GRAEVINSKI STROJEVI

prvo predavanje

TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAENJA

Sadraj i program nastave Pregled literature

GRAEVINSKI RADOVI TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAENJA GRAEVINSKA MEHANIZACIJA OBILJEJA SUVREMENE GRAEVINSKE MEHANIZACIJE
3

Sadraj i program nastave

1. predavanje 3 sata tema: TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAENJA sadraj i program nastave pregled literature GRAEVINSKI RADOVI TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAENJA GRAEVINSKA MEHANIZACIJA OBILJEJA SUVREMENE GRAEVINSKE MEHANIZACIJE 2. predavanje 3 sata tema: TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRAENJU TRANSPORT PRI GRAENJU, UTOVARIVAI I VOZILA TORANJSKE I SAMOHODNE DIZALICE GRADILINA DIZALA I PODIZAI

grupa predavanja (9 sati) na temu STROJEVI I TEHNOLOKA OPREMA ZA ZEMLJANE I GEOTEHNIKE RADOVE U TLU I STIJENI 3. predavanje 3 sata zemljani radovi I. dio ZEMLJANI RADOVI, POVRINSKI ISKOP U TLU I STIJENI DOZERI, SKREJPERI, STROJEVI ZA STRUGANJE STIJENE BAGERI, UREAJI I ALATI BAGERA, ROVOKOPAI 4. predavanje 3 sata zemljani radovi II. dio STROJEVI I OPREMA ZA MINIRANJE STIJENE POKRETNE DROBILANE STROJEVI ZA UGRADBA SIPKIH GRADIVA 5. predavanje - 3 sata IZBOR STROJEVA ZA POVRINSKE ZEMLJANE RADOVE STROJEVI I OPREMA ZA GEOTEHNIKE I PODZEMNE RADOVE STROJEVI I OPREMA ZA RUENJE GRAEVINA
5

grupa predavanja (9 sati) na temu STROJEVI I TEHNOLOKA OPREMA ZA BETONSKE I ASFALTERSKE RADOVE 6. predavanje 3 sata betonski radovi I. dio BETONSKI RADOVI, TRANSPORTIRANI BETONI OPREMA PROIZVODNJA SVJEEG BETONA, TVORNICE BETONA OPREMA ZA TRANSPORT I UGRADNJU SVJEEG BETONA 7. predavanje 2 sata betonski radovi II. dio + 1 sat kolokvij OPREMA ZA IZVEDBU PLONIH BETONA I BUKA IZBOR STROJEVA ZA BETONSKE RADOVE

I. kolokvij: strojevi za povrinske zemljane radove

8. predavanje 3 sata ASFALTERSKI RADOVI, OPREMA ZA IZVEDBU ASFALTBETONA OPREMA ZA IZVEDBU ASFALTNIH MAKADAMA OPREMA ZA OBNOVU ASFALTNIH KOLNIKA

9. predavanje 3 sata UINAK STANDARDNIH GRAEVINSKIH STROJEVA I TRANSPORTNIH SREDSTAVA 10. predavanje 2 sata + 1 sat kolokvij IZBOR I PLANIRANJE STROJNOG RADA PRI GRAENJU

II. kolokvij: strojevI i oprema za betonske radove

r.b.

datum 28. veljaa

sati 3

sadraj predavanja

tema predavanja Tehnika i tehnologija graenja

sadraj i program nastave, pregled literature

graevinski radovi, tehnika i tehnologija graenja graevinska mehanizacija obiljeja suvremene graevinske mehanizacije transport pri graenju, utovarivai i vozila toranjske i samohodne dizalice gradilina dizala i podizai zemljani radovi, povrinski iskop u tlu i stijeni dozeri, skrejperi, strojevi za struganje stijene bageri, ureaji i alati bagera, rovokopai strojevi i oprema za miniranje stijene pokretne drobilane strojevi za ugradba sipkih gradiva

7. oujak 3 14. oujak 3 21. oujak 3 28. oujak 3 4. travanj 3 11. travanj 2 1 18. travanj 3 25. 28. travanj 2. svbanj 3 2 1

Transportna sredstva pri graenju

Strojevi i tehnoloka oprema za zemljane i geotehnike radove u tlu i stijeni

izbor strojeva za povrinske zemljane radove

strojevi i oprema za geotehnike i podzemne radove strojevi i oprema za ruenje graevina betonski radovi, transportirani betoni oprema proizvodnja svjeeg betona, tvornice betona oprema za transport i ugradnju svjeeg betona oprema za izvedbu plonih betona i buka

izbor strojeva za betonske radove I. kolokvij: strojevi za povrinske zemljane radove

Strojevi i tehnoloka oprema za betonske i asfalterske radove

asfalterski radovi, oprema za izvedbu asfaltbetona oprema za izvedbu asfaltnih makadama oprema za obnovu asfaltnih kolnika uinak standardnih graevinskih strojeva i transportnih sredstava izbor i planiranje strojnog rada pri graenju

II. kolokvij: strojevi i oprema za betonske radove

Literatura: www.grad.hr djelatnici izvanredni profesori Stjepan Bezak pridrueni dokumenti literatura (udbenici, knjige) dr.sc. Zdravka Linaria Leksikon osnovne graevinske mehanizacije; Uinak graevinskih strojeva; Izbor strojeva i planiranje strojnog rada u graenju Tehnologija graenja I, Zemljani radovi. Sustavi graevinskih strojeva knjige: Zdravko Linari : LEKSIKON STROJEVA I OPREME ZA PROIZVODNJU GRAEVINSKIH MATERIJALA, UINCI GRAEVINSKIH STROJEVA I VOZILA PRI ZEMLJANIM RADOVIMA, biblioteka Mineral, Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, 2007. Rudolf Lonari: Organizacija graditeljskih projekata , Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1995, Freddy L. Roberts i dr.: Vrue asfaltne mjeavine, HSGI, 2003.;
9

10

Sadraj:

1. Predgovor 2. Odreenje i podjela graevinskih strojeva 3. Ciljevi i problemi pri planiranju uinka graevinskih strojeva 4. Uinak standardnih graevinskih strojeva 4.1. Uinak i kapacitet openito 4.2. Uinci standardnih graevinskih strojeva 5. Uinak standardnih graevinskih strojeva za zemljane radove 5.1. Uinak dozera na gusjenicama 5.2. Uinak standardnog hidraulinog bagera 5.3. Uinak utovarivaa na kotaima 5.4. Uinak grejdera 5.5. Uinak samohodnog valjka 5.6. Uinak skrejpera 6. Uinak tehnoloke opreme za minerske radove 6.1. Minerski radovi 6.2. Uinak builica 6.3. Uinak kompresora 7. Uinak transportnih sredstva za potrebe graenja 7.1. Uinak vozila 7.1.1. Autoprijevoz 7.1.2. Uinak dampera 7.1.3. Uinak kamiona kipera 7.2. Uinak dizalica 11

12

13

14

Sadraj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija graenja 2. Zemljani radovi pri graenju 3. Gradiva pri zemljanim radovima 4. Priprema zemljanih radova 5. Povrinski (nadzemni) iskop tla i stijene 6. Miniranje stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 8. Poboljanje obiljeja zemljanih gradiva i terena graenja 9. Zatita zemljanih radova i graevina 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Uinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija trokova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela s dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehnikog bazena 3. primjer: Nasuta (zemljana) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese) 15

16

17

18

19

20

21

22

GRAEVINSKI RADOVI TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAENJA GRAEVINSKA MEHANIZACIJA OBILJEJA SUVREMENE GRAEVINSKE MEHANIZACIJE

GRAEVINSKI RADOVI

23

Mogui pristupi (polazita, gledita, razine, stajalita, aspekti) pri promiljanju neposrednog graenja kao proizvodne djelatnosti u irem (makro) smislu: drutveni (drutveno-politiki) u okviru graditeljstva kao drutvene kategorije (zadovoljavanje drutvenih i/ili politikih ciljeva i potreba) gospodarski (ekonomski) u okviru graevinarstva kao gospodarske djelatnosti (kao grane privreivanja) u razmjerno uem (mikro) smislu: tehniki, promiljanjem organizacije (ukupnih procesa) graenja ( logistike graenja tehnike (u uem smislu) i tehnologije graenja (organizacije tehnolokih procesa graenja)

nastavak

24

nastavak:

ekonomike graenja (tehno-ekonomsko vrednovanja organizacije, logistike, tehnike i tehnologije graenja) ekoloki u irem (makro) smislu: odnos gotove graevine i prirodnog te urbanog okolia u razdoblji njezina postojanja (koritenja) u uem (mikro) smislu: odnos graenja ili graevinske proizvodnje s prirodnim i orbanim okoliem.

25

odnos graenja te gotove graevine s prirodnim okoliem

26

Graenje (kao neposredna proizvodna djelatnost) jest

stvaranje materijalnih dobara vie uporabne vrijednosti u obliku graevinskih konstrukcija i/ili cjelovitih graevina odreene (ne profitabilne ili profitabilne) namjene.

Graenje obuhvaa izvedbu pripremnih, pomonih, glavnih i zavrnih (zanatskih) graevinskih radova u uem smislu (priprema graenja i samo graenje novih konstrukcija i graevina), rekonstrukciju ili (na)dogradnju postojeih konstrukcija i/ili cjelovitih graevina. prethodno ruenje konstrukcija, (dijela) graevina i recikliranje (ponovnu uporabu) graevinskog otpada, montau opreme, graevinskih elemenata, sklopova i sl. konstrukcija (graevinski montaerski radovi),
27

Podruja odvijanja graenja kao neposredna proizvodne djelatnosti: viskogradnja stanogradnja gradnja raznih objekata drutvenog standarda kole, bolnice, upravne i poslovne zgrade, gradnja turistikih cjelina (hoteli, ....) niskogradnja cestogradnja, gradnja eljznikih pruga i areodroma

mostogradnja tunelogradnja vodogradnja

regulacije vodotoka i melioracije (odvodnje) gradnja (rijenih) plovnih puteva gradnja luka
nastavak 28

nastavak: Podruja odvijanja graenja kao neposredne proizvodne djelatnosti:

(sloena gradanja koja obuvaa niskogradnju i visokogradnju) industrogradnja gradnja energetskih objekata (gradnja hidro- i

termo-elektrana)

gradnja komunalne infrastrukture opskrba vodom i odvodnja proiavanje otpadnih voda ostale gradnje hale gradnja sportskih objekata ..... ....... ruenja rekonstrukcije .... nadogradnje ....
29

Sustavni pristup graenju - graenje kao sustav:

Ulazni elementi (input): q predmet graenja (tvari,
materijali, sirovine, preraevine, gradiva, elementi, sklopovi, dijelovi konstrukcija, tehniki mediji, ...)

q sredstva graenja
(graevinski strojevi, tehnoloka oprema, ostala tehnika sredstva (tehnika), logistika tehnika i oprema, transportna sredstva i oprema, skladina tehnika, informatika tehnika i tehnologija, komunikacije, ...)

Procesi i tokovi graenja: organizacijski logistiki tehnoloki tehniki ...

Izlaz (output): q preraevine sirovine,

gradiva, elementi, sklopovi, dijelovi konstrukcija,

q graevine q sustavi (kompleksi) graevina q otpad od ruenja i graenja (graevinski otpad),

otpad od proizvodnje gradiva i graevinskih resursa,

Informacijski q energija q ovjek (znanje, rad, ack) djelovanje) veza (feed-b ka povratna Informacijs q informacije

komunikacijski

q informacije

Informacije krue kroz sustav graenja, reguliraju njegovo ponaanje i djelovanje prema planiranim ciljevima te ga time utvruju kao dinamiki informatiki sustav. 30

10

Graenje i graevinski radovi vrlo su sloeni.

Mogua je matrica/prostor sloenosti graenja zbog (razliitosti) vrsta (raznovrsnosti, sloenosti, meuovisnosti, uporednosti ...) graevinskih radova (razliitosti) koliina (obujma) i vrijednosti raznovrsnih graevinskih radova prostora (pruanja, ralanjenosti) izvedbe radova mogueg vremena (intenziteta) izvoenja radova mogueg naina odvijanja radova u

prostornim uvjetima prirodnog okruenja i vremenu (stohastinost, nepredvidivost, uestalost, periodinost radova)

naina (uvjeta) izvedbe radova u organizacijskom i logistikom smislu tehniko-tehnolokom smislu.

nastavak 31

nastavak: matrica ili prostor sloenosti graevinskih radova

znaajne uvjetovanosti izvedbe radova prilikama prirodnog i prostornog okruenja (reljef, morfologija, gelogija, topografija, klima, urbanizam ili ruralnost ... terena odnosno podruja graenja) znaajnog koritenja raznih vrsta posebice prirodnih materijala kao gradiva neizbjenog (obvezatnog) prisustva vode kao problematike u bilo kojem smislu pri izvoenju radova, konstrukcija i graevina sudjelovanja (i/ili koritenja) prirode i prirodnih procesa u graenju i samo-stvaranju prirodnih (posebice hidro- i geo-tehnikih) konstrukcija i graevina naina (oblika) pristupa graenju i graevinarstvu

u drutvenom, zakonodavnom, gospodarskom, politikom i ekolokom pogledu ......

32

Vrste graevinskih radova u investicijkom,organizacijskom i logistikom smislu: qinvesticijski radovi (zahvati) qznaajni radovi nove gradnje qvee rekonstrukcije (obnove) postojeih (dijelova, cijelina) graevina i/ili graevinskih sustava qradovi na(do)gradnje postojeih graevina i/ili graevinskih sustava qradovi odravanja (dijelova, cjelina) konstrukcija, graevina i graevinskih sustava qradovi redovitog (planiranog, periodinog) odravanja (poravaka) konstrukcija, graevina i graevinskih sustava qradovi izvarednog odravanja (zatite) konstrukcija, graevina i graevinskih sustava
33

11

nastavak: vrste graevinskih radova u investicijko-organizacijskom smislu i organizacijsko-logistikom smislu:

qposebni radovi odravanja (obnove, regulacije)

dijelova i cijelina retencija i vodotoka (vodoprivredni radovi)

qiskopi nanosa, izmuljivanja qradovi na bujicama qizvedba regulacijskih graevina u vodi i obaloutvrda vodotoka q(razliiti) izvanredni (neplanirani, nepredvieni) radovi qobrane od poplava qhitne sanacije klizita i sl. pojava qizvedba izvarednih protupoarnih, vojnih i slinih prometnica q.... 34

Vrste graevinskih radova u tehniko-tehnolokom i konstrukcijskom smislu i u smislu gradiva: zemljani radovi betonski radovi betonski radovi u uem smislu asfalterski radovi montana izveba metalnih, drvenih i ostalih slinih konstrukcija (montaerski radovi) sloeni zemljani, betonski i montaerski radovi geotehniki radovi izvedba geotehnikih nosivih konstrukcija koji u jednom dijelu obuhvaaju tlo ili stijenu kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija, radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostale radove obuhvaaju zemljane radove,

nastavak

35

nastavak - vrste graevinskih radova:

poboljanja (konsolidacija) geotehnikih obiljeja prirodnog tla na podruju graenja vodograevnih konstrukcija (stabilizacija ili uvrenja temeljnog (pod)tla ili dubinsko otijenjenje (injektiranje) tla te dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja. zanatski (obrtniki, zavrni) radovi ostali radovi (obrtniki radovi ....), obuhvaaju pripremu, (industrijsku) proizvodnju i preradu te transport raznih gradiva, industrijsku proizvodnju i transport elemenata i sklopova (dijelova) za potrebe graenja, ostali radovi za potrebe graenja i graevinastva kao gospodraske djelatnosti.
36

12

TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAENJA

37

Investicijski projekt neke gradnje zapoinje idejom

(apstrakcija) a zavrava graevinom u koritenju (realizirani objekt projekta).

Tehnoloki sustavi pri graenju jedni su od kljunih

podsustava projekata neke izgradnje kao poslovnih i organizacijskih sustava te se razmatraju kao sustavi za sebe u ukupnom prostoru (okruenju) i vremenu (trajanju) te trokovima (finacijskim sredstvima) transformacije toga investicijskog projekta neke izgradnje. 38

Tehnoloki sustav

Informacije krue kroz tehnoloki sustav, reguliraju njegovo ponaanje i djelovanje prema planiranim ciljevima ta ga time utvruju takoer kao dinamiki informatiki sustav.
39

13

Mnoga odreenja (definicije) izjednaavaju pojmova tehnika i tehnologija odnosno smatraju sinonimima. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja, postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti, ija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste, sa ciljem da promjeni ili odri postojee karakteristike objekta" (1) i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada" (2) onda slijedi da

pojam tehnologije obuhvaa ili "pokriva" pojam tehnike.

1(Perko: "Tehnologija,

mo, upravljanje") 2(Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa")

Tehnologija sagledavana kao sustav obuhvaa tehnika sredstva za rad (hardware), metode i postupke za primjenu tih sredstava ili programska podrka (software), organizacijsku strukturu koja upravlja tim sredstvima i postupcima (orgware).
procjene):

(Radi, Tehnoloke

40

Zbog toga se u ovim predavanjima pod "tehnikom (u uem smislu) podrazumijevaju tehnika sredstva za rad (alati, strojevi, tehnloka oprema, mehanizacija, ureaji itd. hardware) a pod tehnologijom nain i znanja kojima se ta tehnika (ta tehnika sredstva za rada) koriste i primjenjuju u raznim promjenama predmeta rada (software, orgware).
41

Tehnologija se moe pojednostavljno takoer pojmiti kao skup projektiranih i meusobno povezanih materijalnih objekata i razliitih promjena (procesa transformacije ili transformacijskih procesa) odreenih ulaza (input-a) u traene izlaze (output-e). Jedan dio ulaza obavlja samo transformaciju a jedan dio se samo transformira. Sami procesi su preovladavajue tehnoloki procesi koji obuhvaaju jo oblike i naine njihova organiziranja i voenja/upravljanja. U smislu odnosa organizacije i tehnologije graenja valja razlikovati organizaciju tehnolokih tokova u graenju (organizaciju tehnolokih procesa graenja odnosno organizaciju graenja i gradilita openito) organizacijsku strukturu (upravljaki dio sociotehnikog sustava ili dio tzv. "project management-a") koja organizira (upravlja, regulira, vodi) tehnoloke tokove u graenju.
42

14

Organizacija tehnolokih tokova graenja obuhvaa organizaciju procesa graenja i ostalih graevinskih proizvodnih procesa (koji obuhvaaju napr. proizvodnju graevinskih materijala i sl.) u kojima dolazi do izmjene predmeta rada (sirovina, preraevina itd.) u pogledu oblika, mjera, meusobnog poloaja, agregatnog stanja i kemijskog sastava a kao rezultat te izmjene dobiva se graevina odreene namjene. Do tih promjena dolazi djelovanjem tehnikih sredstva rada u graenju odnosno graevinske mehanizacije i ostale tehnoloke opreme i energije na predmet rada.
43

GRAEVINSKA MEHANIZACIJA

44

Sredstva za rad u irem smislu obuhvaaju zemljite, objekti i graevine koji omoguavaju procese pripreme i samog graenja, cjelokupnu opremu za graenje i proizvodnju graevinskih materijala. U irem smislu opremu za graenje i proizvodnju graevinskih materijala ini: tehnoloka oprema (graevinska mehanizacija, strojevi i oprema kojima se proizvode i preoblikuju graevinski materijali odnosno izvode graevine) energetska oprema (strojevi i ostali ureaji za proizvodnju, pretvorbu i preijenos energije) transportna oprema ostala oprema (mjerni ureeji, regulacijska oprema, informacijska oprema itd.)
45

15

Temeljne vrste tehnikih sredstava za rad u uem smislu alati, pogonski i radnistrojevi i ureaji. Alat je onaj dio stroja koji neposredno obavlja ili izvodi neku radnju ili neki zahvat. Pogonski strojevi ili motori pretvaruju poetne oblike energije u mehniku energiju potrebnu za pogon radnih strojeva ili radnih dijelova nekog stroja odnosno alata. Znaajnije vrste pogonskih strojeva: elektromotori (posredni motori) toplinski motori (neposredni motori): parni motori i turbine motori sa unatranjim izgaranjem otto-motori i diesel-motori hidraulini motori (posredni motori na pogon stlaenim zrakom ili sa uljem pod visokim pritiskom)
46

Graevinski stroj (engl. construction machine, njem. Baumaschine) je svako pomono radno sredstvo u graenju koje je opskrbljeno nekim pogonskim motorom.
Osim svojstvenih konstruktivnih obiljeja je utvren masom, prostornom veliinom odnosno mjerama te snagom i kapacitetom odnosno moguim radnim uinkom. Graevinski stroj unutar svoje konstrukcije osim pogonskog motora obuhvaa, izmeu ostalog, radni dio ili alat te opremu i ureaje za prijenos odnosno pretvarnje pogonske energije u radnu energiju. Ovi djelovi se kod velikog dijela graevne mehanizacije nalazi se na istom postolju. Takva jedinstvena cjelina ini zajedno sa opremom za kretanje standardni graevni stroj.

47

Skup graevnih strojeva, ureaja i ostale opreme povezanih u tehnikom i tehnolokom smislu ini grupu graevnih strojeva ili postrojenje ili proizvodni pogon ili neki drugi oblik posebne sloene tehnoloke opreme. Ova oprema objedinjena je esto u jedinstvenu cjelinu sa energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih ureaja, mjernih instrumenata i ostalih tehnikih sredstava potrebnih za regulaciju pripadnog tehnolokog postupka. Graevna mehanizacija obuhvaa sve vrste graevnih strojeva, samostalne pogonske strojeve (motore), transportna sredstava, postrojenja te ostala tehnoloka oprema i ureaji koji se koriste kao sredstva za rad u graenju i proizvodnji gradiva.

16

Podjela graevinske mehanizacije u smislu naina rada (uporabe) i iz toga proizile konstrukcije: standardna graevinska mehanizacija tj. standardni graevinski strojevi u uem smislu tipini graevinski strojevi uglavnom serijske proizvodnje velikog broja raznih vrsta i pojedinih tipova unutar tih vrsta. posebna graevinska mehanizacija sloena tehnoloka oprema dvojake koncepcije rada i iz toga proizile konstrukcije : samohodna odnosno pokretna sloena oprema na jedinstvenom podvozju maloserijske izrade; tehnoloke cjeline sloene od opreme, ureaja i/ili strojeva malo- i izvanserijske proizvodnje. graevinska postrojenja za (industrijsku) prizvodnju sirovina, graevinskih materiala, preraevina, sklopova i elemenata za graenje.
49

Navedena podjela graevinske mehanizacije je uvjetna, jer mnogi graevinske strojevi u okviru pojedinih vrsta radova osim njima svojstvene radne operacije obuhvaaju i druge operaciju te transport izmeu pojedinih dijelova opreme. Podjela se ne odnosi takoer posebice na neko podruje graenja odnosno navedena graevinska mehanizacije se primjenjuju u visokogradnji u industrogradnji u niskogradnji (cestogradnji, graenju i odravanju eljeznica, vodogradnji, tunelogradnji itd.
Pri tome se iste vrsta strojeva i opreme, ovisno o uem podruju primjene, meusobno razlikuju po nekim konstruktivnim obiljejima i pokretljivosti ovisno o tehnolokim posebnostima graevnih zahvata u kojima sudjeluju.
50

Standardni graevinski strojevi

Postoji razmjerno mnogo proizvoditelja istih tipova, veliina, oblika i snage pojedine vrste ovih strojeva. To su uglavnom samohodne ili pokretne strojne odnosno transportne jedinice (builice, bageri,

dozeri, skrejperi, rovokopai, utovarivai, kamioni kiperi, damperi, grejderi, valjci, automjealice, betonske pumpe, autodizalice)
koje rade pojedinano ili u meusobno povezanim grupama tehnolokih lanca. Standardni graevni strojevi pojedinano rade uglavnom cikliki. Ako rade naoko neprekidno (kontinuirano) tada je to rad u odreenim mikrociklusima. Pogon ovih strojeva uglavnom je putem diesel-motora. Mogi standardni graevni strojevi su univerzalni

graevni strojevi.

51

17

52

Graevna transportna sredstva

grupa graevnih strojeva koja se izdvojeno sagledava zbog toga to se ista sredstva i oprema pojavljuje razliitim oblicima tehnologija graenja. Dio uobiajenih transportnih sredstava ine samostalne tehnike jedinice kao napr. sva autoprijevozna sredstva, sredstva transporta na tranicama (vlakovi)) te razne vrste utovarivaa i dizalica. Odreeni dio transportnih sredstava i opreme sastavni je dio drugih strojeva i opreme kao napr. transportne trake, crpke, dodavai i vitla. Dijele se u pogledu predmete i materijale koje premjetaju na ona koja su standardna i na neki nain univerzalna u primjeni (vozila, utovarivai, dizalice) te na posebna graevinska transportna sredstva kao to su napr. automjealice i auto crpke za beton.
53

autoprijevozna sredstva

54

18

utovarivai

55

dizalice
56

posebna graevinska transportna sredstva automjealice i auto crpke za beton

57

19

Prijevoz ab-nosaa mosta posebnim vozilom

58

posebni ureaji za prijevoz i prijenos ab-nosaa

59

posebna navlana skela za prijenos ab-nosaa mosta

60

20

posebna navlana skela za prijenos ab-nosaa mosta

61

TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRAENJU PODIZAI (LIFTOVI) PODIZAI (NA KROV)

62

transportna sredstva pri prizvodnji gradiva i elemenata prenosilice betona (putujue koare ili sanduci)

63

21

Neprekidni (kontinuirani) transport (sastavni dio

unutarnje tehnoloke koncepcije rada i iz toga proizile konstrukcije stroja ili postrojenja - drobilane, tvornice betona , asfaltne baze , crpke za beton, finiera itd.) u vidu prenosa ili protoka nekih oblika ili vrsta graevinskih materijala i slinih resursa izvodi se slijedeim transportnim sredstvima: konvejneri elevatori transportne trake grabuljasti transporteri ploasti transporteri dodavai (dozatori) zavojni transporteri (arhimedov pu), crpke , muljne crpke pomou zraka.
64

transportne trake dio stroja (gore) i samostalne (sustavi traka)

65

TRANSPORTNA SREDSTVA U PROIZVODNJI GRADIVA ASFALTNA BAZA

66

22

Posebna graevna mehanizacija 1. (polu)pokretna ili samohodna razmjerno sloena oprema na jedinstvenom postolju uglavnom izvanserijske izrade primjerice: tunelske builice, finieri, pokretne drobilane, pokretna oprema za

asfalterske radove,

suvremene tehnike koncepcije i konstrukcije pretvaraju danas ovu vrstu graevne mehanizacije raene po narudbi u standardne graevne strojeve maloserijske proizvodnje, 2. cjeline (sustavi) sloene tehnoloke opreme od ureaja i strojeva malo/izvanserijske proizvodnje:
67

nastavak:

a. ostala sloena strojno-tehnoloka oprema primjerice: TBM, tunelski titovi, betonski

vlakovi, razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prijenos i montau velikih betonskih elemenata, reetke za navlaenje betonskih nosaa mostova itd.

b. postrojenja ili pogoni za proizvodnju tipinih gradiva 1. sloeni, jedinstveni, razmjerno manji i ogranieno pokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i 2. vrlo sloena industrijska postrojenja za proizvodnju graevinskih materijala i posebice betonskih preraevina.

betonare/tvornice betona, asfaltna postrojenja, drobilane, armiranice i slino,

primjerice:

to su takoer strojevi, postrojenja i tehnoloka oprema koji uglavnom rade neprekidno (kontinuirano) a to proizlazi iz automatizacije i robotizacije njihova rada, pogona i upravljanja.
68

69

23

TBM

70

71

72

24

73

plovni bageri, amfibije-bageri

74

tehnika i tehnologija izvedbe ab-mostova premoavanjem raspona reetkom koja nosi oplatu - ovjeena mehanizirana oplata
75

25

76

77

OBILJEJA SUVREMENE GRAEVINSKE MEHANIZACIJE

78

26

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije veliki izbor modela (tipova unutar pojedinih vrsta) posebice standardnih graevinskih strojeva sve nii pogonski trokovi strojnog rada preovladavanje hidrauline transmisje (prijenos radne energije) i pogona kod strojeva automatizacija i robotizacija (uz to vezana kompjuterizacija) u radu pojedinih strojeva i sloene tehnoloke opreme, svestranost (univerzalnost) primjene odnosno mogunost izvoenja raznovrsnih radova jednim te istim strojem sve vea vanjska (prostorna) i unutarnja (radna) pokretljivost pojedinih vrsta strojeva nove tehnike i tehnoloke mogunosti u radu pojedinih vrsta strojeva uinkovito planiranje (simulacija) i praenje rada (kretanja, radnih uinaka) strojeva pomou raunala
79

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije veliki izbor modela (tipova unutar pojedinih vrsta) posebice standardnih graevinskih strojeva

80

634 kW / 850 hp

112763 kg / 248600 lb

IZBOR MODELA

81

27

Big Wheel Loaders

Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Enqui re Model Specs Net power kW/HP Operating weight kg Tipping load kg Bucket Capacity m

WA 115PT-3 WA 150PZ-5 WA 200-5 WA 200PT-5 WA 250-5 WA 250PT-5 WA 320-5 WA 380-5 WA 430-6 WA 470-5 WA 480-5 WA 500-3 WA 600-6 WA 700-3 WA 800-3 WA 900-3 WA 1200-3

Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Specs Not A vailable

65 /87 71 / 95 92 / 123 92 / 123 101 / 135 101 / 135 124 / 166 140 / 187 173 / 232 195 / 261 215 / 288 235 / 320 393 / 527 478 / 641 603 / 808 637 / 853 1 165/1 585

7 500 8 700 10 750 10 960 max. 13 800 max. 13 800 14 475 18 000 20.000 23 200 25 700 30 000 52 930 70 800 98 300 101 550 210 100

6 115 - 3 980 7 185 9 470 4 200 7 850 - 10 010 7 600 - 10 468 10 355 - 12 000 15 231 (straight) 14.985 (straight) 18 400 (straight) 20 040 (straight) 19 420-22 460 36 060 40 730 -47 130 57 400 58 200 119 800

1,2 - 2,2 1,5 - 1,7 1,9 - 3,2 1,3 - 3,2 2,0 - 4,0 2,0 - 4,0 2,7 - 4,5 3,1 - 4,5 3,3 - 5,5 3,8 - 6,0 4,2 - 6,2 5,0 6,4 - 7,0 8,7 - 9,4 10 - 14 11,5 - 13 18,0 - 20, 0

82

Bucket 53 yd3 (40.52 m3) Power 2300 HP (1715 kW) @

83

Operating Weight: 980 t Engine Output: 3280 kW Bucket Payload: 85 t

IZBOR MODELA
84

28

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije sve nii pogonski trokovi strojnog rada

85

nii pogonski trokovi strojnog rada

86

87

29

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije preovladavanje hidrauline transmisje (prijenos radne energije) i pogona kod strojeva

Hidraulini pogon i prijenos daje temeljna radna obiljeja i u svezi toga naziv mnogim graevinskim strojevima (hidraulini bageri, hidraulini buai ekii, hidraulini udarni ekii, hidrauline kare itd.).
88

Hidraulini pogon je danas preovladavajui pogon posebice prijenosa (transmisije) pogonske u radnu energiju kod suvremenih graevinskih strojeva, alata, ureaja i ostale tehnoloke opreme. Pogonski medij i prijenosnik energije je ulje pod visokim pritiskom. Ukupna tehnika obiljeja hidraulinog pogona i prijenosa omoguavaju automatizaciju i djelominu robotizaciju rada alata i ureaja graevinskih strojeva i ostale sloene tehnoloke opreme. Sama hidraulina oprema obuhvaa hidrauline crpke, crijeva, zasune, razvodnike, hidrauline pree, reglacijske ureaje itd.
89

90

30

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije automatizacija i robotizacija (uz to vezana kompjuterizacija) u radu pojedinih strojeva i sloene tehnoloke opreme,

91

92

93

31

94

95

96

32

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije svestranost (univerzalnost) primjene odnosno mogunost izvoenja raznovrsnih radova jednim te istim strojem

97

Univerzalni graevni strojevi su graevni strojevi koji mogu izvoditi vie vrsta radova. Mnogi standardni graevni strojevi su univerzalni graevni strojevi. Univerzalnost u radu postie se na dva naina. Prvi je mogunost izmjene ureaja ili radnog alata kod graevinskog stroja. Napr. promjenom alata kod hidraulinog bagera isti moe izvoditi iskop, utovar, upanje, ruenje, planiranje, razbijanje, zbijanje, buenje, rezanje, prijenos, dizanje, polaganje i vaenje raznih materijala ili konstrukcija.

98

Univerzalni graevni strojevi su graevni strojevi koji mogu izvoditi vie vrsta radova. Mnogi standardni graevni strojevi su univerzalni graevni strojevi. Univerzalnost u radu postie se na dva naina.

Drugi nain se temelji na pokretljivosti ureaja ili alata na stroju.

Napr. kod grejdera razni poloaji daske uz istovremeno nezavisno naginjanje kotaa omoguava planiranje, razastiranje, iskop, struganje, premjetanje, zatrpavanje, skidanje, ugradnju tla i raznih rasutih materijala.

99

33

mogunost izmjene ureaja ili radnog alata kod graevinskog stroja.

100

101

102

34

103

104

105

35

106

pokretljivosti ureaja ili alata na stroju.

107

108

36

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije sve vea vanjska (prostorna) i unutarnja (radna) pokretljivost pojedinih vrsta strojeva

109

Pokretljivost graevnih strojeva podrazumijeva konstruktivnu pokretljivost pojedinih dijelova i sastavnica posebice radnog dijela ili alata stroja pokretljivost stroja u radu kao cjeline. pokretni samohodni strojevi, vueni pokretni strojevi, polupokretni strojevi i oprema, prenosni polupokretni strojevi i oprema, nepokretni strojevi i oprema. Samohodni graevinski strojevi obavljaju radne zadatke kretanjem ili se samostalno premjetaju na novo radno mjesto. Sastavni dio takvih strojeva je oprema za kretanje bilo koje vrste. Pokretljivost odnosno samohodnost je temeljno obiljeje veine posebice univerzalnih standardnih graevinskih strojeva. 110

Dio samohodnih graevinskih strojeva prevozi se na vee razdaljine posebnim transportnim sredstvima obzirom na njihove razmjerno niske brzine kretanja i mogunost unitenja gornjeg stroja prometnica posebice putem gusjenica.

Dio pokretnih graevinskih strojeva se premjeta se na novo radno mjesto vuenjem. Takvi strojevi imaju stalno podvozje sa dijelovima za kretanje (najee kotai sa zranicama).
Naknadno dodavanje opreme za kretanje radi potrebe premjetanja primjereno je polupokretnim graevinskim strojevima. Polupokretni strojevi su takoer oni koji se prenose tako da se ne rastavljaju nego se kao cjelina tovare na neko drugo transportno sredstvo i njime dalje prevoze.
111

37

Nepokretni strojevi odnosno sloena postrojenja obavljaju radne zadatke stajanjem, odnosno boravkom na jednom mjestu. Njihovo premjetanje provodi se drugim transportnim sredstvima uz prethodnu rastavljanje odnosno ponovno sastavljanje na novom radnom mjestu. Suvremena nastojanja u tehnikoj koncepciji i konstrukciji svih graevinskih strojeva i ostale ak sloene tehnoloke opreme idu zatim da se - nepokretni strojevi i oprema pretvaraju u polupokretne ili pokretne graevinske strojeve - a polupokretni odnosno vueni strojevi i oprema pretvaraju u pokretne ili samohodne graevinske strojeve maloserijske proizvodnje.
112

TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRAENJU SAMOHODNE BRZO- I SAMO- MOTIRAJUE TORANJSKE DIZALICE

113

114

38

115

OPTIMALIZACIJA LOGISTIKE GRAENJA POKRETA (UZROK, POVOD) RAZVOJA NOVIH TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAENJA primjer. pokretne betonare (betonare na vozilu) i manje pokretne (prenosive) tvornice betona (potreban je samo jedan prijevoz cjeline betonare)

116

<>

117

39

118

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije nove tehnike i tehnoloke mogunosti u radu pojedinih vrsta strojeva

119

120

40

121

122

123

41

124

125

126

42

Obiljeja razvoja suvremene graevinske mehanizacije uinkovito planiranje (simulacija) i praenje rada (kretanja, radnih uinaka) strojeva pomou raunala

127

128

129

43

GPS Hhenkontrollsystem pcX 3D

Przise ausheben und auffllen Dreidimensionale BaggerTiefenkontrolle pcX3D

130

131

132

44

133

134

Pri izvedbi graevinskih radova, konstrukcija i dijelova graevina esto je runi rad pripomo radu graevinskih strojeva posebice onih tehnoloki sloenijih. Graevinski radnik sa lopatom uobiajeno je sastavni dio radne grupe mnogih sloenih strojno-tehnolokih postupaka i zahvata kao u prikazanom sluaju izvedbe asfaltbetonskih zastora. 135

45