podrediti tom cilju. Ja bi ih zabavila
akcijama prema starom delu grada”.
Karad`i} na jednom od sastanaka
Tornberiju ka`e da }e pristati na odmicanje
oru`ja od Aerodroma, ali onda postavlja niz
uslova, izme|u ostalih i da vojnici UN-a
anga`ovani na aerodromu ne smiju biti iz
zemalja koje su u~estvovale u Drugom
svjetskom ratu, i da iz zemalja protiv kojih
ne{to imaju nema potomaka iz tri generaci-
je. Predla`e Kineze, Ruse, Francuze,
Engleze i Australijance.
U ve~ernjim satima ponovno se sastaje
u`i dio dijela dr`avno-politi~kog rukovod-
stva. Prisutni su Karad`i}, Koljevi},
Plav{i}eva, Kraji{nik i \eri}. Karad`i}
tvrdi da je prijedlog UN-a pacifikacija
Sarajeva. U zahtjevima navodi osloba|anje
koridora preko Zlati{ta, zauzimanje granice
u gradu, i govori kako Sarajevo treba rije{iti
politi~ki i uz tiho dejstvo “mic po mic”:
“Butmir o~istiti, Hrasnicu, Dobrinju i
Sokolovi} Koloniju, a u gradu o~istiti
Hrasno prema brdu Mojmilo.”
Karad`i} je 6. juna u hotelu Bistrica na
Jahorini kazao kako ra|anje dr`ave ne ide
bez rata.
“Kralj Aleksandar je dobio veliku
dr`avu i izgubio Srbiju. To smo platili
`rtvama, da li nam je stalo do teritorije ili
naroda. Ako mi Srbi ne po~nemo misliti o
dr`avi i o na{oj teritoriji, onda }emo izgu-
biti. Na mapi smo dobili 66 posto teritorije,
{to bi nam svet osporio. U ovu kartu bi u{lo
1.920.000 stanovnika. Srbija danas ima 66
posto, Slavonija ima kompaktan prostor. U
uzetoj teritoriji bi bilo 35 posto Muslimana,
ne smijemo vr{iti pritiske na preseljenje
naroda. Nemamo pravo re}i da granica nije
na Neretvi.“
Skup je iz Op{tine Bratunac informiran
kako tamo vi{e nema Muslimana.
“Potpuno je slobodan grad, nema ni
nekih sela koja su presecala komunikaciju.
Srebreni~ka op{tina dr`i se polovi~no,
Srebrenica je prazna. Prostor izme|u @epe i
Srebrenice je 90 posto rude boksita.
Dogovorili smo se da Srebrenicu podelimo
popola i da oni ostanu na prostoru Osma~a.
Padom Bratunca pada i Zvornik“, zapisao
je Mladi}.
Izvjesni Ne{kovi} iz Sarajeva (najv-
jerovatnije Radomir op.pr.) predlo`io je da
svaka op{tina ostane sa ekspertima i rije{i
granice.
“Vojni~ki poraz Alijine vojske je
strate{ki cilj. Dok se oni ne poraze i dok
32
imaju vojsku i policiju mi ne}emo imati
dr`avu. Narod tra`i da do|ete dole, Alija je “GADAFI OD BOSNE”
sada u Sarajevu. Djeca i balavurdija nas “Ideju o podjeli Bosne dao nam
je Alija Izetbegovi} u Zenici”
rastura, u Pofali}ima, @epi... Na{ moral nije
kao {to je bio“.
To{i} s Han Pijeska ka`e kako treba
samo definisati zapadnu granicu.
“Iza le|a moramo sve o~istiti,
Srebrenicu i @epu. Moramo imati koridor
prema Srbiji, i da znamo da neprijatelja
preteramo, i gdje.“
Karad`i} isti~e kako bi bilo dobro da se
za 4-5 dana u gradu ostvare vojni ciljevi.
Unkovi} isti~e kako se moraju uzeti
Mojmilo, Vojni~ko polje i Dobrinja.
Kraji{nik ka`e da je bio cilj da se formira
Bir~ansko-romanijska regija, i da se odrede
njene granice.
“Da joj pripadnu Had`i}i, Ilid`a,
Vojkovi}i i Novo Sarajevo. Dobrinju ako
mo`emo, da je uzmemo. Oni koji su oslo-
bodili Had`i}e i Vogo{}u, to treba i odbran-
iti, to }e biti na{e. Granicu treba braniti i
odbraniti. Od sutra moramo osvojiti ono {to
je na{e i biti spremni da odbranimo svoju
dr`avu. Da su pametni muslimani bi odmah
kapitulirali jer bi kroz demokratske izbore
pobijedili na tim izborima”.
TAJNI PUNKTOVI ZA POMO] IZ SRBIJE
Mladi} zapisuje i Koljevi}ev prijedlog
da se organizuju tajni punktovi za snabdje-
vanje iz Srbije i da se formira Prva srpska
udarna brigada koja bi se premje{tala po
OVENOVO UPOZORENJE: “Što se tiče silovanja,
sledećih meseci ćete naići na ozbiljne teškoće
masmedija. MCK je rekao da su Srbi raspustili
Manjaču, a Hrvati i muslimani nisu. Pitanje je
gdje je prebačeno 500 zarobljenika s Manjače”
potrebi, ali im je ostao problem gdje da se prese~en na jednom mestu u rejonu [.
bazira, i kako je najbr`e prebacivati. Ku}e“.
Mladi}a informiraju i o 39 poginulih i 76 Na Palama je dan poslije opet sastanak
ranjenih kod @epe. sa Predsjedni{tvom SR BiH kojem pris-
Mladi}u dolazi i supruga pukovnika ustvuju Karad`i}, Koljevi}, Plav{i}eva,
Tri{i}a koja ka`e da je sa Milom Kraji{nik, \eri}, Gvero i zapisni~ar.
Vuka{inovi}, suprugom pukovnika Mladi} bilje`i da je na po~etku sastanka
Vuka{inovi}a, i novinarkom Savi} bila u prisutne informisao o stanju na frontu i
Centralnom zatvoru u Sarajevu gdje im je materijalnim resursima za dalji tok rata.
bila u`asna tortura. Kraji{nik nakon Mladi}evog i Gverinog
“Svako granatiranje govore: “evo {ta referisanja ka`e kako je “ovo gra|anski
nam radi va{ mu`“. rat“ i kako svako mora ~uvati svoju teri-
Poslije podne 8. juna Mladi}a toriju. Konstatuju da se za odr`avanje
izvje{tavaju o stanju u jedinicama, a taj dan Sarajeva moraju dovesti jedinice sa
im je posebno bio te`ak na polo`ajima oko strane.
Sarajeva. Pukovnik [ip~i} ka`e da je kod \eri} ka`e kako je za ratnu proizvodnju
Vukote dosta te{ka situacija. sve dogovoreno sa \uki}em, te da su direk-
“Mojmilo nije osvojeno, dosta proble- tori oti{li u Beograd gdje su otvorili ra~une,
ma na Vodovodu, od Butmira prema Ilid`i napla}uju potra`ivanja i nekako {alju platu
napad, Ilid`a se dobro dr`i. Zlati{te je nap- radnicima i ~ekaju rasplet.
ola ovladano, put ispod Trebevi}a je Pukovnik Salapura na referisanju
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

izvje{tava o napadu hrvatsko-muslimanskih
snaga od prethodnog dana.
“Borbena dejstva ju~er su te`i{no
izvo|ena u okolini Sarajeva. Napadali su
Vidikovac, Vraca i objekat @u~. Napad je
izvr{en i na Ilid`u kao i sa Kobilje Glave ka
brigadi iz Vogo{}e. Napad se odvijao i od
Pazari}a ka Had`i}ima i @unovnici.
Neprijatelj je imao zna~ajne gubitke, oko
100 mrtvih, mada priznaju 30 mrtvih i oko
300 ranjenih. Prostor oko Kladnja je
zna~ajno na~i~kan muslimanskim snagama
i oni dr`e Kladanj. U Sarajevu naoru`anih
20.000 muslimana i Hrvata, glavni u
odbrani Sarajeva je \ uka Prazina
(Juka op. Pr.).”
Mladi} 14. juna prenosi Pani}ev zahtjev
za iseljenje vojnih pogona iz Vogo{}e.
“Ako se ne izvuku dve ma{ine za kap-
sule mi smo na kolenima. Do{li smo da ih
izvu~emo, Srbi nisu dali. Izvucite te ma{ine
na Pale, da}u helikoptere da se to izvu~e. Te
ma{ine ako ne izvu~emo, osta}emo bez
pe{adijske municije. Ne mo`emo
proizvoditi mine za minobaca~e 120 mm.
Iz Bijeljine Mladi}a izvje{tavaju o
Ljubi{i Savi}u Mauzeru.
“Samozvani major, neka Arkanova
odlikovanja dobio, dr`i u strahu pola
op{tine. Njegova garda vr{i pretrese,
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
op{tina ga izglasala da bude organ bezbed-
nosti. Okru`io se sa 100 ljudi, kriminalaca.
Mozak cele ekipe je Je{ari}. Povezani
biznisom i ro|a~ki. Ima svoju jedinicu u
garnizonu Bijeljina, primorao je Den~i}a da
ga postavi na du`nost komandanta”.
Mladi} je 12. juna u Beogradu. Ad`i}
podsje}a da je potrebno maksimalno poli-
ti~ko anga`ovanje da se obezbijedi jedinst-
vo srpskog naroda, i predla`e oja~avanje
vojske uz formiranje manevarskih jedinica i
anga`man stanovni{tva.
“Stvoriti jedinice za odbranu naselja,
sve `ene i starije ljude obu~iti u ga|anju i
rukovanju naoru`anjem. Da radi sa pu{kom
na le|ima. Pre}i u odbranu na dostignutim
linijama, i kada uspostavimo liniju onda
tra`iti da do|u snage UN“, ka`e Ad`i}. Dan
poslije Mladi} je ponovno na sastanku
Predsjedni{tva na kojem Kraji{nik isti~e
kako se treba hitno rije{iti pitanje aerodro-
ma.
“Ako damo aerodrom, a bez re{enog
pitanja Dobrinje, napravi}emo politi~ki
problem. Treba se oti}i u Bijeljinu, tamo je
najkriti~nija situacija“.
Koljevi} ka`e kako Tomo Kova~ tvrdi
da ima 100 ljudi koje mo`e dati za ~i{}enje
Dobrinje, gdje su“najve}i problem
podzemne gara`e“.
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Istog dana u 12:40 Mladi} bilje`i pre-
govore sa generalom McKenziejem, a gen-
eral-major \uki} ka`e mu kako je po~ela
proizvodnja municije u Pretisu, te da se
municija izvla~i iz Had`i}a.
Na sjednici Predsjedni{tva 15. juna
odlu~eno je da se demontiraju kapaciteti
“Pretisa“ i ma{ine za pravljenje kapisli iz
Gora`da te se prebace na podru~je SRJ.
Koljevi} na sastanku isti~e va`nost ras-
pore|ivanja UNPROFOR-a, i odr`avanja
komunikacije za Ilid`u i Ned`ari}e.
“Dobrinju tretiramo kao na{u teritoriju
u koju su infiltrirani njihovi snajperisti i
teroristi“, ka`e Koljevi}, dok Karad`i} kon-
statuje kako SAD sabotiraju rad na
mirovnom rje{enju krize u BiH “da Srbiju
tu~e na primeru BiH, jer to nisu mogli
u~initi na primeru Kosova“.
Sa komandantima jedinica oko Sarajeva
Mladi} se sastaje 16. juna. Pukovnik
Milo{evi} isti~e da je samovoljno
napu{tanje polo`aja veliki problem, uz
lopove, profitere i dezertere.
“Kradu gra|ani, slobodni ljudi i borci.
Zoran Vitkovi} je {ef onih koji kradu. Po
pitanju vo|enja borbe nema nikakvih pitan-
ja, napadaju u talasima na objekat Bosut i
na Ozrensku ulicu”, kazao je Milo{evi}.
Major Maljkovi} nudi 120 svojih ljudi
za napad na Dobrinju, a major Despotovi}
se `ali da je dio polo`aja prema Lukavi~koj
cesti napu{ten, te da mu pola vojnika nema
ni obu}u ni odje}u. Ka`e da ako se
anga`uje vi{e mladih, mogao dati 200 ljudi
za Dobrinju, dok Tomo Kova~ nudi njih 70.
“Posle ~i{}enja mogu anga`ovati jo{
150 ljudi koji bi dr`ali polo`aje”, ka`e
Kova~, a Mladi} bilje`i da na Igmanu ima
pripadnika HOS-a pod vodstvom “[ [amarli-
je zvanog Daid`a” iza kojih ne stoji
Hrvatska.
U VRIJEME ZABRANJENIH LETOVA
Mladi} se 20. juna, o~ito telefonom,
~uje sa kapetanom Mikom Radivojevi}em
iz Frenkijeve grupe.
“Kada smo na Medenom polju oteli dva
ANA, radili smo sa Zekom i Meni~aninom.
Komandos sam, pomagao sam u Golubi}u,
nu|eno nam je da dobijemo Galebove, a
dati su nam Kraguji — Mika [trajc zna za
ovo. U ovom momentu mi radimo na pro-
gramu Kraguja u Batajnici, mo`emo da ih
ukrademo, napravili smo letili{te u
Bratuncu pored Drine. Ja sam JAT-ov pilot,
imamo proverene ljude, krenuli bi sa dva do
~etiri aviona, dejstvovali bi po @epi i oko
Drine. Ima Kraguja u Sarajevu, Rajlovcu.
Navodno ima ~etiri ili sedam Kraguja, dve
Utve i dve Cesne. Ja sam u eskadrili 252”,
ka`e Radivojevi}.
Mladi}a 22. juna pukovnik Suboti}
izvje{tava o zapa`anjima sa sastanka na
kojem su bili prisutni predstavnici op{tina 
33
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 [ekovi}i, Mili}i, Vlasenica, Rogatica, Han
Pijesak, Olovo i Zvornik.
“Dana 20. juna oko 19 sati iz rudnika
su izvla~ili rudu sa tri dampera i
transporterom, a kod rudnika Gunjaci nai{li
na muslimansku zasedu i uni{tena su sva tri
dampera i transporter, poginuo je jedan,
lak{e ranjeno pet i te`e ranjen jedan.
Miniran je mosti} izme|u Nove Kasabe i
Konjevi} Polja. Tvrde da u rejonu Bratunca
ima oko 50.000 muslimana, kontroli{u
potpuno Srebrenicu“, zapisuje Mladi}.
Pi{e i o obilasku ranjenika kojem je
prisustvovao i vladika tuzlansko-zvorni~ki,
a povjerenik iz Vlade za kojeg ka`e da je
pro}elav i plav izjavio je kako postoje dvije
grupe paravojske: jedna od Ljube Savi}a
Mauzera, a druga je “Blagojevi}eva vojska
radikalaca“.
“Oni su se jako zaka~ili, prekosutra
pripremaju smenu vlade SAO Semberija, a
Blagojevi} i Mauzer ho}e da smene vladu i
ne slu{aju komandanta Korpusa.
Blagojevi}eva radikalna stranka bila je
preuzela radio-stanicu u Bijeljini i narod su
odvra}ali od Vlade SR BiH i Karad`i}a“.
Na kasnom referisanju 24. juna Gvero
potcrtava da je McKenzie ponovio stav da
u~ine znak dobre volje i sa dva punkta
uklone artiljeriju.
“Insistirao je da li mo`e saop{titi da
}emo odma}i artiljeriju od aerodroma. Na{
je utisak da je McKenzie zadovoljan.
Koljevi} je na kraju tra`io da ostane u ~etiri
oka s njim. Simptomati~no je da McKenzie
`eli ista}i da Srbi jednostrano odmi~u
oru`je od aerodroma. Insistirao je da
ka`emo kada mo`emo re}i da je artiljerija
odmaknuta“, ka`e Gvero.
O^I[]ENO SVE DO
ULICE MIROSLAVA KRLE@E
U bilje{kama o stanju u Korpusu,
navodi se kako je “o~i{}eno sve do ul. M.
Krle`e, uz izuzetak {kole.
“MUP se nije uklju~io ve} tri dana u
akcije na Dobrinji. Vogo{}a se stabilizuje.
Milo{evi} dobro radi, tra`i pomo} u
mobilizaciji“
Nakon zabilje{ke da je ukupna
popunjenost jedinica 74 posto, Mladi} 26.
juna u 13:30 bilje`i sastanak u Mili}ima i
referisanje pukovnika @ivanovi}a.
“Najve}i problem le`i u Srebrenici gdje
imaju puno {kolovanih oficira — pukovnik
Mehi} Red`o komandovao u Mostaru,
pukovnik Meho Mustafi}, artiljerac, bio u
Bijeljini. Komanda im je u Srebrenici a
zadatak da opserviraju srpsko selo, uni{te
ga, oplja~kaju i spale. Svakog na{eg
zarobljenika mu~e tako {to mu otkriju
krvnu grupu i uzmu krv do smrti. Prate
svaku aktivnost, a na sahranama masovno
ubijaju. Ubili su bra}u Ranki}e: Vidoja,
Ranka i Milutina iz sela Ratkovi}a.
34
MORILLON-RATKOV
MORILLON-RATKOV PRIJATELJ
PRIJATELJ
“Muslimani
“Muslimani su
su pucali
pucali na
na
mene
mene ju~e.
ju~e. Danas
Danas sam
sam li~no
li~no
zahvalio
zahvalio Halilovi}u
Halilovi}u na
na ovom
ovom poklonu”
poklonu”
Kompletan srpski `ivalj ~eka glas glavnog
{taba. [verceri i vojvodi}i su pali tamo gde
im je mesto. Skelani su se organizovali,
odbili turski napad na branu i popalili
muslimanska sela i punih 10 kilometara
oslobodili zonu koju dr`e pod kontrolom“,
izvje{tava @ivanovi}, dodaju}i kako je pola
Skelanskog odreda “u opancima i u
odelima“ te da nemaju plate pa se zato
dobro brane.
U 16:30 Mladi} ima sastanak sa
predstavnicima SO Vlasenica.
“U akciju smo krenuli 21. aprila 1992.,
veliki broj se izjasnio za iseljenje. Problem
je oko 800 zarobljenih, od ~ega je sino}
dovedeno 200 `ena i djece. Mobilisano je
oko 1300 boraca, rezerve su minimalne.
Adaptiramo kasarnu za sme{taj vojske, a
postoje dobri uslovi za sme{taj vojnog
suda, ima dosta zgrada“, ka`e predsjednik
SO Vlasenica Milenko Stani}
Na Palama je 27. juna sastanak sa
~lanovima Predsjedni{tva na kojem su
prisutni Koljevi} i Kraji{nik, Plav{i}eva,
\eri}, Tolimir i ministar MUP-a Stani{i}.
U dramati~nom obra}anju Kraji{nik
ka`e da “idu po ivici ponora“.
“Moramo hitno obustaviti sva dejstva
po Sarajevu i Dobrinji. Moramo istinski
prekinuti rat. Zadovoljan sam {to smo
poku{ali. Na{a vojska {to radi u Koridoru i
oko Jajca je vrlo dobro, u~inili smo vi{e
nego smo se nadali. Ne smije se rat vi{e
voditi“, ka`e Kraji{nik.
Njegov “ispad“ o hitnom prekidu rata
demantovan je ve} u zabilje{kama sa
sastanka u Lukavici, istog dana u 15:50
gdje ga izvje{tavaju o tome da su u toku
dejstva za Hrasno i kotu 648 u kojima je
poginulo devet a ranjeno 11 boraca.
Komandant Sarajevskog korpusa izvje{tava
ga i o lo{em u~inku MUP-a.
“Milo{evi} je u Ozrenskoj i
Milinkladskoj na{ao samo sedam
policajaca od 140, a 239 ostalih su bili iza
vojske. Nisu hteli i}i na Dobrinju 5 iako je
tukla artiljerija od 2:30 do 8:50. Od 25. juna
1992. godine nema ih nigdje. U
Energoinvestu su slo`ili desetak motornih
vozila koja su uzeli od nas“
U nastavku pi{e o press konferenciji na
kojoj se govori o posjeti francuskog
predsjednika Francoisa Miterannda, te od
toga koliko se daleko od otvaranja
aerodroma za humanitarnu pomo}.
U ponedjeljak, 29 juna, Tali} izvje{tava
o potpunom preuzimanju Modri~e i mosta
na Bosni, dok je Derventa u tom trenutnku
bila podijeljena na zapadni i isto~ni dio.
Ku{i} izvje{tava o starosnoj strukturi
jedinica i ka`e kako ima 540 ljudi do 50, i
1058 ljudi izme|u 50 i 60 godina. Od
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

povjerenik Dragan Jokanovi}, zamjenik
komandanta brigade pukovnik Slobodan
Vasili}, predsjednica suda za prekr{aje
Mila Lazarevi}, Marko Pavlovi} iz
komande,, te Gordan Jovanovi}, Slavoljub
Toma{evi}, Branko Gruji}... Komandant
[ekovi}kog odreda Novak Tokanovi}
referisao je o stanju u jedinici.
PRIPREME ZA ^I[]ENJE
SREBRENICE I OKOLINE
“Utvr|ujemo granicu. Imali smo pre
dolaska vojske jednu jedinicu pod nazivom
Garda i dejstvovala je pod JNA. Bilo je
dosta borbi, ali i slabosti kao {to je plja~ka.
Sada dejstvuje kao Izvi|a~ka ~eta
[ekovi}ke brigade. Milenko Stani} iz
Vlasenice ka`e da je zapadna granica
prema Bira~u definisana, ali da front nije
gdje treba.
“Kod Kalesije je, a treba o~istiti
Srebrenicu i okolinu“, poziva Stani}.
Me|u problemima navodi se da je hitno
potrebno uvo|enje zakona o oduzimanju
imovine zbog pojave velikog broja
izbjeglica, i da se defini{e funkcionisanje
op{tinskih vlasti. Predsjednik privremene
vlade Zvornik Branko Gruji} ka`e kako je
ispunjena “Predsednikova odluka da se
Divi~ i Kozluk nasele na{om decom“:
“Pored velikih u~enika imali smo i puno
problema od raznih formacija, a Den~i} je
prizvao ove grupe, @u}u i sli~ne. Pojavio se
KARADŽIĆEVE INSTRUKCIJE: “Moramo uzeti kasarnu,
preseći Sarajevo, utvrditi granicu u Ulici Ante Brkića,
preko studentskih domova, i kasarne Jusuf Džonlić.
Presecanje kod kasarne nateralo bi ih na pregovore”
Mladi}a tra`e da se naredi Vi{egradu, kapetan Dragan iznenada sa zahtevom da
komandantu Vinku Pandurevi}u da zauzme formira centar u Divi~u, postavio je
prostor Sjeme~a i izvje{tavaju ga da je barikade, niko ne zna koga i za{to on tamo
zarobljen komandant TO Rogatica regrutuje. Tu se ne{to popravilo stanje kada
Mehmed Agi} koji “mnogo zna, a nije je do{ao kapetan Joki}, a jutros su
saslu{an“. Ve} u utorak 30. juna Mladi} je Draganovi upali u op{tinu sa dugim
na sastanku sa predstavnicima op{tine naoru`anjem, a ne znam {ta oni ~ine u
Zvornik. Pored njega i Karad`i}a Glinici. Treba da se oslobodimo @u}e,
prisustvuju i Milenko Stani} iz Vlasenice, Crnog i kapetana Dragana“.
predsjednik Predsjedni{tva Srebrenice Mladi} upisuje i zabilje{ku o Marku
Miodrag Joki}, predsjednik SO Bratunac Pavlovi}u koji je bio anga`ovan na Borovu,
Ljubisav Simi}, povjerenik iz Bratunca a kasnije u Kninu.
Stanko Petrovi}, predsjednik SO [ekovi}i “Radio je sa potpukovnikom
Milorad Vukajlovi} i povjerenici Novak Vasiljevi}em i u najdirektnijoj je vezi sa
Tokanovi} i Mom~ilo Vla~i}. Tu su jo{ Marti}em. Nema vi{e zuba u donjoj vilici,
Bo{ko Vukovi} iz Skelana te predsjednik plave o~i, kestenjasta kosa, nos povijen.
IO Skelana Dana Katani} sa povjerenikom Imaju u borbi 21 mrtvog, a van borbe puno
Vlastimirom Milo{evi}em. Sastanku `rtava i te{kih invalida. Dva slu~aja
prisustvuje i predsjednik IO Vlasenica me|usobnog ranjavanja, brat brata
Bo`o Mili} sa poslanikom Jovom pogodio, kom{ija kom{iju i jedno ubistvo
Mijatovi}em i povjerenikom Miloradom me|ukom{ijsko. Dobrovolja~ke formacije
Mrki}em, kao i potpredsjednik Vlade imale izuzetan uspeh, a bile pod vo|stvom
Zvornika Radosav Peri}, republi~ki Arkana i [e{elja. Arkanova se uredno
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
povukla, a neke ostale i otrgle su se.
Dolaskom Den~i}a i Kapetana Dragana
uslo`ila se situacija. Kapetan Dragan je
dobar borac ali ograni~enog znanja, ne
poznaje eksplozive“, izvje{tavaju Mladi}a.
Stavlja i bilje{ku o aktivnom vojnom
licu Sa{i Sejdinovi}u koji je uhva}en i veza
je sa legijom stranaca:
“Ima deponovane pare ako odradi posao
u Kopenhagenu. Otac mu je musliman iz
Tuzlanskog kraja, a majka je Srpkinja iz
Loznice“.
Desimir Mitrovi}, rezervni kapetan,
izvje{tava da je srpska op{tina Skelani
formirana jo{ 4. aprila:
“Uspeli smo da o~istimo 26 musli-
manskih sela, spaljeno je sedam na{ih sela.
Dr`imo front od 45 kilometara, tu~emo 31
muslimansko selo, ne mo`emo u}i jer
nemamo snaga. Tuzlanski korpus je dolazio u
Bratunac, a U`i~ki i{ao prema Gora`du. Od
Skelana prema Srebrenici smo pomerili
front. Kod Tegara su nam spalili Ratkovi}e i
Polimce, a na{i su danas zavr{ili sa Tegarima.
Imamo oko 700 ljudi pod oru`jem“.
Miodrag Joki} iz TO Srebrenice
izvje{tava o svakodnevnim napadima na
rudnik Sase koji ~uva 280 boraca:
“U Poto~arima “11. Mart“ ima fabrika
sa~me, trezor srebra (najmanje tona), a ima
i zlata. Imaju tri tri fabrike u Zelenom
Jadru, zapaljeno je sve. Kod Sase je
jalovi{te, ako bi to probili bilo bi sve
uni{teno do Crnog mora. To obezbe|uje
kapetan Todorovi}, do{ao iz [apca, me|u
njima je i neki Izet iz Zrenjanina. Kapetan
Todorovi} je do{ao sa dobrovoljcima, a
kapetan Izet je radio u TO u Zrenjaninu.
Platili smo Todorovi}u i njihovim
vojnicima po 110.000 dinara. Musliman
jedan iz sela Ko`alj pobio je vi{e na{ih
ljudi, njegovo ime je Vehbija, sin je od
hod`e i u Srebrenici je ili u Jadru“
U BRATUNCU PRE@IVJELA
SAMO DVA MUSLIMANA
Ljubisav Simi}, predsjednik op{tine
Bratunac, ka`e kako je prije rata odnos
stanovni{tva bio 64:36 odsto za muslimane.
“U op{tini Bratunac sada imamo dva
muslimana. Imali smo paravojne formacije,
danas imamo ~istu situaciju, ali dugo
vremena stojimo u mestu. Ljudi su se
opustili, predali su se plja~ki i uve}anju
imanja, ima grupa od {est ljudi, vodi ih neki
^ubrilo, zovu ga Peki, on je verovatno iz
seka Bobote, plja~kaju sve `ivo“.
Dragan Joki}, in`injerac iz nastavnog
centra, ka`e kako ima problema sa
Draganovim instruktorima, a ponovo se
isti~e problem njegovih jedinica, i jedinica
@u}e i Crnog koji su za vrijeme operacija
upadali u hirur{ku salu:
“Formiran je nastavni centar bez i~ijeg
odobrenja i saglasnosti. U Centar i{ao kako 
35
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 je ko hteo, pokrivaju se Karad`i}em, i

pitanje je ko stoji iza Centra. Crni koji ima
osam razreda {kole imenovan na mjesto
upravnika centra, maltretirao sestre u
bolnici“.
U razgovor se uklju~uje i Kapetan
Dragan koji ka`e kako su ga pozvali dok je
tu bio Den~i}, kako bi im pomogao oko
formiranja nastavnog centra.
“Den~i} me je spojio sa Crnim koji je
bio u miliciji, on je po{ten momak. Kada
sam do{ao u Zvornik on je bio avetinjski,
rekli su mi gdje da se smestim. Do{ao sam
pod okriljem fonda, ne kao ratnik. Zbrinuli
smo 12.000 ranjenika, pomagali smo i
bolnice pa i ovu ovde. Do{lo je 30 tona
medicinskog materijala. Do{li smo u Divi~,
smrdeo je, bio je razvaljen, 10 dana smo ga
~istili. Bilo je malo ljudi. Na nivou Korpusa
doneta je odluka da se iz svih brigada
upu}uju ljudi na obuku. Posetio nas je
pukovnik @ivanovi} dva puta, predlo`io je
da nam se {alju ljudi po 15 dana na obuku.
Mi{ljenja sam da je va{a odluka da se ukine
TO izazvala otpor i on i dalje postoji. Nije
prihva}en prvi potpukovnik, a ne}e biti
prihva}en nijedan drugi. Kada se zauzme
kota 424 onda }e se tu}i Zvornik. Kod nas
vlada samodisciplina. Crni je dolazio u
sukob sa mnogima, trenutno je u Gora`du.
Dovodimo specijalce koji dr`e nastavu.
Centar u Divi~u je pogodan {to se mo`e
vojska rastresito rasporediti, a muslimanski
je ambijent. Centar mo`e da obu~ava 2.000
ljudi odjednom, postoji name{taj a hrana je
pokupljena za vojsku. Nije nam cilj da
pametujemo ve} da vam pomognemo.
Sramota je da se o bolnici i ranjenicima GENERAL PRALJAK
tako malo vodi ra~una. Da nam je bio cilj “Prestanite napadati na
da nekoga uhapsimo, ne bi nas spre~ili“, Jajce, dajemo struju”
o{tar je Kapetan Dragan u izlaganju,
potcrtavaju}i da su oni tu da pomognu i da Mladi} 2. jula bilje`i sastanak sa valjuje na prihva}enom sastanku i
}e oti}i onog trenutka kad im ka`u da vi{e Predsjedni{tvom na kojem Biljana Plav{i} fotografiji.
nisu potrebni. saop{tava ostalima da se sin @ivote “Ovde sam do{ao da obi|em generala
Milanovi}a iz Trstenika javlja sa broja 664- McKenzieja, zato je bilo potrebno da
MUP IMA ISTI POZIVNI 211 {to je broj MUP-a iz Sarajeva, i donosi do|em da im dam komplimente. Zahvalju-
U razgovor upada Karad`i} i podr`ava spisak osam zarobljenih vojnika iz ju}i va{em razumevanju radi aerodrom,
Kapetana Dragana tvrde}i kako bi bila {teta Dobrovolja~ke me|u kojem je i Zoran sti`e humanitarna pomo}, a stigli su i neki
da se Centar ukine, te da bi “najlak{e bilo Milanovi}, sin spomenutog @ivote. zna~ajni ljudi kao {to su Mitterand i
da se incident prevazi|e“: U nedjelju 5. jula Mladi} se susre}e sa Carrington”, ka`e Nambiar te isti~e pozi-
“Ljudi iz Centra nisu {to je @u}a i Crni. general-pukovnikom Pani}em, a sastanku tivnu ulogu generala McKenzieja.
Trebamo imati kurseve, regruti su u je prisutan i Tolimir. Mladi} zahtijeva da se Thornberry je ne{to kriti~niji, i ka`e kako
Bijeljini“. starje{ine ro|ene na prostoru BiH upute ga zabrinjava to {to neki dijelovi ugovora
Mladi}a prvog jula u 8 ujutro pukovnik nazad, posebno na podru~je Kalinovika, nisu ispo{tovani.
Ivanovi} izvje{tava o izvjesnom Divljaku, Fo~e, Gacka, Gora`da, Romanije i Bir~a. Predsjedni{tvo SR BiH se sastaje 10.
“Srbinu iz Han Pijeska koji prodaje oru`je i Tra`i ispomo} u odje}i, hrani, gorivu i jula, a Koljevi} na po~etku ka`e kako Batko
municiju muslimanima“. municiji, plate aktivnim vojnim licima. terori{e Grbavicu.
“Dru`io se sa Rifatom iz Novog Pazara, “Za vas je zna~ajno da oko Sarajeva “Mora se uhapsiti. Zovu ga Bato ~etnik,
a i sa Muhamedom Piri}em iz Han dr`ite primirje, a po Bosni mo`ete da radite to su plja~ka{i i predstavljaju privatnu poli-
Pijeska“. {ta god ho}ete. Za pomo} koju ste tra`ili ciju”, ka`e Koljevi}.
Kapetan prve klase Vinko Pandurevi} rekao sam ju~er [ljivi}u da se to realizuje, U 13:05 je ponovno sastanak na kojem
izvje{tava ga da je formirao jedinicu ja~ine pitanje je jedino za naftu. Evo, sada ovi su Karad`i}, Kraji{nik, Koljevi}, Plav{i-
oko 900 ljudi pod oru`jem, i da djeluju na tuku Dubrovnik”, govori Pani}. }eva, \eri}, Buka, Miodi}, Gvero i Tolimir.
desnoj obali Drina. Do izvje{taja su mu Mladi} se potom susre}e sa Satishom Razgovara se o statusu aerodroma i ugov-
poginula 22 borca. Nambiarom koji mu se na po~etku zah- orom sa UNPROFOR-om, a Koljevi} pred-

36 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


la`e da se od McKenzieja tra`i izjava oko
napada na srpske dijelove grada, te da se
opredijele oko Sarajeva.
“Ja bih sve vi{e uvla~ila Francuze i vi{e
bih cenila gest Miterana jer je on nas
dolaskom i priznao.”
Karad`i} ka`e kako je vrlo va`no da
zadr`e ono {to imaju u Sarajevu, da se UN
{to vi{e uvla~i u Sarajevo i tako se grad
pacifikuje. Informi{e ih da je na sastanku sa
D`onsonom razgovarao o demilitarizaciji
Dobrinje i obezbje|ivanju pomo}i
Dobrinji. Kraji{nik pak tvrdi kako je demil-
itarizacija Dobrinje veliki problem:
“Nije dobro Radovane ti njima da ne{to
nudi{, neka oni tra`e. Treba da vidimo sa
na{im oficirima kako i {ta raditi kada bude
invazija“.
Karad`i} se na sastanku doti~e i Mate
Bobana:
“Trebalo bi ~itati signale koje ~ini
Boban. On je istakao da je zaokru`ena
Banovina, odnosno Herceg-Bosna. Bilo bi
dobro da ih bacimo preko Save i Neretve.
Muslimani kukaju {to nema intervencije.
Golica nas da mo`da svet ne `eli podelu
Bosne na dvoje. Pani} je rekao da su musli-
mani sekta, a Zapad ne `eli islamsku
dr`avu“, govori Karad`i}, i kako Mladi}
zapisuje, govori da }e za razliku od musli-
mana i Hrvata graditi pravnu, a ne etni~ki
~istu dr`avu.
GENERAL MILOVANOVIĆ: “Neko bi trebao otići u
Banja Luku i tražiti od pilota da ne prelijeću u SRJ.
Amerikanci mogu da tuku aerodrom, a bolje i to nego
povlačenje. Moja procena je da Amerikanci svakako
neće tući ni jedan cilj na Balkanu”
Kraji{nik tvrdi kako moraju {to prije
razoru`ati muslimane, uz konstataciju: “Ne
trebuje carstvo neljudima“. Koljevi} nudi
da se treba prodiskutovati i pravno
proklamovati status budu}e dr`ave, nakon
~ega Mladi} velikim slovima podvu~eno
zapisuje: “Stav je zauzet — Pravna dr`ava“.
BRISEL, A NE BEJRUT
Karad`i} dalje govori kako su imali
zvani~ne i nezvani~ne susrete sa ]osi}em
koji je navodno predlo`io da se ide u
pravcu mira i pacifikacije Sarajeva:
“Treba tu}i tezu o etni~kom ~i{}enju.
Ne}e biti podele Sarajeva na srpski i musli-
manski deo, i}i na Brisel a ne na Bejrut“,
govori Karad`i}, a Mladi} u bilje{kama sve
~e{}e mije{a ekavicu i ijekavicu. Kraji{nik
izvje{tava o sastancima sa ]osi}em na koji-
ma se govorilo oko monete, te isti~e da }e
se Pani} zalagati za podjelu Bosne na
dvoje.
“Htio je do}i da razgovara s musliman-
ima. Sigurno }e muslimani prihvatiti da se
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
formira ekonomska Jugoslavija. Do{ao je
vi{e radi Bosne nego radi Srbije. Do}i }e i
na aerodrom da razgovara s Alijom, dobio
je nalog da ovo zavr{i“.
Gvero izvje{tava o stanju u Bile}i, i po
molbi Gruba~a izvje{tava da se pukovnik
Spremo ve} du`e vremena prati jer
“odr`ava kontakte sa vi|enijim muslimani-
ma i Hrvatima“, te da ima ku}u na primor-
ju koja nije sru{ena i `ena mu stanuje kod
nekog Hrvata u Pan~evu.
Predsjedni{tvo SR BiH sastaje se i 13.
jula, a Koljevi} na po~etku izvje{tava kako
se tra`i da pored monitora UN na
polo`ajima artiljerije budu i monitori civili.
“Napisati naredbu kojom se reguli{e
otvaranje vatre. Ne smije biti samovolje“.
U nastavku Mladi} bilje`i “spisak mus-
limanskih sela koja su ponudila predaju
oru`ja“: Brezje, Dobra~e, Kova~ica,
Vrlazje, Mala, Jarovi}i, Banj Stijena i
So~ice.
Utorak, 14. jula, Mladi}u po~inje sa
raportom komandanata, pukovnik
@ivanovi} izvje{tava o tome kako je
postavio ~vrstu odbranu kod rudnika Sase:
“Razbili smo im iluzije! Prikupljamo
borce u Skelanima“
Uve~er referi{e Tolimir i ka`e kako je
moral druge strane lo{, i kako “be`e preko
Save. Dovla~e poja~anje prema Mostaru,
pripremaju napad na Had`i}e.“
Pukovnik Salapura ka`e da je narod
Pod`eplja, muslimani, tra`io da im se
dostavi bra{no te donose odluku da ih se
obezbijedi osnovnim namirnicama,
“bra{nom i zejtinom“.
U drugi dnevnik koji po~inje sa datu-
mom 16. juli, i brojevima vjerskih veliko-
dostojnika, Mladi} upisuje obilazak snaga
Prvog kraji{kog korpusa pred operaciju
“Koridor”. Pukovnik Kele~evi} ga
obavje{tava da su snage grupisane u ~etiri
takti~ke grupe, isti~u}i kako u TG-3 ima
osinjska brigada sa~injena od mje{tana iz
okoline Dervente, kao i hrabrost pukovnika
Mileta Novakovi}a. Informira ga da je sve
u redu, osim {to su pri kraju sa municijom.
Kele~evi} dodaje da je obi{ao
Bir~ansku brigadu kojoj nedostaje municije
za VBR, a konstatuje i da se muslimansko
stanovni{tvo Zvornika smanjilo.
“Pozadina se dobro u~vrstila. @etvu
obavljamo, zarobljenike anga`ujemo za
branje breskvi, okopavanje soje…”.
Dnevnik ovdje “preska~e” na 2. avgust, pa
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
se vra}amo prvoj svesci u kojoj Mladi}
bilje`i razgovor sa Pani}em i Simonovi}em
obavljen 18. jula. Ministar informisanja
Peri{i} ka`e kako je u Bijeljini najve}i radio
oda{ilja~ u svijetu, te da SRJ {alje molbu da
se pola prebaci kod njih. Ka`e se kako je
antena bitna jer se njom komunicira sa
diplomatskim predstavni{tvima, i da }e tre-
bati 250 motornih vozila da se prebaci kod
Obrenovca uz jako obezbje|enje “da ne bi
do{lo do otpora lokalnih rukovodioca”.
Stojanovi} (SSvetozar?) ka`e kako stran-
ci ne razumiju republi~ko dr`avljanstvo u
Jugoslaviji.
“[tetu nam prave pojedine puvad`ije
koje poput [e{elja deklamuju da u BiH
imaju toliko i toliko svojih snaga. [to se
ti~e Milana Pani}a, puno stvari i ne zna,
pomalo je puvad`ija, ali }e nam mnogo
pomo}i. Koristi nam jer ga primaju, probio
im je blokadu, on uti~e na novinare, ka`e da
}e on ovo re}i Bushu, Bakeru i to oni mora-
ju da uva`avaju.
Mladi}u se savjetuje da izabere civilnog
savjetnika za informisanje i spominje se
ime \oge (R Riste?), savjetuje mu se i da
prima strane novinare te da im govori kako
je srpska strana za mir te da su “oni po~eli“,
da spominje ratoborne izjave Ejupa Gani}a
i Stipe Mesi}a...
Mladi} 19. jula ima sastanak sa politi-
~kim savjetnikom generala McKenzieja
Islan|aninom Magnusonom koji mu
prenosi zahtjeve da se 20. jula omogu}i
odlazak u Zagreb Aliji Izetbegovi}u i
“katoli~kom fratru Vinku Piji}u“ (V Vinko
Pulji}, op.pr), te da se obezbijedi nesmetan
odlazak ekipe BiH na Olimpijadu. Ka`e mu
da }e sa Dokom razgovarati o zarobljenici-
ma JNA .
PANI]: “ALIJA JE GADAFI OD BOSNE,
OD SVEGA PRAVI POZORI[TE!”
Mladi} u 19:30 ima sastanak sa “pred-
sjednikom Pani}em koji mu ka`e kako je
razgovarao sa Izetbegovi}em.
“Rekao sam mu da pravi pozori{te.
Rekao sam mu da }e da ga proglasim
Gadafijem od Bosne. On je bolji politi~ar i
za propagandu od nas. Skoro sam mu izba-
cio jednog ministra. Dao sam mu lekciju da
su svi Srbi na prostoru Jugoslavije pod
mojom za{titom, i ako ijedan bude ubijen ja
}u ga“ (nema nastavka re~enice, op.pr).
Dalje se navodi kako bitke u Bosni vi{e ne
vrijede, i da oko Gora`da treba da do|u
novinari, kao i da treba prikazati snimke
oru`ja koje odlazi u pravcu SRJ.
“Treba novinarima pokazati na{a oru`ja
oko Sarajeva koja su pod kontrolom
UNPROFOR-a, sutra McKenzieju top i
tenk da damo“.
General \uki} 20. jula izvje{tava o
dostavi 350 tona oru`ja Prvom kraji{kom
korpusu, i doturu Hercegova~kom korpusu. 
37
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 Karad`i} dan kasnije Mladi}u prenosi
kako sporazum predvi|a primirje od 14
dana te da se u tom periodu ne odgovara na
provokacije.
“Sva te{ka artiljerija da se stavi na uvid
UN-u, izbeglicama se dozvoljava da se
vrate ku}ama, kao i kretanja gra|ana iz
zona dejstava i da mogu i}i gde ho}e.
Zakazuje se konferencija o BiH u Londonu
27. jula 1992. Karington je mogao da
propadne, mi smo ga spasili, a bolja je fran-
cuska opcija. Papir je bio na{ i dobili smo
priznanje za to, nema ni{ta {to ranije nismo
potpisali. Medijski smo ih `estoko potukli“,
ka`e Karad`i}, te potcrtava da vojska mora
staviti embargo na informacije osim onih
koje odobri Glavni {tab.
General-major \uki} ka`e kako su
Grbavica 1 i 2 “dobrim dijelom sa
ispra`njenim stanovima“.
Mladi} 24. jula bilje`i razgovor sa
Elezom koji ka`e kako je jo{ prije rata radio
sa oru`jem na makro planu, koje je dalje
preuzimao Nedeljko Bosni} koji je u tom
momentu u Rajlovcu.
“Bio sam zadu`en izme|u vojske i Srba,
a pukovnik Gakovi} mi je tada rekao da }u
raditi kod Lugonje. Iz Vlade sam se kon-
frontirao sa pojedincima koji su tra`ili da za
ne~iju tetku dam pet boraca. Sukobi su
po~eli kada je kapetan In|i} oti{ao u
UNPROFOR i neke zna~ajne muslimane
dao bezveze. Sestra pukovnika Aganovi}a,
komandanta kasarne Jusuf D`onli} Emira
Aganovi}, udana za lekara Mira
Kundurevi}a, bila je silovana. Silovali su je
Zoran Dragi~evi} i dvojica sa njim, mu` joj
je ubijen. To mi je rekao pokojni Zoran
Vickovi}. Lugonja mi je rekao da sam
nepo`eljan u kasarni“, ka`e Mladi}u Elez,
~ije ime se ne spominje. Mladi} bilje`i da je
mu` sestre potpukovnika Marka Lugonje
musliman, prezimena Pili}, “ratni
zlo~inac“, zarobljen u rejonu Livno ili
Glamo~, “zna Tolimir“.
Mladi}u se 26. jula kapetan prve klase
Ne|o Lemez `ali kako uz ~este napade koje
njegova Ilid`anska brigada raspore|ena od
Butmira do raskrsnice kod Energoinvesta
ima i problem sa raznim milicijama.
“Veliki kriminal kojem ne mogu da se
suprotstavim. Imao sam pet vrsta milicije,
svi su sa nekim ovla{tenjima plja~kali.
Cijela Ilid`a se plja~ka. ^ekli} je vojnim
obveznicima za 100 KM prodavao dozvole
za putovanje. Pri~aju svi da Tomo Kova~
plja~ka i da se bavi kriminalom. Obrad
Popadi} ne mo`e ni{ta da uradi jer on ni{ta
ne zna. Puno se pri~a da }e Ilid`a mo`da
biti predata i prodata“, ka`e Lemez i pred-
la`e da Rajlova~ka brigada “oslobodi
Sokolje“, a da Ilid`anska brigada “oslobodi
Stupsko brdo“.
Mladi} 27. jula bilje`i razgovor sa min-
istrom MUP-a Mi}om Stani{i}em i pot-
38
predsjednikom vlade Milanom Trbojevi-
META - SARAJEVO
}em koji ka`e kako je neophodno da se iza
“Sarajevo je oružje u rukama
fronta uspostavi pravna, imovinska i druga Alije Izetbegovi}a. Sarajevo je
sigurnost. Stani{i} ka`e da je prije morao da napravljeno na srpskoj zemlji,
kupi sve redom u miliciju, ali da se do{lo do mi ne}emo praviti ustupke na
pozicije da se biraju ljudi. ra~un srpskih opština”
“Malo smo sara|ivali. Uputio sam
jutros naredbu da se za pet dana sav dio
snaga stavi u nadle`nost vojske. Ima}emo
regularne snage, a na nivou republike speci-
jalni odred“, poja{njava Stani{i}, a dalje se
govori o raspodjeli oduzetih automobila.
Mladi} bilje`i i izlaganje Gavrila
Kuki}a Crnog iz Bile}e koji je do{ao s
fronta da se po`ali.
“Rezervni sam vodnik iz Vukovara, ~in
mi je dao general Aran|elovi}. Radio sam
od Slovenije, bio na svim rati{tima, nisam
radio za platu ni pare. Front je pukao zah-
valjuju}i Branku Simi}u, Bojovi}u i ekipi
koji su se puno petljali u vojne stvari. Sa
~etiri momka sam povratio relej na Vele`u -
jedan je bio iz Bijelog Polja, dva iz Bobote
i jedan Nevesinjac. Antelj je zlo srpsko,
zato sam i do{ao. Vojnici pri~aju da je
Simi} do{ao sa tri autobusa na Bunu da
d`aba vojska gine na Slip~i}ima. Tada je
ostavio 800 pu{aka i tri {lepera municije.
^im je pukao front na Slip~i}ima Turci su
udarili sa le|a i tada je Gu{i} preuzeo front.
Tada je poginuo pukovnik Pu{ara i jedan
major. Oni su poklani, pobili su ih musli-
mani. Antelj (B Boro, op.pr), ~uo sam da je
ubio neku svezanu babu nije vi{e nikoga.
MAJOR KULJANIN: “Zvao sam pet oficira muslimana
iz Konjica i rekao im: zovite Konjic i ako mi bude nešto
majci, sve ću vas pobiti”
On ima oko 200 pripadnika SPO i mi ih do{ao od bijesa, krv nije voda, a svi govore
zovemo nebora~ka. Kada je Vuk dr`ao za oficire da su komunjare i izdajnici “,
mitinge nije ga bilo 15 dana. Oni se po no}i ka`e Crni Mladi}u, tvrde}i da je Legija
sa dva brata Grahovca obla~e u uniformu hrvatski {pijun. Dodao je kako je u
policije i plja~kaju muslimanske stanove, Sloveniji imao kodno ime Leptir.
ubijaju stare babe. To rade Aca Legija i KORNJA^A PUNO
Vranjanac koji su ubili 57 `ena i djece. OBE]AVA, A MALO DAJE
Crvene beretke, njih sedam-osam rade za Sa predstavnicima operativne grupe
njih, samo gledaju da ukradu neki auto. Podrinje i dijelova Hercegova~kog korpusa
Antelj ho}e komandu kada se zavr{i rat, Mladi} se sastaje 30. jula, a me|u njima je
kada se prekinu borbe. On }e izvr{iti pu~. i pukovnik Bundalo iz Kalinovika.
Paravojne formacije su sve pokrale za tri Izvje{tavaju ga o problemima i presijecanju
mjeseca, sve ide Bojaku, Antelj sve zna i sa komunikacije Rogoj-To{i}i, kao i mobi-
nekim deli profit. Neki se izdaju da su lizaciji mu{karaca u Kalinoviku i Trnovu
[e{eljevci, a svaki drugi nosi iskaznicu do 67 godina starosti. Komandant
SPO“, ka`e Crni, a na Mladi}ev upit {ta gora`danske brigade ka`e kako su njegovi
tra`i, odgovara: borci ve} tri mjeseca u rovovima, ali da su
“Ni{ta, do{ao sam samo da vas infor- i dalje voljni da se bore. Ka`e kako je logis-
mi{em. Potreslo me {to sam 13. jula ubio tika lo{a i da Kornja~a puno obe}ava, ali
Anteljevog pratioca, a to sam morao jer bi malo daje. Zahtijeva da mu se da artiljeri-
on ubio mene. Ako sam zaradio robiju spre- jskog oru|a, kao i Pero Elez iz bataljona
man sam uzeti pi{tolj i sam se streljati u Miljevina.
Nevesinju, ako je to dobro za srpski narod. Iz naredne sveske, saznajemo da je 2.
Bio sam karate reprezentativac, nisam ovde avgusta Mladi} prisustvovao sastanku
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

Predsjedni{tva SR BiH na ~ijem je
dnevnom redu bila i informacija o sastanku
u Londonu koju je podnio Karad`i}.
Razgovaralo se i o procjeni vojne situacije i
planovima za dalje postupanje. Karad`i}
izvje{tava da je usvojen sporazum o koordi-
nacionom komitetu u kojem }e biti po jedan
predstavnik me|unarodne zajednice i
nacionalne zajednice, i na kojem }e se
donositi odluke konsenzusom.
“Dobili smo {to je nastavljena konfer-
encija. Potencirali smo humanitarna pitan-
ja, potpisano je da se vra}aju izbjeglice, a
da se puste Srbi iz Sarajeva. Relativizirana
je Vlada BiH. Evropska zajednica je
ponudila tekst Ustava BiH gdje se predvi|a
federacija. Mi smo rekli da se treba nastavi-
ti rad na tome, muslimani su ga odbili, a
Hrvati su dali primedbe. Tamo se isti~e
‘suvereni narodi’. Mi }emo napisati i
poslati svoj predlog Ustava. Potpisali smo
sa Jevrejskom zajednicom da se isele
Jevreji iz Sarajeva. Dogovoreno je da se u
pono} sa 4. na 5. avgust prekinu sva dejst-
va u Sarajevu, skupili bi se kod Bristola i
pre{li na na{u stranu. Magnuson je rekao da
onda slijedi prebacivanje kopnenim putem,
neki prema Beogradu, neki ka Splitu.
Opasnost je da muslimani otvore vatru da
bi ispalo kako Srbi tuku po Jevrejima. Sve
u~initi da Jevreji sigurno pro|u!”, ka`e
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
Karad`i}, i dodaje kako je najve}i pritisak
bio oko toga ho}e li biti intervencije. Ka`e
kako je francuski prijedlog za njih najbolji
jer se zala`u za Versajski i Londonski ugov-
or koji dozvoljavaju promjenu unutra{njih
granica.
“Muslimani se uzdaju na vojni ishod i
me|unarodnu intervenciju. Intervencije
ne}e biti”, kategori~an je Karad`i}.
Koljevi} isti~e da je sljede}a konferen-
cija zakazana za 17. avgust, te da }e na njoj
biti i Alija Izetbegovi}:
“Na konferenciji za Jugoslaviju }e biti
ponu|ena re{enja i onaj ko ih ne bude prih-
vatio bi}e progla{en krivim”.
Biljana Plav{i} ka`e da se UNPROFOR
najvi{e zanima za Zlatka Lagumd`iju.
Koljevi} tra`i da se uputi protest
Caringtonu i Kutilleru u vezi tretmana i
tro{kova, potcrtavaju}i kako se u bilo kojoj
opciji ne smije dozvoliti nikakvo stvaranje
muslimanske dr`ave. Jedna od opcija je,
ka`e, i unitarna BiH u kojoj bi Srbi i Hrvati
gu{ili muslimane:
“Evropa ne}e dozvoliti podelu na troje,
jer bi onda bila stvorena muslimanska
dr`ava. Zapad pod broj 1 mrzi muslimane,
a pod broj 2 mrze Srbe”.
Karad`i} tvrdi kako je BiH namjerno
priznata kako bi do{lo do rata, te da Zapad
“ohrabruje muslimane a ne da im pomo}”.
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Kraji{nik pak ka`e kako ne treba forsirati
nikakav mir:
“Nijedna na{a inicijativa nije bila prih-
va}ena. Moramo postaviti na{ izlazak na
more”, ka`e Kraji{nik, dok Karad`i} doda-
je da se nigdje ne smije vojni~ki popustiti
jer }e EZ prihvatiti fakti~ko stanje.
“Od mira i na{e inicijative nema ni{ta.
Trebamo doneti zaklju~ak i politi~ku
odluku da narod dignemo na noge.
Mo`emo nametati demilitarizaciju
Sarajeva”, zaklju~uje Koljevi}, dok
Karad`i} konstatuje kako u Banja Luci pos-
toje znatne autonoma{ke snage.
“Crvene beretke treba odmah staviti
pod kontrolu, potpukovnik Saji} je formi-
rao grupu brigada koje su autonoma{ka
vojska”.
Koljevi} u sve unosi ne{to `ustriji ton i
daje prijedloge o zauzimanju Sarajeva.
“Da se zauzme Sarajevo, i da se
diverzantskom akcijom likvidira politi~ko
rukovodstvo!”, predla`e Koljevi}.
Mladi} sastanku Predsjedni{tva pris-
ustvuje i 4. avgusta 1992., zapisuju}i na
po~etku da postoje primjedbe na
Koljevi}ev prijedlog, preska~e dan a 6.
avgusta major Risti} ga izvje{tava o stanju
u Ilija{u, te ga informira da je iz Srbije
donio municiju za tenk 100 mm, 12,7 mm,
14,5 i 152 mm.
“Ho}u da mi ne{to pomognete, tra`im
da mi date jedan tenk iz Had`i}a, stoji,
a imamo 650 sanduka municije za
Gvozdiku”.
PRIJATELJSKI ZIMBABVE
Uve~er istog dana u Dobanovcima se
Mladi} sastaje sa premijerom Pani}em i
generalom Pani}em.
“Konferencija ve~eras mora rezultirati
da razgrani~imo sa tragedijama, na{a kon-
ferencija je kako da ih nadmudrimo, kako
da prekinemo rat, odnosno da pobijedimo.
Konferencija u Londonu }e biti inkvizicija
za Srbe. Vi gubite medijski rat, svjetsko
mnenje je protiv njih. Mi nismo u dobroj
situaciji u svetu. Oni su pripremili konfer-
enciju protiv nas bez obzira {ta mi ka`emo.
Mi prekidamo rat oru`jem, a po~injemo
medijski. Prvo neutrali{ite snajpere. Kada
bi se Srbin, Hrvat i musliman borili protiv
terorista — napravite jedan ili dva automobi-
la koji }e se boriti protiv terorista i ja }u
dovesti TV. Da Mladi} uni{tava nepri-
jateljska upori{ta specijalnim dejstvima
no}u, a danju njegovi vojnici ~iste ulice,
popravljaju puteve, pa ja do|em slobodno i
ne guraju me u transporter”, ka`e premijer
Pani}, a njegov prezimenjak, general, ka`e
kako svijet plete mre`u oko Srba. Navodi
da su prijatelji Zimbabve, Libija,
Rumunija, Kina, Japan i ruski narod.
“SAD `ele da se izvuku iz na{e krize,
guraju EZ, a pomo}i }e aktivno intervenci- 
39
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 ju. Treba rat prekinuti a nastaviti borbu. Sve
spektakularno izbaciti, a jakim diverza-
ntsko-takti~kim grupama na Igmanu kas-
apiti usta{e. U Sarajevu imaju vo|e krimi-
nalce koji vrlo lako mogu da se likvidiraju
- na|ite njihove ljude. Iz korijena mijenjajte
na~in ratovanja, stalno govorite mir, tra`ite
stalno pregovore, sastanite se sa
Izetbegovi}em. Kojeg god stare{inu nam-
era~ite, uzmite ga. Najva`nije od svega je
likvidacija njihovih rukovode}ih ljudi, ali
ne i Alije Izetbegovi}a i za to je vrlo va`no
za konferenciju, i vi imate 10 dana.
Maksimalan kontakt sa muslimanima i
Hrvatima — za{tititi jednu muslimansku
porodicu, zatvoriti na{e ubice. Voditi kur-
varsku politiku, ubacivanje grupa u
gradove. Vi morate da ih bijete u ~elo, mis-
lim na rukovodstvo”, sugeri{e Pani} taktiku
ratovanja, dodaju}i kako treba koristiti
japanske novinske agencije i stvoriti
privredni koridor sa Japanom. Ka`e i kako
tip diverzanta treba da bude “Robin Hud sa
lukom i strelom”.
“Muslimani da sti~u poverenje u Srbe.
Morate ste}i reputaciju prave vojske koja se
bori protiv kriminala i paravojski.
Nemogu}e je danas govoriti o spajanju sa
SRJ, danas treba da se borite za `ivot u
Bosni,treba da budu va{e inicijative. Mi
ho}emo da priznamo hrvatsku i musliman-
sku BiH i tra`ite pregovore. Muslimani
u`ivaju veliku podr{ku Bu{a preko
Saudijske Arabije. Da}emo procjenu u
novine o stanju oko Jugoslavije, i treba stal-
no pozivati svijet da vide {ta je prava stvar.
Pozvao sam strane novinare na smotru RV i
PVO, {to je zna~ajno, a i vi to morate da
radite. Formirajte fond za pla}anje nov-
inara”, predla`e general Pani} i dodaje kako
moraju imati propagatore.
“Iz svake regije trebate imati ~ovjeka
kojem treba govoriti da }emo govoriti
jedno, a raditi drugo. To jeste, izvr{iti
pripreme u narodu. To je filozofija i vi
morate raditi ‘ispod `ita’, mora se pripremi-
ti narod. Predlo`io sam da Mladi} bude
komandant Oru`anih snaga BiH, a zamjeni-
ci da mu budu musliman i Hrvat, da se
garantuju prava svima. Bilo bi dobro da se
rat u BiH okon~a jer bi tada do{le UN”,
iznosi general Pani} taktiku, poja{njavaju}i
im kako su Hrvati potro{ili 17 miliona
dolara za propagandu.
“Istina }e da pobijedi — sme{no! Vama
treba mjese~no 500.000 dolara najmanje”,
ka`e general Pani}, dok njegov prezimen-
jak ka`e kako moraju imati pametnog, a ne
hrabrog generala:
“Izetbegovi} je od Karad`i}a napravio
|avola i agresora, i zato ne}e da sjedne sa
njim, a to je napravio zbog propagande. Ti
Mladi}u ne mo`e{ imati boljeg prijatelja od
mene, u {umi si a ne vidi{ drve}e. Vi vodite
narod u tragediju, ho}ete mir a nemate plan
40
za mir. Ja sam Vanceu otvoreno rekao da
ho}u da BiH bude u Jugoslaviji i on se
odmah slo`io. Prava linija — kantonizacija i
mi svi gubimo u Londonu”.
U srijedu, 12. avgusta, Mladi} se sasta-
je sa na~elnikom Glavnog {taba Vojske SRJ
gdje se postavljaju pitanja starje{ina, muni-
cije i naoru`avanja. General Pani} ka`e
kako }e neka pitanja biti rje{ena odmah, a
da }e se po nekima javiti narednih dana.
Isti~e da ne smije biti kiksa, te iznosi proc-
jenu prema kojoj }e oru`ana intervencija
Zapada uslijediti krajem avgusta ili
po~etkom septembra:
“Izrael nas je napao da bi ga priznao
Vatikan, a Vatikan je za to dobio ~etiri mil-
ijarde dolara. Sa Hrvatima treba i}i na
dogovor. Odnos izme|u Hrvata i Srba
re{ava problem Jugoslavije. Kupre{ka viso-
ravan da ima poseban status za po~etne pre-
govore, moraju otpo~eti pregovori i to ljud-
ski”.
KOLJEVI] ZAVRTAO “PIPU” NA BA^EVU
Mladi} u 13:50 bilje`i razgovor sa pred-
stavnicima UNPROFOR-a. Pukovnik
Davot `ali se na komandanta u Ba~evu koji
ne da da se pusti voda bez nare|enja SDS-
a, kao i na situaciju da je prilikom popravl-
janja dalekovoda bilo sve u redu dok su
popravljane `ice za Srbe, a da je otvorena
vatra ~im se po~elo raditi na `icama za
Sarajevo kada su ranjena dva civila i
o{te}ena dva vozila UN-a. Mladi}eva
strana pak tvrdi kako se u avionima za
humanitarnu pomo} krijum~ari oru`je koje
se baca prije slijetanja. Koljevi} uz konstat-
SVI U NAPAD: “Stvoriti jedinice za odbranu naselja,
sve žene i starije ljude obučiti u gađanju i rukovanju
naoružanjem. Da radi sa puškom na leđima. Preći u
odbranu na dostignutim linijama”
aciju da su Srbi ljudi obe}ava da }e se voda Amerikanci ne}e intervenisati, oni ne}e
sa Ba~eva pustiti jo{ isti dan. poslati avione niti ljude, ali }e obezbediti
Mladi} je 18. avgusta bio na sastanku sa logistiku, avione tankere i AVAKS-e”.
potpukovnikom Grejom iz UN-a na kojem Karad`i} na sastanku ka`e kako se poli-
su bili i Tolimir, Karad`i} i Kraji{nik. ti~ka situacija izjedna~ava sa vojnom:
“Svjestan sam da imate i morate imati “Glatko mo`emo izvojevati dr`avu.
pravo na mir. Vi dva mjeseca niste inicirali Politi~ku bitku moramo dobiti kao i
vatru, druga strana ide na me|unarodnu vojni~ku. Po Biha}u ne treba pucati.
intervenciju i ona ubija svoje ljude. Dobi}u Obezbediti mir i i}i na pacifikovanje
200 posmatra~a, i spreman sam pred bilo Sarajeva, sela ispod Br~kog zauzeti, i ako je
kojojm kamerom da ka`em da ste se dva mogu}e Grada~ac. Izetbegovi} ne}e da pre-
meseca maksimalno uzdr`avali. Mogu re}i govara, Engleska i Francuska ne}e inter-
da ste vi za mir”, kazao je Grej, nakon ~ega venciju, a Amerika }e to u~initi u krajnjoj
Mladi} stavlja nekoliko bilje{ki: krizi ako Bu{ po~ne gubiti izbore. Ako
“Ugovor za njih ni{ta ne zna~i, u pot- mo`e da se uzme centrala ili deo Jajca. Mi
punosti su opredeljeni za rat, oni }e pot- }emo da sa Hrvatima napravimo nacrt
pisati ugovor i izigra}e ga kao i ranije. Ustava, mo`e nam se desiti i da moramo
Nemaju profesionalnu vojsku, njihova stati kod Jajca i u Posavini. Bilo bi dobro
komandna struktura je kao u Diznilendu. kada bi se potpisao separatni mir sa
Moramo menjati sliku o sebi preko medija. Hrvatima i me|usobno se priznati. Na kon-
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

ferenciji se ne mo`emo ni{ta nadati, postoji
mogu}nost da nam na konferenciji nametnu
re{enja. Kutillero je napisao da od unitarne
Bosne nema ni{ta, a konferencija }e biti
antisrpska”, iznosi Karad`i} naputke i svoja
vi|enja situacije.
Pukovnik Dimitrije [ibali} iz Bratunca
izvje{tava da su nabavili dva borbena
“kraguja” i da imaju mogu}nosti napraviti
mre`u malih aerodroma. Ka`e kako su ljudi
u Bratuncu ve} ~etiri mjeseca u rovovima i
da tra`e da idu naprijed, te pita mogu li
zauzeti Srebrenicu:
“Imamo i dobrovoljaca, oko 70 iz
Zenice, ima ih iz Crne Gore. Imamo 1350
boraca na polo`aju. Za napad nam treba
podr{ka, da spojimo Skelane i Mili}e”
Ka`e i kako iz Srebrenice tra`e primirje
i spremni su da priznaju granice do pot-
punog politi~kog rje{enja.
Mladi} 20. avgusta bilje`i razgovor sa
starje{inama 2. i 3. Armije na kojem se
bave “drugom stranom”.
“GGrabovica Hajrudin, kapetan prve
klase, sada komandant artiljerije u
Sarajevu; Bo`i}, Hrvat, kapetan prve klase,
artiljerac, sada u ]upriji, brat mu Borislav
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
pre{ao u HV, Peku{i} Huso, glavni organi-
zator muslimana u ^obanovom polju kod
Mostara”.
Iz avijacije izvje{tavaju da je ra|eno
planski te da su “tu~eni zadati ciljevi i
usta{ka kolona kod Jablanice”.
USPJE[NI PRIVREDNIK DUKI] U
MLADI]EVOJ SLU@BI
Mladi} u 14 sati 26. avgusta bilje`i sas-
tanak sa direktorom rudnika “Mili}i”
Rajkom Duki}em. (Privrednik godine
2010. u izboru “Nezavisnih”, op.pr.)
“Sa podru~ja Bir~a ima 37 oficira u
vojsci SRJ, sa mnogima sam razgovarao
li~no i `alosno je {to se nisu odazvali.
Pitanje reda poteza nije dobro, Bir~anska
regija je vrlo bitna, sa ovog prostora se
mo`e godi{nje dobiti milion dolara
godi{nje. Mora se osloboditi put od Mili}a
ka Zvorniku. Bratunac nije dovoljno bor-
ben, te`e je uspostaviti civilnu vlast nego
osvojiti teritoriju. Zvornik je potpuno pasi-
van. Boksit ima 1300 radnika, 65 posto je
mobilisano. Ima ih koji be`e, vojska tra`i
akcije, za{to ja ne znam.. Komanda bataljo-
na prepu{tena je rezervnom kapetanu
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
sklonom alkoholu. Prostor prema rudniku
je blokiran, kod [utice poginulo 9 momaka,
17 ih je ranjeno”, raportira direktor Duki}.
Dalje on i Mladi} konstatuju kako se sa jed-
nom ~etom mora zauzeti @utica i @edensko,
te da ono {to nije za vojsku mora biti u rad-
noj obavezi. Duki} ka`e i kako su dali 2,5
miliona maraka pomo}i narodu, vojsci i
vladi.
U 15 sati 27. avgusta Mladi} se susre}e
sa patrijarhom Pavlom.
“Ne mo`emo birati ni roditelje, ni
vreme ni narod sa kojim }emo `ivjeti. Treba
nam ogromna snaga u Bosni da bi izdr`ali
ovo te{ko vreme. Vi ste na terenu, dobro ste
do{li u ovaj dom. Ima kod nas jedna nega-
tivna individualnost koja pre|e svaku meru,
jer svi su homogeni — Slovenci, Hrvati,
muslimani, Ma|ari, [iptari… Jo{ u sed-
mom veku jedan Grk je rekao da Srbi ne
mogu da se podmite jer su razli~iti i ne
mo`e{ sve obi}i i podmititi. Onaj ko se ne
sla`e sa ne~im od na{ih, on }e i neprijatelja
upotrijebiti da se izbori za svoje mi{ljenje.
Profesorica, predavala francuski, za vreme
okupacije pravila se da ne zna njema~ki, a
kad je bila kod njema~kog komandanta on
joj je rekao: ‘Vi ste Srbi nikakav narod, mi
dnevno hapsimo 15 Srba na va{u dostavu’.
U na{em narodu je bilo ~estitosti i time smo
opstali, a to je ono {to je Marko Miljanov
izneo princip ~oj{tva i juna{tva, a on ga je
samo izneo, to je narod izmislio. ^oj{tvo je
da branim drugog od sebe, a juna{tvo da se
branim od drugoga. Ne daj da te nadvlada
zlo, nego zlo nadvladaj. Da si kod jame, ne
znam {ta bi u~inio ali znam {ta bi trebao
u~initi. Mi govorimo ‘Dobar je onaj koji mi
~ini dobro, zao je onaj ko mi ~ini zlo, {to
nije tako zato {to sam kao individua meri-
lo’. Nema principa ni jevan|eljskog koji se
ne mo`e izokrenuti. ‘Bla`enije je davati
nego primati’. On se izokre}e u ‘dajte
meni’. Vera nas je u~ila ‘bolje biti mrtav
lav, nego `iv pas’”, iznosi Pavle Mladi}u
li~nu poslanicu i narodne mudrosti, te nas-
tavlja s primjerom Crnogorca starca kojem
je mladi} iskopao oko uzimaju}i mu oru`je.
“Starac je tra`io od knjaza Nikole da ga
oslobodi, ovaj se protivio i rekao ‘pa on ti
je oko isterao’, na {ta je ~i~a odgovorio:
‘Njemu je 17 godina, meni 50, a vama 300’.
Knjaz ka`e da nije 300, a ~i~a mu re~e da bi
morao imati 300 da bi vladao narodom, i
‘onaj mladi} je vi{e zlo u~inio sebi nego
meni’. U ratovima nam je ginulo ono {to je
najspremnije bilo, zaboravili smo veru. Mi
nikoga ne}emo terati na silu u veru, nas su
katoli~ili i tur~ili. Narod nam je strahovito
stradao i strada i danas. Musliman rekao
‘mi smo jednom kapu promenili, sada nam
je svaka dobra, nemoj imati poverenje u
mene’. Taj ~ovek je gvo`|e od kojeg mo`e
biti ~elik. Ovo {to rekoste rekli su mi i rani-
je, ovde je nemar jedan, tamo se gine, jedan 
41
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 broj ne}e da pri|e ni duhom ni umom, ne}e

da primi ni izbeglicu ni ranjenika. Pored
ovolikih pogibija od Hrvata i muslimana,
ne dozvoliti da padne krv od nas”, bilje`i
Mladi} patrijarhove savjete i mudrolije.
Potom Mladi} unosi sljede}u bilje{ku:
“DDeli} @arku oduzet 20.04.92. beli
kombi, reg. broj Ljubljana 716-113, sada
nosi tablice SR 0035, tada mu je oduzet
mercedes na prikolici koji se sada nalazi u
Erdutu kod Arkana. Videti i javiti
proto|akonu \uri”.

OJA^ATI POZICIJE OKO SARAJEVA

Mladi} se 29. avgusta u Beogradu sasta-
je s Karad`i}em, te bilje`i njegovo
nare|enje:
“Za jednu do dve nedelje raspustiti sve
ratne zatvore sem kriminalaca koje preba-
citi u redovne zatvore. Zatvorenike predati
MK, sve sem ratnih zlo~inaca za koje imaju
dokazi o zlo~inima. U roku od 96 sati mora
se UNPROFOR-u dati podatke o te{kom
naoru`anju na prostoru SR, ono {to je u
magacinima ne prijavljuje se. U roku od
sedam dana grupisati te{ko oru`je oko
Sarajeva — 11 pozicija, Bija}a, Jajca,
Gora`da; Informativnu slu`bu vojske
oja~ati, oficira staviti u Srnu; Ure|enje
fronta, povla~enja nigdje nema do
politi~kog re{enja: dobro bi bilo da padne
Grada~ac. Kod Br~kog pro{itiri koridor,
o~uvati pozicije oko Sarajeva”, bilje`i
Mladi} Karad`i}eve jasne upute. Mladi} TOPOVIMA DO CILJA
pi{e da je Karad`i} kad mu je rekao da se sa “Rezultatima vojske dovesti
Hrvatima treba najprije stati, na njegovo me|unarodnu zajednicu pred
svršen ~in da priznaju fakti~ko
pitanje ‘Kako?’ odgovorio: “Ne znam ni ja”.
stanje – Republiku Srpsku”
“Oko Sarajeva oja~ati pozicije, prebaci-
ti 5.000 do 6.000 vojnika iz Bosanske
Krajine”, naredio je Karad`i}, a na Ozrenu, neispla}enih plata koje kasne tri ovi iz Predsedni{tva znaju ko je to i rekli su
Mladi}evu opasku kako pokrenuti ljude mjeseca, te kako je Nedi} vladiku Vasilija da znaju njih 15”, pi{e Mladi}.
odgovorio je: “Policijom, nasilno”. nazvao usta{om. Vasilija je, dodaje, na Nakon izvje{taja o stanju naoru`anja,
Karad`i} nare|uje da se ne puca po Biha}u Pavlovi}a }upriji obezbje|ivao Arkan. Karad`i} govori o rezultatima konferencije
jer je tamo sedam posmatra~a UN-a, kao i “Na Ozrenu ima 600 biv{ih Crvenih u Londonu.
da se prema posmatra~ima i novinarima beretki, ve}ina je po jedinicama i korektno “Privukli smo veliku medijsku pa`nju.
bude maksimalno ljubazno. se bore. Kod politi~ara jako izra`eno Dobili smo priliku za razgovore sa
General Gvero ka`e kako je obavio raz- pro~etni~ko raspolo`enje koje ne priznaju”, Kutiljerom, Karingtonom i Vensom. Oni su
govore sa Ili}em, Tali}em, Simi}em, ka`e Gvero. nas pitali da li ostajemo pri odlukama od
komandantima brigada na Ozrenu i koman- U nastavku Mladi} bilje`i kako je 18. marta 92. i da li ho}emo na{ jedinstveni
dantima bataljona, kao i sa predstavnicima “usta{ka ofanziva ‘@ivot ili smrt’ splasnu- kanton. Rekli smo da smo spremni na
policije, vlasti i crkve. la”, te da je kriza u Semberiji. superviziju naoru`anja, raspu{tanje zatvora,
“Civilna vlast je apsolutno bez autorite- “Neprijatelj preuzima inicijativu na vra}anje sela teritorije — pomenuli smo 20
ta. U Petrovu selu je 60 `ena i{amaralo Majevici, stanje u Gora`du — izvr{en je posto teritorije, a to je stvar u kredibilitetu
predsednika op{tine i uzelo mu pi{tolj. proboj od Rogatice ka Gora`du, kada je jer onda priznaju da imamo teritoriju. Dima
Podru~je Ozrena {titi sedam susednih do{lo do spajanja na{ih snaga i dotura nas je prijateljski primio, govorili smo o
op{tina. Osnovni nosilac aktivnosti je prvog konvoja do{lo je do spontane `elji muslimana da stvore zelenu zmiju.
poslanik Nedi}. Mobilisano je 11.750 ljudi, evakuacije stanovni{tva. Muslimani su Dima je obe}ao da }e Francuska u pogod-
neaktivni, aktivni oficiri proterani, pozadin- napadali stanovni{tvo koje se izvla~ilo pri nom momentu postaviti pitanje revizije
ski problemi izra`eni, front veliki, rezervne ~emu je ranjeno 45 a sedam poginulo. Versaja. Mejd`or nas je prijatno primio,
stare{ine upetljani u civilnu vlast. Nemamo situaciju na desnoj obali Drine, do{lo je do pukotine izme|u zapadnih
Formirana je takti~ka grupa Ozren, koman- postoji mogu}nost da je fabrika Pobjeda jo{ saveznika, SAD, Francuska, Engleska,
dant je major Radoji~i} iz Prvog kraji{kog na{a, naredio sam da se svi naoru`ani koji Austrija i Njema~ka su pretrpele poraz.
korpusa, dokazan, a Tali} }e jo{ oja~ati ne}e da se bore razoru`aju. Razoru`ano je Rusija i Gr~ka su za nas. Rekli su nam Rusi
komandu Takti~ke grupe” izvje{tava oko 900 ljudi, oru`je je uskladi{teno u i Englezi da sad ne smemo govoriti o na{im
Gvero, i navodi problem izbjeglica na Rogatici. Dozira neko Krinu u Gora`du, a krajnjim ciljevima, odba~ena je deklaracija

42 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


o Srbiji i mislimo da }e se i}i na prestanak
rata u BiH. Kraj rata mo`e da ne ide daleko,
sve zavisi o izgledima muslimana. Ako bi
im izgledi bili ve}i onda bi ih zapad
tolerisao da i oni ne{to u~ine. Nismo ni{ta
potpisali {to bi i{lo na na{u {tetu”, opse`no
izvje{tava Karad`i} o Londonskoj konfer-
enciji. Mladi} potom bilje`i crticu kako je
Karad`i} dao dozvolu da izbjeglice iz
Gora`da budu u U`icu.
“MI SMO VE] DR@AVA”
Prvi dan septembra obilje`ava izvje{taj
pukovnika Salapure o “intenzivnim dejstvi-
ma neprijatelja oko Sarajeva” i napadu kod
Ilija{a koji je slomljen uz nevjerovatne
gubitke. U Bijeljini se 2. septembra odr`ava
vojno-politi~ko savjetovanje na kojem
Karad`i} tako|er govori o Londonskoj kon-
ferenciji, ali i situaciji u SR BiH.
“Mi smo ve} dr`ava, ali dr`ava koja ne
funkcioni{e dobro. Zato smo se i sastali.
Ovaj rat se mo`e zavr{iti ili da Evropa vidi
da muslimani nemaju vi{e snage, ili pora-
zom jedne od strana. Nalazimo se pred ci-
ljem i moramo protr~ati kroz njega. Sada }e
srpski narod ili stvoriti svoju dr`avu,
Kara|or|evu Srbiju, ili }emo se sabiti na
mali prostor”, govori Karad`i}.
Predsjednik Vlade Branko \eri} ka`e
kako treba ra~unati da }e se rat nastaviti
NAČELNIK BANJA LUKE: “Leglo kriminala je CSB,
ministar Stanišić je u sve upleten. Nije tačno i da vi ne
znate da je ukradeno 2600 golfova iz TAS-a. Ne može
Joja Tintor biti savjetnik, a moler je i kriminalac!”
radi dvostrukog odnosa Hrvata, predla`e
izgradnju dobre odbrane uz konsolidovanje
dr`ave u pozadini, ukidanje oblasti i ja~anje
dr`ave. Kraji{nik upozorava na lo{
starje{inski kadar jer ima mnogo onih koji
su “Srbi, a u stvari nesrbi”.
“Ovo vodi koren zato {to ste iz JNA
koja je vrlo dobro sve uradila sem {to je pri
kraju neslavno ostavila oru`je neprijatelju.
Vrlo se ~esto ogra|ujete od SDS-a, to nije
dobro jer nije SDS partija ve} pokret koji je
okupio narod i pokrenuo ga u borbu. To je
pokret srpskog naroda. Pravoslavna crkva,
ono {to nam je stra{no nedostajalo, a to je
duhovna snaga”, dr`i bukvicu vojsci
Kraji{nik, te ka`e kako je cilj razdvajanje sa
muslimanima.
“Ako bi kapitulirali muslimani mi bi
ostali sa njima, a ako bi ostali sa nama brzo
bi bili ve}ina?” pita se Kraji{nik.
Postavljaju se i strate{ki ciljevi: “1.
Podjela sa Hrvatima i muslimanima; 2.
Koridor; 3. Sarajevo podijeljeno; 4. Srbi u
dolini Drine; 5. Granica na Neretvi i izlazak
na more”.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
Ministar Bogdan Suboti} ka`e kako je
potrebno imati pravo stanje vojske, i
razlu~iti one koji su u borbi od onih koji se
samo vode u vojsci.
MLADI]: “NEKA I
MUSLIMANA, MORAMO IMATI I
NACIONALNE MANJINE”
“Neki imaju uniforme a nisu na frontu,
dok borci na frontu nemaju uniforme.
Skinuti sve SOS, MO i druge oznake i
jedinstveno ozna~iti vojsku i vozila”, ka`e i
dodaje kako je dao ostavku zbog negativnih
pojava, ali da ne primijeti pobolj{anje:
“Osa proizvedena u Pretisu prodaje se
~ak i muslimanima!”
Me|u zaklju~cima Mladi} govori i o
odnosu prema muslimanima koji ostanu na
teritoriji SR BiH: “Moramo imati u dr`avi i
nacionalnih manjina”.
U ~etvrtak, 3. septembra, Mladi} pi{e da
se preko beogradskog broja javila novinar-
ka iz Srne i pitala za nestanak italijanskog
aviona sa humanitarnom pomo}i P-130 koji
je letio na relaciji Split-Sarajevo a navodno
je ga|an iznad Konjica i oboren oko 01:15.
Zapisuje kako je iz UNPROFOR-a javljeno
da je nestao iznad sela Dusina 12 kilo-
metara jugoisto~no od Fojnice i da je
oboren. Do referisanja u 20:30 nema zabilj-
e{ki, kada Tolimir tvrdi kako }e me|unaro-
dna zajednica nastojati da oja~a hrvatsko-
muslimansku koaliciju.
U ponedjeljak, 7. septembra, Mladi}
razgovara sa potpukovnikom Miletom
Dubaji}em koji je bio komandant 92.
motorizovane brigade koji mu govori o
doga|ajima 15. maja 1992. u Tuzli.
“Imao sam 15. maja oko 9 sastanak sa
rukovodstvom SO Tuzla i taj se razgovor
odnosio na dogovor o nenapadanju pri-
likom izme{tanja garnizona. Bili su obe}ali
da ne}e biti napada, tra`ili su da se formira
brigada na paritetnoj osnovi. Pirotski
bataljon je oti{ao i bio sam ostao bez ljud-
stva u kasarni. Pristupio sam formiranju 2.
Majbr, izno{ene su rezerve goriva na Ozren
u rejon Pe}ine, deljeno je oru`je linijom
SDS i pukovnik Dubaji}, ali koliko je dato
ne znam”, sve je {to je zabilje`eno sa sas-
tanka.
Mladi} ve} dan poslije bilje`i sastanak
sa generalom Simonovi}em gdje se razgo-
vara o tenkovima za Isto~no - bosanski kor-
pus, kadrovima, naoru`anju, nedostatku
municije, ubojnim sredstvima za avijaciju…
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Bilje`i i izvje{taj oca Vasilija koji ka`e
kako su muslimani do{li do crkve u Priboju,
“{to nije bilo u istoriji”.
“Ako bude i{lo traljavo, mi }emo u
jednu ruku krst, u drugu ma~, te re{avati
kao nekada. Jedan oficir je rekao da }e dati
[ekovi}e za Bratunac. Sve{tenici su sa na-
rodom u Parohiji sem jednoga koji vi{e
ne}e do}i dok sam ja tamo. Komunisti su
oduzeli srpskom narodu zemlju, narod ho}e
da ratuje, ho}e da rat zavr{i {to pre”.
Potom Mladi} bijle`i ]osi}evo izlaga-
nje koji govori da je u toku prelomni trenu-
tak u vezi rata u BiH.
“U petak dolaze Vens i Oven da se u
vezi svega dogovorimo, predsjednik Pani}
ide u SSSR, Kinu i Japan. @elim da vas
~ujem, jer tu je oktobar, {ta }e narod jesti?
Spremaju}i se za najgore spremamo se za
najbolje”.
Karad`i} konstatuje kako nema ni
jednog Srbina osim u Sarajevu koji ho}e da
`ivi sa muslimanima i Hrvatima u jednoj
dr`avi.
“Sa Hrvatima imamo povremene kon-
takte, a muslimani to ne `ele.”
Buha predla`e da se tajno Mitterandu
predlo`i ideja da oni ure|uju u OA, a da se
vojska povu~e u kasarne. Profesor
Stojanovi} nakon hvalospjeva srpskoj voj-
sci predla`e isturanje novih lica u politi~ki
vrh, odr`avanje izbora i rad na propagandi:
“Dajte podatke, mi }emo to da dajemo u
{tampu. Nema bez propagande ni rata ni
mira. Sarajevo da skinemo sa TV-a i to je
kraj rata”
Me|u strate{ke ~inioce sa sastanka
Mladi} upisuje i ovaj:
“Mitterandu ponuditi patronatsku ulogu
u spa{avanju Sarajeva”.
Na sjednici SO Bratunac po~inje se
izvje{tajem o 250 mrtvih i 450 ranjenih, uz
pitanja da li je Bratunac dat za Janju, i da li
}e biti Srebrenica za Olovo-Kladanj.
Tu se ova sveska zavr{ava, a na po~etku
naredne, kao i na ostalima, nalaze se kon-
takt telefoni. Me|u njima je i ime Zore
Vi{njevac i adresa - @ikice Jovanovi}a
[panca broj 10 na Dobrinji 1. Sveska
po~inje datumom 10. septembar i
izvje{tajem o stanju snaga oko Doboja.
Bilje`i kako moral nije na zadovo-
ljavaju}em nivou zbog gubitaka 12. jula
kada je poginulo 40, a ranjeno 108 boraca.
Vojno-politi~ko savjetovanje odr`ava se
u Banja Luci 13. septembra. Prisutan je i
vo|a tima EZ Majhew koji ka`e kako su
do{li da pru`e podr{ku i prate humanitarnu
situaciju, uz izra`avanje zadovoljstva {to
sjedi nasuprot Mladi}a i ima priliku da se s
njim upozna. Uve~er u Mahovljanima
Mladi} razgovara sa pilotima. @ale mu se
kako pje{adija ne koristi povoljne uslove da
napreduje, uz konstataciju da su im avioni
zastarjeli i da }e na zimu sve i}i znatno te`e. 
43
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 U utorak, 15. septembra, Mladi} je na

savjetovanju u Isto~nobosanskom korpusu.
Komandant IBK referi{e o 106 poginulih
boraca i starje{ina. Spominje i specijalnu
brigadu Ljubi{e Savi}a Mauzera iz koje je
poginulo 20 ljudi uklju~uju}i i komandanta
majora Panteli}a. Ka`e i kako je moral ljudi
u brigadi poljuljan od momenta anga`ova-
nja MUP-a Srbije.

ATANASIJE: “HRI[]ANSKA
EVROPA JE ZATAJILA”
Na Ilid`i Mladi} 16. septembra ima sas-
tanak sa predsjednikom SO Ilid`a
Nedeljkom Prstojevi}em koji ga informi{e
o 280 poginulih i 650 ranjenih, te
nedostatku hrane za vojsku i civile. Uve~er
ga na referisanju pukovnik Tolimir
izvje{tava o saznanjima o planu napada
“muslimana da probiju koridor ka Sarajevu
i Cazinskoj krajini”. I dan poslije Mladi} je
u Fo~i gdje razgovara s novinarima, obilazi
bolnicu i polo`aje. Komandant Milan
Tomovi} informi{e ga kako “muslimanske
snage u zadnje vrijeme imaju dosta munici-
je, ga|aju VBR-om, bestrzajnim topovima,
minobaca~ima, postavljaju protivtenkovske
mine sa natpisom na arapskom jezikom. Na
sastanku u Fo~i narednog dana je i vladika
Atanasije Jefti} koji ka`e kako mu je ~ast
“da sa narodom dijeli njegovo vaskrsenje”:
“Te{ko nam je, mnogo te`e nego sagle- SRAMNA ULOGA ABDI]A
Broj Fikreta Abdi}a nalazio se na prvoj
davamo. Te{ko nam je {to je hri{}anska stranici jednog od Mladi}evih dnevnika
Evropa zatajila, jer je jo{ Njego{ rekao da
Evropa dr`i mrtvu ruku Islama nad
Srpstvom. Tradicija ovog naroda je sve- prihvatiti; strujom i vodom ne}emo padne Bosanski Brod i Jajce, be`e im sa
toslavlje, mi moramo da se borimo, znamo manipulisati; kretanje civila; {to skorije fronta, naro~ito studenti, i `ele da povuku
kuda idemo, Rusi i Grci nas vide i cene. dizanje opsada - Gora`de“. Dalje bilje`i snage i napadnu Knin te posjednu Plat prije
Srpska sloga je skupa stvar, nije ona po kako odluka OUN odudara od Londonske nas. Vance je rekao da Tu|man ne}e
svaku cenu, ima i kvalitet srpske sloge. Mi konferencije te je presedan, kao i da je odre|ivati mandat UNPROFOR-u“.
ne prenosimo svoju savest na drugoga. Kozirjev trojanski konj. U prijedloge Mladi} upisuje rje{enje
Islam je prokletstvo ~ove~anstva”. pitanja Konavla, uz konstataciju kako se ne
Na sastanku od 22. septembra Mladi} HRVATI SU ZA MIR, ALI TAJNO smije i}i dalje u rat sa Hrvatima jer im je
bilje`i Karad`i}evo izlaganje koji ka`e U petak, 25. septembra, Mladi} se na Evropa rekla da ako sada stanu imaju
kako ne}e pristati nina{ta osim srpske Jahorini sastaje sa komandantom dr`avu.
dr`ave. Sarajevsko-romanijskog korpusa i dijelom “Ako bi poseli Konavle, problem je {to
“Dali su nam tretman dr`ave, za razliku komandanata brigada oko Jahorine, nakon Hrvati imaju mornaricu. Ako bi mi poseli
od Bobana i turske delegacije — kola, ~ega razgovara sa novinarima “Sarajnjuza“, Konavle, oni bi i{li preko Trebinja. Potez
obezbje|enje. Karington propao na srpskoj a dan poslije je na sastanku sa rukovo- Konavle-Cavtat mo`e da se dr`i jednim
odlu~nosti. Mi smo dobili bitku da mo`emo dstvom op{tine Vogo{}a. Izvje{tavaju ga o bataljonom”, konstatuje pukovnik Gruba~,
~uvati svoju teritoriju. Nije ih briga za djelovanju paravojski koje su pod za{titom a pukovnik Simi} se pita {ta sa
muslimane, potpuno je nova atmosfera. Lista vojske, i interventnom vodu Slavi{e Srebrenicom.
isti~e iz Londonskih dokumenata. Vance me Vukovi}a koji maltretira stanovni{tvo i Plav{i}eva iznosi zahtjeve UNPRO-
nagovorio da sa Bobanom sklopimo narod. U nedjelju, 27. septembra, na FOR-a da postave {tab na Stoj~evcu, fran-
separatni mir. U Hrvatskoj je uspostavljen Palama je sastanak u Predsjedni{tvu sa cusku bolnicu na potezu Ilid`a-Kobilja
mir kada je teritorijalizovan problem. Imaju komandantima korpusa i ~lanovima G[ Glava, te da se prve sedmice u novembru ne
tri nivoa: humanitarni, zaustavljanje rata i vojske RS. puca povodom Sedmice djeteta.
teritorijalno ure|enje. Na{ stav je da rata Karad`i} prenosi kako ga je Vance pitao Na po~etku naredne sveske, me|u
nema ako nema ofanzivnih akcija. Sarajevo da li bi mogli sa Hrvatima sklopiti mir, raznim brojevima, Mladi} ima zapisan i
napustiti ne}emo, prihvatili bi i stari i novi dodaju}i kako su Hrvati za to, ali samo broj bolnice Azroflot u Moskvi, kao jo{
deo. Predlagali smo tip Brisela u Sarajevu, tajno: nekoliko moskovskih kontakata. Tu je i
novi deo srpski, stari muslimanski“, ka`e “Prekju~e se na{a vlada vidjeli i sastali broj Slobodana Praljka, kao i Karad`i}ev
Karad`i}. u Pe~uhu u Ma|arskoj, i tra`ili su da broj u @enevi, u hotelskoj sobi 1121.
U nastavku Mladi} zapisuje u crticama stanemo za tri dana tamo gdje smo, a mi Bilje`i i za pukovnika Poleta da mu `ena
{ta je potpisano: Koridore zemaljske smo tra`ili {est dana. Oni se boje da im Slavica jo{ nije izvu~ena iz Sarajeva, te da

44 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


Mari}, ministar kulture i ~lan Predsje-
dni{tva.
“Kako se BiH ne mo`e napraviti bez
Srba, tako ne mo`e ni bez muslimana i nas.
Cilj je banovina iz 1939., ako to ne, nastavl-
jamo rat. Ne mo`emo se dr`ati op}inskih
granica. One se mogu rezati. Nije nam
interes da tu~emo vas, a poslije da imamo
mud`ahedine. Nije se pucalo sa Hrvatske
strane prema Br~kom, u Hrvatskoj niko ne
`eli da vodi rat, a posebno da gine hrvatska
vojska. Mi ne}emo da idemo dalje.
Sporazum izme|u Tu|mana i Alije
Izetbegovi}a nema u sebi ni~ega, on je for-
malan i donijet je na insistiranje
Amerikanaca — da se dodvori musliman-
skom narodu i islamskom svijetu. @elimo
da do|e do me|usobnog povjerenja, da se
prestane tu}i Slavonski Brod”, iznosi
stavove Prli}.
“Muslimani nemaju municije, i mi im
ne}emo ni{ta dati. Muslimani su uzeli dosta
municije iz Konjica i Mostara. Muslimana
je do{lo oko 10.000 u Mostar, imamo krvav
problem kako ih kontrolirati, postali su ja~i
od nas u Travniku i u Konjicu. Okupirali su
Gornji Vakuf, a u Stocu oni ne mogu opali-
ti ni{ta bez nas. Skinuli smo im 5.000
~izama. Za Cazinsku krajinu ubacuju
Slovenci kroz UN zonu. Ovdje }e rat
prestati dogovorom izme|u Hrvata i Srba.
Ako pobijete i 50.000 muslimana vi{e
ne}ete ni{ta posti}i, oni }e se brzo obnovi-
ti”, ka`e Paljak. Bruno Stoji} dodaje kako
PUTEVI I STRANPUTICE: “Na pragu smo ostvarenja
našeg vekovnog sna da stvorimo našu državu bez
mnogo unutrašnjih neprijatelja. Sa Hrvatima se ne
možemo ništa dogovoriti. Mnoge zablude smo imali
oko jugoslovenskog opredeljenja Muslimana”
`ivi u ulici Dajanli Osman bega 6 na “muslimanima ne}e ni{ta pu{titi”, najavlju-
Ciglanama. je da hidrocentralu Jajce mogu nakon
opravke pustiti za dva sata, a da se njima za
“PRESTANITE tri sata pusti voda.
NAPADATI NA Iz referisanja pukovnika Tolimira
JAJCE, DAJEMO STRUJU” sljede}eg dana ne vidi se da je bilo dogov-
Sveska po~inje sastankom sa delegaci- ora izme|u dviju delegacije dan ranije.
jom Hrvatske i Herceg Bosne u Pe~uju 5. “Usta{ke snage bje`e sa polo`aja ka
oktobra 1992. Jadranko Prli} na po~etku Bosanskom Brodu, imaju velike gubitke. U
konstatuje da sve {to je do tada dogovoreno Jajcu su usta{e u okru`enju i ne mogu doturi-
nije ispo{tovano. Slobodan Praljak se ti hranu i municiju. Usta{ke snage se koncen-
nadovezuje i tra`i prekid paljbe i bombar- tri{u kod Ora{ja, Srebrenica i Cerska dobija-
dovanja Slavonskog Broda, te da se ju pomo} iz Tuzle. U Hercegovini su usta{e
pripreme papiri za potpis Boban-Karad`i}: ubacile diverzantsku grupu koja je likvidi-
“Prestanite napadati na Jajce, dajemo rana”, referi{e Tolimir. Gvero javlja kako se
struju”. pove}ava samovoljno udaljavanje sa
Prli} ka`e kako potpisivanje dolazi u polo`aja zbog zamora i dugog boravka u bor-
obzir samo uz prisustvo me|unarodnih bama, te kako su gubici u Prvom kraji{kom
monitora, Vancea ili Ovena. Sastanku korpusu ve} dugo vremena vrlo veliki.
osim njega i Prli}a prisustvuju i Bruno Nave~er se Mladi} sastaje sa Karad`i-
Stoji}, ministar odbrane HB, i J ozo }em, i bilje`i obavje{tajne podatke:
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
“\uka oti{ao u inostranstvo da kupi
oru`je i municiju. Smatraju da se Sarajevo
mo`e deblokirati samo spolja. Na
Ugarskom II pet stra`arskih mesta, rovovi,
~etiri papovke i jedna automatska pu{ka,
svi skupa imaju 120 metaka. Sefer
Halilovi} preselio {tab u hotel Sarajevo,
Talijan preselio {tab u Studio 92, Danijela
Ozme. Na Ugarskom imaju 40 starih i 50
novih vojnika, a samo tre}ina ima oru`je. U
tvornici Astra prave mine za minobaca~e.
Ilija Ze~evi} star 80 godina zatvoren je u
kasarnu Viktor Bubanj kako bi u stan
uselila rodica prof. dr. Faruka Konjhod`i}a
koji je promijenio nekoliko stanova”.
Mladi}u se 13. oktobra Karad`i} javlja
iz @eneve:
“Amerika tvrdi da smo u subotu imali
28 borbenih letova sa avijacijom, Bu{ `eli
da bombarduje Banja Luku i aerodrom, to
}e uraditi van svake sumnje. Muslimani bi
dobili krila, a na{i klonuli. Bu{u treba spek-
takl za izbore. Treba da se avioni prebazira-
ju u SRJ, treba o tome razgovarati sa gener-
alom Pani}em i premijerom Pani}em.
Amerika je beskrupulozna, svi oni gube
posao ako Bu{ izgubi. Amerika je za to da
se izglasa rezolucija UN o intervenciji, a mi
prebaziranjem avijacije dajemo znak dobre
volje i ~asno izlazimo pred svetom. Na{i bi
helikopteri leteli pod znakom UN za nji-
hove i na{e potrebe”, iznosi Karad`i}, a
Mladi} ka`e da je dio Glavnog {taba na
osnovu iznijetog predlo`io da se ponudi
dolazak posmatra~a na aerodrom Banja
Luka, ali da se avijacija prebazira na aero-
drome unutar Republike Srpske i da ni u
kom slu~aju ne ide u SRJ.
U`i dio G[ VRS sastaje se 14. oktobra
ujutro. Razmatra se sporazum Karad`i}-
Oven o prebaziranju avijacije u SRJ, te pri-
jedlog odluke za posjedanje odbrane u
Konavlima. Poslije Mladi}evog izlaganja,
general Gvero ka`e kako on kao ~ovjek i
general ne bi mogao stati iza odluke o
povla~enju. Tolimir konstatuje da je gre{ka
{to nisu poslali faks Predsjedni{tvu u kojem
bi napisali da se s tim ne sla`u:
“To je po~etak procesa da se da suveren-
itet Alijinoj dr`avi, a nas `ele da razoru`aju
kao Krajinu. Na{e rukovodstvo u ovom
momentu slu{a razne {apta~e obave{tajnih
slu`bi. Oni su psihopate medijskog rata i
misle da su neke zvjezde. To je indikator
Koljevi} i njegove izjave i govori da nisu
granice gdje smo mi sada i on tra`i nasamo
da razgovara sa hrvatskom stranom”.
I ostali imaju `ustar stav povodom
povla~enja avijacije, a general Milovanovi}
ka`e kako se vojska od takve odluke mora
ograditi:
“Neko bi trebao oti}i u Banja Luku i
tra`iti od pilota da ne prelije}u u SRJ.
Amerikanci mogu da tuku aerodrom, a
bolje i to nego povla~enje. Moja procena je 
45
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 da Amerikanci svakako ne}e tu}i ni jedan

cilj na Balkanu”.
Kraji{nik ka`e kako je sutra sastanak
skup{tine u Fo~i i da neko treba biti iz G[.
U Vogo{}i, saop{tava Kraji{nik, Interventni
vod je demolirao hotel i siluju sve redom.
^lanovi G[ se ne{to iza podne susre}u
sa ~lanovima Predsjedni{tva. Govori se o
istim temama: sporazum Karad`i}-Oven i
Konavli. Kraji{nik ka`e da se kao kontinen-
talna zemlja umije{aju u taj problem, i da
trebaju poslati vojsku tamo “pa makar se
povla~ili nakon pet dana, i umije{ati se u
raspravu o toj teritoriji”.

PLAV[I]: “DA SAKRIJEMO AVIONE I KO

FOL IH NE UPOTREBLJAVAMO?”
Rasprava se nastavlja o povla~enju avi-
jacije, za koje i Plav{i}eva ka`e kako joj se
ne svi|a, jer se boji da ne ostane u SRJ:
“Da li bi mogli napraviti privid da ih
ne}emo upotrebljavati i da ih pokrijemo
ceradom ili sklonimo u hangare? Ucjenjuju
nas i napadaju previ{e, ali mislim da nas
ne}e napasti. Ne bi smjeli pristati da nam
UNPROFOR skida dijelove sa aviona”.
Tolimir konstatuje da ako ode avijacija,
oni je vi{e nikada ne}e mo}i upotrijebiti:
“Koriste isto kao u Hrvatskoj, tra`i}e
nam povla~enje po delovima da ostave Srbe
sa pi{toljima, a Aliju sa topovima i tenkovi-
ma. Ne}u biti oficir koji se povla~i”.
General Milovanovi} ka`e kako je jo{
krajem juna najavljena intervencija u dvije
varijante: “vojno anga`ovanje i ja~anje
hrvatsko-muslimanske koalicije”.
“Upravo je druga u opciji. Pilote niko
ne mo`e poterati sa svoje teritorije, i da
bude najamni radnik. Raspala bi nam se
vojska ako bi nam se prebazirala avijacija.
Aerodrom je daleko 20 kilometara, i bi}e
bolje da pretrpimo deo gubitaka, a da
uzvratimo. UN imaju svoju vojsku, neka
misle kako }e ih izvu}i”.
Kraji{nik ka`e kako je stvar zamr{ena
vi{e nego u po~etku:
“U odluci morate imati deo krivice za
28 letova u subotu. To je zvani~ni povod,
ali to nije bitno. Vidim da su male {anse da
se avioni odvedu tamo. Vidjeti sa
Radovanom da on napravi neki manevar,
ako je on to potpisao onda imamo katastro-
fu, jer onda ako ne mo`e on to da realizuje,
onda ne mo`e predstavljati narod, i to je
onda nastavak rata sa nesagledivim
posljedicama. On je tvrdio da oni ho}e do
4. novembra da tuku aerodrome. Vidim
izlaz samo u ugovoru sa SRJ da prebazi-
ramo avione u Podgoricu i da ih mo`emo
upotrebiti kad ho}emo. U protivnom bi
Radovan morao pasti. Klju~ je kod
Milo{evi}a i Pani}a, kada bi mogli obezbe-
diti da nam piloti budu mobilni”.
U razgovor se uklju~uje Karad`i} koji
ka`e kako se avioni moraju premjestiti jer
}e ina~e biti “~erupanje aviona”, te da je
potez u stranoj {tampi ocijenjen kao mudar.
Mladi} se u ~etvrtak 15. oktobra sastaje
sa Pani}em i \eri}em. Pani} mu oko
Konavla govori da kada se vojska SRJ
povu~e, oni za dva do tri dana vide {ta }e
uraditi, a kao opciju nudi da zaposjednu
brda i ka`u kako nisu znali gdje je grani-
ca.Oko avijacije, Pani} upozorava da bi
avijacija bila “smla}ena” na aerodromu
Banja Luka”.
“SARAJEVO JE NAJHITNIJE,
USTAV MO@E ^EKATI”
Mladi} se u 10:35 sastaje sa ruskim pis-
cem Eduardom Sovenkom Limonovim koji
mu ka`e da je 1. oktobra u Rusiji formiran
front nacionalnog spasa. Izvje{tava ga o
stanju u Rusiji i govori kako narod ne zna
mnogo o stanju na podru~ju Jugoslavije,
osim {to vidi na dr`avnoj televiziji koja je,
ka`e, zahvaljuju}i Jelcinu, antinacionalna.
U nedjelju, 18 oktobra, Mladi}a Tolimir
informira o zarobljavanju sedam “Zelenih
beretki” kod Maglaja, me|u kojima i dva
oficira koji su im rekli da ima 500
mud`ahedina. Dodaje kako u selu Jezero
kod Jajca “Hrvati zagovaraju tezu da se
skupa tu~e po muslimanima”.
PATRIJARH
PAVLE
“Vera nas je u~ila:
bolje biti mrtav lav,
nego živ pas”
Na sastanku sa Predsjedni{tvom RS-a
19. oktobra raspravlja se o zbivanjima u
@enevi, gdje Karad`i} poja{njava tok
doga|aja. Najavljuje se i formiranje Vije}a
ministara:
“Odbili smo pitanje stvaranja zone na
Ilid`i, a prihvatili smo eventualnu demilita-
rizaciju Sarajeva sa srpskom vlasti i srp-
skom policijom u na{em delu Sarajeva. U
politi~kom pogledu oti{lo bi se dalje, formi-
rao bi se Ministarstki savet — centralni
organ koji bi bio jednodom i sastavljen od
tri konstitutivna naroda. Hrvati predvi|aju
neku malu zajedni~ku vojsku, a muslimani
zajedni~ku vojsku, monetu, sudstvo, 7-8
konstitutivnih jedinica, i sa ovime se ne
sla`emo ni mi ni Hrvati”, poja{njava
Karad`i}.
“Mi }emo imati jednu konstitutivnu
jedinicu, a muslimani neka imaju koliko
ho}e. Kopredsednici Vance i Oven su
shvatili da nema ni{ta od unitarne BiH.
Mape smo predali. Na konferenciji je
dominiralo pitanje Sarajeva. Trebamo
preuzeti inicijativu za spas Sarajeva da
pre`ivi zimu. Oni ho}e da stvore sliku u
svetu drasti~nim i stravi~nim prizorom
Sarajeva. Sarajevo je najhitnije, a ustavno
ure|enje mo`e da sa~eka”, izla`e Karad`i}

46 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


da ne letimo do 1. novembra 1992. Dobili
smo pouzdane podatke od Vancea da smo u
subotu letili 29 puta i spremala se rezoluci-
ja da }e se obarati avioni i tu}i Banja Luka.
Dobili smo informacije da }e biti takav ste-
pen razaranja Banja Luke i aerodroma da bi
se pokazala silina atomskog oru`ja. Danijel
Boajer @ivanovi}, predsednik Demokratske
stranke van Amerike nam je rekao da }e
Bush bombardovati. Gore smo sjedili ja,
Buha, ^i~anovi}, pravili smo analizu, udar
bi bio strahovit, egzemplaran, moral bi bio
srozan kod Srba, a podignut kod musli-
mana. Srozani bi bili na politi~kom planu,
sa SAD ne bi uspostavili odnose 20 godina,
tukli bi i Srbiju i to bi bila katastrofa”.
Mladi} 20. oktobra prenosi i razgovor
izme|u ]osi}a i Izetbegovi}a, pa prema tim
zabilje{kama na Izetbegovi}ev upit zbog
~ega interveni{e u BiH, odgovara:
“Paravojne formacije postoje, ali to su
grupe. A, za{to kod vas ratuju Sand`aklije?
To su moji gra|ani i vojni obveznici”.
Na to Izetbegovi} ka`e: “Gospodine
]osi}u, ako ja ho}u, za mjesec dana }u
imati 300.000 dobrovoljaca”.
]osi} ka`e da ga je sastanak sa
Tu|manom umorio jer je puno neprijatan.
“Tu|man je za podelu Bosne na tri dela,
pla{i se islamizacije Hrvata i za okon~anje
je rata. Dogovorili smo se nasamo da
uti~emo na svoje sunarodnjake da se
MAUZER okon~a rat. Tu|man vi{e ne mo`e da izdr`i
Ratni gospodar Bijeljine rat, ho}e da konsoliduje dr`avu i da re{i
pitanje Krajine. Oven mi je rekao da je
problem Bosne Sarajevo koje je simbol rata
U RAT, MAKAR NA SILU: “Oko Sarajeva ojačati
pozicije, prebaciti 5.000 do 6.000 vojnika iz Bosanske
Krajine”, naredio je Karadžić, a na Mladićevu opasku
kako pokrenuti ljude odgovorio je: “Policijom, nasilno”
i ka`e kako New York Times i CNN vode u BiH. Radovane, mislim da nam je situaci-
antisrpsku kampanju i pogrebe Srba ja te`a u @enevi nego {to ti ocenjuje{. Aliju
prikazuju kao sahrane muslimana i Hrvata: ne podnose, mrze ga, a i o Tu|manu misle
“Sarajevo se koristi za presiju, moramo lo{e”.
i}i sa konkretnim planom. Sarajevo je Gvero Mladi}a 23. oktobra izvje{tava i
oru`je u rukama Alije Izetbegovi}a. o sastanku mje{ovitih vojnih komisija na
Sarajevo je napravljeno na srpskoj zemlji, aerodromu Sarajevo gdje je “muslimane
mi ne}emo praviti ustupke na ra~un srpskih predvodio Stjepan [iber, a Hrvate Tihomir
op{tina i novog djela Sarajeva”. Bla{ki}”:
Kraji{nik ka`e da u stvarima koje ~ine “[iber je tra`io prekid dejstava oko
dr`avu nema pogodbe, dok u stvarima Jajca, Grada~ca, Br~kog, Novog Travnika,
kakve su grb, himna, me|unarodni odnosi i Maglaja i Sarajeva. Tra`io je otvaranje
~lanstvo u UN koje predstavljaju dr`avu, Tuzlanskog aerodroma za humanitarnu
ima pogodbe. Karad`i} ka`e kako od 4. pomo}, i dostavu pomo}i Bratuncu,
novembra do januara niko ne}e imati tolika Vlasenici, @epi i Srebrenici. Pukovnik
ovla{tenja da bi intervenisao, posebno jer Bla{ki} je tra`io evakuaciju Hrvata sa
su Engleska i Francuska protiv toga da se u Stupa, Otesa, Azi}a i Kotor Varo{i. Na{ je
Evropi oglase ameri~ke oru`ane snage: predlog prekid ratnih dejstava na prostoru
“Francuska i Engleska su pre~ile BiH i trajan mir, podr`avamo sve humani-
izglasavanje rezolucije o bombardovanju. tarne akcije uz garancije da se ne zloupotre-
Dobili smo od CIA-e preko na{eg ~ovjeka bljavaju, i da se omogu}i slobodno kretanje
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
stanovni{tva i Srba iz Sarajeva”, nastavlja
Gvero, o~ito u duhu ranije dogovorene dok-
trine “jedno pri~amo, drugo radimo”.
General \uki} pak izvje{tava da su sa
fronta zahtjevi za municijom sve ve}i, a da
u Had`i}ima predstavnici op{tine prave
probleme i ne `ele da se iseljava Remontni
zavod dok traje rat. \uki} ka`e i kako se
treba “re{iti pitanje logora na Manja~i”. U
Njivicama se 26. oktobra odvijaju pregov-
ori sa delegacijama Hrvatske i Herceg-
Bosne. Prisutni su Praljak, Milivoj
Petkovi}, Jadranko Prli}, Bruno Stoji} i
drugi.
“Od zadnjeg sastanka dr`ali smo se
osnovnog dogovora: umirili liniju kod
Mostara i pustili struju kod Jajca. Pao je
Brod, poja~ane su tenzije izme|u Hrvata i
muslimana. Prethodni dogovor ne
po{tujete: stalno se tu~e prelaz preko brane
kod Mostara, Jajce ste trebali pustiti, a tre-
bali ste pomo}i oko Konjica. Na dobrom
smo putu da prisilimo Aliju da dijeli Bosnu.
Mi }emo {to prisilom, {to logisti~ki nat-
jerati Aliju da sjedne za sto sa Bobanom i
Karad`i}em”, govori na sastanku Praljak, a
Mladi} upisuje crticu prema kojoj je
Tu|man pristao na sastanak sa Karad`i}em,
]osi}em i Bobanom. Praljak ka`e kako
treba stati sa vatrom, i da su granice
Hrvatske jasne, dok granice BiH tek treba
utvrditi.
“Dio posavskih op}ina ne}emo pustiti,
mora}e se i}i na kompenzacije, sva ratna
osvajanja se ne}e priznati, vama to ne}e
odgovarati zbog embarga. Hrvatska ne}e
odstupiti od svog interesa, ne}emo pretera-
no zao{travati sa Srbijom. Interes nam je da
muslimani dobiju svoj kanton, da bi imali
gdje odseliti. Izetbegovi} je prisiljen na raz-
govor, prekinuli smo im ~ak i dotur hrane”,
isti~e Praljak.
“AKO NE PUSTE MAMU SIMANU,
RASPALI]U VBR-OM PO KONJICU”
Mladi}u se dan poslije u Bile}i `ali major
Kuljanin informiraju}i ga da je njegova
majka Simana Kuljanin uhap{ena u Konjicu:
“Na~elnik MUP-a Jasmin Guska je
tra`io tela ili `ive Vasviju i Hasnu
Buturovi} ili }e uhapsiti moju majku, sve
Vujovi}e i lekara Petka Gruba~a, penzion-
era Straja Vujovi}a i ostale Srbe. Navedene
muslimanke su starice po 70 godina i sig-
urno su ubijene od strane Crvenih beretki, a
sa njima je ubijen i Ivica Markovi}, brat od
strica Ante Markovi}a, biv{eg premijera.
Zvao sam pet oficira muslimana iz Konjica
i rekao im ‘zovite Konjic i ako mi bude
ne{to majci sve }u vas pobiti’. Nemam dru-
gog izbora nego da uspostavim ponovo
kontakt sa Zejnilom Delali}em i da mu
tra`im da mi pusti majku, a ako to ne urade
da ispalim punjenje VBR po musliman-
skom delu Konjica.” 
47
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 Na ve~ernjem referisanju pukovnik
Tolimir konstatuje da je “smanjen dotur
pomo}i muslimanima od strane Hrvata.
Ka`e kako su na pomolu sukobi u Bugojnu,
vode se borbe u Gornjem Vakufu, dok su
Hrvati u Konjicu u nepovoljnoj situaciji.
Gvero izvje{tava o novom sastanku na
aerodromu Sarajevo, na kojem je “Morillon
bio pristrasniji prema Muslimanima nego
obi~no”:
Iz Vi{egrada izvje{tavaju o “poznatim
problemima oko Luki}a” te o strahu
stanovni{tva “nakon prodora muslimana od
Gora`da”.
Mladi} se sa komandantom UNPRO-
FOR-a Morillonom sastaje u srijedu 28.
oktobra. Morillon ga na po~etku
obavje{tava da je tra`io sastanak zbog raz-
govora o Banja Luci i nadgledanju aerodro-
ma, te ako je spreman, da razgovaraju o
Trebinju i Prevlaci.
Mladi} je 30. oktobra u Tesli}u, gdje se
sastaje sa organima vlasti i komandantima,
dok mu se dan poslije poslanik Savo
Kne`evi} `ali na sukob u Tesli}u izme|u
vlasti i dolasku grupe” Mi}e” iz Doboja.
Zadnji dan oktobra prisustvuje sjednici
Skup{tine Republike Srpske. Na po~etku
Karad`i} podnosi izvje{taj sa @enevske
konferencije.
“Ispod papira od 18. marta 1992. o kon-
stituisanju tri zajednice u BiH ne mo`emo
i}i, jer smo se pre progla{enja BiH kao
dr`ave mi iz nje izdvojili. Mi smo u @enevi
prvo izlagali usmeno, a onda smo dobili
upitnike. Hrvatski i Srpski predlog su
sli~ni. Ostala bi centralna vlada koja bi
upravljala preko Ministarskog saveta sas-
tavljenog na paritetnoj osnovi. Dosta toga
je u{lo u predlog Ahtisarija koga sam ja
odbio ad hoc i to radi na{eg naroda, da on
vidi da mi nismo odustali od na{ih ciljeva.
Sada je to za nas neprihvatljivo, zbog zajed-
ni~ke monete, zajedni~ke valute i kriterija
konstituisanja sa nacionalnim principom.
Bili bi srpska ve}ina u jednoj do dvije
provincije. Sada mo`emo i}i ili na poprav-
ljanje papira, ili da ga odbacimo potpuno.
Mislim da mo`emo i}i na prvo i da prihva-
timo pet provincija: Srpska, Herceg-Bosna
i tri muslimanske: Tuzlanska, Zeni~ka i
Cazinska krajina, s tim da ne mogu imati
prednost u zajedni~kim organima zato {to
imaju tri jedinice”, izvje{tava Karad`i}, te
dodaje kako “muslimani vr{e pritisak preko
humanitarnih i drugih elemenata:
“To ~ine preko Krzi}evih izve{taja, a
Krzi} je predstavnik SDA u Banja Luci. Oni
se i dalje pona{aju prema nama kao strana u
sukobu, jer i oni ne{to ho}e, te{ko im je da
se izvuku iz ove situacije i `ele da skrpe BiH
kao dr`avu, da nas zatvore u BiH. Na{e
strate{ke ciljeve ne mo`e niko redefinisati,
osim Skup{tine i `ivota. Ja mislim da ta~no
znamo {ta ho}emo. Jednu srpsku celinu sa
48
elementima dr`avnosti, ~vr{}e ili labavije
vezanu sa ostalim celinama”.
Sastanku prisustvuje i osoba ozna~ena
kao Grk, vjerovatno neko iz sastava jedini-
ca gr~kih dobrovoljaca.
“Za nas je velika ~ast da se nalazimo na
prvoj liniji fronta. Vi branite ceo Balkan,
branite pravoslavlje. Na{e dru{tvo nije
osnivalo odnose izme|u dve dr`ave ve}
naroda. Istorija govori da samo Grci i Srbi
brane Balkan i pravoslavlje. Ako su vam
na{e usluge potrebne, mi smo vam na
raspolaganju. Pomo} smo poslali na Pale”.
Poslanik pop Savo Kne`evi} obru{ava
se na muslimane:
“Oni su za nas Muhamedanci, jer oni ne
mogu biti Srbi islamske veroispovesti.
Takvih Srba nema, Srbi su pravoslavne
veroispovesti. Napravimo dr`avu bez
Latina i Muhamedanaca!”
“NEK MLADI] OPKOLI BRDO
DOK MI PREGOVARAMO”
Poslanik Novakovi} iz Bijeljine je
tako|er o{tar, tvrde}i da nema te sile koja u
tom momentu mo`e Srbima nanijeti poraz:
“Batina je iz raja iza{la. Molim da ge-
neral Mladi} opkoli brdo dok mi prego-
varamo. [ansa je da Srbi iza|u sa agresivni-
jom varijantom za ujedinjenje ~etiri srpske
dr`ave. Dobro bi bilo da imamo ministra za
vjere i da to bude neki episkop u Anglo-
saksonskim zemljama”.
Karad`i} nakon svega ka`e kako se
“muslimanima treba dati mogu}nost da se
izvuku, i da se nastavi konferencija”.
Nadovezuje se Br|anin koji ka`e kako
treba re}i da ne priznaju granice BiH niti
muslimane kao narod, te da sa Hrvatima
kao narodom mogu pregovarati.
Skup{tina nastavlja prvog novembra (u
zaglavlju pi{e 1.10., op.pr), na kojoj za
po~etak Rajko Duki} iz “Boksita” predla`e
da se svi koji su oti{li proglase izdajnicima,
PAKAO
PAKAO U
U BIJELJINI
BIJELJINI
“Ubijena
“Ubijena je
je porodica
porodica
muslimana
muslimana koja
koja je
je
hranila
hranila desetoro
desetoro djece”
djece”
konfiskuje im se imovina, i proglasi ih se
izdajnicima.
“Oko spoljne politike i pregovora izgle-
da mi da je knjiga spala na tri slova. Nikola
Pa{i} je vodio ekipu od 114 ~lanova kada je
pravio dr`avu. Sada trebamo anga`ovati {to
vi{e uglednih ljudi. ^estitam generalu
Mladi}u za osloba|anje Jajca. Iz istorije je
poznato da su Turci zauzimanjem Jajca
zavr{ili svoj pohod na zapad”, govori neka-
da{nji poslanik, poslijeratni vi{estruki
biznismen godine.
Na rad Predsjedni{tva `ali se Biljana
Plav{i}, koja ka`e kako se stihijski radi:
“Ja sam po`arni i de`urni u
Predsedni{tvu. Informacija ja nemam, {ta
se de{ava u @enevi ja ne znam. Radi se sti-
hijski i sve kreacije su na nivou Karad`i}-
Kraji{nik. Primer Gora`da - ne verujem da
je rukovodstvo nekoga izdalo. Dobro je da
se ovde istina ka`e. Dobro je i da se zaledi
vojni konflikt sa Hrvatima, ali ne u
ovakvim uslovima u Hercegovini”.
Milan Trbovi} insistira na izglasavanju
povjerenja Vladi:
“Ministar unutra{njih poslova je pred-
sjedniku Vlade zapretio da }e ga ohladiti i
oterao ga u materinu, jer je nare|eno direk-
toru Jefti Suboti}u da podigne 500.000
DEM da ode Danilo Veselinovi} u Izrael i
da kupi opremu za MUP. Ja sam tra`io
izve{taj o golfovima i konvojima roba, niko
ne zna kako se desilo. Radovane, ti uvek
ka`e{ da mi sedmi~no imamo sastanke, a ti
nikada nisi sedam dana na Palama, ti
rukovodi{ iz @eneve”.
General Mladi} u nastavku dnevnika
bilje`i i prijedloge koje je on iznio na jed-
nom od sastanaka:
“Bezuslovno povla~enje hrvatskih
oru`anih snaga sa prostora biv{e BiH; da
Alija Izetbegovi} povu~e svoju odluku o
objavi rata srpskom narodu; da se u
politi~kim pregovorima ne daju nikakva
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

ustupanja i medijske senzacije kao {to su
demilitarizacija, ustupanje delova teritorije
i sli~no; da se sa Hrvatima uslovi zvani~no
primirje povla~enjem HOS-a sa na{ih teri-
torija, ponuditi muslimanskom narodu pre-
govore o miru…”
Zapisuje i predvi|anje generala
Ninkovi}a, kasnije }e se pokazati uspje{no,
o du`ini trajanja rata.
“Rat }e trajati tri do ~etiri godine, treba
da odmah idemo na progla{enje sve tri
celine naroda”.
UBIJENA PORODICA
MUSLIMANA SA
DESETERO DJECE
Mladi} 8. novembra bilje`i razgovor sa
dijelom vojnika i starje{ina u Bijeljini.
Komandant Druge semberske brigade
Blagoje Gavrilovi} konstatuje da je moral
vojske ravan nuli:
“Janja je veliki problem u Semberiji,
moja je zona i ne dozvoljavam da iko
MLADIĆEVE DIREKTIVE: “Izbeći stranu vojnu inter-
venciju, raskrinkati Hrvatsku i prinuditi je da povuče
OS ili ih poraziti; osloboditi Orašje, proširiti Koridor i
deblokirati Ozren; poraziti muslimanske snage i snage
Hrvatske pre njihove prolećne ofanzive koju najavljuju”
ulazi, siluje i otima. Kova~ je naredio
plja~ku traktora, MUP oduzeo Opel
Omega u Janji, a specijalci jo{ nisu vid-
jeli rati{ta. Ubijena je porodica musli-
mana koja je hranila desetoro djece”,
kazao je Gavrilovi}. Potpukovnik Zec
predla`e da se svi “tatini sinovi” i studen-
ti pozovu u vojsku, te se “ga|a”
poslovicama.
ZAROBLJENICI U NEMILOSTI
Đukić:“Rešiti pitanje logora na Manjači”
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
“Tri stvari su najte`e na svijetu: orati
tu|u zemlju, voljeti svoju `enu i vladati
Srbima”.
Pukovnik Tolimir na referisanju G[
VRS 11. novembra iznosi podatak da su
“Hrvati i muslimani izgladili nesporazume
u rejonu Konjica”, ali da su me|usobne
sukobe po~eli u Tuzli. General Gvero ka`e
kako je za dan poslije planiran rad pod-
grupe oko koridora u Sarajevu, za {ta pred-
la`e anga`ovanje Tolimira. Pukovnik Mari}
tvrdi kako je vazduhoplovstvo spremno za
dejstvo, te da imaju ubojitih sredstava za tri
mjeseca.
Mladi} 12. novembra ide na razgovor sa
pukovnikom Radivoj{om u vezi s inciden-
tom u TRZ Had`i}i.
“Svi nesporazumi su po~eli od momenta
kada je doneta odluka da se deo sredstava
Zavoda prebaci na novu lokaciju u Banja
Luci. Vi{e su napravili incidenata, a 29.
oktobra 1992. u TRZ je upao predsjednik
SO Radi} sa uperenim oru`jem. Zadnjih 12
dana su nam bili isklju~ili veze i nikome se
nismo mogli javiti. Radi} je 31. u 10 ujutro
do{ao sa majorom Dunji}em, hapsili nas sa
uperenim heklerima. Major Dunji} bi svaki
put dolazio u TRZ sa Radi}em i bio je uvek
drzak i bezobrazan. Omalova`avao je
pozadince, a posebno generala \uki}a.
Hapsili su nas kriminalci i plja~karo{i. Sve
{to se moglo oplja~kati iz Had`i}a
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
oplja~kano je od strane Srba i raznih milici-
ja”, po`alio se Mladi}u pukovnik Radivoj{a.
U 17:30 Mladi} odlazi na sastanak sa
Suboti}em, ministrom za narodnu odbranu,
koji ga na po~etku izvje{tava da je podne-
sen zahtjev Glavnom {tabu Vojske SRJ za
upu}ivanje starje{ina iz RS u VRS:
“Ovo {to }u vam re}i treba da ostane
tajna. Domazetovi} je rekao da postoji
samo jedna varijanta da nas na osnovu dop-
unskih formacija postave, pa u tom slu~aju
sva unapre|enja trebaju i}i po zakonu VJ.
Za ovo {to smo uradili oni tra`e da im
dostavimo naredbe — predloge, i da s tim
idemo na usagla{avanje. Za ove koje smo
do sada unapredili trebamo dostaviti pred-
loge. Za pravnike i ljekare }e se prihvatiti
prijem u slu`bu na odre|eno vreme i da im
se isplati plata — razlika unazad po
sada{njim re{enjima”.
U Mili}ima se Mladi} 13. novembra
susre}e sa grupom Srba iz Amerike i
Rusije, me|u kojima su izme|u ostalih i
Vinko Stupar, Rodoljub Radulovi} i Du{ko
Perovi} iz Moskve. Iznose mu situaciju u
Americi i Rusiji i daju kontakt Olega A.
Borisova preko kojeg se, ka`u, “mo`e
nabaviti sve sem atomske bombe”.
U Lukavici je 15. novembra vojno-poli-
ti~ko savjetovanje u Sarajevsko-romani-
jskom korpusu. Potpukovnik Lugonja tvrdi
kako verbalno zalaganje za RS ne prati i
prakti~no djelovanje pojedinaca:
“Ra{irena je pojava kra|e, plja~ke,
profiterstva, potpuna imovinska nesig-
urnost gra|ana. Pojava mo}nika na terenu
koji su sami sebi dovoljni. Mnogi smatraju
da je plja~ka na~in da naplate svoje
anga`ovanje u ratu”.
U 11:20 Mladi} se sastaje sa generalom
Morillonom i na njegovo pitanje {ta bi `elio
da UNPROFOR u~ini kako bi se odr`ao
prekid vatre, Mladi} kratko odgovara:
Povla~enje OS Hrvatske sa prostora BiH.
General Morillon se obavezao da }e se
ubudu}e za sastanke sa Mladi}em pismeno
obra}ati glavnom {tabu i korespondirati
preko pukovnika [arkovi}a, te da }e se sve
dr`ati u tajnosti.
Mladi} se na Palama 19. novembra
ponovno sastaje sa Morillonom.
“Tu|man se slo`io da se sretnete sa gen-
eralom Bobetkom, mo`e i na aerodromu
Sarajevo. Do{li bi Bobetko, Bruno Stoji} i
Petkovi}. Nema informacije o sastanku sa
Seferom Halilovi}em”, saop{tava mu
Morillon, a Mladi} odgovara da mo`e raz-
govarati samo sa generalom Tusom u ~etvr-
tak 26. novembra u podne na aerodromu u
Sarajevu, te predla`e da se Gruba~ sretne sa
Bobetkom u nedjelju u Trebinju. Predla`e
sastanak sa Halilovi}em u subotu, 28.
novembra, u podne.
Pukovnik Tolimir 24. novembra
izvje{tava kako kod Grada~ca i Ora{ja 
49
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 “neprijatelj dovla~i sve`e snage sa ciljem

ofanzivnog dejstva ka koridoru”:
“Oja~avaju i Travnik i Bugojno,
dovla~e artiljeriju i VBR. Pripremaju napad
na Kupres. Panika je zahvatila Travnik, a u
Mostaru su ju~er imali velike gubitke.
Pripremaju napad na Sarajevo, a ofanzivu
planiraju za 26. novembar ’92. Uporno
brane Rogoj i Trnovo. Ima sukoba me|u
muslimanima i Hrvatima u Mostaru,
Bugojnu i Biha}u, a u Prozoru je sukob
izme|u HVO i HOS”.
Pukovnik Tomi} iznosi podatak da
nijedna banka nema para za isplatu plata
vojnicima, te da ranjenici u depadansu u
Banji Kovilja~i nemaju grijanje ni platu, i
kako ih niko nije obi{ao. Pukovnik
Kova~evi} isti~e problem municije i snab-
dijevanja Vogo{}e, dok na~elnik {taba tvrdi
kako UN “pravi ozbiljne probleme i nasilno
gura novac Srebrenici”.

SASTANAK S BOBETKOM
Na Aerodromu Sarajevo Mladi} se sas-
taje sa Jankom Bobetkom, generalom
Hrvatske vojske. Morillon na po~etku sas-
tanka isti~e da se shodno rezoluciji 787 svi
elementi moraju povu}i sa prostora BiH ili
se pot~initi Vladi BiH. Bobetko tvrdi kako
je no} prije agencija Tanjug objavila vijest
da su Tus i Stipeti} potpisali sporazum, i da
vijest nije ta~na jer je Vlada RH pristala na
taj sastanak.
Mladi} 27. 11. bilje`i pregovore sa gen-
eralom Morillonom na kojem su pored
njega prisutni i Karad`i}, Koljevi}, Gvero i
pukovnik @arkovi}. Sa Morillonom su
Magnuson i Andrejev.
Nakon {to je Morillon predstavio svoju
ekipu, informira Mladi}a i ostale o tome da
je nakon prekida vatre u BiH “radikalno
krilo dobilo vi{e zna~aja”.
“Jedan dio ljudi Alije Izetbegovi}a `eli
da pogor{a situaciju, da pro{iri mandate UN
i da pobolj{aju svoj polo`aj. Mislim da veli-
ka opasnost le`i tu i kr{enje primirja u
Sarajevu o~ito dolazi sa njihove strane.
Rekao sam im da je poku{aj borbe njihov
o~ajni~ki poku{aj bez izgleda na uspjeh.
Mislim da on sad oklijeva, ne zna {ta da
radi i kome da se prikloni, radikalnoj struji
ili savjetnicima, kao na primjer Gani}. Vrlo
je va`no da va{e snage ne odgovaraju na
provokacije. Mo`ete se braniti, ali ne prav-
iti odmazdu jer ule}ete u varijantu da ste
stalno krivi”, savjetuje ih Morillon. Dodaje
kako je HVO prema njegovom mi{ljenju,
“ostvario sve svoje ciljeve te da su spremni
na pregovore”.
Mladi} se 29. 11. na Aerodromu Sarajevo
susre}e sa bojnikom HVO Milivojem
Petkovi}em. Morillon ih na po~etku sastanka
obojicu moli da mu ka`u {ta `ele kako bi im
pomogao da prekinu neprijateljstva, a u vezi
sa dogovorom od 10. novembra:
“Nakon ovoga bi}e koristan sastanak u
~etvero — Mladi}, Bobetko, Petkovi} i
Halilovi}, ali se ovaj prijedlog ne prihvata
od strane Alije Izetbegovi}a. On predla`e
plan demilitarizacije Sarajeva”
Konstatuje se kako bi, s obzirom da
tre}a strana ne u~estvuje u pregovorima, za
njih i ne zna, bilo dobro da ostanu tajni.
Bilo je govora i o sporu na relaciji Fikret
Abdi}-Izetbegovi}, a Morillon govori kako
treba razraditi prakti~ne uslove za prekid
neprijateljstava u ~itavoj BiH, te kako ne
vjeruje dobroj volji muslimana:
“Nastavi}u sa pritiscima na muslimane i
nastoja}u da do|e do sastanka Mladi}-
Petkovi}-Halilovi}. [to se ti~e povla~enja
va{ih snaga na desnu obalu Neretve, Mladi}
je predlo`io da politi~ari defini{u te granice
(Karad`i} i Boban). Zna~i, ovo pitanje
treba da se proslijedi Ahtisariju u @enevu, i
da se ostane na tim linijama dok se donese
politi~ko rje{enje”.
Morillon dalje od generala Mladi}a
tra`i da se uspostavi prekid neprijateljstava
po ~itavoj BiH, uz tvrdnje da neke snage
Armije BiH poku{avaju da naprave sukobe
i naru~e sporazum o prekidu vatre. Mladi}a
moli da poku{a ne odgovarati na vatru.
Dva dana poslije, 3. decembra, Mladi}
je u selu Donji @abari. Informi{u ga o
Koridoru, a Mladi} dalje bilje`i dijelove
brigada Hrvatske vojske koji u~estvuju u
operacijama: 104. Bjelovarska, 106.
Vara`dinska, 100. Sisak, 117. Gospi}, 120.
Karlovac, 122. \akovo, 140. Dugo selo,
153. Zagreba~ka i 111. Rije~ka koja je,
prema informacijama obavje{tajnih organa,
pobjegla nakon plja~ke. Zapisuje i pet
brigada HVO koje su “garnirane sa musli-
manima”, te 107. Grada~a~ku brigadu
(“HVO) sa muslimanima”, 108. Br~ansku i
3. Tuzlansku koja “nema dovoljno oru`ja”.
U subotu, 5. decembra, Mladi} je u
Doboju, gdje mu o kriminalu u vlastitim
redovima referi{e komandant Operativne
grupe Doboj pukovnik Slavko Lisica:
“S
Stojan \uri}, ranjen je u nekim arap-
skim zemljama, me|unarodni je krimi-
nalac. Pokrao je 350 auta i prodao u
Srbiju. J ovo Popovi} je samozvani
pukovnik, vidjeti ko ga je unepre|ivao,
k}i mu vozi Suzuki. Mi}o Stani{i} je
glavni ho{tapler. Sa Borija je oti{lo 33
{lepera gra|e. Na~elnik CSB Doboj
Andrija Bjelo{evi} iz Bosanskog [amca
odnio je vre}u para. Goran Bubi}, pred-
sjednik SDS u Tesli}u intelektualno je
nezreo. U narodu se pri~a da su pojedini
generali ume{ani u kra|u i profiterstvo”,
bilje`i Mladi}, nakon ~ega zapisuje

50 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


Tali}eve tvrdnje da se za Lisicu pri~a
kako je najve}i profiter.
“Pri~a se da je pokrao Derventu, da je
pokrao stoku i oterao u Levitu, da je pokrao
spomenike i prodavao seljacima.”
MIRA ZNA: “PUKOVNIK
BOROJEVI] ZVAO
ME U KREVET”
Mladi} u nastavku bilje`i podatke koje
je dobio od Mire Popovi} iz sela Planik,
nastanjene u Petrovu, po zanimanju ste-
nodaktilografkinje, od 1968. Do 1976. radi-
la u Njema~koj. Ka`e da je bila u pokretu
`ena Ozrena i da je dala podr{ku JNA.
“Bilo je mnogo negativnih pojava u
kasarni u Tuzli. Krajem novembra do{lo je
{est `ena u kasarnu, do{le su sa raznih
strana, izjavile su da ho}e samo u ~etu snaj-
perista, sme{tene su u sobu u komandi.
Jedna je bila Jasna iz Bijeljine (SDA),
druga je bila Ru`ica, visoka, ru`na,
SLAVKO LISICA: “Jovo Popović je samozvani pukovnik,
vidjeti ko ga je unapređivao, kći mu vozi Suzuki. Mićo
Stanišić je glavni hoštapler. Sa Borija je otišlo 33
šlepera građe. Načelnik CSB Doboj Andrija Bjelošević
iz Bosanskog Šamca odnio je vreću para”
smotana, bila udata za Hrvata Slavka
Nikoli}a. Zumra, iz firme izba~ena zbog
prostitucije. Ima ku}u na [i}kom Brdu kod
Tuzle, nastavnica, ispri~ala da joj je mu`
Hrvat i da joj je uzeo decu i da ho}e da mu
se osveti”, pri~a Mira Popovi} Mladi}u, a
ovaj svaku rije~ bilje`i. Dodaje kako je ona
posumnjala u Slavicu, Jasnu i Ru`icu.
“Bile su kolovo|e, zavla~ile se kod
pojedinih stare{ina. Izba~ene su oko Nove
godine, posle se provukle do Br~kog, a
Slavka se provukla do Knina, mu` joj je
~uvao decu, ima crvenkastu kosu i puno se
{minka, ro|ena je negde oko 1950. Ja sam
je videla da izlazi od Pere Vasilja koji je bio
glavni usta{a i predstavnik HDZ”.
Dodaje kako su Ozrenci osudili pot-
pukovnika Dubaji}a i nju odredili da ga
ubije, ali ona to nije htjela jer bi pucala “da
je bar 1000-ti dio bio kriv.” Kazala je kako
je i vojnika koji ga je trebao ubiti odvratila:
“Potpukovnika Radoji~i}a su likvidirali
mafija{i Brano Gaji} iz Petrova, Slavko
Katani} zvani Mamac koji i sada brljavi
protiv vojske, njegov brat Slobodan
Katani} je samozvani na~elnik MUP-a u
Petrovu. Potporu~nik Borojevi}, aktivni
starje{ina, komandir komande stana maltre-
tira me na svakom koraku. La`no se pred-
stavljao da je obavje{tajac, vo|a tenkovske
jedinice, da je bezbjednjak. Ne mogu dobiti
uniformu jer je on tra`io da idem s njim u
krevet”.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
Mladi} je 3. decembra 1992. na sas-
tanku sa predstavnicima Banja Luke,
Lakta{a, Prnjavora i Gradi{ke. Iz Banja
Luke mu se `ale na Kesi}a i @upljanina, a
Mladi} pored stavlja napomenu ‘pohapsiti
paravojske’. Iz Prnjavora ga obavje{tavaju
o formiranju plja~ka{kih bandi, a iz
Gradi{ke o pojavi radikala koje vodi Stojan
Trivund`a, pogonski in`injer iz Levite.
Predsjednik SO Gradi{ka Neboj{a Ina{tanin
po`alio se i zbog tjeranja kvalitetnih ljudi iz
firmi:
“S
Slobodan Puhalac, direktor ‘Levite’,
Srbin o`enjen muslimankom, dobar
privrednik, kao i Radomir Stojni} iz
‘Mladena Stojanovi}a’. Zato se u ‘Leviti’
osje}a odlazak direktora, proizvodi se za
vojsku, vojska ne pla}a dovoljno i
mora}emo zatvoriti fabriku”.
Mladi} potom bilje`i svoje izlaganje:
“Izbe}i stranu vojnu intervenciju,
raskrinkati Hrvatsku i prinuditi je da
povu~e OS ili ih poraziti; osloboditi Ora{je,
pro{iriti Koridor i deblokirati Ozren; porazi-
ti muslimanske snage i snage Hrvatske pre
njihove prole}ne ofanzive koju najavljuju;
rezultatima vojske dovesti me|unarodnu
zajednicu pred svr{en ~in da priznaju
fakti~ko stanje — Republiku Srpsku.
KARAD@I]: “ALIJA NAM JE U ZENICI
DAO IDEJU O PODJELI BiH”
Mladi} 7. decembra ima sastanak sa
predstavnicima Banja Luke, a ratni
gradona~elnik Predrag Radi} ga o{tro
do~ekuje:
“Branko Ostoji}, biznismen iz Austrije,
bi}e mandatar Vlade jer pla}a 140 dolara
apartman Karad`i}u u Interkontinentalu.
Leglo kriminala je CSB, ministar Stani{i}
je u sve upleten. Nije ta~no i da vi ne znate
da je ukradeno 2600 golfova iz TAS-a. Ne
mo`e Joja Tintor biti savjetnik, a moler je i
kriminalac!”
Dan kasnije Mladi} se sastaje sa pred-
stavnicima Crvenog krsta, a na sastanku se
spominje i problem Manja~e. U Beograd
Mladi} putuje 11. decembra i sastaje se sa
Milo{evi}em od kojeg tra`i podr{ku u
logistici, te ga upozorava da mediji
poku{avaju unijeti razdor me|u Srbe. Tri
dana kasnije sastanak je u Palati Federacije
a prisutni su ]osi}, Milo{evi}, general
Pani}, Karad`i}, Kraji{nik, Koljevi} i bro-
jni oficiri. Bilo je govora o mogu}oj vojnoj
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
intervenciji, te podr{ci koja se mo`e o~eki-
vati od Rusije.
“Po nas je katastrofalno {to su nas pri-
nudili da se kri{om vi|amo. Mi }emo
na Skup{tini 17. decembra proglasiti
Deklaraciju o prekidu rata. Ideju o podjeli
Bosne dao nam je Alija Izetbegovi} u
Zenici, ali neko drugi mu ne da da realizu-
je tu ideju”, isti~e Karad`i}.
Na Palama se 17. decembra Mladi}
susre}e sa mitropolitom Irinejom i infor-
mi{e ga o situaciji. Na kasnijem sastanku
vezanom za raspored Kanadskog bataljona
UN-a u Banja Luci, Radoslav Br|anin upo-
zorava na “princip popu{tanja”:
“Bataljon zapo{ljava puno muslimana.
@ele do}i u Banja Luku da na~nu RS gdje je
najja~a. Mo`da su do{li radi spa{avanja
muslimana i Hrvata kojih ima puno u Banja
Luci”.
Mladi} samo u crticama spominje zas-
jedanje Skup{tine na kojem se govorilo o
Deklaraciji o prekidu rata, te bilje`i sas-
tanak sa Ovenom i Morillonom 19. decem-
bra, gdje ih Morillon upozorava kako }e do
2. januara 1993. biti provokacija, te ih sav-
jetuje da se maksimalno suzdr`avaju.
Mladi} se sa lordom Ovenom sastaje u
Lukavici 21. decembra.
“[to se ti~e silovanja, slede}ih meseci
}ete nai}i na ozbiljne te{ko}e masmedija,
press zara|uje pare na senzacijama. MCK
je rekao da su Srbi raspustili Manja~u, a
Hrvati i muslimani nisu. Pitanje je gdje je
preba~eno oko 500 zarobljenika s
Manja~e”, bilje`i Ovenove rije~i Mladi}.
Tu su Morillon i Karad`i} koji, nakon {to je
bilo govora o miru upozorava:
“Ne}e biti nikakvog uspeha ako nas
neko poku{ava ponovo povezati, mi
stolje}ima `ivimo odvojeno. Kada se
ohlade linije fronta, mora se govoriti o
razdvajanju Srba, Hrvata i muslimana”.
Mladi} je 22. decembra na Aerodromu u
Sarajevu, na sastanku su Morillonom i
Petkovi}em, a Halilovi} nije do{ao.
Morillon ka`e da }e sam da ~eka
Halilovi}a:
“Oni igraju igru, jer ako potpi{u onda
ne}e imati stranu agresiju. Da im
potkre{emo travu pod nogama, ako mo`ete
vi da potpi{ete sporazum, a ja }u njega sutra
naterati da do|e”.
S Morillonom se Mladi} sastaje i 25.
decembra, koji mu se `ali da su muslimani
pucali na njega:
“Muslimani su pucali na mene ju~e.
Danas sam li~no zahvalio Halilovi}u na
ovom poklonu. Ju~era{nji napad je bio sa
ciljem da se ja ubijem, molim da mi
pomognete da utvrdim ko je pucao”.
Sljede}i prona|eni zapis je sa sastanka u
@enevi 2. januara 1993. Mladi} izgleda nije
imao vremena za pisanje novogodi{njih
~estitki… 
51
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Tri dana jula 1995.

godine bila su
dovoljna vojnicima
pod komandom
RATKA MLADIĆA
da zarobe i strijeljaju
više od osam hiljada
Bošnjaka i Hrvata iz
ove nekadašnje
zaštićene zone
Ujedinjenih naroda;
naši reporteri
boravili su u
Srebrenici dan
nakon hapšenja
RATKA MLADIĆA
protiv kojeg je Haški
tribunal, 24. jula
1995. godine, dese-
tak dana nakon pada
ovog grada, podigao
optužnicu za najteže
ratne zločine

SREBRENICA,
DAN POSLIJE
“Uhap{en je 15 godina prekasno; za
ono {to je napravio Srebreni~anima ne
postoji zemaljska pravda“
52 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

puno vijest da je Mladi} uhap{en. Nemam

neke emocije kada ~ujem da ljudi o tome
pri~aju. Previ{e je vremena bio na slobodi
da i{ta mogu o~ekivati od njegovog
su|enja.“ Okupljeni klimaju glavom. Svi
su, ka`u, povratnici. Prvi su se u selo vratili
2001. godine. Sami su popravljali svoje
ku}e, sami `ive od skromnih penzija,
obra|uju}i zemlju. “Nemamo mi ni{ta od
toga {to je on uhap{en. Nema tu pravde, da
je ima, ne bi se desio genocid. Da ima
pravde, svijet bi ga uhapsio jo{ 1995.
godine, ne bi ga pustio da se sakriva sve
ove godne.“

“SKLONIO JE KAMERE
I PO^ELA JE KLANICA“
Abdurahman Babaji}, sedamdesetogo-
di{njak, iz Srebrenice je desetog jula 1995.
godine u zbjegu krenuo ka Tuzli. U koloni
je sa sinom deset dana tumarao {umama da
bi se nekako dokopao Nezuka, sela na lini-
ji razgrani~enja ka Tuzli. “Ne pitaj kako je
bilo. Lutali smo {umom deset dana, putem
koji zdrav ~ovjek pje{ke mo`e pre}i za dan
i po.“ U Srebrenici je, u izbjegli{tvu,
proveo tri godine. U ratu je izgubio starijeg
sina, mla|i se sre}om s njim dokopao slo-
bodnih teritorija. “BBili smo gladni, iscr-
pljeni, postajalo nam je svejedno kako }e
zavr{iti. Dan prije nego {to }e Mladi} u}i u
grad, krenuli smo u {umu, jer smo znali da
}e nas pobiti. Meni su najgore bile zas-
jede“, pri~a Abdurahman, dodaju}i: “Puste
jednu grupu od dvadesetak, trideset ljudi da
pro|u i oni nekako dojave da mo`emo i mi.
I onda sa~ekaju i sve pohvataju: pa na stri-
jeljanje. Iz Srebrenice nas je krenulo 15-16
hiljada, u Nezuk je stiglo jedva pet hiljada“.
Vijest o hap{enju ~uo je dok je odmarao od
rada u polju. “Ne znam, sine. Pravedno je 

Pi{e: NEDIM HASI] MEMORIJALNI CENTAR POTO^ARI

Foto: MARIO ILI^I] Posljednje
Posljednje odredi{te
odredi{te mu~ki
mu~ki ubijenih
ubijenih Srebreni~ana
Srebreni~ana

D`uma, redovna molitva petkom, upra-

vo je okon~ana u selu Glogova, dvadesetak
kilometara od Srebrenice. Tridesetak
mu{karaca, pod vrelim majskim suncem,
brzo se razilazi iz dvori{ta d`amije i kre}e
ka svojim ku}ama.
Preko ceste koja vodi prema Srebrenici,
malo dalje njihove kom{pije Srbi okopava-
ju krompir. Ne `ele komentirati vijest o
hap{enju Ratka Mladi}a. Samo odmahuju
rukom i nastavljaju dalje. S druge strane
ceste, mo`da pomalo neo~ekivano, sli~na
reakcija.
“Niste trebali ni danas ni ju~er ovdje
dolaziti“, pri~aju nam dok se obuvaju u
d`amijskom dvori{tu. “[to dolazite, {ta mi
imamo do toga? Svi u Srebrenicu do|u
samo kad se ne{to desi. I Tihi}, i Bakir i
Reis. Svih ostalih dana mi smo ovdje sami,
prepu{teni sami sebi. Nama ovdje ne zna~i

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 53

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

 da su ga uhapsili i da mu se sudi. Najvi{e

zbog onih {to su ubijeni, nama koji smo `ivi HATID@A
HATID@A
njegovo je hap{enje stiglo prekasno. Mi ti MEHMEDOVI]
MEHMEDOVI]
gledamo od ~ega }emo pre`ivjeti. Nas je NA
NA MEZARIMA
MEZARIMA
{estero u ku}i, `ivimo od pomo}i od 300 SVOJIH
SVOJIH SINOVA
SINOVA
maraka.“ Na pitanje kako, vrti glavom i “Nema
“Nema te
te pravde
pravde koja
koja
pozdravlja. “Razmisli sam kako je od 300 mo`e
mo`e ubla`iti
ubla`iti moju
moju bol”
bol”
maraka nahraniti {estero usta. Trebaju o
tome misliti ovi u Sarajevu i Banjoj Luci.
Ako ikog od njih vi{e zanimamo mi koji
smo se vratili ovamo.“ Nekoliko kilometara
ni`e je selo Kravica. Uz cestu zloglasna
zemljoradni~ka zadruga u kojoj je 13. jula
1995. godine strijeljano oko hiljadu
zarobljenih Bo{njaka. Oko zgrade nekoliko
novinarskih ekipa iz Njema~ke i Engleske,
snimaju strati{te. Preko puta srpske ku}e. U
naselju ti{ina. Prelazimo opet preko ceste,
`elimo pitati jesu li ~uli {ta se u ~etvrtak
desilo u selu Lazarevo kod Zrenjanina. No,
ne sti`emo daleko. Upozoreni smo da
nismo dobrodo{li i da ne postavljamo bilo
kakva pitanja. Niko od njih nije, ka`u,
u~estvovao u strijeljanjima zarobljenika u
njihovom selu. A o Mladi}u nemaju komen-
tara, ne `ele uop}e o njemu razgovarati.

U HAAGU ZA MLADI]A NEMA PRAVDE

Cesta koja razdvaja ova dva sela
na~i~kana je policijskim patrolama sve do
Poto~ara. Da li zbog poja~anih mjera sig-
urnosti ili uobi~ajenih radarskih kontrola,
te{ko je ocijeniti. No, policajaca ima vi{e
nego ina~e. “Od ju~e popodne u grad dolaze
strani novinari, snimaju, javljaju se u`ivo.
Zato je pun grad policije“, komentiraju
Srebreni~ani. U Poto~arima, u Memorija-
lnom centru u kojem je ukopano 3749 posm-
rtnih ostataka ubijenih Srebreni~ana, ~ija su
tijela razbacivana po masovnim grobnicama,
Hatid`a Mehmedovi} je ve} cijelo jutro.
Moli se izme|u mezara u kojima su tijela
njezinog mu`a i dva sina. “Starijeg su mi
na{li u grobnici na farmi Pilica, mla|eg kod
{kole u Petkovcu. Sama sam, nemam vi{e
nikoga“, pri~a nam. Ratka Mladi}a vidjela je
posljednji put u bazi UNPROFOR-a u
Poto~arima, gdje se sklonila iz grada koji je
pao 11. jula. “Bila sam kod trake koja nas je
dijelila od njega. U{ao je nadmen, bahat.
Kako se nadmeno pona{ao prema nama,
takav je bio i sa holandskim vojnicima. Brzo
su stigle televizijske kamere i on je imao
neki osmijeh na licu dok je govorio, pri~ao ca. Svi mu{ki, od 13 do 70 godina, su odvo- pravedno to {to je Mladi} u zatvoru i sko-
nam da nam se ni{ta ne}e desiti, da oni koji jeni u stranu. I tada je po~ela klaonica.“ rom putu ka Haagu. “Pravda? Za ovaj bol
ho}e mogu ostati, koji ne}e da idu u auto- Hatid`a zastane na trenutak da obri{e suze. nema pravde? Kakva to pravda mo`e meni
buse.“ Hatid`a pri~a o Mladi}u brzo, “Od tog dana kada je sklonio kamere pa sve vratiti moje sinove, mog mu`a?“ Ka`e da
sje}aju}i se svih detalja tog julskog dana, ba{ do danas ne pro|e dan a da sebe ne upitam nije, nakon {to je ~ula vijest o hap{enju,
kao da su bili prije nekoliko nedjelja, a ne jedno. Pitam se za{to ljudi ubijaju, {ta ih na to osjetila bilo {ta. “Cijeli je svijet znao i
prije 16 godina. “Onda se desilo ne{to {to tjera da strijeljaju kom{ije, prijatelje? Moja gledao {ta se de{ava u Srebrenici tog 11.
ne}u zaboraviti dok sam `iva. Vidjelo se da su djeca su bili cvjetovi, obojica maloljetni kada jula. I cijeli je svijet znao gdje se Mladi}
mu kamere dosadile, naredio je snimateljima su ubijeni, izvedeni iz {kole i do danas nisam krio svih ovih godina. Da su ikada bili
da ih ugase i onog je osmijeha nestalo sa lica. na{la odgovor na to pitanje.“ iskreni u namjeri da ga uhapse, u~inili bi to
Viknuo je: ‘Dosta!’ I ~im su se kamere Hatid`a `ivi sama u ku}i koju je obnovi- prije petnaest godina. Sada je on samo
ugasile, po~eli su razdvajati `ene od mu{kara- la prije desetak godina. Ne misli da je obi~an bolesni starac kojem }e u Haagu biti

54 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.


bolje nego u ku}ama u kojima se skrivao.
Ima}e svoju sobu, lijekove, doktora koji }e
ga pratiti. Bi}e mu kao u domu za stare. A
ja od svoje penzije jedva da mogu sebi
lijekove priu{titi. Nema tu pravde.“ Dan
nakon Mladi}evog hap{enja, Srebrenica
`ivi kao da se ni{ta posebno nije desilo.
Pustim ulicama krstare uglavnom nov-
inarske ekipe, tragaju}i za vijestima. ^etvr-
tak je protekao mirno, bez uzbu|enja. “A
{ta }e se to desiti u Srebrenici, ovo je mrtav
grad i sumnjam da bilo kakva vijest ovdje
mo`e izazvati neke proteste ili odu{evljen-
je“, ka`e Abdulah Purkovi}. Srebreni~kog
ugostitelja, koji je nedavno izazvao pa`nju
ovda{nje javnosti kada je emitiran ratni
prilog Slobodana Vaskovi}a, u kojem
donedavni novinar FTV-a govori Abdulahu
{ta treba pri~ati nakon pada Srebrenice,
nije previ{e uzbudila vijest o Mladi}evom
hap{enju. “Prostrujalo je gradom tiho, s
nevjericom“, ka`e Abdulah. “Dobio sam e-
mail sa tom vije{}u, a ne{to kasnije su ljudi
po~eli dolaziti i {aputati kako je uhap{en.
Niko nije vjerovao, a svi smo nekako... ne
znam kako da opi{em, razo~arani.
Prekasno se to sve desilo, prekasno. Jo{
kada sam vidio kako izgleda kada su ga
policajci odveli u pritvor. Jedan bolesni
deda. Ali, nije me iznenadila slika Mladi}a
danas. On je ustvari takav, nula od ~ovje-
ka. Njega je Bog kaznio, ali ga jo{ uvijek
nije kaznio dovoljno. Njemu treba biti
kazna da nikada ne umre. Zna{, mene su u
ratu u Srebrenici neke `ene koje su bolo-
vale od raka, a mi nismo imali lijekova da
im pomognemo, molile da ih ubijem.
ABDURAHMAN
BABAJI]
Za sve nas
Mladi}evo hap{enje
desilo se petnaest
godina prekasno
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
ABDULAH
PURKOVI]
Nadam se da
}e Mladi} jo{
dugo `ivjeti
da do~eka
svoju kaznu
Preklinjale su i mene i mnoge druge ljude dugo. @elim da ga stigne svaka kletva, i
da ih ubijemo i da im skratimo muke. Sada bosanska i srpska i hrvatska. Jer smo
`elim da i on moli da ga ubiju a da `ivi tokom opsade Srebrenice tri godine mi svi
POTOČARI, JULI 1995.: Naredio je snimateljima da
ugase kamere. Viknuo je: ‘Dosta!’ I čim su se kamere
ugasile, počeli su razdvajati žene od muškaraca. Svi
muški, od 13 do 70 godina, su odvojeni u stranu. I
tada je počela klaonica.“
u gradu ginuli od njegovih granata. A to se
polako zaboravlja.“ Prije {esnaest godina,
Abdulah se sa Mladi}em suo~io nakratko
u Poto~arima, u holandskoj bazi u kojoj su
Srebreni~ani tra`ili spas. Izveden je iz
kolone i pred kamerama tada{nje SRT
nare|eno mu je da govori ono {to su
d`elati `eljeli ~uti. Mladi}a nije nikada
zaboravio, iako je, kako ka`e, poku{avao
to u~initi svih ovih godina. “Gledao sam
kako se pona{a prema svojim i holandskim
vojnicima. Tog se dana pona{ao kao da je
~itava zemlja, kao da je cijeli svijet njemu
podre|en. A ustvari je to jedna velika bije-
da od ~ovjeka“, ka`e Abdulah ustaju}i od
stolice. Ide za svojim poslom, nema vre-
mena za mnogo pri~e. Ali zna isto ono {to
zna i Hatid`a. Za ono {to je u~injeno
nakon pada Srebrenice, pravde na ovom
svijetu nema. “Pravde nema, jer mislim da
su ha{ke presude obi~na smijurija. Da ja
silujem ili ubijem nekoga na ulici, pred
mojom ku}om, dobio bih ve}u kaznu od
onih koji su krivi za smrt hiljada ljudi. A
rat im je bio i danas je izgovor za sve.
^ovjek je uvijek ~ovjek i rat ne smije
nikom biti izlika za zlo~ine. Sve ti je to
obi~na lakrdija.“ 
55
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Knjiga RATKO MLADIĆ - IZMEÐU MITA I HAGA, u kojoj njen autor, bivši
načelnik Uprave za moral i informisanje Vojske Jugoslavije, pukovnik
LJUBODRAG STOJADINOVIĆ teško optužuje generala RATKA MLADIĆA,
objavljena je prije nekoliko godina; naša novinarka izdvaja najinteresantnije
dijelove iz ove izuzetno zanimljive knjige, koja obiluje podacima do kojih je autor
došao razgovarajući sa bivšim komandantom Vojske Republike Srpske i njegovim
najboljim prijateljima i poznavaocima

[IZOFRENA BIOGRAFIJA
GENERALA MLADI]A
Ljubodrag Stojadinovi}: “Mladi} je tra`io da ga
po{tuju, ali to nije postizao vojni~kom skromno{}u,
nego provincijalnom bahato{}u i jednom vrstom
nadmene sirovosti, ~ak pretencioznog primitivizma”
Po Stojadinovi}u, napori Vlade Srbije BIA. To su uglavnom ljudi koji svoju pro-
Pi{e: MIRHA DEDI] da uhapsi Mladi}a svedeni su na tra`enje fesionalnu rehabilitaciju tra`e u ~uvanju

V
ode}i srbijanski vojno-politi~ki
komentator i biv{i na~elnik Upra-
ve za moral i informisanje Vojske
Jugoslavije, pukovnik Ljubodrag
Stojadinovi}, prije nekoliko godi-
na je objavio knjigu: Ratko Mladi} -
izme|u mita i Haga. Stojadinovi} u ovoj
knjizi govori o Mladi}evoj {izofrenoj
biografiji, optu`uje ga za masakr u
Srebrenici, govori o vremenu kada se naj-
tra`eniji bjegunac odmetnuo u hajduke,
opisuje ga kao simbolom propasti i tvrdi da
se ~ovjek koji u svijetu va`i kao simbol
najte`ih zlo~ina nikada ne}e na}i pred
Ha{kim tribunalom.
PROBUDI SE, NE[TO SE DE[AVA
“Ratko Mladi} je do sada napravio
svoju hajdu~ku biografiju koja traje vi{e od
petnaest godina. Nisu ta~ne verzije da je on
pregovarao s vlastima u nameri da se preda,
jer on nije ~ovek koji bi se predao. Njegova
odluka da se ovako odnosi prema Ha{kom
tribunalu proizilazi iz vi{e razloga. Prvo da
se `iv ne}e predati, {to je meni li~no rekao
1999., zatim da ne `eli da ga vezuju oni
koje je on vezivao za bandere 1995., mislim
na UNPROFOR-ove oficire, i da ne bi
dozvolio da mu sude oni kojima je on
sudio”, pi{e Stojadinovi}
najgorih na~ina da se objasni zbog ~ega
Mladi} nije u Haagu, nego na organizovan-
je akcije da se on privede. O tome svjedo~e
amaterske akcije policije {irom Srbije: “Na
referisanju Dr`avnom savetu odbrane,
Vojno-bezbednosna agencija (biv{i KOS) je
ozna~ena kao klju~ni faktor za Mladi}evo
skrivanje i razotkrivanje. Me|utim, u
za{titu Mladi}a upleteni su i pripadnici
ZABRANJENA KNJIGA
Prijetnje, ucjene i zapaljeni
Stojadinovićev stan u centru
Beograda
Stojadinovi}eva knjiga Ratko Mladi} -
izme|u mita i Haga objavljena je u tira`u od
trideset hiljada primjeraka. Me|utim, kada
je iza{la, bilo ju je nemogu}e nabaviti u
beogradskim knji`arama. Kru`ila je fama
da je povu~ena iz prodaje, odnosno
zabranjena. Iako tvrdi da se knjiga sasvim
sigurno nije dopala odre|enim vojnim i poli-
cijskim strukturama, Stojadinovi} za na{ list
ka`e da “ne veruje” da je knjiga povu~ena.
No, priznaje da je na po~etku prodaje
sopstvene dogmatske biografije. Zato su
oni najpouzdaniji, ali i najopasniji. Me|u
njima ima fanatika spremnih na sve. Jedan
od takvih, sa konspirativnim imenom
Mensa, tvrdi da je za Mladi}a spreman da
pogine. Naravno, ne mo`e se znati ko {ta od
njih radi ili gde je usmerena ideja akcije da
se Mladi} prona|e ili da bude {to nedostup-
niji. Na istovetnom zadatku postoje instali-
knjige redovno dobijao telefonske prijetnje.
“Dobijao sam pozive koji su ovako
glasili: [ef `eli da vas ~uje, a ja pitam: Koji
{ef? Sa~ekajte malo, ~uju se neki glasovi,
{u{tanje i spu{tanje slu{alice. Takvih sam
poziva imao dosta. Me|utim, nije to bio
prvi put da su mi pretili. Tri godine pre
izlaska knjige, zapalili su mi stan u centru
Beograda, u Zmaj Jovinoj ulici. A beograd-
ska policija nikada nije prona{la
po~inioce”, ka`e Stojadinovi}. 

56 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

rane obe {kole mi{ljenja i operacija. Pri tom

PRAVDA I KRIVDA postaje neva`no ko je u tome pripadnik
Vode}i
Vode}i srbijanski
srbijanski BIA, a ko VBA.”
vojno-politi~ki
vojno-politi~ki komentator
komentator ii Stojadinovi} opisuje kako otprilike
biv{i
biv{i na~elnik
na~elnik Upra
Upraveve za
za izgledaju akcije policije u hvatanju
moral
moral ii informisanje
informisanje Vojske
Vojske
Jugoslavije,
Mladi}a. “Uzmimo Rajac, objekat u okviru
Jugoslavije, pukovnik
pukovnik
Ljubodrag
Ljubodrag Stojadinovi},
Stojadinovi},
planinske kasarne, koji je i neka vrsta
dao
dao je
je nemjerljiv,
nemjerljiv, iscrpan
iscrpan ii vojnog odmarali{ta. Recimo da je Mladi} u
iskren
iskren doprinos
doprinos prilogu
prilogu za
za apartmanu broj 1, koji se nalazi sedamdese-
biografiju
biografiju zlikovca
zlikovca tak metara desno od kapije. Mladi} je ~ovek
iz
iz Kalinovika
Kalinovika koji voli ptice, ne mo`e da im odoli. Ali,
uglavnom ih gleda kroz prozor. Ne `eli da
se pojavljuje, jer je trista metara desno od
apartmana broj 1, velika kasarnska zgrada.
U njoj su vojna lica koja tu letuju. Ni`e od
apartmana, postoji i podzemno skloni{te,
povezano sa izlazom na put koji vodi do
Gornjeg Milanovca. Mladi}evo obezbe-
|enje je u apartmanu broj 2. Sekretar
komandanta koji je izdao izvr{no nare|enje
da se krene u akciju hap{enja Mladi}a, zna
da je ne{to va`no u toku. U `elji da prvi
saop{ti va`nu informaciju poziva svog
prethodnog {efa penzionera: Ovde se ne{to
de{ava. To je ve} dovoljno. ‘Prethodni {ef’,
~ija je pouzdanost savr{ena, nalazi se u sis-
temu za{tite. On odmah javlja tamo gde
treba. Obezbe|enje pakuje {efa, odnosno
Mladi}a. Za to vreme helikopteri lete prema
Ljigu, a onda prema Ravnoj Gori. Tu negde
}e specijalci sesti u d`ipove. Obu~eni su da
svoj posao obave sa {to manje {tete.
Padobranci iz 63. brigade i kobre. Najbolji
od najboljih. U mrklom mraku, kolona od
tri d`ipa, pod ratnim svetlima, grabi prema
Rajcu. Napadaju sa tri strane, {ok bombama
i zaslepljuju}im sredstvima. Da ne bi bilo
pucnjave i nepotrebne buke. Ta~no znaju
gde je apartman broj 1, u kome se nalazi
o{amu}eni Mladi}. Me|utim, ku}ica je
prazna. Do pre samo pola sata u njoj je bio
onaj koga svi tra`e”, napisao je biv{i
na~elnik Uprave za moral i informisanje
Vojske Jugoslavije.

OD “MRA^NE KU]E” DO “KU]E CVE]A”

Autor knjige Ratko Mladi} - izme|u
mita i Haga ne isklju~uje mogu}nost da se
Mladi} dugo krio u kasarni na Top~ideru,
gdje su ubijena dva vojnika, koje je likvidi-
ralo Mladi}evo obezbje|enje. Biv{i min-
istar odbrane Prvoslav Davini} pozvao je
novinare kako bi objasnio da se radi o
“staroj, mra~noj ku}i, namenjenoj za
ru{enje, u kojoj ima nekoliko radnika,
obezbe|enje, konobari i doma}ice”. A
Stojadinovi}, pak, ka`e: “Me|utim, ta
mra~na ku}a je krila podzemne hodnike
koji od Drajzerove ulice vode prema Ku}i
cve}a. Ona je na jednom kraju spleta
beskona~nih hodnika ispod top~iderskog
brda, koji zatvaraju logi~an krug skrivanja.
To je dakle vu~ja jama, ~iji je smisao
~uvanje ‘pelcera srpske nacije’, dakle
izabranog krema izuzetih od pogibije.” 

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 57

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 Po Stojadinovi}u postoji jo{ jedna
tajanstvena kategorija tragalaca, koja ima
malo izgleda za uspjeh, ali se ne mo`e ni
zanemariti. Ovu grupu ~ine ratni veterani
koji su ve} u~estvovali u otmicama nekih
ha{kih optu`enika “ni`eg ranga”. Oni imaju
svoj sindikat i okupljaju se svake godine na
sjeveru Austrije. Ovo udru`enje, u kojem
su potpuno ravnopravni Srbi, Hrvati,
Englezi, Izraelci i drugi, zvani~no nema
naziv. U neformalnim razgovorima oni su
“pomaga~i pravde”. Prema izvoru autora
knjige, bez pomo}i ove organizacije nikada
ne bi bio uhap{en Ante Gotovina. Prodali
su ga onda kada je na tr`i{tu dostigao
najvi{u cijenu. To su najskuplja iskustva
ne~ega {to se zove razbojni~ki jet-set. U
njemu je razlika izme|u lovaca i onoga koji
je pod hajkom zanemarljivo mala, jer su svi
iz istog svijeta. Ovo udru`enje ne izvodi
operacije, samo pru`a informacije
odre|enim policijskim strukturama. Jedan
obavje{tajni oficir iz ove organizacije
autoru knjige je ispri~ao da je situacija sa
Mladi}em mnogo komplikovanija nego sa
Gotovinom, jer se Mladi} ne pona{a
logi~no i zbog toga je pristup njemu mnogo
te`i.
UKAZ ZA PENZIJU
Mladi}ev dosje, koji ve} mjesecima
potra`uje Ha{ki tribunal, za autora ove
knjige predstavlja pravu enigmu: “Gotovo
je sigurno da Mladi} nije imao samo jedan
dosje. Kao mlad oficir, sklon da svoju aro-
gantnu i samoljubivu li~nost stalno isti~e u
prvi plan, Mladi} je bio zanimljiv Slu`bi
dr`avne bezbednosti. Me|utim, Tribunalu
je bio znatno zanimljiviji onaj drugi dosje,
koji je bio u omotu presavijenog papira
A-3. Na prvoj strani je fotografija. Na njoj
Mladi} podse}a na Broza iz epizode koja se
zove bomba{ki proces. Srbin iz Kalinovika
toliko da li~i na Zagorca, ili na prvog
vrhovnog, ili je to samo `eljena ideolo{ka
maska... Ina~e, bez slike i analogije koju
ona izaziva, personalni dosje Ratka
Mladi}a prili~no je dosadan. [kolovanja.
Unapre|enja i preme{taji. Nagrade,
pohvale, kazne. Odlikovanja. Kraj karijere,
penzija, odmetni{tvo.
Poslednji ~in (general-pukovnik), dobio
je 28. decembra 1994. godine. Iako je bilo
logi~no da je takav akt potpisao Radovan
Karad`i}, sve je to va`ilo samo uz ukaz koji
je parafirao predsjednik SRJ Zoran Lili}. U
Vrhovnom savetu odbrane tada su sedeli
Slobodan Milo{evi} i Momir Bulatovi}.
Nekoliko meseci pre toga, Milo{evi} je
blokirao granicu na Drini. Razlog je bio
Mladi}evo odbijanje Vens-Ovenovog
plana. U pauzi pregovora Mladi} je rekao
Dobrici ]osi}u: Pro~itao sam sve {to ste
napisali. I Deobe, naravno. I ponovo }u da
~itam kad stignem, ali vas poslu{ati ne}u!”
58
NE]E[ RATKO, NISI NI PRIJE
Mladićeva opsesija Sarajevom
Krajem maja 1992. u Sarajevu se
Mladi} sreo sa generalom Milutinom
Kukanjcem, komandantom Druge armi-
jske oblasti. Prema svjedo~enju Mladi}a,
Kukanjac je, navodno, bio sav slomljen i
bilo mu je te{ko zbog pogibije vojnika u
Dobrovolja~koj ulici. “Ja sam ga razumeo
kao ~oveka, ali ne kao komandanta. On
me pitao: Rale, burazeru, ka`i mi {ta da
radim? Ubij se, Milutine, rekoh ja njemu,
eto {ta da radi{.” Takav savjet Kukanjac
nije poslu{ao, mada Mladi} tvrdi da je mis-
lio sasvim ozbiljno.
Odnos Mladi}a prema Sarajevu, po
Stojadinovi}evom mi{ljenju, ne mo`e da
bude obja{njen elementarnom vojni~kom,
niti literarnom percepcijom. “Mo`da }e
zauvek ostati tajna zbog ~ega se Mladi} sa
takvom `estinom okomio na Sarajevo. Sva
njegova postoje}a obja{njenja na tu temu
- iracionalna su. Taj grad postao je njego-
va opsesija. To je taj odnos pojedinca
prema gradu, i nekoga ko ose}a mo}
prema meti. Verovatno je ta~na pret-
postavka da su Srbi dobili najgoru medi-
jsku ulogu jo{ 29. aprila 1992., kada je po
idiotskoj ideji tada{njeg General{taba JNA
na aerodromu Butmir uhap{en legitimni
predsednik BiH Alija Izetbegovi}. Ni
danas nije jasno kome je uop{te palo na
pamet da hapsi Aliju. Izetbegovi}a je uhap-
sila Armija susedne dr`ave, a zatim ga kao
taoca vodala ulicama zapaljenog grada.
Niko nije znao {ta bi trebalo uraditi s njim,
i kako ga iskoristiti”, tvrdi Stojadinovi}.
Me|u generalima VJ ima i poku{aja
radikalne negacije bilo kakvog vojni~kog
umije}a generala Mladi}a, uz ukazivanje
ratne surovosti, naro~ito prema Sarajevu:
“Mladi} je svuda oko Sarajeva rasporedio
na desetine ~eli~nih cevi velikog kalibra,
vi{ecevnih raketnih baca~a tipa plamen i
oganj od 128 milimetara, minobaca~a, i u
skladu sa planovima odmazde, ~iji su ide-
jni tvorci sedili na Palama i u Beogradu,
zapo~eo dugo o~ekivani ratni~ki pir. Mladi}
je `elio ’da nau~i Aliju pameti’, ali su u
razorenom Sarajevu stradali i muslimani i
Srbi i Hrvati.
Za{to je Mladi} uzeo Sarajevo na zub?
Da li je to, kako jedan psiholog tvrdi, sin-
drom selja~eta iz Kalinovika, koga je taj
grad nekada potcenio i nije ga primio kao
svojega i dostojnog sebi. U tome je bilo
sli~nosti s Radovanom Karad`i}em i nje-
govim kompleksom pred Sarajevom.
Mladi} je vi{e puta govorio da je Sarajevo
srpski grad i da njegovim padom rat mo`e
biti zavr{en. Ako je Sarajevo nekada bilo
srpsko, za{to ga je onda Mladi} sa takvom
`estinom ru{io? U ~iju bi korist bio zavr{en
rat, ako Srbi zlo~inima poma`u pad srp-
skog grada?”
Iz nekog razloga Sarajevo je osobena
vrsta opsesije Ratka Mladi}a. Nakon
operacije Lukavac 93, on je poru~io musli-
manima: “Neka ne sanjaju san da }e ih
za{tititi neko drugi. Za{titi}e se sami, ako
ostave oru`je. Ako se okanu njega, mogu
da `ive na teritoriji koju im ostavljamo. I to
im je mnogo. Sarajevo sam ja ostavio za
kraj.” 
Uprkos ~injenici da su bili u koncepcijskoj
sva|i i da je postojao veliki nesporazum,
Milo{evi} je svojim autoritetom neposred-
no izdejstvovao jo{ jednu zvijezdu za gen-
erala Mladi}a. U to vrijeme Mladi} je bio
najpopularniji Srbin. Milo{evi} nije `elio, a
definitivno ni smio da ga izgubi. Poku{ao je
da poka`e da Srbija nije ostavila bra}u na
cjedilu. Kona~no, smatrao je da je Mladi}
va`niji od Karad`i}a.
“Te{ko je znati ko je Mladi}u 2002.
potpisao ukaz za penziju. Za{to ba{ onda i
u ~ijoj vojsci i na kojoj du`nosti je ovaj
general bio tada? Logika tu`ila{tva bila je
jasna: ako je Srbija pla}ala i unapre|ivala
generale preko Drine, onda su i druge
bratske veze vrlo indikativne. Blokade
krive reke mogle bi da budu samo politi~ki
manevar. Ali, tih podataka nema u
Mladi}evom dosijeu. U poznim godinama
Mladi} je, bar po li~nim papirima, imao
donekle {izofrenu biografiju. Na neki na~in
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

DEBELJU[KAST I RUMEN

Mladić Morillonu: “Strašno volim da igram šah, a

Napoleon je, ako se sećate, jako voleo da igra
simultanku sa svojim maršalima”
“Zapadni generali, koji su do{li na sastanak u svom {tabu 11. juna u 12
Balkan da svoju karijeru okon~aju avantu- sati. Morillon je stigao ta~no na vrijeme.
rom, nisu voljeli Mladi}a, osim mo`da Pro{lo je deset, dvadeset minuta. Pro{lo
Mekenzija”, navodi Stojadinovi}: “Majkl je i pola sata, ali Mladi} nije pokazivao
Rouz je bio siguran da Mladi} ima harizmu i znake gostoprimstva. Tek nakon
lukavost, ali mu je zamerio strate{ku dog- pedeset minuta zaka{njenja, iza{ao je iz
mati~nost, samoljublje i zapu{ten fizi~ki jedne kancelarije, nose}i pod mi{kom
izgled - ’debelju{kast, rumen’. Francuski {ah-garnituru. Morillon je energi~no
legionar, general Filip Morion, verovatno je protestvovao. Me|utim, Mladi} je hla-
cenio Mladi}a, ali ga je neverovatno mrzeo.” dnokrvno kazao: “Znate, ja stra{no
Na sastanku sa generalom Peri{i}em, 17. JEDAN OD PRIMJERA PONI@ENJA volim da igram {ah. Ne znam vojnog
septembra 1994., na kojem je bio prisutan i Ratko Mladi}, Philippe Morillon i Radovan komandanta koji nije voleo tu igru.
autor ove knjige, Morillon je iznio i precizno Karad`i} Napoleon je, ako se se}ate, jako voleo
obrazlo`io 37 slu~ajeva koje je do`ivio kao da igra simultanku sa svojim mar{alima.
poku{aj Mladi}a da ga ponizi. Morillon je vjerovao da Peri{i} ima Ja nisam smeo da dopustim zastavniku da me potu~e, kao {to ni
veliki uticaj na Mladi}a, pa je tra`io od njega da ga upozori da bude Napoleon nije svojim mar{alima.”
korektniji. A Stojadinovi} u svojoj knjizi komentari{e: “Mladi} je tra`io da
Jedan od navedenih primjera poni`enja dogodio se u junu ga Morillon po{tuje, ali to nije postizao vojni~kom skromno{}u,
1994. godine. Morillon je uporno zahtijevao da razgovara sa nego provincijalnom bahato{}u. I jednom vrstom nadmene
Mladi}em, jer je bilo mnogo tema za razgovor. Mladi} je zakazao sirovosti, ~ak pretencioznog primitivizma”. 

srpska verzija doktora D`ekila i mister
Hajda. Pod tu|im imenima, Mladi} se tri
puta le~io na VMA. Mogu}e je da je ‘tu|e
ime’ bilo alibi za rukovodstvo klinike.
Tribunal, me|utim, nije odustajao. Tra`io
je od dr`ave otvaranje vojne arhive.
Direktor vojne arhive, pukovnik Basara,
rekao je da je arhiva nepristupa~na; da se
njen veliki deo nalazi u vre}ama, a vre}e
nedostupne od drugih vre}a, i da se vrlo
mali dio nalazi na mikrofilmovima.
Me|utim, drugi segment najva`nije arhive
uni{ten je u no}i 6. oktobra 2000. godine.
Tada su uz saglasnost BIA i VBA ~itavu
no} na Banjici gorele vatre, kako bi se
uni{tio materijal tajnih slu`bi”, pi{e dalje
Ljubodrag Stojadinovi}. Prema njegovom
svjedo~enju, a Stojadinovi} se tokom rata u
BiH imao priliku vidjeti sa Mladi}em,
Milo{evi} je imao veliki uticaj na generala.
Me|utim, Mladi} nije bio slijepi poslu{nik,
~esto se znao oteti kontroli svog
nadre|enog. Zbog ~ega mu je Milo{evi}
~esto prijetio polo`ajem i `ivotom:
“Predsednik svih Srba i gospodar njihove
sudbine, 1994. godine pretio je Mladi}u
streljanjem. Zadovoljstvo da to ~uju imala
je ~itava ‘de`urna posada’ operativnog cen-
tra general{taba VJ. Milo{evi} je prvo
poku{ao da na Mladi}a uti~e preko
Peri{i}a. Ali, nije vredilo. Milo{evi} je
tra`io da mu se Mladi} javi {to pre i da mu
li~no objasni neke nelogi~nosti u vezi sa
ranijim dogovorom oko nekih stvari”.
Kada se Mladi} javio, Milo{evi} je
podigao ton do nepodno{ljive visine, bio je
to falset u kojem se jedva prepoznavao
harizmatski vo|a svih Srba. Milo{evi} je
rekao da }e ga smijeniti ili ~ak strijeljati.
Mladi} je odsje~no i odrje{ito odgovorio:
“Slu{ajte Vi, nemojte se drati na mene. Ako
imate {ta da mi ka`ete do|ite ovde, a nemo-
jte mi popovati iz kabineta. Ja takvih imam
i ovde za izvoz!” Nakon toga je zalupio
slu{alicu. Milo{evi} je jo{ tri puta zvao
operativni centar, ali Mladi} nije htio da se
javi. Onda je Milo{evi} tra`io vezu sa
Peri{i}em i naredio mu da ga hitno prona|e
i urazumi. Na {ta je Mladi} odgovorio:
“Ajde, ljudi, pustite me da radim!” Mladi}
se nije slagao s Milo{evi}em u takti~kom
smislu. On ga nije slu{ao, kao ni Karad`i}a.
On je Karad`i}a najprije oslovljavao sa
“predsedni~e”, a zatim sa Radovane.
Karad`i} je imao jaku potrebu da se ogradi
od op{te nesposobnosti generala Brozove
armije. To je nekoliko puta ponovio na
sjednicama Parlamenta, posebno u
Sanskom Mostu, tvrde}i kako sve mane
izra`ene u vojnim operacijama poti~u od
“slabog stru~nog nivoa Brozovih oficira”.
Nakon jednog takvog Karad`i}evog osvrta,
Mladi} je iza{ao za govornicu, iz d`epa
izvadio papir i po~eo da ~ita: “Dragi na{
dru`e Tito, sre}an ti 76. ro|endan, sa
`eljom da nas jo{ dugo vodi{ putevima
slave i da tvoje vizionarstvo bude najsvj-
etlija baklja, koja }e osvjetljavati na{u
budu}nost”. (Sarajevo, 25. maj 1968.
godine.) “Pa {ta”, pitao je Karad`i}: “Je l’
to tvoje, ono {to ste ti i mladi oficiri
po`eleli svom mar{alu?” A Mladi} mu je
odgovorio: “Nije, Radovane, moje, nego
tvoje. Nisam pro~itao potpis, mislio sam da
}e{ se setiti {ta si napisao.”
Parlament se grohotom smijao, a
Karad`i} je upozorio generala da nije vri-
jeme za neozbiljnost, po{to je sudbina
dr`ave u pitanju.
Mladi} je, po Stojadinovi}evom mi{lje-
nju, li~no bio uvjeren da je on mesija, da iznad
njega ne postoji niko, da nikakav drugi vo|a
ne mo`e da mu bude ravan, da je on u stvari
jedna vrsta provi|enja, koji }e biti vo|a Srba
u najte`im situacijama i koji }e dovesti do
pobjede. Njegova arogancija je bila usmjere-
na uglavnom prema starijima i mo}nijim od
njega. Zbog ovakve Mladi}eve }udi, kao i
svijesti da je kriv za masakr nekoliko hiljada
Bo{njaka u Srebrenici, gdje je govorio da on
ima pravo da odlu~uje o `ivotu i smrti, autor
ove knjige je smatrao da se Mladi} `iv ne}e
predati. Pored toga Vlada Srbije se uvijek
nadala da }e pored posljednjeg roka dobiti jo{
jedan. I uvijek je takva vrsta optimizma bila
opravdana. Ko{tunicu je Ha{ki tribunal kon-
stantno nervirao i po sopstvenom priznanju
“izazivao mu goru{icu”. Kona~no je 5. april
2006. bio posljednji rok za hap{enje Mladi}a.
“Drugoga ne}e biti”, prijetili su iz Evrope i
SAD. Me|utim, najbli`i saradnici premijera
Srbije, tvrdili su - bi}e jo{ rokova. 

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 59

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Poznatog beogradskog novinara MILOMIRA MARIĆA sredinom rata u Bosni i
Hercegovini general Ratko Mladić je odredio za svog budućeg biografa, što se
nikada nije realiziralo. Marić se samo za “SB“ prisjeća višesatnih razgovora sa
Mladićem i iznosi svoje impresije o optuženiku za najgore ratne zločine
MILOMIR MARI],
PUBLICISTA IZ BEOGRADA
Mladi} mi je satima obja{njavao da mu je
kona~ni ratni cilj da granicu Srbije
postavi u Trstu koji je “stari srpski grad“
Pi{e: MAJA RADEVI]
P
oznati srbijanski novinar i pisac
Milomir Mari}, sada{nji glavni i
odgovorni urednik TV Avala, kra-
jem 1993. godine radio je kao
glavni urednik beogradskog ma-
gazina Duga. U to vrijeme Mari} je imao
nekoliko susreta sa Ratkom Mladi}em,
tokom kojih mu je Mladi} otvoreno pri~ao
o svom `ivotu, razmi{ljanjima, ratnim
strategijama u Bosni i Hercegovini, odnosu
prema Radovanu Karad`i}u i Slobodanu
Milo{evi}u...
“Ti susreti bili su na njegovu inicijativu.
U to vreme Mladi} je bio u Beogradu, i
jednog dana me pozvao i rekao da bi `eleo
da se sretne sa mnom. I ja sam oti{ao,
se}am se da je taj sastanak bio u vili
Bosanka u U`i~koj ulici, negde oko {est
popodne“, otkriva za Slobodnu Bosnu
Milomir Mari}.
“Po~eli smo razgovarati i on mi je rekao
da je jo{ kao mladi}, u vreme dok je bio na
Vojnoj akademiji, ~itao memoare @ivojina
Mi{i}a, srpskog vojvode iz Prvog svetskog
rata, i da bi `eleo da ja njemu tako|er
napi{em njegove memoare.“
Mari} se i danas `ivo sje}a “maraton-
skog“ razgovora sa Mladi}em koji je uslije-
dio: trajao je punih dvanaest sati, od {est
popodne do {est ujutro narednog dana.
JUGOSLOVENSKI VELIKOSRBIN
“Bilo je potpuno neverovatno -
dvanaest sati on je govorio bez prekida,
gotovo u dahu mi je pri~ao ceo svoj `ivot...
To je bila jedna, rekao bih, tipi~na pri~a ofi-
cira JNA koji je uvek bio svojeglav, uvek na
svoju ruku i stalno na udaru svojih pret-
60
MARATONSKA ISPOVIJEST
Mladi} je razgovarao sa Milomirom Mari}em
punih dvanaest sati bez prestanka
postavljenih. ^esto su ga slali u te
ka`njeni~ke garnizone po Strumici,
Prizrenu, uglavnom na Kosovu i u
Makedoniji. U vreme vladavine Enver
Hod`e bio je raspore|en na albanskoj
granici. Na po~etku rata postao je zamenik
komandanta Kninskog korpusa, a kada je
poginuo komandant Vukovi}, Mladi} je
do{ao na njegovo mesto. Kasnije prelazi u
Bosnu i preuzima komandu nad Vojskom
RS“, pri~a Mari}.
“Se}am se jedne epizode koju mi je
ispri~ao, a koja se dogodila neposredno
nakon doga|aja u Dobrovolja~koj ulici u
Sarajevu, maja 1992. Komandant Druge
armijske oblasti, general Milutin Ku-
kanjac, do{ao je tada na Pale i predao
Mladi}u vojnike koje je izveo iz Sarajeva.
Kukanjac ga je tada, pred celim strojem,
pitao: ‘[ta da ja sad radim, Ratko?’ A
Mladi} mu je hladno odgovorio: ‘Miluti-
ne, uzmi pi{tolj i ubij se!’“
U vrijeme njihovog susreta u Beogradu,
Mladi} je bio na vrhuncu svoje vojni~ke
slave, sje}a se Mari}. Bio je pun samopouz-
danja, slavodobitno je opisivao razne ratne
“podvige“ i osvajanja bosanskih teritorija...
“Pitao sam ga kakva je to suluda vojna
strategija, da se Sarajevo okru`i artiljerijom
i da se sa brda ga|aju civili, i {ta za tu nje-
govu strategiju zna~i da li je sru{io jo{
jednu ku}u, ili ubio jo{ vi{e ljudi?
Jednostavno, od njega kao generala JNA
nisam o~ekivao takvo pona{anje i pitao sam
se kako mu njegova vojni~ka ~ast i moral
dozvoljavaju da radi to {to radi. On je
poku{avao da se opravda, govorio mi je da
su na sarajevskim soliterima snajperisti koji
ga|aju Srpsko Sarajevo, da je on `rtva
jedne propagande... Ukratko, poku{ao je da
se ‘izvadi’ na sve na~ine. U to vreme,
1993., on je ve} postao veliki srpski
nacionalista. Nosio je {apku srpskih vojvo-
da iz Prvog svetskog rata, skinuo petokraku
sa svoje uniforme... A samo nekoliko mese-
ci ranije, pripadnicima paravojnih formaci-
ja koji su se pojavljivali sa kokardama
nare|ivao je da skinu kokarde i tra`io je da
vrate petokraku, i pretio da }e ih u suprot-
nom streljati na licu mesta.
“NE ZAUSTAVLJAM
SE PRIJE TRSTA I BE^A“
U poslednjem popisu stanovni{tva u
tada{njoj Jugoslaviji, Mladi} se izjasnio
kao Jugosloven. I on je zaista bio Jugo-
sloven i duboko je verovao u vrednosti tog
sistema - sve do te ‘93.“, obja{njava na{
sagovornik.
Mari} pamti i zanimljiv dijalog sa
Mladi}em o ciljevima srpske vojske i
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

eventualnom ishodu ratova u Hrvatskoj i
Bosni.
Pitao sam ga: “ Generale, kako }e
se zavr{iti ta va{a vojna odiseja?“ On je
odgovorio: “[ta tu ima novo?! Zna se gde
srpska vojska zavr{ava svaki rat: na potezu
Trst - Be~ - Karlobag. Tako je bilo i u
Prvom, i Drugom svetskom ratu, tako }e
biti i sada.“
Ja pitam: “Pa otkud ba{ Trst?“
A on ka`e: “Moram da osvojim Trst. Jer
Trst je stari srpski grad.“
“Po ~emu je Trst srpski grad?“, pitam.
Mladi} odgovara: “Zna{, pro{le godine
sam {etao Terazijama i video sam u izlogu
neku monografiju, zove se Srbi u Trstu.
Vidi{ da je Trst srpski grad.“
Gledao sam ga onako, u ~udu. Neverici ...
Rekao sam mu da mislim da }e ti srpski
ratovi - koje po re~ima Slobodana
Milo{evi}a Srbi nisu vodili - da se zavr{e
tragi~no. I da }e Srbi, kao jedan omiljeni
narod u nekakvim svetskim okvirima, koji
je uvek bio na strani pobednika i pravde,
prvi put zavr{iti rat sa jednom crnom legen-
dom o srpskom narodu, koja ne}e mo}i da
se opere ni za narednih sto godina. On je na
to konstatovao da sam ja izdajnik.
Odgovorio sam mu: “Kad vi patriote sve
upropastite, do}i }e vreme na nas izdajnike
da spa{avamo {to se spasiti da.“
To je bilo i vrijeme Mladi}evih otvorenih
sukoba sa Radovanom Karad`i}em. Mari}
ka`e da ti po~etni sukobi, suprotno ve}ini
tuma~enja, nisu bili prouzrokovani neslagan-
jem o na~inu vo|enja rata u BiH:
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA
“Mladi} je govorio kako je zgro`en
kada vidi da njegova vojska gladuje, dok sa
druge strane {verceri Mom~ila Kraji{nika,
njegovog brata, i ostali gangsteri trguju sa
hranom, cigaretama, alkoholom i na tome
se bogate. ^esto je slao svoje jedinice da
otimaju te {lepere i njegovi prvi sukobi sa
Karad`i}em su zapravo bili zbog {verca, a
ne zbog neke ideologije ili razli~itih kon-
cepcija. Sa druge strane, Milo{evi} je ve{to
igrao svoju igru - radio je na tome da zava-
di Karad`i}a i Mladi}a, da bi ih posle kao
mirio. Ali neosporno je da je Milo{evi} ipak
bio na Mladi}evoj strani, jer Karad`i} nije
bio izbor Slobodana Milo{evi}a za vo|u
bosanskih Srba. Karad`i} je bio izbor
Dobrice ]osi}a i te srpske intelektualne
elite, i Milo{evi} nikada nije imao neko
naro~ito poverenje u njega.“
BIO JE RAZO^ARAN [TO GA U
BEOGRADU NIKO NE SLAVI
Razgovor Milomira Mari}a i Ratka
Mladi}a u vili Bosanka u Beogradu zavr{en
je, kao {to smo rekli, nakon punih 12 sati.
“Kada je svanulo, u {est ujutro, rekao
sam mu da niti imam vi{e snage da pri~am,
niti imam vi{e kaseta za diktafon, baterije
su mi se potro{ile, spava mi se, ne znam
kako se zovem... Rekao mi je: ‘U redu
vojni~e, ratni raspored ti je sutra, na istom
mestu, u 12 sati.’ Branislav Puhalo, koji je
i tada bio njegov pratilac, odvezao me
ku}i“, pri~a Mari}. “Kada sam do{ao
sutradan u dogovoreno vreme da nastavimo
razgovor, Mladi} je bio potpuno deprimi-
HAP[ENJE RATKA MLADI]A
IZME\U DVIJE VATRE
“Karad`i} je bio izbor
Dobrice ]osi}a i te
srpske intelektualne
elite, i Milo{evi}
nikada nije imao
neko naro~ito
poverenje
u njega”, ka`e
Milomir Mari}
ran. Pretpostavljam da se u me|uvremenu
video sa Milo{evi}em ili Peri{i}em...
Uglavnom, samo mi je rekao: ‘Danas nema
razgovora, igra}emo {ah.’ I igrali smo {ah
tog dana od podneva do pono}i. Bez ijedne
re~i. Igrao je fenomenalno i pobe|ivao me
je kao od {ale.“
Poslije tog drugog susreta, Mari} nije
vidio Ratka Mladi}a godinama, sve do 1999.
“Nije mi se vi{e javljao, ni ja njemu.
Prvi put nakon toga video sam ga za vreme
NATO bombardovanja, 1999. Tih dana
Mladi} je svake ve~eri i{ao u centar
Beograda, u Knez Mihailovu. Bio je
ube|en da }e narod da mu kli~e, da ga slave
kao heroja, trebalo mu je to. Ali, ljudi su
samo ravnodu{no prolazili pored njega i
niko nije obra}ao pa`nju.“
Mari} ka`e da je Ratka Mladi}a posljed-
nji put vidio 2000. godine, na stadionu
Crvene zvezde u Beogradu, na fudbalskoj
utakmici.
“Samo smo se pozdravili i pro{li jedan
pored drugog. Legenda o Ratku Mladi}u u
to vreme je ve} nepovratno po~ela da bledi.
Posle mi je general Neboj{a Pavkovi} rekao
da mu je Milo{evi} nalo`io da Mladi}a dr`e
podalje od njega. Mladi} se tada pojavio
nepozvan na jednoj proslavi studenata
Vojne akademije. Video je Pavkovi}a i
rekao mu je: Gde si, Pavkovi}u... Nisi ti
bolji komandant od mene, iako si pobedio
NATO pakt!“
Milo{evi} je tada pozvao Pavkovi}a u
stranu i kratko rekao: “Skloni ovu budalu
odavde, ne}u vi{e da ga vidim.“ 
61
 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

SRBIJA I MKSJ: HAP[ENJA BEZ VJERE U PRAVDU

Srbijanske vlasti su prethodnih godina uspjele dogovoriti dobrovoljnu predaju ili
uhapsiti niz haških optuženika, ali gotovo uvijek nakon nagovaranja svjetskih
zvaničnika ili kao protuuslugu za cilj koji su u tom trenutku pokušavale ostvarit na
međunarodnom planu; “Slobodna Bosna” donosi pregled hapšenja i predaja iz Srbije

PAKOVANJE ZLO^INACA
Hap{enja na koja je Srbija “dobila
najvi{e poena” svakako su ona
Slobodana Milo{evi}a, Radovana
Karad`i}a i Ratka Mladi}a

Ilustracija: Brancaglioni
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

O
d osnivanja Tribunala u Haagu iz
Srbije su isporu~ena 43 optu`e-
nika. Ve}ina njih, me|u kojima je
veliki broj biv{ih visokih
zvani~nika, sami su se predali,
odnosno predali su se u dogovoru sa vlasti-
ma. Tek nekolicina je uhap{ena i to gotovo
uvijek u trenutku koji je ozna~io prekret-
nicu za Srbiju i odnose sa EU-om, SAD-om,
Svjetskom bankom, NATO-om... Hap{enja
na koja je Srbija “dobila najvi{e poena”
svakako su ona Slobodana Milo{evi}a,
Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a.

PREDSJEDNIKA ZA 50 MILIONA DOLARA

Slobodan Milo{evi} je uhap{en 1. aprila
2001., u svojoj ku}i u Beogradu. Uhap{en
je pod optu`bama za zloupotrebu vlasti i
korupciju, ali tek nakon pritiska me|unaro-
dne zajednice i uslova koje su postavile
SAD i Svjetska banka, a prema kojim
Srbija ne bi dobila pomo} od 50 miliona
dolara ako Milo{evi} ne bude uhap{en i
predat Haagu, {to se desilo tek 29. juna.
Tamo{nje vlasti su prvo dugo pregovarale
sa Milo{evi}em koji je, navodno, prijetio da
ne}e `iv biti uhap{en i da }e ubiti i k}erku
Mariju i suprugu Miru, koje su u tim
trenucima bile uz njega. Zvani~ne informa-
cije ka`u da je uz Milo{evi}a bilo i dvade-
setak tjelohranitelja, spremnih da pucaju, a
u ku}i arsenal oru`ja. Na kraju nije bilo
ni{ta i Milo{evi} je mirno preba~en prvo u
zatvor u Beogradu, a onda, nakon jo{ malo
ucjenjivanja i cjenkanja, i u Haag. Vlasti u

62 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Ilustracija: Brancaglioni
Beogradu, u tom trenutku je to bio Vojislav
Ko{tunica, progla{ene su reformisti~kim i
otvoreno je novo poglavlje u odnosima sa
EU-om. Optu`nica protiv Milo{evi}a
podignuta je 1999. i tretirala je samo zlo~ine
na Kosovu. Godine 2001. je pro{irena i na
zlo~ine po~injene u BiH i Hrvatskoj.
Su|enje mu je po~elo tek u februaru 2002.,
a okon~ano je 14. marta 2006., nakon {to je
preminuo u pritvorskoj jedinici.

^I[]ENJE SRBIJE
Ni{ta manje spektakularno nije bilo ni
hap{enje Radovana Karad`i}a u julu 2008.
godine. Karad`i} je prona|en dok se vozio
gradskim autobusom. Uz sebe je, zvani~na
je verzija, imao dokumente na ime dr.
Dragan Dabi}. Hap{enju su se, ~ini se
najvi{e obradovali zvani~nici u EU. Javier
Sollana ~estitao je Srbiji rije~ima: “Ovo je
dobar dan za Balkan”, te je dodao da vjeru-
je kako Beograd u potpunosti sara|uje sa
Tribunalom. David Miliband, tada ministar
vanjskih poslova Velike Britanije, rekao je
kako }e hap{enje ubrzati put Srbije ka
“europskoj porodici”: “Danas je dan kada
treba ~estitati Srbiji i trenutak da gledamo
unaprijed ka sljede}im koracima u saradnji 

SPECIJALNI LETOVI U HAAG

Hapšenja i dobrovoljne predaje u Srbiji

Prvi kojeg je Srbija uhapsila i predala Haagu, u martu 1996.,
jo{ u vrijeme Milo{evi}a, bio je Dra`en Erdemovi}, pripadnik 10.
diverzantskog voda VRS, koji je priznao da je u Srebrenici
u~estvovao u strijeljanju najmanje 70 ljudi. Erdemovi} je osu|en
na pet godina zatvora, te je pristao svjedo~iti protiv drugih
optu`enih za Srebrenicu. Danas `ivi na sjeveru Evrope i ima novi
identitet. Srbija je, tako|er, uhapsila u novembru 2008. i Predraga
Banovi}a, koji je osu|en na osam godina zatvora za zlo~ine u
logoru Keraterm. S njim je uhap{en i njegov brat Nenad. Obojica
su dan kasnije predati Haagu, ali je Nenad odmah pu{ten nakon
{to je Tu`ila{tvo odustalo od optu`nice.
Nakon hap{enja Milo{evi}a, te tokom 2004. i 2005., u Srbiji se
predao niz optu`enika. Komentatori u Srbiji su tvrdili da su te
predaje organizovane u saradnji sa Vladom, te da su oni koji su
pristali dobili velike svote novca. Tako se predao Ljubi{a Beara,
na~elnik Uprave bezbjednosti VRS, 2004. godine. Beara je odletio
specijalnim letom iz Beograda za Rotterdam u pratnji tada{njeg
ministra pravde Zorana Stojkovi}a. Predali su se i Dragoljub
Ojdani}, ministar odbrane SRJ (2002.), Nikola [ainovi}, premijer
Srbije i potpredsjednik Vlade SRJ (2002.), Milan Marti}, predsjed-
nik RSK (2002.), Mile Mrk{i}, oficir JNA (2002.), Milan
Milutinovi}, predsjednik Srbije (2003.), Milan Babi}, premijer
RSK (2003.), Vladimir Lazarevi}, komandant Pri{tinskog korpusa
Vojske Jugoslavije (2005.), Neboj{a Pavkovi}, komandant Tre}e
armije VJ (2005.), Vlastimir \or|evi}, na~elnik Resora javne
bezbjednosti MUP-a Srbije (2007.), Biljana Plav{i}, potpredsjed-
nica RS (2001.), Pavle Strugar, komandant 2. operativne grupe
JNA (2001.), Miodrag Joki}, komandant 9. Vojnopomorskog sek- PRVO HAP[ENJE U SRBIJI
tora JNA (2001.), Sreten Luki}, na~elnik {taba MUP-a Srbije za Dra`en Erdemovi} osu|en je na pet godina zatvora, a danas `ivi
Kosovo (2005.), Vojislav [e{elj, predsjednik SRS (2003.).  na sjeveru Evrope i ima novi identitet

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 63

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

POSLJEDNJA VIJEST: SUDSKO VIJE]E TRIBUNALA ZA MLADI]A

Mladiću će suditi haški “dream team”: Flugge,

Orie i Moloto
Sudija Cristoph Flugge je ranije izazvao niz kontroverzi kada
je njema~ki list Der Speigel objavio njegovu izjavu u kojoj on rela-
tivizira genocid. Prema intervjuu koji je dao za ovaj list, Flugge je
rekao da je koristiti termin genocid da se opi{u zlo~ini u Srebernici
nepotrebno. Izjava je dovela do niza reakcija, ~ak i javne kampa-
nje protiv sudije. Izme|u ostalog, Flugge je sudija u vije}u na
su|enju Zdravku Tolimiru.
Holan|anin Alphons Orie je sudija koji je nedavno bio na ~elu
vije}a koje je izreklo presudu u slu~aju trojice hrvatskih generala, ali
i u vije}u koje je prvostepeno osudilo Mom~ila Kraji{nika. On je
tako|er bio sudija u vije}u pred kojim se o krivici izjasnio Radovan
Karad`i} u julu 2008. godine. Analiti~ari koji prate rad Tribunala
ka`u da je sudija Orie najzaslu`niji za pronala`enje na~ina kako da
proces ide br`e i kako da se svjedoci ispituju efikasnije. Orie je ka-
rijeru u Tribunalu po~eo kao advokat u timu odbrane Du{ka Tadi}a.
Bakone Justice Moloto je sudija koji je bio u prvostepenom
vije}u na su|enjima trojici komandanata OVK, a trenutno je u
vije}u na su|enju generalu Mom~ilu Peri{i}u.
Tribunal je donio i odluku prema kojoj je tu`ila{tvu dozvoljena
izmjena postoje}e optu`nice protiv Ratka Mladi}a. Tu`ila{tvo je
zatra`ilo izmjene u maju pro{le godine. Ve}i dio izmjena se odnosi
na preciziranje optu`nice. 

KONA^NO U HAAGU
Pred sudijama Ha{kog
tribunala Ratko Mladi} }e se
pojaviti nakon {esnaest
godina skrivanja

 sa Tribunalom.” Vlastima je trebalo jo{
malo “poticaja” i kona~no je Karad`i}
do{ao u Haag deset dana nakon hap{enja.
Prvi put se pred sudijama pojavio 21. jula
iste godine, rekav{i da se ne osje}a kri-
vim. Su|enje mu je po~elo tek u oktobru
2009., a Tu`ila{tvo trenutno izvodi svoje
svjedoke. Karad`i} je optu`en prvi put
1995. zajedno sa Mladi}em, ali su
optu`nice kasnije (2000. godine) razdvo-
jene. Tereti se za genocid, istrebljenje,
ubistvo, progone, deportaciju, ne~ovje~na
djela, protivpravne napade na civile, uzi-
manje talaca…
U septembru 2008., Srbija je ratificirala
Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju s
EU-om.
Zna~ajna su i hap{enja dvojice biv{ih
~elnika Slu`be dr`avne bezbjednosti (SDB)
Srbije, F ranka Simatovi}a i Jovice
Stani{i}a, u maju 2003. godine. Obojica su 

64 SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A

TRAJNI PE^AT

Amor Mašović: “Ostaje gorak okus da će prva zemlja

u historiji koja je osuđena za genocid prije svoje žrtve
zakoračiti u evropsko okrilje”
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

P
redsjedavaju}i Kolegija direktora Instituta za nestale BiH
Amor Ma{ovi}, koji skoro punih devetnaest godina radi na
evidentiranju zlo~ina Ratka Mladi}a, u~estvovao je u otkr-
ivanju i ekshumaciji tijela `rtava iz vi{e od 3.350 masovnih i poje-
dina~nih grobnica, a sa svojim timom otkrio je vi{e od 18.000
posmrtnih ostataka `rtava, mahom Bo{njaka.
Amor Ma{ovi} nakon hap{enja Mladi}a osje}a veliku prazninu.
“Nema nikakve euforije, tim prije {to su neke reakcije na nje-
govo hap{enje bile toliko neprimjerene da su samo jo{ vi{e
produbile tu prazninu u meni. Konkretno, ministar vanjskih
poslova [vedske, svima nama dobro poznati Carl Bildt, ~esti-
tao je Borisu Tadi}u na hap{enju ~ovjeka kojeg je taj isti Tadi}
skrivao po kasarnama kada je obna{ao du`nost ministra
odbrane, 2003., 2004. godine”, ka`e Ma{ovi}, koji je u razgovoru
sa `rtvama Mladi}evih zlo~ina, koje su ostale bez svojih najmilijih,
zaklju~io da i oni osje}aju istu prazninu: “Da se ovo dogodilo
prije deset, petnaest godina vjerovatno bi moj odnos bio pot-
puno druga~iji i imao bih neki osje}aj zadovoljenja pravde.
Mislio sam da }u ovaj trenutak do`ivjeti bitno druga~ije, ali
kako je vrijeme prolazilo tako se u meni gasila nada da }e
pravda biti zadovoljena. Bojim se da je ta nada, bez obzira {to
je do{lo do hap{enja, potpuno i{~ezla.” Ma{ovi} navodi kako,
zapravo, veliki broj `rtava Mladi}evih zlo~ina za ovih petnaest go-
dina koliko, navodno, traje potraga za njim nije ni do~ekao ovaj
trenutak. “Oni koji su do~ekali njegovo hap{enje znaju
ra~unati, znaju koliko je godina danas Ratku Mladi}u, znaju da
je priroda u~inila svoje. I znaju}i kakve je sve zlo~ine po~inio,
svjesni su da ni na koji na~in, kakva god kazna da mu bude
izre~ena, ako uop}e i do`ivi da mu bude izre~ena, oni ne}e
dobiti odgovaraju}u satisfakciju”, ka`e Ma{ovi}.
Sa druge strane, pri~a o tome da je Srbija hap{enjem Ratka
Mladi}a izvr{ila svoje suo~avanje sa pro{lo{}u kod Ma{ovi}a
izaziva strah. On se pita da li to zna~i da desetine hiljada drugih
koji su po~inili zlo~ine nakon hap{enja njihovog komandanta treba-
POTPUNO I[^EZLA NADA
Amor Ma{ovi} ve} skoro dva desetlje}a radi na evidentiranju
zlo~ina Ratka Mladi}a

ju da odahnu i shvate kako oni nikada ne}e odgovarati za svoje

zlo~ine. “Ratko Mladi} jeste bio jedan od izvr{ilaca genocida i
drugih najte`ih zlo~ina, ali tu`no je i `alosno da ideolo{ki
naredbodavci Ratka Mladi}a, ~lanovi Srpske akademije nauka
i umjetnosti, mnoge va{e kolege koje su podstrekavale
~injenje zlo~ina, prvaci Srpske pravoslavne crkve, nikada
ne}e odgovarati za ono {to su oni osmislili, a {to je Ratko
Mladi}, kao jedan od najva`nijih izvr{ilaca, provodio u prak-
si”, ka`e Ma{ovi}, kojeg ipak najvi{e poga|a “trgovina”
hap{enjem Ratka Mladi}a: “Ostaje gorak okus da }e prva zem-
lja u historiji koja je osu|ena za genocid, odnosno zemlja koja
nije sprije~ila genocid, prije svoje `rtve zakora~iti u evropsko
okrilje. Taj osje}aj }e kod onih koji su branili BiH ostaviti
trajni pe~at”, ka`e Ma{ovi}. 

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA 65

 HAP[ENJE RATKA MLADI]A
 uhap{eni u sklopu policijske operacije Hrvatskoj i na Kosovu. Optu`nica je
Sablja, koja je pokrenuta u martu te godine podignuta 1. maja 2003., a uhap{eni su 13.
kao odgovor na ubistvo premijera Zorana maja. Stani{i} je u Haag do{ao tek 11. juna,
\in|i}a. U sklopu Operacije uhap{en je a Simatovi} 30. maja. Su|enje je u toku i
veliki broj osoba koje su na bilo koji na~in jedno je od klju~nih u kojima se dokazuje
bile vezane za “zemunski klan” - optu`en umije{anost vlasti Srbije u ratove u susjed-
za ubistvo, i Crvene beretke, jedinicu speci- nim zemljama.
jalne policije, iz kojih su regrutovani U junu 2008., srbijanska policija je u
~lanovi Klana. Stani{i}, nekada{nji blizini Beograda uhapsila Stojana @up-
na~elnik SDB-a i Simatovi}, nekada{nji ljanina, biv{eg ~elnika policije u RS-u.
komandant Jedinice za specijalne namjene, @upljanin je optu`en 1999. godine. U
u Haagu su optu`eni za ubistva, progone na Haag je preba~en deset dana nakon
politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, hap{enja. I njegovo hap{enje pomaknulo
deportacije i nehumana djela u BiH, je Srbiju korak naprijed u pregovorima sa
OPTU@ENI ZA UBISTVA,
DEPORTACIJE, NEHUMANA DJELA...
Jovica Stani{i} i Franko Simatovi}
66
POTO^ARI,
POTO^ARI, PETNAEST
PETNAEST
GODINA
GODINA POSLIJE
POSLIJE
Dosada{nji
Dosada{nji rezultat
rezultat Mladi}evog
Mladi}evog
pohoda
pohoda na
na Srebrenicu
Srebrenicu je
je skoro
skoro
4.000
4.000 sahranjenih
sahranjenih Bo{njaka
Bo{njaka ii Hrvata
Hrvata
EU. @upljanin je optu`en za progone na
politi~koj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istre-
bljenje, ubistvo, mu~enje, nehumana
djela, deportaciju i okrutno postupanje i
su|enje mu je u toku. Njegovo hap{enje
je pozdravljeno u Bruxellesu. Ollie Rehn
je poru~io da je to jo{ jedan zna~ajan
korak za Srbiju, ali i korak ka pomirenju
na Balkanu.
Prije @upljanina, 31. maja 2007. u
Srbiji je uhap{en Zdravko Tolimir,
pomo}nik komandanta za obavje{tajno-
bezbjednosne poslove Glavnog {taba VRS,
neposredno odgovoran Mladi}u. Haagu je
predat 1. juna 2007., a su|enje mu je po~elo
u februaru 2010. godine. Tolimir je 2005.
godine optu`en za genocid, udru`ivanje
radi vr{enja genocida, istrebljenje, ubistvo,
progone, prisilno premje{tanje, deportaciju.
Su|enje mu je u toku. Njegovo hap{enje u
EU je ocijenjeno kao zna~ajan dokaz volje
srbijanske vlade da sara|uje sa Haagom.
“Ovo je jo{ jedan dokaz da je vlada u Srbiji
ozbiljno predana cilju da dosegne punu
saradnju sa Tribunalom”, rekao je Ollie
Rehn, komesar za pro{irenje, nakon
hap{enja.
Nakon hap{enja, nastavljeni su prego-
vori o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`i-
vanju EU i Srbije, koji su 2006. bili obu-
stavljeni zbog nesaradnje. 
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.