Sie sind auf Seite 1von 141

Padre Romano Zago - OFM

Otac R o m a n o Zago. OFM

OD RAKA SE MOE OZDRAVtTH

PROVIDENTIA SPLIT. 2006,

B!OGRAFIJA

Otac Romano Zago O F M roen 11/08/1932. u gradu Lajeado (RS) Brazil. Po zavretku studija Filozofije i Teologije. 1958 godine, biva zareen za Redovnika Franjevakog reda .1971 na PUCRS Fakuttetu dodatno zavrava portugalski, francuski i panjolski jezik. Za vrijeme boravka u upi S V E T O G A N T U N A u mjestu P O U S O N O V O R ! 0 G R A N D E D O S U L BRAS1L, kada prvi put testira recept a!oe arborescens. te je tu ujedno i konstatirao prve s!uajeve ozdravljenja. Nakon ega biva posian u Jeruzaiem. gdje nastavlja s velikim uspjehom iriti uporabu recepta medu bolesnicima. Pozivan je da odri teajeve i konferencije u Portugalu. panjotskoj. vicarskoj, Francuskoj i Italiji.

'i

VANO UPOZORENJE
Sve informacije koje se u knjizi prenose slue iskjuivo u edukativne svrhe, a ne nikako u svrhu dijagnoze iii lijeenja bolesti. Svi problemi vezani za mentalno i tjelesno zdravlje, moraju biti tretirani o d za to struno odreenog kadra. N i autor, ni izdava, ni nitko drugi direktno ili indirektno ne mogu davati medicinske savjete, ne prepisuju nikakva sredstva i ne uzimaju odgovornost za one koji ele sami sebe lijeiti. Konzumeri recepta O c a R o m a n a Zaga su osobe koje jednostavno ele podijeliti vlastita iskustva s ciljem i obvezom d a se radi iskljuivo o "informaciji".

OD RAKA S E MOZE OZDRAVIT!!


M a l i prirunik koji pokazuje k a k o se n a praktian i ekonomian nain moemo boriti protiv raka i drugih bolesti, bez odstranjivanja dijelova tijela, bez lijekova, bez nuspojava, tovie, ne trebamo se ni maknuti iz kue.

SADRAJ

Uvod Upoznavanje Primjena nauenog Formuia Konana formuia Kako uzimati preparat Pitanja i odgovori Internacionalizacija recepta Je li aloja otrovna? Aloja i A1DS K a o bliskoj prijateljici Zakijuak

7 11 15 23 27 35 39 77 111 127 135 139

Aloja: karakteristike, kemijski sastav i fitoterapijsko djelovanje .. 9 3

UVOD

Mnoge osobe, uvi za ozdravljenja

o d raka

postignuta

metodom koju namjeravamo obraditi u ovoj knjiici, pitale su me je li mogue razglasiti tu fq/nu. Upravo iz takvih razmiljanja proizalo je ovo djelo koje v a m s radou predajem. Iskreno govorei, ne elim d a me itko smatra izumiteljem ove metode. Ili, jo manje, pionirom, prvim koji je primijenio ovu formulu s pozitivnim ishodom, l b ne bi odgovaralo istini. Prije nego li meni, to pravo s p u n o m zaslugom pripada drugima. Knjiga nema pretenziju d a postane ita drugo nego sredstvo kako bi se ova metoda, koja je u raznim situacijama pokazala svoju veliku uinkovitost, uinila pristupanom to veem broju ljudi. A k o i postoji moja zasluga, o n a se sastoji u tome to sam je rasprostranio. O n o to slijedi n a ovim skromnim stranicama samo je svjedoanstvo jedne prakse, koja je dala pozitivne ishode bezbroj puta, prakse koju s a m primjenjivao osobno ili su je drugi, saznavi za recept, koristili s velikim uspjehom. Zato ne biste osobno pokuali primijeniti upute ovdje predloene? i Metoda je vrlo jednostavna i svima dostupna. Primijenite je. Budui d a se radi o jeftinoj negativnih posljedica, moja formuli, bez nuspojava nita drugo nakana nije nego

olakati patnje ovog problema. Ako jedini cilj. je

bolesnika

i osoba

direktno

ili indirektno

povezanih s njima koje esto ostaju bespomone pred veliinom netko ozdravio koristei o v u jednostavnu i

ekonominu metodu, zato to ne omoguiti i drugima? Tb je moj N e m a m namjeru prikazati o v u metodu kao neto magino. Isto tako, svjestan njene vrijednosti, ne elim je tajno uvati ili se koristiti njome iskljuivo za vlastite potrebe: bilo bi to sebino. Moja je ideja upoznati ljude s postojanjem formule koja moe izlijeiti rak, a budui d a je to ve iskustveno dokazano, uiniti ovu metodu dostupnom, kako b i se svi zainteresirani mogli njome okoristiti. Knjiga objanjava svima koji b i to eljeli, kako ovu mogunost provesti u praksu. S druge strane, nije m i namjera staviti sa strane medicinu sa svim njenim zaslugama ili, jo gore, obezvrijediti znanstvene studije usmjerene k rjeavanju problema raka, nazvanog zlom sto!jea. S v a istraivanja provedena u cilju borbe protiv tog zla zasluuju najvee pohvale bez obzira s koje strane dolazila. Sve to je d o sada uinjeno i o n o to e se jo uiniti u traenju definitivnog rjeenja problema, ne gubi n a svojoj vrijednosti i zasluuje svu nau potporu i uvaavanje. Nadajmo se kako e ovjek, napredujui trajno u svojim istraivanjima, jednoga d a n a potpuno nadvladati to zlo, koje je ve dugo vremena nespokoja ovjeanstva. Pomozimo jedni drugima izvor u toj

zajednikoj borbi, koja pogaa sve i svi smo u nju ukljueni. elio bih ponuditi svoju skromnu suradnju, kako bih olakao teku patnju ovjeka, tako ponienog neizbjenom primjenom kirurkih zahvata i drugih postupaka koji ga iznakaze, a u kojima dananja tradicionalna medicina vidi jedini izlaz. elio b i h

potedjeti

bolesnike

od pogubnih

posljedica

radioterapije.

kemoterapije (koja predstavlja pravo bombardiranje organizma!) i drugih tehnika te vrste. Rjeenje predstavljeno u ovoj knjizi je bezbroj puta jeftinije. Bezbolnije. Prirodno. Svatko ga moe primijeniti ostajui u vtastitoj kui. Rezultati su bili toliko uspjeni d a su ozdravljene osobe, makar bi!e u ponovno zavrnoj fazi bolesti, u roku o d d v a d o tri mjeseca

zapoele svoj prijanji ivot, rekao b i h , s jo veim arom i kvalitetnije, moda stoga to su p o n o v n o mogle osjetiti okus ivota k a d i m je ve sve izgledalo izgubljeno. elio bih d a o v a formula nade svoje mjesto uz sve ostale metode d o sada poznate i one koje e se tek otkriti n a zajednikom frontu, sa svrhom d a se o v o zlo iskorijeni s lica zemlje. D a k l e , o v a knjiga svojom jednostavnou i krajnjom jasnoom eli biti putokaz i znak za sve one koji su prisiljeni suoiti se s r a k o m ili nekom drugom degenerativnom boleu. Prijatelju(ice), ako neka osoba tebi draga i m a tu runu bolest, osim konvencionalnih metoda kojima je ve pribjegla, predloi joj i ovaj lagani nain lijeenja. Moe joj pomoi. M o r a joj pomoi. Bezbroj puta o v a je metoda dovela d o potpunog izljeenja, spaavajui mnoge ivote. O h ! K a d a b i samo statistike pisale o ozdravljenjima o v o m metodom koja su se dogaala n a svih pet kontinenata! Nita ne kota probati. Nita se ne gubi. A moe spasiti neiji ivot. itatelju (itateljice), moja je jedina elja d a ti, slijedei o v u metodu, jednostavnu i ekonominu, potpuno prirodnu, bez nuspojava, vrati zdravlje dragoj ti osobi, tako d a joj se potpuno vrati vitalnost i udvostrui radost, jer je osjetila kako se o d nje udaljava nadolazea sablast smrti koja se inila neizbjenom. T i e istom osjetiti neopisivu radost, jer si pobijedio neto to se 9

inilo da nadiiazi tvoje snage. Bit e kao d a si p o n o v n o d a o ivot ozdravijenoj osobi: ti si joj omoguio da nanovo dijeti ivot s ostalim ivim biima. 1 pjevat e u sebi: Blagoslovljen budi B o g koji je dao tjudima na raspolaganje mnotvo trava i drugih biljaka korisnih za borbu protiv bolesti, d a b i se ivot m o g a o nastaviti, i to nastaviti u zdravlju^!... Autor

A k o ne poznajete aloju ili ne znate d a postoji vie vrsta aloje (ima i h 3 0 0 - 4 0 0 klasificiranih, a d a ne spominjemo jo o k o stotinu koje tek moraju biti klasificirane ili se jo moraju ispitati), ako niste sigurni o k o izbora biljke prikazane n a omotu knjige, o d m a h emo v a m odgovoriti: to je ta! Prikazana aloja arborescens postoji je - aloe arborescens. O d tipa varijanti. Arborescens je dvadesetak

vrsta koja je najrasprostranjenija u Brazilu a moe se pronai svugdje. K a d a ubudue b u d e m spominjao samo aloju, radit e se o vrsti arborescens. Dr. A l d o Facetti, fiziotehniar i travar, koji m e intervjuirao vie o d sata z a < T Riviera, koja <V pokriva talijanske pokrajine Massa, Viareggio, L u c c a , Pisa i Carrara, garantira n a m d a aloe vera ili barbadensis raspolae sa 4 0 % aktivne tvari z a b o r b u protiv raka, d o k je arborescens ima ak 7 0 % . D a b i se olakalo traenje recepta, stavili s m o ga n a vanjsku stranu korica knjige, kako b i se u sluaju potrebe mogao lako pronai ili izdiktirati putem telefona.

10

UPOZNAVANJE

N a kraju radnog d a n a ispunjenog itavim nizom aktivnosti, odgovarajui razliitim zahtjevima modernog ivota, franjevci reda Male brae, jedan p o jedan, vraaju se kui n a veeru, d a bi prikupili snage za novi d a n . Prema tradiciji o n o g kraja, sin svoje zemlje, franjevac iz R i o G r a n d e d o S u l , k a o i drugi stanovnici, odmara se poslije osvjeavajueg tuiranja pijuckajui tradicionalni aj mate. D o k mala posudica gorkog mate krui iz ruke u ruku, k a o to je to obiaj, razvija se ivi razgovor, dotiui razna podruja: teologiju, filozofiju, politiku i politike stranke, vladu, sociologiju, upu, C r k v u , red, provinciju, ekumenizam, vrijeme, dogaaje dana. korupciju, abortus, broj roenja, Trei svijet, multinacionalne probleme, nogomet, itd. J e d n o g a d a n a , k a o i obino, ritual se ponavljao, ali ovoga puta tema je bila napredak znanosti, njeno djelovanje i zauujua dostignua. N i t prie vrtila se o k o nevjerojatnog, ali istinitog dogaaja kako se odobravaju ogromne sume novca za formiranje fondova i pomoi d a se p o t a k n u studije za ozdravljenje o d raka. Poslije raznih razmatranja te teme. rije je preuzeo otac A m o Reckziegel, provincijal, koji je prethodno bio

11

upnik na periferiji grada. Zvuao je pomalo kao arobnjak - i m a rjeenje problema i ostavlja zauene sve sugovornike: - Naravno... gospodo moja, o d raka se moe izlijeiti! Upravo tako, za ljude koji ive na periferiji, rak vie nije problem. Hi bolje, problem jest, ali se zna njegovo rjeenje... - A l i kako? - zapitao je najzainteresiraniji u grupi. - Tamo dolje, n a R i o Grande gdje sam nekoliko godina bio upnik, prisustvao sam, d a tako kaem, skoro svaki d a n ozdra vljenjima siromanih ljudi oboljelih o d raka. Mogao bih ispriati sluaj jedne stare crnkinje koja je imala rak koe. N a k o n izlijeenja, ona i dan danas ivi u svojoj baraci i vodi normalan ivot... - A l i nije mogue! Imala je ba rak? - Rak koji je potvren medicinskim nalazima. Rei u v a m jo jedan sluaj jako mile osobe, bez imena. M o g a o bih v a m dati i primjer poznatih osoba koje su primijenile isti nain lijeenja. Tu su i mnoge osobe n a glasu n a nacionalnoj razini, koje s u , upotrijebivi istu metodu koju je koristila starica iz periferije grada Marittima, uspjeli pobijediti to zlo. Ta metoda n a isti nain lijei siromane ljude bez obzira n a njihovu boju koe, kao i slavne i bogate. Bez diskriminacije. S v i m a slui. Priroda ne daje nikome prednost. Odgovara svima koji se ele njome posluiti... - Sluaj prijatelju, ali koja je to magina formula koja ozdravlja o d jedne takve bolesti kao to je rak? O d m a h n a m ispriaj sve, prijatelju, n a koji to nain ljudi s periferije, dolje, u Noiva-do-Mar, uspijevaju ozdravljati o d tumora. - elio bih precizirati d a se ne radi o nikakvoj maginoj formuli, apsolutno ne! V r l o je jednostavna. P u n o jednostavnija nego to se moe i zamisliti. J e d n o s t a v n a . Ekonomina. Prirodna. S a m o to je, naalost, nitko ili skoro nitko ne z n a Hi jednostavno ne vjeruje... tamo

12

- A ! i , a k o je jednostavna, ekonomina i prirodna, odmah n a m objasni tu metodu, vrlo s a m znatieljan. ! zatim, im ujem d a je neka osoba oboijeia o d raka, predloit u joj tu maginu formulu. Bit u joj najvei popularizator, d a nitko i nikada vie ne umre o d tog neumoljivog zla. - Ponavljam, vrlo je jednostavna. S v i u naselju baraka poznaju taj recept.! nitko ne umire o d raka, jer se recept prenosi usmenim putem svima koji se zanimaju za nj. N a p o k o n , nije nikakva tajna. O d raka u predgrau umire samo onaj tko eli umrijeti. A k o se dijagnosticira bolest, svi znaju izlaz, rjeenje. 1 utjeu m u se. - Koja divota! Reci m i o d m a h tu blagoslovljenu formulu! Ve sam rekao, umirem o d elje d a je saznam... - E v o je. Zapisi: pola kilograma pelinjeg meda, d v a lista alpje i tri d o etiri lice rakije. - Objasni m i bolje. - N e m a m nita vie za rei ili nadodati. Recept je taj koji si upravo uo. S k i n u se bodlje s r u b o v a listova i neistoe kojih bude u prirodi. S v a tri nabrojena elementa - m e d , aloja i rakija - stave se u mikser. Miksaju se d o k se ne dobije neto nalik na malo rjeu kremu. 1... gotov je preparat koji e izlijeiti rak. - ali se! Prejednostavno je d a b i bilo istinito. - Dragi moj, to je ozbiljnije nego to misli. N e alim s e ! ! ako misli d a se alim ili d a se s t o b o m rugam, pozivam te d a o d e m o do naeg naselja baraka u R i o G r a n d e u . Tamo e moi koja je ozdravila zahvaljujui gore spomenutoj razgovarati sa starom crnkinjom, jako d o b r o m enom, v e o m a poniznom, formuli. - A kada se uzima ta smjesa? - J e d n a velika lica za doruak, jedna za ruak i jo jedna za

13

veeru. Uvijek prije jela, otprilike 10, 2 0 ili 3 0 minuta prije. Treba dobro protresti posudu prije upotrebe. uvati u hladnjaku, u dijelu z a povre. - A l i reci m i , ako je ta formula tako efikasna i udotvorna, zato nije rasprostranjena? Trebala bi biti objavljena p o cijelome svijetu! Trebali b i se pokupovati reklamni prostori n a massmedijima, n a najsluanijim programima, d a se razglasi to senzacionalno otkrie, d a nikada vie nitko s lica zemlje ne postane rob te neumoljive bolesti. - Stvarno, recept je jednostavan d a jednostavniji ne moe biti, ali u igri postoje i drugi interesi koji prijee irenje o v o g vanog otkria. Rak m o r a nastaviti oduzimati ivote. to b i se vie lijeila bolest, gubio b i se obilni izvor zarade. R a k se pokazuje korisnim u zadravanju broja siromanih n a zemlji i time osigurava vei d i o torte n a stolu bogatih. Naalost, k o d nas u Brazilu samo su bogati u mogunosti financirati dugotrajno i skupo lijeenje. Siromani, ako dobiju tumor, uglavnom moraju umrijeti. Politika je ta koja zapovijeda planetom. Dijalog se tu zavrio, jer se oglasilo zvono koje je pozivalo zajednicu n a veernju molitvu. Meutim, jedan o d fratara nauio je napamet formulu i penjui se n a kor, posluan zvonu, u sebi je vrsto odluio d a e tu metodu razglasiti p o d svaku cijenu, koliko god bude u njegovoj moi. ! dok su fratri n a koru molili veernju molitvu iz asoslova, u samostanskoj kuhinji je gospoa Paolina pripremala engleski odrezak s crvenim l u k o m koji je uz domai proizvod - riu i razne vrste salate, b i o jednostavna veera z a redovnike R e d a male brae iz R i o G r a n d e - d o - S u l . Paolina, radei, obavlja poput kratkih psalama, pred Lice Gospodnje. svoju liturgiju, koja se n a isti nain kao i o n a fratarska uzdie njeno,

14

PRtMJENA NAUENOG

Jednoga dana, d o k sam se vraao sa slube u seoskoj kapelici, zaustavi me kova: - Oe, znate li d a je moj ujak G i o v a n n i di Forquetta obolio je o d raka prostate i trenutno se nalazi u bolnici Marques de Sousa? K a k o kau lijenici, sluaj je beznadan. Radi se o danima. M o l i m vas u ime obitelji d a m u podijelite sakramente, i to to prije, jer je situacija krajnje ozbiljna. - Prije svega, hvala to ste me obavijestili. N a r a v n o d a u m u podijeliti bolesniko pomazanje. Nevjerojatno! Dobro ga se sjeam i sad m i se ini d a ga v i d i m kako sudjeluje n a svetoj Misi u kapelici. B i l o je to proli mjesec, stajao je n a lijevoj strani, u prvome redu. Iznenadio si me o v a k v o m vijeu! - Tako je, oe. V i znate d a , k a d a se takva bolest manifestira, gotovo uvijek bude ve razvijena. - D a li ti je ujak p r i svijesti? Misli ii d a b i h m o g a o odgoditi posjet za sutra? - N a r a v n o V r l o je slab radi bolesti, ali izdrat e d o sutra, budite mirni. A l i doktor je rekao d a nee preivjeti ovaj tjedan. U p r a v o dolazim o d njega i v i d i m d a je situacija oajna... - Sutra, p o rasporedu, slavim Sv. Misu u njegovoj zajednici...

15

O d m a h nakon Mise otii u u bolnicu d a m u podijelim svete sakramente. Je li u redu? - Odlino! Unaprijed zahvaljujem. ! pripremimo se z a skoranji sprovod. Nije l i tako, n a alost? - S a m o B o g zna k a d a e to biti... - Naravno. A l i , sluaj m o g ujaka je beznadan. Uzalud je svaki pokuaj. Z a njega vie n e m a lijeka. - Slaem se d a je teak sluaj, ali B o g u nita nije nemogue. - Jasno. U redu. Dovidenja i hvala! Sljedeeg d a n a , n a k o n Sv. Mise u kapeli pomoraca, otiao sam u bolnicu. Gospoa G e m m a , bolesnikova supruga, v i d n o potresena i zabrinuta stanjem svoga mua, povukla m e z a ruku n a ulazu u sobu: - Oe, iznad svega, puno v a m hvala to ste se odazvali naem pozivu. Drugo to sam vas htjela zamoliti je, d a v i kaete Giovanniju d a je bolestan o d raka. eljela b i h d a se ispovjedi o d srca, d a b i se tako bolje pripremio n a smrt koja m u je sve blia. O v o vas molim jer elim d a moj mu, poslije smrti, ode u raj. - Prepustite sve meni, gospoo. Iskustvo i s tekim sluajevima nauilo m e kako se odnositi prema bolesnicima. Budite mirni! U sobi s a m susreo bolesnika koji je b i o n a izmaku svojih snaga. Njegov glas, b i o je jo samo traak glasa. P r e m d a nije traio nikakvo objanjenje o svojoj situaciji, o d m a h m i je d a o d o znanja d a se eli ispovjediti, i to, napraviti ivotnu ispovijed, jer e m u to biti posljednja. Naglasio je d a je eli d o b r o obaviti. - K a k o izvrsno pripremljena dua!, rekao s a m u sebi. P r a v a je milost za sveenika k a d a naie n a pokajnika u o v a k v o m stanju! Nije potrebno motivirati ga z a pokajanje k a d a o n o ve postoji. N e treba m u nita objanjavati k a d se v i d i d a se grjenik ve sam pokajao. Lijepo! L a k o ! H v a l a B o g u !

16

Sasluao s a m ispovijed ove raskajane osobe, gdje je s jedne strane postojala svijest o grijehu, a s druge, bezgranino odrjeenje povjerenje u Boje milosre. Fbdijeljeno grijeha, apostolski blagoslov, pomazanje, imala u o v a k o m u je

popudbina. Jednom

rijeju, d a ne duim, pribjeglo se o n o m najboljem to je C r k v a tekim situacijama, kao to je bila o v a s gospodinom Giovannijem M a h a n i . N i s a m smatrao shodnim informirati bolesnika o njegovom delikatnom zdravstvenom stanju, kako me zamolila njegova ena, jer s a m uvidio d a se bez obzira n a to ovjek ispovjedio n a najbolji mogui nain. S druge strane, j a nisam njegov lijenik. U t o m trenutku prisjetio sam se recepta koji ozdravlja o d raka. O n o g recepta s kojim s a m b i o upoznat u krugu subrae, pijui mate u predvorju Provincijske kue. Ponavljao s a m ga u sebi da osvjeim pamenje: pola kilograma meda, d v a lista aloje i tri ili etiri lice rakije. inilo m i se d a je upravo tako originalni recept. N a ulazu u b o l n i c u , pozdravljajui upljanku, koja m i je zahvaljivala to s a m podijelio bolesniko pomazanje prolo: - Gospoo G e m m a , va mu je pripremljen. to god se dogodilo, uinjeno je sve to se moglo u sluaju k a o stoje njegov to se tie vae molbe d a ga u p o z n a m s njegovim zdravstvenim stanjem, nisam m u nita govorio. Mislim d a nije n a meni d a m u prenosim medicinske dijagnoze, raka... - A l i , oe, tko i m a tumor m o r a umrijeti! B a r e m tako izgleda. Vjerujem d a biste htjeli biti ljubazni s obitelji koja se nala u jer nisam strunjak n a tom podruju. O s i m toga poznajem jedan pripravak koji lijei o d njenom muu, mislio s a m d a b i bilo d o b r o izvijestiti je k a k o je sve glasio

17

ovako

tekoj situaciji kakva je naa.U svakom sluaju, hvata

vam. M i smo rea!ni, m o r a m o to biti, iako je teko. Nita se nee promijeniti skrivanjem istine. tzgubio sam snagu objanjavajui mogue ozdraviti o d raka. Uostalom, o n a je reagirala k a o i sve druge osobe koje su bile pogoene tim problemom, i kako sam uostalom i j a reagirao: s a )vlm novcima koje se okreu p o svijetu, kako b i m o g a o jedan takav jednostavan, domai recept, napraviti udo? Gospoa je 0)ta!a uvjerena d a njen mu m o r a umrijeti. 1 gotovo. O k r u t n a gudbina, koju je nemogue promijeniti! Kada sam shvatio d a razgovor nema nikakvog odjeka u njoj, odluio sam krenuti n a djelo, ostavljajui sa strane sve teorije i suvine rijei. N e treba gubiti energiju praktian, s obje noge n a zemlji. N a svu sreu, Rubens, sin tog branog para, n a povratku iz ureda javnog da biljenika Agostina Bassija, gdje je rjeavao dokumentaciju o nasljedstvu u sluaju oeve smrti, zamolio m e ga o d v e z e m d o njegovog poduzea, to s a m o d m a h - T k o zna hou l i uspjeti uvjeriti njega d a upotrijebi recept, budui d a to nisam uspio k o d njegove majke. Cijelim putem nisam radio drugo, nego nagovarao mladia *da bi o n sam m o g a o neto uiniti d a m u otac ne umre o d raka. Dovoljno b i bilo d a napravi o n o to b i h ga nauio. Objasnio s a m mu. Ponovio. 1 jo j e d n o m . K a d a s m o stigli n a odredite, elio s a m d a m i p o n o v i lekciju. Sve je savreno zapamtio. Obeao m i je d a e ve sutra njegova sestra Rejane, koja e u bolnici zamijeniti majku, ve dosta Iscrpljenu, odnijeti pripremljenu smjesu o c u . prihvatio. O d m a h s a m pomislio u sebi: uzalud. Treba biti gospoi G e m m i d a je

IH

Zadovoljan

postignutim rezultatom, pozdravio

sam ga i

ohrabrio, napominjui m u d a svakako upotrijebi recept. Preostali put d o upe preao sam iste savjesti, vjerujui d a e, ukoliko b u d u posluali moj savjet, spasiti ivot tog seljaka. Vratio sam se dunostima upnika, s a m , p o izgubljenim regijama. G i o v a n n i Mariani, je zbog toga, kao to to bude, preao u drugi plan, u o d n o s u na dogaaje koji su me svakodnevno zaokupljali. K a d g o d mi je njegov mravi lik dolazio u sjeanje, iskreno s a m se nadao d a e napitak dati eljene rezultate. Tjedan je prolazio k a o i svaki drugi. J e d n o g a jutra, otprilike osam dana nakon podjeljivanja bolesnikog pomazanja, sluajno sam sreo Rejane ispred opine. O d m a h s a m se sjetio njenog bolesnog oca. Pribliio s a m se, znatieljan d a ujem kakva je situacija. Htio sam saznati detalje. - D o b a r d a n , Rejane. K a k o si? K a k o je tvoj otac? - Dobar d a n . J a sam dobro, hvala. Sto se tie moga oca, o n je svakim d a n o m sve blie smrti. Lijenici su ga otpustili d a umre k o d kue... - A h , znai d a je o n sada kui? - D a , prije tri dana su ga pustili, vie se ne moe nita uiniti. Djevojka je s m u k o m gutala pritisnuta tekim teretom sudbine, razoruana i nemona pred tim zlom. - Jeste li m u dali preparat koji s a m v a m rekao? Je li ga uzimao kako treba? - D a , oe, sve je napravljeno onako kako ste rekli Rubensu. O s o b n o s a m ga odnijela u bolnicu. Otac je uzeo dnevnu dozu i jo je uvijek uzima. A l i tako je slab! U krevetu izgleda kao osueno drvo, oprostite m i n a usporedbi. Kakvo strano zlo! Ta prokleta bolest unitila je m o g oca...

19

- Gledaj, ako je o n uzeo !ijek kako si m i rekla, budi m i r n a , sve e biti u redu. Problem je ako osoba odbije uzeti preparat. - Znate, oe, dogodilo se neto udno. V i znate d a je moj otac imao izraslinu u visini donjeg trbuha? Znate li? - Ne, ne znam. - D a , izraslina veliine teniske loptice. Evo, ta izraslina je nestala. - A h , p a o n d a ti m o g u estitati, draga moja, jer tvoj je otac Izvan opasnosti! Pobijedio je u borbi protiv raka! D a nije tako, kako bi bilo mogue d a se ta izraslina smanji? A h ! Bila b i narasla jo vie... Drugim rijeima, preparat je d a o pozitivne rezultate! Hvala Bogu! Tvoj je otac uspio, vjeruj m i ! N a k o n par tjedana oporavka p o n o v n o e s ostalima obraivati zemlju kao to je oduvijek radio d a b i n a kraju ubirali godinje plodove. Vidjet e... Uistinu, dogodilo se upravo tako. G i o v a n n i Mariani polako je poeo bolje jesti. Z a nekoliko dana je ustao iz kreveta. Poeo je hodati gore-dolje p o sobi. Drei se zida uspijevao b i doi i d o kuhinje. Ubrzo je poeo izlaziti u dvorite i obilazio stoku. Ubrao je i prvo klasje rie koja je dozrijevala eui poljima. J e o je i prve plodove. Sisao je i eerne trske s o n a k v i m poletom kakvog je Imao kao djeak. Mjesec za mjesecom, osim to je sudjelovao u berbi, krajem jesenskog i zimskog perioda orao je plugom u koji su bili upregnuti volovi, kako je i oduvijek radio, d a bi zasijao proljetne usjeve. G i o v a n n i Mariani ivi i danas, iako je ve proao osamdesetu godinu (roen 1913) jo je u punoj snazi. O n je j e d n a o d mnogih osoba koje su uspjele pobijediti tumor, uzimajui preparat, o kojem govorimo u ovoj knjizi. Netko b i mogao sumnjati, ali

20

ostaje injenica d a je G i o v a n n i Mariani i danas iv, iako je b i o pogoen t u m o r o m , dajui n a m tako neosporni dokaz o pobjedi ovog preparata n a d o p a k o m boieu. Na isti nain k a o G i o v a n n i M a r i a n i , bezbroj osoba, mukaraca i ena, uspjelo je pokoriti rak, razumije se, svatko o d njih s a svojom pojedinosti ivotnom priom, ali koja, bez obzira n a pria o prvom koje s u razliite, ostaje uvijek

pacijentu, iji m i je sretni zavretak d a o vjeru u efikasnost o v o g sistema borbe protiv raka.

21

t . ' h i , i k o i v i u. s^nu,,mo^ .uzgaja - ] t r t o m ioncu i drati j e izioenu suncu n a prozoru i!i ^

l a h - h . N a k o n kratkog vremena moi e se okoristiti s v i m


;t<}<,)L^t)iH)akOJenOSi ta biljka.

FORMULA

1. Z a onoga tko me je pratio d o sada, bit e suvino ponavljati d a sam nauio tu formulu pijuckajui mae^. Usmeno. Mogue je d a je nisam korektno zapamtio, pogotovo nakon eksplozivne izjave: ak i o d raka se moe ozdraviti!)). Uvijek kada se neka poruka prenosi usmeno, riskira se d a ne bude ispravno prenesena, bilo zbog nesavrenosti onoga tko je prenosi, bilo onoga tko je prima, jer sve su to normalne granice ljudske prirode... U s v a k o m sluaju, poeo s a m iriti nauenu formulu, uzimajui d v a lista aioje, pola kilograma meda i tri lice rakije. M n o g o godina uio s a m ljude d a upotrebljavaju te sastojke. B i o sam zadovoljan koristei i h , jer su davali pozitivne rezultate, poput onih koje s a m opisao. Nije, dakle bilo razloga za promjenu formule koja je izgledala pobjednika. 2. Neto kasnije naao s a m u knjizi * A Pbrmdcia do Nafurezan, koju je napisala sestra Maria Zatta, izdanje iz 1988, str. 14, recept za lijeenje raka poput naega, ali sa znaajnim razlikama. E v o tog recepta, onako kako je napisan u knjizi: Ubrati rano u zoru ili p o zalasku sunca d v a lista aloje, oprati i skinuti bodlje s njih. Izrezati n a komadie i u mikseru mijeati zajedno s kilogramom m e d a i dviie lice rakiie (ja sam podcrtao

23

tekst na sva tri mjesta). Uzimati d v a puta dnevno p o dvije lice, ukupno deset d a n a . Prestati uzimati sijedeih deset d a n a i ponovno otpoeti uzimanje istim ritmom sve do ozdravijenja. Z a preventivu o d raka recept je isti, aii se uzimaju s a m o dvije iice dnevno, deset d a n a . I u t o m stuaju, preparat se uzima jednom godinje. N o v o izdanje knjige A Farmcia d a Natureza* (drugo izdanje, 1993, preureeno i dopunjeno), sadri recept n a str. 2 0 , izmijenjen za par pojedinosti: Ubrati u zoru Hi p o zalasku sunca d v a lista a!oje. Oprati je i skinuti bodije. Narezati n a komadie i u mikseru mijeati s kilogramom m e d a i dvije lice rakije. Uzimati p o dvije lice d v a puta dnevno tijekom deset dana. N a k o n toga napraviti pauzu o d deset d a n a i nastaviti tako sve d o ozdravljenja. N e uzimati natate. Z a preventivu o d raka, recept je isti, ali se uzimaju samo dvije lice dnevno kroz deset dana. Nastaviti uzimati preparat j e d n o m godinje.* 3. K a d a sam organizirao Pastoralnu grupu za zdravstvo upe svetog Ante u Pousu N o v o m , R i o G r a n d e d o S u l , gospoa Gladi Lavarda, sudionica grupe, imala je ciklostilom umnoen primjerak formule z a borbu protiv raka. 1 u o v o m sluaju recept je imao nekih razlika, kako e se vidjeti. Kasnije s a m saznao d a je taj recept uzet iz knjige ^Saude Atraues das Pfanfas* (Do zdrau%a pomou bi(;aj, kojeg je napisao Raulo Cesar de A n d r a d e dos Santos, a izdava je M u n d o J o v e m , str. 3 7 - 8 . U rubrici RecepH" p o d pojmom rak nalazimo sljedee: Sastojci, tri velika lista aioje, pola kilograma meda, j e d n a lica rakije. K a k o se priprau(fa; d a bi se pripravio efikasan preparat protiv raka potrebno se paljivo pridravati navedenih uputa: 24

- biljka aloje m o r a biti stara najmanje 5 godina: - listove brati p o mraku; - nakon pet d a n a bez kie; - ne brati brati listove a k o s u pokriveni injem; - pripremati u m r a k u ; - napraviti smjesu im se sakupe sastojci; - uvati smjesu u tamnoj staklenci u hladnjaku; - uzimati ga u mraku. Napomena: razlog zbog kojeg treba izbjegavati svjetlost,

sunevu ili umjetnu, je taj to aloja sadri supstancu koja reagira n a rak, ali u sluaju kontakta s a svjetlom, umjetnim ili sunevim, gubi taj efekt. - obrisati aloju istom k r p o m ; - nasjeckati n a komadie i u mikseru mijeati s m e d o m i rakijom. Nain uzimanja; - z a prevenciju o d raka svaka osoba trebala bi uzimati preparat najmanje j e d n o m godinje p o jednu veliku licu, tri puta dnevno, u k u p n o deset dana. - z a lijeenje tumora uzimati p o dvije velike lice tri puta dnevno deset d a n a ; zatim iduih deset d a n a prekinuti terapiju i p o n o v n o poeti s uzimanjem tog preparata p o isteku tih deset d a n a . Nastaviti s uzimanjem d o potpunog ozdravljenja. N a p o m e n a : doi e d o izljeenja raka ako je o n u poetnom stadiju, jer to je bolest vie poodmakla, tee je postii ozdravljenje.* 4. U istom p e r i o d u n a b a v i o s a m knjigu Saude pe?a

A^imen^acao* o c a Adelara Primo Rigoa s n o v o m varijantom istog recepta. Njegov recept je najsliniji o n o m sestre Marie Zatta, kao to se moe i vidjeti. E v o ga:

25

Med, aloja i rakija. Ubrati ranim jutrom i!i nakon zalaska sunca dva !ista aioje, oprati ih i skinuti bodije. Nasjeckati ih i u mikseru mijeati s jednim kilogramom m e d a i dvije velike lice rakije. Uzimati dvije velike lice d v a puta dnevno, ukupno deset dana. Prekinuti deset dana. Nastaviti tako sve d o ozdravljenja. Kod prevencije o d raka recept je isti, ali se uzima p o dvije lice dnevno, ukupno deset dana. Ponavljati tako jednom godinje.* 5. U listopadu 1995, u Provincijskoj kui Male brae, u ulici Juca Batista 330, Ipanema, Porto Alegre (RS), s velikom radou uspio sam fotokopirati originalnu formulu koju sam uo u staroj Provincijskoj kui u ulici So Luis 640, Santana, Fbrto Alegre (RS). Ta formula je ila iz ruke u ruku medu jednostavnim ljudima, n a periferiji Rio Grandea, gdje se nalazi pomorska luka Rio Grande do Sul, sve dok je otac A m o Reckziegel nije zapisao n a komadu pakpapira. Kronoloki se radi o najstarijem receptu. Kako se moe vidjeti, i ona je napisana s ponekim varijacijama, kao i ostale. Evo je: Preparat / rak 1. D v a lista aloje, stoje mogue starije (4-5 godina), ubrati ih kad nema svjetla (ujutro ili naveer) bar est d a n a n a k o n posljednje kie. 2. Skinuti bodlje, isjei ih n a komadie i izmijeati u mikseru. 3. Dodati alicu m e d a . 4. J e d n u licu rakije. 5. Spremiti u hladnjak. K a k o se uzima: velika lica z a j u h u tri puta dnevno (po mogunosti prije jela) 10 d a n a z a redom, pauzirati 10 d a n a i ponovno zapoeti.

26

KONANA FORMULA

Ohrabren injenicom

d a je formuia koju sam prenosio

usmenim putem ozdravila G i o v a n n i a Mariania i mnoge druge osobe kroz punih pet godina, vrsto sam odluio d a je ne mijenjam. N i s a m m o g a o ni zamisliti d a je zamijenim, naprimjer, formulom sestre Marie Zatte, iako sam tu redovnicu reda Presvetog Srca Marijinog, smatrao o s o b o m koja se razumije u svoj posao i iza koje stoji veliko iskustvo, te je prava pokretna ambulanta to se tie recepata. !z istog tog razloga nikada nisam uspio niti upotrijebiti recept koji je, umnoen poligrafom, donijela gospoda Gladi L a v a r d a . Drugim rijeima, i m a o sam osobno iskustvo koje je dalo dobre rezultate u mnogo sluajeva. N a temelju ega b i h *tu formulu zamijenio nekom drugom? Sve dok nisam naiao n a neto to b i me razuvjerilo, b i o s a m zadovoljan postojeom formulom. D a s a m izabrao neku drugu, n a to s a m se mogao osloniti d a kaem d a je formula d o b r a ili ne? Popustiti pred novostima? N i s a m imao drugog iskustva osim o n o g u kojeg sam se osobno osvjedoio i usmeno ga prenosio. Ali priznat u v a m d a sam n a kraju ipak promijenio formulu. I to iz praktinih razloga. U biti, sve bih mogao saeti u jedno:

27

smjesa, pripremljena prema starijoj formuli bila je previe slatka 1 izazivala je muninu, osobito k o d osoba koje su imale probleme s jetrom. Kako rijeiti taj problem? Prije svega, poeo s a m meusobno usporeivati razliite formule. Promatrao sam razliitosti. S v a k a o d njih je imala neke specifinosti, poneke vrlo znaajne. N i k a d a ne b i h izabrao ovu formulu n a mjestu neke druge da nisam imao dobrih razloga. D a o s a m prednost iskustvu, koje je ivotni uitelj. S a m o Iskustvo me moglo nauiti, sa sigurnou i objektivno, koja je formula najidealnija. Priajui o ivotu, moja nesigurnost u mijenjanju recepta bazirala se iskljuivo na jednoj pogrenoj informaciji d a je aloja Otrovna. Naravno, d a je to bilo istinito, svako pretjerivanje u dozi bilo bi pogubno. A znamo, d a je ivot najvei dar i stoga najvaniji. Objektivno, nije se moglo isprobavati, igrajui se i stavljajui neiji ivot na kocku. Hi, jo manje, koristiti osobe kao pokusne kunie. Upotreba recepta u svakidanjem ivotu dala m i je sigurnost. Uspio sam se odrei stare formule koja m i je d o tada bila oslonac 1 koja je uvijek davala pozitivne rezultate. M o g u potvrditi d a se promjena dogodila sasvim sluajno. Prvi sluaj koji me potaknuo n a mijenjanje formule bilo je Ozdravljenja tajnika kole Svete Zemlje u Betlehemu, u Izraelu, koji je imao rak n a grlu. Saznao sam d a je ve mjesecima ostao bez glasa i d a je komunicirao samo gestama. Upuen u sluaj preko ravnatelja kole, o c a Rafaela Caputo, O F M , koji me obavijestio o zdravstvenom stanju kolskog tajnika, ponudio s a m tvoju pomo kojom b i h m u pokuao vratiti zdravlje, d a bi se o n ponovno mogao posvetiti svom poslu u koli. Pripravio sam sadraj prema tradicionalnoj formuli, tj. d v a Usta aloje, pola kilograma meda i rakija. K a d a je potroio p r v u

28

staklenku, koji je uzimao 15 dana, poeo je uzimati i drugu, n a k o n to je ponovno proao medicinske pretrage. Nalazi su pokazaii d a je preparat obustavio razvijanje raka, tj. nalazi koji su napravljeni prije uzimanja aloje i nalazi nakon 15 dana uzimanja pokazivali su iste vrijednosti. Ohrabrena pozitivnim rezultatom (rak se barem nije proirio), njegova ki Mary, udata za jednog lijenika, moda obuzeta nestrpljenjem d a oca rijei te gadne bolesti, pripremila je jo jednu dozu, mijeajui tri lista aloje, p o l a kilograma m e d a i rakiju. N a k o n stanke o d tjedan dana, dala m u je treu dozu. Rezultat: bolesnik se nakon skoro d v a mjeseca terapije, poeo oglaavati, to je bio siguran znak d a je pobijedio bolest. Prije nego to zavrimo o v u priu, jo bih d o d a o informaciju d a se tajnik vratio n a svoj posao u koli. O d onda, p a d o trenutka kada o v o piem prole su etiri godine. Prema svjedoanstvu sestre Veronice Mancadori, koja radi k a o uiteljica u toj koli i poznaje tajnika vie o d petnaest godina, njegov glas je dobar kao nikada prije... Jo jedan dogaaj koji me nagnao d a promijenim staru formulu, tako dragu i baziranu n a iskustvu, bio je sluaj Shucria, vozaa sestara franjevki Presvetog S r c a Marijinog iz A i d e . Budui . d a je saznao za osobe koje su doivjele ozdravljenje o d raka, zahvaljujui formuli koju sam propisao, skupio je hrabrosti i nadvladao svoju prirodnu srameljivost, pitajui me d a m u pripremim jedan preparat z a njegovog urjaka, koji je imao rak na grlu, i koji se ve oitovao kao ogromna rana n a vratu. Naravno, d a o s a m m u preparat, nadajui d a e uspjeti spasiti ivot svom roaku. Sretan zbog rezultata nakon prve potroene doze (vanjska rana n a vratu je zacijelila), Shucri je elio pripremiti jo jednu 29

do2U. N a svoju inicijativu, ovaj put je sve pripremio s a m . Pomijeao je etiri iista aloje s istom d o z o m m e d a i rakije. Znatieljan je li uspio sve pripremiti, upitao sam ga za preparat, i tada m i je rekao d a je upotrijebio etiri lista. Odgovorio s a m : - A l i , rekao sam ti d a idu d v a lista... - Znam. - P a zato si o n d a upotrijebio d u p l u dozu?... A poslije, ako bolesnik umre, to onda? - Budite mirni, oe! Povratio m u se glas, pria kao prije. Sto se tie listova, budui d a s u bili mali i suhi, stavio sam etiri. D a bude razmjerno, ulio s a m i m a l o vie rakije. - H m ! - rekao sam, umiren - A k o je bolesnik ozdravio, jasno je d a biljka nije otrovna, bar ne u koliini koju si upotrijebio... Naravno, treba biti svjestan i priznati d a si pretjerao s rakijom, i udvostruio broj listova aloje... Zamisli! Upravo zbog ovakvih injenica i prouavanja razlika k o d ostalih recepata odluio sam promijeniti recept koji sam primio usmenim putem. Zahvaljujui putovanjima razliitim krajevima i susretima s razliitim kulturama, poeo sam sumnjati u tvrdnju d a je aloja otrovna, kao n a primjer avelko, biljka koja se takoer koristi u borbi protiv raka. Saznao s a m d a je Meksikanci upotrebljavaju kao salatu. U Venezueli koriste elatinasti d i o lista aloje za doruak, dodajui malo meda d a b i joj se uklonila gorina. S obzirom na sve to, izgleda d a ta takozvana o&ounost aloje nije uope relevantna. U svakom sluaju, jo uvijek vrijedi stara mudrost koja kae: granica izmeu lijeka i otrova nalazi se u dozi, tj. u uzetoj koliini. Propisana koliina je uvijek najpouzdanija. Prema tome, itatelj moe biti miran. Vratit emo se jo iscrpnije ovoj temi, pokazujui d a aloja apsolutno nije otrovna, kako se pria. A k o ti moe pomoi proitaj poglavlje koje se posebno bavi time.

N a k o n deset godina iskustva u Brazitu. na istoku p a i u Europi (najvie u italiji. vicarskoj i Portugaiu) usuujem se napisati v a m sijedei recept, bez straha d a grijeim: 1) POLA KILOGRAMA MEDA RAFINIRANOM MEDU) 2) 4 0 - 5 0 ml R A K I J E , V I S K I J A ILI K O N J A K A S M I J E S E KORISTITI ISTI A L K O H O L , P I V O ILI LIKERI) N A P O M E N A : 4 0 - 5 0 m ! O D G O V A R A D O Z I V I S K I J A ILI A L I C I K A V E . 3) 350 G R A M A LISTOVA A L O E NJIHOVOJ DUINI. ARBORESCENS. D V A , TRI ILI ETIRI LISTA, O V I S N O O (NE VINO, (OBRATITI ILI

PANJU D A S E N E RADI O U M J E T N O M

Osobo

koja priprema preparat

k o d kue, ne mora

biti

sitniava. 7n e/ementa moraju se to vie pnbh'lR gore nauedenoj ko/iin:. Uko/iko se ma/o pretjera s dozom i/i se pak zaboravi kakva pojedinost, time se ne riskira e/ikasnost preparata. Zato, trudimo se fzbjegauaR previe precizno mjerenje upotrebna vajui vagu. G/edajmo radije, da preparat nauimo pripremat? s/obodno, kao da se radi o pripremi jednog dije/a vrta z a si/anje cuijea i/i povra* trudimo se procijeniti okom, s/uimo se zdravim razumom, bez pretjerivanja. Bitno je da svi ovi e/emenri udu u sasfav napitka. O n o to donosi efjene e/ekte je spoj tih e/emenata. Oistiti prainu i/i neku drugu neistou koju je priroda eventua/no ostavi/a na /istovima. Upotrijebiti u tu svrhu stanju krpu. suhu i/i v/anu, i/i spuvicu, a/i pazei d a se pritom /isto vi ne smoe f budui d a se, kao to s m o vidje/i. voda ne koristi u smjesi).

31

Pomou otrog noa skmun' bod/;e koje se na/aze n a rubovima Rsfoua, /agano, ;ednfm potezom, odozgo p r e m a do/je. D a bi se uspjen(;e ubaci/o u mikser, narezati /istove n a komadie, kao d a pripremate najnormalniji /rape. /zmiksati sva tri e/ementa. Dobro izmiksati i sam/jeti sav materija/. U vremenu o d o k o jedne minute fto ovisi o jaini aparata z a mijeanjej, dobit ete neto s/ino ze/enoj kremi. Gotovo/ Naprav/jeno je/ Naprav/jen j e preparat koji /ijei ak i rak. Vidjeii s m o d a meu autorima recepata ne postoji usklaenost o k o tone koliine sastojaka, a budui d a iza svakog savjeta koji nude stoji vlastito iskustvo, savjetovao bih itatelju d a sam izabere onaj recept za koji misli d a b i m u najvie odgovarao, tj. slai ili manje sladak, jer gledajui o n o to i jest najbitnije ozdravljenje, v i d i m o d a ga svi ti recepti obeaju... O s n o v n o je, meutim, pripremiti smjesu koristei navedene sastojke i drei se priblino koliina koje su propisane. Zato, itate/; u, svaki put kada e/i pripraviti preparat z a osobu obo/je/u o d raka koristei se j e d n i m /istom a/oje, po/a ki/ograma meda i raki/om, i/i s dva, tri, etiri i/i vie /istova, s/obodno izaberi, g/avno je d a se dri recepta; P/us ve/ minus non mutat speciem*. Dakle, k a d a j e d n o m borbi. Odlui sam. N a p o m e n a : u dane k a d a sam pisao ove stranice, nala m i se U rukama knjiga Saude Bsica - Remedios caseiros* sestre Flavie Birck, tekst izdan preko Socijalne Akcije Biskupije S a n t a Cruz d o S u l , R. S. Brasile. to se tie recepta pripremljenog o d aloje za lijeenje raka, upotrijebi taj recept, pruit e bolesniku mogunost ozdravljenja. I ti ima vanu ulogu u ovoj

ovdje je prisutna varijanta za koju sam drao d a je bitno spomenuti; N a str. 9 spominje se Xarope (ne radi se o sirupu!) de Babosa: - 2 velika lista aloje -1/2 kg m e d a - 2 lice rakije Priprema; skinuti bodlje s listova aloje, te ih izrezati n a komade. Dodati m e d i mijeati u mikseru dok se ne dobije krema, dodajui rakiju. uvati u hladnjaku. Doziranje: uzimati p o jednu veliku licu natate, zatim prije ruka i veere (prevencija od raka). Ozdravljenje od raka: uzimati preparat deset d a n a . bolest Napraviti pauzu o d deset dana. Ponoviti proces. N a str. 19, toka 19, govori: Rak: d a b i se izbjegla koristiti prirodnu prehranu. R E C E P T : izmiksati d v a lista (1/2 kg) aloje izrezane n a komadie, bez bodlja. Dodati 1/2 kg meda i dvije lice rakije. Miksati d o k se ne dobije krema. uvati u tamnoj posudi u hladnjaku. U Z I M A N J E : veliku licu ujutro i naveer kroz 10 d a n a . Napraviti pauzu o d 10 d a n a i ponoviti sljedeih 10 dana.

33

Ne osfeujfe i ne uniauajte prirodu/ A k o ste odrezali -.t^bijiku d a biste upotrijebili iistove aloje, posadite je d a biste dobiti jo jednu biijku aloje, pravu sreu nadohvat vae ruke.

34

K A K O UZHMAT! PREPARAT

Ve smo rekli d a ne postoji usklaenost o k o precizne koliine pojedinih sastojaka koji se upotrebljavaju za pripremu preparata. !, a k o ste primijetili, postoje bitne razlike meu mnogim varijantama. Tek d a se podsjetimo onoga o emu s m o ve

govorili, ide se iz jednog ekstrema o d d v a lista aloje n a kilogram m e d a u drugi ekstrem o d tri lista aloje n a pola kilograma meda. Tb nije m a l a razlika! N a l a z i m o i sline razlike k a d a n a m autori objanjavaju kako primijeniti preparat (koliinski), kako za ozdravljenje o d raka tako i za prevenciju bolesti. Dakle, strpljivo me pratite: - Sestra M a r i a Zatta, u svojoj knjizi A /armdcia d a Natureza*, kae doslovno ovako: uzimati dvije lice preparata d v a puta dnevno kroz 10 dana. Tb propisuje k o d onih koji su oboljeli o d raka. D a b i se ouvali o d te bolesti, n a drugom mjestu pie ovako: Za prevenciju bolesti recept je isti, ali se uzimaju samo dvije lice dnevno deset dana. Tako nastaviti samo jednom godinje." - Paulo Cesar de A n d r a d e dos Santos, u svojoj je knjizi Saude Atraues das PJanfas", str. 38, p o d naslovom Kako uzimati preparat*, pie: kao prevenciju o d raka svaka bi osoba trebala barem jednom godinje uzimati veliku licu preparata tri

35

puta dnevno kroz deset dana. Z a ozdravljenje o d raka treba uzimati dvije velike lice tri puta dnevno kroz deset dana, zatim napraviti pauzu o d deset dana i p o n o v n o uzimati preparat deset dana, ponavljajui to dok ne doe do potpunog ozdravljenja. Kako se vidi, ova formula i m a neke razlike. Zamislimo do kakvih tek razlika moe doi kada se ista formula prenosi usmeno i to generacijama!... J a sam, inae, bio obavijeten o svim tim varijacijama telefonski, direktno o d pacijenata. - Sestra Arcangela iz R i m a , oboljela o d raka koji je ve metastazirao, uzimala je na preparat 75 dana bez prekida, iako je bila upuena u vanost pauze o d najmanje tjedan d a n a nakon to zavri prvu dozu. Rekla je d a je tako postupila obuzeta oajem, u grevitoj potrazi za neim to b i uinilo d a ozdravi. Saznala je d a preparat pripravljen o d aloje moe biti njen jedini izlaz. Rezultat: potpuno ozdravljenje o d raka! Danas ta sestra radi volonterski u bolnici Trastevere u Vjenom G r a d u . - Sestra Elena, L i b a n o n k a , iz reda aktivnih karmelianki, koja ivi i radi u Haifi u Izraelu, izmijenila je recept, mijeajui 7 5 0 g aloje i rakiju (araq) s pola kilograma meda. Pretjerivanje koje me uplailo. N a kraju sam se primirio, saznavi d a je pacijent, koji je uzeo o v u slonovsku dozu, ozdravio o d raka... G i r o l a m o G i a c o m o iz Monreala u Palermu, Italija, koji je bolovao o d raka n a jetri, i kojemu je preostalo samo nekoliko dana ivota, uzima p o veliku licu preparata svaki dan, ve dvije godine. To m u je jedini nain d a kontrolira bolest, iako je ne uspijeva iskorijeniti niti podvostruujui dozu (to je ve probao). Ako se autori recepata ne slau u nainu primjene i doziranju, svi se slau u tome koji se sastojci upotrebljavaju, a to je ono to ne smije manjkati. .16

Nadalje, u knjizi emo v a m dati neka pojanjenja s ciljem d a se dade znanstveno tumaenje gore navedene formule. Trebaju li narodni recepti u svim svojim varijantama naii na znanstvenu podrku? Hi: Moe li znanost pomoi d a se formula uini vjerodostojnom ili d a ostane samo vjerovanje naroda? Koji rezultati b i se postigli k a d b i se sastojci tog recepta ispitali u nekom znanstvenom laboratoriju? K a d a bi nas znanost uvjerila d a smjesa ovih sastojaka uistinu d o v o d i d o prevencije i ozdravljenja o d raka, moda bi se svi sloili i u nainu primjene i u koliini triju elemenata. Tako bi zavrile sve diskusije. N a p o m e n a : K a d odloimo pripremljeni preparat, normalno je d a se m e d , koji je najtei, slegne na d n u posude, a pjenasti dio se penje n a vrh. Zato prije uzimanja treba dobro protresti posudu d a se obavezno izmijeaju sastojci.

37

A k o ima tumor, z a vrijeme uzimanja preparata sudjeluj i ti sam u borbi protiv tog z!a. D a b i ozdravio, prestani jesti meso i proizvode ivotinjskog porijekla, zamijeni i h voem, Itvrem i itaricama. A k o neka osoba boluje o d degenerativne bolesti k a o to l Markinsonova ili Alzheimerova < '[.n.mtira p o t p u n o ozdravljenje, bolest, iako aloja ne predloi b o l e s n i k u d a poboljavajui

!'"!ata koristiti ovaj preparat. Jaajui imunoloki sustav, '!')!jct e m u olakanje i mnoge koristi,
"<!!t.t

! " . i i i ! r t u njegova ivota. Vrijedi pokuati: prednost je to nikakvih nuspojava i vrlo je ekonomian.

PITANJA ! O D G O V O R I

Mislim d a elite m n o g o toga pitati. U o v o m u odlomku odgovoriti n a itavu seriju pitanja, koja su m i postavljena u razliitim situacijama, telefonski ili uivo n a konferencijama. Ovaj recept koji lijei i sprjeava nastanak raka moe zvuati banalno i nestvarno. Slaem se. Moe sliiti, kako b i se reklo uz posudicu mate-a, na otkrivanje tople vode. U svakom sluaju usuujem se dati v a m neka objanjenja. Uzet u si slobodu d a sam postavljam pitanja, zamiljajui d a b i m i upravo takva htio postaviti itatelj. Moe se dogoditi d a neu posve pogoditi vaa pitanja, ali vjerujem d a u i m se pribliiti. Zamisli d a si upravo ti taj koji pita... - Zato sc koristi ba pelinji med da b ! se pripraviia smjesa? Moemo ! i umjesto meda upotrijebiti, recimo, eer? O: Koristi se prirodni pelinji m e d jer je, zbog svojih osobina, o d najstarijih vremena poznat kao izvrstan prehrambeni proizvod. M e d uspijeva prodrijeti d o najskrovitijih kutaka naeg organizma. Taj Upravo s takvim sredstvom d o generalnog prijenosa, ienja aloja e zapoeti ienje i otkloniti sve neistoe n a koje putem nailazi. e proces dovesti organizma, 39

posebno krvi, to uzrokuje ozdravljenje o d raka i drugih botesti kao to su reumatizam, artroza i s). Svi znamo d a je krv o d ivotne vanosti za tjudski organizam. Ima istu funkciju kao benzin z a automobi!. Z n a m o d a motor ne moe dugo funkcionirati ako je benzin loe kvalitete. Istina je sljedea: motor e bolje i due raditi, ako je benzin dobre kvalitete. Dakle, shvaamo d a je proiena krv presudna za zdravije organizma, iz ega slijedi i za ovjekov ivot. Dobro. Uzimajui na preparat, napravit e dobar potez za cjelokupno zdravstveno stanje, poboljat e kvalitetu ivota. Razumije se d a je vano proistiti organizam barem jednom godinje. R a d i se o normalnom odravanju, tj. o neemu nunom. Mora se smatrati sretnikom to nema rak. Uini neto d a b i se zatitio i oslobodio mnogih nevolja, pripremi ti s a m dozu aloje najmanje godinje. - Zato je rakija jedan o d sastojaka preparata? 0 : - Rakija sama po sebi moe izgledati kao najmanje vaan meu trima sastojcima. Prvo objanjenje to su m i dali za rakiju kao sastojak preparata je sljedee: U zabaenim mjestima bez struje ljudi nemaju hladnjak. Bez tog kuanskog aparata preparat bi se mogao pokvariti. Rakija se koristi kao sredstvo za njegovo ouvanje. Prihvatljivo objanjenje. Neto kasnije saznao s a m neto vrlo zanimljivo: rakija i m a funkciju proirivanja krvnih sudova. D a b i bilo jasnije, to su m i ilustrirali kroz nekoliko klinikih sluajeva. K a d pacijent i m a lou cirkulaciju, savjetuje m u se popiti aicu viskija d a b i se to popravilo. To m i je izgledalo logino. Primjer m i je p o m o g a o shvatiti funkciju rakije. Takoer sam shvatio d a b i , n a primjer, k o d starijih osoba proirene krvne ile ubrzale ienje pomou aloje i meda. 40 jednom

Jo kasnije, nakon nekih znanstvenih istraivanja, shvatio sam uistinu koja je prava funkcija rakije. E v o i zato: kada se izree list aloje, iz lista izlazi ljepljiva, zelenkasta, rastezljiva, gorka tekuina, bogatih svojstava koja se zove aloin. Ljudski organizam nije u stanju u potpunosti je apsorbirati, ukoliko nije destilatom. elim naglasiti d a niti prva dva objanjenja nisu bez smisla. Prvo objanjenje n a m govori da je mogue uvati kremu izvan hladnjaka, u nekom ormaru zatienu o d svjetlosti, a d a se ne pokvari. Drugo objanjenje ponazouje rakijino svojstvo proirenja krvnih ila. Valja napomenuti d a su osim rakije i druga destilirana pia veoma efikasna: brazilska rakija (cachaca), konjak ili viski, tequilla (Meksiko), talijanska rakija, bols (Nizozemska), araq (Palestina i dr. arapske zemlje), itd. N e upotrebljavaju se vino niti pivo jer su fermentirani proizvodi s manjom koncentracijom alkohola; ako je ipak nuno, trebali bi se koristiti u veoj koliini. Likeri bilo koje vrste apsolutno se iskljuuju, jer se proizvode na bazi eera. - to jc aloja? O : - U cijelom je svijetu poznata kao a/oe, s varijantama aloes, aloja, biljka bogata limfom koja slui u medicinske svrhe, iz porodice liliacee (aloe succotrina, aloe humilis, aloe perfoliata, aloe vulgaris, aloe arborescens, aloe vera ili barbadensis, aloe ferox, itd...), slina ananasu, samo neto manja. Njeni listovi su debeli i nalikuju pilii. U dodiru s otrim predmetom isputaju ljepljivu tekuinu (slinu slini koja izlazi iz usta goveda kada vae kukuruz, korijenje manioke ili neki tvri objekt: zato je zovu ba!ava - n a portugalski bavosa) s jakim karakteristinim mirisom, zelenkaste boje, jako gorku. U zemljama panjolskog govornog podruja biljka je poznata kao seui/a u bezbroj varijanti. 41 razrijeena nekim

Rije aloja je arapska rije, koja je preko latinskog i grkog dosta i do nas. U prijevodu znai gorko i sjajno ili prozirno, jer od trenutka k a d se oguli kora, iz lista izlazi elatinasta masa koja izgleda kao oprani k o m a d leda. Listovi ove biljke mogu varirati u veliini o d dvadeset do ezdeset centimetara, zavisno o kvaliteti zemlje, o koliini vode i o izloenosti suncu. U sredini biljke nalazi se izdanak iji je vrh prekriven cvjetovima koji mogu biti bijele, ute, naranaste ili crvene boje, zavisno o vrsti. Cvjetovi se pojavljuju krajem jeseni ili poetkom zime i traju sve do kraja sezone. Aloja koja je najrasprostranjenija (arborescens) i m a naranaste cvjetove. Kada sazriju, veliki, mesnati listovi postaju d i o naeg preparata. A k o maknemo tanki sloj zelene kore, u unutranjosti biljke moemo zamijetiti mesnati dio, mlitav i savitljiv, koji p o boji nalikuje n a kockicu leda koju s m o netom namoili; sjajnu i prozirnu. Jeste li se umorili o d o v o g opirnog objanjenja? Njegova nakana je d a se olaka identifikacija ove biljke. A k o se elimo posluiti prirodom d a bismo pripravili aj, vano je d a znamo prepoznati biljku. Znamo d a postoje stotine, moda i tisue vrsta aloje. M o g u li n a m sve posluiti? Jesu li sve jednako efikasne? Sadre li sve aktivnu tvar za borbu protiv raka? Sa svim tim pitanjima uputio sam se u Botaniki vrt u Palermu na Siciliji, Italija, gdje sam povjerio gospodinu Francescu Mariji Ratmondu, direktoru, d a ispita svih 140 vrsta aloje to su se nalazile u tom Botanikom vrtu, uz pomo jednog botaniara. Obeao mi je d a e to uiniti. O d a v n o elim pronai rjeenje za to. Odgovor b i sve pojednostavio. Zamislite d a su sve vrste aloje (ednako efikasne! N e b i vie postojala mogunost pogreke.

D o k ne b u d u utvrene te injenice i potvrene iskustvom, nastavit u upotrebljavati tip aloje koji se koristi kao tonik za kosu, a koji sam d o sada n a iroko primjenjivao. Taj tip aloje d a o je uvijek pozitivne rezultate. Postoje li druge vrste aloje koje su efikasnije o d ove? Postoji li vrsta koja je otrovna i u kojoj mjeri? Tu postoji itavo polje za istraivanje. S a m o primjera radi: porodici liliacee pripadaju i bijeli i crveni luk kojeg svakodnevno upotrebljavamo u naoj kuhinji. - Zato se preparat uzima prije je!a? O: - Prije obroka pepsini, enzimi eluanih sokova koji vre hidrolizu bjelanevina, ija je funkcija olakati probavu, spremni su za poetak obavljanja tog procesa. K a d je eludac prazan, pronalaze sve slobodne putove, olakavajui funkcioniranje preparata i njegov prijenos svuda p o naem organizmu. Znai, vano je uzimanje preparata prije jela jer su tada pepsini spremni za svoje najefikasnije djelovanje. A k o se preparat uzme n a k o n jela, razumljivo je d a su enzimi ve u m o r n i o d svoje djelatnosti. Tada ve slabije rade ili trae zaslueni odmor. Uzimati preparat nakon objeda znai stavljati na rizik njegovu efikasnost. - Zato sestra Maria Zatta i drugi autori savjetuju da se branje listova obavlja ujutro prije zore ili naveer nakon zalaska sunca? O: - Kada nema sunca nema niti ultraljubiastih ili infracrvenih zraka koje b i mogle nakoditi biljci. To je jedan o d mudrih savjeta redovnice, radi prevencije, i jedan o d savjeta koji bi se svakako trebao koristiti i u sluaju k a d a se beru druge biljke koje n a m slue u medicinske svrhe. Iznad svega, osobito se m o r a paziti k o d aloje d a se listovi ne beru z a danjeg svjetla, jer sadre 43

supstancu, djelotvornu u borbi protiv raka, koja u dodiru sa svjetlom gubi efikasnost. - J e li potrebno izbjegavati branje listova po kii ili odmah iza kie? 0 : - D a , jer zbog svoje poroznosti upijaju vodu. Z a ovaj preparat nije nam potrebna voda budui d a i sama biljka sadri 9 5 % vode. Branje listova tjedan dana nakon kie bilo b i sasvim dovoljno. Ista procedura vrijedi z a biljke aloje koje su izloene zagaenju, u blizini cesta, kanalizacije ili one koje rastu u zatvorenim prostorima gdje se pui. Listovi aloje koji su upili toksike supstance, jer su upljikavi, postaju apsolutno neadekvatni za pripremu preparata. Dakle nije dobro brati listove koji su mokri ili izloeni bilo kakvoj vrsti zagaenja! - K o l i k o treba biti stara biljka aloje da b i se smatrala prikladnom za pripremu preparata? 0 : - Listovi biljke stare pet godina smatraju se najidealnijima. U sluaju potrebe jasno je d a se mogu upotrijebiti i listovi mlae biljke. Bit e sluajeva k a d emo se morati pomiriti s tim d a biljka zadovoljava o k o 9 5 % traenih uvjeta. A l i najbolje je, ako je ikako mogue, drati se danih uputa. - Uzimajui preparat, prema formuli koja sadrava tri elementa i na nain koji smo prethodno objasnili, uspije li se osoba bolesna od raka uvijek spasiti? 0 : - K a d a osoba koja boluje o d raka, potvrenog lijenikom dijagnozom, uzme ovaj preparat mogua su tri ishoda: a) Potpuno ozdravljenje bez obzira n a vrstu raka koju je ta osoba imala i m a koliko b i o proiren, p a ak i da, je bolovala o d 44

raka u zavrnoj fazi. ! m a m o mnogo primjera koji su n a m to potvrditi, iako moe izgledati kao neko udo. K a d a j e d n o m shvatite mo aloje, tada ete shvatiti d a se ne radi o nikakvom udu u p r a v o m smislu te rijei, ve o neemu to se nalazi u prirodi koju je stvorio B o g . Jo emo pisati o tome u drugom o d l o m k u . Priekajte... b) Lijenika dijagnoza potvrdit e d a se boiest zaustavila tj. d a se nije dalje proirila. Naravno, bez uzimanja alojinog preparata rak b i se nastavio i dalje iriti. U o v o m sluaju, kako nam pokazuju nalazi, bolest se manje-vie stabilizirala, jedino se mogu registrirati mala variranja u pozitivnom ili negativnom smjeru. Ponavljam, bez uzimanja preparata bolest b i se neumoljivo proirila. c) Preparat nije d a o nikakve rezultate. Bolest se i dalje nastavila iriti, kako n a m govore lijeniki nalazi. N a p o m e n a : Imao s a m primjere svih triju mogunosti. - Moete ! i opirnije objasniti ove tri mogunosti? K a k o se treba ponaati u siuajevima b) i c), kada ci!j nije u potpunosti ostvaren, kao to se dogodilo u primjeru a)? O : - Odlino pitanje! Pokuat emo to bolje odgovoriti. Sluaj a): ako se nae u toj situaciji, odlino! estitam! Preparat je dao rezultat koji s m o oekivali. O s o b a je ozdravila. Ukoliko b i ta osoba poeljela popiti jo j e d n u dozu pripravka zbog sigurnosti, radi prevencije i si. ne b i uinila nita loe. U svakom sluaju pusti d a proe nekoliko mjeseci p a ponovi dozu, i budi optimist! B i l o b i razborito ponoviti terapiju u tijeku te godine. Sluaj b): postigao si dobar rezultat. N a pravom si putu, dovoljno je ustrajati. G l e d a n o matematiki, postigao si 5 0 % 45

ukupnog rezultata. Jo jednim zamahom, tj. jo j e d n o m dozom, doi e na cilj - potpuno ozdravljenje. Morat e ponoviti dozu, to te ne smije preplaiti. Ponavljanje doze je temeljna stvar. Trebate je ozdravljenje. Upozoravam te d a ne smije biti nerazborit i zaustaviti se na pola puta; bude li se ponaao tako, sve e izgubiti. Rak, koji se inio pobijeenim, udvostruit e snage i navaliti snanije nego prvi put. A k o ne ponovi dozu, smatraj se mrtvim za kratko vrijeme, ako se ne lijei to e biti neizbjeno. Rak je kao bolesnik. U trenutku velike bolesti nema interesa ni za to. Meutim, k a d a doe d o oporavka, k a d a se pone pobjeivati bolest, vraa se apetit za povratkom izgubljene snage. Pokuaj zamisliti k a k v o m snagom rak napada tvoj organizam nakon to je poeo gubiti zbog lijeenja alojom. Htjet e povratiti sve svoje snage. U kratkom vremenu konzumirat e tijelo svoga gospodara. Ovakav tipini primjer je sluaj sestre Margherite, koja je bolovala o d raka dojke. N a k o n to je potroila prvu dozu preparata u talijanskoj bolnici Hajfa u Izraelu, poela se jako dobro osjeati i vratila se svim svojim aktivnostima, zanemarujui odlaske n a kontrole i bilo kakve specijalistike preglede. Niti godinu d a n a poslije umrla je. Njen bolniki karton vrlo je vaan kao dokaz d a je izvrstan rezultat obuzdati razvitak bolesti, ali to nije dovoljno. O d temeljne je vanosti ponoviti dozu i biti p o d nadzorom sposobnih lijenika. Sluaj c): Nisi postigao pozitivan rezultat. Nemoj oajavati. T i zna d a dijeli svoj ivot s divljom zvijeri. Mora je ukrotiti. I uspjet e sigurno. Ima oruje u svojim r u k a m a : upotrijebi ga bez straha i s povjerenjem. Ustvari, to je tvoja jedina ansa, stvarna i konkretna. Ponovi dozu, bez posustajanja.* ak ako tvoj ponavljati dokle god ne postignete potpuno

4fi

sluaj izgleda jako teak, p a i ako je u zavrnoj fazi, nije vano. Nemoj d a te obeshrabri i zbuni o n o to drugi govore. Dok si iv, ima nade. Zato, mora se boriti d a spasi ivot, taj dragocjeni dar. K a d a zavri jednu dozu, pusti d a istee tjedan dana, i poni s uzimanjem druge doze. A k o treba, ponovi tu terapiju tri, etiri, pet, est puta. Ustraj. Oslobodi se tog z!a. Uspjet e. Nemoj se predati bolesti. Jai si o d te zvijeri. Tvoja osobna volja za ivotom i tvoja ustrajnost imaju vanog saveznika: aloju! Ukoliko m i dopusti d a ti d a m jedan savjet (za koji tvrdim d a je vaan), rekao bih ti: ukoliko zavri uzimanje doze i po etvrti put, a nisi postigao cilj - ozdravljenje, udvostrui dozu, tj. umjesto da, kao d o sada, uzima p o licu preparata za doruak, ruak i veeru uzmi p o dvije lice svaki put. Nastavi tako d o ozdravljenja. Iza ovog savjeta stoje razne osobe koje su to isprobale i koje ga potvruju... - Znam da bolujem od raka, jer to potvruju nalazi a i lijenik mi je to dijagnosticirao. Napravio sam terapiju alojinim preparatom. Osjeam se mnogo bolje. Kako mogu znati da sam se posve izlijeio i da se bolest povukla? O: - To je vrlo jednostavno. Potrebno je ponavljati lijenike pretrage. Usporeujui stare nalaze s novima, dobit e jasnu sliku i vratit e ti se potrebni mir. Jedino na taj nain moe dobiti siguran rezultat. Usporeivanje nalaza je o d krajnje vanosti. Najprije zbog kontrole situacijom i tvoje sigurnosti, a zatim jer na taj nain ti je mogue vidjeti ima li potrebu za jo jednom dozom ili ne. B i l o b i idealno d a prije poetka terapije alojinim preparatom bude upoznat sa svojim zdravstvenim K a d a zavri dozu, temeljito ponovi stanjem. A k o nalazi ih s upuuju n a prisustvo zloudnog tumora, poni uzimati aloju. nalaze. Usporedi prethodnima. K a d a sve to obavi, nai e se u jednoj o d tri 47

situacije koje smo upravo opisaii. I znat e to ti je initi. N e gubi mir, niti ako se pronae p o d sluajem c). Tada zna to ti je initi: u sluajevima b) ili c) treba p o n o v n o uzeti preparat. Budi uporan. Uspjet e, obeavam ti. - Hva!a Bogu, moje zdravstveno stanje je jako dobro i mislim da n e m a m rak. Budui da danas postoji velika mogunost oboljenja o d raka, htio b i h se zatiti na neki nain. K a k o trebam postupiti? to m i je initi? O: - Pripremi preparat prema receptu i uzmi jednake doze kao osoba koja ve boluje o d raka. Budui d a , n a sreu, zna d a nema rak, n e m a ponavljati dozu. Ponavljajui tu terapiju j e d n o m godinje, moe biti siguran da e rak biti daleko o d tebe. Terapija uzeta najmanje j e d n o m godinje, odrat e tvoj organizam zdravim i oistit e ti krv. A u takvim uvjetima rak se ne dobiva, vjeruj m i . - Sto je zapravo rak? O: - Rak je bolest koja oduvijek postoji, iako se u dananje vrijeme pojavljuje veom, rekao b i h , alarmantnom uestalou, tako d a je postala uobiajena. Bolest unitava stanice organizma oteujui ga neumoljivo preko neistoa nataloenih u njemu, ako se za njih ne pobrinemo na vrijeme. Bolesne stanice zbog manjka neke o d supstanci i preoptereene drugim bolesnim stanicama doivljavaju kolaps i ulaze u konflikt sa zdravim stanicama. S vremenom poinje osjeati umor, budui d a bolesne organizam poinju stanice potrebe

prevladavati u odnosu n a zdrave stanice. U poetku se moda ne osjea nikakva bol, ali polako se formira tumor koji oslobaa zaraene stanice, koje nemilo napadaju zdrave i ne prestaju dok ne

48

osjete d a su svladale organizam. U tom sluaju osoba je kobno oboljela o d raka koji se moe pojaviti u razliitim formama na bilo kojem dijelu tijela, vanjskom ili unutarnjem. R a k je pojava zauujue inteligencije sustavu i sposobnosti organizma. prilagoavanja obrambenom svakog

Moemo ga usporediti s ienjem nekog prostora, kue ili sobe. N a k o n to se pomete p o d , skuplja se prljavtina, tj. o n o to je za baciti. B a c a m o sve u kantu za smee d a bismo n a taj nain zatitili okoli. Tako se i organizam oslobaa svih neistoa i isti sve o n o to je suvino, te s velikim naporom trai kako se rijeiti onoga to m u kodi. To je trenutak k a d se tumor manifestira n a nekom dijelu tijela. Nalikuje i vulkanu. Toplina iz utrobe zemlje izvire n a povrinu, jer ne postoji nain d a se zaustavi takva silina eksplozije uzrokovana v i s o k o m temperaturom. 1 prodre lava. Tada organizam mudro skuplja otrovne produkte i akumulira ih u odreeni organ pokuavajui spasiti preostali dio tijela. Kada se radi o degenerativnim bolestima (A1DS, rak, distrofija, skleroza i si.), klasina medicina nastavlja nuditi i predlagati kao terapiju nasilni postupak (operirati = rezati), svaki put k a d a je bolest lokalizirana. N a k o n toga pokuavaju ranu zacijeliti radioterapijom, kemoterapijom ili slinim aplikacijama, iako ne postoji sigurnost, d a j e d n o m odstranjen oboljeti organ, znai ozdravljenje pacijenta. Obino se dogaa, d a nakon to je odstranjeno arite, organizam nastavlja svoj neizbjeni h o d prema smrti. Dakle, nema ozdravljenja, budui d a e rak navaliti na n e k o m drugom mjestu d o k na kraju ne metastazira. J e d n o m kada se to dogodi, kraj je blizu. O v a formula se predlae k a o neto to e organizmu pomoi da se obnovi, istei ga. Jaa imunoloki sustav, koji je godinama slabio borei se u fizikim, psihikim i d u h o v n i m konfliktima. U 49

poglavlju o svojstvima oslabljenom organizmu.

aloje vidjet emo kako o n a pomae

- N a koji nain se dobiva rak, koji su razlozi? 0 : - 1) Rak se pojavljuje radi fizikih promjena. ovjek ivi u sve zagaenijem ambijentu. Zagaenje se manifestira u sve nioj kvaliteti hrane, pia, zraka... Moemo spomenuti kao primjer Cernobil, atomske eksplozije, ozonske rupe, pesticide, konzervanse, automobile.. 2) J e d a n o d razloga pojave raka je i psihika zagaenost". Veliki emocionalni okovi, kao to je gubitak sina jedinca, pomanjkanje ivotne motivacije, nevjera suprunika, rastava brige, roditelja za maloljetnu djecu, gubitak dragog prijatelja, neuspjeli ivotni ili poslovni projekt, pretjerani rad, konstantne gubitak velike ljubavi, itd. 3) J e d a n o d uzroka raka moe biti i duhovna zagaenosti, te nemirna savjest. L a k o u m n o se tvrdi: Jedan grijeh vie ili manje, nema nikakve razlike!" N a r a v n o d a i m a razlike! K a k o moe imati istu savjest osoba koja je uinila abortus ili o n a koja je ubila svoga sina? Mrnja, ljubomora, ljutnja ili elja za osvetom prodiru ovjeka. M o r a m o znati d a se ovjek sastoji o d due i tijela (Koncil u Trentu); danas se moe nadodati i trei element - d u h . Ta su tri elementa prisutna u jednom, jedinom biu (kao to su Otac, S i n i D u h Sveti - tri Osobe - jedan jedini Bog). Z n a m o d a ako jedan od ta tri elementa ue u konflikt ili je pogoen neim, d a drugi osjeaju posljedice, kao to bi u drugim sretnijim okolnostima osjeali dobrobit. Ta su tri elementa povezana. ovjek oboli jer je fiziki, psihiki i d u h o v n o zagaen". D a b i ozdravio, potrebno je reaktivirati imunoloki sustav koji je toliko pogoen d a stoji pred kolapsom. Moja formula slui upravo za to. Kakav pothvat!

50

Moj recept aktivira ienje, cijedi spuvu koja je apsorbirala toksine traei tako ispuni ventil. Bez kirurkog zahvata, ienje organizma vri se iskljuivo prirodnim putem. - Koje simptome pokazuje osoba obo!je!a od raka i moe ! i se predvidjeti ta boiest? O: - Dajmo rije dr. M a r i u Henrique Osanai, onkologu i kirurgu bolnice Sv. Rite, bolnikog kompleksa Svete kue, iz Porto Alegre: Postoje promjene u fizikoj kondiciji nekog ovjeka koje nisu uvijek pokazatelji prisutnosti tumora. N o , ukoliko se pojave trebalo b i se prepustiti u ruke specijaliste d a svakako utvrdi uzroke tih promjena. O n e najvanije su sljedee: rane koje ne zacjeljuju, natekle limfne lijezde n a bilo kojem dijelu tijela, kvrice ili otvrdnua, promjena boje, varijacije u veliini, gubitak krvi, svrab ili b o l n a specifinim mjestima (madei, rane ili bradavice), slabi i lomljivi zubi, potekoe u mokrenju ili gutanju, mravljenje bez razloga, krvarenje usne upljine, nosa ili vagine (trajna promuklost). (nakon seksualnih odnosa ili nakon menopauze), krv u mokrai, u stolici ili slini, promjena glasa (Preuzeto iz lanka Ziu;eti bo/;e" u asopisu Hora Zero, Porto Alegre, 1 1 . 1. 1996.) Ukoliko se pojave neki o d tih simptoma, javi se lijeniku u kojeg ima povjerenja. Uzimanjem preparata aloje kao preventivnog sredstva, sve e se vratiti u normalu. - Koje vrste raka moe izlijeiti ovaj preparat? O : - Budui d a preparat vri potpuno ienje organizma, lako je shvatiti d a lijei bilo koju vrstu raka. Moe se initi d a pretjerujem, ali nije istina. A k o ti izgleda nemogue, pokuaj razmotriti sluaj zajedno sa m n o m . A k o rak dolazi k a o posljedica raznih oneienja 51

organizma i neistoa koje ulaze u na organizam, evidentno je da e ienje uz pomo aloje, biti garancija obnavljanja krvi, ojaat e imunoloki sustav i automatski vratiti zdravlje. Dobili smo obavijesti o izljeenju raka s raznih strana svijeta, na svih pet kontinenata, gdje se radilo o bolesnicima s tumorom lokaliziranim na: 1. mozgu; 2. m a l o m mozgu; 3. pluima; 4. jetri; 5. prostati; 6. maternici; 7. jajnicima; 8. dinim putovima; 9. dojkama; 10. grlu; 1 1 . kraljenici; 12. kostima; 13. koi; 14. crijevima; 15. debelom crijevu; 16. mjehuru 17. limfnom sustavu; 18. krvnom sustavu; 19. bubrezima, itd. M o g a o bih navesti ime, prezime, adrese i brojeve telefona svih osoba ozdravljenih pomou moje jednostavne, ekonomine i prirodne formule. N e elim to napraviti iz etikih razloga. Ima osoba koje jednostavno ne prihvaaju injenicu d a su bile oboljele o d raka. Neke o d njih ak odbijaju upotrijebiti rije rak. Nazivaju je runa bolest", runa jer oboljelog neizbjeno v o d i k smrti. Takve stavove treba potivati. - Je ! i rak prenosiva bolest, tj. moe !! se prenijeti na drugu osobu? 0 : - Ovdje se miljenja znanstvenika razilaze. Dokle god se to ne razjasni, pitanje sa znanstvenog gledita ostaje otvoreno. Zato ovaj argument moemo razmotriti samo iz znatielje. Dakle, dat u v a m objanjenje koje m i izgleda najloginije. Moje je miljenje d a rak nije zarazan. to m e dovelo d o ovog zakljuka? Dovoljno je malo razmisliti. A k o svoj organizam i krv odravamo istima, neemo se zaraziti. N o r m a l n o je d a nas loa prehrana i nezdrav nain ivota mogu dovesti d o toga d a i m a m o vee predispozicije za bolest, p a tako i naa djeca budui d a o d nas poprimaju kako dobre tako i loe stvari. A k o redovito istimo organizam, kako je mogue d a 52

se rak Hi bi!o koja druga bolest nastani u njemu? Dakle, tajna je u tome d a organizam redovito proiavamo. Nemoj se brinuti ako mora posjetiti neku osobu oboljelu o d raka. N e moe ti prenijeti bolest. D a je rak prenosiva bolest niti jedan lijenik, medicinska sestra ili ostali zaposleni u bolnici ne bi bili o d njega poteeni. Vjeruj m i , rak se ne moe prenijeti, posebno ne n a zdravi organizam... U sluaju da osoba obo!je!a od raka prima

kemoterapiju,

radiotcrapiju i!i si. i eli se podvrgnuti

kirurkom zahvatu, te uzima lijekove propisane od lijenika, moe li istovremeno uzimati i preparat? Bili joj to kodilo? 0 : - Bilo d a bolesna osoba uzima lijekove koje joj je propisao lijenik, bilo d a radi neku o d tradicionalnih terapija, istovremeno moe uzimati i preparat. Dapae, imam svjedoanstva osoba koje su uzele preparat n a bazi aloje, rakije i m e d a prije nego su se podvrgle kemoterapiji. Rezultat je bio taj d a su puno bolje podnijele neugodne efekte kao to su ispadanje kose, (ponekad i zuba), visoka temperatura, povraanja, proljev, munina. Neke osobe nisu ak ni izgubile kosu. Druge su osjetile samo laganu muninu kroz kratko vrijeme, ali bez poviene temperature. Neke su nakon samo tjedan d a n a uzimanja preparata, prestale s uzimanjem morfija i kortizona. Ukoliko netko uzima homeopatske lijekove, moe slobodno uzimati i aloju. R a d i osobne dosljednosti i uvaavanja tueg miljenja, ne savjetujem bolesnicima d a uzimajui aloju, prekinu s uzimanjem tradicionalnih lijekova i terapija. Uvelike potujem ovjekovu slobodu izbora kao jedan o d najveih darova. ovjek se m o r a koristiti njome onako kako misli d a je najbolje, prema svojoj savjesti i za vlastitu dobrobit, p a i k a d se radi o zdravlju.

53

Vano je ponoviti da je o v a terapija vrlo

ekonomina,

prirodna, svima nadohvat ruke i moe rijeiti problem. A k o terapija uspije, ovjek se vraa normalnom ivotu, potpuno ozdravljen, bez odstranjenih dijelova tijela, ak i u sluajevima raka u zavrnoj fazi. Medicinski nalazi dat e konanu potvrdu. Kad bi medicina i znanost sa svojim neizmjernim istraivakim sposobnostima otvorile vrata ovim iskrenim iskustvima s namjerom d a se jednom rijei problem raka! Moda znanost ne eli da se to rijei? Moda je bolje d a rjeenje ostane skriveno d a bi se tititi drugi interesi?! A k o je tako, o n d a se radi o mafiji koja mora biti otkrivena d a bismo se oslobodili te avolske mrnje... Ne izazivam nikoga. Naprotiv, pozivam da se ujedine sve snage d a bi se jednom za sva vremena rijeilo to pitanje. N e b i to bila zadaa samo medicine. O n a bi trebala suraivati s drugim znanstvenim disciplinama, tj. raditi interdisciplinarno d a b i se pomoglo ovjeku u svoj njegovoj sloenosti. B i l o kakav doprinos, p a ako je i skroman, treba uzeti u obzir kad se radi o opem dobru ljudske osobe. - !z vaeg iskustva, je li bilo osoba koje su umrle nakon koritenja preparata opisanog u ovoj knjizi? Hi, kako je mogue da osoba koja je slijedila ove savjete i terapiju, za koju kaete da je pouzdana, moe umrijeti od raka? O: - Ve se dogaalo d a je osoba oboljela o d raka umrta dok je provodila o v u terapiju. Mogu dati neka prihvatljiva objanjenja glede toga: 1. Nije dobro odabrala sastojke. Npr. koristila se m e d o m koji je kupljen u bilo kojoj trgovini, umjetnim m e d o m umjesto prirodnim. 2. Nije znala odabrati biljku. 3. Koristila je listove koji nisu imali lijepu zelenu boju ve utu i bili su gotovo suhi; 54

4. Koristila je premiade listove. 5. Nije uzimala preparat u propisanim dozama. 6. Poslije zavrene prve doze dolo je do djelominog ili nikakvog ozdravljenja [sluajevi b) i c)], a osoba je zanemarila daljnji odlazak n a kontrole i ponovno uzimanje preparata. 7. Terapija nikakve rezultate. 8. Zaboravila je n a preparat ostavljen u hladnjaku. 9. Uzimala je preparat samo ponekad k a d a b i se sjetila. 10. N e k i meni nepoznat razlog. - Zato jc potrebno skinuti bodlje s iistova prije nego ih izmijeamo s m e d o m i rakijom? 0 : - Moglo b i se dogoditi d a mikser ne samelje kako treba sve bodlje. Bodlja, progutana zajedno s preparatom moe prouzrokovati rane u ustima, n a grlu ili u stomaku. To je samo mjera opreza d a bi se izbjegle opasnosti. Nita vie. K a d a bih posjedovao nekog robota, sposobnijeg o d miksera, miksao bih i bodlje, budui d a i one imaju svojstva korisna za lijeenje. Sto se tie bodlji, treba ih skinuti lagano d a se previe ne oteti list. Dosta ih je ostrugati ili lagano odrezati povlaei noem odozgo prema dolje. C a k ! 1 gotovo je. - J e ! i ovaj preparat na bazi aloje, meda i rakije, jedini zasluan za ozdravljenje od raka i drugih bolesti? Koliko je vana molitva, preparat? O : - Vjerujem d a vjera i molitva, same p o sebi, mogu izlijeiti bilo koju bolest. Isus je rekao, d a vjera mala kao goruiino zrno, najmanje o d svih sjemenki, moe i brda premjetati. N e elim vjera i darovitost onoga koji priprema prekinuta nakon nekoliko d a n a . O s o b a je pomislila d a je to nita vie nego nekakav sirup koji nee dati

55

rei da molitva bilo koje vrste izreena o d osoba bilo koje ^ vjeroispovijesti nema vrijednost. Naravno d a i m a . ! to veliku. Uinkovita je molitva proizala iz vjere. Meutim, gore nabrojeni sastojci, uzeti iz prirode stvorene od Boga, posjeduju toliko ljekovitih svojstava d a se ine udom)>, za sve one koji ih koriste. Ukoliko terapija bude popraena molitvom i bolesnikovom eljom za ivotom, u duhu suradnje, sve e to biti od velike pomoi i na psihikoj razini. 1 ne samo za oboljele od raka. K o d bilo koje bolesti, suradnja i pomo o d strane pacijenta veoma je vana za ozdravljenje... Doi e d a n kada e i znanost morati priznati d a je za udo dovoljan sam preparat, ak i bez blagoslova ili pozitivne energija onoga tko ga pripravlja. Uspjeh ove metode nema nikakve veze sa zazivanjima i vraanjima iscjelitelja, nema nita s molitvom, blagoslovljenom vodom, s Fatimom, L u r d o m , s Majkom Bojom, s Guadalupe, s ... osim u smislu d a je blagoslovljeni dar Boji kao i sve navedeno. - Zato je potrebno oprati listove prije pripreme? O: - Budui d a je izloena vremenskim nepogodama, biljka kupi na sebe prainu i ostale neistoe. Dovoljno je oistiti joj listove nekom navlaenom ili s u h o m krpom ili spuvom. M o r a se izbjei pranje listova jer se k o d pripravljanja preparata ne upotrebljava voda. M o r a se paziti d a v o d a ne ue u listove. to je manje v o d e n a listovima, to bolje. Ve je reeno: savjetuje se branje listova aloje tjedan d a n a nakon zadnje kie. Zato se savjetuje d a se praina skida vlanom k r p o m ili spuvom, bez koritenja vode. - Dolazi li do nekih udnih efekata ili smetnji bilo koje vrste na tijelu osobe koja je uzimala ili koja uzima preparat? O: - A k o postoji neto u organizmu, to m u n a bilo koji nain 56

smeta to e izai iz organizma. Priroda je mudra: moe reagirati na najnezamistiviji i zauujui nain. Imam informacije osoba koje su uzimale preparat i imale sljedee reakcije: 1) N i k a k v a promjena niti reakcija. 2) A . N a koi, preko pora: - svrab p o cijelom tijelu - potkoni pritevi, apscesi, tumori - kona reakcija, slina vodenim kozicama - mjehurii n a dlanovima ili na stopalima B. Preko stotice: - crijevni problemi, proljev - stolica intezivnijeg mirisa nego inae - vjetrovi jakog mirisa C . preko mokrae: - mokri se ee nego inae - p u n o tamnija mokraa, skoro smea - mokraa koja slii n a krv izmijeanu s v o d o m . 3) Druge pojave: - povraanje - ponekad povraanje s gnojem i sukrvicom - otvaranje triju otvora p o d b r a d o m iz kojih izlazi velika koliina gnoja k o d osoba koje boluju o d raka n a grlu. - izlazak gnoja iz svih prstiju ili samo iz palca to zacijeli samo o d sebe bez ikakvih lijekova - neodreeni bolovi, ne uvijek lokalizirani, posebno u trbuhu. H t i o b i h napomenuti d a takvi bolovi ili smetnje traju d a n , d v a ili najvie etiri dana, n a k o n ega se poinjemo dobro 57

osjeati i raspoloeni smo za sve, kao u fazi rekonvalescencije, t^itno je da, kada se pojave takvi bolovi iii pojave, ne treba posustati u lijeenju, ve treba nastaviti redovito uzimati preparat. Mora biti uvjeren d a si n a pravom putu, d a s u otrovne !v<)ri nale ispuni ventii i d a su izbaene iz organizma. Pronaao *i put ozdravljenja. S a d a jedino mora ustrajati. S a d a prekinuti terapiju znailo b i samo jedno - izgubiti! Je ! i mogue nabrojit! pozitivne uinke za vrijeme terapije? 0 : - Vie neemo o ozdravljenjima o d raka, jer m i se ini d a ttmo to ve detaljno razloili. Rei u neto o ozdravljenjima osoba koje su uzimale preparat radi prevencije budui d a nisu bolovale o d raka. B i o je pripravljen n a isti nain i u istoj koliini kno da se radi o lijeenju raka, kao to s m o ve prethodno Hovorili, ak je i doziranje bilo jednako. Tretman je ozdravio ili rijeio probleme vezane za: 1) eluanu kiselinu, 2) gastritis, 3) ir na elucu, 4) konjunktivitis, 5) crvenila, n) uljeve, 7) potkone ireve, 8) ranice n a koi glave, 9) prhut, 10) reumatizam, 11) artritis, 12) izrasline n a crijevima, 13) ciste n a maternici 14) stimuliranje apetita, 15) slabu i meku kosu, 16) regulaciju menstrualnog ciklusa k o d osoba koje su imale s tim problema jo o d d o b a adolescencije, 17) rijeen problem nonog /tiojenja, 18) poboljanje seksualnog ivota etrdesetogodinjaka, 19) bolje disanje osoba s astmom, 20) ozdravljenje paralize, 21) ijluhoe, 22) regulacija probave uklanjajui problem zatvora 23) eliminacija gljivica, 24) normalizacija kolesterola, 25) regulacija tlaka, 26) ozdravljenje o d Parkinsonove bolesti, 27) elavosti, 28) upale sinusa, 29) ozdravljenje .12) epilepsije, o d lupusa, 30) ozdravljenje od herpesa na ustima rodnice ili glaviu mukog uda, 31) psorijaze, 33) ozdravljenje o d atletskog stopala", 34)

regeneracija zakrljalog nokta koji nije bio drugo doli hrskavica, te jaanje noktiju, 35) izbjegla se kirurgija u sluajevima raka prostate k o d ljudi za koje je ve bila potrebna operacija, 36) izbjegla se kirurka intervencija kod sluajeva raka mokranog mjehura, 37) eliminacija tvrdokornih akni 38) eliminacija katara uz olakanje izbacivanja ispljuvka, 39) rjeavanje problema loe probave, 40) eliminacija runog zadaha, 41) ozdravljenje uzimanja etvrte doze ozdravljenje izgubile prije mnogo godina. O: Koji su ijekoviti uinci same aioje koritene o d toksoplazmoze od kvrgastih ireva, 42) ozdravljenje zagnojene mrenice. 43) nakon (majeg virusa) o k a , 44) vraanje osjeta mirisa k o d osoba koje su ga

jednostavno kao biljke? - S v a ozdravljenja koja u nabrojiti potvrena su iskustvom: 1) gljivice, 2) atletsko stopalo, 3)otvrdnua koe u roku o d 2 4 sata, bez ikakvih bolova, 4) fistula (duplja rana) desni u obliku uskog i dubokog kanala, 5) tumor meu nonim prstima, 6) apscesi, 7) borba protiv prhuti jaanjem koe vlasita gdje aloja slui kao tonik, 8) ubodi insekata (komarca, pele, ose, pauka, itd.), 9) opekline nastale k o d nezgoda u domainstvu, 10) opekline X-zrakama, 11) ranice prouzrokovane nezgodama u domainstvu (velika sposobnost zacjeljivanja), 12) antitetanus, 13) ekcemi, 14) crveni vjetar, 15) upala oka 16) kao supozitorij (epi) lijei hemoroide, 17) rastopljena u vodi smanjuje navalu krvi u jetru, 18) isti zrak zadimljene sobe, 19) dobra je kod anemije, 20) kod zatvora, regulira probavu, 21) reumatizam, 22) zacjeljuje ranu n a mrenici ili bilo kakvu ranu n a oku, 23) istrjebljuje ui, 24) uinkovita je u borbi protiv akni, 25) djelotvorna protiv crvia, 26) rastopljena u vodi smanjuje kiselinu u elucu, dobra je za gastritis, ir.

59

U gore navedenim sluajevima aloja se koristiia za vanjsku, [fokainu uporabu. Moe se upotrijebiti eiatinasti sastojak s donje strane Usta ili ga samijeti i cijeenjem odvojiti koru i bodtje; zatim se uz pomo price, kapaljke, smotuljka vate ili gaze natopljene smjesom stavlja n a bolesno mjesto. Ako itatelju ova izljeenja izgledaju kao obino pretjerivanje, zamolio b i h ga d a sa strpljenjem proita popis

bolesti koje je aloja pobijedila u S A D - u , naveden n a str. 40-41 knjige T]ho ozdrau(;en;e>; (Jedna moderna studija o aloji), Billa C. Coatsa, R. P h . i Roberta A h o l a : U svojim studijama i podrobnim izvjetajima o aloji, autor Carol Miller Kent donosi dugu listu svih bolesti koje je aloja izlijeila. E v o ih: irok spektar konih bolesti, ukljuujui opekline o d sunca i x-zraka; ir; gnojni pristii; osip; svrab; ogrebotine; ubodi pela, osa, komaraca; otrovne biljke; alergijske reakcije; iritacije i crvenila koe k o d djece; ispucane usne i koa; prhut; ekcemi; dermatitis; liaj; psorijaza; urtikarija; rane n a tijelu; crvenila koe uzrokovana toplinom; rak koe; herpes zoster; ispucana koa dojki rodilje; nokti urasli u meso; akne; smee ili bijele pjege p o koi (kao posljedica oboljele jetre ili neeg drugog); uroene pjege; oiljci; posjekotine; nagnjeenja; razderotine; suhe ili vlane ozljede; kronini irevi; apscesi; obini herpesi (usta ili usana); iritacije grla ili usne upljine; upala desni ili krajnika; zaraza stafilokokom; konjunktivitis; jemenac; ir ronjae; siva mrena; perforacija bubnjia; gljivice openito; analni svrab i svrab vulve; vaginalne infekcije; venerine rane; grevi miia; zakrenua; tumori; kila; upala tetiva; gubitak kose. Kae se d a aloe vera, koritena interno, lijei nesanicu, glavobolju, pomanjkanje zraka, probavne i eluane probleme, kiselinu, u, hemoroide, gastritis, ir n a elucu i dvanaesniku, upalu debelog crijeva,

60

infekcije

mokranih putova, prostate, fistule, zapaljene

ciste,

dijabetes, prevelike napetosti, reumatizam, artritis, gliste i druge parazite, lijei neplodnost uzrokovanu amenorejom i optimizira bilo koju neravnoteu uzrokovanu ili poveanu vikovima k o d razgradnje eera ili kiselih supstanci. ak i jedan letimini pregled ovog popisa upuuje nas i na druge bolesti, kao to su: ir na elucu, divertikoloza, plune naslage, infekcije gljivina infekcija kandidijaza, sklerodermija, razne ili ugrizi zmija. Moemo samo dodati d a je aloja i -

savren dezodorans, odlian losion poslije brijanja, isti metale i uva lak k o d obrade koe, i jo, kao d a to nije bilo dovoljno aloja je vrlo ukusan liker." Prepisao sam detaljno ovaj dugi popis koji je napisao ovaj ameriki autor samo stoga jer istraivaki rad domaeg brazilskog istraivaa n a m a ne znai mnogo: sve to je vano mora doi izvana, o d A m e r i k a n a c a , J a p a n a c a ili N i j e m a c a . Drugim rijeima, nemo prophaeta in patria. Popis amerikog autora potvruje sve rezultate postignute k o d nas pomou aloje. Kako ste uspjeti sakupiti sva ta zapaanja i

iskustva? O : - M o g u li to ispriati? N a d a m se d a neu biti dosadan. A k o te ne zanima moe preskoiti o v u temu. K a o prvo, elio bih pojasniti to mislim p o d nazivom iskustuo. Pod i s k u ^ u o m jednostavno podrazumijevam sue o n o

bogatstvo znanja koje sam stekao pomaui bo/esnicima. Dak/e, iskustvo koje se stvara/o dugim i p o z o r n i m promatranjem u kome nikad nije bi/o mjesta oportunistikom stavu iskoritavanja bofesnika kao pokusnih kunia d a bi se do/o do novih saznanja. e/io sam samo biti o d pomoi. 61

Kada sam postao upnik Pousa Novog, ma/e upe u periferiji, <fmeu Lajeada i So/edade, u R i o Grande do Su/, stekao sam znanje, potaknut potrebom. Ma/eno mjesto, tek emancipirano, s /ijeve i desne strane op/akivano rijekama Pao i Forqueta, ije se vode s/ijevaju u ve/iku rijeku 7aquari. (Jz rub gdje protjee voda, u najnepravi/nijim krajevima na/aze se parce/e prozvane Dravna zem/;a", bez jkakve potvrde o v/asnitvu. P r e m a tim mjestima od/aze oiromane obite/ji, odbaene o d drugih, svaka sa svojom ivotnom priom, najee rtve ambicija jaih. Smisao jdta/nosti, pomanjkanje ku/ture, neug/ed, /ijenost - sve (o u isto vnjeme - znak su opeg /oeg stanja, to jest neuhranjenosti, pomanjkanja higijene, neko/ovanosti f nepismenost se prenosi iz generacije u generaciju, s oca na sina, neto to postoji otkad je otkriven Brazi/, otkada je more mukaraca i ena, protjerano iz ^rtuga/a, bez da su se vodite/;'? ko/onija ikada zapita/i gdje e navriti ta ko/onija, jer im je jedini ci/; bio izvui to vie koristi. 7ek nakon nezavisnosti Brazi/ je otvorio prvi jaku/tet). Rezu/tat takve uMuacije.' djeca s uima, crviima i drugim parazitima, iz/oena na mi/ost i nemi/ost zarazama i epidemijama svih vrsta. N a k o n to sam punih est mjeseci promatrao tu surovu i neugodnu stvarnost, bez izg/eda da e se ovi tradiciona/ni parametri promijeniti, dobio sam poticaj d a p o m o g n e m tim osobama isk/;uenim iz drutva - p a i o n i su djeca Boja/ - i to ne samo s/uei Svetu misu u prigodi posjeta kape/e i/i ko/e da hi ih potom ostavio njihovoj sudbini, nego da takoer, uz ovaj duhovni dio koji ih uprav/ja vjenom ivotu, p r o m o v i r a m i druge vrijednosti ovjeka kao stanovnika ove zem/;e. Nesposoban d a sve obavim sam, pozvao sam jo neke /;ude dobre o2 vo/;e, jednako osjet/jive n a ove prob/eme, a/i p r e d

s/oenou situacije i o n i s u se osjeti/i nemoni. 7reba/o je urno ujediniti sve snage; ujedinjujui ivotnu energiju i u/au: sve ono to je tko mogao dati, sigurno moemo neto uiniti. S projektom u grubo skiciranom na komadiu papira unutar nav/ake za i/et, pozvao sam sve odgovorne (;'ude iz raz/ia'tih sektora; iz upe, tajnitva Odje/a za obrazovanje i ku/turu, Zavoda za zapoljavanje i drutvene dje/atnosti, Brazi/ske udruge za pomo f L B A J , E M A T E H , opinu. S v i su se odazva/i osim L B A N a k o n iznoenja projekta, a prije nego to se poeo provoditi u dje/o, svima jepodije//ena j e d n a njegova jbtokopija i ostav/;'eno dovoijno vremena da se o svemu moe detaZ/nije razmis/iti. K a d a s m o se sasta/i p o drugi put, projekt je prihvaen, a/i uz odreene nadopune. S v a t k o tko je prihvatio odgovornost voenja radne grupe, dobio j e zaduenje u svom specifinom sektoru. Radi/o se o vo/onterskoj grupi bez ikakve materija/ne naknade, voenoj jedino e//om d a se p o m o g n e ovjeku i d a ga se p o n o v n o uk/;ui u zajednicu. N i s m o pozva/i zainteresirane u nae sjedite, nego smo, dapae, sami od/ui/i izii njima u susret, jer su zbog /oih socija/nih uv/eta mnogi o d njih bi/i p/a//ivi. 7dmo smo odrava/i susrete. S v e zajednice su bi/e uk//uene u projekt, bez obzira jesu /i bi/e u veoj i/i manjoj potrebi, da se ne povrijedi osjet/jivost onih koje su bi/e nerazvijenije. Odaziv j e premaio sva naa oekivanja. U p r v o m obi/asku zajednica bi/e su obraene s/;edee teme. 1. B o g je stvorio ovjeka da bude sretan. B o g ne e/i ovjekovu patnju; sam ovjek stvara put patnje, suiv/java se s njom iz neznanja, o b m a n a i tome s/inih raz/oga. U najveem broju s/uajeva sredstva za sprjeavanje i/i barem ub/aavanje patnje na/aze se nadohvat ruke. 7b j e sve potkrijepljeno tekstovima iz B:b/ije. Upravo S i n Boji, /sus Kn'st, koji je postao

63

bu/ekom, za sucg kratkog borauka na zem//i trudio se ub/aauati (patnju /judi suog uremena. /z/aganje je odrao upnik. Trajanje: 10 - 15 minuta fto/iko uremena traja/a su i druga iz/aganja). 2. Openito gouorei, zdrau/je je dar. M o r a m o ga uuati, uoditi brigu o njemu. M i ga obino oteujemo hranom i piem. K a k u a bi treba/a neadekvatnom odmjerena biti d o b r o

prehrana? Ko/iko i kojih uitamina i bje/aneuina je potrebno da bismo dobro iuje/i i gdje ih na/azimo? O u o iz/aganje preduodi/e su Ana/ice Passaia i S a n d r a Jnes Gheno. Staui/e s u nag/asak na urt i njegouu praktinost. Preuredi/e su ko/sko duorite i oko/i u praui rasadnik, a tajnituo u ured za razdauanje sjemena, gdje je suaki uenik mogao uzeti sjeme koje e posijati u obiteljskom urtu. Vr/ojednostauno. Uenici, odueu/jeniko/skim nouitetima, prenosi/i s u kui o n o to su u/i o urijednosti mogunosti uee razno/ikosti objeda prehrane, i nouih okusa. K a o

pos//edica, smanji/a se upotreba raz/iitih ursta mesa, budui d a je skup/je, a na pruo mjesto je do/a potronja ze/eni i /eguma, mnogo ekonominijih i hranjiuijih. f?ezu/tat; ue nakon est mjeseci mog/o se primijetiti d a su djeca rumenija, iuahnija i bo/;e im ide u ko/i. 3. U z zdrauu prehranu ur/o j e uana i osobna higijena d a bi osigura/i dobro zdrau/je. Prui uaan jaktor je uoda. Redouito i sta/no ienje bunara i spremnika uode, oduojeni mogu z b o g euentua/nih nadogradnji. koji moraju biti smjeteni na ueoj uisini, iznad staja, da/eko o d toa/eta, kua, Koristiti ivotinjske izmete kao gnojiuo. S/ijedei oue upute, koje bo/esti n a m se prib/iiti? O u o predauanje obogaeno i/ustratiunim pesticida. didaktikim materija/ima iznije/a je M a r i a Muttoni. 4. Opasnost p o zdrau//e do/azi i o d upotrebe Nabaua, od/aganje, praui/no rukouanje, unitauanje amba/ae -

64

za to je bi/a zaduena grupa E M A 7 E R ' Jorge Lavarda, njegova ena G/adis i Car/os Bianchini. Pos/ije p r v o g cik/usa predavanja i vrednovanja obav/;'enog pos/a, grupa j e bi/a vie no zadovo/;na rezu/tatom. Jednog/asni zak//uak; zapoeti posao ne smije se prekidati. G r u p a je ima/a jo mnogo toga z a ponuditi, a potrebe su i da/je bi/e ve/ike. N a dogovoru u kui, razmjenjujui ideje sa sudionicima, od/ui/i s m o krenuti s drugom j a z o m : Bo/est: i njihovo /ijeenje^. /sta grupa /;udi bi/a je spremna nastaviti posao posjeujui i da/je zajednice da o n i ne bi mora/i do/aziti u centar. G r u p a je usvoji/a jednu dinamiku koja je donije/a razmjenu znanja izmeu organizatora i naroda; meu s/uate/jima su se na/azi/e osobe koje su poznava/e /jekovite bi//ke za prav/jenje ajeua, njihovu namjenu i nain doziran/a. Ci/; je bio takoer i to da se oni povueniji ohrabre priati pred javnou. Grupa u sjeditu je prouavajui postojeu /iteraturu potvriva/a ima /i dobiveni recept znanstvenu uteme/jenost. U s/uaju da smo nai/i na potvrdan odgovor, taj je recept bio pohran/en u arsena/ recepata grupe. Mnogo se naui/o. Drugi dio seminara bio je vr/o pouan za sve nas. Budui d a se na tom seminaru govon'/o o raznim bo/estima, izmeu osta/ih, spomenu/i s m o i bo/esti kao to su rak, pojaano /uenje kise/ine, gastritis, ir, reumatizam, itd., kao i nain borbe protiv njih, te takoer i borbu protiv uiju i crvia, veoma rasprostranjenih k o d obite/ji koje su ivje/e u /oim uvjetima. Lijekove s m o trai/i isk//uivo meu bi/;kama i travama kojih j e bi/o dosta u toj regiji. Raz/og z a to j e to su /;udi vr/o siromani, a /ijeniki preg/edi jako skupi, gotovo neostvar/jivi s obzirom mogunosti obite/ji, a i /ijekovi nesno/jiu ekonomski teret. na ekonomske predstav/;aju u /jekarnama

65

Z a ur/o kratko urijeme, s/uei se b i t k a m a i korijenjem uspje/; smo smanjiti posjete /ijenicima na 9 0 % , prona/azei domaa rjeenja za simptome poznatog aspirina najeih bo/esti. Lijekoui, poeui o d fpanja na nuspojaue koje izaziua/),

proizuodi/i" su se k o d kue u ob/iku ajeua, jer s u /;udi naui/i upotreb/;auati raz/iite bi/yke i shuati/i su njihouu terapeutsku urijednost. Obauijest poturena o premjetaju upnika u Izrae/ krajem 1990, u suibnju 1 9 9 1 , rasu/a je o u u urijednu grupu

smanjujui j e na samo dua /ana - M a r i u Muttoni i G/ddis Lauardu - koje s u nastaui/e zapoeti posao, uzimajui za temu s/jedeeg seminara; <cKako njegouati bo/esnika. 7e duije hrabre ene organizira/e su i eturtu j a z u isk//uiuo za ene; ^Umjetnost kuhanja^, urednujui iznad suega domae proizuode, upuujui ih kako koristiti uoe i poure, kako ga sauuati z a s/;edeu sezonu. Potica/e su koritenje eerne trske, brana dobiuenog u m/inu bez ua/jka, tuene rie, domaeg kruha, tjestenine i osta/ih proizuoda koji se nisu koristi/i, potisnuti industrijskim, koji su upad/;iuiji, profinjeniji, esto postau/jeni na po/ice /ijepo upakirani, a/i sa istek/im rokom trajanja, tetni za zdrau/;'e i kao to znamo kancerogeni. J e d n o m rijeju, e/je/e su podrati znaenje domae prehrane, koja je zdrauija i ekonominija, dak/e ide u korist kune bi/ance. Naa/ost, u upi i u opini dogodi/e su se ue/ike promjene koje su onemogui/e norma/no izuodenje radoua. O v o ukljuivanje upe, gdje upnik ne moe ostati samo lijenik dua, nego se brine i za njihova tijela, za mene je bila zgodna prilika d a obogatim svoje iskustvo s alojom i drugim biljkama, koje se nosile olakanje ljudima u potrebi. 66

- Postoj! ! i neko drugo g!edite na a!oju, tj. postoj! ii jo neto to treba znati o njoj, pa da moemo zavriti s pitanjima? 0 : - N a r a v n o d a je nemogue iscrpiti sve argumente glede aioje, ah elio b i h napisati jo nekoliko stvari, po meni vrlo vanih: 1. Aloja uvijek i samo ide ususret potrebama organizma, nikada g a ne n a p a d a , ne ozljeuje, ne ranjava kao npr. kemoterapija. Aloja je prijateljica i suradnik. O n a je tvoj saveznik u borbi protiv zla. A k o se ponekad i dogode neki simptomi koji pokazuju kontrast svega ovoga, moe biti siguran d a e n a kraju uvijek pokazati pozitivan rezultat, poput lijenika koji lijei svog pacijenta ili poput o c a koji kanjava sina radi njegovog dobra. Aloja vraa snagu u organizam, ne unitava ga. J e d n o m k a d a je eliminirala iz organizma sve tetne tvari, vraa m u sve o n o to m u je najpotrebnije d a b i normalno funkcionirao. Npr. jedna je gospoa oduvijek patila o d p r o b l e m a s probavom, oito prouzroenih loom funkcijom tkiva, radi kojih se obratila lijeniku, obavila preglede, ali ti se problemi nikada nisu rijeili. Budui d a s a m znao d a aloja lijei proljev, razgovarao s a m s njom u svezi tog problema, garantirajui d a e sve imati pozitivan ishod, iako postoji mogunost d a prva d v a - tri d a n a osjeti probleme jo vee nego to je imala d o tada. Tako se i dogodilo. Gospoa je ozdravila. Ista stvar se dogodila i s osobama koje s u imale nepravilnosti u menstrualnom ciklusu. I tako u bilo kojem drugom sluaju. Vraa tlak u normalu, regulira kolesterol, oslobaa nas tetnih tvari... 2. Kvasiti listove ili ih izlagati suvie visokim ili niskim temperaturama znai umanjiti korisna svojstva te biljke. Uberi listove samo o n d a k a d a postoji potreba. Nemoj ih drati dulje

67

nego je potrebno u zamrzivau ili n a nekom drugom mjestu. Obrati se prirodi jedino o n d a k a d a postoji potreba i priroda e ti odgovoriti. Pripravi preparat u vlastitoj kui, mirno i sabrano, i upotrijebi industrijske proizvode jedino u sluaju d a postoji stopostotna garancija. N e zaboravi d a priprema preparata u tvojoj kui ujedno pridonosi i kuanskoj ekonomiji... 3. A k o ikako moe, potrudi se izbjei slanje ili prenoenje listova aloje u druge regije ili n a druge kontinente. B o g je podario svakoj zemlji biljke i plodove koja sadre ljekovita svojstva u onolikoj mjeri i n a nain koji je najpotrebniji toj zemlji ili mjestu. N a raspolaganje svim ivim biima u onoj mjeri koja im je potrebna. Budui d a je tako, biljke koje rastu u Palestini, Izraelu, Brazilu, n a Mediteranu, Argentini, Meksiku, u srcu Afrike ili bilo gdje drugo, sigurno sadre male, ali znaajne razlike, tipino o d regije i zemlje gdje rastu, bez d a se umanji njihova vrijednost. Primjera radi: krave iste rase, uzgojene u Australiji ili Nizozemskoj, uvijek e n a m davati mlijeko. A k o napravimo analizu mlijeka, zasigurno emo naii n a male razlike koje su prisutne radi drugaije klime, vode, razliite ispae ili nekog drugog faktora. Bitno je d a je rezultat uvijek isti, a to je mlijeko. Prema tome, moemo zakljuiti d a klimatske promjene da to ne nakodi svojstvu biljke. 4. Poeljno je d a osoba koja boluje o d raka, u periodu lijeenja alojinom terapijom, ne konzumira nikakvo meso niti mesne proizvode. Razlog je vrlo jednostavan. R a k ivi poput parazita u ivim biima, u mesnom tkivu. Zamislimo d a preparat uzrokuje djelovanje slino o n o m to ga izaziva pokvareno meso u elucu. O s o b a koja ga uzima, kad jede meso ini m u us!ugu pomaui d a bude nesposobniji i loiji dodajui m u sredstvo za regije pomau biljkama d a se razlikuju pojedinim karakteristikama, a

68

ublaavanje. Zar nisi odluio rijeiti se tog zia!? Bolesnik e se zapitati: Pa to u o n d a jesti, ime se hraniti? Upravo sad k a d a se osjeam slabim, zabranjuju m i meso. M o r a m li gladovati? Nikako. Meso nije o d ivotne vanosti za ovjekov organizam, ak niti z a anemine osobe. A k o pogledamo kako su raspodijeljeni nai zubi, vidjet emo d a n a svakoj vilici postoje dva onjaka (pomou kojih sijeemo meso), zatim etiri sjekutia (za listove i voe), etiri pretkutnjaka i est kutnjaka (da bismo bolje probavili korijenje, itarice, itd.). D a je ovjek imao veu potrebu za mesom i mesnim proizvodima B o g b i m u zasigurno dao vie onjaka. itarice, voe i povre su sigurno u prednosti pred m e s o m i daju n a m sve potrebne minerale i vitamine koji su ovjeku potrebni d a bi ouvao svoje zdravlje. Osim to se probavljaju lake nego meso, manje optereuju dep. 5. Ve je reeno, ali svejedno mislim d a je o d velike koristi napomenuti jo jednom, d a je vrlo vano udaljiti se o d droge, cigareta i alkohola. Udaljiti se onako kako sotona bjei o d kria, bila b i vrlo d o b r a odluka za nae zdravlje. Kae se d a alkoholni proizvodi i cigarete u slobodnoj prodaji, donose prihod u Dravnu blagajnu preko ubiranja poreza. Recimo d a Drava ubere etiri milijarde reisa (brazilski novac) poreza godinje o d prodaje tih proizvoda. D o k a z a n o je d a trokovi Vlade za bolesti uzrokovane puenjem i alkoholom doseu dvostruko vei iznos. Ovaj sistem ne lijei potpuno tete prouzrokovane alkoholom i cigaretama nego se samo trudi o k o toga. Zamislimo to bi se tek dogodilo d a se jednoga d a n a legalizira droga! ! jo neto. T k o koristi alkohol, cigarete i drogu d o v o d i sebe u veliku opasnost. Budite paljivi d a namirnice koje koristite, pogotovo itarice, voe i povre, b u d u uzgojene prirodno, bez koritenja pesticida i kemijskih gnojiva. Izbjegavajte pia koja sadre konzervanse za 69

koje se smatra d a su kancerogeni

(zato ne biste napraviti

prirodni napitak o d iscijeenog timuna iti, pak, voni frape?). Podrite udruge koje se bore za ii zrak, inzistirajte d a industrije koje zagauju zrak izgrade proizvodnju fittere. Pridruite se borbi za automobila i drugih potronih dobara koja ne

zagauju zrak (tehnologija je u stanju proizvesti automobile koji ne zagauju!). Sudjelujte u uvoenju zdrave prehrane, uputite^ tjude o k o sebe, upoznajte i h putem mas-medija kako sauvati zdravlje n a najbolji mogui nain, potiui n a akciju pojedince, drutva, vlade, cijeli svijet. M o r a se i treba sudjelovati, u pitanju je zdravlje svih ljudi! Bolje je sprijeiti nego lijeiti. N e m a koristi potpuno oistiti organizam a k o e ga sutra ili prekosutra ponovo zatrovati, to b i bila politika "ienja svinjca". Zato ste obuzeti idejom da razglasite ovu terapiju? Prije svega, iz humanih razloga. Prisustvovao sam zadnjim danima ivota moga oca. Urlao je o d bolova kao ranjena ivotinja, rtva raka na pluima (bio je pua o d svoje 14. godine) ne mogavi uzeti nikakvo sredstvo za ublaavanje botova. Pred tom m u k o m , uvidjevi svoju nemo, upitao sam se: K a k o je mogue d a se d o danas, uz m o d e r n u tehnologiju i znanost, nije uspio pronai nikakav lijek z a tu bolest koja neminovno v o d i u smrt?... I, za m o g oca, koji je imao samo 63 godine, smrt je bila neizbjena budui d a je b o l o v a o o d raka na pluima; snaan ovjek, koji nikada prije nije bolovao, o d d a n a kada su m u dijagnosticirali tumor, nestao je u raku u samo osam mjeseci. U svojoj sam dui pokuavao pronai odgovor na nerjeivu zagonetku te bolesti: mora postojati neka ivotinja, biljka, mineral, bilo to to e rijeiti taj problem. N a sreu, deset godina kasnije naiao sam n a rjeenje problema, o kojem piem u ovoj knjizi.

70

1. Jer je brazilski sanitarni sustav zbog slabog funkcioniranja socijalnog osiguranja v e o m a lo. 2. Kliniko je lijeenje danas u svijetu postalo nemogue za preko 7 0 % ovjeanstva koje ivi s toliko malim plaama d a je to sramotno, nemaju naina brinuti se o svom zdravlju jer novci kojima raspolau su i m jedva dostatni za prehranu. Voditi brigu o zdravlju postalo je luksuz. Zdravstveni problemi su izbrisani iz popisa primarnih potreba. 3. Ljudski ivot n e m a cijenu, bilo iji ivot i bez obzira na to odakle dolazi ta o s o b a . Spasiti ili produiti ljudski ivot doivio s a m j e d n o g oboljele nedjeljnog poboljanjem uvjeta, osjeaj je jednak ekstazi, osjeaj koji se ne moe opisati. Taj osjeaj popodneva Nazvala kada sam primio telefonski poziv tri tjedna terapije. iz Cruz Alto. dermatolog

me majka djevojice

o d lupusa, koja je Njen

ozdravila nakon samo

uvjeravao ih je d a je to neizljeiva kona bolest s kojom e morati nauiti ivjeti do kraja ivota... M o g u samo zamisliti sreu te obitelji!... Siguran sam, isto tako, d a je mnogo obitelji doivjelo istu sreu i to zahvaljujui o v o m bezopasnom, ekonominom i efikasnom receptu. 4. S v a k i bolesnik kojeg spasim, n a zagonetan nain postaje sin kojega nikada nisam imao, kojega sam se odrekao u n a p o n u snage d a b i h svu svoju energiju mogao usmjeriti sluenju Kraljevstvu Bojem i mojoj brai, bilo d a su krani, muslimani, idovi, budisti, ene ili mukarci, stari ili mladi, crni ili bijeli, bogati ili siromani. Bez obzira n a vanjski izgled tih ljudi, svi o n i su stvoreni n a sliku i priliku Boga, s p r a v o m n a zdrav i D O S T O J A N ivot. To su bia kojima B o g poklanja svu svoju ljubav. A k o , mnogo puta, veliki d i o ljudi nije u mogunosti priskrbiti sebi ono osnovno, 71

potrebno za ivot, to svakako nije krivnja B o g a , nego onih sebinih i pohlepnih ljudi koji svojom pohlepom gaze one slabije i siromanije. Poeo sam vjerovati u formulu videi njene udotvorne uinke k o d razliitih bolesnika kojima lijenika pomo nije olakala muke, te su bili neizbjeno osueni n a smrt. Polazei odatle kao s polazne toke, elei rasprostraniti formulu gotovo tvrdoglavom upornou, posebno k o d sluajeva gdje je medicina digla ruke, morao sam uiniti ovaj korak. R o d i l a se ideja da napiem o v u knjigu, v e o m a skromnu, nadajui se d a e pomoi osobi koja se nae u tekoama ili beznau. Imao sam sree vidjeti konkretne rezultate, potvrene o d obitelji pacijenata i, nadasve, medicinskim nalazima, kao sigurne odgovore u rjeavanju problema, koji je u startu izgledao kao izgubljena bitka d a su bile primjenjene uobiajene metode. Moete li sada shvatiti moju opsesiju d a trim iz grada u grad, razgovaram s ljudima, d a ih obavjetavam putem radija ili TV-a, bez ikakvog osobnog interesa? N e m a nikakve tajne. Sve je vrlo jednostavno, kao v o d a koja curi prema dolje - i to moe spasiti ljudske ivote... Koje zemlje su najvie prouavale aloju kao

ljekovitu biljku? 0 : - Mislim d a je najvie istraivanja provela A m e r i k a , zatim Rusija, a o d m a h iza njih J a p a n . J a p a n c i , koji su bili rtve atomske b o m b e prije 5 0 godina, koristili su aloju k a o p r v u pomo p r i spaavanju osoba koje s u bile pogoene radioaktivnou. 1 aloja se pokazala kao dobar lijek. Danas, osobe koje su posjetile J a p a n rekle su m i d a su uoile biljke aloje u m n o g i m stanovima i kuama jer je poznata k a o biljka koja sve lijei.

72

Njemaka, vicarska, Italija, kao i druge zemlje

koriste

homeopatiju, koja se koristi t alojom. U laboratorijima se trajno radi s biljkom aloje koja se sui i promatra. Svakim d a n o m saznaje se neto novo, nezamislivo svima, jer njeno je bogatstvo nepresuan izvor... - Budui da aloja ne daje uvijek stopostotne rezultate u borbi protiv raka, znate li pored klasine medicine j o i neke naine borbe protiv ove bolesti? K a k o aloja ne d o v o d i uvijek d o ozdravljenja, kreui se meu ljudima saznao s a m i za druge naine lijeenja bolesti. E v o nekih: 1. Avelco (Aveloz) - biljka iz porodice euforbiacea (znanstveno ime: euphorbia tirucailis), potjee iz Afrike i danas se najvie uzgaja u sjevero-istonom dijelu Brazila. Popularizator ove biljke, ozdravljen o d fistule plune maramice, otac R a v m u n d o C . Welzenmann D l , zasluan je za primjenu lijeka. Z a daljnje informacije obratiti se u Biblioteku Otac Reus, Duque de Caxias, 8 0 5 - Porto Alegre - R S . 2. Jabuka. U Tel A v i v u u Izraelu ivi rabin koji lijei osobe bolesne o d raka savjetujui i m da jedu samo jabuke. J e d n o m sam, u jednoj staroj medicinskoj enciklopediji, proitao da, ukoliko se jede odreena koliina jabuka kroz izvjesni period, dolazi d o potpune izmjene krvi. Pitam se jesu li ove dvije stvari povezane? 3. M e d . Koristiti u velikim koliinama, posebno natate, radi njegove visoke sposobnosti zacijeljivanja i uvanja organizma. 4. V o d a . Dr. A l d o Alessiani iz R i m a upotrebljava preparat n a bazi vode. Najradije lijei tumore u zavrnoj fazi. Osobno vjerujem d a e se, razvojem homeopatije, uskoro moi lijeiti ak i najtee bolesti upotrebljavajui v o d u kao prvu tvar. N a d a m se da emo i to vidjeti.

73

5. Macherium, ekstrat angika i Aspidos, ekstrat pau-pereira, dvaju brazilskih drvea koja s!ove kao antikancerogena. Paupereira radi n a slijepo kao kemoterapija koja se u tradicionalnoj medicini upotrebljava djeluje i kemoterapija. protiv raka: Aspidos uklanja mrtve i Tu ulazi u igru M a c h e r i u m , koji e botesne stanice, napadajui zatim i one zdrave. N a isti nain pokuati neutralizirati i rekonstruirati eko/oku kafasfro/u koju je napravio njegou 6. Urin. ko/ega Aspidos. Z a ovaj nain lijeenja zasluan je Silvio Rossi iz Torina. Prva materija je upravo urin. Siritelji urinoterapije garantiraju d a ta metoda ozdravlja o d raka za samo tri tjedna. Mogla b i posluiti i u borbi protiv A I D S - a . 7. Zmijsko meso. Metoda nauena o d Indijanaca. Provocirali bi zmiju dokle god ne bi bila spremna napasti, trenutak u kojem se otrov ravnomjerno iri p o cijelom tijelu. U tom trenutku b i je ubili. Odrezavi glavu i rep, meso b i pekli n a laganoj vatri. Zatim bi to smrvili i stavili u kapsule kao one za antibiotike. Prije tri glavna obroka bolesnik bi uzimao po jednu kapsulu. U Meksiku je mogue kupiti kapsule zmijskog mesa u trgovinama prirodnih proizvoda. Tamo ne manjka zmija. 8. Oleandar. Ovaj recept sam dobio o d jedne Palestinke koja ivi u Transjordaniji. Sluei se p o m a l o engleskim, francuskim i arapskim jezikom, uspio sam uzeti recept: etiri lista biljke kuhaju se 15 minuta u litri vode. U z i m a se p o dvije lice prije jela. 9. Ipe Viola. Prije nekoliko godina se pojavilo o v o drvo. Ustvari, njegovo aktivno djelovanje protiv raka svodi se n a njegovu koru i to samo o d starijeg stabla, starog o k o 5 0 godina... 10. Blato koje nije zagaeno pesticidima. Ukoliko se blatom namaze bolesno mjesto, ono izvlai mnoge tegobe iz organizma, ukljuujui i rak. 74

11. M u c u r u m . Ornamentalna biljka boje krvi. Pije se aj koji se dobiva kuhanjem jednog Usta te biljke u alici vode. Ukotiko se radi o vanjskom raku, stavi se prokuhani tist na bolno mjesto. 12. Vitamin C . Paul Heber iz Paranapanema u panjolskoj uveo je proizvod koji se prodaje u kapsulama, na bazi vitamina C, koji je izlijeio neke sluajeve raka. elio!)ih napomenuti d a niti jednu o d navedenih radi o elementu koji hrani na organizam. metoda

nisam osobno isprobao. Moje iskustvo bazira se na aloji jer se tu

75

INTERNACIONALIZACIJA RECEPTA

Brazilu je bilo malo prilika za razglaavanje

formule

nauene u R i o G r a n d e u . N a r a v n o d a sam je, svaki put k a d b i h mogao, bilo usmeno ili pisanim putem, prenosio, s nakanom d a je upozna to vei broj ljudi. S a m o jednom uspio sam sudjelovati uivo n a programu H e r o n de Oliviera n a Nezavisnom Radiju u Lejeadu. O v a skromna popularizacija formule imala je odjeka u regiji R i o G r a n d e d o S u l , u Svetoj Katarini, u Parani, u S a o Paulo i u Minas Gerais, ali v e o m a ogranieno. Nije dosegla vie o d jedne osobe n a milijun stanovnika. Brazilski recept n a bazi aloje, m e d a svibnja 1991. Pravi skok u internacionalizaciji recepta dogodio se gotovo tri godine n a k o n m o g dolaska i to zahvaljujui cijeloj jednoj seriji ozdravljenja koja su se dogodila u toj zemlji. Meutim, u toj fazi recept se prenosio iskljuivo izravnom komunikacijom. N a meunarodnom planu, irenje formule zapoelo je u studenom i prosincu 1 9 9 3 . godine, preko jedne publikacije i panjolskom (s d o d a t k o m na 77 asopisa *Sueta Zem(?a, iji je urednik Vittorio Bosello O F M , a izdaje se n a talijanskom i rakije, postao je univerzalan tek polazei s teritorija Izraela, gdje s a m ivio o d

portugalskom), francuskom, engleskom i arapskom jeziku, koju je zatim saeo otac Dario Pili O F M , kojem je takoer pomogao recept, a bio je operiran o d raka grla n a Poliklinici Gemelli u R i m u (gdje je nekoliko puta bio operiran i P a p a Ivan Pavao 11.), te je prema lijenikim nalazima sasvim ozdravio. Pripisujui ozdravljenje o v o m preparatu, otac D . Pili napisao je v e o m a simpatian u v o d koji je koriten kasnije i u ostalim slinim asopisima. Recept je obiao pet kontinenata u vrlo kratkom vremenu. O v a vijest, zbog svoje vanosti prenosila se i preko drugih asopisa i revija d o k nije odletjela n a sve etiri strane svijeta javljajui d a ovaj jednostavni preparat ozdravlja o d raka i drugih bolesti. Sve je to potkrijepljeno injenicama. S a d a emo iznijeti nekoliko svjedoanstava o ozdravljenju. - Moja etverogodinja sluba u Izraelu pri G a r d i Svete Zemlje poela je 7. svibnja 1 9 9 1 . godine. Zemlja u kojoj su Hebreji bili kao otok usred A r a p a i muslimana, jo je uvijek mirisala n a prainu koja se digla u borbi protiv Zaljevu". N a k o n mjesec dana prilagoavanja, poglavari su se odluili za moju p r v u slubu, aljui me n a Sveti G r o b , koji se smatra najvanijim kranskim svetitem u svijetu, o d trenutka k a d se dogodio povijesni dogaaj Uskrsnua Isusa Krista. Z b o g rata u Zaljevu broj hodoasnika se sveo n a m i n i m u m . Meutim, u vrijeme mira naviru turisti, hodoasnici i sveenici kranskog Zapada koji sanjaju o tome d a barem j e d n o m u ivotu slue Svetu misu u o v o m svetitu. - Braa sakristani uvijek su u neprilici k a d je normalan dotok hodoasnika. U pomo i m je redovito pristizao mladi A r a p Issa. 78 pretenzija S a d d a m a Husseina n a Kuwait, to je ulo u povijest k a o "Rat u

Odmah

n a k o n odlaska hodoasnika mtadi b i nestajao

iz

sakristije i odlazio u arapsku bolnicu u Jeruzalemu, u kojoj je odlazio n a tretmane tko z n a koje vrste. Braa su m i rekla d a mladi i m a odbrojane dane: boluje o d limfoma na ganglijima. Ohrabren uspjesima postignutim alojom, p o n u d i o sam se d a spasim mladog A r a p a . 1, znajte d a o n ivi i d a n danas. Lijenici to nisu mogli razumjeti, a u stvari, tko to i moe razumjeti? A l i injenica d a mladi koji danas i m a 2 5 godina i dalje nastavlja pomagati, presretan, sluei hodoasnicima koji posjeuju Sveti G r o b i mole za privilegiju d a tu slue ili sudjeluju na Svetoj misi. - Slijedei kronoloki red, drugi sluaj u kojem s a m intervenirao bio je sluaj tajnika kole Svete Zemlje u izraelskom gradu Betlehemu. 3 1 . kolovoza 1991. godine poglavari su me premjestili sa Svetog G r o b a koji se nalazi u Jeruzalemu u Spilju Isusovog roenja u Betlehemu, kako b i h b i o o d pomoi stanje studentima filozofije kao njihov tutor i kao nastavnik latinskog jezika. Direktoru kole bilo je teko jer se zdravstveno njegovog tajnika sve vie pogoravalo. Naravno, o d m a h sam ponudio svoju pomo. 1 dogodilo se to d a je tajnik potpuno ozdravio te jo uvijek ivi. - 12. prosinca primio s a m pismo o d o c a Alviera Niccacija, O F M , ravnatelja Papinskog sveuilita ' A n t o n i a n u m " u R i m u , preko njegovog ogranka franjevakog studija " B i b l i c u m " u Jeruzalemu kojim me obavjetava d a je otac Thomas, njegov uenik Indijac operiran o d raka na mozgu u bolnici Hadassa u Jeruzalemu. N a k o n operacije uslijedile su neobine infekcije koje su izazvale velike tumore n a glavi i n a vratu, iz kojih je curio gnoj vrlo neugodnog mirisa, tako d a je bolesnik b i o prisiljen objedovati odvojeno o d zajednice. Naravno, pripremio sam

preparat prema receptu. D a ne duljim, tamnoputi Indijac uspio je

79

poloiti sve ispite predviene za tu kotsku godinu i vratio se u svoju zemlju odlinog zdravlja. Bilo b i m i drago iznijeti sadraj cijelog pisma o c a Niccacija. U brinom zazivu: Usrdno Vas m o l i m d a n a m pomognete!" osjetili biste ravnateljevu veliku skrb i brigu za uenike. - Sestra M u n a , L i b a n o n k a iz reda Sestara svetog Josipa, bila je ravnateljica enske kole u Svetoj Zemlji u Jeruzalemu. Morala je hitno odstraniti jedan jajnik. Niti d v a mjeseca nakon toga izvaen joj je i drugi. Svega d v a mjeseca nakon toga, isti lijenici bolnice Hadassa, najopremljenije bolnice u Izraelu, pronali su joj ogroman tumor u maternici. K a k o su m i rekli njezini najblii, preostalo joj je jo 15-ak d a n a ivota. Pourivali su me da interveniram alojinim preparatom. To se dogodilo 1992. g. A k o ne elite, ne morate vjerovati, ali sestra M u n a ivi i danas. Ide na detaljne kontrole u istoj bolnici. K a k o pokazuju nalazi, redovnica je ozdravila, a lijenici nisu u stanju objasniti kako joj je to uspjelo. Suprotno i najoptimistinijim oekivanjima sestra se ponovo prihvatila slube ravnateljice kole. - Sestra Mirjam, iz Betlehema, Palestina, franjevka iz reda Marijinih misionarki, pozvala me d a m i kae kako je zabrinuta za svog neaka, gospodina o d kojih pedeset godina, bolesnog od raka grla, operiranog zajedno s trojicom prijatelja palestinaca u bolnici Hadassa (kirurki zahvat je trajao dvanaest sati). Navaljivala je d a ga spasim govorei d a i m a malu djecu o kojoj se brine. Najgore o d svega bilo je to to o n nije bio u stanju gutati. Konstruirao sam projekt kako b i mogao progutati ! preparat koji je za njega bio jedina n a d a za spas ivota: nakon to sam izmiksao sastojke, procijedio s a m kremu d a smrvljeni listovi ; ne bi onemoguili protok kroz sondu pomou koje se hranio. N a t taj nain je popio nekoliko doza. Sretan zavretak: neak ove

E80

redovnice preselio se u J o r d a n gdje, unato svemu, upravlja imanjem i vodi sasvim normalan ivot. Njegova tri prijatelja, koji su takoer bili operirani o d raka na grlu u hebrejskoj bolnici, a nisu koristili preparat o d aloje, jedan za drugim preli su n a onaj svijet. Sestra Mirjam ivi u kui sv. Josipa unutar svetita "Grotta del Latte. - Sestri Margeriti, Talijanki franjevakog reda Sestara Preistog Srca Marijina, dijagnosticiran je rak dojki. Upoznat s njezinim problemom, p o n u d i o sam joj preparat. O n a ga je uzela i o d m a h se poela osjeati tako dobro d a se vratila n a svoj posao. A l i nije vie ila n a kontrole. Dopustila je d a je povue osjeaj d a je potpuno zdrava, vraajui se poslu kao d a se nije nita dogodilo. Meutim, bolest u njenom tijelu nije bila zaustavljena. J e d n o g d a n a rak se p o n o v o pojavio. Z a neto manje o d godinu d a n a redovnica je svoju duu predala B o g u . Pored uzimanja preparata njoj je nedostajala kontrola medicinskim analizama. Rak koji nije bio p o d nadzorom vratio se veom estinom i progutao jo jednu o d bezbrojnih rtava. Sestra Margerita je najrjeitiji dokaz d a osoba koja boluje o d raka m o r a vriti kontrole i brinuti se o svom zdravstvenom stanju, inae... - U sjeni Bazilike Poroenja u izraelskom gradiu Betlehemu, jedna etrdesetgodinjakinja pravoslavne vjere, majka obitelji, leala je nepokretna zbog raka kraljenice. Zamolili su me za pomo. Gospoa je uzimala preparat tjedan dana. Digla se iz kreveta i vratila kunim poslovima, odbijajui, tko zna zato, d a i dalje uzima napitak. Nije se moglo nita drugo ni dogoditi: otprilike z a etiri mjeseca je umrla. U o v o m je sluaju je, kao i k o d sestre Margerite, nedostajala ustrajnost i upornost. Ali... postoje i osobe koje ele umrijeti. U tom sluaju ne 81

pomae ni jedna medicina. Tada je potrebna psiholoka pomo koja mora zaustaviti ovaj udni nagon, i ponuditi toj osobi nove razloge za ivot. Jedino tako moglo b i doi d o ozdravljenja. - U betlehemsku crkvu Presvetog Srca, koju vode oci salezijanci, dolazi jedna m l a d a ena koja je bila operirana u bolnici Hadassa. Razne komplikacije navele su je n a uzimanje mog preparata. Poslije etiri d a n a terapije uspjela je isprazniti crijeva. Aloja je vrlo efikasan laksativ. Regulira p r o b a v u . - J e d a n o d mojih klerika, dvadesetogodinji Libanonac, roak fra Toufica, student filozofije u Betlehemu, b i o je vezan uz krevet i ivio je k o d roditelja. Uzrok tome bio je rak kraljenice. Uspio bi sjediti u krevetu ako b i m u netko pomogao, ali ne vie od pet minuta. Fra Toufic, odlazei n a odmor n a kraju kolske godine, ponio je sa sobom dozu alojina preparata, vjerujui d a e pomoi dragom roaku. Tako je i bilo. Mladi, nakon to je uzeo cijelu dozu, ustao je iz kreveta i otiao u posjetu prijateljima i rodbini, te je p o n o v n o m o g a o obavljati svoje poslove. - J e d a n djeak iz J o r d a n a koji je bolovao o d raka n a licu, sav deformiran o d zahvata kojima se redovito p o d v r g a v a o u Sjedinjenim Amerikim Dravama, uzeo je tri doze preparata. Kako svjedoe sestre svete Doroteje iz Bogoslovije latinskog Patrijarhata u Betjalu k o d Betlehema, djeak je ozdravio i prestao odlaziti n a ovo skupo lijeenje u inozemstvo. - U ogromnom samostanu Svetog Otkupitelja, sjeditu Garde Svete Zemlje, radio je kao elektriar simpatini mladi ovjek Andrija, roen u bivoj Jugoslaviji, oenjen jednom Arapkinjom. N a k o n to je mnogo godina radio u samostanu, protiv svoje volje oci su bili prisiljeni otpustiti ga. Naime, dijagnosticiran m u je rak prostate, koji ga je u kratkom vremenu sruio. Lijenici su intervenirali vie puta, d a bi m u na kraju odstranili monje ("na

82

radost kakvog maka", a!io se Andrija) kako bi onemoguili irenje bolesti n a limfni sustav, to b i znailo smrt. Andrija je proveo est mjeseci u invalidskim kolicima, potpuno ovisan o eni i prijateljima. Tada me fra Luis Garcia, upravitelj samostana, na kojeg je Andrija bio najvie upuen zbog vrste posla koji je obavljao, potaknut ozdravljenjem Karlosa od tumora u glavi, svog subrata panjolca, oca zamolio za j e d n u staklenku

"udotvornog" preparata. Andrija je potpuno ozdravio. Budui d a su braa primila novog majstora, izgubivi nadu da e se Andrija ikada oporaviti, ostali su bez njega, ali su ga zato primile sestre sv. Vinka, koje se, poznajui njegovu marljivost i uslunost, nisu dvoumile ni trenutka oko toga. Andrija radi u zajednici ovih sestara blizu Ulice Jaffa u Jeruzalemu i nema m u premca u poslu. - J e d a n o d najpoznatijih sluajeva objavljenih u asopisu "Sveta Zemlja", koji je privukao najveu svjetsku pozornost, bilo je ozdravljenje argentinskog djeaka Geraldita koji je bolovao o d leukemije, no zahvaljujui preparatu vratio se u svoju zemlju i danas v o d i normalan ivot k a o i svi djeaci njegove dobi. - P a d a m i n a pamet sluaj slian o v o m e koji se, meutim, dogodio u izraelskom gradu Nazaretu. R a d i se o Selimanu (u prijevodu Salomon), koji je takoer bolovao o d leukemije. Lijenici su traili d a se djeak podvrgne presaivanju kotane sri, no to presaivanje je bilo nemogue jer se -nije naao donator. Djeak i m a d v a brata, ali nijedan nije bio kompatibilan. Njegov otac, k a o lijenik, koristei poznanstva s drugim lijenicima, traio je donatore preko oglasa u novinama, sve d o S A D - a . Doznavi za Geraldita, rekao sam Mariji, Selimanovoj majci: " N a d a m d a neete pronai donatora.", jer ako njen sin uzme smjesu aloje, m e d a i rakije, to m u vie nee trebati. Djeak je poeo uzimati preparat prije tri godine. Uspijevao je uvijek

83

nadoknaditi gradivo koje je propustio zbog izostanaka iz koie, pa nije izgubio niti jednu kolsku godinu. K a d je zavrila kola, prije nego to se Seliman uputio u Italiju n a ljetni raspust, nazvala me gospoa Marija, sva sretna, tvrdei d a joj je sin najbolji uenik u razredu. Zaelivi i m ugodan odmor i sretan povratak, nastavio s a m se nadati d a nee pronai donatora: ukoliko se alojin preparat uzima pravilno i ponavljajui terapiju o d vremena do vremena, to e biti dostatno za djeakovo zdravlje. - Izlazimo iz Izraela i njegove okolice u potrazi za drugim sluajevima ozdravljenja. Telefonski poziv iz Bangkoka, glavnog grada Tajlanda, obavjetava me d a je otac salezijanac d o n Personini iz Bergama u Italiji, misionar u toj azijskoj dravi, naruio preparat na bazi aloje za svoju majku n a temelju onog to je proitao u asopisu Sueta Zem/?<3)> u zadnjem broju iz 1993. godine (studeniprosinac). Rezultat: majka m u je ozdravila. Njegovo oduevljenje za aloju bilo je toliko d a je poslao jednu osobu u koju je imao povjerenja u Betlehem d a dobro identificira biljku i donese ve pripremljeni preparat jednom djeaku bolesnom o d leukemije. Otac Personini je prenio recept iz asopisa u Bergamo, davi ga svojoj sestri koja se brinula o bolesnoj majci. K a o to sam ve spomenuo, majka m u je ozdravila, a on me je o tome obavijestio putem pisma koje je poslao u Betlehem. Nekoliko tjedana nakon toga doao je njegov subrat salezijanac koji je nekad studirao u Betlehemu n a meunarodnom teolokom institutu Kremisan, uz financijsku potporu obitelji zainteresirane za ovu problematiku. Uinio je 15 tisua kilometara kako b i nauio tajnu udotvornog napitka i ponio sa sobom vie ve pripravljenih doza. Budui da je apostolski djelovao u Koreji uvjeravao me d a e prenijeti "tajnu" u tu zemlju... N a povratku, prolazei Europom, posjetio je i majku oca Personinija u Berganu koja je ve potpuno ozdravila.

84

- Preko urednitva asopisa Suefa Zem(;a primio sam pismo n a francuskom u kojemu je pisalo d a je AHa, djevojica o d 12 godina, bila izloena radioaktivnom zraenju uvjetovanom nuklearnom katastrofom u ernobilu. N a k o n samo mjesec d a n a terapije alojom, djevojica se vratila u Kijev, u Ukrajini, potpuno zdrava. Zanimljiv je put kojim je AHa dola d o ozdravljenja: onkolog iz Moskve poslao je pismo u Francusku, gdje se AHa nalazila na odmoru, molei d a se djevojicu podvrgne terapiji koristei "formulu o c a R o m a n a Zaga". K a k o je onkolog saznao za taj recept? J e li ga upotrijebio i za ostale rtve radijacije? Zato se ne b i koristio za sve rtve Cernobila? - Rosita G . , iz Kantona Ticino u vicarskoj, oboljela je o d raka na jetri, guterai i unom mjehuru. Kako su rekli lijenici, ostala su joj jo samo tri mjeseca ivota. Njihova prognoza je bila d a e bolest u zadnjoj fazi prouzrokovati tako strane bolove d a bi njena zapomaganja mogla istjerati iz kue sve koji s njom ive. Uzela je nekoliko doza preparata. Nisu joj bili potrebni analgetici. Nije koristila nikakve kemijske lijekove. Umrla je u 80-oj godini, bez bolova, potpuno bistra i pri svijesti, poput svijee koja izgori do kraja. - Beogradski nadbiskup je povremeno pisao Jozefini iz vicarske. Z a Boi se nije uspijevao niti potpisati n a estitke zbog raka n a mozgu. Sada, nakon terapije alojom, napustio je bolnicu i otiao ivjeti u d o m za stare sveenike. Ozdravljen -od sljepoe moe itati novine. Jozefina dobiva - Sestre kontemplativke informacije Nae o njegovu od zdravstvenom stanju preko pisama koje joj pie o n osobno. Samostana Gospe Uznesenja iz Beth G e m a l a blizu Betshemesha u Izraelu, kako svjedoi sestra Izabela, uvijek su imale uspjeha s preparatom koji bi slale u Francusku i Belgiju, odakle je dola veina sestara. Sve doze su imale stopostotan uspjeh. Nijedna nije promaila. 85

- Sestra Lisette, iz crkve sv. A n e u Jeruzalemu, posjetila me da m i zahvali za ozdravljenje nizozemskog misionara Van Assa, iz reda Bijelih sveenika, koji je bolovao o d raka n a jetri. Lijenici su m u dali tri mjeseca ivota, tako d a je misionar napustio svoje misionarsko mjesto u Africi i vratio se s namjerom d a umre u svojoj zemlji, koristei sve pogodnosti koje jedna razvijena zemlja moe pruiti svojim stanovnicima. Sestra Lisette nije znala rei koliko je alojinih doza uzeo misionar, ali je tvrdila d a se sav sretan vratio n a C r n i Kontinent gdje se nalazi ve vie o d godinu dana, potpuno zdrav. - ! d a me nazvala iz L i d a u Veneciji, Italija. Ispriala m i je kako je njezinom zetu, G i a m p a o l o B . , muu njene sestre Silvane, operativnim zahvatom odstanjen tumor n a m a l o m mozgu. ovako Uslijed kontrole kirurg, koji je obavio zahvat, b i o je istinski iznenaen i oduevljen kako je tako delikatan zahvat dobro uspio. Zakljuivi d a je pacijent jako dobro, zakazao m u je sljedeu kontrolu tek za sedam mjeseci. Pacijent koji je ranije bio potpuno ovisan o drugima, sada radi, vozi auto, jede i spava, ukratko, v o d i normalan ivot. K a k o sam se i s a m iznenadio kad su me nazvali d a su se svi troje iskrcali iz b r o d a u luci Haifa (Izrael) i d a dalje kreu vlastitim automobilom koji vozi upravo G i a m p a o l o , d a b i me u znak zahvalnosti posjetili u Samostanu Poroenja gdje s a m se tada nalazio! - Gospoa Evelina B., iz Firence u Italiji obavijestila me da njena sestra Teresa, koja je bolovala o d raka kostiju, potpuno vezana za invalidska kolica, polako osjea d a joj se vraaju snage. Kasnije k a d sam ih posjetio u srpnju 1 9 9 5 . godine pronaao sam Terezu zaokupljenu kuhinjskim poslovima kako se slobodno kree p o kui, bez tapa, rumenu, nasmijeenu, sretnu. K a o zahvalu za postignuto ozdravljenje, njena obitelj eli d a im 86

poaljem mjere Isusovih jaslica iz Betlehema, kako b i ih dati izraditi o d zlata za Dijete Isusa iz Spitje. - Otac Vincente Ianello, O F M , gvardijan Samostana Isusovog Bievanja u Jeruzalemu, izvan sebe je. Njegova sestra u okolici Napulja ini uda primjenjujui "formulu o c a R o m a n a Zaga". Ozdravila je gospou koja je imala rak n a mozgu, jo jednu o d raka n a grlu i jednog gospodina koji je bolovao o d raka kostiju. S a d a lijei djevojicu koja i m a rak na mozgu. - Telefonski poziv o d o c a malog Lucijana M . , starog samo 15 mjeseci. Lijenici su rekli d a su do sada vidjeli jo samo jedan takav sluaj, a taj se loe zavrio. N a k o n lijeenja d a dijete n e m a niti jednu kancerogenu alojom, Lucijana su odnijeli na kontrolu. Lijeniki konzilij je konstatirao stanicu! K a d su to priopili majci, koja se nalazila u sinovljevoj sobi, o n a nije mogla zadrati suze radosnice pred ivotom koji se nanovo rodio! Otac, sav ozaren o d sree, uvjeravao me kako paljivo uva svu dokumentaciju i d a m i je stavlja na raspolaganje. Kae d a jo ni sam u sve ovo ne vjeruje, d a je to prelijepo d a bi bilo istinito! - Majka Karla, generalica Sestara Presvetog Srca Isusova, posjetila me u Betlehemu, zajedno sa svojom tajnicom kako bi mi zahvalila za ozdravljenje o d raka dojki. N a i m e , dobila je, n a vlastitu m o l b u , jednu staklenku preparata. - Mikola, djevojica o d 13 godina, iz okolice Ankone, Italija, o d svoje pete godine ima rak na mozgu. D o sada je imala tri operacije u onkolokom centru u Parizu, jednom o d najpoznatijih na svijetu. "Zvijer" se sada vratila i napada dvostrukom snagom. Nema morfija niti kortizona koji b i mogli ublaiti bol. Z a etvrtu operaciju ve je kasno. Pokuali su s jednom staklenkom aloje. Djevojica se smirila, vozi bicikl, pria, igra se. Meutim, bolest se nastavlja iriti njenim organizmom, kako pokazuju nalazi.

87

N a k o n to je uzela i drugu dozu, te se p o n o v n o ni znaka bolesti. Predivno!

podvrgla

pretragama, nalazi su se potpuno promijenili i ne pokazuju vie - Karolina, trogodinja ki Rite i Paola iz Firence, Italija, ima leukemiju. Iako je primala kemoterapiju, uzela je dozu preparata aloje. Vrijednosti s u joj pale sa 7 0 n a 3 % . Lijenici, objanjavajui to roditeljima rekli su: "Prije lijeenja u Karolininu organizmu bila je prava pustinja, sada se pojavilo gusto raslinje i simptomi bolesti skoro su nestali." Zadnji nalazi pokazali su daje Karolina ozdravila. U znak zahvalnosti, Rita i Paolo, radosni zbog ozdravljenja, odluili su usvojiti jedno dijete. - Otac konventualac Lorenzo, O F M , iz Parme, i m a rak debelog crijeva. Lijenici su m u otvorili donji d i o trbuha, ali nisu mogli nita uiniti. Prije nego to su ga zatvorili, uz zajedniki pristanak, odluili su primijeniti kolonostomiju, kako b i ostavili mogunost d a , zavisno o daljnjem tijeku bolesti, mogu primjenjivati radioterapiju i kemoterapiju, pokuavajui m u tako produiti ivot. A l i otac Lorenzo i m a jednog anela uvara koji m u je o d m a h poeo pripremati aloju. Ukratko, tri mjeseca nakon operacije, zdravstveno stanje o c a Lorenza tako je dobro d a su isti lijenici, koji su ga prije toga operirali, uklonili o n u vreicu. Tako je otac Lorenzo p o n o v o onakav kakvim ga je B o g stvorio. Trenutno ivi sedamdesetu godinu nasmijan, sretan i traen u cijelom svijetu k a o vrstan ispovjednik s posebnim karizmama, posebno obljubljen u svojoj zemlji. Otac Lorenzo je jo jedan poznati sluaj meu m n o g i m a koji su se nakon kolonostomije vratili u stanje kakvo je bilo prije tog zahvata. - G o s p o d i n Gregorio iz Milana, Italija, imao je rak veliine 9 cm n a mjehuru. Lijenika ekipa iz C o m a bila je spremna izvriti operaciju. Uklonjeni mjehur zamijeniti plastinim ili ga ostaviti 88

bez mjehura. Gregorio se uptaio i nazvao me traei pomo. N a k o n prve doze aloje tumor se smanjio s 9 n a 2 c m . N a k o n druge doze nestalo ga je. Lijenika ekipa iz C o m a ostala je bez rijei. Gregorio ivi s mjehurom kojeg m u je B o g stvorio. N a konferenciji koju sam odrao u M i l a n u jednog nedjeljnog poslijepodneva bio je prisutan i Gregorio "sretan to je iv", kako se obino kae, i tu je iznio svjedoanstvo o svojoj avanturi... - estogodinji Christopher, bolestan o d teukemije, iao je n a pregled u Betlehem s roditeljima J o a q u i m o m Eugenijem i Fatimom. Lijenici su m u dali samo d v a mjeseca ivota. A l i tada je intervenirala aloja. Ranije vezan za invalidska kolica, sada je postao slobodan kao zrak i ne ovisi o nikome. M a l o je vukao desnu nogu. N a k o n druge doze i nakon protekla d v a tjedna, otac mi telefonira i kae d a je sudbonosni rok kojeg su lijenici predviali ve istekao. Djeak vie ne vue nogu za sobom. Nije vie anemian. Roditelji me pokuavaju nagovoriti d a o d e m u Mozambik u Junoj Africi i proirim formulu pomaui tamonjim stanovnicima. J o a q u i m Eugenio Ferraz i njegova obitelj ive u Pretoriji. Christopher m i je prije odlaska kui poklonio sat Seiko, jer sam, p o njemu, ja zasluan za njegovo ozdravljenje. U stvari, treba zahvaliti aloji i njenom preparatu. - Gospoa M i r i a m , Hebrejka koja ivi u Jeruzalemu, saznala je za alojine uinke. Pozvala me u svoju kuu d a je pouim "tajni". Briljivo m i je posudila svoju pregau kako ne bih zaprljao franjevaki habit. Pred njenim oima pripremio sam dvije doze, jednu za nju, a drugu za njenog mua. eljela ga je isprobati na vlastitoj koi. N a k o n ove prve staklenke, gospoa Miriam je postala mnoge iritelj preparata meu prijateljima i poznanicima, kako u Izraelu tako i u Italiji. Doivjela je radost ozdravljenja brae. Gospoa Miriam veoma cijeni 89

franjevce, svjetskom obitelj

jer je otac Riccardo Niccaci iz Asiza, u Drugom ratu za vrijeme ih u progonstva Hebreja spasio njenu od potkrovlje samostana, daleko

sakrivi

antisemitskih napada. J e d n o je sigurno: preparat aloje, meda i rakije krui meu Hebrejima. - N a odjelu biologije bolnice Hadasso u Jeruzalemu mogue je lijeiti se napitkom. Uostalom, upravo tamo je jedna pacijentica, sestra M u n a , ula o d lijenika koji su je lijeili: " K a k o je udesan ovaj preparat oca R o m a n a ! " Taj preparat, zajedno s ljekovitim blatom Mrtvog mora (Sodoma i Gomora) mogue je dobiti ak i u hotelima, koji primaju oboljele o d konih bolesti (lupus, psorijaza i slino) koje tradicionalna medicina smatra neizljeivima. - U bolnici Sv. Antuna u Portu, Portugal, svaka osoba koja boluje od raka moe, ako eli, dobiti preparat o d aloje, meda i rakije. - Doktorica E n z a C a p a c i iz Palerma n a Siciliji, Italija, svaki put k a d otkrije rak k o d nekog o d svojih pacijenata, savjetuje m u d a prije bilo koje druge terapije uzme jednu ili dvije doze aloje. T v r d i d a je d o sada aloja uvijek uinila neko dobro, p a makar i vrlo skromno, k a o to je ublaavanje bolova. - G o s p o d i n Ruggero m e zove iz Ravenne, Italija, 2 4 . veljae 1994.godine i kae d a boluje o d raka glasnica. M o l i m e d a m u poaljem dozu preparata gotovu za primjenu. Staklenka m u je poslana hitno, budui d a m u je glas slabio velikom brzinom. 2 0 . svibnja 1994. godine p o drugi put me zove gospodin Ruggero i sav sretan javlja d a m u se glas vratio u normalu (uistinu, sve se vratilo u prijanje stanje). Nalazi ne pokazuju d a raka vie nema. - Sestra Emilija Birck, E D . C , iz Rio Grande do Sul, koja radi u Engleskoj, pie d a je nastavnica gimnastike iz njene kole, mlada djevojka, upravo dala otkaz, jer boluje o d raka. O d m a h sam joj odgovorio d a bez oklijevanja uzme preparat. Nije -se niti moglo ^90

dogoditi neto drugo: m!ada nastavnica se ve vratila na svoj posao. U srpnju 1 9 9 5 . godine fra B e r n a r d u Kleinertu, O F M , operacijom je odstranjen lanak drugog prsta lijeve noge. U studenom iste godine izgubio je i paiac te noge. Radiografija ukazuje na akutni osteomijelitis, pogoran zbog dijabetesa. 4. sijenja 1996. godine, otac provincija! Nestor Ignacio Schwerz zamoljen je d a u ime R e d a i obitelji fra Bernarda potpie dokument kojim se odobrava amputacija noge d o koljena kako bi se izbjeglo irenje gangrene. Mjesto prijanjih intervencija nairoko je zahvatila nekroza uz nedovoljnu cirkulaciju i potpunu neosjetljivost n a dodir. Fra Bernardo, visok 193 c m , tei 77 kg. Jo uvijek u p r v o m tjednu sijenja, lijenika ekipa je bila zamoljena za privremenu o d g o d u operacije: tada je naime poela terapija n a bazi aloje. Terapija se provodila oralnim putem i vanjskom primjenom, a tome su d o d a n i ajevi o d kanarske trave (Phalaris canariensis), crnog sljeza, oraha, artioke i n a k o n jela, magnezijev klorid. N a k o n to je potroen sadraj prve boice, nakon 15 dana lijeenja, rana se smanjila za 5 0 % . S a d a je mjesto gdje bio napravljen prvi zahvat ponovo prokrvljeno, dakle, omoguena je i opskrba kisikom. Cirkulacija se pokrenula i vraena je osjetljivost n a dodir. 1 sve to bez uzimanja bilo kakvog kemijskog lijeka. 22. oujka 1996. godine napravljena je nova radiografija u -bolnici "Boanske Providnosti" u Porto Alegru. Doktor Mauro T. Master itao je nalaz usporeujui ga s prijanjim radiografijama. Njegova dijagnoza: "Regresija, ini se, potpuna, znakova osteomjelitisa na prvom metatarzalnom segmentu. Ostali aspekti nepromijenjeni." Zadnju radiografiju koja je napravljena 2 5 . rujna 1996. godine u istoj bolnici interpretirao je isti lijenik: "Postojao je rez na isturenom segmentu prvog metatarza. Povukao se edem mekih

91

dijelova stopala." Ostalo nepromijenjeno."

Danas rana nije nita

drugo nego brazgotina. Poetkom listopada fra Bernardo vratio se u Samostan sv. Bonaventure u Daltro Filhu, Imigrante, preuzevi nanovo svoje uobiajene dnevne aktivnosti, nakon to je, poslije osam mjeseci lijeenja alojom, vratio tjelesnu teinu n a podnoljiva granica je 110. Antonija V F iz G r a n c o n e Vincenze u Italiji uoila je d a njenog najmlaeg estogodinjeg sina iznenada z n a uhvatiti unutarnje povraanje i gubitak svijesti. J e li to znak neke svoju normalu o d 9 5 kg i dijabetske vrijednosti n a 85-95, a gornja

neravnotee? Matteo je uvijek bio normalan djeak. Odveli su ga u Veronu i nakon razliitih ispitivanja lijenici su otkrili d v a arita na mozgu i jednu cistu. Moete zamisliti majinu zabrinutost! Antonija n a osobnu inicijativu daje djetetu preparat, ali ne drei se strogo uputa, jer m u u vrtiu nije imao tko dati podnevni dio doze. Nekoliko mjeseci kasnije Antonija se vraa u Veronu d a djeak obavi pregled i ispitivanja zbog nestanak obaju kontrole. Lijenici, kako iznenaeni, utvruju arita i ciste,

pokazuje ak encefalogram i T.A.C. M o g a o b i h nastaviti ovako na tko z n a koliko stranica. Svjedoanstvo za svjedoanstvom. A k o b i itatelj elio znati vie, moe pogledati biljeke koje sam skupio kroz etiri godine rada u Izraelu. Praktiki, svakoga d a n a sam zapisivao nove injenice, esto navodei ime, adresu i broj telefona ozdravljene osobe.

Zasadi mladicu aloe arborescens i k a o odgovor dobit e pristup u cijelu lijekarnu koju n a m dobri B o g daje n a raspolaganje

92

ALOJA: karakteristike, kemijski sastav i fitoterapijsko djelovanje

A/oja j e poznata

tisuama godina

i u/a j e u pouijest uteme//enosti.

najraz/iitijih kubura i ciui/izacija kao mitska i magijska bi//ka koja je s/ui/a i u /;'ekou%e surhe, a/i bez znanstuene "Upotreba a/oje u terapijske surbe opisana je u raznim medicinskim asopisima o d #. do XWf. stojea pos/i/e Krista, iako je organska kemijska ana/iza praktiki bi/a nepoznata do XZX. sto/jea. Tek 1551. godine //ep/jiua, gorka i tamna tuar uzeta iz a/oje krista/izirana je i identificirana kao a/oin , c^. "71bo ozdrau/jenje", str 65. K/asijicirana je kao katartik, tj. sredstuo za ienje i njeno kon'tenje u/armako/ogiji krenu/o je ue utrtim stazama prethodno priznate joj uanosti koja je omogui/o d a bude identificirana u uremenskom rasponu o d jednog sto/jea. D o k su se nas/uiua/a njezina //'ekouita suojstua, bi//ka je zadraua/a prizuuk jb/k/ora i mistinosti. O d 1930. godine p a nada/je, na/o se mnogo znanstuenika koji s u se posueti/i prouauanju ana/izirajui izuana i iznutra. Co//ins i upotrijebi/i
CreLue

te bi/jke, secirajui j e i godina opek/ine

bi/i su proi koji s u je tridesetih Uspjeno su /ijei/i

pro/esiona/no.

uzrokouane radioaktiunim zraenjem. 7b je bio poetak dugog boda u upoznauanju udesnih suojstaua a/oje. 93

193& godine Chopia i Gosh s u identificira/i osnovne sastojke bi/jke; emodin, a/oin, krizojdnsku kise/inu, smo/u, g u m u i tragove isparavajuih i neisparavajuih kise/ine. 7b je bio znaajan doprinos. Meutim, tek 1941. godine zahva/jujui za/aganju projesora D. Roujea, a/o;a je dobi/a svoj prui deta/jni opis. Njegovim neumornim radom u traenju istine i kemijskom ana/izom bi/jke, projesorD. Rotve uspio je dati vjerodostojnost bi/jci. Tom D. RoLve i L/ovd M . Parks prove/i su iscrpnu ana/izu bi/jke i objavi/i rezu/tate u asopisu Amerikog farmaceutskog udruenja. Mog/i bismo nadodati i osta/e vane znanstvenike, a/i uz rizik da preskoimo koje znaajno ime. Sjetimo se posebno ovih. Gottsha// Lorenzetti, M a r i a Luisa D'Amico, G . A . Bravo, /catva, N i e m a n n , E/ Zatvabru, Hegazp, He/a/, G u m a r Gjerstad, G . D. Bouchev, Euth Sims, E . R. Z i m m e r m a n n , K e n i c h i /manishi, 71 E . Danhpf, Fujita, H . 7suda, K . Matsumoto, M . /to i 7. H i r o n o medu osta/ima. Svatko o d njib pridonio je upotpunjavanju spoznaja o ovom udu prirode. B e z u/aska u pojedinane zas/uge svakoga o d njih, odgovorit emo na pitanje; to su to korisno prona/i z a /jude i ivotinje u a/oji nakon dvadeset godina n e u m o r n o g rada?

R o d Aloe, spada u porodicu Li/iaceae i obuhvaa o k o 3 5 0 razliitih vrsta biljaka. Biljke su zelene boje, masnih listova i izduenih cvjetova koji m o g u biti o d naranaste d o arko crvene boje. Biljke se meusobno razlikuju p o vrsti stabljike, obliku lista te p o dimenzijama; postoje vrlo minijaturne, ali i izrazito velike biljke. U fitoterapijske svrhe uglavnom se koriste biljke velikih listova, a najee koritene vrste su aloe barbadensis miller (aloe vera) i aloe arborescens.

94

Afoe barbadensis miHer (afoe uera). Dugotrajna biljka sonih i mesnatih pjegasto zelenih listova, vrlo bogatih elatinastom m a s o m tzv.gelom, u odnosu n a vanjski sloj koe. Izmeu raznih sastojaka ova biljka sadri i polisaharid, acemanan, bitan u procesu imunomodulacije, protuupalnog djelovanja a zbog svog spoja o d velikog je terapeutskog znaaja.

Aloin sadran u biljci zbog karakteristinog kemijskog

barbaloina pokazuje taksativna i drenana svojstva. Aloe vera trenutno je najee koritena biljka ove vrste u industrijskom smislu. Razlog tome nije vei sadraj aktivnih komponenta u odnosu n a preostale vrste, ve iskljuivo veliina listova biljke bogatih gelom te lakoa prerade listova u pulpu. D o b i v e n a pulpa se konzumira u obliku napitka ili gela za vanjsku uporabu. U stvarnosti o v a vrsta sadri ak manje fitoterapijskih komponenti u odnosu n a biljku aloe arborescens koja je manjih listova te je iz tog razloga i manje koritena u industrijske svrhe. Afoe arborescens Aloe arborescens, u odnosu n a aloe veru i m a ue i iljastije listove, s debljim vanjskim slojem koe, to biljku ini otpornijom na nepogodne vremenske uvjete. N a otpornost biljke utjee i povien sadraj antrakinona u biljci prije svega aloina, koji pokazuje taksativno i antitumorno djelovanje, a koji je'u aloe veri prisutan u manjim koliinama. O v a vrsta sadri manje gela u odnosu n a aloe veru to je u komercijalnom smislu nepovoljno (manji je dobitak po masi biljke) te se aloe arborescens relativno malo koristi u industrijske svrhe. O v e podatke o sastavu biljaka potvrdila je meunarodna bibliografija. listova i runo izdvajanje visoku cijenu proizvoda za masovno Koliina potrebnih zbog soka iz biljke uvjetovali su relativno trite. Meutim,

95

potrebe za fitoterapijom u Italiji se unaprjeuje uzgoj upravo ove vrste aloje (posebno je u to ukljueno drutvo D e c a aioes arborescens). Organizirani uzgoj ove biljke u Italiji osigurava svje proizvod na tritu, pripravljen direktno n a mjestu uzgoja, to osigurava ouvanja biokemijskih i nutricijskih svojstva proizvodima kao i u najpoznatijem zemalja, biljka je tjednima u kozmetikim po s preparatu dobivenom

receptu o c a R o m a n a Zaga. Pri uvozu a/oe Dere iz dalekih skladitena u kontejnerima neadekvatnim svojstva biljke. No, ostavljajui to p o strani moramo rei d a je ipak iroka kvalitativna raspodjela aktivnih sastojaka prisutna u svim ili barem m n o g i m vrstama biljke aloe. O s n o v n i aktivni sastojci i njihova kemijska, biokemijska, nutritivna i fitoterapijska svojstva ukratko su predstavljena u daljnjem tekstu. KEMMSK! Zadovoljstvo tisuljeima) SASTAV ljudi koji su koristili aloju stoljeima (ili bolje hlaenjem, to negativno utjee n a ljekovita

u prehrambene i terapijske svrhe, razlog je velike

rasprostranjenosti ove biljke u narodnoj medicini, iako sve do prije nekoliko desetljea nisu postojala jasna saznanja o njezinom kemijskom sastavu. etrdesetih godina dvadesetog stoljea, aloje, zahvaljujui brojnoj suglasnosti o ljekovitom djelovanju

pokrenuto je kvalitativno i kvantitativno analitiko odreivanje kemijskog sastava te ispitivanja fiziko - kemijskih, biokemijskih i nutritivnih svojstava aloje, a posebno vrsta aloe vera i aloe arborescens. Dosadanji znanstveno istraivaki r a d n a o v o m podruju unio je nova saznanja o sloenom kemijskom sastavu ove biljke te pojasnio njezino ljekovito djelovanje.

96

Spojevi koji se naiaze u sastavu biljke mogu se svrstati u tri velike skupine: a) ugljikohidrati, meu kojima prevladavaju polisaharidi sadrani u gelastom dijeiu bitjke i pokazuju svojstva imunomodulacije, b) spojevi antrakinona i fenolni spojevi prisutni u epidermi Usta, taksativnog, antibakterijskog antitumornog, antiupainog, djelovanja, c) analgetskog, i proiavajueg

spojevi neophodni za normalan rad organizma kao to su minerali, vitamini, aminokiseline, organske kiseline, lipidi i enzimi. U tablici 1. prikazan je kemijski sastav biljke izraen u masenim udjelima pojedine komponente u suhoj tvari, (% s. t.) SASTAV Lipidi Bjelanevine Topljivi ugljikohidrati Hranjiva vlakna Pepeo Kalcij Magnezij Natrij Kalij eljezo Bakar Cink %s.t. 3,8 7,0 11.6 59,1 14,4 5.1 0,8 1,9 3,1 0,04 0,02 0,02

Najzastupljenija komponenta koja nije d a n a u tablici, a koja karakterizira sastav biljke je v o d a ; o n a ini o k o 9 6 % mase svjee biljke i sainjava 9 0 % epiderme biljke, 9 8 % vlakana lista, dok sok sadri 9 9 % vode. U biljci lipidi predstavljaju 3,8 % s.t., bjelanevine o k o 7,0 % s.t., ugljikohidrati zauzimaju 11,6 % s.t. u o b l i k u glicida i 5 9 , 1 % s.t. u o b l i k u hranjivih v l a k a n a

97

sastavljenih

uglavnom

od

probavljivih

homo

heteropolisaharida. Sadraj pepela relativno je visok, predstavlja 14,8 % s.t . lista o d ega o k o 18,1 % spada n a mineralne elemente o d kojih su znaajniji navedeni u tablici. Ug#ilcohfdratf u afo/i Ugljikohidrati sastavu biljaka. Monosaharidi O d jednostavnih monosaharida u aloji s u najvie zastupljene glukoza i manoza. U vanjskom sloju koe ine o k o 11,2 % s.t., u vlaknima o k o 16,5 % s.t. i u soku o k o 2 6 , 8 % s.t.. G l u k o z a ini 9 5 % ukupne koliine topljivih ugljikohidrata u biljci, a ostatak otpada n a manje vane topljive ugljikohidrate. G l u k o z a je osnovni izvor energije za ljudsko tijelo. (g/icidi), m o n o s a h a r i d i i polisaharidi, su najrairenije organske molekule n a zemlji. U g l a v n o m se nalaze u

PoMsaharidf Brojne vrste polisaharida prisutnih u aloji polisaharidnog u visokoj a) koncentraciji predstavljaju bazu lanca:

Manozaacetilat (mannosio acefi/afo) i manje koliine galaktoze izgrauju manane (acemanan) i b) glukoza, ksiloza, arabinoza i mokrana kiselina izgrauju h o m o i heteropolisaharide kao to su celuloza i pektin. N a v e d e n e molekula zajedno oko 3 5 , 5 % s.t. gela aloje. Polisaharid najizraajnijeg fitoterapijskog djelovanja je acemanan (acemannano) koji je u veem postotku prisutan u 98 s ligninom sainjava priblino 62,4 % s.t. epiderme, 5 7 , 6 % s.t. vlakana te

staninoj stjenci vlakana. Sadraj potisaharida u aloji, njihovih specifinih svojstava, bitan je fitoterapijsku farmaceutsku industriju. O v e

zbog i

z a kozmetiku

makromo!eku!e, koja time postaje

inei tanki polupropusni sioj, omoguuju hidrataciju koe tj. osiguravaju optimalan sadaj vode u koi, mekana i elastina. M a n a n (acemannano) se ne raspada u probavnom traktu nego se ouvan apsorbira u crijevnoj sluzi. O n jaa imunoloki sustav organizma, aktivirajui makrofage, stanice koje iz organizma uklanjaju toksine i strana tijela. A c e m a n a n pokazuje antivirusno, antibakterijsko i antigljivino djelovanje te izmeu ostalog sposobnost formiranja gela koji titi eluanu i crijevnu sluz o d agresivnog djelovanja raznih agensa kao to je kiselina eluanog soka. Mofefcufe antrafcfnonslce i ^enofne prirode Molekule koji posjeduju modina, obuhvaene kemijskim t e r m i n o m bitna farmakoloka svojstva. kiseline antrakinoni poput sainjavaju iroku skupinu spojeva prisutnih u biljnom svijetu Molekule aloina, alojne (acido a/oen'co) antranola,

krizofanske kiseline i rezistanola pospjeuju regulaciju crijevnog sustava (poboljanjem peristaltikih pokreta crijeva i taksativnim djelovanjem). N a v e d e n e molekule ija uinkovitost ovisi o strukturi i koliini, zastupljene su u razliitim koliinama u

razliitim vrstama aloje, a koriste se u farmakopeji, za pripremu taksativnih preparata i preparata za regulaciju probave. K o d osjetljivijih osoba, u poetnoj fazi uzimanja preparata aloe vera, ukoliko se radi o povienoj dozi, mogua je pojava d a n a uzimanja preparata. Upravo iz o v o g razloga, proljeva, mnogi meutim takva reakcija smiruje se i nestaje ve nakon nekoliko

99

proizvoai pripravaka n a bazi aloje nastoje koristiti gel aloin iz kojeg je antrakinonska frakcija izdvojena Meutim, navedenim komponente postupkom koje djeluju aktivnim ugljenom. ljekovite organizma. iz gela se uklone

n a samoproiavanje

Nedostatak o v o g postupka m o g a o b i se ukloniti zadravanjem odreenog dijela antrakinona u uzorku: n a taj nain moi e se iskoristiti vana antibakterijska, svojstva molekule antrakinona. Spojevi obuhvaaju oksidacijsko fenolne cimetnu prirode kiselinu, antioksidirajueg flavontde, O v e molekule radikala i djelovanja sprijeavaju oksidansa antivirusna i antitumorna

polifunkcionalne

organske kiseline k a o i tokoferol. djelovanje

slobodnih

odgovornih z a brojne tetne procese, kao to je starenje stanica. A/ojna kise/ina. (acido a/oen'co) O v a molekula vezana s manozom, spoj dobiven iz aloemodina, pokazuje prirodno s drugim izraenim antibiotiko djelovanje, emerna k;'se/;'na. posebno u kombinacuji To je kemijski spoj s

antraiknonima prisutnima k o d aloje. antibiotikim, antibakterijskim salmonela, djelovanje streptokoki, na bakteriju i antivirusnim takoer koja djelovanjem, je dokazano ir.

uinkovit u borbi protiv razliitih vrsta bakterija, k a o to su stafilokoki, heliobakter uzrokuje

Fitoterapijska svojstva ove molekule fenolne prirode koriste se u lijeenju upalnih procesa te u zatiti o d U V zraenja. Krizpfanska kise/ina. To je molekula antrakinonske prirode, svojstvima slina prethodno Molekula navedenim antrakinona molekulama iz ove grupe molekula: dobar je diuretik i laksativ, djeluje tonino. A/oemodin. (hidroksiantrakinon) dobivena iz aloina odvajanjem 100 glikozidnog veza p r i emu se

izdvajajaju arabinoza i aloemodin nalazi se u listu aloje. O s i m navedenih svojstva brojna istraivanja su potvrdila antitumorno djelovanje, posebno n a karcenogene stanice odreenih tumora. A/oin. To je najvaniji aktivni sastojak u a!oji, sastavljena o d razliitih spojeva antrakinona. Pojavljuje se u obliku dvaju izomera, kao aloin A i aloin B , ove molekule se esto nazivaju p o vrsti aloje iz koje su dobivene. Tako se n a primjer aioin zove Barbaloin ukoliko je izdvojen iz a!oe barbadensis. A i o i n pokazuje taksativna i antibiotika svojstva, proiuje organizam. Fenofni sastojci U biljci a!oje nalaze se razni fenolni spojevi i kumarinski derivati prisutni kao glikozidi. Ove molekule pokazuju jako antiokstdacijsko djelovanje, slino djelovanju tokoferola. S m o l e aloje takoer su molekule fenolne prirode. SaHcffna Mseffna Dobro poznata tvar u slubenoj farmakopeji u svojoj acetilnoj formi zamjenjuje aspirin. Salicilna kiselina sadrana u soku aloje pokazuje antiseptiko, protuupalno te analgetsko djelovanje.

NUTMENT! P M S U T M U ALOJ! Aloja je kvalitativno bogata vitaminima i mineralima, iako njihova u k u p n a koliina nije visoka. S o k aloje nazivamo dodatak prehrani, sadri povienu koliinu minerala i vitamina iji je odnos meusobno usklaen, optimalan, to je nuno k o d regulativnog efekta koji se trai o d ovakvih proizvoda. 101

Minera/ne uari i o/igoefementf Mineralne tvari i oligoelementi su tvari o d ivotne vanosti koje organizam minerala i nije u stanju s a m proizvesti. dovodi do Nedostatak u oligoelemenata nepravilnosti

funkcioniranju organizma ili ak d o bolesti, lako se dnevne potrebe naeg organizma za oligoelementima ili elementima u tragovima (cink, mangan, eljezo, bakar, selen, k r o m , molibden) mjere u mikrogramima, oni su n e o p h o d n i z a normalno i zdravo funkcioniranje organizma. Potrebe za mineralima (kalcijem, magnezijem, kalijem) su znatno vee. Mnoge sloene kemijske reakcije ne mogu se odigrati bez istovremenog minerala i oligoelemenata. U biljci aloje o d minerala prisutna je poviena koliinu kalcija (Ca), magnezija (Mg), kalija (K) i natrija (Na). O d oligoelemenata u tragovima su prisutni: mangan (Mn), eljezo (Fe), bakar (Cu), cink (Zn) i krom (Cr). Makroelementi, ne samo d a su neophodni za normalno funkcioniranje ivih organizama, nego se u organizmu moraju nalaziti u tono odreenom meusobno odnosu. Ka7cij je k a o najzastupljeniji makroelement naeg organizma i kao temeljna komponeta kotanog tkiva ini 2 % ukupne tjelesne teine. K a o kation prisutan je u staninoj membrani gdje je bitan za brojne biokemijske i fizioloke procese. Kalcij je odgovoran za zdravlje kostiju i zuba, pospjeuje apsorpciju eljeza, n e o p h o d a n je za funkcioniranje ivanog sustava i enzimatsku aktivnost u biokemijskim i fiziolokim procesima, kao to je gruanje krvi, zatezanje miia itd. Magnezij je prisutan u obliku dvovalentnog kationa. U veoj koliini je prisutan u meustaninom prostoru, gdje utjee n a mnoge enzimatske procese. Zajedno s kalcijem prisutan je u kostima, u kojima je sadrano 5 0 % ukupne koliine magnezija u 102 sudjelovanja

organizmu. Ukljuen je u procese transmisije ivanih impulsa, ima smirujue i antidepresivno djelovanje. Magnezij je neophodan za djelotvornu funkciju miia i igra vanu ulogu u procesu pretvaranja eera u krvi u energiju. Kalcij i magnezij zajedno pomau rad srca i krvotoka i njihov unos neophodan je za prevenciju osteoporoze.U aloji je etvrti element po zastupljenosti inei 0.8 % s.t.. Oligoelementi s u koliinski manje zastupljeni u ivim organizmima, zadueni su za regulaciju metabolikih procesa. N e postoji jasna linija razgranienja izmeu elemenata prisutnih u tragovima i mikroelemenata: openito ih se obiljeava kao oligoelemente prisutne u tkivu u p.p.m.- i m a (mg/kg) ili jo niim konce tracijama. Z a normalan rad organizma znaajna je prisutnost upravo onih elemenata koji obnaaju ne uvijek vidljive funkcije, potrebne za odravanje ivota, ili dobrog stanja organizma. U veini sluajeva u kombinaciji s proteinskim molekulama vre kataliku aktivnost. Mikroelementi su bitne komponente enzimatskih sustava uglavnom su lokalizirani u dijelu periodnog susutava elemenata u kojem se nalaze prijelazni elemenati (Cr, M n , Fe, C o , C u , Zn). Ioni navedenih metala odreuju specifinu prostomu konfiguraciju enzima u kojem se nalaze te tako utjeu n a katalitiko djelovanje enzima. U tekstu koji slijedi dat e se jedan opi opis kemijskih svojstava i temeljnih biolokih uloga mikroelemenata prisutnih u aloji. e/jezo je neprimjereno smatrano oligoelementom, jer ga u naem organizmu i m a ak d o 5 g. Vanost eljeza organizmima o d d a v n a je poznata: inei dio molekule hemoglobina element ukljuen je u procese vanjskog i staninog disanja. eljezo prisutno u hrani apsorbira se u p r o b a v n o m sustavu, osobito u dvanaesniku, premda je skoro svaki trakt crijevnog ovaj

103

sustava u stanju probavljati metale. eljezo je prisutno u oblik Fell i FelH iona. Askorbinska kiselina (vitamin C) prevodi FelU u koristan oblik Fell, uz prisustvo ove kiseline poboljava se i apsorpcija eljeza. Razliiti dijetetski proizvodi koji sadre fosfate i karbonate i tvari koje sa eljezom ine netopljive soli smanjuju njegovu apsorpciju u p r o b a v n o m traktu. eljezo i kobalt su neophodni za izgradnju crvenih krvnih zrnaca (hemoglobina), kao i nekih staninih enzima, sprjeavajui time zamor i anemiju. Bakar je bitan element za zdravlje organizma. Organ koji sadri najveu koliinu bakra je jetra (6,6 mg/g tkiva), zatim mozak (5,4 mg/g od tkiva). U ljudskom tijelu sadrano je ukupno oko 8 0 mg bakra, plazmatski bakar prisutan je o d 50 do 80 mg/100 m l plazme. U stanicama jetre ovaj element nalazi se uglavnom u citoplazmi. Bakar postoji u d v a ionska oblika, Cu(ll) i Cu(l); to m u omoguuje formiranje spojeva razliite strukture. Ion Cu(H) vri funkciju katalizatora u procesima oksidacije, k a d je vezan za protein njegova katalika sposobnost se znaajno poveava. S v i enzimi koji sadre bakar ukljueni su u procese redukcije. Manjak bakra onemoguava vezanje kalcija i fosfata u kotanoj sri, usporava procese redukcije to uzrokuje vodik peroksida u tkivu s posljedicom znanstvenici smatraju kako je upravo omoguuje ugradnju eljeza opadanje i gomilanje Neki redukcijske dozrijevanje samotrovanja.

katalitike aktivnosti mogui uzrok kancerogenih stanja. Bakar u hemoglobin vezivnog tkiva. C i n k je u ljudskom organizmu prisutan u koliini o d 2-3 g, najzastupljeniji je u jetri i guterai. C i n k kontrolira i usmjerava metabolike procese u organizmu, kao modifikator utjee n a rad enzima, odrava zdravlje bjelanevina. stanica i neophodan je za sintezu

104

M a n g a n se nalazi uglavnom u kostima, jetri i guterai. N e o p h o d a n je za rast i razvoj miia, za vitalnost organizma te za funkcioniranje mnogih enzima, posebno onih bitnih za stanino disanje. O n je vrijedan faktor imunolokog sustava, a njegovo pomankanje uzrokuje veu podlonost bakterijaskom i virusnom djelovanju. K r o m je prisutan u v e o m a malim koliinama oko 0,1 p.p.m. Prilino se slabo apsorbira u crijevima, svega 0,5 - 3 % k r o m a moe biti apsorbirano u organizam. Eliminira se urinom i izmetom. U organizam se unosi n a slian nain kao eljezo. Prisutnost k r o m a utjee n a uinkovitost inzulina i na prijenosom metabolita kroz stanine membrane, s druge strane u odsutnosti inzulina krom ne pokazuje nikakavu uinkovitost. Bez k r o m a n e m a adekvatnog metabolizma ugljikohidrata. Koba% je oligoelement prisutan u vrlo maloj koliini, u ljudskom organizmu o k o 2 0 mg, nalazi se uglavnom u guterai i jetri. N j e g o v o pomanjkanje hemoglobina stimulira proizvodnju uzrokuje smanjenje sadraja reguliranje u krvi. ini d i o strukture vitamina B 1 2 koji eritrocita te omoguava

metabolizma bjelanevina i ugljikohidrata. Magnezij je zbog svojih osobina i kemijske prirode povezan s m a n g a n o m , iako imaju razliite funkcije. Nalazi se u jetri i miinom tkivu. Vaan je z a dojenje i razvoj novoroenadi. Znaajniji nedostatak magnezija moe izazvati lou apsorpciju, pretjerane iritacije i greve. U uskoj je vezi s kalcijem i kalijem u regulaciji metabolizma. Vitamini Molekule potrebne za vrenje odreenih biolokih procesa u ivim biima. Stanica ih ne moe sama proizvesti te trebaju biti

105

uneseni u organizam h r a n o m k a o takvi ili u obliku provitamina, te predstavljaju esencijalne nutrijente. G o t o v o svi vitamini koji ivi organizmi koriste su direktno ili indirektno dobiveni iz biljaka koje ih sinteziraju. Vitamini reguliraju stanini metabolizma. Vitamini topljivi u vodi u stanici stvaraju koenzimatske regulacijske (vitamin prirode D je forme neophodne za ak hormonsko koja i m a aktivnost brojnih enzima, d o k vitamini topljivi u mastima vre funkcije te pokazuju prekursor djelovanje, molekule

hormonsko djelovanje). Vitamini osiguravaju zdravo funkcioniranje organizma, dok njihov stanja vodi, nedostatak, koja uvjetovan prehranom loe ili otkazivanjem mogu do odreenih funkcija organizma, uzrokuje specifina patoloka u sluajevima iznimno prehrane prouzrokovati i smrt. Pretjeranim unoenjem vitamina topljivih u pogrenim farmakolkim tretmanima, posljedica za zdravlje, ne d o v o d i negativnih d o k pretjerano uzimanje

vitamina kao to su A i D moe dovesti d o akumulacije toksina. Iz tog se razloga preporua prehrana s uravnoteenim sadrajem vitamina. Biljka aloe arborescens, k a o i brojne druge biljne vrste, kvantitativno i kvalitativno sadri vrijednu koliinu vitamina N a v e d e n je popis najzastupljenijih vitamina u biljci, uz opis biolokog djelovanja svakog o d njih. 7bp/;iui uitamini Vitamin B I i/i Tiamin. ini vaan koenzimatski oblik vitamina ukljuenih u stanini metabolizam, neophodan je z a rast tkiva i rad ivanog sustava. Njegovo pomanjkanje uzrokuje neuritise, edeme i anemije. Vitamin B 2 i/i Ribo//auin sudjeluje u procesima staninog 106 ozbiljne

disanja

opskrbljujui

organizam

energijom.

Njegovo

pomanjkanje uzrokuje dermatitis i hematoloke promjene. Vitamin B 3 i/i Niacin energijski regulira metabolitzam, sudjeluje u procesima izgaranja glukoze. Njegovo pomanjkanje specifino patoloko stanje oznaeno terminom pelagra. Vitamin B 6 i/i Piridoksin predstavlja koenzim bitan za enzimatske aktivnosti koje predhode koritenju aminokiselina. Regulira funkcije ivanog sustava, doprinosi odravanju stanica koe. Vitamin C i/i Askorbinska kise/ina je najpoznatiji vitamin. Povienim d o z a m a i kontinuiranim unoenjem Ovaj preventivno izraeno djeluje k o d raznih bolesti, poevi o d prehlade p a d o infekcija, koristi se u ljeenju gripe. vitamin pokazuje antioksidacijsko djelovanje, ini vaan zatitni faktor organizma, pospjeuje rast tkiva, zarastanje rana, sintezu polisaharida te formiranje kolagena. Odrava uinkovit r a d sluzi, kljuan je k o d izgradnje kostiju i zubi. Njegovo pomanjkanje uzrokuje skorbut. Ko/in je organski spoj, uvrten u skupinu vitamina B . lako ne moe biti pravi vitamin zbog mogunosti sinteze u organizmu, kolin i m a vanu ulogu u obnavljanju ivaca. Predstavlja bazu za nastajanje acetil k o l i n a , vrlo vanog neurotransmitera te sudjeluje u procesu nastanka mijelina, ovojnice koja titi ivce i modane stanice. Kolin je djelotvoran k o d pretvorbe masnoa u jetri te pomae u redukcijskim dijetama. Fo/na kise/ina. Ovaj vitamin je prisutan u listu svih zelenih biljaka. U ljudskom organizmu nalazi se u jetri i bubrezima. U obliku koenzima izmjenu sudjeluje u brojnim reakcijama koje vre Zajedno s molekula neophodnih za organizam. uzrokuje

vitaminom B 1 2 sprijeava anemiju: njezin nedostatak uzrok je megaloblastinoj anemiji.

107

Vitamini top//iui u mastima Vitamin A i/i Retino/ je vitamin, tipian za ivotinjski svijet, prisutan je u biljkama k a o provitamin A tj. karoten. Ovaj provitamin bjelanevina, utjee sudjeluje u brojnim procesima staninog posebno mrenice. metabolizma: ukljuen je u proces sinteze mukopolisaharida i d o p r i n o s i stabilnosi staninih tijela smjetenih n a periferiji mitohondrija i lizosoma. Vitamin A je n e o p h o d a n za dobar vid, n a r a d tapia Pomanjkanje vitamina A uvjetuje sljepou, ljutenje koe te

poveanu podlonost infekcijama. Vitamin E i/i Tbko/ero/ prisutan je u obliku a -, b - i g tokoferola. Zajedno s vitaminima A i C vitamin E predstavlja snaan antioksidans koji titi membranske lipide o d procesa oksidacije uzrokovanih slobodnim radikalima i vodik peroksidom koji nastaje u organizmu. Utjee na zdravlje koe, rast tkiva, posebno tkiva kojima je potrebna aktivnost masnih kiselina k o d organa k a o to su jetra, bubrezi, crijeva i genitalije. Ubrzava zdravu proizvodnju kotane sri i tkiva. Njegov nedostatak moe prouzroiti bolesti koe, anemiju te deformaciju kostiju. U veim d o z a m a uklanja infekcije, koristi se u ljeenju. Razliita testiranja dokazala su uinkovitost o v o g vitamina u borbi protiv kancerogenih tvari, kao to je katran cigarete i neki otrovni plinovi. Tradicionalno je smatran kao ljekovito sredstvo k o d upale plua i astme te k o d potekoa s disanjem. U gelu aloje nalazi se u veim koliinama. B/efaneufne M a s e n i udio bjelanevina u aloji slino kao k o d drugih biljnih vrsta iznosi o k o 7 % s.t., n o a k o se uzme u obzir d a o k o 97 % biljke ini v o d a , koliina proteina i nije tako velika. Proteinska
1f)R

komponenta a!oje bitna je iz d v a raz)oga: a) odreeni enzimi prisutni u staninim strukturama !ista imaju specifino terapeutsko procese razgradnje-probave. aminokiselinama, premda ogranieno, u djelovanje, takoer pospjeuju

b) probave razliitih proteina prisutnih u aloji opskrbljuje organizam kvantitativnom smislu. Enzimi Enzimi su proteini koji omoguavaju odravanje svih vitalnih funkcija u stanici, poveavajui brzinu staninog metabolizma. U njihovom prisutstvu sve biokemijske reakcije nastupaju u realnom vremenu. Meu raznim enzimima prisutnim u aloji s fitoterapijskog gledita najznaajniji su: Bradikinaza (Bradichinasi) je proteolitiki enzim, koji n a poseban nain katalizira razgradnju peptida bradikinina. Ovaj peptid potie protuupalni proces kada se u organizmu pojavi aiergijska reakcija n a prisutne alergente. Bradikinin je odgovoran za b o l koji se javlja k o d postraumatskog otjecanja tkiva. Enzim bradikinaza sadran u aloji, osim to stimulira imunoloki sustav lokalnim aktiviranjem makrofaga djeluje i analgetski i antiupalno, pospjeuje zacijeljenje razgradnjom bradikinina. Kata/aza. Enzim koj pospjeuje razgrdnju tetnih molekula vodik peroksida nastalih u procesu metabolizma. K o d vanjske primjene aloje, katalaza proizvodei nascentni kisik razgradnjom molekule vodik peroksida uinkovito djeluje u lijeenju opeklina i ireva te inducira proizvodnju fibroblasta. Preostali enzimi prisutni u aloji su: amilaza, celulaza, lipaza, peptaza i proteaza. O v i enzimi sudjeluju u procesima razgradnje hranjivih tvari unesenih prehranom. 109

Amfnolcise/fne Ove proteina; proizvesti, molekule predstavljaju u ljudskom osnovne jedinice za sintezu je ih 20 vrsta organizmu prisutno

aminokiselina. Bitne aminokiseiine koje organizam ne moe sam unose se h r a n o m , a nazivamo esencijalne aminokiseiine. Njih spominjemo stoga to njihova kvota prisutna u atoji doprinosi opskrbi organizma aminokiseiinama koje su nam tako potrebne, posebno esencijalnim amiokiselinama. lako njihova u k u p n a koliina i nije toliko velika.

A k o se osoba lijei p r o p i s a n i m ljekovima podvrgava radioterapiji, kemoterapiji

ili se

ili drugim srodnim

terapijama, to ne iskljuuje istovremeno uzimanje preparata aloje. Naprotiv, aloja isti organizam, uklanjajui otrove i tetne utjecaje koje navedene vrste terapija imaju.

n o

J E L! A L O J A O T R O V N A ?

N a k o n to s a m prouio mnotvo postojeih dokumenata, ukljuujui i enciklopedije, vidio sam d a se bez dvojbe aloja proglaava otrovnom. ak s a m i ja sudjelovao u irenju tih dezinformacija, posebno k a d a b i h proslijeivao recept, iz straha d a se netko ne b i otrovao zbog pretjerivanja, uzimajui mnogo vie aloje nego to je bilo potrebno. O d pamtivijeka ljudi govore, aloja je otrovna! K a k o s a m se sluajno naao upleten u tu problematiku, odluio sam dovesti stvari n a istac i tako okonati nesuvisla nagaanja. D a u m i r i m itatelja u pogledu uporabe ove biljke iz obitelji liliacea (ljiljana), opet sam se oslonio n a iscrpna znanja dviju, ve citiranih amerikih knjiga, elei dokazati d a tvrdnja aloja je otrovna dolazi o d osoba koje su ili zlonamjerne* ili slabo upuene. Vidjet emo iz zakljuaka Tihog ozdrau/jenja^ i Afoja, mit, magija i medicina d a , a k o b i se netko elio otrovati, morao bi uzeti tonu aloje; n a taj nain ak i v o d a postaje otrovna... N e ekajui zakljuak, moemo bez straha tvrditi d a je stupanj toksinosti aloje toliko beznaajan d a je na pokusima napravljenim u laboratoriju u S A D - u , bio praktiki nemjerljiv. N e treba nas o n d a uditi d a se u Meksiku, sdui/a, kako je zovu narodi 111

panjolskog govornog podruja, koristi kao salata - znai otrovna je koiiko i puterica - a u Venecueli je sastavni d i o doruka, uzima se n a lice s malo meda, a k o je previe gorka. S a d a ve zna d a je stupanj toksinosti aloje minimalan. A k o eli produbiti tu temu, itaj sljedee odlomke koji su plod istraivanja navedenih autora. Vano je d a si miran k a d bude brao listove aloje. Bezazlena je, vjeruj m i , kao zelena salata... U lanku Kemijsko pitanje^ knjige Tibo ozdrao/jenje>> analizira se aloja. N a str. 75, k a d se govori o spoju antrakinona doslovno se kae: Antrakinoni se tradicionalno smatraju laksativima, iako i m mnoge kole pripisuju okultne moi. U izvjesnom smislu, imaju tajanstvene sastojke. Poznati kao izursni istreb/jiuai bo7esii, doznajemo takoer d a su D ' A m i c o , Benigni i drugi, 50-ih godina otkrili u antrakinonima uane baktericide na isto; /iniji s antibioticima, a/i manje otroune i efikasnije protiu uirusa, to je ranije otkrio Lorenzetti, a kasnije su potvrdili Sims i Z i m m e r m a n n . Ve smo nauili d a mnogi antrakinoni pokazuje mjerljivu koliinu vlastite otrovnosti. Meutim, u sublimiranoj kemiji aloe vere ili barbadensis vidimo d a nisu otrovni.)) N a str. 7 7 . u poglavlju Krizofanska kiselina (krizarobin) itamo d a je metilantrakinon, derivat aloe-emodina, poznat p o svojoj efikasnosti u lijeenju kroninih bolesti koe, kao to su psorijaza i trihofitoza (gljivice koe). Jzo/irani pokazuju znaajan stupanj toksinosti. U kontekstu a/oe uere nikakua toksinost nije mjer/yiua. N a str. 8 9 gotovo kao sinteza gore navedenog, potvruje se p o d p o j m o m toksikologija: Ve znamo d a pojedini antrakinoni prisutni u gelu aloe vere, k a o to su e m o d i n i krizojdnska kise/ina, imaju mjer/jiui stupanj toksinost k a d se promatraju izo/irano. K o d nekih sluajeva i m a m o takoer dokaze d a gel 112

aloe vere ili Aloe Vera American, stabilizirana kao losion i krema, koja se sada, u n o v i m formulacijama, naziva Aloe aktivator, Aloe losion i A l o e vera gelly, paljivo mjerene, nemaju ni najmanji stupanj toksinosti. Jo je vanije nego to izg/eda na p r v i pog/ed, d a su mjerene predstavnicima ivotinjskog razine svijeta. toksinosti na raznim U toksikolokim

eksperimentima nazvanim L D - 5 0 ' S , neke ivotinje (psi, kunii, mievi i majmuni) bili su izloeni zrakama nazvanim zrake d a prime stupanj zraenja izazvati stupanj smrti, to jest bili su odvojeni mievi bila je tako visokog smrtonosne iritacije. Popis

dovoljan d a ih usmrti. Razina zraenja kojem su bili izloeni stupnja d a je mogla koji dokazuju sluajeva

neotrovnosti aloe vere znatno je velik. Podijelit u studiju u tri dijela d a dokaem svoj stav. Prvi dio vodio je u laboratorij America Inc.; druga L a k e l a n d , sponzoriran o d Aloe dva vodili su meusobno Vera neovisni

istraivaki timovi, bez mogunosti uzajamne suradnje. S v a tri sluaja dala su potvrdne odgovore. U vezi s prvim primjerom, jedno istraivanje je ve 1986. godine proveo S a m Houston, iz Ope bolnice u Brookeu, Teksas, u suradnji s Fakultetom odontologije Bavlor u Dallasu. U tom istraivanju dr. E. R. Zimmermann, D.D.S.. voditelj patologije Fakulteta Bavlor, dr. James Brasher i dr. C. K. Collins promatrali su efekte n a tkivu bubrega kunia, senzibiliziranom iritirajuim agensima. Vano je napomenuti d a tkivo kunia, u mnogoemu slino ljudskome, i m a dodatnu prednost to trinaest puta jae reagira na toksinost. U pokusima Brashera i Z i m m e r m a n n a , aloe vera se dokazala boljom o d indometacina, jakog kortikosteroida. 113 nesteroidne droge i prednisolona,

Indometacin kao i aloe vera, ini se, ima jaka analgetska svojstva te djeluje kao sredstvo protiv svrabi. Prednisolon je u katalogu razvrstan meu protuupalna sredstva kao to su to i indometacin i aloe vera. Upravo radi tih protuupalnih svojstava eljelo ih se meusobno usporediti, istraivanje se odvijalo na dvije razine. Najprije su sva tri testirana n a kulturi staninog tkiva H e L a , d a b i se usporedila njihova mogunost simuliranja podjele stanica i poticanja ozdravljenja. U vremanskom razmaku o d 72 sata aloe vera je pretekla inometacin i prednisolon u sposobnosti ubrzanja rasta novog tkiva. G r u p a Brasher/Zimmermann stavila je stanice H e L a u jednu kulturu zajedno sa aloe verom p o d objektiv elektronskog mikroskopa sa mogunou poveanja slike za 500 000 puta. Tako se moglo uoiti odsustvo karcinoma: tkivo koje se reproduciralo stimulirano o d aloe vere, bilo je potpuno normalno. K o d alojinog gela, koji za nas i jest najvaniji, uoen je beznaajan stupanj toksinosti u njegovom staninom tkivu, dok su ti stupnjevi k o d predniso/ona i indometacina bi/i znatno vii. Koriteni gel b i o je onaj kojeg distribuira Aloe Vera America Inc. O v a istraivanja potvrdila su zakljuke d o kojtih se dolo u laboratoriju L a k e l a n d 1966. godine. U pokusima provedenim n a velikom broju kunia, H e n r y Cobble i dr. Mertin Grossman, patolozi, nisu otkri/i prisustvo toksinosti ni u j e d n o m o d vita/nih organa, niti u miinom tkivu i/i na koi kunia. J e d i n o je primjeen poneki gubitak n a teini kunia koji su uzimali doze aloje, ali to je pripisano " n o r m a l n o m " nedostatku hranjivih elemenata k o d dijete. ak i k o d ekstremno visokih doza (vie od 20 g p o kilogramu) toksinost je bi/a beznaajna. 1 9 6 8 . godine pokusi su ponovljeni n a vie razina u laboratoriju Hazetton tz Fatls C h u r c h , Virginia. P o d vodstvom Williama M . Busey, M D , , patologa pokusi s 1D50 provedene su
11 A

na ivotinjama, gdje su k o d mieva i osam pasa velike doze primjenjene oralnim putem, dok je skupini bijelih mieva takoer velika doza d a n a preko koe. Sve te ivotinje bile su izloene ekstremno velikim dozama u periodu o d etrnaest d a n a . Rezultati su jo jednom biii sjajni. Dr. Busey ocijenio je to ovako: Mievi su biii p o d nadzorom gdje se pratila mogua smrtnost i efekti trovanja kroz 14 d a n a . O g r o m n a doza L D 5 0 davana oralnim putem prelazila je 2 1 , 5 g/kg (ekstremno velika doza). Oralne doze samog stabiliziranog gela aloe vere bile su dane pomou stomane cjevice etirima grupama pasa mjeanca, j e d n o m mujaku i jednoj enki iz svake grupe. Nije dolo ni d o jednog uginua u periodu o d etrnaest dana nakon uzimanja doze; dakle, tolerantna oralna doza k o d pasa mogla bi prei 3 1 , 6 g/kg tjelesne teine. Stabilizirani gel aloe vere analiziran je i u sluajevima njegovu otrovnost n a podruju u roku o d abdomena zraenja koe, provjeravajui

dvadesetetiri sata n a k o n primjene

bijelih mieva (sa zagrebanom koom). N i jedan mi nije uginuo. Podnoljiva doza L D 5 0 , dakle, vea je o d 10 g/kg tjelesne teine. Iritacije koe bile su minimalne. Postoje takoer i uvjerljiva istraivanja o sposobnosti lijeenja, u obliku bakteriolokih registara, kao i opisi nedavnih medicinskih sluajeva. K a o posljednji isjeak uzet iz knjige 7*ir!o ozdrau/;enje" o otrovnosti aloje, prepisat emo str. 92 p o d naslovom "Saetak": "Polazei o d naih toksikolokih registara, tvrdimo d a aloe vera ne izaziua nuspojaue u {/udskom organizmu. Osim toga, stotine lijenikih registara, sloenih o d tisua sluajeva poturuju jo j e d n o m nepostojanje otrounosti pri/ikom ap/ikaci;a in situ".

115

itajui p o n o v o drugo citirano djelo A/o;a - mit, magi/a i medicinar o d Odus M . Hennessee - B i i ! R. C o o k , susreemo nova svjedoanstva o ovoj temi. N a str. 1 1 . nalazimo saetak karakteristika biljke; vrijedi obratiti panju n a sastav kore aloje. "Znanstvene studije potvrdile su d a najefikasnije koritenje aloe vere dolazi iz odmjerene smjese ovih triju elementa. G e l preuzima svoju funkciju k a d a se adekvatno pomijea sa sokom, a kad je sam i m a smanjenu vrijednost. Limfa sadri najvei dio ljekovitih svojstava i m n o g o je vie o d laksativa ili lijeka z a male kone probleme. N e k i s u uvjereni d a vanjska kora n e m a nikakva ljekovita svojstva, iako sadri mnoge hranjive sastojke, prisutne i u limfi i u gelu. Kasnija istraivanja su pokazala d a kora ni/e tetna ni opasna, kako su mnogi govorili. Bilo b i najloginije koristiti cijeli list". Moemo nai i jednu estoku obranu terapeutskih svojstava biljke u d u g o m citatu na str. 5 6 . - lako se limfa upotrebljavala kao lijek i u starim receptima, gotovo svi njeni zagovornici tvrdili su d a o n a ne samo izaziva alergijske reakcije, nego je i opasna te se ne moe koristiti u proizvodima n a bazi aloe vere. D a b i prodali proizvode, stvorili su mit d a je jedino gel dobar izbor, potiui tu ideju irenjem prie koja nije odgovarala stvarnosti koju dokazuju m o d e r n a istraivanja, d a je limfa otrovna za ljudsko tkivo i d a izaziva alergijske reakcije. (J p o t p u n o m kontrastu s tom turdnjom, sue objau/;ene studi/e o otrounosti pokazuju d a ne postoji i/i gotouo ne postoji toksino dje/ouanje a/oje i da ne izaziua a/ergije. Moda iritelji tih informacija imaju pomalo sastavu zbrkane ideje zbog aloje. Citirajmo povrnog znanja o samo jedan primjer kemijskom mogueg

nedovoljnog znanja, treba se znati d a je Hmfa u znanosti poznata kao glukozni antrakinon. Po M e r c k o v o m Indeksu antrakinon je

116

sintetika tvar koja se koristi u proizvodnji boja, a one su openito otrovne i mogu izazvati iritacije koe ili koni ekcem. Meutim, takva nepotpuna informacija, bez usporednih termina, koja se bazira n a ovoj definiciji sintetikih antrakinona, moe dovesti d o pogrenog zakijuka d a je timfa, "koja se sluajno koristi kao b o j a " otrovna, d a uzrokuje ekcem iii alergijske reakcije. Moda je jo jedan izvor ideje o otrovnosti biljke Ruska enciklopedija koja kae je izvjesna vrsta aloje koja raste u Rusiji naizgled otrovna. Svejedno, ta vrsta nema nikakve veze s aloe verom. Mogli bismo i dalje navoditi razne sluajeve pogrenih uvjerenja glede aloe vere, koja su bila neprestano ponavljana o d nedovoljno upuenih osoba. esto su pojedina uvjerenja vezana za izvor tih ideja. Daljnji prijepisi jednostavno su prenosili originalnu greku bez provjeravanja onoga to ponavljaju. Tako se zabluda proirila.)) N a str. 5 9 se kae d a biljka u svojoj ukupnosti i m a ljekovita svojstva, a ne i njen pojedini dio k a d se izolira: "Mnogi znanstvenici ponudili su kao rjeenje mogui sinergijski odnos meu sastojcima biljke aloe vera. Sinergizam je sposobnost svih fizikih i kemijskih komponenti biljke d a djeluju zajedno, tako da donesu veu korist o d one koju b i dale pojedine komponente zasebno. A k o je ova teorija tona, mogue j e objasniti injenicu da a/oja nije otrovna niti izaziva a/ergijske reakcije, premda sadri imbenike koji, izolirani, m o g u djelovati toksino i alergijski." N a str. 61 objanjava d a aloja ne djeluje tetno, jer su joj sastavni elementi mudro rasporeeni: " N a k o n iznoenja rezultata o v o g istraivanja (provedenog u Centru Ustionati - Sveuilite u ikagu, 1982.) moe se postulirati d a a/oe vera funkcionira bez toksinih i/i a/ergijskih ejekata, j e r njeni hranjivi e/ementi i voda koju sadri, dje/uju kao tampon. vjerodostojnosti

117

Hranjivi elementi su n e o p h o d n i za rast tkiva i njegovu funkcionalnost. Biljka kontrolira (ili eliminira) infekcije svojih prirodnih antiseptikih elemenata Dri p o d k o n t r o l o m Ograniava upale - sumpora, preko fenola,

lupeola, salicilne kiseline, cimetne kiseline i nitrogeniziane uree. pomou p r o t u u p a l n i h masnih kampesterol, a-sistosterol. lupeolu, salicilnoj Tako kiselina, k a o to su kolesterol,

ili ublaava b o l zahvaljujui

kiselini i magneziju. U zajednikom djelovanju o v i h elemenata i ostalih komponenti lista prisutan je sinergijski odnos. dolazimo d o razumskog objanjenja razliitih relacija vezanih za injenicu d a aloja eliminira mnoge unutarnje i vanjske infekcije. Kemija objanjava sposobnost aloje d a efikasno lijei opekline, posjekotine i ogrebotine, k a o upalne bolesti, npr. visoka temperatura izazvana r e u m o m , artitis svih vrsta, kone bolesti, bolesti usne upljine, jednjaka, eluca, crijeva, debelog crijeva i drugih unutranjih organa, k a o to su bubrezi, slezena, guteraa i jetra. Vano je podsjetiti Istovremeno ne smijemo d a se protuupalni i hranjivi

antibakterijski imbenici nalaze u limfi i u kori, a ne u gelu. zaboraviti d a su osnovni sastojci i ostali elementi nairoko rasprostranjeni p o cijeloj biljci - limfi, gelu i kori - a o k o 9 8 % v o d e nalazi se u gelu. Ta saznanja b i mogla pomoi u zaustavljanju pseudoznanstvenih pria, a osobito uvjerenja d a jedino gel nosi u sebi alojinu sposobnost lijeenja. G e l je vaan k a o t a m p o n . Stoga, teorija o sinergetskom o d n o s u podrana je, kako o d znanosti, tako i o d povijesti. U mojoj potrazi za istinom, raspolaem bolesti kemijskim uzrokovanih i svladavanja objanjenjem alojine sposobnosti ozdravljenja, kontrolu ili eliminiranja velikog mikrobima, ublaavanja
118

stavljanja p o d

broja

ili uklanjanja b o l o v a

upala. Ve s m o vie puta ponoviti d a bitjka posjeduje sve ove sposobnosti i jo mnoge druge. O s i m toga, nismo jo spomenuti atojinu sposobnost ukljanjanja vode iz tkiva, njenu pomo u probavi, uravnoteenju kisetina tijeta, uktanjanju iti smanjenju oitjaka, regeneraciji tijezda, obnavljanju oteene koe, vraanju zdrave boje i jo mnoge koristi koje e biti otkrivene kada iz teorije prijeemo u p r a k s u " . N a str. 6 5 , pogtavtje ! X , podnastov je Toksikotogija. Moda bi bito korisno prepisati ga ipsis litteris, ati je predugo. Pokuao s a m g a saeti. O d m a h n a poetku kae: U djetu "O super/aturamento do A/oe Vera", F D . A . ostaje kao nerjeeni probtem d i o u kojem autor tanka tvrdi da, ukotiko se popije sok o d atoe vere, moe doi d o trovanja. U isto vrijeme kae d a je u jednoj studiji iz 1974. godine dokazano d a sok atoe vere nije otrovan za mieve. U stvari, nakon p o m n o g titerature koja govori potie regeneraciju o o moguoj otrovnosti prouavanja atoe vere,

dokazuje d a a/oe uera ne samo d a nije otrovna, nego uisn'nu f/dva. Zaudo, taj isti F.D.A. je 1959. zakljuio d a a/oe uera nije otrovna. Hi barem takav dojam ostavljaju G u n n a r Gjerstad i T.D. Riner u lanku Aktuatni stav o aloji k a o univerzalnom lijeku. Gjerstad i Riner su prouili podatke koje je zabiljeio E . P Pendergrass, a odnose se n a djelotvornost aloe vere u lijeenju opeklina o d X-zraka i drugih oblika radijacije i prihvatili s u d a alojina mast, koju je koristio Pendergrass regenerira kono tkivo. U daljnjem tekstu o v o g poglavlja pokuava se odgovoriti na pitanje: J e li atoe vera otrovna? Izaziva li nekrozu ili regenerira tkivo? lako je potpuno jasno d a atoe vera ozdravlja i regenerira tkivo, sumnja postoji k o d o n i h koji trae n o v a istraivanja s pozitivnim ishodima. D r u g i m rijeima, nepovjerljivi ele da se

119

naprave posebne studije koje dokazuju d a a!oja nije tetna za tkivo i d a ga regenerira. Takvu studiju je obavio Laboratorij Hazleton Inc., koji je d i o T R W , iz FaHs C h u r c h , V.A., u sijenju 1969. godine. Indeks otrovnosti razmatra se u njegovom djelu "Primjena stabiliziranog gela aloe vere n a koi kunia kroz 13 dana - zavrne relacije". Istraivai iz Hazletona zakljuili su d a ponavljane aplikacije aloe vere ne uzrokuju izopatoloke promjene ni n a j e d n o m o d promatranih tkiva, ak n i n a tkivu jetre, bubrega ili koe bijelih mieva.". Pogledajmo lanak R.R. Zimmermanna indometacina iz 1 9 6 9 . godine, i gela aloe "Djelovanje prednisoiona, vere n a kulturu stanica t k i v a " ,

objavljen k o d Federal Dental Services. Z i m m e r m a n n , nakon to je koristio aloe veru u raznim koncentracijama, zakljuio je d a je manje otrovna o d prednisoiona ili indometacina, testirana na tipu Grey stanice H e L a i n a fibroblastima bubrega kunia. Vano je naglasiti d a j e o v a studija donijela zakljuak d a j e aloe vera odrala n a ivotu promatrane stanice za dvije vremena due nego to je bilo normalno za oekivati. Tako aloe vera ne samo d a ne unitava stanice, nego ih stimulira d a ive u zdravim uvjetima kroz dugi p e r i o d " . Zakljuujui o v u temu o otrovnosti aloje, jo emo spomenuti to jedan stomatolog koristi u svojoj struci. To moete provjeriti n a str. 84: "Dr. WoIfe savjetuje koritenje gela oko vrstih zubnih kruna i uz rubove zubnog mesa o k o tih kruna uz laganu masau prstima. Provodei studije iz periodontojatrije dr. VVoIfe konstatira: " K o d upale zubnog mesa s a k u t n o m gnojnom nekrozom, radi se n a tome d a se otklone simptomi, kako b i se provelo p o t p u n o ienje. K o d prve posjete obino se oisti zubni kamenac. Pacijentu se savjetuje d a n a k o n uobiajene zubne higijene, nanese aloe veru n a potrebna mjesta pomou treine

120

meuzubnog stimuiatora i!i price za ispiranje. Za upotrebu unutar zuba dr. Wolfe tvrdi d a aioe vera djeluje kao mast za proiavanje kanala. Prije ubrizgavanja u kanale objanjava: "Istisnem malu koliinu aloe vere n a limicu za ienje kanala. Ne brinem se ako malo gela prijee preko vrha, jer su istraivanja dokazala d a a/oe uera nije ofrouna, te obnau/j'a stanino t/duo." Bilo bi idealno donijeti sadraj obiju knjiga, jer zajedno ine pravu enciklopediju o aloji. Zavravajui o v o poglavlje odabrao sam neke odlomke, one najpraktinije. 1. "Postoji uvjerenje d a biljka aloe vere nema nikakvih

ljekovitih svojstava dok joj listovi ne narastu (preko jedne libre, tj. 4 5 4 g) i d o k nema izmeu dvije i etiri godine. A l i ta ideja p a d a pred injenicom d a ak i biljke s malim listovima (3 ili 4 unce, otprilike 70 g), uzgojene n a kunom prozoru, izvanredne rezultate. S druge strane, mladica koja raste iz korijena matine biljke, poinje proizvoditi limfu ve kroz par tjedana; eto zato domae ivotinje, posebno make, j e d u tek izrasle mladice. N i s u godine te koje je ine boljom, ali ipak veliki listovi su vani za Iz ovoga moemo komercijalni uspjeh njihove proizvodnje." ljekovita svojstva biljke. 2. " N a primjer, Papvrus Ebbers tvrdi d a su aloju kao sredstvo z a uljepavanje koristili mukarci i ene, bez razlike, unutarnjom ili vanjskom primjenom d a b i tako istakli ljepotu i zdravlje, izvana i iznutra. U stara vremena proizvodi za uljepavanje su bili odraz ideje d a zdravlje i ljepota idu jedno s 121 daju

zakljuiti d a je i mladi list takoer koristan, jer- ve sadri

drugim p o d r u k u . " Zdravije i ljepota predstavljali su dar koji je bio traen k o d mukaraca i ena. 3. "Tek k a d s a m proitao neto o aloe veri i k a d sam je 1973. isprobao, stvarno sam pronaao olakanje sa svojim konim problemima, koristei proizvod jelly n a bazi aloje, kombinaciju limfe i gela. Naalost, u to d o b a nisam znao d a bi se aloja mogla primjeniti i interno; vjerovao sam u krivo ope uvjerenje prema kojem je limfa otrov. Poeo s a m uzimati aloe veru u visokoj koncentraciji o d 1 0 0 % tek prije est godina, kad sam se ozbiljno prihvatio prouavanja povijesnih i znanstvenih rezultata o toj biljci. Znao sam d a je proizvod prirodan, jer sam ga sam pripremio. N a moje iznenaenje i radost, alergije su m i potpuno nestale im sam poeo redovito uzimati preparat. Primijetio s a m i to d a ukoliko preparat ne b i h uzimao redovito, alergije b i se vraale; tada sam poeo eksperimentirati. Izmeu sijenja i lipnja 1984. uzimao bih aloju u pravilnim razmacima kroz d v a tjedna. Otkrio s a m d a k a d a b i h uzimao proizvod svakodnevno, prestajao alergije b i nestajale, a k a d a b i h ga uzimati, vraale su se. Premda nisam kompletirao

svoje istraivanje, d a otkrijem kako aloja djeluje, osobno sam iskusio njezine dobrobiti i budui d a nisam htio d a se vrate alergije, poeo s a m uzimati aloju svaki d a n i to inim sve do danas. S a d a znam d a n e m a m nikakvu alergiju, ali takoer iz iskustva znam d a ako je prestanem uzimati, simptomi se opet pojavljuju. ozdravljenja Osim toga, moj mjestimini kronini dermatitis potpuno je nestao. A l i aloja je uinila p u n o vie o d samog o d alergija. Uzimajui je svaki d a n , posve s a m eliminirao kronino lou probavu koja m i je uzrokovala stipsu i infekcije bubrega. S a d snm su u cijelosti oslobodio hemoroida i mislim d a d a je to rc/ultn) MuatnvnH primjene alojine masti i

122

takoer injenice d a m i je probava i ienje urednije. Razina m o g kotesterota znatno je smanjena, iako vjerujem d a je to posijedica promjene kotjena i gtenjeva, dijete. M o g a o sam se uvjeriti kako se nagnjeenjima uzimanjem atoje smanjuje bol i usporava razvoj artritisa mojih artritisa u z r o k o v a n o g pritikom oztjeda koje s a m stekao dok sam se bavio sportom i zbog kojih sam (kao mtadi) etiri puta bio podvrgnut teim kirurkim zahvatima, istina je d a su m i nestati botovi u nogama i nisu se vie vratiti otkad s a m poeo uzimati atoju svaki d a n . Atoja m i je poveata ivotne energije i m o r a m nadodati d a zadnjih pet godina probtema. dovotjno." Treba ti n a m cjetovitije svjedoanstvo? Atoja je data dobre rezuttate k o d svih gore navedenih botesti. Pao je jo jedan tabu: atoja se moe da uzimati je bez prekida, njezine potvrujui otrovnosti tako uistinu pretpostavku beznaajan... 4. Motim te, obrati posebnu panju na to d a smo u prethodnom opisu rektt kako je vt. T h o m p s o n bio p o d tijenikim nadzorom u trajanju cikiusa tijeenja atojinom mau kod kue (nakon 22 kirurka zahvata na koi radi opektina na nogama, zadobivenih u eksptoziji spremnika benzina) i d a ga je tijenik pregtedao d a potvrdi d a su rane zacijetite. N e stuiti se modernom medicinom moe izgtedati kao znak neprosvijeenosti. Istaknuti d a tijeto botesnika potpuno pripada njemu, a ne lijeniku, sigurno je prednost. Jednostavno, istina je da su ranije botesnici teiti vetikoj ovisnosti o d tijenika. stupanj Mogao nisam imao nikakvu prehtadu. gripu ili bito b i h nastaviti, ati mistim d a zna ve koji tip infekcije, dok moji prijatetji neprestano pate od tih

123

Oigledno, specijalista je prvi autoritet s kojim b i se trebalo posavjetovati u sluaju bolesti ili ozljede. A l i , to a k o se nakon m n o g o godina lijeenja patnja nastavi, a poboljanje je malo ili nikakvo? Oito je d a u t o m sluaju pojedinac i m a pravo traiti pomo u alternativnim metodama. Velika mudrost se nalazi u upravo citiranim recima. Nije ista stvar ponaati se k a o mnogi Brazilci, to jest lijeiti se s a m i ili obraati se lijeniku za obinu i bezopasnu prehladu... 5. 1 j a s a m prisustvovao udesnim ozdravljenjima uz

pomo aloje. Vjerojatno mjestu.

je najspektakularnije

o n o koje se

odnosi n a Lyle Baila, trgovca n a j e d n o m v e o m a istaknutom U veljai 1 9 8 8 . Lyle se podvrgao radikalnom je trajalo kemijskih izmeu d v a i tri tjedna i sastojalo proizvoda na opeklinama tretmanu

protiv raka koe n a objema rukama, o d lakta d o ake. Lijeenje se u primjeni rakom. uzrokovanim

Nepotrebno je i spomenuti d a je nakon takve terapije imao jake bolove. Lijenik m u je d a o analgetik i masti z a lokalnu primjenu, no Lyle b i govorio d a ne djeluju. Njegova ena, koja je znala poneto o aloe veri nagovorila g a je d a je uzme radi smanjenja bolova i lakeg izlijeenja opeklina. alojine Nakon otprilike poeo eli etrdesetosam sati o d zadnje kemoterapije, koristiti k o m b i n a c i j u koncentrata Lyle je

masti i spreja s

koncentriranim gelom aloje. R e k a o je d a prvenstveno

svladati b o l . B o l se smanjila o d m a h n a k o n prve primjene masti i spreja, te je n a k o n jednog tjedna potpuno nestala. K a o to se vidi n a fotografijama (nalaze se u knjizi i ak su u boji) opekline na r u k a m a gosp. B a l l a potpuno s u nestale za jedanaest d a n a (od 18. d o 2 9 . veljae 1988). S a d a , d o k o v o .piem, koa n a

124

rukama gospodina Lyle posve je ozdravljena i vidi se samo poneki oiljak". Svjedoanstva poput o v i h potiu ijude n a koritenje a!oje u svrhu ozdravljenja o d raznih bo!esti. N a kraju moemo zahvatiti B o g u za o v u predivnu biljku koju je zasadio u prirodi, n a dohvat ruke najsiromanijima, ali i najmonijima, k a d se ne zatvaraju pred temama ove vrste radi svoje bahatosti Mi tvrdoglavosti. N e k a G o s p o d i n velikoduno prosvijetli njihov u m . . .

125

A k o se netko boji d a je alergian n a aioju (vrto rijedak sluaj!) moe to testirati n a sebi ' k o d kue. Dovoljno je odrezati d v a centimetra 'ista aloje i poloiti je n a kou iza u h a Hi ispod pazuha n a o k o dvije minute. Ostavite d a djeluje nekoliko minuta. Ukoliko d i o koe n a koji s m o stavili pone svrbiti ili se upali, osoba je alergina n a aloju, bilo d a se radi o koritenju aloje u prirodnom obliku Hi o industrijski obraenim proizvodima. "
.''^^''K^.'

Ponavljam, meutim, d a je ta mogunost vrlo rijetka.

ALOJA ! A!DS

Istraivanja koja je prije deset godina proveo B i ! ! M c Analleu pokazuju d a je izoliran jo jedan polisaharid carisin; jedna kanadska studija identificira g a k a o A c e m a n n a n , koji je pogodan za antivirusno djelovanje. Sastojak je patentiran o d strane laboratorija Carrington. Postoje kliniki dokazi koji upuuju n a njegovu sposobnost stimuliranja imunolokog sustava pacijenata oboljelih o d A I D S - a sprjeavanjem irenja H ! V virusa. O tim otkriima elio b i h popriati s itateljem. K a d sam se vraao sa Srednjeg Istoka i iz Europe, u kolovozu 1995. godine, dou m i u ruke 7iho ozdrauZ/enje", moderna studija o biljci aloe vera o d Billa C . Cootsa, R. P h i Roberta A h o l a , u prijevodu posebno sponzoriranom o d Toho Cosmetic-a i Akya - mit, magi;a, medicina*, aloe vera tijekom vtemena o d O d u s a M . Hennesseea i Billa R. C o o k a , najkompletnije studije o aloji koje sam d o tada proitao, ispitane n a ljudima i ivotinjama, kroz dvadeset godina iskustva autora. Izgleda nevjerojatno, ali itajui te tekstove osjeao s a m se na svom terenu, jer slino iskustvo s a m i j a doivio, vie s ljudima, a manje sa ivotinjama. U 'A/oja - mit, magi;a, m e d i c i n a " n a A1DS se posebno odnosi tekst A/DS - noua granica u istraiuan/us, str. 8 8 - 9 1 .

127

Zbog vanosti i jasnoe teksta, prepisat emo ga u cijelosti. itajui ga, vidimo d a je u S A D - u aloja ve primjenjivana kod osoba oboljelih o d A I D S - a i bez d a smo znali jedni za druge, dobili su iste rezultate kao i m i . E v o tog teksta: Od 1987. godine posve je normalno uti o d rtava A I D S - a u zoni Dallas-Fort W o r t h d a je sok o d aloje ili droga (polimanacetat) dobivena iz njega, donio olakanje s obzirom na simptome bolesti i zatitila je nosioce virusa koji potom nisu pokazivali simptome daljnjeg razvoja bolesti. Posao istraivanja obavljen je u medicinskom centru DallasFort Worth, G r a n d Praire, Texas i zbog statusa lijenika koji su tu sudjelovali, smatra se jako vanim; ne iznijeti do sada postignute rezultate bio bi znak nemara. Vano je shvatiti d a to istraivanja ne pokazuje d a aloe vera dovodi d o ozdravljenja o d AIDS-a. O n o pokazuje d a su u svim ispitanim sluajevima postignuti izvrsni rezultati i d a je k o d veine pokusa aloe vera zaustavila irenje bolesti. Drugim rijeima, aloe vera ne ozdravlja o d AIDS-a, ali je vrlo efikasna terapija. Taj zakljuak predstavljen je prvi put u lanku A/ojina droga moe zamijeniti A Z T bez opasnosti trouanja>; u asopisu Medica/ Wor/dNenjs, izdanje o d prosinca 1987. godine. lanak se odnosi na istraivanja koja je obavio dr. H . Reg. M c D a n i e l . Po njemu: "jedna tvar koju sadri biljka aloje najavljuje mogunost jaanja imunolokog sustava k o d osoba bolesnih o d A I D S - a , k a o i zaustavljanje ekspanzije virusa u ljudskom organizmu koji je u imunolokom deficitu, bez popratnih efekata toksinosti". Rezultati studije dr. M c D a n i e l a pokazali su d a su se simptomi, oitovani k o d sedamnaest osoba oboljelih o d A I D S - a , znaajno smanjili o d kada su dnevno uzimali p o 1.000 m g o v o g preparata kroz tri mjeseca. N a k o n tog perioda, k o d est bolesnika u

128

uznapredovaloj

fazi botesti, doio je do poboijanja za 2 0 %

simptoma, dok je k o d lake oboljelih poboijanje iznosilo u prosjeku o k o 7 1 % . Dr. M c D a n i e l je rezultate svog istraivanja iznio takoer i na susretu Amerike udruge klinikih patologa i Kolegija amerikih patologa. O n kae d a : "Temperatura i manifestacije nonog znojenja, proljev i generike infekcije uklonjeni su i primijeena su praena padom u znaajna poboljanja k o d svih pacijenata, antigena H l V - a . Masa eritrocita se, izuzevi jednog pacijenta, poveala kod svih, te kod njih dvanaest, koji su prethodno bili leukopentci, primijeen je lagani porast sume bijelih krvnih zrnaca nakon terapije. N i k o d jednog o d dvadeset i devet pacijenata koji su primiti pokusni lijek nije primjeen nikakav znak trovanja. Dakle, jasno je d a sok o d aloje moe u dobroj mjeri smanjiti simptomeAlDS-a.Tonasneiznenaujebuduidajelijek (polimanacetat) dobiven iz biljke te je o n a prisutna u soku. Irwin Flank u tanku objavljenom u utorak, 12. srpnja 1988. u Dallas Times Herald, citira dr. Terry Pulse navodei d a je " 5 8 0 g (po 2 0 odjednom) alojinog soka s lijekom stabiliziranim u aloji, dato oralnim putem 69-orici oboljelih o d A I D S - a " . (ini se d a dr. lrwin eli rei stabilizirani sok o d aloe vera). Nadalje, prema lanku, Pulse iznosi d a su bolesnici lijeeni preparatom bili ubrojeni meu one kod kojih 'hikad ne bi dolo do poboljanja niti bi i m se stanje moglo ponovno stabilizirati", ali d a bi nakon lijeenja bili u stanju "vratit' se normalnim aktivnostima". lanak je citirao rijei dr Pulse p o kojima su bolesnici povratili svoje energije, budui da su im gotovo u potpunosti nestali simptomi - a to se dogodilo kod 8 1 % testiranih bolesnika.

kulturama stanica H1V pozitivnog virusa i p a d o m razine glavnog

129

to prije pacijent uzme tijek, prije e doi do pobotjanja, tvrdi Putse. Njegovi pacijenti uzeti su 5 8 0 g (po 2 0 odjednom) tekuine dnevno i tako sam ih odravao u ivotu, neke o d njih i vie o d dvije godine. tmati smo smrtnih sluajeva^, nastavtja o n , ati smrt moe biti pripisana kemoteraptji zbog raka koe iti stino, iti uzimanju drugih tijekova u kombinaciji koji su n a taj nain paralizirati imunotoki sustav, kao npr. A Z R K a d a smo pitati koji znaaj bi mogte imati njegove studije i njegov tretman za lijeenje i postizanje potpunog ozdravljenja o d AIDS-a, Pulse je odgovorio: Pokazuju d a d o k a d a postoji tajanstveni projektit, ovo rjeenje je provizorno i produuje ivot (botesnima o d AIDS-a) za vrto nisku cijenu, za razliku o d cijene
AZT-a.H

N a k o n to smo proitali taj lanak, pokuali smo nabaviti kopije stvarnih podataka istraivanja koje je objavio dr. Pulse zajedno sa svojim suradnicima, H . R. M c D a n i e l i I Reg Watson, iz Medicinskog centra Dallas-Fort Worth. Informacije koje je dao Pulse provjerene aloje ili lijek, ili oboje i u kojem omjeru. Potazei o d tih podataka i jo jednog kasnijeg ispitivanja, ini se d a je sok o d aloje vere, u svom prirodnom stanju, jednako efikasna terapija u lijeenju A I D S - a , kao to je lijek stabiliziran hlaenjem kao jedan njezin derivat. N a r a v n o d a b i svaki bolesnikodAIDS-akojismatradabimualoeverabilaod pomoi za njegovo stanje, morao biti oprezan k a d kupuje sok sa 1 0 0 % aloje vere, te utvrditi da, kao to smo esto naglaavati, o n nipoto ne natikuje n a v o d u . Atoe vera, ponavljamo, i m a boju utog jantara i gorkog je o k u s a . " su d a se uklone nejasnoe o tome to se tono koristilo u istraivanju, sok o d

130

Zamislite moje iznenaenje nakon to sam proitao ovakav lanak! Drugim rijeima, potvrdilo se ono to sam godinama prakticirao. O n drugim rijeima potvruju i!i daje temelj mojoj dugogodinjoj praksi. D a o m i je veliku sigurnost u onome to sam d o tada prakticirao kao kunu radinost, bez sigurnosti bazirane n a drugim iskustvima, potaknut samo dobrom voljom da p o m o g n e m osobama koje su patile... G o t o v o sluajno, p o m o g a o sam i osobama koje su bolovale o d A ! D S - a , u smislu d a su me zvale saznavi za sluajeve ozdravljenja o d raka. Ako je aloja dala dobre rezultate k o d osoba oboljelih od raka, mislili su, moda bi mogla pomoi i u lijeenju AlDS-a. J a sam to drugaije postavljao: Ako aioja ozdravlja o d tumora, zato ne bi i od A I D S - a ? " U daljnjem izlaganju spomenut u neke sluajeve osoba koje su potraile moju pomo. Sluei se uvijek ovdje predloenim receptom, pomagao sam dvadesetogodinjem muslimanu. Alexu iz Ramallaha. iz okolice Jeruzalema. Uvijek prirodnom stanju, primjenjui nikada nisam niti poznavao. Treba napomenuti d a je mladi prvi put doao k o d mene u invalidskim kolicima, praen lanovima obitelji i u vrlo loem stanju; drugi put je doao sam na svojim nogama. K a d su me p o n o v n o ugledali, bili su presretni: zamolili su me za doputenje d a se upravo tu pomole A l a h u , licem okrenutim prema Meki klanjajui se do zemlje, prema obiajima islama. Kako je zavrio Alexov sluaj? Je li iv? Vincenzo M . iz Lascaria k o d Palerma u Italiji, nakon to je uzeo tri doze preparata, primljen je kao medicinski tehniar u 131 sam se sluio samo ubranom i zatim alojom u njenom ne pripremljenom,

proces stabilizacije, koji, s druge strane,

bolnici u Palermu. D a virus nije kao bolniara, izlaui tako

bio blokiran, niti koje on

jedan njeguje

primarijus, pri zdravoj pameti, ne b i zaposlio nosioca H I V virusa bolesnike neprekidnoj opasnosti o d zaraze. Susreo sam Vincenza u svibnju 1995. godine u Palermu, n a postu. Izgleda k a o bito koji mladi njegovih godina. N a prvi pogled nitko ne b i m o g a o zamisliti d a se radi o osobi bolesnoj o d A I D S - a . Eagle iz Cagliarija koji se nalazi n a otoku Sardiniji u Italiji, bolesna o d A I D S - a , dobivala je iz Betlehema telefonskim putem sve potrebne upute. N a k o n tri ili etiri doze preparata, otila je n a pretrage u Torino, gdje j u je dr. Maurizio G r a n d i detaljno pregledao izvana i iznutra. K o d prvog pregled vrijednosti su bile blizu 5 0 0 . N a drugom su porasle n a 7 0 0 . Eagle je, jasno, nastavila uzimati napitak. Sredinom lipnja kad sam posjetio otok, Eagle m i se javila, ne vie telefonom nego osobno. Bila je to prekrasna djevojka rumenih obraza. N i k a d a ne b i h mogao zamisliti d a se nalazim pred osobom bolesnom o d A I D S a. Rekla m i je d a su vrijednosti dosegle iznos o d 1000, broj koji se smatra podnoljivim, u granicama. Moj Boe, kako treperi!... Koja volja za ivotom!... Koja radost zbog ove male pobjede!... K a d govorimo o A I D S - u , moda najvie zapanjuje sluaj dr. Cristine S a n n i a , iz Cagliarija n a Sardiniji, Italija. O v a lijenica pravoslavne vjeroispovijesti, nakon obavljenog posla u bolnici, kree svojim putem i prelazi uzdu i poprijeko otok u potrazi za alojom kojom obiluje regija te njome lijei gotovo tri tisue itelja otoka oboljelih od AIDS-a: ini to volonterski. Njenim posredstvom je govorila o aloji se govorilo n a jednoj konferenciji blizu o sjajnim rezultatima" postignutim k o d njenih

amfiteatra opine Sinnai, k o d Cagliarija. Tom prilikom lijenica pacijenata zahvaljujui m o m receptu. Rekla je d a su se obino
110

nakon uzimanja triju doza, bolesnici vraati normatnom ivotu. Bez etuanih probtema, s botjim tekom, zdravijom bojom koe i jetrom vraenom u normatu, ovjek se vraa svakodnevnom ivotu, esto preuzimajui ponovo na sebe sve ranije aktivnosti. D v a mjeseca nakon m o g povratka u zemtju, iti, tonije, nakon itave serije intervjua za masmedije, poevi o d intervjua n a Radio Guafba 2. rujna 1995. (voditetj je bio tijenik i novinar dr. Abraao Winogron, u ijem sam tradicionalnom programu ^Medicina i zdrau//e" s brojnim sluateljstvom, imao za sugovornika dr. Sergia Reutmanna) zabiljeio sam dugu tistu o d dvadesetak telefonskih poziva, uglavnom iz Porto Ategrea, koji su me izvjetavali o zdravstvenom stanju nosioca A1DS virusa: bolje ope stanje, bolji apetit, snaga za hodanje, zdrava boja na licu itd... Jednom rijeju, nakon dvije ili tri doze dolazilo je do znaajnog poboljanja. Zavravajui ovo poglavlje, elio bih istaknuti: neka se nitko ne zavarava! Afoja ne %ei niti unistaua uirus H f H a . S a m o onemoguava njegovo irenje, to je vrlo znaajno s obzirom n a teinu bolesti. U sluaju raka, aloja sigurno ozdravlja, obnavljajui cijeli arsenal napadnutih stanica te dovodi do prave regeneracije oslabljenog imunolokog sustava, o emu se govori u posebnom poglavlju ove knjige. N a alost, ne dogaa se isto kod AIDS-a: afoja ne ozdrau#a o d AJDS-a. A l i svakako raduje vijest d a postoji neki izlaz u nastojanju za kvalitativnim poboljanjem ivota nae brae bolesne o d A I D S - a u danima koji su im jo preostali, iako kao ideal i dalje ostaje potpuno unitenje virusa. Nadajmo se d a e medicina i znanost zajedniki to prije pronai put do ozdravljenja, jer su predvianja za idue godine tragina, n a opu tetu, ukoliko rjeenje ne doe brzo.. K a k o se moglo vidjeti iz gore navedenog lanka, aloja pozitivno reagira na H I V virus, bez negativnih popratnih efekata,

133

kao to je to sluaj k o d AZT-a i drugih lijekova. Aloja je n a dohvat svakom novaniku, p a i o n o m tanjem. Jedno istraivanje, provedeno na Harvardskom Sveuilitu u S A D - u 1993. godine otvorilo je problem je li dobro koje donosi A Z T u anti-AIDS terapiji nekorisno zbog popratnih pojava kao to su anemija, munina, povraanje i umor 1995. godine drugi lijek, nazvan Indinavir ili MK-639, uspio je reducirati koliinu virusa prisutnog u organizmu za i do 9 9 % i takoer pedeset puta poveati broj obrambenih stanica organizma tipa C D - 4 . Budui d a su ti lijekovi ekonomski dostupni samo privilegiranim slojevima drutva, siromanijima ne ostaje drugo nego prihvatiti aloju, koja i m a dvije prednosti: nema negativnih nuspojava i pristupana je svima. Isto se moe rei i o medicinskom koktelu neko rairenom po novinama. Osim nuspojava, njegova cijena je 1200 $ mjeseno za jednog pacijenta. Recept s alojom, u najgorem sluaju, kota 5 $!

K a k o objasniti injenicu d a neke enciklopedije tvrde d a je aloja otrovna? Prema fitotehniaru, dr. A l d u Facettiju, otrovnost aloje nalazi se u njenom koncentratu. D a b i se dobio koncentrat aloje, trebalo b i je primati infuzijom ili destilirati 30-50 biljaka, ukljuujui korijenje. poput U svom prirodnom stanju aloja je bezopasna najobinije

salate. Potvrivanjem ove informacije, p a d a teorija d a je aloja abortivna; isto tako i to se tie opasnosti za lijeenje hemoroida. (Garantiram d a aloja lijei hemoroide!) A k o netko eli biti siguran i miran, neka koristi biljku u prirodnom obliku; u takvom stanju o n a je nekodljiva. Moe je koristiti uvijek svatko tko i m a probleme sa zdravljem bilo d a se radi o unutranjim problemima ili vanjskim ozljedama.

11/1

K A O B L I S K O J PRMATELJICI

Mono/og mo/ifua.

o c a Romana Zaga s /istom a/oje - skoro kao

Svaki put kada pripremam preparat o d aloje, meda i rakije, sam se ponizno pribliim biljci. Poiako, jako poiako, s istim potovanjem onoga koji gleda neku rijetku stvar, ivotinju koja izumire ili kakvo remek-djelo. Stanem pred nju s otrim noem u ruci ali ne s namjerom d a je napadnem, niti kao bie njoj nadreeno ili kao gospodar, ve kao bie istog ranga i u istom poloaju. Predstavljam joj se kao ogranieno i nemono stvorenje, u nadi i uvjerenju d a e m i pomoi rijeiti nerjeive situacije. Pozdravljam je kako se pozdravlja osoba: ao, //epon'ce/ N e do/azim ti nanijeti bo/. Naprotiu budui da z n a m d a si korisna, mo/im te z a o n o to j e Stuorite//' stauio u tuoje /istoue. 7reba m: to. S u e to je B o g stuorio, dobro je. 71 si Boje stuorenje, saurenq /ijepo, barmonino. O n te obdario ue/;kim bogatstuom. Do/azim se okoristiti njime. A k o ga ja ne uzmem, nikada nee biti iskoriteno za suoju surbu. Ti, kao i

135

suc&o drugo iuo bie, roena si, raste, a/i e i umrijeti, uraajui se u prah zem/je iz koje si proiza/a. Meutim, ako te uberem, dat e sue ono to skriua u sebi i ostuarit e sue dobro koje si u stanju initi. Dopusti mi, dak/e, d a te uberem onako kako bih ubrao /ijepu ruu. S a m o ti poznaje uda koja nosi u sebi i doiu/jaua ekstazu p/odnosti. K a d a uzmem u ruku tist aloje, njeno ga pomilujem odozgo prema dolje tako d a se pilia nanizanih bodlji lagano sputa n a moj dlan, kao d a joj elim rei d a nije okrutna n i agresivna i jo joj apem: Ma/o e patit:, a/i ne poznajem drugog naina na koji bih te mogao uzeti da bi uini/a ono zato si stuorena. Doi sa m n o m , doi/ Odabrao sam te jer z n a m da si spremna uiniti to to zna. Smatraj se sretnicom. D a , tuoje e prijate/jice ekati budue potrebe ako ih bude; ako ne, umrijet e, a njihoui iuoti bit e neiskoriteni. K a o cuijet koji je procuao iskoristi suoj potencija/. Odrezat u ti neko/iko /istoua uz stab//iku udarcem kirurkog noa kako ne bi izgubi/a nita o d suoje biti, niti ma/o tuog izvanrednog i //ekouitog soka.?> L a g a n i m rezom otrice noa odvajam list o d stabljike iz koje je izrastao, bez trganja i razdiranja, bez lupanja po njemu. Oien o d praine i ukljonjenih bodlji, spaja se s istim medom i odabranim destilatom. O n d a sve bude dobro izmiksano. Dok se tri elementa mijeaju i mrve, polaem ruke n a d posudu, umjesto poklopca, kao d a b i h svu svoju energiju htio u srcu amazonske praume i/i kao ua/ nasred oceana, bez mogunosti u cije/osti

staviti u ovaj preparat. K a d je gotovo, upuujem biljci zadnje rijei pozivajui je na misiju koju treba obaviti koristei vitalnu snagu koja je u njoj. Sada idi i uradi o n o to zna. U tijefu o d Boga stvorenom ne snuje biti bo/esti ni patnje, nesk/ada ni neravnotee. Os/obod; o d z/a tije/o tebi povjereno odje/otvorujui ono to zna. Draga si mi. D a , uistinu sam te odabrao izmeu mnogih tebi s/inib. iskoristi ovu pri/iku i obavi pos/anje to ti ga je Gospodin dao k o d tvog stvaranja. Doao je taj trenutak. Z n a m da e mi, im izvri svoje pos/anje, zabva/jivati za pri/iku koja ti je bi/a pruena, /ja sam tebi zahva/an za pomo koju e dati tom bo/esnom ti;e/u. Oprosti mi i bva/a ti za s/ubu na koju si bi/a pozvana da je izvri s ve/ikom /yubav//u. /di i odje/otvori sve ono to zna. Blagoslovljen bio B o g to nam je s alojom i cijelom prirodom dao mnoge mogunosti za lijeenje bolesti. Ozdravljeni, ivite s radou novi ivot u zahvalnosti i slavljenju Boga. Doputeno nam je sva prirodna dobra otkriti i iskoristiti ih na nau dobrobit te provesti cijeli ivot u neprekidnom inu zahvale! A m e n . Otac R o m a n o Zago, O F M .

137

A k o boluje o d dijabetesa bioloki, dakle, d a ti moe

ili. sumnja d a m e d nije prouzrokovati/neeljene

posljedice, pripremaj.svakodnevno dozu preparata koja ti slui za taj d a n . Umjesto m e d a dodaj voe, !egumK*tH zelen. Sto se tie meda, postoje osob itaj proizvod. U t o m sluaju k o d osobe alergine n a m e d moe doi d o zatvora. Problem se moe izbjei zamjenjujui m e d iscijeenjtmvonim s o k o m . , : ... . . M e d , ukoliko je prirodan, ne kodi dijabetiarima. ak postoji i recept za bolesne o d dijabetesa: popiti liicu m e d a starog barer.r.riset godina ujutro natate. .

ZAKLJUAK

N a ovim skromnim stranicama itao si zaokrete n a putanji jednog recepta kao d a se radiio o meteoru: jednostavan recept, domai, ekonomian, koji ozdravlja ak i rak. Istaknuli smo d a treba dati prednost aloji ubranoj k o d kue, jer industrijskim proizvodima, podvrgnutim procesima stabilizacije, ljekovita svojstva mogu biti umanjena. Koristi aloju koju si uzgojio u svojoj kui, ba tu, ukrasnu, to stoji iznad prozora, istu o n u koja se koristi k a o sredstvo za jaanje kose ili kao o b l o g k o d m a l i h ozljeda i opekotina zadobivenih u domainstvu. Upravo nju: koristi je k a d god je potrebno.

Industrijski proizvodi, osim to su skupi, zahvaljujui pohlepi proizvoaa, mogu i izgubiti svoja dobra svojstva. Slijedi upute navedene u ovoj knjizi. Tako steeno znanje dovoljna pomo za primjenu u svim okolnostima. Uzimanje preparata nema kontraindikacija. Obezvrjeuje se njegovo koritenje jer ne b i proizveo reakciju u epruveti u laboratoriju. M i imamo iskustava o v i h p o k u s n i h reakcija napravljenih u Brazilu i u inozemstvu. S a m a p o sebi, ta iskustva nemaju nikakvu vanost, usmjerena su samo n a to d a zadovolje znatielju znanstvenika. Povijest medicine registrirala je sluajeve 139 vie je nego

razliitih tvari ija reakcija nije potvrena u epruveti, ati su ipak komercijalizirani zahvaljujui njihovoj reakciji u prirodi. Zato medicina ne prihvaa samo o n o to je testirano u laboratoriju. Medicina usvaja sva iskustva i injenice, koje esto, inei se sporedne ili sluajne, poinju predstavljati dio batine cjelokupnog ovjeanstva. Moe, na primjer, uplaiti injenica d a moj preparat u nekim sluajevima izazove proljev Istina je d a doe d o toga. M o r a biti tako. To je i predvieno. Ta pojava se ovako objanjava: otrovi koji su se nataloili u organizmu, napokon pronalaze izlaz normalnim putem. Drugi nain je urin. Trei je izluivanje kroz pore. etvrti - povraanje. Sve je to prirodno. Radi se o mudrosti organizma koji se eli proistiti. K a d se pojavi neki o d ovih onda trebali rei za simptoma, navodni znalci diu uzbunu: "Proljev znai manjak kalija u organizmu!!!" A l i , to bismo radioterapiju, kemoterapiju, antibiotike i analgetike s njihovim jezovitom p o v o r k o m negativnih nuspojava? Sto se tie mogueg proljeva koji traje d v a do tri dana, rijetko i neto due, dovoljno je nadomjestiti eventualni gubitak kalija uzimanjem n a d a n jedne banane, voa bogatog t i m alkalijskim metalom Voli samoga sebe. Brini se o svom zdravlju. a droga u geometrijskom potrebnim Izbjegavaj razmjeru. organizmu. Glede uzbune, panja! M o g l a b i biti lana... puenje, alkohol, drogu. A l k o h o l i puenje tete organizmu u aritmetikom razmjeru, Gledaj svijet, lijep je i to je najvanije, tvoj je! A l i , sjeti se uvijek da tu ive i drugi ljudi koji imaju ista prava i dunosti. Trudimo se dobro ivjeti. S a d a . Uinimo ovaj svijet ljepim i pravednijim, uinimo ga mjestom u kojem e svima biti omoguen ivot. Zivimouzemlji kojaje ujedno ikontinent; tu se nalazi 7 5 % primjeraka flore naeg planeta. Istraujmo ga i prouavajmo s

ljubavlju. Stavimo ta bogatstva n a raspolaganje Naa teritorijalna prostranstva mogla

ovjeanstvu.

bi mirne due primiti

sadanje stanovnitvo Kine sa stanom i hranom za sve kad ne bi bilo niijeg uplitanja. Trudimo se ivjeti u miru sa svima, potujui se meusobno, barem zbog toga to smo svi ljudska bia. Ustvari, ovjek mora nauiti voljeti samoga sebe. Kako moe voljeti blinjega kao samog sebe ako ide putem samounitenja drogom, puenjem, a l k o h o l o m , pesticidima, zagaenou, atomskim eksplozijama? Tek kada naui ispravno ljubiti samog sebe, ovjek e znati ljubiti svoga blinjega. Tada emo se pribliiti savrenstvu. A k o si postigao kakvo dobro koristei aloju, m o l i m te, napii postignute rezultate i poalji ih u izdavaku kuu koja ih periodino izdaje ili o c u R o m a n u . Tvoj sluaj mogao b i pomoi nekome tko i m a sline probleme.

Bolest je siguran znak d a se organizam ne nalazi u svom optimalnom stanju. Moe ga lijeiti halopatijom, izopatijom i si. Lijeenje alojom ini d i o fitoterapije, metode koja je u svijetu poznata tisuama godina. U prirodi sigurno postoji lijek za sve bolesti. Dovoljno je traiti g a . . .

141

SASTAV:
* P o l a k i t o g r a m a peHnjeg meda(bioloki m e d ) * 4 0 - 5 0 m ! (otprilike 6 lica) d e s t i t a t a (rakija, konjak, w h i s k v , itd.) * 3 5 0 grama iista A L O J E A R B O R E S C E N S , d v a tri, etiri d o pet o v i s n o o veliini. PR!PREMA: Ukloniti igle s r u b o v a lista i prainu s istih, koristei s u h u k r p i c u Mi spuvicu. Isjeckati listove n a k o m a d e (bez guijenja koe) i staviti i h u 'mikser zajedno s m e d o m i destilatom. Dobro samljeti i preparat je spreman !za upotrebu. N e treba g a filtrirati, niti kuhati. Pripravak drati u friideru unutar zatamnjene posude, d o b r o zatvorene. PREPORUENA D O Z A P?cti jednu junu licu 2 0 d o 3 0 minuta prije tri glavna obroka (doruak, rucnk i veera). D o b r o promukati prije upotrebe. K^idn smo zapoeli tretman, vano je konzumirati cijelu dozu. P o zavretku savjetuje odlazak lijeniku (posebno a k o se radi o raku) i Nalaz e nam nn) bolje pokazati i m a li k a k v o g boljitka te n a m tako odrediti daljnje korake. U k o l i k o bi pak nalaz p o k a z a o d a n e m a nikakvog p o m a k a n a bot(c. potrebno je nastaviti s jo j e d n o m d o z o m poto s m o napravili atnnku o d 5 d o 10 dana. 1hk.iv ciklus treba ponavljati onoliko puta koliko je potrebno d a se bolest ukloni. N a k o n etiri neuspjela pokuaja udvostruiti dozu, dakle dvije /ti(c prije svakog obroka. "Ovaj recept je uistinu udesno produena ruka Boje providnosti z a sve one koji su bez nade...