You are on page 1of 14

URO BASLER

KONZERVACIJA JUNOG ZIDA TVRAVE U JAJCU


Nema sumnje da ostaci stare a r h i t e k t u r e u Jajcu pretstavljaju vrlo zanimljiv skup spomenika. To se uostalom vidi i po relativno brojnoj litera turi, u kojoj su t r e t i r a n i problemi koji se tiu ovog grada. Meutim, kolikogod n a m se inilo da su svim tim studijama ve rijeena pitanja p r o losti Jajca i njegovih spomenika, uvidom na licu mjesta vrlo brzo moemo doi do zakljuka da su sve izgovorene i napisane misli nepotpune i nedoreene. Svaki gotovo kamen u Jajcu moe jo uvijek da kae neto novo na temu prolosti grada, i p r a v o je razmetanje kada mislimo da lake r u k e moemo da govorimo o cjelinama kao to su tvr ava, crkva sv. Luke, katakombe, gradski zidovi i slini objekti. U ovom prikazu obraeno je juno platno zida tvrave, tojest dio na k o m e je 1957 godine izvren konzervatorski zahvat (sl. 1, 2 i 3).

Slika br. 1: T v r a v a u Jajcu, pogled sa jugozapada

ARHEOLOKA PROBLEMATIKA upa Pliva postaje leno porodice Hrvatinia darovnicom b a n a T v r t k a od 2 augusta 1366 god., 1 a za pomo koju je pod Sokolom ukazao Vukac, otac Hrvojev, u sukobu b a n a i Ljudevita Velikog.
1 Dr. iro T r u h e l k a : Kraljevski grad Jajce, S a r a jevo 1904, str. 67,

Jajce se, meutim, prviput spominje u pisanom dokumentu 1396 godine, u kome se Hrvoje Vuki naziva jajakim knezom, conte di Jajcze. 2 Koli kogod bismo Hrvoju mogli i morali pripisati n e to ivlju graevinsku djelatnost na ovom mjestu,
2

Thalloczy: Povijest Jajca,

Zagreb 1916,

str. 21.

121

niukom sluaju ne moemo njega s m a t r a t i osni vaem ovog bosanskog grada, jer tako to nije nigdje ni izriito, a ni posredno reeno. K tome su jo i stilske osobine nekih jajakih graevina znaajne za period koji je stariji od konca XIV v. Do pomanjkanja starijih podataka moglo je doi uslijed toga to su eventualni dokumenti n e stali, no nije iskljueno da je grad ranije mogao da nosi neko drugo ime, a da svoj dananji naziv dobiva tek u vrijeme prisnih Hrvojevih veza sa Ladislavom Napuljskim. Naselja Mile i Podmilaje u neposrednoj blizini Jajca svakako su privlani toponimi, danas, kada jo nisu sasvim sigurno ubicirani podaci u vezi sa b a n o m Stjepanom II Kotromaniem i T v r t k o m (darovnica od 1322 i stanak 1354 g.). Isto tako su i navodi Orbinija, a vjerovatno po njemu i fra Nikole Lavanina, o samostanu u Mileevcu (kod Orbinija Milescevo), podaci koji jo nisu na t e r e n u zasigurno provjereni. Z a r a v a n a k Mile iz meu Catia i Kaknja, a poloaj Mileevac neda 3 leko odavde pored rijeke Trstionice, nisu naime dosada uzimani u obzir za rjeenje ovih pitanja, iako su to po svojoj situaciji u odnosu na druga historijska mjesta u blizini, potpuno zasluili. J a sno je da je u svjetlu takvih rjeenja znatno u m a njena mogunost da se za Jajce zasada poveu bilo koji dogaaji, koji su stariji od ve spome nutog p o d a t k a o Hrvoju Vukiu, pa zbog toga i zateene graevine, koje su vjerovatno starijeg datuma, nemaju u sadanjoj fazi istraivakih ra dova potpuno osiguran svoj historijski okvir. Upravo u doba uvoenja Hrvatinia u posjed upe Plive (1366 god.) u Bosni je zabiljeen tei potres, 4 pa nije iskljueno da je tada i Jajce moglo da p r e t r p i izvjesnu tetu. Period Hrvojevog vladanja bio je nesumnjivo ispunjen ivom graevinskom djelatnou, o kojoj blijedu sliku daju katakombe. Vladajui stil toga doba je i ovdje gotika, istina dosta rustina i oito kontinentalnog porijetkla. Moramo pretpostaviti da je kralj Stjepan Toma, a pogotovo njegov nasljednik, uinio mnogo za n a p r e d a k Jajca. Stjepan Tomaevi rado se za varavao iluzijama o svojoj moi i vlasti, pa zbog toga nije iskljueno da je mogao biti vrlo aktivan i kao graditelj. Na to su ga, uostalom, nagonile i prilike. Kasna gotika iz primorskih gradova sna no p r o d i r e u Jajce sredinom XV stoljea, a m o ramo pretpostaviti da su i zraci r a n e renesanse preko primorskih gradova ovamo dopirali. Tek prelom 1463 g. kida niti ovih utjecaja. P r o t u n a p a d kralja Matije Korvina bio je, m e u tim, popraen izvjesnim razaranjem, prvenstveno
Milenko S. Filipovi: Visoka nahija. Srpski e t n o grafski zbornik, Beograd 1928. 4 Summa h i s t o r i a e t a b u l a a Cutheis izdao L u c i u s : De reguo Croatiae et D a l m a t i a e libri VI, A m s t e r d a m 1666.
3

zatitnih zidova gradskog naselja, tzv. varoi. U taj je dio vojska provalila jo 4 novembra, dok je u t v r d a predajom dobivena tek 25 decembra. T u r ska reakcija na taj gubitak bila je vrlo otra. G r a d je kako izgleda bez borbe i raza ranja prvi p u t (1463 g.) preao u t u r s k e ruke. G r a d je dran pod n e p r e k i d n o m v a t r o m topova od 12 jula do 22 augusta 1464 g. Grad je tako stra no bijen, da je gradska kula, za koju se inilo da see do zvijezda, izravnana sa zemljom 5 kae Dursun-beg. Iako je ovaj izvjetaj malo p r e tjeran, moramo pretpostaviti da je razaranje tada bilo veliko. Jaa kriza zaprijetila je gradu i 1501 godine. Navalu Skender-bega odbija Ivani Korvin u asu kada se ve poinju da rue gradske zidine. 1528 godine grad pada bez borbe, a tim ujedno gubi stari znaaj kao istureni poloaj. Zone okraja tada su ve prenesene daleko na sjever. Tri velika poara h a r a l a su u Jajcu. Godine 1586 grad je gorio po drugi put kako kau podaci, dok je veliki poar od 15 j u n a 1658 godine teko poharao t v r a v u i naselje. Upravo oko stogodinjice posjeda, tj. 1628 godine, g r a a n i Jajca tue se valiji da su im zidovi i svodovi grada od osvojenja, na sve etiri s t r a n e tako ote eni, da je opasno prolaziti kroz v r a t a i pokraj bedema. Pretpostavljamo da je valija usliao molbu, i da su na gradu provedeni p o t r e b n i po pravci. Krai opis g r a d a dao je 1660 godine Evlija elebija u svom putopisu. Iskljuujui neke nje gove p r e t j e r a n e p o d a t k e (Vrbas velik kao more, zidovi visoki do neba, i slino), za nas je vaan u tom putopisu onaj dio u kome se kae da u g r a d u (utvrdi) n e m a kua, no jedan mesdid i r u e vine d v o r c a . 6 Nema sumnje d a s u t e rue vine pretstavljale ostatke starog kraljevskog i kasnije banskog dvora. Izvjestan znaaj Jajca dobiva pod konac XVII vijeka, kada n a k o n poraza kod Bea, bosanski p o sjed postaje problematian. 1693 godine dizdar se b r i n e da u Medvjed-kuli b u d e stalna i uvijek do voljna straa. 7 O n e k i m graevinskim zahvatima nema spomena, no ipak moemo u to doba rau n a t i s izvjesnim popravcima na postojeoj odbrambenoj a r h i t e k t u r i . J e d n a informacija austrij skog izvora iz v r e m e n a izmeu 1780 i 1790 godi ne, 8 govori da se na jajakom g r a d u od turskog osvajanja nije nita popravljalo. Doslovce: . . . eine sehr alte Vestung, u n d seit deme die T r k e n solche erobert haben, ist h i e r e n nichts repariert
Thalloczy: O. c. str. 89. Evlija elebija: Putopis, S a r a j e v o 1954, 7 Dr. iro T r u h e l k a : Pobirci iz jednog sidila u G Z M 1918, str. 158. 8 G e n a u e L o c a l k e n n t n i s des Knigreehes Wien 1790. Rukopis o t t a m p a n u GZM 1908 112, n a citat iz GZM 1908, str. 100.
6 5

str. 230. jajakog Bosnien str. 9 5

122

Slika br. 2: Stanje junog zida prije konzervacije 1957 god. Objanjenje znakova: I-gradnje iz X I I I ili p r v e polovine X I V v.; Ia.-ugraivanje p o r t a l a u prvoj polovini XV v.; I I - h i t n e pregradrije n a k o n ruenja 14641528; I I I - p o t p o r n i zidovi iz p r v e polovine XVII v. (poslije 1628); I I I a - p u k a r n i c e i potporni zid iz X V I I I ili poetka X I X v.; IV-dogradnja iz novijeg vremena.

worden. Nije iskljueno da je na ovakvu kon stataciju izvjestitelja navelo trono stanje zidova, a popravci iz p r v e polovine XVII vijeka u to su doba bili ve pokriveni dovoljno debelom patinom. Nemamo podataka o stanju ili gradnjama u kasnije doba. Posljednje razaranje zabiljeeno je 1851 godine. Omer-paa Latas, probijajui se od Banje L u k e preko Jezera, u d a r a na Jajce u kome su se skupili krajiki pobunjenici. Omer-paina artiljerija priinja g r a d u izvjesne tete, pogotovo na junom zidu koji je upravo bio licem o k r e n u t u pravcu odakle se pribliavala vojska. Imajui u vidu sve ove podatke mislim da m o emo u izvjesnoj mjeri rijeiti problem porijekla pojedinih dijelova zidova jajakog grada, i pored toga to konglomerat gradnji i popravka danas pretstavlja zamrenu masu. Koliko se u Jajcu mnogo gradilo, isto, ili gotovo isto toliko se i ruilo. Juno lice zida u t v r d e pretstavljalo je oduvijek najljepe razvedeni dio odbrambenih zidova Jajca. Sa te je s t r a n e bio prilaz, iz naselja, a tu imamo portal i romaniki prozor na nekadanjem tornju. Zid je dugaak 57 m e t a r a . Visina mu v a r i r a izmeu 8 i 13 m e t a r a . Zid u cjelini i d a n a s tee onako kao je kod osnivanja bio postavljen. J e d a n njegov dio potjee od najstarije gradnje, a na t r i mjesta su u kasnije doba izgraene potpore ko jima je pokriveno njegovo staro lice. Za njegovu gradnju upotrebljene su dvije vrste k a m e n a u za sebnoj konstrukcionoj povezanosti. Donji dio do oko 3 m e t r a visine, i uglovi, izgraeni su od m u ljike, a ostali dio veinom u sedri, no i u nju je ponegdje ubaen poneki komad muljike. Ona je vrlo grubo p r i p r e m a n a za gradnju. K a m e n je nejednoliko polagan, tako da se nigdje ne primje uje tendencija ka slojanju. Ponegdje je k a m e n ubaen i okomito na svoju irinsku stranu. Ovaj

nain zidanja zapaa se na Medvjed-kuli, a i na crkvi sv. Luke. U donje horizonte toga zida mje stimino su ubaeni fragmenti iz neke rimske graevine. Tako je na primjer lijevo od portala u zid ubaena jedna rimska opeka. Komadi sedre u gornjim dijelovima toga zida obraeni su istina dosta grubo, no ipak priblino u obliku pravo kutnika, duinski poloenih u redove. Zid je ve zan m o r t o m od krea. Na priblinoj visini od 8 m e t a r a zid p r e r a s t a u p r s o b r a n e od 220 do 240 cm irine i 125 cm sauvane visine. Otvori izmeu p r s o b r a n a iznose oko 80 cm irine. Svaki drugi prsobran ima uski otvor. Debljina zida kod prso b r a n a iznosi 82 do 90 cm, a u visini v r a t a 200 do 202 cm. U zapadnom dijelu zida sauvano je 19 m e t a r a duine stare graevin, no od toga je podzidom zagraen dio u duini od 5 m e t a r a . Pretpostavljam da je toranj, koji ini istoni dio zida, jo sav od stare grae, ali mu je lice u dva n a v r a t a djelo mino prekriveno potpornjima iz kojih viri samo ugao i neto najgornjeg dijela s prozorom. U donjim dijelovima zid ima dosta naglaen nagib (karpu), koji p r e m a sredini visine lagano prelazi u okomicu. Gornja polovina zida vrlo je malo ukoena, gotovo okomita. Nagib obinog zida u donjoj polovini iznosi u prosjeku 7 do 10 p r o cenata. Kod istonog tornja je neto vie nagla en. Do visine od 8 m e t a r a on iznosi u prosjeku 20 procenata a u razini prozora 7,14. Po svoj p r i lici on ubrzo nakon toga dobiva okomiti pravac. P r e m a toj raunici zid tornja se u svoje doba di zao mnogo vie nego to je danas sauvano. Na da nas sauvanoj visini njegova debljina iznosi 130 cm. Svakako da je zid tornja i p r i samom vrho mo rao biti deblji nego onaj od zida (tojest 82 do 90 cm), budui da je nosio teret krova. Ako bismo prihvatili kosinu suavanja od 7,14 cm po m e t r u

123

i dalje u visinu od sadanjeg zavretka, onda bi smo dobili jo visinu od 5,5 m e t a r a do mjesta gdje bi zid bio debeo 90 cm, no to je manje vjerojatna raunica. Blie smo stvarnosti ako uzmemo da se zid od sadanjeg prozora naglo uspravio u gotovo okomiti poloaj, to uostalom vidimo i na 2,5 me t r a sauvanog dijela. Omjer zida s nagibom i oko mitog dijela nije kod tornja mogao biti j e d n a k kao na bedemima. Ovdje m o r a m o r a u n a t i da je okomito zidanje bilo sigurno najmanje dva p u t a vee od zakoenog, a to znai da bismo visinu od 25 m e t r a mogli uzeti kao r e a l n u mjeru za prvo b i t n u visinu jugoistonog tornja. Ne kae li D u r sun-beg za gradsku kulu da se inilo da see do zvijezda, ili Evlija elebija, da se g r a d uzdie do nebeskog svoda?! Toranj je vjerojatno bio pokri ven krovom od letvica. Razoreni dio tornja imao je je jo najmanje dva sprata sa jednim ili vie prozora u stilu onoga koji se jo danas ondje vidi. Jo jednom naglaavam da je to pretpostavka koju opravdamo nalazima na licu mjesta i ana lognim sluajevima na drugim zamcima. Kosine zidova na uglovima neto su vee od ostalih dijelova zida. Ugao nije posebno naglaen izrazito veim kamenjem. Z a p a d n i je otro profi liran za razliku od istonog koji je blago zaobljen. U juni zid u g r a e n je p o r t a l sa grbom i p r o zor na jugoistonom tornju. Manja v r a t a oito su usjeena u tursko doba. N a k n a d n o je izvrena pregradnja donjeg di jela zapadnog ugla, u visini portala s grbom. Na tom se mjestu u nepoznato vrijeme zid bio izvalio, pa je dosta nevjeto zakrpljen. U prvo se doba zid veim dijelom zavravao prsobranima, koji su tada bili neto vii nego to su danas. Njihov uzorak imamo na sjevernom dijelu gradskih zidova, odmah iznad Banjaluke (Papaz) kapije. Neto povie uskog otvora, p r s o b r a n i su nosili proiren sloj visine 15 cm, a zatim k a p u koja je u obliku izduene p i r a m i d e pokrivala p r o stor veliine horizontalnog presjeka prsobrana. Ovi prsobrani kod P a p a z kapije su neto manji od onih na tvravi, no vrijeme postanka je isto, pa stoga m o r a m o r a u n a t i da je i gore u tvravi na isti nain oblikovan njihov zavretak. Oko 2 m e t r a iznad portala vidi se u zidu po velika kruna zakrpa od pravilno obraene sedre. P r o m j e r z a k r p e iznosi oko 3 metra, a izgleda da je oteenje bilo nastalo od u d a r c a topovske ku gle. Krpljenje je vjerojatno izvedeno jo u Sred njem vijeku. K r u n i t e zapadnog ugla iznad portala je otsjeeno, i sada se ondje nalaze pukarnice. Na teme lju analognih sluajeva m o r a m o pretpostaviti da je na mjestu tih pukarnica stajala manja staarnica, isturena na sistem maikula. P o r t a l nije vodio neposredno u dvorite tvrave, nego u za tvorene prostorije za strau, uvara i druge slu benike zamka.

Srednji dio zida u duini od 16,5 m e t a r a izve den je od muljike, obraene u gotovo kvadratine i lijepo o b r a e n e kocke. Graditelji su mu bili vrlo slabi, te nisu uspjeli da tako lijep k a m e n sloe u pravilne redove. Oito je da se prvobitni zid na t o m mjestu u jednom asu poruio, pa je na brzinu p r e g r a e n od materijala koji je poku pljen s neke druge graevine. Na toj pregradnji prsobrani nisu bili vie izvedeni, a izgleda da su tada zazidani i otvori m e u onim prsobranima koji su se bili sauvali na starom dijelu zida. Novi zid izveden je zakljuno sa visinom starih prso b r a n a . Ruenje starog prvobitnog zida moglo je nastati prilikom opsjedanja grada 1464 godine, a najkasnije 1501 godine. Treu fazu graevinske djelatnosti ine pot porni zidovi, izvedeni od fino obraenog krenjaka. Njima je zacijeljen prelazni dio od najsta rijeg zida i onog neuredno izvedenog srednjeg dijela, kao i dio jugoistonog tornja. Koji se ta koer naslanja na p r e g r a e n i dio zidine. To je dobra, tipino t u r s k a gradnja. Kontrafor na spoju zidova bio je sigurno po t r e b a n zbog pucanja zida na tom dijelu. Moda je to dolazilo usljed nejednolikog slijeganja novog i starog zida, no prije e biti da je stari zid bio naruen i rastresen jo od razaranja srednjeg di jela, pa se ta rastresitost v r e m e n o m polagano i rila i dalje. Vidimo kako je kontrafor postavljen veim dijelom p r e k o starog zida. Na isti nain izgraen je potporni zid oko za padnog ugla jugoistonog tornja. Po svoj prilici je stari zid tornja ostao samo djelomino i n t a k t a n . Izgleda da se je ugao raspao, jer potporni zid kosinom prelazi ka odbrambenom zidu, a to znai da je stari ugao prosjeen. Zapadni dio tornja po kriven je p r i g r a e n i m potpornjem, na koji se p r e m a sredini tornja nadovezuje drugi potporni zid koji je sudei po istonoj s t r a n i tornja, isto rodan sa pukarnicama. P o t p o r n i m zidovima u t v r ene su i ostale t r i s t r a n e tvrave. Izgleda da su starije potpore izvedene u XVII vijeku, moda u vezi sa p r i t u b a m a g r a a n a 1628 god. Nain zidanja odgovara tom vremenu, a i pisani izvori o stanju jajake t v r a v e dozvolja vaju da se njihova izgradnja ovako priblino datira. Zid sa p u k a r n i c a m a izgraen je samo na za p a d n o m uglu i na otsjeenom jugoistonom tor nju. On je izgraen u doba kada je jajaka u t v r d a p r e g r a e n a na sistem tabija. To zakljuujemo iz injenice da pukarnice nalazimo iskljuivo na mjestima gdje su pored starih zidova u u n u t r a njosti ograda podignuti nasipi. Sveukupna visina pukarnikih zidova iznosi na jugozapadnom uglu s vanjske s t r a n e oko 170 cm, a to je visina koja otprilike odgovara i p r i stupnoj strani. Zupci su visoki 75 cm, otvor iz-

124

Slika br. 3: Pokuaj rekonstrukcije stanja oko sredine XV v. O straarnici povie v r a t a ne postoje nikakvi neposredni podaci, jedino to p r e k i n u t i niz p r s o b r a n a dozvoljava pretpostavku da je na tom mjestu stajala neka n a d g r a d n j a sa s v r h o m da se iz nje nadzire prilaz vratima. P r s o b r a n i su oblikovani p r e m a sauva n i m izvornim primjerima na zidu povie Banjoluke kapije.

m e u njih je na vanjskom licu irok oko 13 do 15 cm, a na u n u t r a n j e m 28 do 30 cm. Zupci su sa vanjske s t r a n e iroki 88 do 90 cm, a s u n u t r a n j e 74 cm. Sve gornje povrine ukoene su p r e m a vani. Zid je izveden od muljike, izuzev sloja na kome lee zupci, a koji sainjava red u r e d n o pritesane sedre, koja je s u n u t a r n j e s t r a n e visoka 15 cm, a p r e m a vani se stanjuje tako da se na vanjskom licu vie ni ne pojavljuje. Debljina pukarnikog zida v a r i r a izmeu 50 i 55 cm, na gornjoj povrini a oko 60 do 70 cm na osnovi. Kod konzervacije jugoistonog tornja 1957 godine p u karnice su izvedene u neto m a n j i m razmjerima, budui da nosivost starog zida nije bila popuno osigurana. U vrijeme izgradnje pukarnica izveden je uz jugoistoni toranj po j e d a n potporni zid na junom i istonom licu. Za nas je vaan onaj na istonoj strani, budui da se na njemu sauvalo mjesto na kome se vidi da ta potpora ini sa p u k a r n i c a m a jednorodnu cjelinu. Ne samo da se te potpore razlikuju od onih iz XVII vijeka nego i njihov spoj lijevo od romanike bifore jasno govori o dvije razliite s t r u k t u r e .

Vrijeme izgradnje nasipa kod pukarnica ne moe se sasvim sigurno utvrditi, ali postoje neke indicije koje nas vode ka rjeenju i toga pitanja. Zakoene vanjske s t r a n e pukarnikih zidova i otro izvedeni uglovi ve na prvi pogled ostav ljaju utisak t u r s k e gradnje. to se tie nadgradnje, one su posljednje to je na zidovima bilo uinjeno. Znamo da se Jajani 1628 godine tue da im grad od zauzea nije popravljen. Anonimni austrijski izvjestitelj od 17801790 godine kae da se na g r a d u nisu vrile popravke od v r e m e n a turskog zauzea. On time vjerojatno misli na rekonstruk cije u smislu fortifikacionih sistema u stilu Vauban-a, no i mimo toga njegov tekst ilustrira a vito stanje u Jajcu. Imajui sve ovo u vidu, izgleda da je pregradnja na sistem tabija izvrena dosta kasno, koncem XVIII, ili jo vjerojatnije, u X I X vijeku. Sjetimo se samo Evlije elebije koji je 1660 god. iznad ulaza u grad gledao rumi tarihi, mislei time vjerojatno na kraljevski grb, a u dvoritu su jo u njegovo doba stajale rue vine starog dvora. Te su ruevine sigurno stajale jo i 1705 godine, kada j e d a n franjevac nabavlja iz njih komade u k r a e n e gotike a r h i t e k t u r e , i

125

stavlja ih u tada izgraenu crkvicu sv. Ive u Podmilaju. Naime, fragmenti koji su ondje sta jali prije ruenja crkvice, nesumnjivo su istorodni s komadima koje opetovano nalazimo u nasipu tabija jajakog grada. Mislim da jo dva arhitek tonska detalja na novijoj a r h i t e k t u r i Jajca govore o dosta kasnom postojanju ruevina kraljevskog dvora. To je prozor na b a r u t a n i u tvravi i u k r a ena vrata nekadanje dizdareve kue nie ulaza u grad. Prozor na tzv. b a r u t a n i ukraen je povie svog lanog gotskog zavretka plastinim ukrasom koji slii na cvijet krina, a po tome donekle na grb povie ulaza, ukoliko nije replika nekog dru gog ukrasa. Rad je rustian, i nastao u isto doba kada je izgraena b a r u t h a n a , a oito pod dojmom p r o m a t r a n j a starog dvora, i divljenja njegovim majstorima. P o r t a l na nekadanjoj dizdarevoj kui takoer je izveden pod impresijama jednog portala split ske kasnogotike kole (potez tordiranog ueta), koji se bio sauvao u ruevinama dvora. Kua se u najboljem sluaju moe d a t i r a t i pod konac XVIII vijeka, no vie je vjerojatno da njenu iz gradnju stavimo u poetak X I X vijeka. Dr. iro T r u h e l k a 9 je kod konzervatorskih ra dova u Jajcu (moda oko 1890 g.) naao dva gotika kapitela i dva profilirana ulomka doprozornika, u g r a e n e 12 m e t a r a visoko u juni zid. teta je to n a m je ovaj podatak prenesen tako sumarno, a vjerujem da bi fiksiranje mjesta nalaza sada bilo od izvanredne vanosti; ne samo zbog odre ivanja t e r m i n a ruenja zgrade u kojoj su prvo bitno stajali ti komadi, koliko i zbog vreg da tiranja dijelova naeg zida. Spoj izmeu potpornih zidova pod jugoisto nim tornjem, pokazuje da je istoni dio tih pot pornja noviji od zapadnog, dakle mlai od druge etvrtine XVII vijeka. Iz svega izloenog moemo zakljuiti da grad nja tabija i pukarnica nije starija od 1780 godine. J e d n a kugla iz v r e m e n a pohoda Omer-pae Latasa probila je svod prozora u jugoistonom tornju, i zaustavila se u nasipu. Ona je time odre dila t e r m i n k a d a je nasip tabija ve postojao. P r e m a tome se period izmeu 1780/90 i 1851 go dine moe s m a t r a t i vremenom u kome je jajaka tvrava popravljena i p r e g r a e n a u sistem tabija, a to je ujedno i vrijeme kada su definitivno razo reni ostaci starog dvora. Nijedan od sauvanih po d a t a k a o Jajcu nije zasad u mogunosti da n a m blie odredi vrijeme te predgradnje. Na koncu se pitamo kada je nastao stari zid sa prsobranima, portalom i romanikom biforom. Ne bih se mogao uputati u ue datiranje prsobrana kao tipa odreenih gradnja, jer mi se ini da je
D r . iro T u r h e l k a : Kraljevski grad Jajce, S a r a jevo 1904, str. 48.
9

on vezan za iri vremenski raspon od XIII do XV vijeka. Gotiki p o r t a l sa grbom je izrazito domaa tvorevina. Priloene slike (br. 4, 5, 6 i na si. 10 crte d) tede rijei suvinog opisa. Otvor je visok 225 cm, a irok 177 cm. Izveden je od 5 blokova muljike. Zbog osloboenog zapadnog ugla zida, zapadni boni dovratnik je malo iskliznuo iz svog prvobitnog poloaja, pa se k a m e n t i m p a n o n a s gr bom s te s t r a n e spustio za nekoliko centimetara.

Slika br. 4:

Kraljevska

vrata, n a c r t .

Kasnija oteenja izazvala su kod povrnog posmatraa utisak da majstor nije potpuno dovrio svoje djelo, ili b a r e m da ga u detaljima nije dotje rao. Kod pomnijeg pregleda moe se ustanoviti da je posao, naprotiv, bio u svoje doba u r e d n o dovren. Najvredniji u k r a s portala svakako je grb s pretstavom ljiljanove krune. Najstariji dokumenat s prikazom ovog grba je konjaniki peat kralja Stjepana Ostoje. Na novcima T v r t k a II Tvrtkovia ispod k r u n e pojavljuje se jednostavno veliko gotiko slovo T. U poetku svoje vlasti kralj Stjepan Toma na novce postavlja sasvim jednaki grb, a kasnije mu monogram postaje sloeniji,

126

kada u okomitu crtu uplie slovo S, a vodoravna crta slova T p r e r a s t a u g r a n e iji vrhovi nose krinove. Na grbu Stjepana II Tomaevia n e m a monograma, nego je k r u n a poloena na tit. Mogunost izrade ovog grba na portalu, iroko uzevi, pada u vrijeme izmeu 1404 i 1461 godine. Teko bi se n a i m e ovamo moglo uzeti u obzir vrijeme prije 1366 godine, kada je Pliva pripala Hrvatiniima. Vrlo je malo vjerojatno da bi Tvrtko II u prvoj fazi svoga kraljevanja postavio grb na ulazu u jajaku tvravu. U to je doba Plivom i Jajcem gospodario mnogo jai ovjek, pa i zatitnik sa mog kralja herceg Hrvoje Vuki. Mnogo smo dakle blie istini ako mogunost postavljanja ovog grba stavimo u vrijeme od drugog kraljevanja T v r t k a II, t j . od 1421 godine pa nadalje. U to doba Hrvoja vie nema, a njegovi su nasljednici daleko od stare hercegove moi. Hrvatini i kao gospodari Plive polako blijede, dok je u Jajcu vjerojatno ostao dvor za koji moemo pretpostaviti da je bio opremljen na nain kraljevske rezidencije. Sino vac J u r a j Vojsali oito podraava Hrvoja kada kao neki samostalan v l a d a r d n e 12 augusta 1434 go dine pod Kreevom dijeli neke zemlje. 1 0 To mu je bilo mogue initi jo samo u kritinim asovima kraljevstva, k a d a su problemi oko Vrhbosne bili zaokupili kralja i c e n t r a l n u vlast. Iz historije vi dimo da se kralj T v r t k o II rado zadravao u svo jim gradovima u srednjoj Bosni, u Visokom, Sutjesci i Bobovcu. Kralj Sigismund alje ipak u Jajce svoje poslanike 1426 godine. 1 1 Te godine Turci k r s t a r e po Bosni. Sljedee godine kralj se javlja iz Bobovca. Turci dobivaju 1430 godine Vrhbosnu kao zalog za neplaeni danak, a u jed nom asu 1435 godine preplavljaju cijelo podruje gornjeg sliva rijeke Bosne. Kralj se ipak iste go dine javlja sa Bobovca, gdje se i pored blizine turskog posjeda zadrava i poslije te godine. U vrijeme kralja Alberta, dakle oko 1437 godine, spominje se Jajce (s Bocem i Komotinom) kao madarski posjed, 1 2 vjerovatno samo u nekoj teo retskoj konstataciji. Izgleda da se tek Stjepan Toma neto vie zadrava u Jajcu, moda pritjenjen blizinom t u r skog posjeda u Srednjoj Bosni. Svakako da on nije mogao lake r u k e p r e k i n u t i s tradicijom i napustiti stare rezidencije kao to su bile Bobovac, Sutjeska i Visoki. Teoretski vjerojatno nije bilo prilino da se n a p u s t e domeni stare vlasti, ali je de fakto Jajce kao rezidencija u to doba bilo pogodnije. Svakako da je ve Tvrtko II imao razloga da ulaz u jajaki grad ukrasi kraljevskim grbom. Bilo je to vrlo delikatno pitanje prestia. S j e d n e s t r a n e trebalo je da se to prije izbrie uspomenu na li nost Hrvoja, zbog politikih trzavica u kojima je
10 11 12

Slika

br.

5: Kraljevska

vrata

prije

konzervacije

on bio vinovnik, a s druge je kralj nesumnjivo mogao da osjea potrebu za vidljivim znakom stvarne vlasti u Jajcu, kao odgovor na teoretske postavke o m a a r s k o m posjedu tog grada. Postav ljanje grba nije, dakle, moralo biti vezano za bo ravak kralja. Jajce je postajalo istaknuta poli tika pozicija, pa je ve i kao takvo moglo da do bije portal s jednom namjerom da se na ovakav nain demonstrira realno stanje u Bosni.

Mikloi, M o n u m e n t a Serbica, br. 320. Thalloczy, o. c, str, 37, Thalloezy, o. c., str, 37.

Slika br. 6: Kraljevska v r a t a poslije konzervacije

127

Nije iskljueno da bi i Stjepan Toma mogao biti naruilac portala. Mogunost izgradnje pada m e u t i m samo u p r v e godine njegovog vladanja, ne samo zbog tipa monograma ispod k r u n e , nego i zbog fakta da se ve sredinom stoljea u Jajcu r a d i na jednoj monumentalnoj palai neposred nim ueem neke primorske, vjerovatno splitske kasnogotike klesarske kole. Dovratnik u lapi dariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu, zatim nadv r a t n i k koji je 1957 otkopan u nasipu jugoistonog tornja (slika 7), luk iz stare kapele sv. Ive iz Podmilaja, (sada u dvoritu franjevakog samostana u Jajcu), i jo nekoliko prvorazrednih fragmenata dalmatinske kasne gotike, govore da je u Jajcu postojala palaa ovog stila, ija se gradnja moe staviti u sredinu XV vijeka. J a s n o je da pored ovih majstora, a ni poslije njih ne bi moglo doi do izgradnje ovako rustinog djela, kao to je por tal. K a k o su splitski majstori uhvatili sigurnu ka rijeru u Jajcu, govori mislim i injenica da do mai sin J u r a j Gradomilovi iz Vesele Strae kod Bugojna 3 aprila 1455 godine stupa na naukovanje u majstorsku klesarsku kolu Andrije Aleija. P r e m a ugovoru on je 1461 godine zavrio taj za nat, ali teko da je po eventualnom p o v r a t k u u Bosnu mogao mnogo to da uini. G. P r a g a ga n a ziva izbjeglicom il profugo bosnese, 1 3 za to, moda, n e m a izriitog podatka, ukoliko ne misli na politiki p r e o k r e t 146364 godine. Osim toga treba spomenuti injenicu da je kle sarska r u k a majstora portala vrlo bliska, moda potpuno identina, s r u k o m koja je radila tzv. ka takombe. Majstor k a t a k o m b i ostvaruje naime svoje zamisli u otrim lukovima gotike, no ta go tika je vrlo osebujna, provincijalna i gotovo bismo rekli bogumilski rustina. Upravo kao to je i portal. Osim toga su i potezi dlijeta na oba spomenika isti. U k a t a k o m b a m a , koje su jo bile daleko od svoga zavretka, majstor je osim jedne d a m e sa k r i n o m prikazao viteza i grb Hrvoja Vukia, a time odredio i vremenski okvir djelu. Ako je Hrvoje u m r o 1416 godine, a katakombe ostale nedovrene, onda je majstor katamobi i portala zasigurno djelovao u prvoj polovini XV vijeka, moda izmeu 1410 i 1440 godine. Dakako da je i ranije i kasnije njegova radi onica mogla davati Jajcu onu rustinu gotiku, od koje zasada imamo ova dva spomenika, no p r i sustvo splitskih majstora sigurno je u k o n k u r e n ciji za kraljevske n a r u d b e potisnulo domae majstore, koji su i pored mogue vjetine zanata, daleko za njima zaostajali. Majstor portala i kata kombi stvara oblike koji su blie spomenicima sjeverno od Bosne. Znaajno je, takoer, da se on malo razumije u heraldiku. Ni grb Hrvojev u kataGiuseppe P r a g a : D o c u m e n t i i n t o r n o a d A n d r e a Alessi, t a m p a n o u Rassegna M a r c h i g i a n a VIII, n r . 3 1929.
13

kombama, a ni onaj kraljevski vie portala na gradu, nisu izvedeni u heraldikom smislu pot p u n o korektno, a i to donekle spaja oba djela, odnosno otkriva ih kao opus jednog za svoje doba upola obrazovanog majstora. Po gradnji portala i prilika u zidu oko njega, vidi se da je on ovdje n a k n a d n o ugraen. P r v o bitni otvor bio je takoer zasveden, no oko 50 cm vii nego blokovi sadanjeg okvira. Iako se nije mogao tono odrediti cjelokupni tok prvobit nog svoda u najgornjem dijelu (da li je tu bio otar ili polukruno zasvedeni luk), izgleda kao da je i on bio otro zakljuen. J u n i zid je uglav nom stariji od portala. Taj gornji svod nije bio naglaen posebno slo enim kamenom, pa izgleda kao da je portal-prethodnik ovom naem portalu bio takoer n a k n a d n o uzidan u postojei zid. Konano se m o r a m o pitati da li je u prvobitnom zidu bilo uope portala, ili se u tvravu, jednako kao u Medvjed-kulu, ula zilo kroz otvor, koji je bio visoko u zidu, blie jugoistonom tornju. To je mjesto naime kasnije razvaljeno, pa su se zbog toga eventualni tragovi mogli lako izbrisati. K a k o emo kasnije vidjeti, romanika bifora na junom zidu jugoistonog tornja dozvoljava datiranje zida u starije doba nego to je prelaz iz XIV u XV vijek, k a k o je veinom dosada pokuavano da se datiraju zidovi Jajca na temelju indirekt nih i sluajno sauvanih historijskih p o d a t a k a (Hr voje 1396 kao knez Jajca). U prilog starijeg datira nja zidova jajake tvrave govori i istovjetnost grae sa zidovima romanike crkve sv. Luke i ar haine Medvjed-kule. Kraljevski portal, ako je slobodno da tako na zovemo ova sauvana v r a t a sa kraljevskim grbom, sluio je sa promet pjeaka, a moda i konja. Bio je dvokrilan. Vie mu je izlizana desna s t r a n a praga (gledajui ka portalu), ali se i na lijevoj polo vini vidi t r a g prometa. P r a g je visok 30 cm, a ispred njega bio je plonik. P o r t a l je otkopan u maju 1957 godine. Do toga doba bio je, valjda od vremena izgradnje tabija, zatrpan do polovice ulaznog otvora, tonije do 120 cm prvobitnog otvora. Otkopom i otkrivanjem donjih dijelova dobiveni su sljedei podaci: ispred praga stajala je stepenica iroka 33 cm, a visoka 14 cm. Od ste penice tekao je manji t a r a c od n e r a v n i h ploa. Na tom je ploniku zateen kod iskopa sloj garotine i neizgorenog drveta. I plonik je po svojoj povr ini bio napeen od te vatre, jednako kao i dovrat nici portala, od kojih je naroito lijevi bio vrlo oteen. V a t r a je dakle bila dosta jaka. Iznad ovog, ne odvie debelog sloja unitavanja, slije dio je oko 25 cm debeli sloj pijeska i usitnjene buke, oito nepomenteni ostaci zidarske djelatno sti. Bio je to znak koji ukazuju na vrene ra dove na popravci razorenog grada. Na posto-

128

jeci stari prag dozidan je novi visine 35 cm, a na sloj odbaenog morta nabacana je zemlja do visine novog praga, a zatim je na nju po stavljen tarac od kamenih ploica zelene boje. Poslije neke velike tragedije u kojoj je tvrava gorjela, pregradnjom su stvoreni novi uslovi za ivot. Smanjeni otvor govori da se u tim novim prilikama manje gledalo na sjaj, a vie na solidniju zatitu od napadaa. U sloju nabacane zemlje ispod plonika naena su izmeu ostalog kamenja i dva fragmenta r e b r a gotikog svoda, te k a m e n a topovska kugla promjera 50 cm (si. 10 b i e). Mo emo pretpostaviti da je zemlja za ovaj nasip do vuena iz grada. Godine 1904 Truhelka kae da portal do pred nekoliko godina bijae . .. zazidan ..., pa ga je tek on otvorio. Zatekao je niu koja mu se i nila kao kapela, tj. u njoj je on nazirao b a n a k oltara, a u apsidalnom svodu t r a g ispalog k a m e nja u obliku kria. Po tome on zaziivanje v r a t a stavlja u doba Matije Korvina (str. 50). Vrlo je malo razloga da se Truhelkino miljenje o posto janju kapele u vrijeme od 14641528 prihvati kao sigurna injenica. U varoi toga doba bilo je crkava, a pretpostavljamo da je i u gradu posto jala dvorska kapela. Ukoliko je i nije bilo, mogla se pregradnjom nainiti iz bilo koje prostorije, sva kako vee nego to su ta vrata. Uostalom, koji bi razlozi bili da eksponenti kralja Matije u Jajcu sa toliko pijeteta uvaju uspomenu na K o t r o m a nie, a izgradnja takve kapele bi to svakako zna ila. Takva kombinacija C. Truhelke gubi uosta lom svoju vrijednost njegovim vlastitim podatkom iz 1894 godine, 1 4 kad kae Das Thor (misli na ovaj portal) w u r d e kurz nach der Besitznahme durch die osterr.-ungarischen Truppen vermauert. Ka pela je dakle ovdje mogla biti improvizirana 1878 godine za potrebe tadanje posade, a zazidana u asu kada su stvorene pogodnije prilike za vojnu kapelicu na drugom mjestu. Oko 3 do 3,5 met. ispod portala protezao se zid iz koga su p r e m a portalu iskakale dvije ante (slika 8). Temelji tog zida poivali su na oblim hrastovim gredama, koje su bile poloene vodo ravno kao osiguranje za vrst poloaj zida koji je nad njima izgraen. Bie da su to temelji straar nice, ija je prostorija bila prislonjena uza stari zid upravo iznad portala. Trag sobe te straarnice jo se donedavna ocrtavao na zidu kao okreeni pravokutnik. Po Truhelki znamo da je zgrada strae ispred v r a t a stajala do 1878 godine. U p r i zemlju je bila od k a m e n a a na s p r a t u od drveta (str. 50). Temelji koje smo 1957 godine otkopali pokazuju da se straarnica nalazila iznad otkrive nih vrata, tj. kroz straarnicu se prilazilo kraljev skom portalu, a kroz njega u grad. Ako je straar nica bila izgraena u tursko doba, a po gradnji

Slika br. 7: Gotiki n a d v r a t n i k iz sredine XV v., ot k r i v e n 1957 g. u n a s i p u jugoistonog tornja.

se to moe pretpostaviti, onda se teza o ranom zaziivanju Kraljevskog portala ne moe prihva titi. Dakako da danas vie ne moemo mnogo rei o toj zgradi, jer smo bili svjedoci samo njenih temelja. Ni Truhelka nije mogao vie mnogo to da kae, budui da je i on vidio samo temelje koji su virili iz zemlje. 1 5 Ante koje smo za tekli u prednjem zidu (straarnice), sigurno su sluile za noenje v r a t a koja su vodila ka portalu s grbom. iroka v r a t a (raspod 290 cm) sama po sebi ne bi bila potrebna samo za ulaz u stra arnicu. Prostor u n u t a r v r a t a bio je kasnije zatrpan i zazidan sve do visine od 90 cm iznad prvobitnog praga. Tada je zazidan i prolaz, a nova v r a t a p r o bijena 3 m e t r a dalje od ovih.
15

Dr. iro T r u h e l k a : Kraljevski grad Jajce, str. 50.

VZiLJL
14

W M B H II, str. 88.

Slika br. 8: P l a n t e r e n a ispred ulaza u t v r a v u

Nae starine VI.

129

Slika br. 9: R o m a n i k a bifora u jugoistonom t o r n j u

Vraajui se na podatke koje smo dobili a r h e olokim istraivanjem, moemo pretpostaviti da je poar koji je razorio vrata, bio j e d a n od ona t r i 16 -koja se spominju u jednom jajakom sidilu. O d m a h poslije poara izvren je popravak, to zakljuujemo pa n e r a z g r n u t o m zgaritu. Moda je to onaj popravak to ga izvodi Melik Ahmed-paa poslije poara 1658 godine, a o emu govori Evlija elebija. 1 7 Sam Evlija uao je u t v r a v u kroz Kraljevski portal, j e r kae da je povie v r a t a vi dio rumi tarihi ime oito misli na grb Kotromania. Zatvaranje portala uslijedilo je koncem XVIII ili poetkom X I X vijeka, t j . u doba kada su na jajakoj tvravi zasipanjem tornjeva i po jaanjem zidova izgraene tabije i pukarnice. Romanika bifora, visoko u zidu jugoistonog tornja, oivljava prilinu jednolinost ovog zida. Njena arheoloka vrijednost nadmauje umjet niku, no i kao motiv ona daje junom zidu po sebnu dra. Stupi i dva doprozornika dre luko vima zasvedene otvore (slika 9) koji su, iako r e lativno maleni, bili osigurani eljeznim ipkama. S u n u t a r n j e s t r a n e prozor se ini kao udubina, u kojoj su s obje s t r a n e bile namjetene klupe za sjedenje. Raspon nie iznosi 215 cm, a dubina je 117 cm. Profilirani dijelovi izvedeni su od muljike. Z a p a d n i luk razbijen je kuglom iz topova Omerepae Latasa 1851 god., pa je time k a k o je ra nije reeno odreen t e r m i n prije koga je izvr eno zasipanje i pregradnja tornja u tabiju, bu dui da je kugla, probivi luk prozora, zasjela u sloj nasipa. Zid prozorske nie, a i ostalih zidova te p r o storije, bio je u doba u p o t r e b e tornja u svrhu stanovanja u t r i n a v r a t a p r e m a z a n krenom bu kom. Od sva t r i premaza srednji je dugo sluio kao olienje prostorije u kojoj se loilo na otvo renom ognjitu ili u kaminu. Taj namaz, je, naime, od dima potpuno pocrnio. Nevjeta ruka je po njeDr. iro T r u h e l k a : Pobirci iz jednog jajakog sidila, G Z M 1918, str. 157 i dalje. 17 Evlija elebija: Putopis, Sarajevo 1954, str. 230.
16

mu ucrtavala zgrafite u obliku krugova. Kasnije je on p r e m a z a n sa oko 2 mm debelom naslagom krea, koji m e u t i m nije vie pocrnio u tolikoj mjeri. P r a v a je teta da n a m nisu dostajala sred stva za potpuno otkopavanje jugoistonog tornja, jer mislim da bi njegovo istraivanje bacilo dosta svjetla na ivot u srednjevjekovnom zamku oko XIII vijeka. Ne smijemo se zavaravati proromanikim obli cima prozora, jer oni ne djeluju odvie uvjerljivo kao proizvod v r e m e n a u kome je dominirao ovaj stil. Iako n e m a m o neposredne osnove za datiranje ovog prozora, mislim da se on moe s malim ri zikom staviti u XIII ili prvu polovinu XIV vijeka. Budui da on s ostalim zidom ini homogenu masu, to se i najstariji zid jajake citadele, a to je glavnina junog zida, moe priblino datirati u ovaj period. Herceg Hrvoje bio je i suvie prisno povezan sa k u l t u r n i m centrima u kojima je u nje govo doba gotika bila u punom zamahu. Majstor katakombi, kolikogod primitivan, radi ve u pu nim oblicima otrih lukova. Te injenice govore da se Hrvoju ne moe olako pripisati izgradnja najstarijih sauvanih dijelova jajake tvrave. Oni e svakako biti stariji od vremena u kome se on spominje kao gospodar Jajca. Rezimirajui, dakle, graevinsku djelatnost na junom zidu jajake tvrave, moemo konstatirati tri faze glavnih zahvata. Faza I: Gradnja velikog okvirnog zida, moda XIII ili prva polovina XIV stoljea. Kao vezivo upotrijebljen mort od istog krea. Faza Ia: P r e g r a d n j a s umetanjem Kraljevskih vrata, prva pol. XV v. moda 14301440 g. Faza I I : Velika ruenja i hitni popravci 1464 1528 god. U gradu se izmeu 1510 i 1528 gradi ve lika i bogato ukraena graevina u kasnogotikom stilu, u oblicima koji su uobiajeni u krajevima sjeverno od Bosne, u Hrvatskoj, Maarskoj i Au striji. F r a g m e n t i doprozornika ili dovratnika u vaju se u zbirci Franjevakog samostana. Faza I I I : P o t p o r n i zidovi, k r a t k o poslije 1628 g. Fina obrada kamena, a kao vezivo sredstvo upo trijebljen kre sa primjesom t u c a n e opeke. Faza IIIa: K r u n i t a s pukarnicama, potpornih zidova i tabije, konac XVIII X I X stoljea. Vezivo sredstvo vrlo spravljeno od krea i mnogo pijeska, krupnog zrna. druga faza ili poetak sive boje, djelimino

Danas dakako ve moemo govoriti i o e tvrtoj fazi, koju ine krpljenja i konzervatorski zahvati u novije doba. Osim toga, postoje na vie mjesta u Jajcu ostaci zidova, p r e m a kojima se moe zakljuiti da je ovdje u doba kasne antike postojao refugij. Na junom zidu n e m a tragova te graevine, pa stoga ti ostaci nisu uzeti ovdje u obzir.

130

Prilikom konzervatorskih zahvata, u zidu i u nasipu p r e d zidom, naeni su slijedei p r e d m e t i : 1. eljezni vrak strelice, zaboden u sedru sta rog zida (sl. 10a). Mjesto nalaza oznaeno brojem 1 na slici br. 2. Ovaj nalaz slikovito potsjea na podatak iz akta ekstradicije g r a a n a Gria od 18 strane zagrebakog biskupa 1397 godine. Tekst optube biskupa glasi izmeu ostalog: . . . sasue na nju (misli katedralu) svu silu strijela, od kojih neke ostadoe zabodene na samoj crkvi, pa su ondje i s a d a . . . . Tako neto slino dogodilo se eto i ovdje u Jajcu. P r e d m e t se, s obzirom na ve izloeni hi storijat jajakih zidova i injenica u poznavanju historije naoruanja, mogao nai dakako samo u zidu faze I, a da ipak ne doprinosi rjeenju pro blema ueg datiranja ovog zida.

2. K a m e n a topovska kugla promjera oko 12 cm, u g r a e n a u p r e g r a e n i zid. Mjesto je na slici 2 oznaeno sa br. 2. 3. Polovina k a m e n e kugle iste veliine u na sipu ispred Kraljevskog portala (sl. 10c). 4. K a m e n a topovska kugla promjera 50 cm. na ena u nasipu zemlje ispred Kraljevskog portala (sl. 10b), a sada postavljena na zid izmeu vrata. 5. P o r e d kugle zateena su jo i dva fragmenta r e b a r a gotikog svoda (slika 10e). 6. Dvije eljezne kugle iz topova Omer-pae Latasa. J e d n a je probila romantiku biforu na ju goistonom zidu, a druga se zabila u srednji p r e graeni zid (mjesto br. 3 na slici br. 2). Polovina k a m e n e kugle pod br. 3, u g r a e n a je kod konzervacije na mjesto gdje je n a e n a kugla iz Omerpainih topova (sl. 2, mjesto br. 3).

KONZERVATORSKI ZAHVAT Otkako se od osamdesetih godina X I X vijeka vodi konzervatorska evidencija o jajakom gradu, na junom zidu nisu vreni popravci n a r u e n i h dijelova. Lice zida je na vie mjesta bilo vrlo rahlo, kamenje mjestimino poispadalo, a na di jelu iznad podzida kod spoja starog i popravljenog dijela, zid se na obje s t r a n e ve bio toliko otpuio, da se svakog asa mogao oekivati njegov prolom. To je otpuivanje pospjeio (ukoliko nije moda i prouzrokovao) u d a r a c eljezne kugle iz topova Omere-pae Latasa 1851 godine. buka je naroito bila izlokana izmeu kamenja starog lica jugo istonog tornja. Kao to je prije spomenuto, K r a ljevski portal bio je z a t r p a n do razine praga novi jih vrata. Gornji dijelovi zida iznad portala bili su vrlo rahli, a spojnice izmeu fasadnog kamenja na velikoj povrini gotovo sasvim izaprane. P o r t a l je nosio nekoliko oteenja od pogodaka topovskih zrna na zapadnom, lijevom dijelu timpanona, a od novijeg v r e m e n a i u d a r a c izmeu grba i desnog stupia. U starije doba je iza po tiljka glave okrunjenog viteza izdubljena jama, moda za leite grede graevine koja je stajala ispred vrata. Lice vitekog oklopa je odbijeno. T r o p r u t okvira bio je veim dijelom polomljen. P r s o b r a n i su bili zazidani, ali su se dva zapadna dobro raspoznavala, i razluivala od ostale mase zida. Trei p r s o b r a n i trei otvor do njega bili su veim dijelom obrueni, no u osnovi jo uvijek jasno ocrtani. P u k a r n i c e na zapadnom uglu bile su dijelom obruene, a na jugoistonom tornju primjeivala se samo njihova donja gradnja, dok zubaca nije vie bilo. Bifora na tornju bila je zazidana. Dr. J. Sidak: Historijska itanka, Zagreb 1952, str. 74.
18

P o t p o r n i zidovi, koji su izgraeni u takozvanoj fazi III i IIIa dobro su se drali. Zapadni se ugao u svom donjem dijelu inae ve ranije odvalio, a zakrpa je slabo izgraena, tako da se svakog asa

Slika br. 10: Arheoloki nalazi u vezi sa konzervator skim radovima na j u n o m zidu: a) v r a k strelice, za boden u zidu (slika 2, mjesto 1); b i c) k a m e n e topov ske kugle iz nasipa ispred ulaza u t v r a v u ; d) p r e sjek n a d v r a t n i k a Kraljevskog p o r t a l a ; e) presjek r e b r a gotikog svoda, otkrivenog u n a s i p u ispred ulaza.

131

mogla poruiti. Podzid prilaza p u t a bio je tek mjestimino donekle povezan, dok je veim dije lom stajao jo samo kao naslagana suhozidina. Postojala je opasnost da se kod jaeg odmrzava nja ili jake ljetne kie provali i srui na kue ispod grada. Konzervatorskim zahvatom trebalo je jo vie izvui na vidjelo d o k u m e n t a r n u vrijednost zidnih detalja iz najstarijeg vremena (sl. 11). Realne mo gunosti su postojale, budui da su najstarije gradnje bile velikih razmjera, pa nisu u kasnijim akcijama p r e k r i v e n e monumentalnijom a r h i t e k t u rom. Poduzeti radovi bili su u sutini strogo kon zervatorski. Drugim rijeima: na zidu nisu izvr ene gradnje i dopune za koje vie nije bilo osnove. Time prvenstveno mislim na prsobrane koji kod svojedobne obnove srednjeg dijela zida, vjerojanto razorenog 1464 ili 1501 godine, nisu vie bili izgraeni. Srednji dio zida ima nesumnjivu dokumen t a r n u vrijednost, onakav kako je na brzinu bio izgraen. Bolje nego ma koji drugi zid, on ilu strira teko stanje Jajca u krizi od 1463 do 1528 godine. Postavljanje p r s o b r a n a na njegovo k r u nite u okviru konzervatorskog zahvata, prestavljalo bi arheoloku neistinu, a potrebe uljepavanja na taj nain nije bilo. Kod konzervatorskog zahvata je prije svega iz vreno bukanje spojnica na cijeloj povrini zida. Donji, kao i neki drugi statiki ugroeni dijelovi zida, bukani su betonskom smjesom 1 : 3 . Za ostale spojnice upotrebljen je produni mort 1 : 2 : 5 . Na nekim dijelovima je lice spojnica po suto p r a h o m od istucane sedre, a jedan dio iznad i oko Kraljevskog portala n a k n a d n o je poprskan cementnim mlijekom sa primjesom p r a h a od se dre. U oba postupka ilo se za koloristikim efek tima. Sedreni p r a h nije sposoban za spravljanje betonske smjese, pa se stoga u sluajevima gdje se traila vrstoa konstrukcije beton spravljao od pijeska iz okolice Jezera. Boja tog pijeska je ta mnija nego to bi bilo poeljno, pa se n a k n a d n i m postupkom povrina morala prevui svjetlijom masom. Ona koja je bila obukana produenim mortom, bolje se prilagodila opem izgledu zida, pa je posip sedrenim pijeskom bio dovoljan da bi se postigao eljeni efekat. Povrina zida u po druju portala bila je i inae nemirna. Na njoj se vidljivo ocrtavao p r a v o k u t n i k okreenog zida nekadanje straarnice, koja se nalazila iznad portala. Odvaljeni dio zapadnog ugla zida n e uredno je zakrpljen, a i oko samog portala izgleda da su vrena sitnija krpljenja. Kada je uz sve ovo izvreno i bukanje spojnica, zid je postao vrlo aren, koloristiki neujednaen, i to upravo na mjestu koje je bilo najvie izloeno pogledu. P r s k a n j e m povrine smjesom sedrenog p r a h a i cementnog mlijeka dobivena je ujednaena svjetla sivkastosmea povrina.

U svom u n u t r a n j e m dijelu portal je beton skom smjesom uvren i povezan sa zidom od koga se bio otpuio. U svjeu povrinu betonske mase utisnuta je vea koliina usitnjene sedre, pa je dobivena povrina vrlo slina muljici iz okolice Jajca, od ega je portal inae napravljen. Uspjeh na unutranjem dijelu portala otvorio n a m je mo gunost da na isti nain obnovimo lice portala. Budui da je lijevi dovratnik bio teko oteen u nekom velikom poaru, to su njegove napukline nalivene gustim cementnim mlijekom do te mjere da su se ispunile betonskom masom. Zatim je po vrina oba dovratnika finim betonom zacijeljena na svim oteenjima i tako dotjerana u stanje kako je bolje odgovaralo ambijentu. Svjea povr ina i ovdje je zasuta usitnjenom sedrom, i zagla ena mistrijom. Tako dobivena povrina vrlo je slina originalnom k a m e n u od koga je izveden portal. Oteenja to su ih na timpanonu portala ostavili puani metci i vjerojatno kanonada Omer-pae Latasa, takoer su zacjeljena na nain kao i kod dovratnika. Podizanje timpanona i uspravljanje lijevog dovratnika nisu uinjeni, jer taj zahvat ne bi dao rezultate koji bi bili vrijedni utroenog t r u d a . P o r t a l je dakle ostavljen u svojoj zateenoj krivini. Ta m a n a je posebnim zahvatom umanjena do te mjere da se jedva i primijeti. Naime, kod oba dovratnika potpuno je obnovljen ugao sa troprutom, dok to nije uinjeno na trop r u t u timpanona. Obnovljeni t r o p r u t lijevog do vratnika svojim svjetlosnim efektima sada odlino prelazi u svjetlosne efekte krnjeg t r o p r u t a na tim panonu, tako da uope uzevi ne pada u oi fak tina visinska razlika izmeu njih. Timpanonu je manjkao okvir, to se dobro zapaa na snimcima stanja prije konzervacije. Kako je izgledao taj okvir, to se arheolokim p u t e m nije moglo istraiti i ustanoviti, a historija umjetnosti nije tu mogla mnogo da kae, jer majstor portala nije stvarao striktno po receptima poznatih shema gotike umjetnosti. P r o b l e m je rijeen tako da je bukom p r e m a z a n dio zida kojim je zazidan otvor izmeu portala i starog zida. O tome je ve reeno. Linija spoja starog otvora i dozide, tekla je upravo vanjskom irinom dovratnika, a nad por talom je inila luk paralelan s timpanonom. I ta je povrina nakon premaza zasiena usitnjenom sedrom na nain kako je prije reeno. Tako je por tal uokviren i izvuen iz ostale mase zida, a nje govo leite u zidu je uvreno. Romanika bifora otkopana je s u n u t r a n j e strane tornja, te tako uinjena pristupanom. Kako je ranije s p o m e n u t o / e l j e z n a kugla iz to pova Omer-pae probila je zapadni dio luka za padnog otvora. Luk je bio izveden u jednom ko madu, pa je probijanjem kugle stvoreno zvjezdasto polje pukotina, no sve je ipak ostalo n e p o m a k n u t o iz prvobitnog poloaja. I ovdje smo pokuali da se betonska zakrpa uvue to je mogue dublje u

132

Slika br. 11: Dio junog zida jajake t v r a v e n a k o n konzervacije 1957 g.

pukotine. Sitni dijelovi pukotina nisu zasieni ce m e n t n i m mlijekom, jer luk ne nosi veliki teret, pa je betonska zakrpa s premazom sedrenog p r a h a bila dovoljna da se postigne potrebna tvrdoa mase i u r e d a n izgled prozora. P u k o t i n e na spoje vima prozora i zida bile su vrlo malene, a zasiene su masom itkog betona. Zbog toga to okvir ovog prozora veim dijelom lei u vanjskom p l a t n u zida ije su spojnice (fuge) bile ve gotovo sasvim izaprane, bukanje zida (spojnice) u irokom po druju oko prozora izvedeno je u betonskoj smjesi. Drugi zahvati na prozoru nisu vreni, budui da njegovo konano ureenje ovisi o rezultatima daljeg iskopavanja nasipa u tornju. P r s o b r a n i su izvueni i ureeni samo na mje stima gdje su ostali sauvani, a obraeni su do visine koja je zateena u doba konzervatorskog zahvata. Istina je da je na zidu povie Banjaluke (Papaz) kapije ostao sauvan dugaak potez prsobrana iz istog doba, pa se p r e m a njima moglo pristupiti i restauraciji manjkavih dijelova onih na junom zidu. To bi ipak bio rizian posao, jer se kod p r i p r e m e programa konzervatorskog za hvata nije imao u vidu nalaz tih prsobrana, pa stoga nije ta materija ni bila prouena, niti se p r e m a tome u asu izvoenja radova imao u ru kama plan njihove obnove. Upravo zbog toga po manjkanja, izvoai su u otsutnosti konzervatora ostavili uski otvor na dva susjedna prsobrana, iako ga je vjerovatno imao samo svaki drugi. Do toga je dolo budui da je istoni od ta dva prso brana zateen u razorenom stanju, upravo u visini donjeg dijela tih otvora, pa radnicima nije bilo potpuno jasno kako e postupiti. Kada se b u d e pruila prilika, ovaj e se otvor morati ponovno da zazida.

Pukarnice su obnovljene u cjelini. Za to se ukazala praktino potreba, budui da one sada slue kao ograda za osobe koje se kreu po gradu. Usto treba naglasiti da je njihova arheoloka vri jednost vrlo malena, dok je figurativni efekat ve lik. Njihova je obnova izvedena u produnom mortu. Budui da se na jugoistonom tornju nisu vie sauvali zupci pukarnica, obnova je izvrena po uzoru na sauvane pukarnice na zapadnom zidu. Budui da je Kraljevski portal poloen mnogo nie od postojeeg ulaza u tvravu, to se prilaz morao sada preurediti u prilikama koje su stvo rene njihovim otkopavanjem. Izmeu starog i no vog ulaza podignut je zid, jer se tako mogao n a j ekonominije iskoristiti i po sebi uzak prostor na prilazu u grad. Zid je izgraen samo do visine pri stupnog puta ka gradu, tako da je do maksimuma otvorena mogunost p r o m a t r a n j a portala i iz vee daljine. U v r h zida stavljena je velika kamena topovska kugla, kao malo vizuelno razigravanje na prelazu od relativno bogato modeliranih v r a t a sa grbom ka vrlo jednostavnoj kapiji iz novijeg vremena. To je bila jedina mogunost da se ublai suvie velika razlika u opremi obaju vrata. Vanjski potporni zid prilaza Kraljevskim vra tima ponovno je uvren produenim mortom, a ponegdje i betonskom masom. Njihova je visina zadrana samo u najnunijoj mjeri, tako da se danas moe koristiti i za sjedenje. Njegovim sni avanjem postignuto je da se plastika portala moe vidjeti i iz donjih dijelova grada. Bilo je prijedloga da se ponovo zazida kapija iz turskog doba, a stvori mogunost prolaza u tvr avu kroz vrata sa grbom. Takva pregradnja mo gla bi se izvesti, ali postoji opasnost da se reak-

133

tivizacijom portala, njemu ipak v r e m e n o m uini teta. S v r e m e n a na vrijeme postoji p o t r e b a da se sa konjskim z a p r e g a m a ulazi u grad, a to kroz p o r t a l nije mogue uiniti. P r o m e t o m , pa m a k a r on bio i samo pjeaki, tetili bi se dovratnici koji nisu toliko vrsti da bi se sauvali od daljeg r a s padanja. Naglaavanjem p o r t a l a u u m r t v l j e n o m prosto ru, mislim da je najbolje rjeenje u ovom m o m e n t u . P r o s t o r ispred p o r t a l a t r e b a d a ostane p r a -

zan, da na taj nain ne bi apsorbirao panju po sjetioca koji t r e b a da gleda plastiku okvira v r a t a . Mali t r g u o k v i r e n je sa t r i s t r a n e grubim, gotovo nepravilno povuenim zidovima, da bi se na taj nain, to je mogue vie, ublaile sve n e p r a v i l nosti i rustinost zidne m a s e oko portala, pa i samog portala. Tako je stvoren ambijent u k o m e p o r t a l djeluje dovoljno u r e d n o i relativno r e p r e zentativno, bez obzira na sva oteenja koja je p r e t r p i o u t o k u nekoliko vjekova svoga postojanja.

D I E SDWAND DER Z I T A D E L L E I N J A J C E Durch Forschungs- und Konservierungsarbeiten w e r d e n h e u t e viele Reste m i t t e l a l t e r l i c h e r A r c h i t e k t u r e n t d e c k t u n d d e r f f e n t l i c h k e i t zuganglich gem a c h t . Solch A r b e i t e n w u r d e n i n d e n letzten J a h r e n a n m e h r e r e n Stellen d e r alten B u r g v o n J a j c e d u r c h gefhrt. H i e r w e r d e n die P r o b l e m e d e r S d w a n d besprochen. Ehe mit den Konserevierungsarbeiten begonnen w u r d e , ist eine Ausfhrliche archaologische u n d kunstgeschitliche Analyse des M a u e r w e r k e s u n d sei n e r v e r z i e r t e n Teile ausgefhrt w o r d e n , sowie a u c h eine S y n c h r o n i s i e r u n g m i t den historischen Quellen, die b e r die S t a d t sprechen. Die B a u t a t i g k e i t auf d e r B u r g J a j c e k a n n i n drei P h a s e n eingeteilt w e r d e n : I. Die Zeit bis z u m J a h r e 1463, I I . die P e r i o d e d e r grossen Z e r s t r u n g e n u n d oberflchlichen Ausbesserungen, jedoch a u c h T t i g keit a n einem r e p r s e n t a t i v e n G e b a u d e i m sptgotischen Stil (14631528), u n d I I I . d i e Zeit von 1528 bis z u m Anfang des X I X J a h r h u n d e r t s , i n d e r die S t t z m a u e r u n d Z i n n e n m i t kleinen S c h i e s s c h a r t e n ausgebaut wurden. B e s o n d e r e A u f m e r k s a m k e i t w u r d e den R e s t e n aus d e r e r s t e n P e r i o d e gewidmet, da solche M o n u m e n t e in Bosnien s e l t e n e r v o r k o m m e n . D a s Doppelfenster in d e r S d w a n d des S d o s t t u r m e s zeigt r o m a n i s c h e F o r m e n , was jedoch n i c h t einwandfrei z u m D a t i e r e n d e r ganzen M a u e r w e r w e n d e t w e r d e n darf, d a hier eine F o r m v e r s p a t u n g n i c h t ausgeschlossen ist. Das jetzige P o r t a l scheint s p a t e r in die fertige M a u e r eingefgt w o r d e n z u sein. E s k a n n d a h e r a n g e n o m m e n w e r d e n dass das u r s p r n g l i c h e P o r t a l also d e r Vorg a n g e r des jetztigen, m i t d e m Doppelfenster im B e r g frid (Sdostturm) stilistisch v e r w a n d t sein k n n t e . Das jetztige P o r t a l ist im gotischen Stil, a b e r von e i n e m einheimischen Meister ausgefhrt, u n d n a t den Anschein d a s s es a u s derselben W e r k s t a t t e s t a m m t , welche die u n t e r i r d i s c h e Kirche, die s o g e n n a n t e n K a t a k o m b e n e r b a u t h a t t e . Auf G r u n d des W a p p e n s H e r zogs Hrvoje Vukcic in den K a t a k o m b e n , u n d d e r eigenartigen F o r m des K n i g s w a p p e n s am Portfal k a n n d a s W i r k e n dieser W e r k s t a t t e in die erste Hlfte des X V J a h r h u n d e r t s gesetzt w e r d e n . D u r c h die K o n s e r v i e r u n g s a r b e i t e n w u r d e vor allem das K n i g s p o r t a l am Eingang in die Zitadelle von einer 1,5 M e t e r h o h e n S c h u t t a n h a u f u n g befreit. D a n n ist d a s r o m a n i s c h e Doppelfenster am Bergfrid freigelegt worden, u n d a m Mauerfirst w u r d e die u r s p r n gliche B r u s t w e h r e r n e u e r t , die m a n noch in d e r M a u e r w ' a h r n e h m e n k o n n t e , n a c h d e m sie ih t r k i s c h e r Zeit d u r c h V e r b a u u g v e r s t a r k t w o r d e n w a r . Die F a s s a denfugen w u r d e n m i t Z e m e n t m r t e l ausgefllt, u n d auf die frische U n t e r l a g e Tuffstaub e i n g e d r c k t , um auf diese Weise eine p a s s e n d e koloristische H a r m o n i e des e r n e u e r t e n M a u e r w e r k s zu erreichen. Schliesslich w u r d e a u c h d e r Z u g a n g z u m P o r t a l in O r d n u n g gebracht, wobei s t r e n g darauf geachtet w u r d e dass e r seiner U m g e b u n g angepasst w e r d e , u n d gleichzeitig den sthetischen Effekt d e r A r c h i t e k t u r

134