Proraun kudne vodovodne instalacije po ing Briks-u

1.1. Uvodna razmatranja Kod kudne vodovodne instalacije se susredemo sa razliitim izljevnim mjestima, razliitim po koliinama vode koju koriste, po uestalosti koritenja, po vremenu koritenja i sl.. Zadatak nam je tako projektirati instalaciju da i u najnepovoljnijem sluaju imamo dovoljne koliine vode na svim izljevnim mjestima. Klasini inenjerski pristup bi traio da se odredi taj najnepovoljniji sluaj (lako je zakljuiti da je to kad su otvorena sva izljevna mjesta) i da se prema njemu odrede promjeri cijevi. Tako odreeni promjeri bili bi nepotrebno veliki jer nije realno da bi se sluaj istovremene otvorenosti svih izljevnih mjesta dogodio. 1.2. Osnove prorauna Svakom izljevnom mjestu se dodjeljuje nova raunska vrijednost nazvana izljevna jedinica (jedinica opteredenja). Broj izljevnih jedinica, koji se pridruuje svakom izljevnom mjestu, odreen je iskustveno na osnovu prirode svakog izljevnog mjesta, uestalosti koritenja, vremena otvorenosti i sl.. Popis izljevnih mjesta (armatura) i njima pripadajudih izljevnih mjesta je dat tablino. Za proraun je bitno odrediti mjerodavno izljevno mjesto, najnepovoljnije izljevno mjesto, mjesto koje je na najvedoj nadmorskoj visini i na najvedoj udaljenosti od prikljuka. 2.1. Redoslijed postupaka pri proraunu unutarnje vodovodne instalacije po ing Briksu 1. Na osnovi arhitektonskih nacrta odrediti poloaj cijevi od prikljuka do svakog izlijevnog mjesta. 2. Odrediti promjer cijevi koristedi se iskustvenom tablicom za promjere ogranaka (Tablica 1) i tablicom za promjere prema ukupnom broju izljevnih mjesta (Tablica 2). 3. 4. Svakom izljevnom mjestu pridruiti odgovarajudu jedinicu opteredenja iz tablice (Tablica 3) Nacrtati izometrijsku shemu vod. mree sa sljededim podacima: - jedinice opteredenja za svako izljevno mjesto - duine svih cijevi ( u metrima) - promjeri svih cijevi - jedinice opteredenja svake cijevi - kote etaa objekta i kota mjerodavnog izlijevnog mjesta.

5. Odrediti mjerodavnu trasu ( najdua i najvia trasa). 6. Odrediti vorne toke mjerodavne trase ( toke ravanja,promjene promjera).

7. Za svaku dionicu mjerodavne trase odrediti (Tablica 4) otpor po metru duine (specifini otpor ) na osnovu promjera i jedinice opteredenja te dionice. 8. Napraviti proraun u obliku tablice i odrediti ukupni gubitak tlaka na mjerodavnoj trasi ( u dbarima). 9. Zbrojiti proraunati ukupni gubitak, gubitak u vodomjeru ( dogovorno 5 dbara) i gubitak na geodetskoj visini (visina od prikljuka do mjerodavnog izljevnog mjesta). Raspoloivi tlak na prikljunom mjestu ( podatak vodovoda ) pretvoriti u dbare i od tog tlaka oduzeti zbroj svih gubitaka, ime dobijemo slobodni nadtlak. Ako je vrijednost nadtlaka veda od 5 dbara projekat se usvaja. Ako je manji treba usvojiti vede promjere cijevi i ponoviti proraun dok ne dobijemo nadtlak vedi od 5 dbara.

2.2.

Smjernice za odreivanje trase cjevovoda unutarnje vodovodne instalacije

Temeljni zahtjev koji se treba potivati je da se cjevovod postavi na najjednostavniji nain, najkradim putem od vodomjernog okna do svakog izljevnog mjesta Promjena pravca je moguda samo pod kutem 90. Vertikalu teba postaviti tako da se nalazi oko sredine katne vodovodne instalacije, radi ravnomjernije opskrbe izljevih mjesta. Horizontalne grane i ogranci se u sanitarnim prostorijama vode na visini od 60 cm od gotovog poda, a uobiajeni poloaj izljevnih mjesta je vidljiv sa crtea. Svaka sanitarna prostorija treba imati barem jedan ventil kojim je mogude zatvoriti protok. Cijevi u podu se vode na dubini od 10 cm od gotovog poda. Cijevi se ne smiju postavljati tako da u sluaju nestanka vode u cjevovodu ostanu tzv zrani depovi npr obilazak oko vrata sa gornje strane.

2.3. Uobiajeni poloaj izljevnih mjesta u sanitarnim prostorijama (razmaci i visine armatura)

3.

Projektiranje kudne vodovodne instalacije

3.1. Projektiranjem kudne vodovodne instalcije se odreuje Trasa cjevovoda, poloaj cijevi unutar objekta. Promjeri cijevi, duine dionica, mjesta vodomjernog okna i prikljuka na vanjsku vodovodnu mreu. Hidrauliki proraun kudne vodovodne instalcije 3.2. Podloge na osnovu kojih se obavlja projektiranje a) Arhitektonski projekti objekta u odgovarajudem broju projekcija. b) Podaci od javnog vodovodnog poduzeda bitni za projektiranje: mjesto prikljuka na VVM, tlak na mjestu prikljuka (piezometarski tlak ili tlak i kota prikljuka). c) Tablice sa podacima za odreivanje promjera i za hidrauliki proraun. 3.3. Redoslijed aktivnosti kod projektiranja 1. Na osnovu podloga se odredi trasa cjevovoda od prikljuka na VVM do prodora u objekat i poloaj vodomjernog okna. 2. Odredi se poloaj cijevi unutar objekta od prodora do svakog izljevnog mjesta. 3. Na osnovu iskustvenih tablica se izvri prethodno odreivanje promjera cijevi. 4. Hidraulinim proraunom se provjeri raspoloivi tlak na mjerodavnom mjestu i donese zakljuak. 4. Dijelovi cjevovoda kudne instalacije Kudni cjevovod se sastoji: - Kudnog prikljuka, uvjetno - Razvoda - Vertikala - Grana Kudni cjevovod se dijeli na vodovodni i kanalizacijski (Kanalizacijski cjevovod je prikazan na prethodnoj shemi) Kudni prikljuak je cijevovod od ulinog voda do vodomjernog okna. Uvjetno je dio kudne instalacije jer strogo gledano kudna instalacija zapoinje od vodomjera. Slino je kao kod kanalizacijskog sustava imamo kanalizacijsko okno. Te de fakto kanalizacija poinje od kolektora. 4.1. Razvod Razvod je dio instalacije od vodomjera do vertikla. Moe biti izveden kao donji (u podrumu) ili kao gornji (na gornjim etaama objekta). ede se koristi donji razvod a moe biti ispod temeljne ploe ili ispod podrumskog stropa. 4.2. Vertikale Vertikale su djelovi instalacije koji vodom ospskrbljuju sve etae objekta. Postavljaju se u naknadno ukopane kanale ili u projektirana instalacijska okna. 4.3. Grane i ogranci Grane i ogranci su dijelovi instalacije koje po etaama opskrbljuju izljevna mjesta vodom. Njihovi promjeri su najede odreeni promjerom sanitarne armature izljevnog mjesta ( najede )

4.4 Shema kudnog cijevovoda sa razdjelnikom, vrlo esto se primjenjuje u novije vrijeme

5. Prethodno odreivanje promjera cjevovoda Promjeri se unose na aksinometrijsku shemu cjevovoda koju je nuno nacrtati u ovoj fazi projektiranja.Promjeri se odreuju na osnovu iskustvene tablice.

Tablica1 ( promjeri na osnovi vrste izljevnog mjesta)

Tablica 2 (promjeri na osnovi ukupnog broja izljevnih mjesta)

Tablica 3 (broj jedinica opteredenja po vrsti izljevnog mjesta) 6. Hidraulini proraun kudne instalacije Fizkalni proraun na osnovu trenja i lokalnih gubitaka 6.1. Prije nego to se upustimo u sami proraun, zapitati demo se to je zadatak hidraulikog prorauna kudne instalcije? Hidraulikim proraunom provjeravamo hode li projektirani cjevovod imati dovoljan tlak na izljevnim mjestima. Cjevovod treba biti tako projektiran da gubitci na tlaku, koji u njemu nastaju, budu manji od tlaka VVM i da ostane tlaka i za normalan rad armature. Tlak koji treba preostati da bi projekat zadovoljio teba biti vedi od 0,5 bara (5 metara VS). 6.2. Objasnimo pojam gubitak u hidraulikom proraunu Pod gubitkom prodrazumjevamo gubitak na tlaku odnosno pad tlaka od ulaza do nekog izljevnog mjesta. Na ulazu dobivamo tlak od VVM koji se protjecanjem kroz instalaciju smanjuje zbog gubitaka usljed trenja o stjenke cjevovoda i zbog lokalnih gubitaka zbog vrtloenja zbog promjene pravca, ravanja,prolaska kroz armaturu i sl..

6.3. Fizikalni proraun Ved smo rekli da se gubitci mogu podjeliti na : -gubitke usljed trenja -lokalne gubitke Gubitci usljed trenja se raunaju: ht= l/d v2/2g gdje su : - koeficijent trenja vode o cijev l - duljina cijevi m d- promjer cijevi m v- brzina strujanja m/s g- zemljino ubrzanje m/s2 Iako ovakav proraun odgovara fizikalnim pogledima na ovu problematiku on ima neke nedostatke (prekompliciran, velika ovisnost o koeficijentima i koji se usvajaju i mogu dati znaajno odstupanje od stvarnosti) pa je za hidrauliki proraun kudne instalacije razvijeno vie postupaka od kojih najvedu primjenu ima tzv. proraun po ing. Briks-u (Josefu Briks-u) po kojem demo raditi proraun. 7. PRORAUN VODOVODA Proraun maksimalno potrebne koliine sanitarne vode (l/s), dimenzije sanitarnog voda Dimenzioniranje kudne vodovodne mree vri se prema sanitarnim predmetima. Osnovni zadatak pri dimenzioniranju vodovodnih instalacija: postii zahtijevani protok i tlak vode na svim troilima .

(Tlak na izljevu za vedinu sanitarnih izljevnih mjesta 0.5 bara, osim za WC s ispiralicom 1.2 bar) Za odabir odgovarajudeg promjera cjevovoda, spojnih i prijelaznih elemenata mjerodavne su dvije veliine:

vrni

protok ukupni pad tlaka u instalaciji Na dimenziju cijevi, tj. na unutranji presjek cijevi, utjee vie faktora: 1. Koliina vode na izljevnom mjestu 2. Tlak vode u cijevnoj mrei 3. Brzina vode u cijevima

7.1.
Ustanovljuje se eksperimentalno! Koliina vode koja se troi u kui zavisi od: broja korisnika vrste i broja izljevnih mjesta, namjeni, upotrebi i konstrukciji izljeva godinjeg doba stupnja kulture, navika, obiaja i dr.

KOLIINA VODE

Koliina vode koja protjee u odreenoj dionici cjevovoda odreujemo prema broju jedinica opteredenja JO. Jedinice opteredenja JO uvode se u proraun instalacije vodovoda da se pojednostavi proraun instalacije. Jedna JO predstavlja onu koliinu vode koja istjee na izljevnom mjestu kroz cijev promjera 10 mm pri punom mlazu i tlaku istjecanja od 0.5 bara. 1JO=0.25 l/s (DIN1988-W308) Njemaka 1JO=0.25 l/s (DIN1988-W308) SAD 1JO=0.47 l/s vedska 1JO=0.30 l/s Rusija 1JO=0.20 l/s Odnos izmeu protone koliine vode i jedinica opteredenja:

(jedinice opteredenja se ne uzimaju u punom broju nego kao drugi korijen tog broja. U tome se nalazi faktor istovremenosti ).

7.2 BRZINA VODE U CIJEVIMA

1. bitno utjee na pad tlaka (koji raste s kvadratom brzine) 2. suvie mala brzina (ispod 0.5 m/s) ubrzava taloenje i stvaranje sloja uslijed ega dolazi do suavanja cijevi 3. suvie velika brzina (iznad 3 m/s) izaziva umove, buku i udarce u cijevnoj mrei

Brzina vode u cijevima moe se izraunati iz izraza:

Brzina strujanja vode u cjevovodu w 2 m/s (da nema umova i vibracija) (0.5 2 m/s)

7.3 GUBITAK TLAKA

Uvjet koji se mora ispuniti ni i jednom vodu gubitak tlaka ne smije biti vedi od raspoloivog (zbog toga se moraju ustanoviti gubici tlaka)

Hu- minimalni tlak u ulinom vodu na mjestu prikljuka (od uprave komunalnog vodovoda) hg-visina najvieg izljevnog mjesta (visinska razlika od ulinog cjevovoda do najvieg izljeva) hi-izljevni tlak (tlak istjecanja sanitarni izljevi 0.5 bara, Sprinkler mlaznica 0.7 bara, poarni hidrant 2.5 bara) hv-gubitak tlaka u vodomjeru (mora biti manji od 0.5 bara, vodomjer se bira iz dijagrama na osnovu maksimalne potronje vode u l/s za cijelu zgradu) Dozvoljeni-raspoloivi gubitak tlaka ht: Ht= Hu- hg- hi- hv Jako izljevno mjesto q 0.5 l/s Dua upotreba protok dui od nekoliko sekundi Npr. vrtni hidrant 20 s protokom od 0.7 l/s ne unosi se u jedinicama opteredenja nego se njegov ukupni protok od 0.7 l/s dodaje ukupnom protoku ostalih izljevnih mjesta. Vrtni hidrant se upotrebljava bez obzira na doba dana, tj. istovremeno s ostalim izljevnim mjestima.

Primjer 1: Dimenzioniranje vodova vodovoda obiteljske kude

Sada bi bilo najbolje napraviti tablicu u koju su upisani svi sanitarni predmeti te predmeti koji troe hladnu vodu HV ili toplu vodu TV.

Crvenom bojom oznaeni su topli vodovi dok su plavom bojom oznaeni hladni vodovi. Uvrtavanjem u formule dobije se:

I. nain: raunanje Protona koliina vode spojnog (prikljunog voda) vodovoda:

Odabrani promjer spojnog (prikljunog) voda vodovoda DN 25 (30x2.6, du=24.8 mm, v=1.76

m/s).Provjera brzine strujanja u armaturi provjeriti prema Nomogrami za odredivanje promjera cijevi jesu graficki prikazani podaci dobiveni racunanjem uporabom razlicitih teorijskih i iskustvenih formula. Na slici je nomogram za odabiranje promjera cijevi. Na njemu su tri uspravne crte na odredenoj udaljenosti na kojima su oznaceni protoci tekucine, brzine strujanja i promjeri cijevi.. Za quk=0.85 l/s i odabrani NO25 brzina u armaturi iznosi priblino: WA=1.96 m/s.

Nomogram za odabiranje veliina (brzine, promjera cijevi ili protoka)

II. nain: Pomodu tablice Gubici pritiska u elinim navojnim cijevima zajedno s pojedinanim gubicima.

Odabrani promjer spojnog (prikljunog) voda vodovoda DN 25. Brzina strujanja vode u cijevima: v = 1.45 m/s Za poznati broj JO odnosno protok u tablici se nae onaj promjer cijevi ija se brzina krede u traenim granicama. (Razvodni vodovi 1.0 2.0 m/s)

III. nain: oitavanje iz tablice u podlogama najbre, najjednostavnije i najnetonije Oitano u grubo iz tablice za JO = 11.5-15.5 i proizlazi quk=1.10 l/s. Za koliinu vode quk=0.8-1.15 l/s iz tablice slijedi odabrani promjer DN25. Provjera brzine strujanja vode u armaturi za DN25 i quk=1.10 l/s dobijamo W= 2.52 m/s.