Zvanje, u povijesti spasenja i nasljedovanju Isusa Krista, besplatni je Boji poziv.

Bog, kada zove, on stvara neto novo ili u potpunosti mjenja ivot pozvanoga. U Svetom pismu ima veliki broj onih koje je Bog svojim pozivom mjenjao: Abraham, suci, proroci, djevica Marija, apostoli i jo mnogi drugi. Mnogi su znali to Bog od njih trai, neki nevoljko inili to im je zapovijedio iz iste poslunosti, no svi su oni imali karizmu koja im je dana kako bi mogli odgovoriti na poziv Boga.

Abraham Abrahama je Bog pozvao na izlazak iz zemlje svojih predaka, a bez ikakva odreena cilja a ni smjera, jedino to mu Bog odmah na poetku daje jest obeanje o zemlji punoj nade. Bog ga zove na povjerenje,ali cjena toga je velika ba zbog Abrahamova naputanja sigurna i sretna ivota. On svojim odazivom na Boji poziv izlazi u neizvjesnot koja je utemeljena na velikom povjerenju u Boga. Post 12:Jahve ree Abramu: Idi iz zemlje svoje, iz zaviaja i doma oinskog, u krajeve koje u ti pokazati... Boji poziv upuen Abrahamu je i poziv da bude blagoslov drugima, jer ga Bog poziva da bude otac mnogim narodima, da postane temelj na kojem e drugi graditi. Bog Abrahama poziva da ivi tako da i mnogi poslije njega budu sretni. Da ivi tako da drugi u njemu imaju primjer kako valja ivjeti u ovom svijetu, da ovjek ostvari svoju slinost s Gospodinom Bogom. Vie od tisuu rijei vrijedi jedan ivi primjer. Judita Za razliku od Abrahama, Judita svoj poziv nije primila u uho, ve u srce. Njoj Bog nije izravno govorio niti ju je izravno pozivao. Ona je svoj poziv u srcu osjeala i taj lgas Boga sluala i opsluivala. Ono to je nju nadasve krasilo jest molitva. Molitvom je pozvana i uz pomo molitve je i uinila herojsko djelo za spas Izraela. Jdt 15,9: Gospode, Boe svake sile, svrni u ovom asu pogled svoj na djelo ruku mojih, da se podii Jeruzalem. Ovu je molitvu izrekla netom prije nego li je odsjekla glavu asirskom kralju Holofernu. Od smrti svoga mua Manaea nije gubila vjeru, nije okrivila Boga, ve je najposlije i postala njegova slubenica i ena za Boga i od Boga. Neprestano je slavila Njegovu veliinu i svemonost.1 Bog na to nije ostao imun ve joj ju je nagradio duhom herojstva i dugim ivotom (umrla je u 105. godini

1 Usp. M. CRVENKA, Svetopisamske ene, Knjinica Marije, Split, 1997., str. 79.

ivota). Kroz molitvu dolazi poziv, kroz molitvu dolazi snaga, kroz molitvu postajem Boji, kroz molitvu ujemo Ga. Judita je molila, Boga ula, snagu dobila i Njega proslavila. imun Petar Petar nije bio neki velik i utjecajan ovjek, no ono to je bio ne ini ga nikakvim bezveznjakom. Imao je svoj posao kao ribar, svoje lae i ljude koji su zajedno s njime ribarili. Lk 5: Vidjevi to, imun Petar pade do nogu Isusovih govorei: "Idi od mene! Grean sam ovjek, Gospodine!" Zbog lovine riba to ih ulovie bijae se zapanjio on i svi koji bijahu s njime, a tako i Jakov i Ivan, Zebedejevi sinovi, drugovi imunovi. Isus ree imunu: "Ne boj se! Odsada e loviti ljude! Petra je Isus pozvao tri puta. Prvi puta kad ga je zamolio da ue u njegovu lau i da otisne malo od kraja. Petar ga je pustio u lau. Drugi put ga je Isus pozvao da baci mree u more. Petar je bio ribar, znao je zanat. Zato je iao po noi u lov, jer po danu ne moe oekivati ne znam to uloviti. I bio je umoran i frustriran zbog praznih mrea, i vjerojatno je jedva ekao da jo mree stavi suiti, pa da ode neto pojesti i spavati. No ipak, posluao je Isusa: Ali na tvoju rije I trei put, kad se Petar prenerazio od silnog ulova i kad se skruen prikazao nedostojnim tolike Boje milosti, Isus mu upuuje poziv da postane ribarom ljudi, a on e kasnije postati prvi papa u povijesti ovjeanstva. Po Isusu Bog poziva, ne samo jednom.

Marija, Isusova majka Lk 1, 38: Neka mi bude po rijei tvojoj!. Najsavreniji odaziv u Svetom pismu bijae ba ovaj Marijin. Majka Gospodina Naega Isusa Krista nije bila u strahu, nije oklijevala, nije premiljala, ona je na poziv Boga odgovorila sa nedvosmislenim, vrstim i jasnim Da!. Za razliku od spomenutih ostalih pozvanih likova Svetoga pisma o Mariji nalazimo jako malo napisanih redaka u Novom zavjetu, no ona je najvea, najizvrsnija, najpotpunija u ostvarivanju poziva. Poziv dan Mariji je bio najvei poziv cijelog Svetog pisma, bijae to poziv za spasenje, za otkupljenje, za Kristovo roenje, za njegovu muku, smrt i uskrsnue. Nedopustivo je i nemogue promatrati poziv Mariji bez Isusa Krista, On je prizma kroz koji se taj poziv Mariji treba gledat. Jer svojim prihvaanjem poziva Marija je rekla Da! za nae izbavljenje, nae otkupljenje. Njezin Velia osim velianja Boga ima i snanu proransku

poruku2, jer kroz njezin hvalospjev se ita ono to e uslijediti kad se njezin Sin oituje svijetu u svojoj slavi ...Iskaza snagu miice svoje, raspri oholice umiljene. Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne...(Lk 1, 51-52). Tako je Marija svojim pristankom na vrenje Njegove volje i poziva postala majka Boga, majka nama svima, majka naeg Spasitelja i naeg samog spasenja. Istina, prola je kroz bol, ma je ranio i njeno srce u kalvariji njena sina, no ostala je do kraja Njegova slubenica. Sa suzama u oima i boli u grudima i dalje je nastavila slijediti ono to je obeala, pa je na kraju bila i uz apostole. Odaziv na poziv ne znai da nae borbe prestaju i da nee biti boli. Odaziv zahtjeva cijelo nae bie, nau ustrajnost do kraja. Marija je sve to prola, sebe dala i na kraju i sve dobila slavu Nebesku uz svoga Sina i njegova Oca.

2 Usp. Isto, str. 190.