Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56) IZVORNI ZNANSTVENI RAD UDK: 004.738.5:070 Primljeno: rujan 2010.

Analiza sadr aja najposje enijih hrvatskih internetskih portala

Vanesa Benkovi * Ivan Balabani ** SA ETAK
Metodom analize sadr aja utvr ene su glavne sadr ajne odrednice triju najposje enijih hrvatskih internetskih portala. Sadr aj priloga je analiziran kroz sljede e kategorije: tematike, vrijednosni sudovi, teritorijalna orijentiranost radnje priloga, aktualnost, dubina obrade priloga, te autorstvo nad sadr ajem. Analizom su obuhva eni i elementi karakteristi ni za internetski medij poput multimedijalnosti ili hipertekstualnosti. Najposje eniji hrvatski portali svoj prostor uglavnom posve uju informacijama iz podru ja zabave i oubiznisa, sporta, kriminaliteta ili crne kronike, kulture i umjetnosti, politike te preno enju informacija o raznim neobi nim i bizarnim situacijama. S druge strane, vrlo malo prostora se daje sadr ajima iz podru ja gospodarstva, znanosti, religije te socijalne problematike. Vrlo malo se koriste tehnolo ke mogu nosti interneta poput multimedijalnosti i povezanosti sadr aja, a radnja priloga u jednakoj je mjeri okrenuta inozemnim, kao i doma im doga ajima, pojavama ili osobama. Sadr aj objavljen na portalima uglavnom je obra en povr inski, bez dublje analize predmeta i radnje priloga, ne koriste i mnogo multimedijalne mogu nosti interneta. Uglavnom, mo e se zaklju iti da je preferirani sadr aj najposje enijih hrvatskih dnevno informativnih internetskih portala (news portals) vrlo sli an preferiranom sadr aju u tabloidnom tisku, s pristupom za osobe mla e ivotne dobi (neobi ne i bizarne situacije, zanimljivosti, oubiznis i sport).
Klju ne rije i: Internet, dnevno informativni internetski portali, analiza sadr aja, online mediji, novinarstvo

Vanesa Benkovi , Vanessa mark d.o.o., Zelengaj 9, 10000 Zagreb, Hrvatska, magistar menad menta u zdravstvu, polaznik doktorskog studija Sociologije. E-mail: vanesa.benkovic@gmail.com ** Ivan Balabani , Institut dru tvenih znanosti Ivo Pilar, Maruli ev trg 19, 10000 Zagreb Hrvatska, dipl. sociolog, polaznik doktorskog studija Sociologije. 43

Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56)

Uvod internetski portali i karakteristike internetskog novinarstva

Pravovremena i pravovaljana informacija od iznimne je va nosti za dru tvo koje su teoreti ari medija, poput Jeana Baudrillarda ili Manuela Castellsa, jo prije desetak godina prepoznali kao umre eno. Najve i doprinos umre avanju i pove anju broja informacija iz svih aspekata dru tvenog ivota dao je Internet, a broj korisnika tog medija u svijetu od 2000. do 2009. godine pove ao se s 360 milijuna na otprilike 1 660 milijuna (Internet World stats, 2009) 1. Sukladno svjetskim trendovima raste i broj korisnika u Hrvatskoj, a u 2009. godini internet je koristilo 38,6 posto punoljetnih gra ana Hrvatske (Lamza Posavec i sur., 2009). Eksponencijalni razvoj Interneta pokrenuo je i sve ve i broj internet stranica koje se bave svakodnevnom objavom novosti (dnevno informativni internetski portali), a koji po svojoj osnovnoj svrsi odgovaraju funkcijama dnevnog tiska ili informativne emisije u sklopu televizijskog ili radijskog programa. Neki od dnevno informativnih internetskih portala samo su produ etak njihovog tiskanog, radijskog ili televizijskog izdanja, dok su neki od portala samostalni mediji koji se publiciraju jedino u obliku internetske elektroni ke publikacije. Bez obzira je li dnevno informativni internetski portal produ etak izdanja koje se publicira i putem tradicionalnih medija ili se publicira samo putem interneta, njegov sadr aj odlikuju karakteristike specifi ne samo za internetski medij. Veliki broj autora glavne razlike izme u Interneta i tradicionalnih medija vide u pojmovima interaktivnosti, multimedijalnosti, nelinearnosti, povezanosti i arhiviranosti (Brugoon, 2002: 657-677; Dennis et al, 1998; Foust, 2005; Kiousis, 2002: 355-383; Rafaeli, 1999: 125-181). Tim pojmovima Brautovi (2006) je pridodao i neposrednost (vrijeme koje je pro lo od doga aja do objave priloga o njemu), odnosno pojam izvornosti (je li izvorni tekst ili je prilog prenesen s nekog drugog medija). Tako er, Brautovi je pokazao da je razina prisutnosti navedenih elemenata u odre enoj internetskoj publikaciji povezana s razinom njezine posje enosti iste (internetske stranice koje u ve oj mjeri koriste karakteristike koje pru a jedino internetski medij ostvaruju ve u razinu posje enosti). Te ko je re i je li prisutnost navedenih elemenata na nekoj internetskoj stranici glavni razlog njezine ve e posje enosti, ail sigurno je da internetski medij, kao i svaki od tradicionalnih medija, ima svoje karakteristike koje novinari trebaju uzeti u obzir prilikom svog rada ako ele osigurati najkvalitetniji mogu i sadr aj svojim itateljima.

Nova uloga novinarstva i novinara

Pojava Interneta dovela je do velike promjene uloge novinarstva i novinara (Singer, 1998; Giussani, 1997; Prelog, 1997). Deuze (1999) smatra da se ova promjena
44

V. Benkovi , I. Balabani , Analiza sadr aja najposje enijih

mo e sagledati kroz dva smjera. Prvo, Internet je veliki izvor informacija za sve novinare razli itih medija te na taj na in pomalo preuzima ulogu informativne agencije. I drugo, novinari koji rade za internetske portale, moraju svoj rad u to ve oj mjeri uskladiti s karakteristikama internetskog medija to dovodi do novog oblika novinarstva (internetsko novinarstvo), a kako danas uglavnom svi tradicionalni mediji imaju i svoje internetske ina ice, mo e se govoriti i o novim modelima novinarskih redakcija, jer se informacija prvobitno namijenjena za objavu putem nekog tradicionalnog medija mora istovremeno prilagoditi i za objavljivanje na internetu. Osim tih promjena, a koje se ti u prvenstveno obrazaca svakodnevnog novinarskog rada, autori poput Rosena (1996) smatraju da se cjelokupno novinarstvo transformiralo od svojevrsnog monopolista u prikupljanju informacija, u servis koji prije svega slu i usmjeravanju dru tvenog tijeka informacije i javne debate. Dakle, nagla avaju se interaktivne mogu nosti internetskog medija te velike mogu nosti same publike da u velikoj mjeri participira u stvaraju medijskog sadr aja. Uglavnom, internetski medij je zbog svojih interaktivnih mogu nosti od samih svojih po etaka vodio pojavi javnog novinarstva (Charity, 1995; Merritt, 1998), a Rosen smatra da e javno novinarstvo biti izazov gra anima da komuniciraju, kako meusobno tako i s medijima kao zabrinuti i zainteresirani gra ani (Rosen, 1996:16). U skladu s navedenim, danas smo svjedoci da gotovi svi dnevno informativni internetski portali poti u gra ane na sudjelovanje u proizvodnji vijesti (gra ansko novinarstvo) i da su razni forumi i dru tvene mre e postali va na mjesta javne debate o svakom dru tvenom problemu. Interes autora ovoga rada me utim, manje je usmjeren prema ukupnoj ulozi interneta u javnoj komunikaciji, a vi e prema utvr ivanju glavnih karakteristika hrvatskog internetskog novinarstva, to jest prema produkciji internetskog sadr aja od strane novinara profesionalaca.

Osobine sadr aja dnevno informativnih internetskih portala

Interaktivnost, multimedijalnost, nelinearnost, povezanost, arhiviranost, neposrednost i izvornost naveli smo kao glavne elemente distinkcije internetskih od tradicionalnih medija. Ipak, novinarstvo nije zapo elo s Internetom pa je jasno da je i internetsko novinarstvo moralo zadr ati veliki broj obrazaca izvje tavanja tradicionalnih medija. Ovo pitanje se pogotovo problematizira kada se govori o tematici novinarskih priloga te o na inima novinarske obrade priloga. Tematika zanimljiva publici i na in njezine novinarske obrade, uz vje to kori tenje navedenih komparativnih prednosti internetskog medija, mogu se smatrati glavnim preduvjetom dobre posje enosti svakog dnevno informativnog internetskog portala. Treba nagla45

Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56)

siti da su svi ti portali komercijalno usmjereni, pri emu su cijene ogla avanja na Internetu vi estruko manje nego one u dnevnim novinama, na radiju ili televiziji. Dakle, dnevno informativni internetski portali s jedne su strane suo eni s ni im financijskim sredstvima koja dobivaju, dok s druge strane imaju stalan imperativ proizvodnje sadr aja koji zadovoljava njihovu publiku i koji e odr ati razinu posje enosti s kojom postaju zanimljivi ogla iva ima. Rezultat stoga esto naginje onome to McQuail jo 80-tih godina pro log stolje a ilustrira rije ima veliki dio sadr aja koji mediji nude je popularan i komercijalno uspje an, ali je repetitivan, infantilan, tematski ograni en, ideolo ki tendenciozan, prazan i antiintelektualan (McQuail, 1983: 105). Uglavnom, radi se o fenomenu ve uvelike opisanom u raznim istra ivanjima tradicionalnih medija (tiska, televizije i radija), a danas prihva enom kao injenica pod op enitim nazivom komercijalizacija medija. Ipak, dok su analize sadr aja hrvatskog tiska, radija i televizije u estale jo od 70tih godina pro log stolje a, analize sadr aja internetskih publikacija (ovdje se prvenstveno misli na internetske publikacije koje ozna avamo spomenutim pojmom dnevno informativni internetski portali) jo se nisu ustalila u na im medijskim studijama. To umanuje razumijevanje toga fenomena, tim vi e ako se uzme u obzir da mnogi hrvatski portali imaju izrazito visoku posje enost to u skladu s time zna i da imaju va nu dru tvenu ulogu2 . Problem analize sadr aja internetskih publikacija mo e se postaviti na dvije razine. S jedne strane internetsko novinarstvo ima svoja pravila koje nakladnici dnevno informativnih internetskih portala moraju po tovati kako bi njihov sadr aj postigao optimalnu kvalitetu koju mu omogu uje tehnolo ka razvijenost internetskog medija. Rije je prije svega o analizi prisutnosti elemenata koji su ozna eni kao glavna komparativna prednost interneta u odnosu na tradicionalne medije, a to su multimedijalnost, nelinearnost i povezanost sadr aja. S druge strane, prilozi objavljeni na internetskoj publikaciji trebaju se sagledati i kroz ustaljene kategorije analize medijskog sadr aja kojima su se utvr ivale i njihove glavne karakteristike, poput glavnih tema priloga, izno enja novinarskih kriti kih stavova, teritorijalne orijentiranosti radnje priloga, dubine obrade teme priloga, aktualnosti priloga, autorstva priloga i sli no. Slijedom toga, odlu ili smo se provesti analizu sadr aja vode ih hrvatskih dnevno informativnih internetskih portala, i to u dvije navedene razine. Dobiveni rezultati, s jedne strane, daju uvid u trenutnu kvalitetu internetskog novinarstva u Hrvatskoj sagledanu sa stajali ta tehnolo kih mogu nosti internetskog medija, a s druge strane omogu uju uvid u osobine sadr aja koje hrvatski dnevno informativni internetski portali svakodnevno nude svojoj publici.

46

V. Benkovi , I. Balabani , Analiza sadr aja najposje enijih

Ciljevi i metodologija istra ivanja

Glavni cilj stra ivanja bio je utvrditi sadr ajne osobine i kvalitetu novinarske i uredni ke obrade svih priloga objavljenih na naslovnim stranicama vode ih hrvatskih dnevno informativnih internetskih portala u razdoblju od 18. lipnja do 1. srpnja 2009. godine3 . Vo eni navedenim kriterijima posje enosti analizom smo obuhvatili sljede e portale: Net.hr, Index.hr i Tportal.hr, a to su portali koji izlaze samo u elektroni kom obliku4. Kori tena je metoda analize sadr aja, a za potrebe analize izra ena je analiti ka matrica koja je sadr avala 20 klasifikacijskih kategorija, od koje je jedna kategorija bila kvalitativnog tipa (opis priloga)5. Analiti ka matrica je modifikacija analiti kih matrica kori tenih za utvr ivanje osobina sadr aja i novinarske obrade priloga objavljenih u tradicionalnim medijima tiska i televizije (Balabani i Lamza Posavec, 2007; Balabani i Mustapi , 2007; engi i Miji , 2007.). Za jedinicu analize uzet je jedan prilog, a prilog je definiran kao jedini ni sadr aj koji je na naslovnoj stranici portala objavljen kao samostalna smislena cjelina6. Oglasne poruke, igre, sponzorirane priloge, rubrike poput cura i de ko dana, horoskop, ankete, fotografije dana, vremenske prognoze, vodi e te komentare posjetitelja portala nismo uvr tavali u analizu. Osnovnim skupom za izbor uzorka obuhva eno je, kao to je ve istaknuto, razdoblje od 18. lipnja do 1. srpnja 2009. godine. Sadr aj internetskih portala digitalno je sniman, te je kasnije u istom oblik i analiziran, dva puta tijekom dana i to u 10 sati i u 21 sat, koriste i slu ajni sustavni uzorak. Za svaki portal analizirano je sedam dana (snimki) naslovna stranica portala i to ona koju je elektroni ki nakladnik postavio za standardnu ili po etnu. Naime, internetski portali pru aju mogunost da korisnik odredi koje e elemente i na kojem mjestu naslovnica sadr avati. Ipak, uvijek postoji i standardan (po etni) izgled portala, a autori rada su upravo priloge objavljene na takvoj naslovnoj stranici uvr tavali u analizu. Primjerice, portal Index.hr na naslovnoj stranici nudi mogu nost da korisnik ita priloge iz sljede ih rubrika izbor, naj itanije i najnovije, ali je standardno postavljeno da se korisniku prvo prikazuju prilozi iz rubrike izbor te su u analizu uvr tavali samo priloge iz te rubrike. Analizu su proveli autori ovoga rada, a radi postizanja jednozna nosti kriterija najprije je izra ena radna verzija analiti ke matrice te je provedeno nekoliko pokusnih analiza. Podudarnost analiti ara7 ispitana je Cohen Kappa koeficijentom koji se, ovisno o varijabli istra ivanja kretao od 0,71 do 0,92. Medijan koeficijenta podudarnosti svih varijabli iznosi 0,838.

47

Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56)

Rezultati i rasprava
Broj priloga prema portalima i danima tjedna Podaci u Tablici 1 prikazuju broj objavljenih priloga za svaki portal i za svaki dan zasebno te ukupan broj objavljenih priloga. Tablica 1 Broj objavljenih priloga prema internetskim portalima i danima tjedna Portal net.hr index.hr tportal.hr Zabava i oubiznis 18,66 24,49 27,40 Sport 12,11 34,69 11,23 Kriminalitet 12,44 10,71 8,77 Kultura i umjetnost 13,58 3,06 9,32 Politika 7,69 10,71 12,05 Zanimljivosti 9,98 6,63 7,40 Ljepota, izgled i moda 7,69 2,04 3,01 Tehnologija i kompjuteri 6,22 1,53 4,66 Zdravlje 6,55 0,00 3,84 Gospodarstvo 1,8 4,08 6,85 Znanost 2,13 0,51 1,37 Religija 0,00 1,02 1,92 Socijalne teme 0,49 0,51 1,10 Udruge i gra ani 0,49 0,00 1,10 Alternativna duhovnost 0,16 0,00 0,00 Ukupno (N) 611 196 365 Ukupno (%) 100 100 100 p<0,01 Tema priloga Ukupno (N) 262 183 129 123 112 101 62 58 54 44 19 9 8 7 1 1.172 100 Ukupno (%) 22,35 15,61 11,00 10,49 9,55 8,61 5,29 4,94 4,60 3,75 1,62 0,76 0,68 0,59 0,08 1.172 100

Sumiraju li se rezultati svih portala evidentno su najzastupljeniji sadr aji vezani uz zabavu i oubiznis, sport te kriminalitet. Politi ka je tematika zastupljena u otprilike 10 posto ukupnog broja analiziranih priloga. Treba re i da postoji statisti ki zna ajna razlika (p<0,01) izme u portala u preferiranju odre ene tematike. Odudara sadr aj Index.hr-a i to prvenstveno zbog toga to daleko vi e od druga dva portala zastupa sportsku tematiku. Tako er, Index.hr u svom sadr aju gotovo da i nema priloga iz podru ja kulture i umjetnosti. Op enito gledaju i, mo emo re i da vode i hrvatski internetski portali uglavnom pokrivaju podru ja zabave i oubiznisa, sporta, kriminaliteta ili crne kronike, kulture i umjetnosti, politike te da prenose
48

V. Benkovi , I. Balabani , Analiza sadr aja najposje enijih

razne neobi ne zanimljivosti i bizarne situacije9. S druge strane, vrlo malo su zastupljeni sadr aji vezani uz gospodarstvo, znanost, religiju, socijalnu problematiku te razne aktivnosti udruga civilnog dru tva i gra ana. Internetsku publiku u ve oj mjeri ini osobe mla e ivotne dobi, koje tra e sadr aje vezane uz zabavu i relaksaciju, pa se mo e pretpostaviti da uredni tva analiziranih portala sadr aj prilago avaju ukusu publike10. Svejedno, ovakav rezultat ukazuje da se i vode e hrvatske dnevno informativne internetske portale mo e uvrstiti u trend op e medijske komercijalizacije sadr aja, koja nagla ava podru ja lake zabave i relaksacije na tetu relevantnih problema pojedinaca i dru tva. Istra ivanje je uklju ivalo i analizu vizualnog isticanja pojedinog sadr aja objavljenog na naslovnoj stranici. Tako je Net.hr gornji dominantni dio naslovne stranice namijenio prvenstveno sadr aju vezanom za politiku i sport. Sredinu je namijenio sadr ajima vezanim za kriminalitet te zabavu i showbusiness, a donji dio stranice u najve oj je mjeri namijenjen podru ju kulture i umjetnosti. Index.hr je gornji dio stranice uglavnom namijenio sadr ajima vezanim uz politiku i kriminalitet. Sredina je namijenjena sportskoj tematici, a donji dio naslovnice prete no se koristi za objavljivanje priloga iz podru ja zabave i showbusinessa. Kod Tportal.hr-a situacija je sli na Net.hr-u i Index.hr-u te se u gornjem dijelu naslovne stranice uglavnom objavljuju sadr aji vezani za politiku, sport i kriminalitet. Sredina stranice namijenjena je za vijesti iz zabave i oubiznisa, a donji dio stranice za vijesti iz podru ja kulture i umjetnosti. Trend negativizma, ilustriran temama konflikata, nasilja, neuspjeha, katastrofa, smrti i patnje te "infotainmenta", koji pokriva ono to je interesantno ignoriraju i ono to je va no (Bertrand, 2000), prisutan je sve vi e u novinarstvu, te djelomi no obja njava popularnost sadr aja analiziranih portala. Preostale tematske kategorije, primjerice kategorija zanimljivosti ili kategorija gospodarstvo nema predodre enu poziciju na naslovnoj stranici nego je polo aj priloga iz tih kategorija ovisan o njihovoj informacijskoj va nosti i odluci urednika na koju e poziciju postaviti takve sadr aje. Nadalje, portali e e pi u o dogaajima i osobama (institucijama), a u manjoj mjeri o raznim procesima i pojavama. Tako je u samo 10 posto priloga glavni predmet izvje tavanja odre ena pojava ili proces. U izno enju vrijednosnog suda (kritike ili pohvale) nema razlike me u portalima. U otprilike 52 posto priloga ne iznose se vrijednosni sudovi nego se zadr ava samo na deskripciji. Pozitivan sud ili pohvala neke osobe, doga aja, proizvoda ili pojave zabilje en je u 26 posto priloga, negativan sud ili kritiku u pribli no 13 posto priloga, a u otprilike etiri posto priloga istovremeno su se iznosili i pozitivni i negativni sudovi prema glavnom predmetu. Prete no deskriptivno izvje tavanje treba se sagledati kroz podatak da analizirani portali u velikoj mjeri prenose
49

Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56)

sadr aje drugih izvora, prije svega informativnih agencija, koje u svojim vijestima i izvje tajima naj e e i ne iznose nikakve eksplicitne vrijednosne sudove. Za odre ivanje sadr ajnih karakteristika bilo je va no odrediti i teritorijalnu orijentiranost radnje priloga. Me u analiziranim portalima postoji zna ajna razlika (p<0,01) s obzirom na isticanje doma ih ili inozemnih aktera, doga aja ili pojava. Ovdje treba istaknuti da je sadr aj gotovo polovine priloga objavljenih na Index.hr-u vezan uz inozemne aktere. Ako rezultate za sve portale sagledamo zajedno tada uoavamo da je 38 posto priloga vezano uz inozemne, a 35 posto priloga uz doma e aktere, doga aje ili pojave. U 17 posto priloga radnja je ravnomjerno vezana uz doma e i inozemne aktere, doga aje ili pojave, a u 10 posto priloga teritorijalna orijentiranost uop e nije va na. Mo emo, dakle zaklju iti da vode i hrvatski portali u jednakoj mjeri objavljuju informacije vezane uz Hrvatsku, kao i informacije vezane uz inozemne aktere, doga aje ili pojave. Aktualnost priloga sljede a je va na dimenzija sadr aja internetskih portala. U 50 posto slu ajeva prilozi su vezani uz teku e doga aje. Sadr aj ostalih priloga orijentiran je ili na pro le, odnosno budu e doga aje (pojave), ili vremenska dimenzija uop e nije relevantna za smisao priloga. U pogledu aktualnosti tako er postoje zna ajne razlike izme u portala (p<0,01) s time da su prilozi Index.hr-a znatno vi e orijentirani na teku e doga aje (61 posto ukupnog broja priloga), dok Tportal.hr vi e pi e o pro lim doga ajima ili pojavama (27 posto ukupnog broja priloga). Zadnji va ni segment analize sadr aja priloga je produbljenost obrade predmeta. Sadr aj priloga mo e se sagledati povr inski (bez dublje analize) ili dubinski (ulaze i u dublju analizu, tra e i uzroke ili posljedice i sli no). Bertrand (2000) dimenziju dubine analize komentira kroz vrijednosne atribute i nudi pojam novinarstvo ledene sante (iceberg journalism) povr no pokrivanje samo vidljivog dijela stvarnosti, ignoriraju i puno ve i dio ispod povr ine, nazivaju i ga tihi proces koji transformira dru tvo. Me u portalima postoji zna ajna razlika (p<0,01) s time da Index.hr skoro 60 posto priloga sagledava bez dublje analize (povr inski), Tportal.hr povr inski obra uje 52 posto, a Net.hr 43 posto priloga. Dubina obrade ovisi svakako o raspolo ivim resursima, vremenu, broju novinara kao i o politici samog portala, a za temeljitiju analizu problema korisna bi bila op irnija analizu ove dimenzije.

50

V. Benkovi , I. Balabani , Analiza sadr aja najposje enijih

Zaklju ak
Vode i hrvatski dnevno informativni internetski portali u najve oj mjeri objavljuju informacije vezane uz teme iz podru ja oubiznisa, sporta i crne kronike. Postoje razlike u preferiranju odre enog sadr aja me u portalima. Primjerice portal Net.hr vi e od ostalih nagla ava podru je kulture i umjetnost, a Tportal.hr podru je politike. Op enito gledaju i ipak na sva tri portala prevladavaju podru ja zabave i uobiznisa, sporta te kriminaliteta. Mo e se re i da se na internetskim portalima nagla ava podru je tzv. lake zabave, ali i podru je kriminaliteta koje posjeduje informacijsku vrijednost prvenstveno zbog svoje negativne prirode. Slabo su zastupljeni sadr aji vezani uz gospodarstvo, znanost, religiju, socijalnu problematiku te razne aktivnosti civilnog dru tva. Prilozi o politi koj problematici zastupljeni su u otprilike deset posto objavljenih priloga to je, malo vi e od udjela priloga koji govore o raznim zanimljivostima i bizarnim situacijama iz svakodnevice. Nadalje, novinari vode ih hrvatskih internetskih portala predmet priloga dnevnih doga aja u ve ini slu ajeva obra uju povr inski, bez ula enja u dublje analize. Pri tom se ve ina priloga zadr ava na razini deskripcije a ne iznose se nikakvi vrijednosni sudovi (kritika ili pohvala) prema predmetu priloga. Tako er je zanimljiv rezultat istra ivanja koji pokazuje da u otprilike 20 do 30 posto sadr aja novinari zaposleni u analiziranim internetskim portalima nisu autori priloga nego koriste tu e vijesti, to jest prenose informacije s neke druge internetske stranice ili od informativnih agencija. I tehnolo ke mogu nosti internetskog medija prili no su zanemarene od strane redakcija analiziranih portala. Tako se u gotovo 80 posto priloga koristi forma koja uklju uje samo tekst i sliku, a to u velikoj mjeri podsje a na tiskane medije. Koritenje multimedijalnih osobina internetskog medija, to jest istovremeno kori tenje teksta, slike i videomaterijala, zabilje ena je u pribli no deset posto priloga, to je prili no mali udio s obzirom na va nost multimedijalnosti za internetski medij. Zanimljivo je da analizirani portali nisu u dovoljnoj mjeri putem vezanih linkova povezali sadr aje na svojim stranicama. Ovo se pogotovo odnosi na Net.hr koji ak u 68 posto priloga nije prilo io vezane linkove koji bi sadr aj tih priloga povezali sa sli nim sadr ajima na portalu ili s nekim drugim internetskim stranicama. S obzirom na rezultate provedene analize, mo e se zaklju iti da hrvatski dnevno informativni internetski portali jo uvijek nisu u potpunosti prihvatili sve obrasce tehnolo kog iskori tavanja Interneta, koji u svojoj kona nici omogu avaju kvalitetniji i zanimljiviji sadr aj. S druge strane, nagla avanje podru ja tzv. lake zabave i novinarski rad koji se uglavnom ograni ava na povr inske prikaze raznih dogaaja iz svakodnevnice upu uju na zaklju ak i da su i dnevno informativni internet-

51

Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56)

ski portali uglavnom orijentirani prema sadr ajima komercijalnog karaktera pa da tako i oni znatno pridonose ja anju op eg trenda komercijalizacije medijske scene.

BILJE KE
1 2

http://www.internetworldstats.com, uzeto 10.12.10. Prema istra ivanju posje enosti internetskih portala to ga u Hrvat skoj provodi poduze e Gemius, tri je vode a hrvatska portala u listopadu 2010. godine (barem jednom ) posjetilo izme u 700.000 i 850.000 hrvatskih gra ana. Ako ovom broju pridodamo i posjetitelje iz inozemstva, gdje prednja e korisnici iz Srbije, dobiva se kompletan uvid o kakvom se dosegu radi. Vode im portalima smatrali smo internetske publikacije koje su tijekom 2008. godine imale najve u posje enost mjerenu metodom koju koristi poduze e Gemius. Indikator posje enosti bio je ukupan broj jedinstvenih posjeta iz Republike Hrvatske koje su portali ostvarili tijekom 2008. godine. Navedena tri portala nisu samo najposje eniji hrvatski portali, nego da su od deset najposje enijih hrvatskih dnevno informativnih internetskih portala jedini koji izlaze sam o u elektroni kom obliku. Kako je intencija rada bila dobivanje uvida u karakteristike hrvatskog internetskog novinarstva, smatramo da su upravo Net.hr, Index.hr i Tportal.hr najbolji izbor za ostvarivanje ciljeva istra ivanja jer se jedini u potpunosti ba ve samo takvim oblikom novinarstva. Klasifikacijske kategorije kori tene u analizi bili su sljede e: internetska publikacija, datum objavljivanja priloga, vrijeme snimanja priloga, dan u tjednu, elementi priloga, forma priloga, autor priloga, polo aj priloga na naslovnoj stranici, vizualna istaknutost priloga, glavna tema priloga, glavni predmet priloga, kriti ki (vrijednosni) odnos prema glavnom predmetu priloga, teritorijalna orijentiranost priloga, aktualnost priloga, dubina obrade teme, povezanost naslova i teksta priloga, povezanost video materijala i teksta, povezanost slikovnog materijala i teksta, povezanost vezanih linkova i teksta priloga te opis priloga. Dodatni elementi priloga poput slikovnog materijala, video klipova i vezanih linkova smatrani su sastavnim dijelom priloga. Podudarnost je ispitana na uzorku od 50 priloga. Koristilo se slu ajnim sustavnim uzorkom, s time da je svaki analiti ar analizirao 25 priloga koje je prethodno analizirao drugi analiti ar. Cohen Kappa koeficijent vrijednosti ve e od 0,8 ukazuje na izrazito visoku podudarnost analiti ara te na visoku pouzdanost istra ivanja. Autori nisu uspjeli na i istra ivanja o itala kim preferencijama posjetitelja hrvatskih dnevno informativnih internetskih porta la, ali zanimljivo zvu i podatak da je me u korisnicima Interneta u SAD-u najtra eniji sadr aj vezan uz podru ja vremenske prognoze, znanosti i zdravlja politike te me unarodnih vijesti (Fallows i Rainie, 2004). Rezultati istra ivanja GFK iz srpnja 201 0. godine na reprezentativnom uzorku hrvatskih gra ana starijih od 15 godina (N=1000) pokazali su da 90 posto osoba izme u 15 i 24 godine koriste Internet, dok svega 9 posto osoba starijih od 65 godina koristi Internet.

10

52

V. Benkovi , I. Balabani , Analiza sadr aja najposje enijih

LITERATURA
Baker, S. (2006) New media characteristics (Url: http://www.uky.edu/~sdbaker/ tel555/nmc.html, (25.08. 2009). Balabani , I., Lamza Posavec, V. (2007) Analiza sadr aja sredi njeg dnevnika Hrvatske televizije, studija za internu upotrebu Instituta dru tvenih znanosti Ivo Pilar, 2007. Balabani , I., Mustapi , M. (2008) Medijska retorika u predizbornom razdoblju 2007. Analiza dnevnog tiska, Dru tvena istra ivanja, Zagreb, 17, 4-5; 647669. Bertrand, JC., (2000) Ogledi i rasprave, 8-16. U: Deontologija medija, Zagreb: ICEJ i Sveu ili na knji ara. Bozckowski, P. (2004) Digitizing the news. Cambridge: MA: MIT Press. Brautovi , M. (2006) Karakteristike novih medija u funkciji online novinarstva, doktorska disertacija. Zagreb: Sveu ili te u Zagrebu, Filozofski fakultet. Brugoon, J.K. i dr. (2002) Testing the Interactivity Principle: Effects of Mediation, Propinquity and Verbal and Nonverbal Modalities in Interpersonal Interaction, Journal of Communication, 52 (3), 657. Charity, A. (1995) Doing public journalism. New York: Guilford. engi , D., Miji , I. (2007) Kako tiskani mediji rekonstruiraju hrvatski put u Europsku uniju: primjer Globusa, Dru tvena istra ivanja, Zagreb, 16 (4-5), 90-91. De Wolk, R. (2001) Introduction to Online Journalism: Publishing News and Information, Needham Heights, MA: Allyn and Bacon. Dennis, A.R., Kinney, S. T. (1998.) Testing Media Richness Theory in the New Media: The Effects of Cues, Feedback and Task Equivocality, Information System Research, Hanover, MD, 9/3, 256-274. Deuze, M., (1998) Online Journalism: The Web Communicators: Issues in research into online journalism and journalists. Url: http://www.firstmonday. org/issues/issue3_12/deuze/ (20.08.2009.) Fallows, D., & Rainie, L. (2004). The Internet as a unique news source. Pew Internet & American Life Project.. Url: http://www.pewinternet.org/pdfs/ PIP_News_Images_July04.pdf (19.08.2009.) Fiedler, R., (1997) Mediamorphosis: Understanding New Media. Pine Forge Press, California: Sage Publications, Inc . Foust, C. (2005) Journalism Online: Principles and Practices of News for the Web. Scottsdale: Jpl Comb Hathaway, 9-13.

53

Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56)

Giussani, B. (1997) A new media tells different story, First Monday, 2(4-7). Url: http://www.firstmonday.dk/issues/issue2_4/giussani/index.html (5.9.2009.) Golding, P. & Murdock, G. (2000) Culture, communication, and political economy (7192). U: J. Curran and M. Gurevitch (Ur.), Mass media and society. London. Edward Arnold. Hoffman, D.L., Novak, T.P. (1996) Marketing in Hypermedia Computer Environments, Conceptual Foundations, Journal of Marketing, Chicago, IL, 60, 50-68. Jones, S. (1999) Doing Internet Research Critical Issues and Methods for Examining the Net. California: Sage Publications, Inc. Kiousis, S. (2002.) Interactivity: A Concept Explicatio, New Media & Society, 4/3, 355-383. Krippendorff, K. (2003) Content analysis: an introduction to its methodology. California: Sage Publications. Lamza, V. (1978), Analiza Starta, Zagreb: NI RO Vjesnik Lamza Posavec, V., Feri , I., Rihtar, S., Mustapi , M., Balabani , I. (2009) Pilarov barometar hrvatskog dru tva Mi ljenja gra ana o dru tvenim odnosima i procesima. Zagreb: Institut dru tvenih znanosti Ivo Pilar. Lister, M., Dovey, J., Giddins, S., Grant, I. & Kelly, K. (2003) New Media: A Critical Introduction. London: Routledge. Malovi , S. (1997) Pregled i analiza WWW stranica hrvatskih masovnih medija Internet: izme u mode i potrebe, Medijska istra ivanja, Zagreb, 3 (1-2), 93110. Manovich, L. (2001) The Language of the New Media. Cambridge: MIT Press. McQuail, D., (1983) Mass Communication Theory: An Introduction. London: Sage Publications. Merritt, D. (1998) Public journalism and public life: Why telling the news is not enough. Mahwah: Lawrence Erlbaum Associates. Neuberger, C. (2003.), Strategien deutscher Tageszeitungen im Internet (152213). U: Neuberger, C., Tonnemacher J., Online die Zukunft die Zeitung?. Wiesbaden. Westdeutchen Verlag. Nielsen, J. (1990.) Hypertext and Hypermedia. New York: Academic Press. Pavlik, J.V. (1998) "The Future of On-Line Journalism", (141). U: Wickham, Kathleen, On-Line Journalism Perspective. Bellevue: CourseWise Publishing, Inc. Prelog, N. (1997) Novo novinarstvo, Medijska istra ivanja, Zagreb 3, (1-2), 85-92.

54

V. Benkovi , I. Balabani , Analiza sadr aja najposje enijih

Rafaeli, S. (1990) Interaction with media: Parasocial interaction and real interaction (125-181). U: B.D. Ruben & L.A. Lierrouw (Ur.), Mediation, information and communication: Information and Behavior. New Brunswick, NJ: Transaction Books. Rafaeli, S. (1999) Online Journals, Url: https://gsb.haifa.as.il/~sheizaf/online. journals.htm (rujan 2009). Rosen, J. (1996) Getting the connections right: Public journalism and the troubles in the press. New York: The Twentieth Century Fund Press. Singer, J.B. (1998) Online journalists: Foundations for research into their changing roles, Journal of Computer-Mediated Communication, 4(1). Url: http://jcmc.huji.ac.il/vol4/issue1/singer.html (rujan 2009). Wendland, M. (2002) Convergence: Repurposing Journalism, Poynteronline, Url: https://www.poynteronline.org/dg.lts/id.14558/content.content_view.html (studeni 2010.) http://www.rep.hr/vijesti/financije/najveci-portali-agenciji-ce-placati-desetketisuca-kuna/2365/ (studeni 2010.)

Content Analysis of the Most Visited Croatian Internet Portals

Vanesa Benkovi Ivan Balabani SUMMARY
Using content analysis method, the main content determinants of the top three visited Croatian Internet portals was analyzed. Content of the features was analyzed through following categories: themes, value judgments, territorial orientation of the item content, actuality, depth of item editing and content authoring. The analysis also comprises elements characteristic for Internet media such as multimediality and hypertext. Most visited Croatian portals dedicate their virtual space mostly to information from the area of entertainment and show business, sport, criminal news, culture and art, politics and information about various unusual and bizarre situations. On the other hand, very little space is given to content from the area of economy, science, religion and social issues. Technology Internet options such as multimedia and content linking are used in a
55

Medij. istra . (god. 16, br. 2) 2010. (43-56)

small degree, while the features` plots are equally directed toward domestic as well as foreign event and persons. The content published by portals is usually treated and edited superficially, without further and deeper analysis of the subject and the plot, scarcely using multimedia Internet options. The conclusion is that the preferred content of top visited Croatian news portals is very similar to preferred content in tabloid press, targeting younger population (unusual and bizarre, excitements, show business and sport). Key words: Internet, news portals, content analysis, online media, journalism

56