Kaljeno staklo

Staklo kao prirodni i tradicionalni graevinski materijal u dugom je razdoblju u prolosti bilo podcijenjeno jer je na prvi pogled krhko i u sigurnosnom smislu potpuno neupotrebljivo u kreiranju ovjekova stambenog prostora. Iako je staklo zasigurno tvrda stvar koju su prvi staklopuhai dobivali puhanjem kroz staklarsku pipu, prvo razvijajui cilindar, a zatim nakon uzdunog rezanja na drvenom stolu razvili u plou, zbog njegove bi ga strukture morali uvrstiti u tekuine. Jer, staklo je u biti pothlaena tekuina. Ono se dobiva od paljivo pripravljene sirovine u potpunosti uravnoteenih razmjera, propisane gustoe i granulacije (osnovna sirovina za proizvodnju ravnog vuenog stakla jest kvarcni pijesak). No, danas staklo vie ne tretiramo samo kao materijal koji nam omoguava transparentnost i doivljaj vanjskog svijeta iz udobne fotelje dnevnog boravka, staklo je danas mnogo vie od toga. Mogunosti stakla u suvremenoj arhitekturi danas su gotovo neograniene zahvaljujui golemom tehnolokom napretku u proizvodnji i obradi stakla posljednjih 30-ak godina, posebice u pogledu sigurnosti od pojave 'kaljenog' stakla Karakteristike i tehniki podaci Pod pojmom kaljenog sigurnosnog stakla podrazumijevamo termiki obraeno 'obino' staklo iju prenapregnutost postiemo tako da prvo termiki ugrijemo staklo do odreene temperature i zatim ga naglo ohladimo. Zbog specifine toplinske provodljivosti vanjske se estice stakla pri naglom hlaenju brzo skvre i stvrdnu i pri tome onemogue isto u srednjem dijelu. Posljedica toga jest poveana gustoa molekula na povrini, a rjea u sredini stakla .

Na taj nain dolazi u kaljenom staklu do znaajne preraspodjele napetosti; molekule na povrini stakla su izloene tlanoj, a molekule u unutranjosti stakla vlanoj napetosti. Ta napetost mora biti u ravnotei, to je ujedno i uvjet za stabilnost koja nam garantira sigurnosne karakteristike kaljenog stakla, to moemo vidjeti pri promatranju sljedeih vrijednosti: - poveana otpornost na udarce (udarni pokus po DIN 52337) - poveana vrstoa na savijanje: izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (raunska vrijednost 50 N/mm2), dok kod obinog stakla ta vrijednost iznosi 30 N/mm2. - poveana otpornost na toplinske promjene: T=150 K, pri obinom staklu 50 K. Tablica 1. Mehanike karakteristike stakla

Tablica 2. vrstoa na savijanje

U praksi moemo kaljenjem tretirati sva 'float' i ornament stakla koja mogu biti: - transparentna (bezbojna) ili bojena u masi - prozirna ili neprozirna (npr. ornamentirana stakla) - s nanosom na vanjskoj plohi stakla (npr. emajlirano staklo) - povrinski obraena (npr. pjeskarena stakla) Tablica 3. Odstupanja u debljini nakon procesa kaljenja

Odstupanja ravnosti stakla ovise o debljini stakla koje kalimo, o njegovim dimenzijama i omjeru stranica i vidljiva su u obliku iskrivljenja koja dijelimo u dvije veliine: ukupna i lokalna iskrivljenost. No, za kvalitetu kaljenog sigurnosnog stakla najvanije su dvije karakteristike: struktura loma stakla i vrstoa na savijanje. Struktura loma promatra se u skladu s DIN 52349 i DIN 1249 T12, dok se vrstoa na savijanje promatra u skladu sa zahtjevima iz DIN 52303 T1 i DIN 1249 T12, to donosimo u tablicama 4 i 5. Tablica 4. Strukture loma stakla kod kaljenog stakla

Tablica 5. vrstoa na savijanje kod kaljenog stakla

U optikom smislu moe doi do blage valovitosti kaljenog stakla zato to se u pei pri kaljenju staklo pomie uz pomo vruih keramikih valjaka. Ovu pojavu ne moemo izbjei, i u praksi se ona vidi kao blago izoblienje slike. No, sigurnosne karakteristike kaljenog stakla kao i njegove toplinske karakteristike (kaljeno staklo dobro podnosi temperaturne razlike izmeu dvije toke i do 140C) u velikoj mjeri nadmauju njegove nedostatke. Pri tome svako kaljeno staklo mora imati na sebi vidljivo otisnutu oznaku proizvoaa i oznaku iz koje je vidljivo da se radi o kaljenom staklu. Obrada

Zbog specifinosti rasporeda napetosti kaljenog stakla ono se ne moe nakon procesa kaljenja dalje obraivati, rezati, brusiti, buiti rupe, skraivati i sl. Svaki takav pokuaj prouzroio bi lom stakla u tisue malih komadia. Stoga sve predviene i potrebne obrade treba uiniti prije termike obrade stakla. Svako staklo mora prije kaljenja imati obraene rubove. Najnii stupanj obrade koji zadovoljava ovaj uvjet jest gruba obrada rubova stakla. Pod tim podrazumijevamo samo skidanje otrine ruba stakla, dok pod finim bruenjem podrazumijevamo strojno bruenje stakla u njegovom cijelom presjeku, pri emu ne smiju ostati nebrueni segmenti niti ikakva fizika oteenja. Takoer, postoje stroga pravila i tablice minimalne udaljenosti od ruba stakla za sve rupe i izreze koji su nam neophodni prilikom montae kaljenih elemenata. Primjena S obzirom da su kaljenjem svojstva stakla u mehanikom i termikom smislu vidno poboljana, u suvremenoj gradnji kaljeno staklo ima svoje sve vanije mjesto. Nabrojimo neke od moguih primjena : - u opremanju stambenih i poslovnih objekata - u izvedbi ulaznih prostora, ulaznih vrata od kaljenog stakla, automatskih posminih vrata, pregradnih i pominih stijena i sl. - u opremanju sportskih objekata - u sudjelovanju pri izvedbi aluminijskih staklenih fasada pri emu staklo u izo izvedbi u kombinaciji s kaljenim elementima daje i bolju toplinsku izolaciju i primjerenu sigurnost pri izvedbi parapeta - pri opremanju interijera, izvedbi stubita od stakla i ograda - u izradi staklenog namjetaja i dr. Visokosofisticirana tehnologija danas i u Hrvatskoj omoguava proizvodnju sigurnosnih stakala, i to od kaljenog i laminiranog stakla. U dvije domae tvornice u Rijeci i u Zagrebu (Formator, Staklo Pileti) mogue je proizvesti kaljeno i laminirano staklo u razliitim pojavnim oblicima boja i dizajna koji proizlaze iz velikih mogunosti u odabiru irokog spektra stakala, ogledala, PVB folija i sl. uz upotrebu strojeva za preradu stakla termikim postupcima, laminiranjem, automatskim rezanjem stakla, CNC obradom, sitotiskom, savijanjem stakla i izo-linijama vrhunske kvalitete. Stoga moemo rei da je bez sigurnosnog kaljenog stakla danas gotovo nemogue sudjelovati u oblikovanju suvremenog arhitektonskog izriaja. Mogunosti stakla u suvremenoj arhitekturi danas su gotovo neograniene zahvaljujui golemom tehnolokom napretku u proizvodnji i obradi stakla posljednjih 30-ak godina, posebice u pogledu sigurnosti

Uporaba kaljenog stakla Kaljeno se staklo uvelike upotrebljava za ostakljenje proelja, za staklena vrata, za ostakljenje stubita, balkona i parapeta (kada kaljena stakla lijepimo u lamistal izvedbu), za vjetrobrane i sl. kao i za izvedbu izolacijskih stakala u varijantama kada je toplinska zatita podjednako bitna kao i sigurnosna komponenta ostakljenja. U praksi se kale stakla od 4 do 19 mm, a maksimalna veliina plohe iznosi o maksimalnom kapacitetu stroja za kaljenje (uobiajene vrijednosti su 245x500 cm). U praksi moemo kaljenjem tretirati sva 'float' i ornament stakla koja mogu biti: - transparentna (bezbojna) ili bojena u masi - prozirna ili neprozirna (npr. ornamentirana stakla) - s nanosom na vanjskoj plohi stakla (npr. emajlirano staklo) - povrinski obraena (npr. pjeskarena stakla). U optikom smislu moe doi do blage valovitosti kaljenog stakla zato to se u pei pri

kaljenju staklo pomie uz pomo vruih keramikih valjaka. Ovu pojavu ne moemo izbjei i u praksi se ona vidi kao blago izoblienje slike. No, sigurnosne karakteristike kaljenog stakla kao i njegove toplinske karakteristike (kaljeno staklo dobro podnosi temperaturne razlike izmeu dvije toke i do 140C) u velikoj mjeri nadmauju njegove nedostatke. Pri tome svako kaljeno staklo mora imati na sebi vidljivo otisnutu oznaku proizvoaa i oznaku iz koje je vidljivo da se radi o kaljenom staklu. Koliko nam je poznato, u Hrvatskoj postoje strojevi za kaljenje stakla u Zagrebu, Rijeci i Lipiku, zatim od bliih zemalja u Sloveniji, Maarskoj, Austriji, Italiji, tako da postoji izbor za kupca kako po pitanju kvalitete usluge, tako i po pitanju kapaciteta i brzine izrade. Treba uvijek imati na umu da se zbog specifinosti rasporeda napetosti kaljenog stakla ono ne moe nakon procesa kaljenja dalje obraivati, rezati, brusiti, buiti rupe, skraivati i sl. Svaki takav pokuaj prouzroio bi lom stakla u tisue malih komadia. Stoga sve predviene i potrebne obrade treba uiniti prije termike obrade stakla. Svako staklo mora prije kaljenja imati obraene rubove. Najnii stupanj obrade koji zadovoljava ovaj uvjet jest gruba obrada rubova stakla. Pod tim podrazumijevamo samo skidanje otrine ruba stakla, dok pod finim bruenjem podrazumijevamo strojno bruenje stakla u njegovom cijelom presjeku pri emu ne smiju ostati nebrueni segmenti niti ikakva fizika oteenja. Takoer, postoje stroga pravila i tablice minimalne udaljenosti od ruba stakla za sve rupe i izreze koji su nam neophodni prilikom montae kaljenih elemenata. U nekim sluajevima bolje je uporabiti kaljeno, u drugim laminirano. Kaljeno se staklo moe izraditi i u zakrivljenoj formi, prije svega za interijere i tamo gdje to propisi zahtijevaju. Zakrivljeno kaljeno staklo upotrebljava se za izradu pregrada za tuiranje u kupaonicama, u industriji namjetaja i sl., a moe se upotrijebiti i za izvedbu zakrivljenih dijelova izloga i drugih stijena u graevini. Proizvodnja kaljenog i djelomino kaljenog stakla vrlo je slina. Djelomino kaljeno staklo relativno je novi pojam u praksi. Radi se o staklu koje se takoer zagrijava do granice plastinosti, nakon ega ga hladimo zrakom, no poneto dulje nego pri procesu hlaenja kaljenog stakla. Dobiveno staklo je po svojim mehanikim i termikim svojstvima na granici izmeu sirovog i kaljenog stakla, to znai da se u trenutku loma tvori mrea veih komada sa zaobljenim rubovima pri emu je mogunost fizikog ozljeivanja bitno smanjena. Karakteristike takvog stakla su poveana otpornost na savijanje i poveana postojanost na temperaturna optereenja. Ovo se staklo moe upotrijebiti za ostakljenja proelja, stropna ostakljenja, parapetna ostakljenja, ograde i sl. Moda nije daleko dan kada e djelomino kaljeno staklo postati standard i za ostakljenja u izo-kombinacijama. Izolacijsko staklo Izolacijsko staklo sastavljeno od dvije ili vie staklenih ploa koje su po rubu meusobno povezane (razmak 6, 9, 12 i 16 mm). Veza mora ostvariti besprijekorno i dugotrajno brtvljenje (da ne bi dolo do ulaska vlanog zraka) u meuprostor. Meuprostor je ispunjen suhim zrakom (toka roenja oko -30C) ili plinom. Razmak izmeu staklenih ploa osiguran je aluminijskim draima koji su ispunjeni sredstvima za suenje koja imaju zadau da isue vlagu u zraku koja se nalazila u trenutku izrade izo-stakla.

Izolacijska sposobnost stakla (koliina energije koja kroz njega prolazi ili bilo kog drugog materijala) definira se koeficijentom prolaza topline k (W/mkvK). Ukoliko je manji, toplinska izolacija je bolja. Prozirno jednostruko staklo debljine 4 mm ima k vrijednost 5,8 W/mkvK. Izolacijsko staklo koje se sastoji od istog stakla s meuprostorom 12 mm ima k vrijednost 2,8 W/mkvK, a trostruko izolacijsko staklo ima vrijednost 1,63 W/mkvK. Ukoliko se umjesto zraka uvede plin koji ima manju provodljivost (npr. argon), izolacijske se osobine poveavaju. Takoer, mogue je upotrijebiti niskoemisijska stakla u svrhu postizanja boljih toplinskih karakteristika i smanjenje koeficijenta toplinske vodljivosti. Kroz stakla niske emisije gubi se manje topline iz prostora jer se energija vraa u prostor iz kojega dolazi. Ova stakla na jednoj strani imaju tanki nanos metalnih oksida, tako da se toplinski valovi (dugovalne infracrvene zrake) od stakla odbijaju i vraaju u smjeru izvora topline. Danas postoje ve i niskoemisijska stakla 'druge' generacije proizvedena magnetron postupkom pa npr. takvo staklo u izo-kombinaciji 4+16+4 mm s argonom u meuprostoru postie K=1,1 W/m2K, to je u odnosu na obino izo-staklo smanjenje gubitka topline skoro tri puta. Takva stakla otvaraju nove mogunosti u graditeljstvu jer staklene povrine vie ne predstavljaju problem u pogledu gubitka topline. Osim utede energije, prednost niskoemisijskih stakala je i u pogledu udobnosti, jer se zbog vie temperature na povrini unutarnjeg stakla smanjuje kruenje zraka u prostoru i poveava osjeaj udobnosti, a istodobno se smanjuje i mogunost nastanka i sakupljanja vodene pare na oknima. Ujedno, manji gubici znae i manju upotrebu primarne energije za zagrijavanje prostora, a time i manju emisiju CO2 u okoli to je prema sporazumu u Kyotu od velike vanosti u pogledu zatite ovjekove okoline.