Sie sind auf Seite 1von 41

1. POZNAVANJE MATERIJALA 1. Nacrtajete diagrama za etinjae za vlak i tlak, parealelno s vlakancima u istom koordinatnom sustavu.

vu. Naznaite karakteristine toke na tim diagramima i objasnite znaajke tih toaka, navedite vrijednosti modula elastinosti na vlak i tlak paralelno s vlakancima, te kako se to svojstvo moe iscrtati na predhotno nacrtanim diagramima.
kN/cm2 10 9

Granica proporcionalnosti

Vlak II s vlakancima Ponaa se kao krti materijal

E=1000 kN/cm2

Granica proporcionalnosti

Tlak II s vlakancima E=1000 kN/cm2

10

11

12

diagram za etinjae na valk i tlak II s vlakancima Najznaajnije toke su granice u kojima se materijal ponaa elastino s obzirom na deformacije. Hookov Zakon:
Modul elastinosti na tlak i vlak paralelno s vlakancima iznosi priblino 1000 kN/cm2 za etinjae odnosno: kN/cm2 Monolitno drvo etinari Lamelirano drvo Monolitno drvo Listae Lamelirano drvo EII 1000 1100 1250 1250

Ovaj zakluak vadimo iz diagrama gdje se priblino za 1 kN/cm2 optereenja, % poveava takoer za jednu jedinicu.

-1-

2. Koje se vrste drva upotrebljavaju u drvenim konstrukcijama? Od koje se vrstve drva najee izvode klasine drvene konstrukcije? Kolika je najea debljina lamela kod lameliranih konstruukcija i zato ba ta dimenzija? Koliko vlaga utjee na drvene konstrukcije? Vrste drva koje se upotrebljavaju u drvenim konstrukcijama: Listari i etinjari - Listari: Hrast, bukva , jasen - etinjari: Smreka, jela, bor U graevinarstvu se koristi: - Monolitno drvo - Lamelirano lijepljeno drvo - Ploasti materijali Monolitno drvo: - Piljena rezana graa: - Tesana graa - Obla graa Monolitno drvo dijelimo u tri klase drveta po nosivosti: - I Graa visoke nosivosti - II Graa srednje nosivosti - III Graa male nosivosti Lamelirane ljepnjene konstrukcije izvode se od etinjara I klase (jela). Maksimalna doputena debljina lamele iznosi: - Za etinjare 32 mm (42 mm) - Za listae 20 mm Minimalna debljina lameliranih ljepljenih konstrukcija nisu ograniene. Maksimalna doputena irina lamele za etinjare i Liare b=20 cm Kako vlaga utjee na drvene konstrukcije: - Upijanjem vlage iz zraka drvo poveava volumen. Sposobnost drveta da kod preomjene vlage u odreenim granicama mijenja volumen zove se skupljanje i bubrenje. - Skupljanje i bubrenje veliki je nedostatak drveta kao graevinskig materijala. - Skupljanje i bubrenje u longitudialnom (smjer vlakanava) smijeru ke najmanje, a u uzdunom smjeru je minimalno. Zbog razlike skupljanja u pojedinim smjerovima, drvo se suenjem deformira, najvee su deformacije u poprenom presjeku drva, a posljedisa su skupljanja u radijalnom i tangencijalnom smjeru. - Pri odabiru vlanosti grae za izvedbu drvenih konstrukcija potrebno je posveti posebnu panju uvjetima eksploatacije, tj. temperaturi i relativnoj vlanosti okolia u kojem se nalazi drvena konstrukcija. 3. Navedite naprezanja u drvenim konstrukcijama i njihove doputene vrijednosti za etinjare I klase? Kako se odreuje postotak valanosti drvene grae i kolika je maksimalna vlanost u konstrukcima?

-2-

Osnovni doputeni naponi za monolitnu grau N/cm2 za vlanost drva od 18 %. etinjari Jela, Smreka, Bor Klasa I II III I 1300 1000 700 1050 1100 200 250 90 90 350 850 / 850 600 200 200 250 250 90 90 90 90 Listari Hrast, Bukva Klasa II III 1400 1150 1200 300 400 120 120 40 1200 1000 1000 300 400 120 120 350

Naprezanja Savijanje Vlak II sa vlakancima Tlak II sa vlakancima Tlak na vlakanca md tIId cIId cd

Posmik II sa vlakancima IId Posmik kod savijanja Presjecanje vlakanaca mIId d

300 250

Osnovni doputeni naponi za lamelirano ljepljeno drvo u N/cm2 za vlanost od 15 %: etinjari Jela, Smreka, Bor Klasa I II I 1400 1050 1100 200 250 90 120 1100 850 850 200 250 90 120 Listari Hrast, Bukva Klasa II 1620 1800 1500 490 150 130 1370 1080 1200 430 150 110

Naprezanja Savijanje Vlak II sa vlakancima Tlak II sa vlakancima Tlak na vlakanca md tIId cIId cd

Posmik II sa vlakancima IId Posmik kod savijanja mIId

Vlanost grae mogue je odrediti laboratorijskim ispitivanjem ili vlagomjerima. a) Ispitivanje se provodi po normama DIN koje propisuju uzorak 202020 cm koji se sui na temperaturi 103 2 C, minimum 5 uzoraka. Ispitivanje je gotovo kada uzorak prije i poslje suenja pokazuje istu teinu Gs, teina drva prije suenja G. G Gs V (%) = 100%

Gs

b) Odreivanje vlanosti pomou vlagomjera temelji se na mjerenju otpora istosmjerne struje. Otpor je manji sto je vlanost vea i obrnuto. Njime se mjeri povrinska i dubinska vlaga drveta. Svjee posjeene etinjae sadre 400 200 % vlanosti, dok listae 35 130 %

-3-

U gotovim konstrukcijama sadraj vlage kree se : 6 12 % u grijanim i dobro ozraenim prostorima 9 15 % u zatvorenim negrijanim prostorima 5 18 % u natkritim otvorenim prostorima 18 22 % u potpuno slobodnim konstrukcijama 9 12 % za drvene ljepljne konstrukcije 18 moe se primjeniti u konstrukcijama samo ako je nakon izgradnje omogueno daljnje suenje. Maksimalna vlanost: a) u drvu prve klase 15 % b) ostale klase 25 % Maksimalna vlanost u klasinim konstrukcijama (%): Opis konstrukcije: U eksploataciji Za vrijeme izvoenja Okviri i obloge zatvorenih 18 22 objekata (neprefabricirani) Prefabricirane konstrukcije zatvoreno 6-15 15 poluotvoreno 18 18 otvoreno 22 22 Rogovi i podronice 18 22 Grede u stropovima 18 22 Ostali objektu 22 25 Zato je vana maksimalna vlanost

3. Modul elastinosti i posmoka: 3. Kolike su veliine modula elastinosti za meku i tvrdu grau II i na vlakanca . Kolika je veliina modula posmika za meku i tvrdu grau, te dali se moduli elastinosti ispitivani na tlak i vlak razlikuju? Ako da navedite zato? Dalije modul elastinosti kod drvenih konstrukcija ovisan o visokim temperaturama ako da prikaite to crteima? Srednje vrijednosti modula elastinosti i posmika za monolitno drvo u kN/cm2: Konstante elastinosti EII etinjae (meko drvo) Listae (tvrdo drvo) 1000 1250 E 30 60 G 50 100

-4-

Modul elastinosti pri ispitivanju na vlak i tlak se ne razlikuje jer njihove krivulje sadre zajedniku i zajedniki kut
kN/cm2 10 9

Vlak II s vlakancima Ponaa se kao krti materijal

E=1000 kN/cm2

Tlak II s vlakancima E=1000 kN/cm2

tg = E =
1 2 3 4


5 6 7 8 9 10 11 12

Modula elastinosti kod drvenih konstrukcija ovisan je o visokim temperaturama to se vidi iz grafa dolje:

1500

2000

EII(tlak)

1000

EII(savijanje)

500

20

40

60

80

100

-5-

2. SPOJNA SREDSTVA 1. Navedite sve vrste spojnih sredstava koje se upotrebljavaju u drvenim konstrukcijama i detaljno napiite sve to znate o vijcima za drvo (kako nose, izraze za nosivost, monimalne razmake, polumjere, minimalan broj u spoju, dubine zavijanja kod jednosjene veze itd.). Vrste spojnih sredstava: avli - zubate ploe vijci - zakovice za drvo trnovi - klamerice modanici - ljepila - posebna patentirana spajala

VIJCI ZA DRVO:

l dmin b K L S dk d

d= 6, 8, 10, 12, 16, 20 mm (M12, M10,...) => dmin=4 mm; dmax=20mm d promjer vijaka glatkog vrata L=20 200 mm dk=0,7 d e=2.6, 6,7 mm K = 4, 7, 8, 10, 13 mm b = zavisno od duine L i o d Vrste vijaka - konstrukcijski nadopunjuju drugo vezno sredstvo - nosivi prenose odreene sile u vezi Vijci nose na boni pritisak i savijanje, postavljaju se u predhodno izbuene rupe, oznaavaju se s M12, M14, M24..., minimalni proimjer vijka je 12 mm. Izniumno za tanja drva debljine 6 cm koriste se vijsci d = 100 mm. Maksimalni promjer vijka je 24 mm.

-6-

Nosivost vijaka - Nose na bonio pritisak i savijanje (pritezanje) N 1 = d a d - nosivost na boni pritisak ( d = 400 )

N 2 = k d 2 - nosivost na savijanje (k=1700)


a(cm) debljina drveta koje se spaja

a k > mjerodavna je N2 d d a k = => ako je mjerodavno je N2 ili N1 d d a k < mjerodavno je N1 => ako je d d d - Doputeni napon [N/cm2]
=> ako je => Jednorezna veza 400 za etinjare 500 za tvrdo drvo => Dvorezna veza 850 za srednje drvo 550 za bonop drvo K [kN/cm2] => Jednorezna veza 1700 za etinjare 2000 za tvrdo drvo => Dvorezna veza 3800 za srednje drvo 650 za bonop drvo

Nosivost s obzirom na pritezanje:

ad 4 ad ... doputeni napona za zatezanje ..... koeficjent trenja ( ovisi o vrsti drva, vlanosti, obradi)

N1 =

d k2

n =

N n potreban broj vijaka N1


Nosivost obzirom na savijanje aksijalno zategnuti stup, nastavka pomou elinih traka i vijaka. 12 w ad N1 =

Nosivost ovisna o doputenom pritisku po omotau rupe: b d N 2 = RD 2

N =

Z N 1 ili N 2 (uzimamo manji )

-7-

Nosivost na upanje:

N=300Sd; (4d<S8d) => N dop = N Ako je d 10 mm: - Nosivost se reducira - Koeficjent redukcije K; K = 1 - N dop = K N

S 8d

360

; - kut izmeu pravca i vakanaca

Smanjenje nosivosti d < 10 mm => za 10 % ako je u redu 10 vijaka za 20 % ako je u redu 20 vijaka d 10 mm => za 10 % ako je u redu 4 vijaka za 20 % ako je u redu 8 vijaka Poveanje nosivosti metalnim vezicama. Razmaci izmeu vijaka: - Maksimalni U pravcu djelovanja sile 40 d Okomito na silu 20 d - Minimalni U pravcu i okomito na silu = 5 d -Od optereenog ruba => II 10 d II 15 d 5d 7d -Od neoptereenog ruba => II 5 d II 7 d 3 d II 5 d

e1 =

2 IIdop b Mjerodavno je najvee

e2 7d e3 10 cm

Broj vijaka u nosivom spoju Minimalni broj vijaka: 2 ako je d > 10 mm 4 ako je d < 10 mm Maksimalni broj vijaka u jednom redu je 4. Dubina zavijanja (dubina prodiranja vijka u nosee drvo) S 8d Podlone ploe - Spreavaju utiskivanje glave, tj. matice u drvo

do

D 3,5 d d0 = d + 1 mm = 0,06 D + 1 mm ,5

ro

-8-

do

a (3 3,5) d d0 = d + 1 mm = 0,06 a + 1 mm ,5

ro

Redovi
3d 2d 3d 3d 3d 6d

7d 7d 7d 7d

7d

5d 3d

3d

7d 7d 7d 7d

Nosivi vijani spojevi:

3d

11d 5d 3d

4d 7d 3d

11d

3d 7d 4d

14d

14d

-9-

AVLI: avli: - Proizvode se od Thomasovog elika vrstoe na kidanje 600 850 kN/mm2 - Granica razvlaenje im je: i = 95% - Imamo avle sa uputenom, ravnom i polukrunom glavom - Prema obliku zijela mogu biti glatki, zupasti, spiralni. - Imamo zabijane i buene avle (promjer rupe buenog avla je 0,85 promjera avla) Kako nose avli i kako se odreuje njihova nosivost? - avli nose na upanje i boni pritisak Boni pritisak: 500 d 2 - Nosivost jednog avla: N 1 = [N] => za jednoreznu vezu 1+ d - Nosivost dvorezne veze: N m = m N 1 => za viereznu vezu m reznost
a1 a2 S a1 a2 a3

L a1 + a2 S 12d N = N1

L a1 + a2 + a3 S 8d

- Nosivost na upanje: N = s N ,dop S dulinja zabijanja avla u zadnje drvo a) b) c) Koliko se poveava nosivost avla u spoju? za buene avle 50 % => N = 1 N 1 ,5 u spoju s tankim limom 25 % => N = 1 ,25 N 1 u sluaju koritenja grae listara

Kada i dali se smanjuje nosivost avala? - Puna nosivost avla se linearno smanjuje u sluaju ako nije ispunjen uvjet: S 12 d => za jednoreznu vezu S 8 d => za dvoreznu vezu - avao nema nosivost u zadanoj prosjenoj ravnini ako je: S < 6 d => za jednoreznu vezu S < 4 d => za dvoreznu vezu - Doputena nosivost:

6 d < S < 12 d => za jednoreznu vezu N ' =

N S 22 d N S 4 d < S < 8 d => za jednoreznu vezu N ' = 8 d


Ako ima vie od 10 avala smanjuje se 10% nosivosti N= 0,9 N1 Ako ima vie od 20 avala smanjuje se nosivost za 20 % N= 0,8 N1 Kod oble i rezanje grae N= 0,33 N1 Kad je vlanost vea od doputene: N= 0,33 N1; k = 0,65

- 10 -

Dali se smanjuje nosivost avala za djelovanje sile pod kutem u odnosu na smjer pruanja vlakanaca? - uzima se da nosivost ne ovisi o smjeru sile i smjeru vlakanaca Minimalni razmaci avala okomito i u smjeru djelovanja sile su? 5d => u smjeru okomitom na silu 10d => u smjeru sile Maksimalni razmaci avala: 20d => u smjeru okomitom na silu 40d => u smjeru sile Najpovoljnija debljina avla? - bira se ovisno o debljini NAJTANJEG elementa u vezi

d =

do

12

- vitkost: =

- Deblji avli => vlano i meko drvo sa irokim godovima - Tanji avli => suho i tvrdo drvo sa tankim godovima amin = d (3 + 8 d ) 24mm => etinjasta meka graa 3 amin = d (3 + 8 d ) 18mm => Daani nosai 3 amin = 0.5 d (3 + 8 d ) 10mm => Spajanje furnirskih ploa MINIMALNI BROJ AVALA U NOSEOJ VEZI JE 4 KOMADA Nekoliko spojeva sa avlima:

a d

(6 < < 11 ,5)

S S a1 as a1

10d

as

as

as S

A < as < S + 8d

5d

5d

5d

10d

10d

10d

- 11 -

Puni redovi:
5d 5d 5d

Naizmjenini redovi:
5d 5d 5d 5d

Smaknuti redovi:
5d 5d 5d 5d

- 12 -

TRNOVI 1. Napiite sve to znate o trnovima kao spojnim sredstvima u drvenim konstrukcijama. Znai materijal izrade, nosivost, minimalni i maksimalni razmaci, promjeri, nain ugradnje, maksimalni broj u spoju i ostalo? TRNOVI su metalna tijela bez navoja. Koriste se za sve vrske graenja. Nose na savijanje i boni pritisak. = d a d => Nosivost na boni pritisak } uzima se manji = k d 2 => Nosivost na boni pritisak

N dop N dop d d d d

= 400 - etinjari => Jednorezna veza = 500 - Tvrdo drvo => Jednorezna veza = 850 - Srednje drvo => Dvorezna veza

= 550 - Bono drvo => Dvorezna veza K = 2300 => Jednorezna veza K = 5100 Srednje drvo => Dvorezna veza K = 2300 Bono drvo => Dvorezna veza a - debljina drva d promjer trna [cm]

Nr Nf Nr =

Nosivost pod kutem (kut djelovanja sile prema vlakancima) po graninom stanju:

Pr Qr Pr sin + Qr cos 2
2

Nr Otpornost veze (faktorizirane) Nf Optereenje spoja pod kutem prema vlakancima Pr Faktorizirana vrstoa (otpornost) u spoju II s vlakancima Qr Faktorizirana vrstoa (otpornost) u spoju na vlakanca
Razmaci izmeu trnova: Minimalni razmaci. d > 20 mm - Meusobno - 5 d smjer sile - Od optereenog ruba 6d
3d 5d 3d 3d

6d

9d 3d 3d 3d

3d 5d 3d

9d 3d 3d 3d

- 13 -

d 20 mm - Meusobno - 7 d smjer sile - Od optereenog ruba 7d

3d

7d

3d

9d 3d 3d 3d

3d

7d

3d

9d 3d 3d 3d

- Minimalni promjer je 8 mm, a maximalni 24 mm. Kod trnova se ugrauje maksimalno 6 trnova u jednom redu. - Otvori za trnove bue se 0,5 0,2 mm manji od promjera trna, a na licu gdje trn izlazi otvor rupe je jednak promjeru trna. d r = (0,2 0,5) d - Nosivi spoj je onaj s minimalno 4 trna a maksimalno 6.

- 14 -

MODANICI (drveni) 1. Napiite sve o modanicima, navedite podjelu modanika za izvedbu spojeva, nacrtajte jedan tlani nastavak sa terarskim i patentnim modanicima. Opim brojevima opiite tijek prorauna tesarskih modanika. Napiite podjelu modanika prema nainu ugradnje. - Modanici se proizvode od dobro probuenog drveta, maksimalne vlanosti 10 - Maksimalan broj u jednom redu je 4 modanika - mose na pritisak, savijanje i smicanje
Podjela modanika: a) obini (tesarski) modanici

lv

b) gotovi (patentni) modanici


t

Proraun terarskih modanka

- Za meko drvo: F = b t cIId

t =

- Za tvrdo drvo, posmina naprezanja u reetci: F = b a mIId

a=

- Naprezanja u osnovnom materijalu: F = b lv IId

lv =

lv

- Sila na koju se mora dimenziopnirati je sila koja djeluje okomito (svi spojevi moraju biti zategnuti vijcima) F t 2 V = 1 3 a

- 15 -

tt

Podjela modanika prema nainu ugradnje: - s normalnim redovima - s pomaknutim redovima

- vre spajanje elemenata tj. spreavaju pomak u vezi - nose na: Pritisak, Savijanje i smicanje - Vrste (grupe): I UPUTENI MODANICI II UPUTENO UTISNUTI MODANICI III USTISNUTI MODANICI I UPUTENI MODANICI A) Apppel modanik ... ugrauje se u specijano izraene utore B) Tuscheler modanik ... elastini modanici koji sastrane imaju jedan zarez (na pero i ljeb), ugrauju se u posebno izraene utore prstenastog oblika II UPUTENO UTISNUTI MODANICI A) Freres Nilson modanik prstanasti modanik s zupcima koji se utiskuju u prikljuno drvo III UTISNUTI MODANICI A) Buldog modanik eline ploe (razliitih oblika) sa zupcima koji se utiskuju u drvo B) Clang Nail ploe - Nosivost modanika utvrena je mnogobrojnim eksperimentalnim istraivanjima, kako kad sila djeluje II sa vlakancima tako i kad djeluje na vlakno. Osobitosti: 1) KOD UPUTENIH MODANIKA trebaju se izvesti rupe u drvetu u koje e se uputati odreeni modanik. Kod gotovih UPUTENIH modanika vijci idu kroz sredite modanika. - Tuchscherer modanik: a) Prstenasti b) Okrugli c) Kvadratni - sa strane su sastavljeni imaju prero i utor; elastinim perom postie se velika tonost rada; zarez je okomit na smjer dijelovanja sile; ciojev se zaree pa dobijemo mogunost dijelovanja sile i na cijev i na materijal. 2) Kod UPUTENO UTISNUTIH MODANIKA za rubni nosa se moza izraditi utor, a za zube manje od 2 mm ne. 3) Kod UTISNUTIH MODANIKA razlikujemo: a) Buldog modanici direktno se strojem utiskuju u drvo b) Clang nail su avlane ploe koje se strokno utiskuju u drvo na mjestu spoja graa za upotrebu ovakvih ploastih elemenata mora biti sa to manje kvrga; plastini materijal se nalazi u sreditu spoja, a avli se nalaze sa jedne strane i druge strane sredita ploe. PODJELE: 1. Prema nainu ugradnje: - modanici koji se ugrauju u predhodno izrane ljebove (uputeni) - modanici koji se ugrauju u priljuno drvo (utisnuti modanici) - 16 -

- modanici koji se ugrauju kombinirano (unuteno utisnuti modanici) 2. Prema obliku: - prizmatini modanici - modanici krunog oblika - specijalne konstrukcije modanika 3. Prema vrsti materijala: - modanici od drveta - modanici od elika - modanici od plastinih masa - DRVENI MODANICI Rade se od tvrdog drveta, imaju pravokutan oblik, povezjz dva elementa u jednu cjelinu, drvo mora biti dobro posueno (max. 10 % vlanosti), vlakanca tesarskih modanika su smjeru sile da bi iskoristili njihovu nosivost; u spoju u jednom redu, jedan iza drugog doputaju se maksimalno 4 modanika. - PRORAUN

F F

a
1. Za meko drvo: F = b t cIId

lv

t =

2. Posmina naprezanja u reetci ne smiju prei doputene napone za tvrdo drvo modanika: F = b a mIId

a=

a =

F mIId b

3. Naprezanja u osnovnom materijalu ne smiju prei doputena naprezanja za osnosvni materijal F = b lv IId

lv =

l v

l v =

F IId b

- Sila na koju se mora dimenziopnirati je sila koja djeluje okomito (svi spojevi moraju biti zategnuti vijcima minimalno M12) F t 2 V = 1 3 a - PARALELOPEIDNI MODANIK KOSI TESARSKI MODANIK

- 17 -

tt

- CILINDRINI MODANICI

Q T T Q

- RAZMACI MODANIKA 1 PUNI REDOVI

2 a... razmak u pravcu vlakanaca c... razmak od ivice D... promjer modanika t... dubina usjecanja modanika 2. NAIZMJENINI REDOVI

a D +t;

a1 D + t ;

e1 e - c

b
2

a1 D ; e1 1.1 e b a1 0,75 D ; e1 1.5 e } - c 2 D +t a1 ; e1 1.8 e


2

- 18 -

PROIRENJA 1. Nacrtajte nekoliko tipova proirenja kod zasjeka ili kod okomitih sudara elemenata drvene reetkaste konstrukcije i opiite kada i zato se proirenja izvode? Proirenje - je djelomino poveanje dimenzije u zoni kontakta onog elementa koji silu preuzima. Izvodi se kada zbog prekoraenja doputenih napona nije mogu prijenos sila s elementa na element.

Sudari Okomiti sudari: 1. Nacrtajte tehniki ispravno okomiti sudar. Kada se izvode proirenja kod okomitih sudara? Nacrtajte neke od primjera proirenja koje poznajete i opim brojevima navedite izraze potrebne za kontrolu jednog od nacrtanih primjera. a) Sluak bez proirenja => c c dop (osim kod tvrdog drva) Mogue ih je izvesti na dva naina: 1. Pomou trokutastih podmetaa:

- 19 -

2. Uepljenjem ( sa trnovima)

TRN

b) Sluaj proirenja kod okomitih sudara Proirenja se izvode kada su naponi okomiti na vlakna u elementu, na koji se prikljuuje tlani tap, vei od doputenih:

- 20 -

1. Uz pomo podmetaa od tvrdog drva - Veza se izvodi tako to se oslanjaju na donji pojas preko podmetaa od tvrdog drva (kladice). Time poveavamo naljenu povrinu tapa (stupa) da zadovolji uvjete doputenog napona.
b

N KLADICA OD TVRDOG DRVA

N N = c dop A b b N e = b c dop e b a= zaokruuje se nacijeli broj

c =

W pot =

6 W pot M b d 2 = d = 6 md b N a }Mjerodavna je najmanja Tmax = e 3 Tmax Tmax 2 mIIdop d = mII = 2 b d 3 b mIId Nalijena povrina kladice: A1 = b e

W =

b h2
6

; Tmax = 2 b (

e
2

b
2

); =

N A1

N1 N e = ; L= b c d b cIId e d N1 a= ; c = b cIId 2

2. Uz pomo podmetaa od elika => Lastin rep

- 21 -

N e d d c d-2c c d

N1

a N1 h b

- slika N se dijeli na 3 dijela: jedan dio preko vertikale, 2 dijela preko podmetaa N a - Veliina sile u podmetau => N 1 = - Veliina napona pritiska na mjestu zasjeka:

cII =

N1 cIId uz uvjet: cIId = 8 IId ; c b

L 8 c

- 22 -

3. Dvije daske zakovane avlima: - potreban broj avala za vezu jedne daske: n = 1.5

N1 N0

4) Sa etri daske:
b A3 A4 a A1 A2

- 23 -

Laminirane ljepljene konstrukcije - Laminirani element betonski stup

Veza

Vijak

- Laminirani element elini stup

Vijci

Veza

Vijci Metalna ploica

>2/3h

AB stup

- 24 -

b 12 20 cm ovisno o rasponu
- Lamelirani element Drveni stup

h 2/3h

Metalna ploica b
- 25 -

Klasine drvene konstrukcije:

Nacrtajte tehniki kvalitetno i uredno konstrukciju dvostruke stolice i dvostruke visulje. Kada se koja od njih primjenjuje? Koliki su uobuajeni razmaci? - Krovite s podronicama na dvostrukim stojeim stolicama:

30

427

30

200

30

427

30

Dvostruke stolice se primjenjuju na zgradama raspona 7 do 12 mm ako se unutar raspona nalazi nosiva konstrukcija za preuzimanje dijela krovnog tereta. - Krovite s podronicama na dvostrukim visuljama:

7 - 12 m

Dvostuke visulje se primjenjuju jo ee na stambenim i slinim zgradama za raspone od 7 do 12 m kada unutar tog raspona nema nosive konstrukcije, tj. kada se optereenje prenosi samo na vanjske leaje.

- 26 -

JEDNOSTRUKI ZASJEK

D
180 360

/2 =

/2

/ 2
? ls m K2 K1

/2
/2

tv
ts

/2

Skice potrebne za protaun

lvpot = t v max

D cos ( na to se dodaje 10 cm zbog prskanja drveta usred rasjecanja) d b h = (za 50) h


4 6 (za 60)

t v max = t vpot =

700 b

(za etinjare );

t vpot = ts = v2 =

D
850 b

(za listare );

D cos IId lv b D sin RA b1 = c d b c d b


II =

cos

tv

c =

RA c d b1 b

sin tv dubina zasjecanja os mn:

2
90

tv

= cIId ( cIId c d ) sin(

) => mn =

N1 ts b

os no: c

= cIId ( cIId c d ) sin( 90 ) => no =

N2 v2 b

Stvarni napon u zasjeku:

mn

D cos cos D cos2 D1 2 2 = 2 < = = cd ts b tv b tv b

- 27 -

Veza zasjekom osigurava se vijcima (avlima) koji pospjeuju trenje u vezi. Meutim silu trenja se prilikom prorauna neuzima u obzir. U sluaju sloma zasjeka, u vijku se javlja vlana sila DVOSTRUKI ZASJEK

/2
/2

tv1

tv2

ts1

2 ts

lv1 lv2

KONSTRUKCIJSKI VIJAK

- Zasjek se primjenjuje kod preuzimanja tlane sile na vllani ili tlani kosi tap. Izvodi se kod klasinih konstrukcija: Visulja, rezupora, te kod modernih reetkastih i pajantnih konstrukcija. - U zasjecima je jedina mana djelovanje POSMINE SLILE, gdje zbog razliitih, esto nepredvienih uzroka dolazi do posmicanja dijelova drveta zbog prekoraenja posmine sile. Ovu manu rjeavamo pomou vijaka koji ima svrhu pritetanja dijelova drveta u dpoju i aktiviranje sile trenja. - Obavezno treba izbjegavati EXCENTRICITETE SILA. Sjecita sile koje djeluju treba se nalaziti u jednoj toci. Kada u spoju primjenjujemo jednostruki a kada dvostruki zasjek? Vrstu zasjeka odabiremo ovisno o potrebnoj dubini zasjeka:

t vpot =

D cos2 b h
c
2

Jednostruki zasjek:

t v max =

za 50

- 28 -

za 50 4 Dvostruki zasjek: t v max = t v max = t v max = h h


2 1 za 50 1 za 50

Navedite uobiajene odnose t v 1 tv 1 tv 2

tv 2

t vpot = t vpot = tv 1 =

D
700 b

(za etinjare ) (za listare )

4 t vpot 9

850 b

t vpot = t v 1 + t v 2 t v 2 =

5 t vpot 4

Navedite izraze i nacrtajte skice potrebne za proraun:

t v max =
D

h h
2

1 za 50 1 za 50

t v max =

ts1 =
a

tv 1
cos

i ts2 =

tv 2
cos

D1 = D1 cos
D 1

S1r = D1 cos S1r = D1 cos S2r = D2 cos


S2r
c
2

2 /
S1r

= cIId ( cIId c d ) sin( = cIId ( cIId

2 c d ) sin( )

/2
Srac

mn = lv 1 = D1 = D1 cos IId b D cos tv


2 ;l
v2

D1 cos 2 tv 1 b

2
cdop

STV

D cos2 tv b

D1 cos IId b

2 ;b = 1

D sin

2 t ; D = v1 2

D cos tv

c d b

2 t ; D = D D ; D = t b v2 1 2 2 s2

cdop

TRAJNOST DRVENIH KONSTRUKCIJA


- 29 -

Svojstvo drva de se odupire tetnom djelovanju atmosferilija i raznih kemijskih stvari, te tetoina biljnog i ivotinskog podrijakla zove se TRAJNOST. Hrast i bor su trajniji od jele, smreke i bukve. Teina drva slui kao mjerilo trajnosti samo kod drva iste vrste Drvo zimske sjee je trajnije Najbitniji imbenik trajnosti je sadraj vode u njemu. Drvo u konstrukcijama koje se nalaze u suhim prostorijama jednoline temperature ima neogranienu trajnost, a drvo izloeno stalnom osciliranju vodostaja rijeka ima daleko manju trajnost. Luine od kemijskih tvari djeluju na bubrenje, teinu, vrstou drva, te time smanjuju trajnost. Kiseline ne utjeu na trajnost. Trajnost drveta obisi o eksploatacijskim uvjetima i o botanikoj vrsti drva. Trajnost drveta kree se os nekoliko mjeseci do neogranienog broja godina. Donja granica trajnosti osobito je niska kod bukve. Drvo se djeli na vrlotrajno, trajno, slabo trajno ovisno od toga dali se nalazi na zraku ili pod vodom. Pod vodom se drvo dijeli na ?

ZATITA DRVENIH KONSTRUKCIJA PROTIV POARA, INSEKATA I GLJIVICA


-

Zatita drveta od gljivica oituje se u prvenstveno u tzv. KONSTRUKTIVNOJ zatiti, koja podrazumjeva da se ne stvore uvjeti za razvoj gljivica. To tnai da vlanost grae u exploatacijimora biti u granicama, koje nedoputaju razvoj gljivica. Drvo u tom sluaju moe biti zaraeno, ali ne postoji uvjet za razvoj Myzela. Ukoliko se ovog pravila ne pridravamo, ne postoji mogunost trajne zatite drva. Sva druga rjeenja zatite su privremenog vijeka trajanja. Zatita drveta od insekata provodi se danas raznim kemijskim sredstvima koji nesmiju biti tetni po ljudsku okolinu, ali nesmiju i smanjivat mehanika svojstva drvene grae.

PROTUPOARNA SIGURNOST Da li je drvene konstrukcije potrebno protupoarno zatiivati, ako da opiite kako se to provodi i prikaite primjerima. Drvo posjeduje prirodnu sposobnost vatrootpornosti koja ovisi o njegovim dimenzijama. Kod projektiranja drvenih konstrukcija vodi se rauna i o otpornosti na poar, te dodatno poveavamo dimenzije poprenog presjeka, jer kod veih poprenih presjeka se prilikom sagorjevanja stvara pougljeni sloj vanjske zone drveta koji titi drvo od daljnjeg sagorjevanja. Vatrootpornost je mogue dodatno poveati kvalitetnom izvedbom i raznim kemijskim premazima: 1. Uljna zatitna sredstva 2. Sredstva za vlaenje 3. Razne peretracijske metode VLANI NASTAVCI A) nastavak s jednom vezom (vezicom) - 30 -

Kontrola napona:
-

N tIId 2 An N U vezicama: tII = v tIId An


U tapu: tII = 1 ,5

- 31 -

PREHVAANJE: Okomito prehvaanje jednodjelnog tapa na dvodjelni

DIREKTAN PRIJENOS SILA V


V 2 V 2

INDIREKTAN PRIJENOS SILA V t a


V 2 V 2

t a

aa h

lv

lv D

Okomito prehvaanje dvodjelnog tapa na jednodjelni

DIREKTAN PRIJENOS SILA h lv a a

- 32 -

INDIREKTAN PRIJENOS SILA Konstrukcijski vijak

t t V

DIREKTAN PRIJENOS SILA

- 33 -

Direktno prehvaanje: - dokaz opim brojevima

V V V c d ; lv = ; II = = IId ; 2a b 2 IId b 2 lv b V M V tII = + tIId ; An = b [h (d v + 0,1)] e ; M = e Wn 2 An 2 c =

Indirektno prehvaanje: - dokaz opim brojevima

V c d ; 2 t b V v = tIId 2 An c =

lv =

V ; 2 IId b

II =

V = IId ; 2 lv b

- 34 -

SPREGOVI Nacrtajte aksonometrijsku skicu trozglobne konstrukcijske hale koja ima minimalno 8 nosaa i nacrtajte spregove za bonu stabilizaiju te preuzimanje sile vjetra. Kako se odreuje optereenje sprega(izrazi) i koliki je maksimalni broj nosaa koji se stabilizirani s jednim spregom. + m...broj nosaa koji se osigurava spregom Mmax...maksimalni moment savijanja L...raspon sprega N...prosjena veliina pritiskajue sile M...moment savijanja h...visina poprenog presjeka OPTEREENJE SPREGA:
-

Gredni sistem(lamelirani nosa) => g s =

m N 30 L m U M ; U = Okvirni sistem => g s = 30 L h


Reetkasti sistem => g s =

m M max H ; 4 10 350 L B B

Jedan spreg treba osigurati 6 glavnih nosaa

- 35 -

- 36 -

- 37 -

- 38 -

- 39 -

- 40 -

- 41 -