UdrUga aka Franjevake klasine gimnazije visoko - zagreB

BilTen 12/2010.

ISSN 1332-3830 Zagreb, srpanj 2010.

Bilten Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko - Zagreb Bogovieva 1/III (HKD Napredak), 10000 Zagreb Broj iro-rauna: Privredna banka Zagreb d.d. u Zagrebu 2340009-1110152376 Urednitvo: Vine Mihaljevi, Mato Pelivan, Mile Marini Lektura: Ivo Pranjkovi Ilustracija: Diana iri, akademska kiparica i slikarica, Adicije, gips, 2008. Tehniki uredili: Vlatko Blaanovi, Ivo Maor Tisak: PRINTERA GRUPA, Sveta Nedelja

S A D R A J

12/2010.

Rije urednitva ......................................................................................................... Izvjee o radu Udruge (Mato Pelivan) ................................................................... Financijsko izvjee za 2009/2010. (Anto Franjievi) .......................................... Izvjee Nadzornog odbora (Petar Anelovi, Luka Marti, Ferdo iri) ............. dvanaesTi izBorni saBor UdrUge Zapisnik sa zasjedanja XII. izbornog sabora Udruge (Mato Pelivan) ................. Rad Udruge u etverogodinjem razdoblju (2005-2009) (Vine Mihaljevi) ....... Perspektive djelovanja Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko (prof. dr. sc. Vjeko Boo Jarak)...................................................... PodrUniCa U njemakoj Izvjee s godinje skuptine njemake podrunice (Ivan Jele) ......................... Sveti Franjo u Wiesbadenu (Anto Jelii) ................................................................ akon Mato Valjan proslavio 25 godina rada u HKM-u Giessen (AP)............. sPomen na Fra ignaCija gavrana Fra Ignacije Gavran, ivot u ozraju istine i ljepote (Ivo Pranjkovi) ................. Popper, Solovjev fra Ignacije (Mato Baoti, senior) ............................................ Kratki traktat o krai knjiga (Jozo Dambo) .......................................................... Triptih sjeanja (Mijo Nuji) .................................................................................... Fra Ignacije pedagog za sva vremena (Mile Marini) ..................................... Posjet fra Ignaciju Gavranu u bolnicu Koevo (Stipo Krianac) ......................... Fra Ignacije Gavran (Anto R. olji) ....................................................................... Fratar na vratima (Anto Jelii) ............................................................................... Fra Ignacije Gavran na visoki uitelj ivota (Anto Dugonji) ....................... vijesTi iz UdrUge Dopis provincijalata Bosne Srebrene ..................................................................... Susret lanova vodstva Udruge s provincijalom Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom u Sarajevu i s gvardijanom franjevakog samostana Gorica Livno fra Markom Semrenom, u Livnu ............................... Prvi Duhovski susret simpatizera, prijatelja i lanova Udruge .....................

5 7 10 12

14 18 26

29 33 35

36 40 41 44 45 46 48 49 50

54

55 58

12/2010. UmjeTnosT Medovievi Srijemski muenici na izlobi u Zagrebu (Anto Dugonji) ............ knjige Hrvatski franjevaki biografski leksikon (Anto Matkovi) .................................. Franjevaki samostan u Livnu (Ivan Markei) ..................................................... Fra Didak Bunit ovjek i djelo (Anelko Mijatovi) .......................................... Fra Aneo Luka Kai (Vine Mihaljevi) .................................................................. Anelko Mijatovi, Bruno Bui. Prilog istraivanju ivota i djelovanja (Mate Kovaevi) ..................................................................................... in memoriam In memoriam fra Ignaciju Gavranu (Urednitvo) .................................................. Pismena suut Njemake podrunice Udruge (Jozo Dambo) ............................. Nadgrobno slovo fra Ignaciju Gavranu (Vine Mihaljevi).................................... In memoriam akademiku Daliboru Brozoviu (Ivan Markei) .......................... In memoriam Peri Skopljaku (Stipo Krianac) ....................................................... In memoriam Stipi Slipcu (Stipo Krianac)............................................................. In memoriam Vinku oi (Vine Mihaljevi) .......................................................... lanovi UdrUge Popis lanova Udruge .............................................................................................. 92 78 80 81 82 87 89 90 61 63 70 72 76 59

12/2010.

rije urednitva

Potovani itatelji! Ove godine objavljujemo dvanaesti broj Biltena, glasila Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba, koje svim lanovima i prijateljima Udruge, njenim simpatizerima i dobroiniteljima predstavlja redovita dogaanja i rad Udruge. Prema ve ustaljenoj strukturi dosadanjih biltena ponajprije predstavljamo rad Udruge u dijelu koji sadri izvjea o radu i financijama Udruge te izvjee Nadzornog odbora Udruge. Potom predstavljamo rad XII. izbornog sabora Udruge u hercegovakom franjevakom samostanu Dubrava/Zagreb koji je odran 6. lipnja 2009. godine. I ovom prigodom zahvaljujemo vikaru franjevake provincije Bosne Srebrene fra Marijanu Karauli koji je predsjedao euharistijskim slavljem i koji je odrao prigodno razmiljanje o biblijskim itanjima. Zahvaljujemo na gostoprimstvu domainu gvardijanu fra Mladenu Hrkau, zatim direktoru visoke Gimnazije fra Ivici Studenoviu, koji je uime Franjevake klasine gimnazije Visoko pozdravio nazone lanove Udruge nadahnutim i poticajnim rijeima, a zahvaljujemo takoer svim sudionicima na Dvanaestom izbornom saboru, lanovima i prijateljima Udruge, koji su aktivno sudjelovali u radu sabora. Kako smo naveli, ovaj sabor bio je izborni sabor na kojemu je predstavljen etverogodinji rad Udruge i na kojemu su izabrana nova tijela Udruge. Stoga zahvaljujemo svim dosadanjim lanovima tijela Udruge, a novoizabranim elimo strpljiv, marljiv, uporan i uinkovit rad u Udruzi i u promicanju visokih vrednota. Zahvaljujemo prof. dr. sc. Vjeki Boi Jarku koji se vrlo rado uvijek odazove naem pozivu za sudjelovanje na saboru te na njegovim pisanim smjernicama djelovanja Udruge koje tematiziraju obitelj, uljudbu i kranstvo. U ovom broju biltena nadalje donosimo dogaanja iz njemake podrunice Udruge aka i prijatelja Franjevake klasine gimnazije Visoko, izvjee s odrane redovite godinje skuptine u Wiesbaden - Naurodu, objavljene novinske informacije o skuptini kao i o 25. obljetnici djelovanja trajnog akona Valjana, lana nae Udruge. Potom ukratko prikazujemo dogaanja iz Udruge o odravanju Prvog duhovskog susreta u svibnju ove godine u Zagrebu, posjet vodstva Udruge franjevakom provincijalatu Bosne Srebrene u Sarajevu i posjet franjevakom bratstvu u livanjskom samostanu te dopis provincijala Bosne Srebrene iz Sarajeva. Ovaj broj biltena posebice je posveen pokojnom profesoru fra Ignaciju Gavranu s prilozima Ive Pranjkovia koji cjelokupni ivot i djelovanje fra Ignacija predstavlja u orzaju istine i ljepote, Mate Baotia sen. koji u Ignaciju propituje filozofski uzor, Joze Dambe koji iz posebnog iskustva istie egzistencijalno-eshatoloku pouku i koji nam donosi pismo fra Ignacija iz 2001. godine, Mije Nujia koji u zrelim godinama s posebnim udivljenjem promatra i prosuuje fra Ignacijev izbor umjetnika za srednjokolsku lektiru, Mile Marinia koji u Ignaciju nasljeduje uzornog pedagoga u prosvjeti i odgoju, Stipe Krianca koji je iskazao solidarnost u bolesti fra Ignacija koji ivi premda nije vie bioloki iv, Ante R. oljia koji narativno snano ocrtava zgode ali i nezgode s visokom ikonom, Ante Jeliia u kojemu ivo i danas ivi fratar na vratima i na kraju Ante Dugonjia koji u psihologijskom pristupu propituje sebe, fra Ignacija kojemu uvijek daje za pravo, ali pokatkad sa zadrkom

12/2010. (pre)adolescencije, odraslosti i tree dobi u tekstu ostaje u prijeporu. Dr. Dugonji takoer predstavlja Medovieve Srijemske muenike na izlobi u Zagrebu ocrtavajui i kratku povijesnicu navedene slike. Nakon priloga iz umjetnosti, predstavlja se nekoliko knjiga. Prije svega Anto Matkovi predstavlja Hrvatski franjevaki biografski leksikon, Ivan Markei predstavlja monografiju Franjevaki samostan u Livnu. Prigodom 150. obljetnice samostana sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu koju je uredio fra Marijan Karaula, zatim Anelko Mijatovi predstavlja zbornik radova Fra Didak Bunti ovjek i djelo koji su uredili Stipe Tadi i Marinko akota, Vine Mihaljevi pak predstavlja zbornik Fra Aneo Luka Kai (1894.-1983.) koji je uredio Marijan Karaula i na kraju Mate Kovaevi predstavlja nedavno objavljenu knjigu lana nae Udruge Anelka Mijatovia Bruno Bui Prilog istraivanju ivota i djelovanja (1939.-1978.). In memoriam je posveen pokojnim lanovima nae Udruge fra Ignaciju Gavranu, akademiku Daliboru Brozoviu, Peri Skopljaku, Stipi Slipcu i Vinku oi. Na kraju zahvaljujemo svim autorima tekstova, svima onima koji novano potpomau izdavanje biltena, kiparici i slikarici Dijani iri na likovnom opremanju biltena, a na kraju zahvaljujemo svima onima koji su na bilo koji nain sudjelovali u pripremi i objavljivanju biltena te koji sudjeluju u radu Udruge i ostvarivanju njenih ciljeva. Ovom prigodom molimo lanove koji promijene adresu ili e-mail da nas o tome obavijeste kako bismo mogli na vrijeme objaviti novu adresu. Unaprijed svima zahvaljujemo na suradnji. Urednitvo

12/2010.

izvjee o radu Udruge

Potovani lanovi i prijatelji Udruge! Kako vam je poznato te kako je ve uobiajeno, izvjee o radu nae Udruge objavljujemo u godinjem biltenu koji e biti dostupan svim sudionicima trinaestog sabora Udruge, to e se odrati 7. kolovoza 2010. godine u franjevakom samostanu Gorica-Livno. Dvanaesti izborni sabor Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba odran je 6. lipnja 2009. godine u hercegovakom franjevakom samostanu Dubrava/Zagreb, a iscrpan zapisnik moe se proitati u ovom biltenu. Saboru je nazoilo 68 (ezdeset osam) potpisanih lanova Udruge. Prema predvienom dnevnom redu radnom dijelu sabora prethodilo je u 10 sati misno slavlje koje je predvodio fra Marijan Karaula, vikar franjevake provincije Bosne Srebrene. Izvjee o radu Udruge od 8. sabora odranog 13. kolovoza 2005. godine u Sarajevu do 12. izbornog sabora s detaljnim prikazom za svaku godinu podnio je predsjednik Udruge Vine Mihaljevi. On je u svom obraanju nazonim gostima, prijateljima i lanovima istaknuo da je Udruga u proteklom razdoblju organizirala etiri zapaena meunarodna znanstvena skupa, predstavila osam knjiga te objavila jedanaest publikacija. Rizniar Udruge Ante Franjievi podnio je takoer iscrpno izvjee o financijskom poslovanju Udruge u proteklom etverogodinjem razdoblju (detaljno izvjee o financijskom poslovanju takoer se nalazi u zapisniku), a predsjednik Nadzornog odbora Petar Anelovi podnio je izvjee nadzor o radu Udruge prema kojima su tijela Udruge u izvjetajnom razdoblju radila sukladno odredbama Statuta Udruge. Kako je gore navedeno, 12. sabor Udruge bio je izborni i sukladno odredbama Statuta izabrani su novi lanovi tijela Udruge (odluke sabora o izboru lanova tijela Udruge mogu se proitati u ovom biltenu u zapisniku o radu 12. izbornog sabora). Sabor je zavrio s radom u 13,30 sati, a sudionici sabora nastavili su zajedniko druenje u visokom duhu za vrijeme ruka. Sukladno odlukama 12. sabora Udruge te odluci njenog predsjednita od 21. 9. 2009. godine zapoelo se s aktivnostima kako bi se poele realizirati namjere Udruge, da u suradnji s bosanskohercegovakim franjevakim provincijama, ostvari projekte i objavi CD s franjevakom duhovnom glazbom Vis Jukia kao i CD s izborima tekstova iz starih franjevakih kronika. Na sjednici predsjednitva odranoj 21. 9. 2009. godine jednoglasno su odreeni lanovi koji e se posebice brinuti za ostvarenje navedenih projekata. Tako su za glazbeni projekt imenovani Leonardo Joli, Mile Marini, Marijan Petrovi i Marinko Tomi, a voditeljem projekta o tekstovima iz starih franjevakih kronika imenovan je dr. sc. Jozo Dambo iz Mnchen s predloenim lanovima suradnicima akademikom Srekom Dajom takoer iz Mnchena, Vinom Mihaljeviem iz Zagreba te s povjesnicima iz Bosne i Hercegovine koje glavni voditelj projekta sam predloi. Presjednitvo je dopisom o navedenom obavijestilo provincijala Franjevake provincije Bosne Srebrene fra Lovru Gavrana naglasivi nunost zajednikih napora u realizaciji navedenih projekata. U suradnji s fra Ivom Tadiem, s franjevakom provincijom Bosnom Srebrenom, lanovi Predsjednitva Udruge 26. studenog 2009. godine u 19 sati u dvorani Vije-

Mato Pelivan, tajnik Udruge

12/2010. nac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, Kaptol 29a, uspjeno su organizirali praizvedbu filma Fra Vjeko uri, bosanski franjevac i muenik koji je reirao Jakov Sedlar. Praizbedbi filma nazoili su brojni lanovi Udruge. U dogovoru s eksprovincijalom Bosne Srebrene fra Mijom Dolanom, lanovi Udruge iz Zagreba sudjelovali su na predstavljanju Hrvatske boine mape 2009. Doprinos kulturi slavljenja Boia koje su organizirali Franjevaki institut za kulturu mira i Vijee franjevakih zajednica RH i BiH, a predstavljanje je odravno 10. prosinca 2009. godine u 19 sati u muzeju Mimara. Predsjednitvo Udruge na sjednici odranoj 2. oujka 2010. godine raspravljalo je openito o radu i aktivnosti odbora nae Udruge, te je zakljuilo da bi odobre trebalo popuniti novim lanovima. Nakon to se predsjednik Udruge zahvalio svim dosadanjim lanovima pojedinih odbora na dosadanjem radu i nakon rasprave o radu pojedinih odbora i o prijedlozima njihovih novih lanova, jednoglasno su usvojeni prijedlozi i imenovani lanovi odbora: 1) Odbor za lanstvo i organizaciju: - Marinko Tomi, predsjednik - Mato Pelivan - Nikola Perkovi 2) Odbor za kulturno-izdavaku djelatnost: - Mile Marini, predsjednik - Vine Mihaljevi - Vlatko Blaanovi 3) Odbor za vjerski i humanitarni rad: - Marijan Petrovi, predsjednik - Stanko Mikuli - Ivan Zeba 4) Odbor za proraun i gospodarstvo: - Stipe Beker, predsjednik - Vinko Hrka - Ante Franjievi 5) Odbor za sportsko rekreacijski rad: - Leonardo Joli, predsjednik - Nenad Marijan - Mirko Sesar Provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran dao je usmenu suglasnost te podrao aktivnosti Udruge u realizaciji navedenih projekta. Na Jurjevdan, 23. travnja 2010. godine, odrali smo prethodno dogovoren i pripremljen sastanak u provincijalatu Bosne Srebrene na kojem je uz provincijala fra Lovru Gavrana sudjelovao i definitor fra Mato Topi, a od strane Udruge sudjelovali su Vine Mihaljevi predsjednik, Mato Pelivan tajnik i Anto Franjievi rizniar Udruge. Isto tako radi organizacije

12/2010. odravanja 13. sabora Udruge 23. naveer i 24. travnja ujutro odrali smo sastanke s fra Markom Semrenom, gvardijanom franjevakog samostana Gorica Livno, Jurom Semrenom predsjednikom podrunice Udruge u Livnu i Zoranom Semrenom. Detaljno izvjee o navedenim sastancima moe se proitati u ovom biltenu. lanovi Odbora za sport i rekreaciju Udruge organizirali su 22. svibnja 2010. godine u Zagrebu Prvi duhovski susret lanov, prijatelj i simpatizer Udruge u svrhu boljeg meusobnog upoznavanja i zajednikog druenja s obiteljima. Navedenom susretu nazoilo je oko 90 osoba (lanovi udruge i lanovi njihovih obitelji). Dosadanja stranica Udruge koja se mogla pregledati na www.udrugafkgvisoko.de.vu i www.udrugafkgvisoko.com koju je ureivao Mijo Nuji, predsjednik Njemake podrunice Udruge prijatelja i aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, kojemu ovom prigodom zahvaljujemo na uloenom trudu na odravanju stranice i informiranju lanova Udruge putem nje, prestaje postojati. Naime Udruga je u Zagrebu otvorila novu domenu www.udfkg.hr i putem te stranice obavjetavat emo lanove o radu i dogaajima u Udruzi. Udrugu je uoi Boia 23. prosinca 2009. godine posjetio Jozo Dambo, dopredsjednik Njemake podrunice Udruge, krajem sijenja 2010. godine predsjednik Hrvatskog kulturnog drutva Napredak prof. dr. Franjo Topi, a poetkom oujka 2010. godine Mijo Nuji, predsjednik Njemake podunice Udruge.

10

12/2010.

Financijsko izvjee za 2009/2010. godinu

Anto Franjievi, rizniar Udruge

Financijsko izvjee sadri input i autput novanih sredstava od odravanja Dvanaestog izbornog sabora Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko u Zagrebu koji je odran 6. lipnja 2009. godine u hercegovakom franjevakom samostanu Dubrava/Zagreb pa do 15. lipnja 2010. godine. Osnovni izvori financiranja jesu lanarina i donacije pojedinih lanov i prijatelj Udruge. Kao i prijanjih godina, financiranje samo od lanarine ne bi ni priblino moglo pratiti rad Udruge i objavljivanje njenih publikacija, pa su nam u tom smislu najvie pripomogli pojedini lanovi i gospodarstvenici lanovi nae Udruge te donacije drugih gospodarstvenika. U proteklom razdoblju posebne donacije za rad i djelovanje Udruga je primila od lanova donatora Udruge bilo da je rije o lanu ili pak o lanu gospodarstveniku ije tvrtke donosim abecednim redom: Bit Centar za prevoenje Marinka Tomia, EMTEZE Ivice Brkiia, Lerino Leonarda Jolia, Tehnomont Ferde iria, Wiena Ante Franjievia, zatim od tvrtke Vodoskok Davora Metrovia, te donacija od lanova fra Zdravka Dadia, fra Stipe Karajice, Stipe Bekera i Vinka Hrkaa. Prihodi i rashodi Prihodi i rashodi, kako je naprijed navedeno, obuhvaaju razdoblje od 15. lipnja 2009. do 15. lipnja 2010. godine, odnosno do sastavljanja ovoga financijskog izvjea. Na Dvanaestom izbornom saboru Udruge prikupljeno je financijskih sredstava ukupno 9.970,00 kuna (3.870,00 kn lanarine, 3.250,00 kn donacije i knjige te 2.850,00 kn prilozi za zajedniki ruak), a potroeno je 8.220,00 kn (7.500,00 kn za ruak, 600,00 kn dva Enciklopedijska teoloka rjenika i 120,00 kn 1 kg kave). Potrebno je ovom prigodom istaknuti da je financijski troak za obiteljsko druenje simpatizera, prijatelja i lanova Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko 22. svibnja 2010. godine u Zagrebu nazvano Prvi duhovski susret 2010., na kojemu je sudjelovao vie od 80 sudionika, zajedno podmirili Leonardo Joli i Ante Franjievi u iznosu 8.200,00 kuna. Tom je prigodom sakupljeno 3.712,00 kn i 2.000,00 kn donacija to je poloeno na raun Udruge. Kako je vidljivo iz predstavljene tablice, prihodi u obraunskom razdoblju iznose 31.495,05 kuna od ega su lanarine i donacije lanova Udruge 30.495,05 kn i druge donacije 1.000,00 kuna.
Prihodi od 15. lipnja 2009. do 15. lipnja 2010. donacije 23.800,00 lanarina 1.600,00 sabor 9.970,00 Njemaka podrunica 612,00 Duhovski susret 3.712,00

kamate 18,37

trokovi sabora 7.500,00

hladni pogon 394,27

Rashodi od 15. lipnja 2009. do 15. lipnja 2010. izdavatvo 14.334,22 -

prostor

voenje rauna 688,79

12/2010. Vidljivo je da je ove godine cjelokupno djelovanje Udruge ogranieno zbog nastale ekonomske krize i prikupljena novana sredstva svrhovito su koritena kao to to jasno prikazuje navedena tablica. Svi lanovi, prijatelji i donatori Udruge mogu uplaivati svoju redovitu lanarinu ili pak novanu donaciju na broj iro-rauna Udruge u Privrednoj banci Zagreb 2340009-1110152376 u svrhu unapreivanja djelovanja i ostvarivanja njezinih statutarnih ciljeva. Vjerujem da ste primijetili da je na navedenoj tablici ostala prazna rubrika prostor, koji Udruga koristi u Hrvatskom kulturnom drutvu Napredak, a za ije godinje koritenje naknada iznosi 20.000,00 kn. Nadamo se da emo uz potporu lanstva i naih donatora redovito plaati naknadu za koritenje prostora. Na kraju elim zahvaliti svim lanovima, prijateljima i dobroiniteljima na uplaenim doniranim sredstvima te, i ovaj put kao i ranije, posebice pozivam na daljnju suradnju kako bi Udruga mogla obavljati djelatnosti koje su Statutom predviene kao i ostvarivati projekte koje ovaj sabor donese.

11

12

12/2010.

izvjee nadzornog odbora

Petar Anelovi Luka Marti Ferdo iri

Nadzorni odbor Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko sukladno obvezi utvrenoj lankom 21. Statuta Udruge, 30. travnja 2009. godine obavio je nadzor rada tijela Udruge. Pregledom evidencijskih knjiga i financijske dokumentacije odbor je utvrdio da su tijela Udruge asno i odgovorno, sukladno ovlastima i obvezama utvrenim Statutom, izvrili svoje zadae. Novana sredstva koja su prikupljena od lanarine i sponzorstva utroena su u ostvarivanju planiranih projekata i ciljeva Udruge. Ovom prigodom odbor zahvaljuje tijelima Udruge na savjesnom i odgovornom radu. Zagreb, 30. travnja 2009. .

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

13

14

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

zaPisnik o radu s dvanaestog izbornog sabora Udruge, odranog 6. lipnja 2009. u hercegovakom franjevakom samostanu dubrava/zagreb

Mato Pelivan, zapisniar

Dvanaesti izborni sabor Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba odran je 6. lipnja 2009. godine u hercegovakom franjevakom samostanu Bezgrjenog zaea BDM Dubrava/Zagreb, Aleja Gojka uka 2. Prema predvienom dnevnom redu radnom dijelu sabora prethodilo je u 10 sati misno slavlje koje je predvodio fra Marijan Karaula, vikar franjevake provincije Bosne Srebrene. U 11 sati zapoeo je radni dio sabora. Saboru je nazoilo 68 (ezdeset osam) lanova Udruge, a predsjednik Udruge predloio je sljedei dnevni red: 1) Otvaranje Sabora i pozdravna rije gostiju 2) Izbor radnog predsjednitva 3) Izvjee predsjednika Udruge 4) Izvjee tajnika, rizniara i predstavnika Nadzornog odbora Udruge 5) Rasprava o izvjeima i njihovo usvajanje 6) Izbor novih tijela Udruge 7) Program rada Udruge u sljedeem razdoblju. Predloeni dnevni red usvojen je jednoglasno. ad1) Sabor je otvorio predsjednik Udruge Vine Mihaljevi pozdravivi nazone sudionike te posebno goste fra Marijana Karaulu, domaina gvardijana samostana fra Mladena Hrkaa i fra Ivicu Studenovia, direktora FKG Visoko. Nakon toga nazonima su se obratili prigodnim rijeima fra Marijan Karaula, fra Ivica Studenovi, direktor visoke Gimnazije, domain fra Mladen Hrka, gvardijan, Ante Jelii uime njemake a Jure Semren uime Livanjske podrunice Udruge te eljko Ivankovi iz Sarajeva, koji je uz pozdrav informirao lanove Udruge o objavljivanju prvog sveska Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine u koju su uli i Udruga i Bilten Udruge. Zatim je predsjednik proitao pismene pozdrave fra Roberta Jolia iz Tomisalvgrada, fra Boe Lujia iz Zagreba, fra Marka Semrena iz Sarajeva, Ivice Brkiia s Korule, Rude Mijoa iz Bea. Nakon pozdravnih rijei predsjednik je izvijestio da ove godine slavimo dvije znaajne obljetnice roenja naih utemeljitelja Ante Jeliia i Joze Dambe. Za tu prigodu Udruga je nabavila dva Enciklopedijska teologijska rjenika koje je kao prigodni dar preuzeo gosp. Anto Jelii za sebe i za Jozu Dambu. ad2) Nakon pozdravnih i uvodnih govora zapoeo je radni dio sabora izborom radnog predsjednitva u sastavu Slavko Harni, Ivo Pranjkovi, Vinko Hrka, Vine Mihaljevi, predsjednik radnog predsjednitva, i Anto Jelii, a zapisnik je vodio Mato Pelivan ad3) Izvjee o radu Udruge od 8. sabora odranog 13. kolovoza 2005. godine u Sarajevu do danas, s iscrpnim prikazom za svaku godinu podnio je predsjednik

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

15

Udruge Vine Mihaljevi koji je u svom obraanju nazonim gostima, prijateljima i lanovima istaknuo da je Udruga u proteklom razdoblju organizirala etiri zapaena meunarodna znanstvena skupa, predstavila osam knjiga te objavila jedanaest publikacija. Pored kulturnog djelovanja Udruga je u proteklom razdoblju prikupila i znatna novana sredstva te ih podijelila siromanim visokim acima za studijsko putovanje, potrebitim obiteljima lanova Udruge i na kraju i potrebitim studentima kako bi dovrili svoje studije. Na kraju posveeno je vie pozornosti zajednikom meusobnom druenju lanova Udruge. ad4) Rizniar Udruge Ante Franjievia podnio je izvjee o financijskom poslovanju Udruge u proteklom razdoblju pri emu je predstavio cjelokupne prihode i rashode Udruge u etverogodinjem razdoblju, naime od sredine kolovoza 2005. do poetka svibnja 2009. godine. Predsjednik Nadzornog odbora Petar Anelovi podnio je izvjee nadzor o radu Udruge prema kojima su tijela Udruge u izvjetajnom razdoblju radila sukladno odredbama Statuta Udruge. ad5) Nakon podnesenih izvjea predsjednik je otvorio diskusiju o izvjeima, a kako nije bilo nadopuna, pitanja, komentara, stavio je sva izvjea na glasovanje. Izvjea su jednoglasno usvojena. ad6) Prije izbora novih lanova tijela Udruge Sabor je jednoglasno razrijeio sva dosadanja tijela Udruge. Nakon toga kako bi se mogao provesti zakonit i statutaran izbor tijela Udruge izabrani su predloeni lanovi za lanove Izbornog povjerenstva, i to Vlatko Blaanovi, Slavko Harni i Anto Jelii. Nakon toga je predsjednik Udruge obrazloio prijedlog kandidata za lanove tijela Udruge navodei da su na dosadanjim sjednicama Predsjednitva prisutni lanovi jednoglasno utvrdili listu koju lanovi Predsjednitva predlau. Prije nego to je utvrena lista, sa svakim kandidatom posebice se razgovaralo i svi su pristali na to da budu lanovima buduih tijela Udruge. Izbor je usmjeren na takozvanu drugu generaciju udrugaa: na digitalnu generaciju koja bi bila primjerena novim projektima kojima se Udruga ubudue eli baviti. Naime predloeni lanovi inili bi na neki nain forum na web stranici i bili bi posve umreeni kako bi djelotvornije mogli suraivati i izravno donositi pojedine odluke, odnosno savjetovanja oko pojedinih projekata, tema, stavova ili pak promiljanja. To bi bilo sukladno dogovoru s predsjednikom njemake podrunice Mijom Nujiem, koji e-mail komunikacijom izravno sudjeluje na sjednicama Predsjednitva Udruge u Zagrebu, predlae i preoblikuje mogua promiljanja o kojima je rije. Na temelju dosadanjeg rada pojedinih lanova i na temelju razgovora voenih s drugim lanovima, predlaemo sljedee kandidate za nova tijela Udruge: za tajnika Udruge: Mato Pelivan, pravnik; za lanove Predsjednitva Udruge: Ivica Brkii, Vinko Hrka, Vine Mihaljevi, Leonardo Joli, Mile Marini, Stanko Mikuli, akon, Stipe Beker, Marijan Petrovi, Marinko Tomi; za rizniara: Anto Franjievi i za lanove Nadzornog odbora: Nikola ili, predsjednik, Petar Anelovi i Ferdo iri. Nakon iznesenog obrazloenja prijedloga lanova za tijela Udruge predsjednik je otvorio diskusiju pitajui ima li netko nadopuna, izmjena ili drugih prijedloga. Za diskusija se javio Slavko Jelii koji je predloio da se uvede funkcija dopredsjednika

16

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

Udruge te se utemelji povjerenstvo koje bi u tom smislu izmijenilo Statut, posebno onaj dio Statuta u kojemu je rije o radu i odluivanju Predsjednitva. Na navedeni prijedlog Vinko Hrka izloio je miljenje da nema nikakvih razloga za osnivanjem povjerenstva niti za promjenom postojeeg Statuta jer je on proao provjeru prilikom registracije kod nadlenog upravnog tijela, odnosno u skladu je s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Nakon toga za rije se javio Anto Jelii koji je ustvrdio da bi pri izboru tijela Udruge trebalo biti vie demokratskog duha, odnosno da je potrebno predlagati vie kandidata, jer mu se ovo ini premalo demokratinim. Na to mu je odgovorio Mile Marini koji je istaknuo da je on lan kolskog sindikata i da je ovo uobiajena demokratska procedura predlaganja lanova za pojedina tijela udruga. I predsjednik Nadzornog odbora Udruge Petar Anelovi iznio je stajalite da bi za to bilo potrebo mijenjati usvojeni dnevni red te, ako je potrebno, treba staviti pod posebnom tokom promjena Statuta i utemeljenje povjerenstva koje e pripremiti promjenu do sljedeeg sabora Udruge. I na kraju se za rije javio Slavko Harni koji je imao pravnu sumnju to je moe li Stanko Mikuli, koji nije bio u visokoj Gimnaziji, biti i lanom predsjednitva Udruge. Na njegovu pravnu sumnju, odgovorio je Mato Pelivan koji je ustvrdio da prema odredbi lanka 8. stavka 5. Statuta nema nikakvih pravnih prepreka da Stanko Mikuli postane lanom budueg Predsjednitva Udruge. Nakon zavrene diskusije predsjednik je dao na glasovanje prijedloge kandidata za svako tijelo posebno, tako su jednoglasno izabrani: - za tajnika Udruge: Mato Pelivan - za lanove Predsjednitva: Ivica Brkii, Vinko Hrka, Vine Mihaljevi, Leonardo Joli, Mile Marini, Stanko Mikuli, Stipe Beker, Marijan Petrovi, Marinko Tomi. - za rizniara Udruge: Anto Franjievi - za lanove Nadzornog odbora: Nikola ili, predsjednik, Petar Anelovi, Ferdo iri. Predsjedavajui se nakon izbora novih tijela Udruge obratio Izbornom povjerenstvu da se utvrdi je li bilo nepravilnosti pri glasovanju, odnosno jesu li sukladno Statutu izabrana nova tijela Udruge. Izborno povjerenstvo potvrdilo je regularnim izbor novih tijela i predsjedavajui je zamolio novoizabrane lanove Predsjednitva Udruge da se povuku u sporednu prostoriju na prvu konstituirajui sjednicu i da izaberu novog predsjednika Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba. Na prvoj konstituirajuoj sjednici Predsjednitva novi lanovi Predsjednitva jednoglasno su izabrali za novog - starog predsjednika Udruge prof. dr. sc. Vinu Mihaljevia. Nakon toga je predsjednik Udruge predloio, pored redovitog djelovanja Udruge, druenja njenih lanova, izdavanja godinjeg glasila Biltena, pripreme za odravanje godinjeg sabora Udruge, izdavanja zbornika sa znanstvenog kolokvija u povodu 60. obljetnice roenja prof. dr. Ive Pranjkovia, i projekte za rad Udruge u sljedeem razdoblju u suradnji s franjevakim provincijama, i to projekt CD izbor iz tekstova starih franjevakih kronika, projekt CD izbor iz duhovne franjevake glazbe Vis JUKI, obiljeavanje 200. obljetnice roenja fra Martina Nedia i obiljeavanje 400. godinjice objavljivanja Velikog katekizma fra Matije Divkovia.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

17

Zatim je, pored navedenih konkretnih projekata, izloio nekoliko strategijskih odrednica koje je predloio prof. dr. Vjeko Boo Jarak, a koje su lanovi starog Predsjednitva jednoglasno prihvatili kao smjernice budueg djelovanja. Cjeloviti tekst objavljen je u ovom broju biltena, a ovdje se navodi samo nekoliko kljunih toaka. Dosada se u djelovanju Udruge isticala meusobna solidarnost i kolegijalnost te promicanje kulture koje je u najveoj mjeri zastupljeno u njenom radu. U sljedeem pak razdoblju, pored navedenih sastavnica, a po prijedlogu prof. dr. Vjeke Boe Jarka, djelovanje Udruge trebali bi obiljeavati vrijednosti: obitelj, uljudba i kranstvo. Potrebno je prije svega tititi i promicati dostojanstvo ovjeka, poticati osnivanje i zatitu obitelji, a posebice siromanih obitelji te osnivati djeje vrtie. Uljudba je openito svestrano nastojanje oplemenjivanja uma i srca ljudi, a odgoj i obrazovanje potrebno je usmjeriti na djeji odgoj te odgoj studenata i odraslih. Naime potrebna su nam mala sveuilita u kojima se oblikuju konani stavovi i svjetonazori mladih ljudi. Nakon prevladavanja pak srednjovjekovne predodbe kranstva, osim nepromijenjene objave Bojeg ovjekoljublja u osobi Isusa Krista, evaneosko navijetanje doivljava poseban poticaj dogaajem Drugog vatikanskog sabora. No oekivani plodovi probuene nade izostali su, a nae je ozraje zatrovano i dogaa se najezda praktinog bezbotva koje truje i ubija zdrave snage u ljudima. Naime nastaje, razvija se i osvaja prostore ivota neovjean ovjek. Posljedice su oite: sve vee raslojavanje malih i velika ljudskih zajednica, sve vea potitenost i malodunost, sve jaa tjeskoba i sve pogibeljniji doivljaj besmisla ivljenja. Takvo ozraje i spoznaja, istie prof. Jarak, morali bi poticajno djelovati da ne stojimo prekrienih ruku, nego da razvijamo svoju djelatnost na temelju Isusova primjera, prvenstveno njegovih parabola i pojaana napora u njihovu ubrizgavanju u ivot naih vjernika, onaj osobni kao i onaj zajedniki. U takvim okolnostima uinkovito moe biti samo ono djelovanje koje VISOKO nadilazi osrednjost. Sabor je zavrio s radom u 13,30 sati, a sudionici Sabora nastavili su zajedniko druenje za vrijeme ruka.

18

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

rad Udruge aka Franjevake klasine gimnazije visoko iz zagreba u etverogodinjem razdoblju (2005-2009)

Vine Mihaljevi, predsjednik Udruge

Potovani gosti, prijatelji i lanovi Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba, posebna mi je ast i zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti uime Udruge i u osobno ime na Dvanaestom izbornom saboru Udruge (6. lipnja 2009. godine) koji se odrava u hercegovakom franjevakom samostanu Dubrava / Zagreb. Dopustite mi da posebice pozdravim vikara provincije Bosne Srebrene fra Marijana Karaulu, predstavnika visoke gimnazije fra Ivicu Studenovia, domaina franjevakog samostana koji nam niz godina rado ustupa ovaj prekrasni prostor za odravanja naih godinjih sastanaka, fra Mladena Hrkaa. Ovom prigodom takoer posebice pozdravljam i predstavnika njemake podrunice Antu Jeliia, zatim predsjednika Livanjske podrunice Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Juru Semrena. Na kraju vas sve jo jedanput srdano pozdravljam i veselim se dananjem visokom druenju. Dame i gospodo, cijenjeni gosti, prijatelji i lanovi Udruge, nalazimo se u vremenu kratkoronih, nesigurnih i nepredvidivo brzih promjena na svim podrujima ljudskog djelovanja. U vrtlogu globalizacije i izgradnje jedinstvenog trita, naputaju se tradicionalne vrednote i naini miljenja, ponaanja i djelovanja s jedne strane, a s druge pak strane pomou sveprisutnosti sredstava drutvene komunikacije oituju se i stvaraju glavne sastavnice suvremenog postmodernog neoliberalnog drutva s glavnim sastavnicama individualizma, pluralizma, multikulturalizma i relativizma. Svakako, dananje razdoblje ljudskog drutva nije lieno ni kriza, a danas izrazito gospodarske krize u itavome svijetu, a nae pak drutvo obiljeavaju razdoblje obrambenog rata, tranzicija iz jednostranakog u viestranako drutvo i izgradnja demokratskog drutva. Posve je oito da suvremeno, moderno i postmoderno drutvo kontinuirano obiljeavaju kriza vrijednosti, ponajprije ovjeka, obitelji i cjelokupnog drutva. Vie nego ikada nameu se neprijeporna pitanja: borba za dostojanstvo ovjeka, ljudskog ivota, obitelji, a time i posve jasno artikuliranje etikih naela i njihova primjena kako u osobnom tako i u kulturnom, drutvenom, medijskom a danas posebice naglaeno u gospodarskom podruju. to radi, to eli i to moe uiniti Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko? Jasno, posve malo, a to to moe, moe postii s jasnim odreivanjem svojih ciljeva. Valja nam se prije svega vratiti izvorima koji nas u bitnom obiljeavaju: pored nae kranske i hrvatske obitelji to je svakako izrazito duhovno, intelektualno i osjeajno pregnantno srednjokolsko visoko razdoblje. O tome je mnogo reeno u Statutu Udruge, o kojemu ovog prigodom ne elim nita govoriti jer je to na program. Jednostavno, rije je o tradicionalnom kranskom (katolikom) i nacionalnom, hrvatskom identitetu i kontinuitetu. Nismo samo korisnici tog identiteta nego ga stvaralaki i dalje razvijamo prije svega u kulturnom smislu. Upravo kao takvi pridonosimo i dajemo obol suvremenom svijetu, koji prihvaamo onakvim kakav jest, i pokuavamo ga uiniti boljim, ljudskijim, istinoljubljivijim, socijalno i gospodarski pravednijim, demokratskijim, solidarnijim, kulturno bogatijim i ekoloki izgraeni-

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

19

jim, pri emu neupitno potujemo drugoga i drukijega uz suradnju, susretljivost, snoljivost, otvorenost i iskrenost. Prije nego razmislimo o tome kako dalje, potrebno je napraviti analitiki i kritiki osvrt na proteklo etverogodinje razdoblje, naime na to to je Udruga uradila od prolog izbornog sabora odranog 13. kolovoza 2005. godine u Nedariima / Sarajevo do odravanje ovoga dvanaestog izbornog sabora, 6. lipnja 2009. godine, u hercegovakom franjevakom samostanu Dubrava/Zagreb. Navedeno razdoblje rada i djelovanja Udruge predstavit u kronoloki, prema pojedinoj godini, kako biste stekli pravi uvid u dosadanji rad Udruge. godine 2005. Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba organizirala je predstavljanje dviju knjiga i odravanje jednog meunarodnog znanstveno-strunog simpozija: - 17. rujna 2005. godine u dvorani Matice hrvatske Strossmayerov trg 4, Zagreb predstavljena je knjiga prof. dr. fra Luke Markeia Crkva Boja. Postanak, povijest i poslanje, Svjetlo rijei, Sarajevo 2005. - 11. studenog 2005. godine u suradnji s Livanjskom zajednicom Zagreb, u prostorijama Livanjske zajednice Zagreb, Hrvatskog proljea 38/1, Dubrava Zagreb, predstavljena je knjiga fra Marijana Karaule Knjiga bola. Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata, Svjetlo rijei, Sarajevo 2005. - 8. prosinca 2005. godine na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu odran je znanstveno-struni skup Dr. fra Mihovil Sui, lijenik i kirurg. U povodu 140. obljetnice smrti u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu, s franjevakim samostanom Gorica Livno, s Livanjskom zajednicom Zagreb i s Franjevakim muzejom i galerijom Gorica Livno. Nakon odravanja znanstveno-strunog simpozija otvoren je takoer na Medicinskom fakultetu i postav medicinskih instrumenata kojima se sluio fra Mihovil Sui, a koji se nalaze u Franjevakom muzeju i galeriji Gorica Livno. godine 2006. Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba organizirala je predstavljanje triju knjiga, odravanje jednog znanstvenog meunarodnog simpozija, objavila glasilo Udruge i odrala redoviti sabor Udruge, koji je istovremeno bio i proslava desete obljetnice njenog postojanja: - 25. sijenja 2006. godine u Matici hrvatskoj, Strossmayerov trg 4, Zagreb predstavljena je knjiga lana Udruge trajnog akona Mate Valjana Uvijek na putu. Razmiljanja uz nedjeljna blagdanska evanelja. Godina B, Hrvatska katolika misija u Giessenu i Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko u Zagrebu, Zagreb 2006. - 23. oujka 2006. godine u dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb, Udruga aka Franjevake klasine gimnazije i Svjetlo rijei Sarajevo/Zagreb organizirali su predstavljanje knjig prof. dr. fra Velimira Valjana Bioetika, Svjetlo rijei, Sarajevo Zagreb 2004. i Moral spolnosti, braka i obitelji, Svjetlo rijei, Sarajevo 2002. - U svibnju je objavljeno godinje glasilo Bilten Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, broj 8/2006.

20

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

- 19. kolovoza 2006. godine odran Deveti sabor Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko (obiljeavanje 10. obljetnice Udruge) u franjevakom samostanu Rama / it. - 13.-14. listopada 2006. godine u Oraju je odran meunarodni znanstveni skup ivot i djelo dr. fra Julijana Jelenia, u povodu 75. obljetnice smrti u suorganizaciji franjevake provincije Bosne Srebrene, franjevakog samostana Tolisa i Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba. Tom prigodom uruen je dar Udruge provincijalu Bosne Srebrene - portret fra Julijana Jelenia ulje na platnu - koji je naslikao akademski slikar, lan Udruge Vlatko Blaanovi. Takoer je Udruga objavila knjigu saetaka kao i popratne reklamne materijale za odravanje navedenog znanstvenog simpozija. - 27. studenog 2006. otvorene su prostorije Udruge u Avenija Dubrovnik 10/II, Novi Zagreb, u kojima su se odvijale djelatnosti Udruge do svibnja 2008. godine. - 17. prosinca 2006. godine uprilien je boini domjenak lanova Udruge, na kojem se okupilo dvadesetak lanova Udruge. godine 2007. Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba organizirala je predstavljanje dviju knjiga, odravanje dvaju znanstvenih meunarodnih simpozija, objavila glasilo Udruge i odrala redoviti sabor Udruge: - 23. sijenja 2007. godine u Matici hrvatskoj, Stossmayerov trg 4, predstavljena je knjiga trajnog akona Mate Valjana Uvijek na putu. Razmiljanja o nedjeljna i blagdanska evanelja. Godina C, Hrvatska katolika misija u Giessenu i Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko u Zagrebu, Zagreb 2007. - 16. oujka 2007. godine u Zagrebu, u hotelu Sheraton predstavnici Udruge aktivno sudjelovali u Tjednu solidarnosti i zajednitva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini koji je organizirao hrvatski Caritas. - 2. lipnja 2007. godine u Beu i 3. lipnja 2007. godine u Zagrebu Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba obiljeila je 150. obljetnicu smrti Ivana fra Franje Jukia. U Beu su 2. lipnja 2007. Hrvatska katolika misija Be i Hrvatsko kulturno drutvo Napredak Austrija Be organizirali simpozij u povodu 150. obljetnice smrti Ivana fra Franje Jukia, Canisiusgasse 12, 1090 Wien, a 3. lipnja 2007. godine u Zagrebu je Udruga organizirala prigodnu akademiju Ivan fra Franjo Juki (u povodu 150. obljetnice smrti), u dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb. - U lipnju je objavljeno godinje glasilo Bilten Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, broj 9/2007. - Deseti sabor Udruge odran je 16. lipnja 2007. godine u franjevakom samostanu hercegovakih franjevaca Dubrava Zagreb. - Pored web stranice Udruge, organiziranja i odravanja znanstvenih skupova Udruga je posebice bila prisutna u javnosti kroz projekt SPES za Hrvatsku bez mina, kada je lan Udruge Slobodan Mati pridruio Udrugu kao prijatelja navedene akcije koju je vodila njegova tvrtka SPES centar za poduke i prevodilatvo d.o.o. Za tu prigodu objavljeno je 350.000 tisua letaka, promotivni CD na kojemu je prijatelj akcije i naa Udruga. lanovi Udruge sudjelovali su na dobrotvornom malonogomentom turniru SPES i kola nogometa Kranjar Za Hrvatsku bez mina, koji je odran u Adamovcu, teren kole nogometa Kranj-

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

21

ar 31. kolovoza, 1. i 2. rujna 2007. godine u dresovima Udruge FKG Visoko koje je Udruga za tu prigodu posebice naruila. - U rujnu je objavljen Zbornik radova o dr. fra Mihovilu Suiu koji je 4. prosinca 2007. godine Udruga u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu i Livanjskom zajednicom Zagreb, predstavila na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, alata 3, u dvorani akovi. - 15. prosinca 2007. godine odran je znanstveni kolokvij u povodu 60. obljetnice roenja prof. dr. Ive Pranjkovia na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu godine 2008. Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba organizirala je predstavljanje jedne knjige, bila je suorganizator jednog meunarodnog znanstvenog simpozija, objavila je dvije knjige i glasilo Udruge te je odrala redoviti sabor Udruge: - U svibnju 2008. godine Udruga je izdala Zbornik radova o dr. fra Julijanu Jeleniu koji je priredio lan Udruge Ivan Markei, Zagreb 2008. - Takoer u svibnju 2008. godine Udruga je objavila Leksikon lanova Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba, koji je takoer priredio Ivan Markei - U svibnju je objavljeno godinje glasilo Bilten Udruge aka Franjevake klasine gimnazije - Visoko broj 10/2008. - 30. svibnja do 1. lipnja 2008. godine u Sarajevu je Pasionska batina Zagreb u suradnji s Hrvatskim kulturnim drutvom Napredak Sarajevo, s Udrugom aka Franjevake klasine gimnazije Visoko organizirala meunarodni znanstveni skup Muka kao nepresuno nadahnue kulture Pasionska batina Bosne i Hercegovine. - Jedanaesti sabor Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko odran je 14. lipnja 2008. godine u hercegovakom franjevakom samostanu Dubrava Zagreb - 27. rujna 2008. u okviru Dani opine Livno predstavljen je u franjevakom samostanu Gorica Livno zbornik radova Dr. fra Mihovil Sui, lijenik i kirurg u organizaciji Franjevakog muzeja i galerije Gorica Livno u suradnji s Udrugom aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, franjevakim samostanom Gorica Livno i Medicinskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu. godine 2009. Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba objavila je jedan zbornik, glasilo Udruge, odrala redoviti sabor Udruge i priredila za tisak jedan zbornik. - U veljai 2009. godine Udruga je objavila Ivan fra Franjo Juki (1818-1857). Zbornik radova sa znanstvenog skupa odranog 2. lipnja 2007. u Beu i 3. lipnja 2007. godine u Zagrebu, uredili Vine Mihaljevi i Ante Selak, Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko i Pergamena, Zagreb. - U svibnju je objavljeno godinje glasilo Bilten Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, broj 11/2009. - Za tisak je prireen zbornik radova sa znanstvenog simpozija o prof. dr. Ivi Pranjkoviu, ali zbog nedostatka novanih sredstava Udruga nije bila u mogunosti dosada objaviti navedeni zbornik.

22

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

- 16. svibnja 2009. godine Hrvatsko kulturno drutvo Napredak Austrija Beu organiziralo je Jukiev dan. Prije predstavljanja Zbornika o fra Ivanu Franji Juki, posjeen je grob Ivana fra Franje Jukia i slavljena sveta misa za pokojnog fra Franju i za lanove Napretka. - 4. lipnja 2009. godine predstavljen je zbornik ivot i djelo dr. fra Julijana Jelenia u franjevakom samostanu Tolisa u programu Dani Tolise 2009 na kojemu su sudjelovali rizniar i predsjednik Udruge. - Dvanaesti izborni sabor Udruge odran je 6. lipnja 2009. godine u hercegovakom franjevakom samostanu Dubrava / Zagreb. Nakon to je predstavljeno sve ono to je Udruga u ovom razdoblju ostvarila, potrebno je istaknuti da Udruga nije uspjela do sada objaviti planiranu Biobibliografiju Franjevaca Bosne Srebrenike od fra Julijana Jelenia za koju je izvorni tekst pretipkan, prireen i predan na daljnju kritiku obradu lanovima Udruge koji se brinu za taj projekt. Nadamo se da e se u skoroj budunosti dovriti kritiko izdanje Biobibliografije Franjevaca Bosne Srebrenike. Pored kulturnog djelovanja, Udruga je u navedenom razdoblju djelovala i solidarno, to se posebice oitovalo na primjer otkupom autorskih knjiga potrebitih lanova Udruge u franjevakom samostanu Rama/it, zatim otkupom slike koju je naslikao fra Perica Vidi u svrhu obnavljanja franjevakog samostana na Bistriku u Sarajevu i novanom donacijom Udruge studijskom putovanju tercijana i kvartana Franjevake klasine gimnazije Visoko u Grku. Potom Udruga takoer daje potporu studentima u zavravanju studija, a prema mogunostima daruje i novanu potporu potrebitim obiteljima lanova Udruge. Na kraju lanovi Predsjednitva Udruge aktivno trae stipendije za ake visoke Gimnazije koji potjeu iz obitelji slabijeg socijalnog statusa i nemaju potrebni novanih sredstava kako bi se kolovali te za ake poginulih hrvatskih branitelja i na kraju za izvrsne ake. Vidljivo je da Udruga u najveoj mjeri kulturno djeluje, zatim se u djelovanju Udruge istie solidarnost i na kraju lanovi Predsjednitva Udruge organizirali su nekoliko zajednikih druenja, koja svakako trebaju biti brojnija. Ivica Brkii, predsjednik Odbora za proraun i gospodarstvo, o svom vlastitom troku, organizirao je u hotelu Laguna u Zagrebu tri sastanka navedenog odbora na kojima se raspravljalo kako priskrbiti novana sredstava da bi Udruga mogla neometano djelovati i objavljivati svoje izdanja. Moramo ovom prigodom istaknuti da je u proteklom razdoblju to bio jedini odbor koji je aktivno djelovao i koji ima posve jasno vidljive rezultate. Zahvaljujem predsjedniku Odbora Ivici Brkiiu i svim drugim lanovima koji su pomagali u djelovanju navedenog odbora. Kada je rije o novanim sredstvima, neu iscrpno govoriti o njima jer e o tome vie govoriti rizniar, nego koristim ovu prigodu da se uime Udruge zahvalim redom donatorima, prijateljima i lanovima Udruge bez ije financijske pomoi ne bismo mogli ostvariti navedene projekte Udruge, i to redom hvala: Ferdi iriu, imi Gudeljeviu, Ivici Brkiiu, Anti Franjieviu, Milanu Hercegu (koji nam i ove, kao i ranijih godina, daruje pie za ovaj na sabor), Vinku oi, uri Radmanu, Slobodanu Matiu, Draganu Guaninu, Anti Malekinuiu, Adamu Filipoviu, Marku Lonaru, Leonardu Joliu, Ivanu Kristiu, Luki Martiu, Boi Markoviu, Mirku Sesaru, Iliji Pokrajiu, Slavku Jeliiu, Marku ilju, Vinko Hrkau, Vini Mihaljeviu i svi drugim donatorima.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

23

Napominjem da je problem Udruge kontinuirani nedostatak novanih sredstava zbog kojega ove godine nismo predstavili Zbornik o Jeleniu, Leksikon lanova Udruge i Zbornik o Jukiu. Zahvaljujui donatorima podsjeam sve lanove Udruge da uplate lanarinu kako bi pridonijeli boljem i uinkovitijem djelovanju Udruge. Pored financijskih problema Udruge u ovoj prigodi istaknuo bih pasivnost veeg broja lanstva Udruge pa stoga pozivam na vee zauzimanje pojedinih lanova u Udruzi kako bi to uistinu bila radost susreta i istinsko visoko zajednitvo. Udruga broji 302 lana, s napomenom da su iz popisa izbrisani svi oni lanovi koji su imali nekoliko godina nepoznate adrese. Jedan (1) lan istupio je iz Udruge, a devet (9) novih lanova pristupilo je Udruzi (3 iz Tolise, 1 iz Rijeke, 3 u Njemakoj podrunici, 2 iz Zagreba). Potrebno je istaknuti da su dva nova akona u Zagrebu takoer lanovi Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko: Stipe ari i Stanko Mikuli. Tako sada u naoj Udruzi djeluje pet stalnih akona lanova Udruge: dva u Njemakoj (Mato Valjan, Ivan Jele), jedan u Austriji (Rudo Mijo) i dva u Zagrebu. Naim novim akonima uime Udruge estitamo i nadamo se da e ubudue organizirati molitvene, odnosno euharistijske sastanke lanova Udruge. Nismo jo uspjeli izraditi web stranicu Udruge u Zagrebu zbog nedostatka prostora, gdje bismo imali i vrstu telefonsku liniju. U zavrnim smo pregovorima s HKD Napredak koji nam je dodijelio jednu prostoriju u njihovu sjeditu u Bogovieva 1, Zagreb. Ta prostorija stajala bi Udrugu mjeseno circa 1.000,00 kuna najamnine u razdoblju od 5 godina. Novana kompenzacija mogla bi se ostvariti takoer kroz meusobnu kulturnu suradnju i suradnju na konkretnim projektima kojima bi i Udruga znaajno pridonijela. Budui da jo nemamo web stranicu Udruge u Zagrebu, nismo zadovoljni komunikabilnou nae Udruge u javnosti, jer smatramo da je nuno, i to to prije, izraditi web stranicu na kojoj emo moi predstaviti sve nae projekte i sva naa dosadanja postignua bilo u podruju kulture, solidarnosti ili pak zajednikog druenja. Stvaranju medijske slike, osim navedenih projekata koje je Udruga ostvarila tijekom navedenog razdoblja, pridonijelo je i kako sam ve istaknuo sudjelovanje Udruge u projektu Hrvatska bez mina. Komunikacija s lanstvom i slanje estitki redovito su se odvijali putem web stranice Udruge, pismenim poiljkama ili pak obavijestima i estitkama u Glasu koncila i Svjetlu rijei. Na rad redovito su pratili: Svjetlo rijei, Glas koncila, Naa ognjita, IKA, televizijski religijski program kao i Ekumena. Nakon gore navedene zahvale donatorima ovom prigodom zahvaljujem lektoru Udruge prof. dr. Ivi Pranjkoviu koji strpljivo iitava nae tekstove. Zahvaljujem za likovno opremanje Biltena akademskim slikarima Vladimiru Blaanoviu, Ivici iki, Dubravki Babi i Marijanu Dadiu. Zahvaljujem svim autorima i urednicima u pripremanju i objavljivanju zbornika radova i glasila Udruge. Zahvaljujem svima onima koji su na bilo koji nain pridonijeli pripremanju skupova, sabora, predstavljanju knjiga ili pak drugih oblika rada i djelovanja Udruge. Na kraju zahvaljujem svim lanovima Predsjednitva na aktivnom sudjelovanju u radu i djelovanju Udruge, na ostvarivanju njenih statutarnih ciljeva i planiranih projekata. Zahvaljujem tajniku Udruge Vinku Hrkau na pripremanju sjednica i knjigovodstvenom voenju Udruge, zatim rizniaru Udruge Anti Franjieviu na savjesnom voenju svih rauna Udruge i brizi za njeno financijsko poslovanje. Zahvaljujem takoer lanovima Nadzornog odbora i, jednostavno, hvala svima koji su

24

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

na bilo koji nain sudjelovali u radu i djelovanju Udruge bilo da je rije o kulturnoj, organizacijskoj, idejnoj, financijskoj, promidbenoj ili drugoj kakvoj potpori! U ovom etverogodinjem razdoblju imali smo tri adrese Udruge. U poetku sjednice su odravane u prostorijama tvrtke Tehnomont d.o.o. lana Udruge Ferde iria, Krajika 10, Zagreb, koji je uvijek spremno ustupao prostorije za odravanje sjednica. Zatim su prostorije Udruge bile u Aveniji Dubrovnik 10/II, preko puta Velesajma u Novom Zagrebu. Te prostorije bile su dostupne lanovima Udruge u kojima je samo za tu svrhu izabran administrativni tajnik Berislav ovi deurao dva puta na tjedan, i to od 16 do 20 sati ponedjeljkom i subotom. Danas se Udruga nalazi u prostorijama Hrvatskog kulturnog drutva Napredak na adresi Bogovieva 1/III, 10000 Zagreb, pri emu je potrebno navesti i kod HKD Napredak. Potovani gosti, prijatelji i lanovi Udruge, nadam se da ste dobili pravi uvid u djelovanje Udruge u prolom mandatu, a ovo izvjee svakako podlijee svakoj argumentiranoj primjedbi ili nadopuni. lanovi Udruge, sudionici na Dvanaestom izbornom saboru, suglasili su se da Udruga u buduem razdoblju u suradnji s franjevakim bosanskohercegovakim provincijama realizira sljedee projekte: projekt CD izbor iz tekstova starih franjevakih kronika, projekt CD izbor iz duhovne franjevake glazbe Vis JUKI, obiljeavanje 200. obljetnice roenja fra Martina Nedia, obiljeavanje 400. godinjice objavljivanja Velikog katekizma fra Matije Divkovia te objavljivanju zbornika radova sa znanstvenog kolokvija u povodu 60. obljetnice roenja prof. dr. Ive Pranjkovia. Na samom kraju elim predstaviti nekoliko strategijskih odrednica koje je predloio prof. dr. Vjeko Boo Jarak, koje su lanovi starog Predsjednitva jednoglasno prihvatili kao smjernice budueg djelovanja. Profesor naime istie da je nedvojbena prosudba prouavatelja naega doba kako je u tijeku velika povijesna prekretnica, jedna od najveih u povijesti ovjeanstva. Promotrimo li s tog motrita najnovija zbivanja u Bosni i Hercegovini, u cjelini i u pojedinim dijelovima, moemo rei kako ta prosudba vrijedi i za na narod, i to u punom znaenju te rijei, na izuzetan nain glede blie i daljnje prolosti. Stoga bi prva toka u programu djelovanja Udruge trebala glasiti: UPOZNATI (pa spoznati!) ZBILJU naega naroda u SADANJEM POVIJESNOM TRENUTKU. Prepoznati njezine arine toke: a) one koje razorno djeluju kao i one b) koje predstavljaju nove nedostatno razvijene zdrave snage, a uz to c) mogunost sijanja sjemena nade i ondje gdje to u sadanjem trenutku nije mogue ni naslutiti. Budui da je podruje zanimanja opirno, treba se usredotoiti na tri kljuna pitanja: obitelj, uljudbu i kranstvo. Nakon obrazlaganje svake od navedenih sastavnica djelovanja Udruge profesor istie da, u kontekstu navedenih sastavnica, u suvremenim okolnostima uinkovito moe biti samo ono djelovanje koje visoko nadilazi osrednjost. Nita to je osrednje nee ni za dlaku biti uinkovito. Ta nam spoznaja nedostaje. Ona je nametljivo odsutna u naoj zaokupljenosti izvanjskim djelovanjem kao na primjer pri gradnji crkava, pri rjeavanju davno preivjelih administrativnih sporova oko upa, oko monopola na liturgijske knjige i bogosluja, oko svega to spada na tzv. religiju kranstva! Istini za volju, to jesu sporedna pitanja, ali nisu ni ona lako rjeiva, pa su zbog toga nai jalovi pokuaji na tom podruju tako Bolno vidljivi i tvore zatorniku smetnju Radosnoj vijesti. Profesor dr. sc. Vjeko Boo Jarak u drugom dijelu govorio je o nainu djelovanja Udruge pri emu istie da treba osobito uvaiti dvije injenice: Udruga je brojna i predstavlja izuzetno vaan imbenik koji bi mogao odigrati odsudno vanu ulogu u ivotu naroda, uljud-

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

25

be i kranstva u Bosni i Hercegovini. Ve samo utemeljenje Udruge pokazuje ivu svijest o potrebi zauzetosti i suradnje na polju rada u BiH! Pritom treba ponovno istaknuti golemo i vrlo znaajno ivotno iskustvo to ga pojedini lanovi Udruge imaju! Ta spoznaja dobiva na vanosti kad se uzme u obzir injenino stanje u kleru na podruju BiH! O tome ne bi trebalo nita posebno rei! Profesor dalje nastavlja da bi bilo poeljno: a) Uzeti u obzir podruje djelatnosti i razdijeliti ga na nekoliko manjih okruja. Moda dva podruja, sukladno dvjema biskupijama u Hercegovini; eitir podruja u Bosni, a zatim barem jo jedno: inozemstvo, ako ne i vie!? b) Napraviti propitivanje meu lanstvom: za koje bi se tko podruje mogao opredijeliti i za koju vrst djelatnosti: obiteljsku, uljudbenu ili kransku. Na taj nain bilo bi mogue oblikovati tri vijea od po nekoliko lanova koji bi pratili stanje na svom podruju. Ako bi se to ostvarilo, onda bi pojedina vijea mogla nuditi konkretne prijedloge programa i djelovanja, te ih predloiti sredinjoj upravi. No ta bi pitanja trebalo rjeavati u hodu. Jedno bi pitanje ipak bilo od izuzetna znaenja u svim vijeima: pronalazak suradnika, sadanjih i buduih; pod rijeju buduih trebalo bi misliti o otkrivanju darovite djece, utvrivanju vrsta njihove darovitosti i omoguavanju usavravanja. Bez toga vida djelatnosti nee biti trajna ni znaajna uspjeha! Tim je rijeima prof. dr. sc. Vjeko Boo Jarak istaknuo nekoliko strategijskih odrednica djelovanja Udruge, a cjelokupan tekst moete proitati na sljedeim stranicama ovoga broja Biltena. Zahvaljujem profesoru na poticajnim i obvezujuim rijeima!

26

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

Perspektive djelovanja Udruge aka Franjevake klasine gimnazije visoko

Uvod Prof. dr. sc. Vjeko Boo Jarak Nedvojbena je prosudba prouavatelja naega doba kako je u tijeku velika povijesna prekretnica, jedna od najveih u povijesti ovjeanstva. Promotrimo li s tog motrita najnovija zbivanja u Bosni i Hercegovini, u cjelini i u pojedinim dijelovima, moemo rei kako ta prosudba vrijedi i za na narod u tom dijelu suvremenoga svijeta, i to u punom znaenju te rijei, na izuzetan nain glede blie i dalje prolosti. Pri pomisli na djelovanje u takvoj sredini, optereenoj pojaanim oznakama kriznog razdoblja, nuno je upoznati pravo stanje, domoi se cjelovite istinite o zbilji ovoga trenutka u njezinoj cjelini, posebice gleda njezine dubine i irine, doivjeti njezinu teinu i obujmiti irinu. To je teko. Vidno nam je polje sueno prolost nije ni blizu dostatno istraena, a najnovija zbivanja zamagljuju i predstavljaju s jednostrana motrita kako ve odgovara interesima promatraa ili njegovih pretpostavljenih. Preplavljuju nas vijesti i zakljuci, prosudbe i osude koje nisu graene na istini. to je jo gore, mnoge od njih graene su na poluistini. To je pogibeljno, jer to je graeno na neistini, lake se prepoznaje u svojoj neistinitosti; to se temelji na poluistini, ima privid istine i brzo osvaja i dobronamjerne sluatelje mnogo prije nego to bude raskrinkano u svojoj neutemeljenosti. Javno se proiri prosudba koja je u svojoj jezgri neistinita, ali se potkrepljuje poluistinama te tako dobiva privid istine, a moda s temeljnom tvrdnjom nema nikakve povezanosti. Tako nastaje pomutnja i smutnja. Zbog toga bi prva toka u programu djelovanja Udruge trebala glasiti: UPOZNATI (pa spoznati!) ZBILJU naega naroda u SADANJEM POVIJESNOM TRENUTKU: I. Prepoznati njezine arine toke: a) one koje razorno djeluju kao i one b) koje predstavljaju nove nedostatno razvijene zdrave snage, a uz to mogunost sijanja sjemena nade i ondje gdje je u sadanjem trenutku nije mogue naslutiti. II. Budui da je podruje zanimanja opirno, treba se usredotoiti na tri kljuna pitanja: a) obitelj b) uljudba c) kranstvo Sva tri su pitanja ne samo od odsutne vanosti nego su istodobno vrlo opirna, sloena i teko pronicljiva pronicljivou koja bi olakala uspjeno djelovanje. Zbog toga treba o svakom poneto rei: a) Obitelj: Dobar dio lanova Udruge obiteljski su ljudi. To je velika prednost; oni imaju iskustva i svjesni su dalekosena znaenje zalaganja Udruge za unapreenje obitelji i obiteljskog ivota.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

12/2010.

27

Udruga bi svoju zauzetost trebala usmjeriti prema mladim obiteljima: najprije poticati i pomagati osnivanje obitelji, a potom njegovati prijateljstva meu mladim obiteljima koristei sve oblike koji idu u tom smjeru: poznanstvo i prijateljstvo, kumstvo i rodbinstvo. Uz to treba s velikom pomnjom poticati otvaranje djejih vrtia. To je vrlo pogodno sredstvo za zdrava ozraja u kojem e djeca stasati, a s druge strane to je neprocjenjiva pomo za siromane obitelji, jer omoguuju roditeljima kakav-takav posao i zaradu za ivot. b) Pojam uljudbe treba shvatiti iroko kao svestrano nastojanje oplemenjivanja uma i srca mladih ljudi. Mi smo izabrali najtei i, prema ishodu brojnih prouavatelja, najmanje uspjean put do toga cilja: srednje kolstvo! To je najzahtjevniji posao u odgoju i kolstvu, a donosi, u najpovoljnijim uvjetima, najslabije uinke. No to je naa zbilja. Mi je sada ne moemo iz temelja izmijeniti, ali trebamo postavljati pitanje njezine upitnosti, odnosno u daljnjem proirivanju svoje djelatnosti, vie se usmjeravati prema djejim vrtiima i prema visokom kolstvu malim sveuilitima. Djeji vrtii nude najplodnije polje djelovanja, a visoko kolstvo u vidu malih sveuilita (prvenstveno s fakultetima teologije, filozofije, povijesti i psihologije) tvore najpogodnije ozraje za preispitivanje i konano oblikovanje svjetonazora mladih ljudi. Budui da imamo stanovita iskustva sa studijem teologije i filozofije, treba posebno istaknuti studij povijesti. To je predmet koji se da svestrano zloupotrebljavati i razorno djelovati na psihu mladih ljudi, kao i na trovanje naroda u cjelini. c) Naa slika kranstva u svojoj pojavnosti oblikovana je na prijelazu srednjeg u novi vijek. To je dugo razdoblje od najmanje 400 godina. Izuzmemo li njezinu jezgru, koja ostaje nepromijenjena objava BOJEG OVJEKOLJUBLJA U OSOBI ISUSA KRISTA, onda treba rei: ta je slika u brojnim svojim sastojcima davno preivjela i ne pridonosi uinkovitosti kranskog navijetenja Radosne vijesti. To se najbolje moe vidjeti uzmemo li u obzir PROBUENE NADA U VRIJEME I NAKON DRUGOG VATIKASNKOG SABORA I STANJA KOJE SE UBRZO POKAZALO. Nedvojbeno je Sabor probudio lijepe nade, ali su uinkoviti plodovi, uglavnom, izostali. Sabor je bio sjajan uvod u TREI VATIKANSKI SABOR, ali oevidno je stanje u suvremenom kranstvu takvo da Trei vatikanski sabor ne bi dosegao razinu Drugoga! No njega u dogledno doba nee ni biti! Ta bi spoznaja morala poticajno djelovati da ne stojimo prekrienih ruku, nego da razvijamo svoju djelatnost na temelju Isusova primjera, prvenstveno njegovih parabola i pojaana napora u njihovu ubrizgavanju u ivot naih vjernika, onaj osobni kao i onaj zajedniki. Nae je ozraje zatrovano i ono se ne prestaje uurbano i pojaano dalje trovati. Zbiva se najezda praktinog bezbotva koje truje i ubija zdrave snage u ljudima: raa se i razvija, osvaja prostore ivota, neovjean ovjek. Posljedice su oite: sve vee raslojavanje malih i velikih ljudskih zajednica, sve vea potitenost i malodunost, sve jaa tjeskoba i sve pogibeljniji doivljaj besmisla ivljenja. U takvim okolnostima uinkovito moe biti samo ono djelovanje koje VISOKO nadilazi osrednjost. Nita to je osrednje nee ni za dlaku biti uinkovito. Ta nam spoznaja nedostaje. Ona je nametljivo odsutna u naoj zaokupljenosti izvanjskim djelovanjem kao na primjer pri gradnji crkava, pri rjeavanju davno preivjelih admi-

28

12/2010.

D VA N A E S T I I Z B O R N I S A B O R

nistrativnih sporova oko upa, oko monopola na liturgijske knjige i bogosluja, oko svega to spada na tzv. religiju kranstva! Istini za volju, to jesu sporedna pitanja, ali nisu ni ona lako rjeiva, pa su zbog toga nai jalovi pokuaji na tom podruju tako BOLNO vidljivi i tvore zatorniku smetnju Radosnoj vijesti. Nain djelovanja Udruge Postavljajui to pitanje treba uvaiti dvije injenice: Udruga je brojna i predstavlja izuzetno vaan imbenik koji bi mogao odigrati odsudno vanu ulogu u ivotu naroda, uljudbe i kranstva u Bosni i Hercegovini. Ve samo utemeljenje Udruge pokazuje ivu svijest o potrebi zauzetosti i suradnje na polju rada u BiH! Pritom treba ponovno istaknuti golemo i vrlo znaajno ivotno iskustvo to ga pojedini lanovi Udruge imaju! Ta spoznaja dobiva na vanosti kad se uzme u obzir injenino stanje u kleru na podruju BiH! O tome ne bi trebalo nita posebno rei! Konkretno bi bilo poeljno: a. Uzeti u obzir podruje djelatnosti i razdijeliti ga na nekoliko manjih okruja. Moda dva podruja, sukladno dvjema biskupijama u Hercegovini; etiri podruja u Bosni, a zatim barem jo jedno: inozemstvo, ako ne i vie!? b. Napraviti propitivanje meu lanstvom: za koje bi se tko podruje mogao opredijeliti i za koju vrst djelatnosti: obiteljsku, uljudbenu ili kransku. Na taj nain bilo bi mogue oblikovati tri vijea od po nekoliko lanova koji bi pratili stanje na svom podruju iz pojedinih djelatnosti. Ako bi se to ostvarilo, onda bi pojedina vijea mogla stvarati konkretne prijedloge programa i prijedloge djelovanja i predloiti ih sredinjoj upravi. No ta bi pitanja trebalo rjeavati u hodu. Jedno bi pitanje ipak bilo od izuzetna znaenja u svim vijeima: pronalazak suradnika sadanjih i buduih; pod rijeju buduih trebalo bi misliti na otkrivanju darovite djece, utvrivanju vrsti njihove darovitosti i omoguavanje usavravanja. Bez toga vida djelatnosti nee biti trajna ni znaajna uspjeha!

PODRUNICA U NJEMAKOJ

12/2010.

29

Udruga aka i prijatelja Franjevake klasine gimnazije visoko e.v.

Gemeinschaft ehemaliger Schler und Frderer des Franziskanergymnasiums in Visoko e.V. Predsjednik: Mijo Nuji, Kettler Str. 13, D - 67065 Ludwigshafen, tel.: 0621 / 574738, faks: 0621 / 6684-312, faks: 0621 / 6684-309, e-mail: mijonujic@web.de

izvjetaj sa zasjedanja Udruge bivih visokih aka ogranak za njemaku, odranog u Wiesbadennaurodu 3. i 4. listopada 2009.
Na godinji susret Udruge bivih visokih aka Ogranak za Njemaku, odranog u WiesbadenNaurodu (Wilhelm-Kempf-Haus) 3. i 4. listopada 2009. odazvali su se sljedei lanovi: Josip Andri, Mato Baoti, Anto i Katica Batarilo, Jozo i Ana ai, Marijan Dadi, Anto i Marija oja, Jozo Dambo, Kazimir Guanin, fra Ivica Alilovi, Ivan i Ankica Jele, Anto i Ljubica Jelii, Janko Jelui, Ivo Jozi, Vladislav i Marija Leki, Franjo Lozi, Mijo Nuji, Pero i Gordana Pui, Mato i Veronika Valjan te Ivo ivkovi. Predsjednik Mijo Nuji predloio je sljedei dnevni red: 1. Pozdrav i izvjee predsjednika o radu u protekloj godini 2. Izvjee tajnika 3. Izvjee rizniara o imovinskom stanju 4. Rasprava o izvjeima i njihovo usvajanje 5. Razno 6. Predavanje: Bosna i Hercegovina u putopisnoj literaturi i publicistici na njemakom jeziku povijesna panorama (Jozo Dambo). Sudionici susreta jednoglasno su prihvatili predloeni dnevni red. Toka 1) Predsjednik je pozdravio nazone lanove i zahvalio na dobroj suradnji u protekloj godini. Proitao je pismene pozdrave od novog direktora Visoke gimnazije fra Zvonka Miliia, pozdrav od Vine Mihaljevia, predsjednika sredinjice iz Zagreba i pozdrav od lana Mirka Vidakovia. Posebno nas je obradovao pozdrav od Rajka Radiia, a istovremeno i iznenadilo to pismo u kojem Rajko zahvaljuje za sve lijepo to je doivio u ovoj Udruzi, ali da ovime otkazuje lanstvo u naoj podrunici jer se vraa u domovinu nakon zasluene mirovine. Rajko je uistinu bio veliko obogaenje za nau Udrugu i sigurno ga neemo zaboraviti. Predstavili su se i sudionicu susreta Mato Baoti i Josip Andri koji su ve due vremena lanovi, ali sada prvi put sudjeluju na susretu. Rajku smo izrazili hvalu, a novim sudionicima dobrodolicu. Ivan Jele, tajnik

30

12/2010.

PODRUNICA U NJEMAKOJ

Predsjednik je proitao izvjee s Izbornog sabora sredinjice u Zagrebu. estitamo novom rukovodstvu i elimo mu puno uspjeha u radu uz Boji blagoslov. Komunikacija Zagreb Ogranak Udruge u Njemakoj funkcionira zahvaljujui nastojanjima obojice predsjednika, a nadamo se da e biti jo i bolja. Toka 2) Tajnik Ivan Jele proitao je u cijelosti izvjee s proteklog susreta Udruge. Razgovor i komentari o izvjeu bili su kratki, s tim to su detaljniji razgovori ostavljeni za toku Razno. Toka 3) Rizniar Kazimir Guanin iznio je detaljan izvjetaj o financijskom poslovanju u protekloj godini. Nakon svih podmirenih obveza do dananjeg dana stanje konta Udruge pozitivno je i iznosi 1.482 eura. Na zamolbu ravnateljstva visoke Gimnazije predsjednitvo naeg Ogranka odluilo je kao pomo za aku ekskurziju u Grku dodijeliti iznos od 500 . Kako je ekskurzija trebala uslijediti sredinom rujna, predsjednitvo je donijelo ovu odluku u meusobnom telefonskom razgovoru ne ekajui godinje zasjedanje. Toka 4) Izvjetaji tajnika i rizniara dani su na raspravu i jednoglasno su usvojeni. Toka 5) Razno Ocijenjeno je pozitivnim to to se predsjednik pobrinuo da 25% od lanarine bude uplaeno pravovremeno na raun sredinjice, kako je i predvieno statutom, kao na doprinos za Bilten i druge trokove. Oigledno je da se Ogranak Udruge u Njemakoj suoava s jednom veoma ozbiljnom injenicom. Vei broj lanova je u godinama tako da se poelo dogaati da lanovi odlaze u mirovinu i vraaju se u domovinu, a na taj nain obino i prestaje lanstvo u Ogranku. Kazimir Guanin takoer je u prijevremenoj mirovini, ali i dalje ostaje na lan i rizniar, iako e veinu vremena provoditi u Novoj Biloj. Kazimir je izmeu ostalog rekao da veoma ali zbog odlaska Nike Radata i Rajka Radiia, jer su obojica bili srce i dua Udruge, posebno to se tie glazbenog i zabavnog dijela. Ovim putem pozivamo mlae kolege iz Njemake, Austrije i drugih zemalja da nam se pridrue i na taj nain obogate i potpomognu svojim radom nau Udrugu. Tema naih susreta uvijek je iznova profil Udruge. Pero Pui naglaava da je Udruga neto jedinstveno. Do sada je njegovanje fratarskog duha funkcioniralo samo preko fratara, tako rei samo s oltara; meutim naa Udruga se sastoji od ljudi koji su due ili krae kolovani u fratarskoj koli, neki imaju i potpunu teoloku naobazbu, ali svoj franjevaki duh ive u okviru svojih obitelji i u svome okruenju, optereeni svim problemima dananjeg drutva. To znai da i franjevaki duh kroz njih poprima jednu novu dimenziju. To konkretno za Puia znai da Udruga treba dobro promisliti koji su naini njezina djelovanja kako bi franjevaki duh proeo to vie obitelji koje u ovom vremenu trae orijentaciju i identifikaciju.

PODRUNICA U NJEMAKOJ

12/2010.

31

Bilo je govora i o tome da je pravo svih onih koji plaaju lanarinu da dobiju barem Bilten, a ima prigovora da se ak ni to ne dogaa u nekim sluajevima. Dogovoreno je da ubudue predsjednik potom alje Bilten onima koji su platili lanarinu, a da pojedinosti o tome kako e Bilten stii do njega dogovori sa sredinjicom u Zagrebu. U proteklom periodu prikupljana je emigrantska i migrantska literatura. Inicijator tog projekta bio je Pero Pui. Pui postavlja pitanje povratnih informacija, to se dogaa s tom literaraturom i jesu li u samostanu na itu i dalje zainteresirani za nastavak rada te kako dalje sve to organizirati. Dogovoreno je da Pero stupi u kontakt sa samostanom it i dogovori pojedinosti. CD projekti : Predsjednik je proitao dopis Vine Mihaljevia o snimanju dvaju CD-ova. Jedan bi sadravao pjesme VIS-a Juki, a drugi izbor tekstova iz franjevakih kronika. Ogranak podrava oba projekta. to se tie Izbora tekstova iz franjevakih kronika, predloeno je da Jozo Dambo bude nositelj projekta i da sam sebi izabere suradnike oko toga posla, a da predsjednitvo Udruge u Zagrebu stupi u kontakt s institucijama koje bi organizacijski i financijski pomogle ostvarenje tog projekta; Udruga sama ne bi bila u mogunosti ni novano ni logistiki stajati potpuno iza tog projekta. U toku susreta voene su konstruktivne diskusije tako da je vrijeme veoma brzo prolo. Poslije veere nastavili smo u kunoj kapelici s misnim slavljem koje je predvodio fra Ivica Alilovi uz asistenciju dvojice akona, Mate Valjana i Ivana Jelea. Pjevalo se i slavilo Gospodina iz sveg srca i iz sveg grla. Fra Ivica je istaknuo u svojoj propovijedi da je Franjo dodirnuo srca svih ljudi, i bogatih i siromanih, uenih i onih drugih, kako onog vremena tako i srca dananjih ljudi. Biti Franjin znai u potpunosti biti Kristov. Nakon misnog slavlja nastavljeno je do duboko u no nae ve tradicionalno druenje uz glasnu pjesmu, dobru aicu i jo bolju hranu, za koju se pobrinuo na Jozo ai onako kako smo to od njega i ranije navikli Na Sv. Franju, 4. listopada, nakon doruka nastavili smo druenje, sada u radnoj atmosferi. Jozo Dambo odrao je predavanje pod naslovom Bosna i Hercegovina u putopisnoj literaturi i publicistici na njemakom jeziku povijesna panorama. Jozo je u kratkim crtama prikazao to njemaka literatura govori o Bosni i s kakvim predodbama pri tome operira. Upadna je slika Bosne kao uvod u Orijent. Prijelaz preko Save prijelaz je iz europske Austrije u orijentalnu Austriju (Austro-Ugarsku). Nakon predavanja razvila se ivahna diskusija u kojoj su dominirala pitanja o nacionalnim i regionalnim stereotipima, njihovu nastanku i mijenama, o pogubnosti ustaljenih, prije svega negativnih slika o drugome itd. Diskusija je provocirala i druga pitanja koja se nisu ticala strogo predavanja, ali koja su naila na velik interes, na primjer pojam Herceg-Bosna u svojim razliitim primjenama i shvaanjima. Izraeno je miljenje da bi i svi sljedei susreti kao jednu od toaka radnog programa trebali sadravati slian struni, kulturni ili informativni program. S naeg susreta uputili smo pismene pozdrave prof. dr. fra Ignaciju Gavranu u Visoko, listu Novi cvijet koji izdaju aci Franjevake klasine gimnazije u Visokom i dr. fra Tomislavu I. Meugorcu u franjevaki samostan Kreevo.

32

12/2010.

PODRUNICA U NJEMAKOJ

Sudionicima susreta ponueno je, osim Biltena, i vie knjiga prof. dr. Vjeke B. Jarka, dr. Sreka M. Daje i dr. Ivana T. Meugorca. Dolo je vrijeme ruka i naeg razilaska. Imali smo svi dojam da je vrijeme bilo prekratko za ovakav oblik susreta. Izraena je i elja da ovi susreti budu jo i dui pa emo ozbiljno sagledati mogunosti da se to i ostvari barem za one koji to ele. Dogovoreno je da e sljedei susret biti u Oberkirchu u blizini Offenbacha polovinom studenog 2010. O detaljima e lanovi biti blagovremeno obavijeteni. Do tada MIR I DOBRO! Stuttgart, 5. 10. 2009.

PODRUNICA U NJEMAKOJ

12/2010.

33

sveti Franjo u Wiesbadenu

Ovogodinja skuptina Udruge bivih aka Franjevake klasine gimnazije Visoko podrunica za Njemaku - bila je u znaku 800. obljetnice postojanja franjevaca i franjevatva. U Wilhelm-Kempf-Haus (biskupijska kua za duhovne vjebe, pastoralne sastanke i daljnje duhovno-teoloko obrazovanje) zazvali smo duh Franje iz Asiza, duh jednostavnosti ivota, duh neposrednosti u ophoenju s drugima, duh djetinje povezanosti s prirodom koja nas je u arolikosti raslinja i boja u ove jesenjske dane okruivala u Wiesbadenu Naurodu. U misnom slavlju i u pjevanju franjevakih pjesama zahvaljivali smo Gospodinu za osobni dar ivota, za bratski ivot u Udruzi, za zajednitvo sa sljedbenicima sv. Franje, posebno s onima koji hode njegovim stopama po provinciji Bosni Srebrenoj i hercegovakoj franjevakoj provinciji, u kojima smo rasli i sazrijevali. Posebno smo opet zahvalili Gospodinu na daru pripadnosti Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom koja nam je u vanom mladenakom dobu ulijevala duh fratarluka koji su franjevci bosansko-hercegovakih prostora stoljeima ivjeli, u vjeri i ljubavi odgajali i pratili puk hodei visinama i nizinama napaene zemlje. Kao i svake, tako i ove godine, okupili smo se bratski, moe se rei obiteljski, doavi iz raznih krajeva i gradova Njemake. Nije se gledalo na udaljenost i kratkou susreta. Zajednitvo se njeguje odricanjem, prihvaanjem dunosti i u prelaenju dugih putova da bi se nalo zajedno. Tako su doli visoani iz Mnchena, Bblingena, Offenbuga, Ulma, Klna, Bochuma, Bad-Camberga, Hagena, Wlfratha, Winterbacha, Freiburga, Mnstera, Ludwigshafena, Duisburga, Odenhausena i Siegena. Bilo nas je 27. Udruga aka i prijatelja Franjevake klasine gimnazije Visoko podrunica u Njemakoj - broji 42 lana bez supruga i djece. To kaem, jer elim naglasiti kako mi u Njemakoj Udrugu smatramo otvorenom za sve lanove obitelji pravih visoana i prijatelja. U tom duhu druimo se i odravamo sastanke. Franjin duh ne moe se zbiti u zatvorene zajednice. On obnavlja i snai svuda gdje su ljudi otvoreni za ivot u slobodi djece Boje i prihvaanju drugoga kao samoga sebe. Uz euharistijsko slavlje koje su predvodili fra Ivica Alilovi, upnik u Bad-Camberg-Erbachu, akoni Mato Valjan iz Odenhausena i Ivan Jele iz Stuttgarta svi lanovi Udruge, dr. Jozo Dambo iz Mnchena odrao je predavanje Bosna i Hercegovina u putopisnoj literaturi i publicistici na njemakom jeziku - povijesna panorama. Jozo je naglasio da je tema njegova izlaganja : ...imago Bosnae, slika ove zemlje kakva je tijekom vremena nastala i tradirala se na podruju njemakog govora i jezika. Predavanje odrano jasnim i razumljivim, ali i strunim jezikom u duhu nas je vodilo kroz tursko i austrougarsko razdoblje Bosne i Hercegovine i kroz stereotipe zapadnih znatieljnika i putnika o zemlji juno od Save i Dunava. Veoma ivu diskusiju nakon predavanja morali smo zavriti da bismo imali vremena rijeiti nekoliko vanih pitanja vezanih za rad Udruge. Skuptina je trajala dva dana (3. i 4. listopada). U noi od subote na nedjelju organizirali smo zajedniku veer koja je trajala do u sitne nedjeljne sate. Osobni susreti, razgovori o djeci i obitelji, izmjena iskustava kroz radnu godinu ili godinu mirovine, ivot u zaviaju, gimnazija i profesori u Visokom, prvi dolazak dvojice lanova

Anto Jelii

34

12/2010.

PODRUNICA U NJEMAKOJ

(Mato Baoti i Josip Andr) na skuptinu Udruge, krizno stanje u svijetu danas, bile su teme te kratke noi. Naravno, cijelo vrijeme dvoranom je odjekivala pjesma i gromoglasni smijeh kao reakcija na ispriane ale i viceve. Sjetili smo se lanova koji su nas napustili i odselili juno od Save i Dunava: dr. fra Tomislava Meugorca u Kreevu, Rajka Radiia, Mije Vidovia i Nike Radata, koji su godinama bili s nama. Na poseban nain sjetili smo se svojega profesora fra Ignacija Gavrana, koji za nekoliko mjeseci navrava 96 godina ivota na dobrobit svoje zajednice Bosne Srebrene i Franjevake klasine gimnazije u Visokom. Zahvalnost za uspjean rad skuptine pripada svakako agilnom vodstvu: Miji Nujiu, dr. Jozi Dambi, Ivanu Jeleu i Kazimiru Guaninu. Sljedea skuptina zakazana je za jesen 2010. u Offenburgu.

PODRUNICA U NJEMAKOJ

12/2010.

35

Srebreni jubilej

akon mato valjan proslavio 25 godina rada u Hkm-u giessen

To nije samo Valjanov jubilej ve i cijele Hrvatske katolike misije Giessen, istaknuo je fra Anto Batini u propovijedi. Stalni akon biskupije Mainz Mato Valjan proslavio je na svetkovinu Duhova 25. obljetnicu pastoralnog djelovanja u Hrvatskoj katolikoj misiji Giessen. Sveano misno slavlje tim je povodom u crkvi sv. Bonifacije u Giessenu predvodio dekan i upnik u njemakoj upi u Frankfurtu na Majni, fra Anto Batini u zajednitvu s voditeljem KHM-a Giessen fra Marijanom Petrieviem, njemakim upnikom vl. Hermannom Josefom Zornom te uz pomo akona Valjana. Slavljeniku Valjanu na poetku je mise estitku uputio otac Petrievi, koji je pozvao vjernika da zahvale Bogu na blagoslovljenih 25 godina djelovanja akona Valjana u toj misiji. Fra Anto Batini u propovijedi je istaknuo da se Valjan nalazi meu prvim hrvatskim pastoralnim referentima kao i meu prvim hrvatskim akonima u Njemakoj. - To nije samo Valjanov jubilej ve i cijele ove hrvatske zajednice. Jo je pogodnije da taj jubilej slavimo na dananju svetkovinu Duhova roendana Crkve. ivjeti za druge to je prva zadaa pastoralnog, odnosno akonskog djelovanja, ali i djelovanja i ponaanja svakog kranina. Radujemo se zajedno ivei jedni za druge, dijelei i lomei kruh, odnosno slavei gozbu Gospodnju; dijelei ivot, radost i tugu, zdravlje i bol istaknuo je otac Batini. Na kraju misnog slavlja estitku je uime biskupa Mainza, kardinala Karla Lehmanna, uputio referent duobrinitva za katolike drugih materinjih jezika u biskupiji Mainz Bernd Krmer, koji mu je predao kardinalovu zahvalnicu. Nakon sveane mise svi su pozvani na objed u misijske prostorije, gdje je misijski zbor Hrvatski giessenski slavuji izveo nekoliko prigodnih duhovnih i pukih skladbi. (ap) Preuzeto iz: Veernji list, 29. 5. 2010, str. 33.

36

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

Fra ignacije gavran, ivot u ozraju istine i ljepote (1914-2009)

Ivo Pranjkovi Dana 24. listopada umro je Visokom najstariji i daleko najsvestraniji franjevac Bosne Srebrene, legendarni polihistor dr. fra Ignacije Gavran. Roen je 24. veljae 1914. u Vareu kao sin Ivana i Marije ro. Stjepanovi. ivio je dakle punih 95 godina i osam mjeseci. Franjevac je bio 78 godina, sveenik 71 godinu (zareen je 1938. u Banjaluci), skupio je punih 68 godina profesorskoga i odgojiteljskoga staa, 60 godina bio je knjiniar profesorske knjinice Franjevake klasine gimnazije u Visokom, poveavi njezin fond s 15 na preko 60 tisua knjiga i drugih publikacija. Bio je iznimno darovit i marljiv te vodio uzoran i krajnje discipliniran ivot, posve predan intenzivnom radu i molitvi. O nainu i stilu njegova ivota zorno svjedoi podatak da je redovito poslije ruka i veere pio po au vina, ali ga nikada nitko nije uspio nagovoriti da popije dvije! Osnovnu kolu pohaao je u Vareu, gimnaziju u Visokom (1925-1934). Tu je 1930. godine objavio i svoj prvi tekst pod naslovom Dva cvijeta (u akom listu Cvijet). Teologiju je studirao u Sarajevu i Breslavi, a filozofiju u Breslavi i Ljubljani. U Ljubljani je i doktorirao tezom Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva (1941). Jednu godinu pohaao je i likovnu akademiju u Zagrebu (1843-1944). itav studij trajao mu je sedam godina, a u tih sedam godina zavrio je dva fakulteta i doktorirao! U provinciji je osim profesorskih obnaao dunosti akoga prefekta, direktora Gimnazije (1967-1976), definitora provincije (1961-1967) te s velikim marom, ponosom i ljubavlju slubu knjiniara profesorske knjinice Franjevake klasine gimnazije (1941-2006). Glavni njegovi predmeti bili su filozofija i povijest umjetnosti, ali je predavao i itav niz drugih predmeta (u visokoj gimnaziji i na Teologiji u Sarajevu): hrvatski, njemaki, ruski, latinski, engleski, psihologiju, povijest, matematiku, crkvenu povijest umjetnosti, ukrasno pisanje itd. Osim jezik koje je predavao izvrsno je poznavao jo i grki, francuski, talijanski i slovenski, a dobro se sluio poljskim, ekim i panjolskim. Temeljne struke kojima se fra Ignacije cijeloga ivota manje ili vie intenzivno bavio bile su, kao to je ve reeno u vezi s glavnim njegovim predmetima, filozofija i povijest umjetnosti. U prvoj je tragao za istinom, a u drugoj za ljepotom. U svojoj disertaciji (objavljenoj 1941. u Sarajevu pod naslovom Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva) fra Ignacije, zajedno s poznatim ruskim filozofom, traga za istinom o ovjeku, za bitnim odrednicama njegova postojanja. Nastojei spoznati bit ovjekovu odnosno odgovoriti na pitanje to je ovjek, fra Ignacije u svojoj disertaciji nastoji ponuditi odgovore na ona tri poznata kantovska pitanja: to ovjek treba znati, to treba da ini i u to smije vjerovati? Odgovori na ta pitanja nalaze se, po fra Ignacijevu sudu, u prostoru obiljeenom meuproimanjem filozofije i kranske vjere. Ta svoja promiljanja o naravi i smislu ovjekove egzistencije, o njegovu odnosu prema Bogu i drugim biima, o ovjekovu animalnom i kulturnom djelovanju naziva fra Ignacije filozofskom antropologijom. Svojevrsni je nastavak promiljanja sadranih u disertaciji fra Ignacijeva studija Ideja slobode kao temeljni pojam ljudske egzistencije prema Ivan Duns Scotu (objavljena

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

37

u Rimu na engleskom jeziku 1968. godine) u kojoj se fra Ignacije bavi trima vrstama ljudske slobode: prirodnom, steenom i prigodnom slobodom. Prirodna je sloboda sloboda volje koju ovjek ne moe izgubiti, steena je sloboda sposobnost htjeti djelovati onako kako ovjek treba djelovati, a prigodna sloboda pretpostavlja i/ili ukljuuje politiku ili civilnu slobodu. Filozofskom problematikom bavi se fra Ignacije i u svom polemikom tekstu Promaeni napadaj uz knjigu B. Russella Nauka i religija u kojoj kritiki analizira Russellovo poimanje religije i odnosa izmeu religije i znanosti. S filozofijom, odnosno s istinama koje ona nudi fra Ignacije e ostati blizak cijeloga ivota, izmeu ostaloga i tako to je godinama u Visokom predavao logiku i psihologiju. God 1997. objavio je i uzorno pisane udbenike logike i psihologije za Gimnaziju odnosno uope za srednje kole. Za ljepotom je fra Ignacije tragao ponajprije preko povijesti umjetnosti. Bio je izvrstan poznavatelj cjelokupne svjetske povijesti likovnih umjetnosti i neosporan autoritet iz toga podruja u svojoj provinciji, a i uope u Bosni i Hercegovini. Razumije se da je vrlo dobro poznavao i hrvatsku likovnu scenu. Od 60-ih godina pa gotovo do smrti bio je lan Komisije za crkvenu umjetnost u svojoj provinciji radei u njoj neumorno i vrlo savjesno. Time je bez sumnje bitno pripomogao da franjevci Bosne Srebrene, kad je rije o razumijevanju i percepciji likovnih umjetnina, danas daleko premauju ostale crkvene zajednice na prostorima bive Jugoslavije. Na satove likovne umjetnosti fra Ignacije je uvijek nosio naramke prelijepih knjiga s kojima nas je upoznavao s puno ara i istanane likovne erudicije. Ako bi komu od nas takva knjiga (uglavnom zbog zanosnih enskih aktova) sluajno ispala iz ruku, doslovce bi plakao! Objavio je (1969) i pregled povijesti umjetnosti pod naslovom Veliki likovi povijesti umjetnosti. S likovnou je u uskoj vezi i fra Ignacijev putopis Biljeke s puta po Austriji, Njemakoj, Belgiji i Engleskoj (1964), koji ima i neospornu knjievnoumjetniku vrijednost. Prije toga (1960) objavio je i slino koncipirane Biljeke s puta po Italiji. Fra Ignacije je bio i vrstan povjesniar i filolog. To je na najbolji nain pokazao prireujui za tisak ljetopise bosanskih franjevaca iz 18. stoljea, Ljetopis fra Nikole Lavanina (1981), Ljetopis sutjekog samostana fra Bone Benia (1979) te Ljetopis kreevskoga samostana fra Marijana Bogdanovia (1984). Ti su ljetopisi objavljeni u biblioteci Kulturno naslijee izdavake kue Veselin Maslea iz Sarajeva, a ponovo 2003. godine u izdanju Synopsisa. Fra Ignacije ih je priredio upravo besprijekorno. Preveo je latinske i talijanske dijelove u njima, opskrbio ih opirnim predgovorima i rjenicima te informativnim i pedantnim biljekama povijesne i filoloke naravi. Time je obavio vrlo vaan posao za cjelokupnu bosansku i hrvatsku kulturnu povijest, a napose za povijest svoje provincije Bosne Srebrene. Osim toga fra Ignacije je besprijekorno priredio i omani prijevod djela Sedam trublji za probuditi grenika na pokoru fra Pavla Papia, koji je nastao 1649. godine u Visokom i koji je bio u rukopisu sve do 1991. kad ga je fra Ignacije priredio i objavio u Grai za povijest knjievnosti hrvatske u Zagrebu. Fra Ignacije je, izmeu ostaloga, bio i vrstan polemiar. Osim spomenute polemike s nekim stavovima B. Russella polemizirao je npr. s Tomislavom Ladanom 1972. godine u lanku Jezine konice i njihova opravdanost reagirajui na Ladanov tekst Jezini tabu, objavljen u njegovoj knjizi Ta kritika (1970). Ladan je naime zastupao miljenje da je psovka tabu i magina pojava te da je nevina i s psiholokoga i s

38

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

moralnoga i s odgojnoga stajalita. Fra Ignacije se ne slae s njim i tvrdi da je psovka runa pogrda blinjega te da tamo gdje nema pogrde nema ni psovke. U vezi sa psovkom fra Ignacije je objavio i vrlo zanimljivu knjigu pod naslovom Bludna psovka: povijesno-psiholoka studija (1962), s kojoj Ladan implicite polemizira u spomenutome napisu. Polemizirao je fra Ignacije i s crkvenim autoritetima, posebno s Vrhbosanskim ordinarijatom u Sarajevu. Uinio je to u knjizi Lucerna lucens? koju je objavio u vlastitoj nakladi (1978. godine). U njoj je rije o odnosu Vrhbosanskoga ordinarijata prema bosanskim franjevcima sve od 1881. godine (kad je uvedena redovita crkvena hijerarhija u BiH) pa do 1975. godine. Fra Ignacije analizira i postupke prema bosanskim franjevcima pojedinih biskupa i nadbiskupa od Josipa Stadlera, Ivana aria do Marka Alaupovia i Smiljana ekade. Stadleru primjerice prigovara to je nastojao stvoriti vlastiti kler od franjevakih uskoka, to je oduzimao i cijepao upe, to je franjevce potiskivao iz javnoga ivota itd., ali ne zaboravlja ni Stadlerove dobre strane: da je npr. izgradio travniku gimnaziju i zgradu sarajevske nadbiskupije, da je ustrojio karitativne zavode, da je izrazito proirio djelovanje asnih sestara, da je puno uinio na podruju izdavatva itd. Polemizirao je fra Ignacije i sa svojom subraom, posebno s fra Andrijom Zirdumom u vezi s fra Andrijinom knjigom Pisma bosanskih franjevaca 1850-1870 (iz 1996) i s njegovim prireivanjem Godinjaka fra Jake Baltia (1991). Fra Ignacije izravno i konkretno upozorava na nedostatke u fra Andrijinu prireivanju spomenutih knjiga (npr. kad je rije o slovopisu i pravopisu, o prijevodima s latinskoga, o tumaenju nejasnih mjesta i sl.), ali kao pripadnik zajednice naglaava da uime te zajednice sa zahvalnou prihvaa fra Andrijine lijepe darove. Povijeu, posebice kulturnom povijeu svoje provincije, ali i Bosne i Hercegovine i Hrvatske, fra Ignacije se bavio i tako to je pisao popularne lanke, najvie njih u glasilu svoje provincije Svjetlo rijei. Ti su njegovi napisi sabrani u etiri omane knjige objavljene pod naslovom Putovi i putokazi: niz lanaka o naoj prolosti (19882003). U njima fra Ignacije primjerice pie o fra Matiji Divkoviu, fra Marku Dobretiu, fra Augustinu Miletiu, fra Filipu Lastriu, fra Marijanu unjiu, fra Martinu Nediu, fra Frani Ivanu Jukiu, fra Stjepanu Margitiu itd., ali i o Gabrijelu Jurkiu, Marku Maruliu, o Ivanu Metroviu, o Kotromaniima, o banu Josipu Jelaiu, o Poljikoj opini, o Eufrazijevoj bazilici u Poreu, o Hrvojevu misalu, o gradu Zagrebu, o Baanskoj ploi itd. Povodom 700. obljetnice djelovanje franjevaca u BiH fra Ignacije je objavio i knjigu Suputnici Bosanske povijesti (1990), koja je 2001. prevedena i na engleski (Fellowtravellers of Bosnian History: Seven Centuries of Bosnian Franciscans). Fra Ignacije je i inae dosta pisao na stranim jezicima, a posebno je dosta prevodio: s latinskoga, engleskoga, njemakoga, talijanskoga, slovenskoga, panjolskoga. Preveo je tako Katoliki katekizam s njemakoga (1963), a osim latinskih i talijanskih dijelova u spomenutim ljetopisima preveo je s fra imom imiem i znamenito djelo Epitome vetustatum Provinciae Bosnensis (Pregled starina bosanske provincije) najvanijega i najplodnijega franjevakoga pisaca 18. stoljea i prvog povjesniara Bosne fra Filipa Lastria. Fra Ignacije se dostojno oduio i Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom, koju je, to bi rekao Andri, volio kao svoju duu i u kojoj je proveo punih 68 godina ivota. Njegovom je zaslugom postao dostupnim arheoloki i etnografski materijal koji je dijelom ve bio u gimnaziji, a dijelom ga je prikupio sam fra Ignacije. God.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

39

1975. fra Ignacijevom je zaslugom otvoren Lapidarij tragovi kulture neolita, Ilira, Rimljana i Stare Bosne na tlu Visokog i njegove okolice, koji je fra Ignacije osmislio uz pomo dr. ure Baslera. Za motto zbirke uzete su rijei rimskog cara Hadrijana: Turpe est in patria esse peregrinum (Sramota je biti stranac u vlastitoj domovini). U Lapidariju posebnu pozornost zasluuju Batonova ploa, Nadgrobnik ilirske obitelji iz Breze te Peat Stjepana II. Kotromania. I Etnografska je zbirka zaivjela ponajprije zahvaljujui fra Ignacijevu zauzimanju. U njoj su zastupljeni kuanski predmeti, alatke, nonje, kovaki proizvodi iz Oevije, Kraljeve Sutjeske, Varea, Fojnice, Kreeva, Olova i drugih mjesta srednje Bosne. Fra Ignacije je takoer 1998. objavio i Kratki vodi kroz Franjevaku gimnaziju i njezin lapidarij (na hrvatskom, engleskom, njemakom i talijanskom) te poseban vodi pod naslovom Lapidarij Franjevake gimnazije u Visokom, a godine 2000. povodom 100. obljetnice postojanja zgrade Franjevake klasine gimnazije u Visokom objavio je i knjigu Vrata u ivot (s poglavljima: Povijesni pregled, Slike iz svagdanjeg ivota Sjemenita i Gimnazije, Zasluni djelatnici i Gimnazijske ustanove i zbirke). Kao knjiniar objavio je i Prirunik knjiniara Profesorske knjinice franjevake gimnazije u Visokom (1943) te Struni katalog profesorske knjinice Franjevake klasine gimnazije u Visokom (1975). Osim o znamenitim likovima iz prolosti Bosne Srebrene fra Ignacije je revno pisao i o poznatijim svojim suvremenicima iz redova te provincije, posebno npr. o fra Luji Zlouiu, o fra Josipu Markuiu, o fra Rastku Drljiu, o fra Bonifacu Badrovu, o fra Bosiljku Bekavcu, o fra Miroslavu Abazu, o fra Mladenu Briu, o fra Augustinu Augustinoviu, o fra Miji Bobetiu itd. Fra Ignacije je bio i poasni lan Udruge aka Franjevake klasine gimnazije - Visoko, koja mu se nastojala oduiti tako to je u njegovu ast objavila dva zbornika: prvi povodom njegove 85. godinjice (Dies academicus u ast dr. fra Ignacija Gavrana, Zagreb, 1999), a drugi povodom 90. obljetnice pod naslovom Spomen-spis. Povodom 90. obljetnice roenja dr. fra Ignacija Gavrana (Zagreb, 2004). Uime lanova te udruge, uime svih 68 narataja njegovih aka (za koje, kako ovih dana ree ugledni lan nae udruge dr. Jozo Dambo, Visoko bez fra Ignacija vie nikad nee biti ono to je bilo) i uime svih onih koji su ga poznavali opratam se na ovaj nain od naeg dragog fra Ignacija, a njegovoj subrai, lanovima provincije Bosne Srebrene izraavam iskrenu i duboku suut. Objavljeno u Vijencu, XVII/412-413, Zagreb, 2009, str. 34.

40

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

Popper, solovjev fra ignacije

Mato Baoti, sen.

O pokojnom fra Ignaciju Gavranu moglo bi se puno toga pisati, a takoer i o njegovim djelima i zaslugama za Franjevaki red opirno diskutirati. No ne elim ovdje evocirati svoje doivljaje koji se odnose na pokojnoga fra Ignacija za vrijeme moga boravka u Visokom. Na ovom mjestu elim samo ukratko spomenuti jedan dogaaj iz godine 2004. Te godine sam ja, naime, dobio od njega pismo u kojem mi srdano zahvaljuje za umjetnike knjige koje je, kako je mislio, dobio od mene. Meutim morao sam mu odgovoriti da te knjige nije dobio od mene, nego da darovatelja mora traiti drugdje. Ovaj nesporazum bio je i meni povod da fra Ignaciju poaljem neku knjigu, najradije neku dobru filozofsku knjigu. Dugo sam razmiljao kako pronai filozofsko djelo koje njemu moda ne bi bilo ve poznato. Budui da sam i ja pored latinskog jezika i vjeronauka predavao na njemakim kolama i filozofiju, odluio sam mu poslati knjigu Alle Menschen sind Philosophen koju je napisao filozof Karl R. Popper. To je po mome miljenju jako lijepa knjiga, u kojoj se ustvari nalaze najvanije Popperove filozofske teze, u njoj je dakle, summa cogitationum eius, kako bi kazali latinisti. Nakon samo nekoliko dana dobio sam od fra Ignacija vrlo lijepo zahvalno pismo. Na moje veliko iznenaenje pisao mi je u njemu da je isti dan proitao trideset stranica i da mu se knjiga jako svia. Drago mi je bilo da sam mu mogao s jednim malim darom priutiti veliko veselje, kako on to tvrdi u pismu. Pogotovo mu je bilo drago da ga nisam zaboravio kao svoga profesora. Budui da i sm esto tako neto doivljavam od svojih bivih aka, mogao sam potpuno razumjeti njegovo veselje. to se tie knjige koju sam mu poslao, naglasio je da mu se mnoge Popperove teze sviaju, pogotovo njegova poniznost i tvrdnja da mi nita ne znamo, iako je to Sokratovo miljenje. Stoga je samo konzekventna tvrdnja da je itav ivot samo uenje, ili kako filozof kae: Leben ist Lernen durch Versuch und Irrtum. Svaki filozof, a i ostali ljudi, moraju biti spremni korigirati svoje pogreke. Ne bih znao kazati jesu li svi ljudi filozofi. Vjerojatno nisu, kao to svi nisu ni matematiari; meutim, fra Ignacije je za mene sine dubio bio filozof, ne zbog toga to je znao da nita ne zna, nego zato to je ljubio Boga. Aurelius Augustinus naime tvrdi u svome djelu De civitate Dei: verus philosophus amator Dei est (De civit. Dei, lib. VIII, c. 1). Ja bih jo dodao da je i onaj pravi filozof koji voli istinu. Popper naime nije smatrao da su Fichte i Hegel bili veliki filozofi zato to po njegovu miljenju nisu voljeli istinu. Dok danas na Zapadu mnogi ljudi naputaju Crkvu, jer se ivot sveenika ne slae sa ivotom Isusa Krista, moe se bez daljnjega tvrditi da je pokojni fra Ignacije bio vrlo dobar sveenik, a takoer uen pedagog i znanstveni radnik. Mogue je da o njemu, sada pokojniku, moemo kazati ono to je biskup Strossmayer rekao o filozofu Vlamiru Solovjevu, o kome je pokojni fra Ignacije napisao doktorsku radnju, da je Solovjev anima candida, pia ac vere sancta. Smatram da i o fra Ignaciju moemo gotovo isto ustvrditi: Pater Ignatius anima candida, pia ac, si non sancta, at saltem bona et proba erat. Requiescat in pace cum omnibus fidelibus in regno Dei!

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

41

mini traktat o krai knjiga

Da se zna: Kao to je Andriev fra Stjepan Matijevi volio samostan kao duu svoju tako je i fra Ignacije Gavran volio knjige. Tko je imao prilike vidjeti kako ih dri u rukama i u njima lista, mogao je na trenutke pomisliti da u tome ima ne samo ljubavi nego i nekog fetiizma. Tako brino, tako njeno uzimaju se u ruke samo dragocjeni rukopisi i povelje u arhivima ili predmeti od najfinijeg porcelana ali zaboga zar i Poviest hrvatska Tade Smiiklasa koja je u onako robustnom uvezu preturila preko korica nekoliko ratova, vie reima i jo vie akih generacija! Meutim kod fra Ignacija tu nije bilo diskriminacije. Jednako paljivo on je postupao prema kolskim izdanjima grkih i rimskih klasika kao i prema romanima Zanea Greya, dnevnim novinama ili Slubenom listu SR BiH. Nikada mi nije bilo jasno kako je on s ovakvim manirama sjedio u istoj razgovornici sa svojom pukom oprekom, s pokojnim fra Rastkom, i gledao kako ovaj knjige razvlai kao na Prokrustovoj postelji, akrobatski ih savija, previja, gnjei, stie, ispravlja i glaa. Kako je funkcionirao taj tandem, ne ide mi ni danas u glavu. Znao sam to fra Ignaciju znae knjige i s vremena na vrijeme slao bih mu poneke za koje sam mislio da e ih rado imati i u svojim rukama i u Profesorskoj knjinici (koja bi, usput reeno, trebala nositi njegovo ime). Na svaku poiljku on je odgovarao, uz svaku knjigu imao neki komentar: zato mu je odreeni autor vaan, zato mu je dotina tema znaajna i kome e knjige sve biti od koristi itd. Bilo je u tim poiljkama i pozamanih formata, ali i broura od tridesetak stranica. Ali ni tu nije bilo diskriminacije. Fra Ignacije se znao obradovati katalogu neke velike izlobe kao i knjiuljku koji sam kupio u Breslavi (Wrocaw/Breslau), naravno znajui da je to grad njegovih studijskih godina. Bio je dirljivo zahvalan za dar knjige. to se moga odnosa prema knjigama tie, priznajem da sam gojenac fra Ignacijev i fra Rastkov ujedno, a to bi onda bio neki trei tip. Meutim neu sada o njemu, no ipak moram ispriati ovo: Na Meunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu 1976. godine potucao sam se kroz labirint izlobenih prostora, lunjao od jednog izdavaa do drugog, bez reda i plana. U takvom moru knjiga i u meteu posjetitelja i poslovnih ljudi ovjek se umori i od knjige. Gotovo otupi. Pa i kada neku knjigu uzme s police ini to, najkasnije nakon treeg sata hodanja, mehaniki, povrno i daleko od prvotnog zanosa. S takvom glavom i u takvom raspoloenju nabasao sam sasvim sluajno i na maarski izlobeni paviljon Akadmiai Kiad, s police uzeo prvu knjigu koja mi se bojom i formatom isprijeila i ponio je sa sobom kui. Imam je i danas: The Pearls of Uzbekistan. Photos by Kroly Gink, Text by Kroly Gombos, Budapest, Corvina Press 1976, 94 str. + 142 str. ilustr., tvrdi uvez, etverobojni omot, format 25 x 21 cm. ISBN 963-13-4600-5. Nije nita neobino da ovjek pribavi sebi i neku stvar koja mu nije nuno potrebna ili koja mu uope nije potrebna, nego je uzme usput kao to djeca suigrau ni krivom ni dunom znaju udariti pljusku, onako letei, jer im je ruka nemirna i

Jozo Dambo

42

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

jer se taj netko naao na dohvatu upravo te i takve ruke. Svoju leteu akciju na sajmu knjiga moda bih i zaboravio da u tom trenutku nije iz nekog tko zna kojeg sloja moje nutrine prokljuao glas prijekora: to bi na to kazao fra Ignacije? Ni govora o sedmoj Bojoj zapovijedi ili grinji savjesti po nekoj drugoj, vioj liniji jedino fra Ignacije kao najvea i neprikosnovena instanca kada se radi o knjigama! Uzeti tuu knjigu bez pitanja i ne vratiti je (itaj: ukrasti) prijestup je za koji nitko nije i ne moe biti nadlean osim njega i jedino njemu, premda tada tako dalekom, trebalo je i na tom sajmu poloiti raun. Evo sada rauna, postumno, ali iz uvjerenja tvrdoglavo ne traei apsoluciju. O tome emo, nadam se, on i ja (zato ne i fra Rastko?) u ne tako daleko vrijeme, moi razgovarati jezikom kojim nismo nikada razgovarali i u nekim bibliotekama u kojima vlada apsolutni red prema kojemu je fra Ignacije odmjerenim koracima, sustavno i brino, iao kroz itav svoj ivot.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

43

44

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

Triptih sjeanja

Mijo Nuji

Buona gente Buon giorno, buona gente! Tako nas je pozdravio fra Ignacije Gavran u visokoj crkvi na misnom slavlju na poetku nove kolske 1968/69. godine. Kazao je da su to rijei sv. Franje koje su uklesane na tvravi u mjestu Poggio Bustone u talijanskoj pokrajini Rieti: Dobar dan, dobri ljudi! Bio je to moj prvi susret s fra Ignacijem, u to vrijeme ravnateljem Franjevake klasine gimnazije Visoko. Zbog radova na novoj blagovaonici i dvorani kolska godina je poela neto kasnije nego to je bilo uobiajeno. Crkva je bila prepuna aka, a ako se ne varam, bio je to najvei broj aka nakon Drugog svjetskog rata. Upamtio sam fra Ignacijev pozdrav te ga esto u susretu s ljudima, posebice Talijanima, do dana dananjeg upotrebljavam. Razmiljam: Kad bi bilo mogue sve te buona gente, sada sa svim njihovim ivotnim ikustvima, ponovno okupljene pozdraviti istim rijeima u Visokom i razaslati ih po naoj Bosni! Uvjeren sam da bi Bosna, a s njome i Bosna Srebrena, procvala novim ivotom! Bukovac U etvrtome razredu gimanzije kolske 1971/72. godine fra Ignacije je svakome aku dodijelio kao zadau ime nekog slikara i ak je na tu temu trebao napraviti pismeni rad od 34 stranice tipkane pisaim strojem. Priznajem da sam na neki nain bio razoaran: svi moji kolege dobili su svjetske slikare i opsenu literaturu, sve neke velebne monografije, jedino je mene zapao tek Vlaho Bukovac, a kao lektira samo brourica o tom hrvatskom slikaru. Razlog moga nezadovoljstava bio je i fra Ignacijev kritini stav prema Bukovcu: Vlaho se potucao po svijetu i nije se snalazio u odreenim umjetnikim pravcima i tako dalje sve u tome smislu, a po fra Ignacijevim mjerilima o umjetnosti. Nakon nekoliko godina imao sam prigodu stajati pred Bukovevim djelima: najprije u Dubrovniku, zatim u Cavtatu, Cetinju, a poslije u Zagrebu, pa onda Pragu. Oduevio me je taj na Vlaho Bukovac i ja sam njega kao i njegovu umjetniku slobodu neizmjerno zavolio zahvaljujui fra Ignaciju i onoj brourici. Tvrava Jest da je fra Ignacije ivio i radio u samostanu i drao se strogo samostanskog reda, ali je on samostansko zdanje pretvorio i u znanstvenu utvrdu, tvravu s bastionima od knjiga, dakle ne lako osvojivu. Suoen s tim zatvorenim i teko pristupanim svijetom meni se esto nametala slika: Otac brojne obitelji ide raditi u rudnik i na taj mukotrpan posao troi gotovo sve svoje snage i vrijeme, ali opet sve to ini imajui pred oima itavu svoju obitelj. Fra Ignacije je u svojoj tvravi bio izbirljiv. Njegovo druenje s ljudima bilo je samo s izabranima. Ne sjeam se da bi ikad osrednjeg ili problematinog aka poveo sa sobom u etnju! Moda mu je nedostajalo vremena, jer mu je bilo vanije ganjati posuivae nevraenih knjiga, a takvih je, unato njegovim strametarskim metodama, uvijek bilo napretek. Ludwigshafen, 5. 5. 2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

45

Fra ignacije pedagog za sva vremena

Moj dolazak u Visoku gimnaziju obiljeio je jedan ne ba ugodna dogaaj. Naime netom nakon poetka kolske godine od modanog udara umire na profesor hrvatskog jezika fra Miroslav Abaz. Sve nas je to pogodilo. Kao zamjenu, bolje reeno kao privremeno rjeenje, do dolaska novog profesora hrvatskog jezika, postavljen nam je fra Ignacije. O njemu i njegovom irokom znanju samo smo sluali od drugih gimnazijalaca. Poznavali smo ga tek ovla iz kolske knjinice, i divili se kako, koju god da knjigu traili, on zna red, stalau i broj - tono mjesto gdje se knjiga nalazi. Ve nakon nekoliko sati mogli smo osjetiti s koliko ara i kako ivo fra Ignacije pristupa svakoj svojoj zadai. U poetku nam je njegova uivljenost prilikom recitiranja neke pjesme ili odlomka djelovala smijeno, no vrlo brzo smo shvatili kako on uistinu voli to to radi. To e se kasnije potvrditi i u drugim predmetima koje nam je predavao. No meni je ostao u posebnom sjeanju. Dola je na red i prva pismena zadaa iz hrvatskog jezika. Ko danas se sjeam. Tema: Moj zaviaj. Moja iskustva s pismenim zadaama dotad, bez obzira na to to sam bio poprilino dobar uenik, nisu ba bila ugodna. Zbog izrazito loeg, pa i neitkog rukopisa, redovito je ocjena bila dobar, a ponekad i dovoljan. Zadaa je napisana. Dolazi sat za ispravak zadanice. Otvaram svoju. Ne mogu se udom nauditi. Dvije ocjene: pismena zadaa ocijenjena je s vrlo dobrim uz napomenu da sam za ideju, koritenje mate i dosjetljivost dobio ocjenu odlian. A tek kad je pred cijelim razredom izrekao pohvalu mojoj zadai. Nitko nije bi vaniji od mene. Koliko je sve to za mene bilo nadahnjujue, poticajno, koliko mi je poleta dalo, to ni dan danas ne mogu rijeima opisati. Taj trenutak stubokom je promijenio moj dotadanji stav prema pismenim zadaama iz hrvatskog, ali i moj stav prema profesorima i nastavi openito. Eto, zato je za mene fra Ignacije pedagog za sva vremena. Danas kada radim u koli pokuavam upravo na taj nain, ignacijevski pristupati uenicima koji su mi povjereni.

Mile Marini

46

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

Posjet fra ignaciju u bolinicu koevo

Stipo Krianac

Nakon to sam doznao da se fra Ignacije Gavran, koji je istoznanica s ustanovom Franjevake klasine gimnazije u Visokom, nalazi u bolnici na Koevu u Sarajevu, odluio sam ga odmah posjetiti. Naime upravo tada u Sarajevu sam imao sjednicu Zakonodavno-pravnog povjerenstva Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, iji sam bio lan. Prije sjednice taksijem sam otiao na Koevo u bolnicu. Na ulazu, odnosno na prijavnici bolnice, doznao sam gdje je fra Ignacije smjeten i od ega se lijei. Kako nije bilo vrijeme za posjete, uz dobru okoladu Dorinu, punu ljenjaka i bocu pia uspio sam ui na odjel. Potraio sam glavnu medicinsku sestru koja je zaduena za taj odjel i pitao je mogu li posjetiti profesora fra Ignacija. Medicinska sestra, zgodna plavua, srednjih godina s osmijehom na licu i toplim rijeima na usnama, rumenim kao dozrela trenja, pokazala mi je krevet gdje je leao fra Ignacije. Na krevetu, na lijevoj strani prostrane bolesnike sobe, leao je fra Ignacije. Umoran, bolestan, slabo pokretan, ali duhovno svje, sjea se mnogo toga. Prepoznao me odmah, iako je tada imao punih devedeset godina. Poalio mi se na medicinske sestre da ga nee previjati kada ih zove. Boljela ga je noga od koljena do kuka, otekla i sva poplavila. Nakon susret s fra Ignacijem otiao sam do medicinske sestre na tom odjelu i zamolio je da mi pripazi na profesora. Darovao sam joj okoladu vadei je iz prepune torbe radnog materijala s memorandumom Federalnog parlamenta, to je, oito, ostavilo poseban dojam na sestru, a bolesnom fra Ignaciju koristilo. Kada sam naime navratio istog dana poslije podne kod fra Ignacija, pohvalio mi se da je medicinska sestra odmah dola i dala mu primjerenu terapiju. Nisam mu elio rei da medicinske sestre nisu asne sestre koje s ljubavlju i spremno na svaki poziv dolaze, nego sam se oprostio od fra Igancija i zaelio mu to bre ozdravljenje. To je bio na posljednji susret. Bio sam na komemorativnoj sjednici, svetoj misi i na sahrani u Kraljevoj Sutjesci. Veliki ljudi poinju ivjeti tek onda kad umru. Njihovi grobovi nisu raka, ve kolijevka novih snaga.Veliki su umirali, ali nisu umirala njihova djela koja su razbijala mrak neznanja, kidala lance s ovjekova razuma, krila i trasirala putove, mijenjala prirodu i drutvo. Ta djela umnogostruila su ljudsku snagu i um, otkrila i objasnila mnoge prirodne zagonetke, uila da ivot bude laki, udobniji, zabavniji, ljepi, sretniji, dui... Svi smo mi dunici velikim ljudima, njihovim djelima koja su besmrtni plodovi rada i uma. Oni su zajedniko dobro itava ovjeanstva, naslijee i imovina svih nas. U naim rukama su i ruke velikana, u naim oima i njihove oi, u naim srcima i njihova srca, u naem umu i njihov um, u naem duhu i njihov duh. Idu oni rame uz rame s nama iako su mrtvi. Oni su uvijek u koraku s vremenom. Oni sjaju svakom narataju. Mogu proi vremena i stoljea, ali velikani i njihova djela - ne. Oni se nastavljaju na sebe same kao vrijeme. Veliki stvaratelji sinovi su cijeloga svijeta. Djela velikih ljudi pobjeda su nad smru i prolaznou. Njihova djela briu granice meu ljudima i narodima. Kao to zrak udiem svi ljudi cijeloga svijeta, tako i djela

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

47

velikih ljudi pripadaju itavu ovjeanstvu. Oni nisu stvarali sami za sebe - stvarali su za ovjeka. Oni svakom od nas postaju sugraani i suvremenici. Ljudi nestaju, ali djela ostaju. Veliki ljudi pripadaju svim vremenima. Ne postoji prolo vrijeme za velike ljude. Svako vrijeme njihovo je vrijeme. Oni su u jueranjici, dananjici i sutranjici. Vjeito ive i vjeito su mladi. Njihova djela njihov su drugi, vjeni ivot. Reeno je: Veliki ljudi nemaju datum smrti, ve samo datum roenja. Njihovom smru nita se nije ugasilo. Oni umiru, ali njihove zasluge ne umiru. Rastajemo se s njima, ali se ne rastajemo od onoga to su oni stvarali. Njihova djela prezir su prolaznosti, prkos kratkotrajnosti. Ona znae trajno produenje ljudi, most prolih prema buduim. Od njih se lomi zub vremena. Zar se onda moe rei da je veliki ovjek ivio od te do te godine!? Ljudi kao to je bio fra Ignacije ostaju vjeno ivjeti i ne odlaze. Travnik, 29. 4. 2010.

48

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

Fra ignacije gavran

Ante R. olji

Ja sam vjerojatno meu svim visoanima fra Ignacijev najvei dunik. Da danas u ovoj recesiji ne gladujem mogu zahvaliti ponajvie njemu jer me gonio da uim jezike: osobno me instruirao jednu godinu ruski, dvije godine latinski (na latinskom sam morao proitati cijelu knjigu Pinoculusa i danas meu nesreenim papirima imam sveanu obvezu pisanu njegovom rukom, s mojim potpisom da me svatko moe smatrati nepouzdanim ako do kraja kolske godine ne proitam cijelu knjigu), a ak tri godine engleski (ovaj put u grupi). Ipak, imao sam i manje ugodnih uspomena. Fra Ignacije nam je, kao prvi prefekt, svakog tromjeseja ocjenjivao marljivost, urednost i vladanje, a mi smo te ocjene pismom morali prenijeti roditeljima. Kako su moje ocjene najee bile "marljivost slaba, urednost slaba, vladanje 3, ja sam jednom pokuao tricu iz vladanja provercati kao peticu. Fra Ignacije meutim nije potivao moje ljudsko pravo privatnosti pisma: pozvao me u svoju sobu i trijumfalno pokazao da sam uhvaen u prekraju te me primorao da tricu uinim jednoznanom Jo neugodnija zgoda zbila se prigodom jednog tuiranja (tuirali smo se tek svake druge subote!) Na kraju tuiranja gasilo se svjetlo da bismo se obrisali i obukli isto rublje. Ja sam meutim zaboravio pod tueve ponijeti runik: ostao mi je u blagovaonici. Kad se ugasilo svjetlo, ja sam javio da pod tueve nisam donio runik. Fra Ignacije se uzrujao. im je on zaustio Gdje ti je ja sam pourio s odgovorom: U drugoj sobi. U sljedeim zidnim novinama fra Ignacije je objavio karikaturu popraenu dijalogom. Prefekt pita Anto, gdje ti je glava?, a ja (Anto) odgovaram: Ostala mi je u drugoj sobi.Tako sam godinama bio meta podbadanjima kao Anto bez glave. No pamtim i jednu zgodu u kojoj sam ja mogao iivljavati svoju sitnu pakost. Fra Ignacije je od amerike ambasade dobivao kratke obrazovne filmove, koje smo gledali esto zajedno s profesorima. Fra Ignacije je obiavao filmove popratiti kratkim objanjenjima. Jedan film nije stigao unaprijed pregledati, a tema je bila neka primitivna kultura (moda junoameriki Indijanci). Najednom se pojavila ena golih grudi. Fra Berislav Gavranovi (bio nam je poznat tihi rivalitet meu tom dvojicom doktora) dobacio je, ne bez pakosti): Ignacije, protumai ovo!

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

49

Fratar na vratima

Bilo je to davno. Poetkom rujna 1954. godine. Poao sam u Visoko nakon to sam u Prozoru s malom maturom zavrio osmogodinje kolovanje. Gvardijan na itu fra Jerko Petrievi poslao je te godine Vinka ou, Matu Markeia, Jozu Brkia i mene u Visoko skupa s Mirkom Markeiem i Antom oljiem; ova dvojica u sjemenite su otili ve nakon etverogodinjeg osnovnog kolovanja na itu, znai u jesen 1950. godine. Za njih mi smo bili tironi, a oni za nas sjemenitarci s iskustvom i etverogodinjim staom. Kako smo doli iz Rame do Bugojna ne znam, ali od Bugojna do Lave putovali smo irom i tu presjeli na vlak koji je dolazio od Zenice prema Sarajevu. Tu su nam se pridruili jo neki aci iz drugih mjesta. I danas se dobro sjeam kako sam bio uzbuen i nemiran dok smo se bliili Visokom jer sam mnogo uo o ivotu i radu u sjemenitu, o disciplini i urednosti u zgradi i izvan nje. Dok smo se vozili kroz kratki tunel prije ulaska u Visoko, zaelio sam da tunel i vonja kroza nj budu dugi i da ne doemo brzo u visoku stanicu. Kada smo ipak ubrzo stigli u stanicu, izili smo iz vlaka i sa starijim kolegama Mirkom i Antom krenuli prema sjemeninoj zgradi koja nam se inila kao neka tvrava iz dalekih vremena. Tih nekoliko stotina metara od stanice do sjemenine zgrade prelazili smo utei iekujui prvi susret sa zgradom, odgojiteljima i profesorima. O ovima smo uli mnoge prie od Ante i Mirka. Njih dvojica slovili su kao odlini uenici i vrsni sjemenitarci, puni znanja i sjemeninih kreposti (marljivost, urednost, pobonost), tako da smo nas etvorica u njima gledali nedostine uzore. Ubrzo smo stigli pred zgradu sjemenita i prekoraivi prag s ulice uli u dvorite. U oi mi je upao natpis: Vladimira Nazora 4. To je bila nova adresa, zapravo prva adresa u mome ivotu. U isto vrijeme podigao sam oi prema ulazu u zgradu pred ijim vratima su zastali aci koji su doli istim vlakom kao i mi. Na vratima je stajao fratar u habitu i smjekao se. Bio je visok, valovite poeljane crne kose. Gledao je kroz naoale i ini mi se promatrao svakog pojedinog aka. Kada smo svi stali pred vrata on nas je pozdravio, svakome pruio ruku i sa smijekom pozvao u zgradu. Zatim nas je poveo na drugi kat, pokazao ormare s brojevima u hodniku u kojima emo drati svoje stvari, a onda nam pokazao spavau sobu, veliku prostoriju iz koje se ulazilo u manju sobu. Na sredini te sobe dobio sam krevet i noni ormari. Tu je bilo smjeteno petnaest mladia, sve uenici Vb razreda. Ante i Mirko nalazili su se u Va razredu i meusobno su govorili latinski i grki dok smo se mi poluotvorenih usta divili tom njihovom znanju. Mladi fratar na vratima bio je fra Ignacije Gavran, etiri godine prefekt i odgojitelj, profesor filozofije, psihologije, povijesti umjetnosti i latinskog jezika. Budni uvar nad mojim slobodnim vremenom i vremenom uenja i studiranja. Uzor. Naravno, nedostian!

Anto Jelii

50

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

Fra ignacije gavran na visoki uitelj ivota

Anto Dugonji

Ako je ovjek bioloka, psiholoka i filozofska ukupnost, a jest to, jer to bi inae drugo i mogao biti, onda postaje bjelodano kolika je za ovjeka vanost u ove dvije dimenzije, uz bok biolokoj. Dakako da to treba poimati kao dinamiku cjelinu u kojoj se u stalnoj meusobnoj interakciji isprepleu i proimaju te sastavnice i daju gipku promjenljivost ivota, koji samo prividno moe izgledati nepromjenljiv. Da bi ovjek dosegnuo zrelost globalnog mentalnog funkcioniranja, mora proi nezaobilazne i esto zamrene putove svoga razvoja, prvenstveno psihosocijalnog, a i filozofskog. U tome razvoju, uz razdoblje ranog djetinjstva i roditeljskog kunog odgoja, ponajvaniju ulogu ima kolovanje, posebice u adolescenciji i sazrijevanju do poetaka samostalnosti. Ovdje u, izostavivi sve prije toga, pokuati osvijetliti neke reminiscencije iz svoga vlastitog visokog kolovanja. U Visoko smo, moji vrnjaci i ja, stizali kao 14-godinjaci poslije zavrene male mature, a zapravo osmogodinje kole. Jo pomalo nespretni, a i nesigurni, ulazili smo u novu, ali univerzalnu kolu, sveobuhvatno svrhovitu, a ne samo kao puko stjecanje kolskog znanja. Tu smo susreli svoje nove uitelje i mi, mahom seljaki sinovi, nali smo se u tome novom hramu naih ivota. Ve prvi susret s visokim profesorima, mojim uiteljima, ublaili su moja strahovanja od novog i nepoznatog, ali su se misli esto vraale na vrtove djetinjstva i sigurnost roditeljskog doma jer su jo zacjeljivale rane zbog istrgnutih korijena odvajanje od dotadanjeg djetinjstva. Nama, jo golobradim djeacima iz razliitih sredina, ubrzo su visoki profesori predstavljali nove identifikacijske figure i kao nastavak za dotadanje roditeljske, pune topline i ljubavi, ali i kao obeavajue zatitnike i voditelje u tek sluene ivotne prostore. Privikavajui se toj mudro smiljenoj i ureenoj visokoj ako-profesorskoj konici, postupno smo je prigrlili kao svoju novu zajedniku kuu i doivljavali smo tu blagodat zajednitva da smo svi bili MI profesori i uenici, premda je u stanovitom obliku razlika morala postojati. Ta razlika nije postala zaprekom zajednitvu, ve ga je uvrivala paljivom raspodjelom obveza, svrhovitim, oplemenjenim jasnim idejama s pomno postavljenim ciljem. Taj zajedniki cilj, do kojega je svatko trebao stii trudnim i vlastitim stopalima, podravan je i noen zajednikim, kolegijalnim duhom i zanosom. U tome uspinjanju prema eljenim vrhuncima i vidikovcima znanja i ivotnih spoznaja moje uspomene ovom prigodom upravljaju se prema fra Ignaciju Gavranu. Ve dugo doivljavam svoje etverogodinje visoko kolovanje kao milosnu naklonost sree, a fra Ignacija kao autentinog ivotnog uitelja mogao bih prispodobiti, po uzoru na slavne grke filozofe i uitelje Sokratu o kojemu govori Plutarh da je njegov svakodnevni ivot ujedno i njegova najbolja filozofija. Ope je znana fra Ignacijeva zadivljujua metodinost svakodnevnice, skladno proeta profesorskim zalaganjima, hodoljubljem gotovo u doslovnom znaenju, ali i bibliofilijom i kontemplacijom kao protuteom ovom poglavito trivijalnom i esto raspameenom svijetu. Ima li to plemenitije od izvlaenja ljepote iz svoga stvarnog vremena kao to je to inio fra Ignacije, jer na jedinstven i neponovljiv dar - ivot brzo

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

51

se raspline i nerazumno bi bilo uludo ga provesti. Uz ostala svojstva i fra Ignacijeve vrline njegova naizgled rutinirana svakodnevica zapravo moe posluiti kao uzor stremljenju do duhovne istoe i treba uoiti koliko moe biti veliajna snaga obinosti. Fra Ignacijevo prenoenje znanja acima nije bilo puka kolska transmisija, ve pripremanje temelja za slobodno miljenje koje nam jedino omoguuje da bolje upoznamo sebe sa svim svojim vrlinama i nedostacima, da upoznamo i svijet oko sebe kako bismo se mogli upustiti u pokuaje da taj svijet i mijenjamo. U liku fra Ignacija mogao sam doivjeti paradigmu dobrog uitelja da je uitelj taj koji mora najvie uiti, jer mora najvie znati, pa kakav bi to bio uitelj neznalica! Jedan moj osobni doivljaj moe oslikati koliko je bila fra Ignacijeva razlonost i mudrost spram moje tadanje neodmjerene pa i nekritike ambicioznosti. Naime u to vrijeme Nobelova nagrada za knjievnost bila je dodijeljena ruskom knjievniku Borisu Pasternaku, a posebice je bio hvaljen njegov roman Doktor ivago. U svojoj naivnosti i infantilnosti otiao sam do fra Ignacija za savjet da se ja latim prijevoda s ruskog na hrvatski jezik toga opsenog knjievnog djela, dakako uz obilnu i izdanu fra Ignacijevu pomo. Sjeam se te zgode - koliko se ovjek uope moe pouzdati u svoje sjeanje - fra Ignacije me paljivo i ozbiljno sasluao, a potom mirno i razlono, bez trunka podsmijeha, uvjerio da je zasad bolje od toga odustati. Na taj se nain ta moja matovita prevoditeljska epizoda okonala prije negoli je i zapoela, a fra Ignacije mi je pritom pomogao da ne upadnem u nesluene i nesagledive nevolje i da ne izgubim ugled, jer ljudi su kadri sve uiniti samo da sauvaju stvarni ili umiljeni ugled pred drugima. Kasnije u spoznati kako se u pretjeranim ambicijama esto prelama tamna crta izmeu htijenja, ali i samodopadnosti, pa i oholosti. U jednoj drugoj zgodi odvijala se neto osebujnija interakcija. Na satu povijesti umjetnosti priopavale su se ocjene prethodnih pismenih uradaka. Fra Ignacije je uz svoje poslovino minuciozno ocjenjivanje u razlomcima, jednom naem razrednom kolegi dao ocjenu - ako se dobro sjeam - oko 1.90 od maksimalno moguih 6 cijelih. Postavilo se pitanje je li konana ocjena tome aku jedinica, a to povlai i ozbiljne druge ivotne posljedice, ili e pak ocjena biti prolazna dvica. U raspravu o ocjeni ukljuio sam se i sm te sam neto ustrije obrazlagao da je kolega zasluio prolaznu ocjenu. Na to je fra Ignacije energinije uzvratio, uputivi mi i prijekorne rijei, neto u znaenju da sam pozelenio u dijeljenju pravde drugima kad sam ja ve dobio tu visoku ocjenu Fra Ignacije je i tada bio u pravu. Profesor je. Ocjenjuje. Da sam i ja sam bio u pravu, pokazalo je vrijeme jer je taj dobroduni kolega, za kojega sam se i ja zauzimao i koji je inae stalno imao potekoa s uenjem, svladao sve kolske zadae svojom upornou i estitou te postao potovan i primjeran sveenik franjevac. Potvrdilo se tako da estitost moe biti i ispred izvrsnosti - a svakako je najbolje kada idu skupa - kao to je to bilo kod fra Ignacija. Ali da i najizvrsniji mogu imati svoje manje izvrsne trenutke, mogao sam doivjeti, uz ostale tada zateene kolege, u tadanjoj blagavaonici, kada je fra Ignacije neoekivano vehementno primijenio jedan brahijalni odgojni argument po obrazu jednog, tada vjerojatno neposlunog uenika. Brzo se sve to ipak stialo uz onu nelagodu koja je lebdjela iznad toga, ali sam uvjeren da nije ostalo ni daleke trajne sjene meu sudionicima te epizode jer taj uenik, a i njegov brat, postali su cijenjeni sveenici-franjevci u okviru bosanske franjevake provincije, iz koje se ne mogu uti glasovi o neslaganjima, a kamoli sukobima.

52

12/2010.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

Valja nauiti da odrastanje u ljudskom ivotu nikad ne prestaje, pa bili mi djeca ili roditelji, uenici ili uitelji i uvijek emo doznati da je najtee istraivati vlastitu glavu i zato je blagotvorno druiti se s ljudima koji mogu dati analitiku sliku svijeta u kojoj se svatko moe ogledati u drugom. Prisjeam se i onih neto rjeih, ali iznimnih trenutaka, kada bi se jutrom u uionici i tiini pribirali za predstojei dan i kada bi iznenada na jutarnju tiinu, kroz prozori iz fra Ignacijeve sobe, dopirale zvune note kakva ivahnog narodnog kola, pa jo kad bi harmonika poela nesputano ludovati, a violina uz nju tanano uzdisati, proizvelo bi to neoekivanu aroliju koja bi nas prenula iz jutarnje tromosti i ponijela u neke nestvarne prostore. Znalo se katkad dogoditi da se nakratko na prozoriu pojavi i fra Ignacijevo pomalo zagonetno nasmijano lice. Tako se u trenutku rasplinu sumorne misli i podigne se zapretani unutarnji impuls i polet te se predstojei dan vie uope ne priinja tekim i zamornim. Eto, i tu naizgled obinu odgojnu doskoicu znao je fra Ignacije dozirano prenijeti i tako bi se mi lake hvatali u kotac sa zadaama koje e nas u konanici dovesti do toga da se sluimo primjerice elegantnom latintinom i uenim grecizmima. Potvruje se tako da izvrsnost kole nije samo u disciplini uenja ve u i odgojnoobrazovnim postupcima zasaivanja sjemena iz kojeg e nicati i izrastati neprekidno tovanje ljudske dobrote, nesebinosti i ovjekoljublja, jer samo dobri ljudi mogu ovaj svijet promijeniti prema dobru uz istodobnu spoznaju da u svijetu nije nita sigurno i nije nita onakvim kakvim se ini. U ozraju spoznaja mnogi od nas, nakon odlaska iz blagodatnosti visoke franjevake gimnazije, morali smo se sueliti s raznim nesavrenostima ovoga svijeta, pa i s opakim i zlim ljudima i enama jer valjalo je bolno nauiti da svi ljudi nisu dobre volje i da postoje i zloudni i pakosni pojedinci koji vre tiraniju nad svojim okruenjem. Posebice je teko prepoznati perverznost kod nekih enskih osoba. Nisu sve ene dobre poput mnogih biblijskih, premda i tamo susreemo Dalilu, ljubljenu, ali podmuklu i prijetvornu vjerolomnicu kao i zlu i pakosnu Herodijadu, pa njenu zanosnu ker Salomu, miroljubivu a smrtonosno krvoednu ekshibicionisticu. Nerijetko nosimo u sebi i grandioznu zabludu da su sve ene portvovane i iste kao nae majke. Nevolja moe biti vea ako nepripremljeni sretnemo i one druge, nametljivo zavodljive i teatralne, dobro maskirane ispod ijih se maski krije bezosjeajnost, neiskrenost, dvolinost i egocentrinost, nestabilnost u ljubavnim vezama. Upravo je tragino da esto poteni ljudi postaju rtve tako perverznih osoba. Premda su seksualnost i seksualna atraktivnost u dobroj mjeri ovisni o opojnoj smjesi hormona i drugih endogenih tvari, ipak odnos mukarca i ene u onim sretnim susretima moe izrasti do dubina dubljih i od onih koje doivljavamo u glazbi i moe dovesti do ushita do neba i tada se doza putenosti, pa i erotike, moe podrazumijevati u inu prokreacije. Razumljivo je da se to nije moglo nauiti u koli profila visoke franjevake gimnazije. Ali dobro kolovanje, i izvrsno, kao to je u visokoj franjevakoj gimnazije, moe i na mnoge druge naine pripremati ovjeka za rjeavanje pitanja i problema, primjerice u uspostavi temeljitog osobnog identiteta, koji onda boravi u naem pamenju i u kojem se, kao u izbruenu zrcalu, ogleda naa dua, naa osobna, a i opa povijest, bez ega bi ostali samo puka i prazna slika. Vanost je odgoja i u tome to kreira navike, a navike su usko povezane s emocijama, jer kako mislimo, tako se i osjeamo i ako ovjeka u samim njegovim temeljima ini razum, osjeaji ga vode.

S P O M E N N A F R A I G N A C I J A G AV R A N A

12/2010.

53

U visokoj franjevakoj gimnaziji, a i liku fra Ignacija Gavrana, mogla se doivjeti ona sama esencija uenja, a to je znatielja za novim i svim oko sebe, uz uivanje dok u tome napredujemo i shvatiti da je vanije da smo danas bolji nego to smo bili juer od toga da budemo bolji od drugoga. Samo tako moemo otkriti tko smo mi doista i prepoznati u sebi ono to nas istodobno privlai, a i plai, jer ivot je isprepleten od stvarnosti, ali i matanja, fantazama i snova. Moda nai visoki profesori i nisu to to su nam tako predano pruali uvijek oznaavali preciznim pedagoko-andragokim terminima, ali zar bi rua manje mirisala ako bi joj bilo drukije ime? I Buda, prosvijeeni, upozoravao je svoje sljedbenika da se uvaju ljage zla i ugriza neznanja. Meni je fascinantno i to kako su u visokoj franjevakoj gimnaziji prepoznali i vanost zabave za uenike, jer zabava je uz slobodu, ljubav i mo jedna od najveih potreba ovjeka. im se ovjek izvukao iz blata, traio je zabavu. Moderni ovjek pak preesto se i nesputano preputa raznim vrstama zabave to ga moe dovesti u ovisniki odnos i tako uz suvremene pljakae duha kao to su stres, nervoza, posvemanja uurbanost, nezasitni konzumerizam, a i konformizam, moe se uruiti unutarnja sigurnost to pak ovjeka dovodi do ponora praznine koja, ako se u dui ukopiti, moe itav ivot kontaminirati i pretvoriti ga u svladavanje strane tjeskobe. U trenucima zabave u visokoj franjevakoj gimnaziji, u sportskim i kulturnim aktivnostima, etnjama i blagdanskoj tomboli moglo se postii ono djelotvorno oputanje i ventilacija nakupljenih afekata i sublimacija nezadovoljstava zrelim obrambenim mehanizmima. Katkad mi se i sada priini, kad se prisjetim onih etnja po gimnazijskom dvoritu, da su s tim pitomim mladiima i uvijek brinim profesorima nevidljivo i tiho etali i sami aneli. Stoga nije ni moglo dolaziti do nekontroliranih izbijanja agresije, to danas nije rijetkost u kolskim sredinama, a samo je pokatkad mogla izbiti kakva nevina arka koja bi se obino rasplinula s kakvim duhovitim upadicama sa strane. Inae je neizbjeno prihvatiti i rizik samog ivljenja koje nije uvijek arkadijski idilino, ali je neophodno zadrati radost ivljenja u traenju vlastitog puta pri emu se moe zai na stranputice, upasti u zablude. Tada je potrebno nauiti se sposobnostima izlaziti iz njih te uz metanoju i preoblikovanje hoda ii dalje. Moda i ponovno zai u koju stranputicu, ali je potrebno iznova nai svoj put i njime nastaviti i nikad, nikad, ne stati. Najvei je doseg odgoja i u tome da se dobar uitelj i dobar uenik na kraju zajednikog puta razdvoje s osjeajem da je svatko na dobitku. Treba zadrati ljubav bez kajanja i mo bez krivnje i da svatko i nadalje treba uiti ivjeti sa zagonetkama to ih donose mijene ivota i svijeta. Nauiti da svakodnevni putovi postaju ivotna kola u kojoj se treba stjecati otrina misli kako bi irili vlastite ivotne obzore jer to se znanje vie iri, iri se i krug doticaja s neznanjem i tek tada se moe doivjeti iskrenim onaj Sokratov usklik da zna da nita, ba nita ne zna! kolovanje u visokoj gimnaziji u svojoj izvrsnosti i u nenametljivim figurama uzornih uitelja, kakav je i fra Ignacije bio, iznjedrilo je i ponajveu popudbinu svojim acima u nesebinom osvjetljivanju puta kojim treba dalje s ponosom kroiti. To neka bude i nae uzdarje fra Ignaciju i svim ostalim iz nae gimnazije, jer se s pouzdanom nadom moe oekivati da e bivi aci Franjevake klasine gimnazije Visoko nastaviti i odrati asni ivotni put svojih profesora i kolega i neka to bude jo jedan na pozdrav dragom fra Ignaciju i zalog da u duhu i dalje ivimo zajedno!

54

12/2010.

VIJESTI IZ UDRUGE

VIJESTI IZ UDRUGE

12/2010.

55

susret lanova vodstva Udruge s provincijalom Bosne srebrene fra lovrom gavranom u sarajevu i s gvardijanom franjevakog samostana gorica livno fra markom semrenom, u livnu

Na Jurjevdan, 23. travnja 2010. godine na prethodno dogovorenom sastanku s provincijalom Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom, sudjelovali su Vine Mihaljevi predsjednik Udruge, Mato Pelivan tajnik Udruge i Anto Franjievi rizniar Udruge. Sastanak je poeo u 11 sati u prostorijama Franjevakog provincijalata Bosne Srebrene, Zagrebaka 18, u Sarajevu. Pozdrav i dobrodolicu izrazio je provincijal fra Lovro Gavran i otvorio sastanak na kojemu je sudjelovao i fra Mato Topi, definitor provincije. Nakon provincijalova pozdrava predsjednik Udruge Vine Mihaljevi zahvalio se provincijalu to je primio vodstvo Udruge i uime svih lanova Udruge pozdravio provincijala i prisutne lanove provincijalne uprave. Nakon toga iznio je glavni sadraj, razloge zbog kojih su lanovi vodstva Udruge doli u Sarajevo. Prije svega predsjednik Udruge izvijestio je provincijala o projektima Udruge kako o nekim koje je Udruga ve realizirala tako i o projektima koji su doneseni na prolom saboru Udruge koji je odran 6 lipnja prole godine u hercegovakom samostanu Dubrava/Zagreb. Rije je naime o CD-u franjevake duhovne glazbe, CD-u izbora tekstova iz starih franjevakih kronika i obiljeavanju etiristo godina objavljivanja Nauka krstjanskog fra Matije Divkovia. Ad 1/ lanovi Udruge priloili su prijedlog dokumenta koji bi trebali zajedno potpisati Udruga aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba i provincijal Bosne Srebrena kojim bi se krenulo u realizaciju CD-a franjevake duhovne glazbe. Sljedei prijedlog realizacije CD franjevake duhovne glazbe Vis Jukia predan je provincijalu na suglasnost i na potpis: Franjevaka duhovna glazba Vis-Juki na CD-u s priloenim tekstom: Odlukom Dvanaestog izbornog sabora Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba koji je odran 6. lipnja 2009. godine u hercegovakom franjevakom samostanu u Dubravi / Zagreb, odlukom Predsjednitva Udruge na drugoj redovitoj sjednici odranoj 21. rujna 2009. godine u Zagrebu te suglasnou i suradnjom uprave franjevake provincije Bosne Srebrene, Udruga e objaviti CD s franjevakom duhovnom glazbom sastava Vis Juki. Ciljevi su objavljivanja CD-a promicanje franjevake duhovne glazbe, promicanje kulturne batine bosanskih franjevaca te solidarnost s hrvatskim katolikim narodom u Bosni i Hercegovini. U svrhu objavljivanja navedenog CD-a franjevake duhovne glazbe, franjevaka provincija Bosna Srebrena ustupa autorska prava svojih lanova Udruzi, a izabrano povjerenstvo Udruge brinut e se za aranmane, izvoae i glazbeni studio gdje bi se navedeni CD snimao. Izabrani odbor Udruge redovito e izvjeivati Predsjednitvo Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko o pripremi i tijeku realizacije projekta CD-a franjevake duhovne glazbe.

Vine Mihaljevi Mato Pelivan Anto Franjievi

56

12/2010.

VIJESTI IZ UDRUGE

Predsjednik Udruge predstavio je i drugi projekt: CD izbor tekstova iz starih franjevakih kronika koji je predloio Jozo Dambo, odnosno Njemaka podrunica Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko. Taj prijedlog je, na sastanku s vodstvom Udruge u prostorijama Udruge u Zagrebu prole godine za Boi, Jozo Dambo neto izmijenio istaknuvi da bi to bila mala povjesnica Bosne Srebrene, a ne samo izbor tekstova. Predstavljen je provincijalu takoer prijedlog naslovljen Izbori tekstova iz starih franjevakih kronika Bosne Srebrene na CD-u s priloenim tekstom: Odlukom Dvanaestog izbornog sabora Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba koji je odran 6. lipnja 2009. godine u hercegovakom franjevakom samostanu u Dubravi / Zagreb, odlukom Predsjednitva Udruge na drugoj redovitoj sjednici odranoj 21. rujna 2009. godine u Zagrebu te suglasnou i suradnjom uprave franjevake provincije Bosne Srebrene, Udruga e objaviti CD s izborima tekstova iz starih franjevakih kronika koji bi predstavili kratku povjesnicu Bosne Srebrene u svrhu promicanja duhovne, kulturne, knjievne i povijesne misli bosanskih i hercegovakih franjevaca te bogate kulturne povijesti hrvatskog katolikog naroda u Bosni i Hercegovini. Voditeljem, a ujedno i predlagateljem projekta u vezi s tekstovima iz starih franjevakih kronika imenovan je dr. sc. Jozo Dambo iz Mnchen s predloenim lanovima suradnicima akademikom Srekom Dajom takoer iz Mnchena, Vinom Mihaljeviem iz Zagreba te s po jednim povjesnikom iz Bosne i Hercegovine koje glavni voditelj projekta sam predloi. Nakon navedenih projekata kratko je predstavljena i namjera Udruge da znanstveno obiljei 400. obljetnicu objavljivanja Nauka krstjanskog fra Matije Divkovia. Poto je predsjednik Udruge predstavio ideju i smisao objavljivanja CD-a duhovne franjevake glazbe i izbor tekstova kao i obiljeavanje objavljivanja Nauka krstjanskoga, uzeo je rije fra Mato Topi, definitor provincije, koji je pohvalio projekte i predloio odreene nadopune. Naime istaknuo je da bi bilo dobro objaviti i malu pjesmaricu u obliku knjige s pjesmama koje se nalaze na CD-u duhovne franjevake glazbe. Takoer je predloio da bi bilo dobro objaviti i knjiicu onih tekstova koji su izabrani kako bi bili predstavljeni na CD-u i kako bi bilo dobro objaviti i drugu knjiicu o tome to su drugi napisali i rekli o franjevcima. Pored toga predloio je da bi bilo dobro objaviti i djela pokojnog fra Igancija Gavrana u povodu njegove 100. obljetnice roenja 2014. godine. U pogledu obiljeavanja 400. obljetnice velikog katekizma fra Matije Divkovia fra Mato Topi predloio je da to bude znanstveni simpozij irokih tema, da se tematizira franjevako izdavatvo i slino. No predsjednik Udruge, ostao je pri prijedlogu da znanstveni simpozij bude posveen samo Divkovievu katekizmu i ulozi franjevaca u stvaranju hrvatskog knjievnog jezika. Tu se razvila rasprava u koju se ukljuio i rizniar Anto Franjievi koji je bio miljenja da je obiljeavanje Divkovieva katekizma stvar provincije i da to Udruga ne moe organizirati. Predsjednik je podsjetio na to da su ve dvije institucije hrvatskog jezika i znanstvenici jezikoslovci koji na njima rade izrazili elju da se odazovu pozivu za obiljeavanje obljetnice franjevake knjievnosti, odnosno nastanku i razvoju hrvatskog knjievnog jezika u Bosni i Hercegovini, a to su Institut za hrvat-

VIJESTI IZ UDRUGE

12/2010.

57

ski jezik i jezikoslovlje i Odsjek za kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Naime spomenuti jezikoslovci ve su sudjelovali na znanstvenom kolokviju u povodu obiljeavanja 60. obljetnice roenja prof. dr. Ive Pranjkovia. Zatim je predsjednik takoer podsjetio na to je na Dvanaestom izbornom saboru Udruge 6. lipnja 2009. godine odlueno da se obiljei 400. obljetnica objavljivanja Divkovieva katekizma. Na kraju je uzeo rije i provincijal koji je istaknuo da provincija daje vrstu moralnu i drugu potporu navedenim projektima, da je potrebno o izdavanju CD-a duhovne glazbe obavijestiti i aktualni Vis Juki na Franjevakoj teologiji, da se slae s nadopunama fra Mate Topia u pogledu oba navedena CD. No o svim tokama raspravljat e i odluke donijeti na sjednici definitorija koja e biti u sljedei utorak. Predsjednik Udruge pozvao je provincijala na Trinaesti sabor Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, koji e se odrati 7. kolovoza 2010. godine u Livnu i koji se, uz sljedei broj biltena Udruge, posveuje pokojnom fra Ignaciju Gavranu, profesoru mnogih generacija Udruge. Na kraju provincijal je zahvalio na svemu izloenom i zavrio susret. Nakon susreta s provincijalom te ugodnog druenja i razgovora za vrijeme ruka u provincijalnoj kui na kojemu su pored provincijala fra Lovre Gavrana, definitora fra Mate Topia bili tajnik provincije fra Janko uro i ekonom provincije fra Mirko Majdandi, zahvalili smo jo jedanput bosanskim franjevcima na prihvaanju i potpori radu i djelovanju Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba te se pozdravili i otputovali u Livno, gdje je takoer prethodno dogovoren sastanak s fra Markom Semrenom, gvardijanom franjevakog samostana Gorica Livno te s lanovima Livanjske podrunice Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko. U kasnim popodnevnim satima doli smo u Bilu pored Livna, u kuu Jure Semrena, slavljenika, gdje smo se susreli s fra Markom Semrenom, gvardijanom livanjskog franjevakog samostana Gorica Livno, sa Zoranom Semrenom lanom Udruge te, kako smo naveli, s Jurom Semrenom, predsjednikom Livanjske podrunice Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, koji nas je te veeri i ugostio. Na tom sastanku dogovoreno je da e vodstvo Udruge iz Zagreba iscrpno predstaviti to je potrebno za sljedei sabor Udruge u Livnu 7. kolovoza 2010. godine, a sve e provesti lanovi Udruge u Livanjskoj podrunici. Gvardijan i fratri u samostanu spremni su doekati lanove Udruge I, prema mogunostima, poastiti ih i pokazati im duhovnu i kulturnu batinu livanjskog kraja koju brino uvaju livanjski fratri u samostanu Gorica Livno. Predloili su da se sabor odri u dva dijela: prvi zajedno s misom na Gorici, a drugi dio zajedniki ruak i druenje, da se nastavi u planinarskoj kui pored Cincara. No dogovorili smo se da emo o svemu obavijestiti lanove Predsjednitva Udruge u Zagrebu. Sutradan, 24. travnja 2010. godine, ponovno smo se zajedno s Jurom Semrenom u franjevakom samostanu Gorica Livnu, kod gvardijana fra Marka Semrena, kratko sastali i ponovno se, uz fratarsku aiu likarue po miri gvardijana, dogovorili o odravanju Trinaestog sabora Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko 7. kolovoza 2010. godine.

58

12/2010.

KNJIEVNOST

duhovski susret lanova i prijatelja Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz zagreba

Urednitvo

U Zagrebu je 22. svibnja 2010. godine, u restoranu Zlatna medalja i na sportskim terenima poduzea Zagrebake otpadne vode d.o.o. (ZOV), ulineka cesta 287, 10040 Zagreb, odran prvi Duhovski susret simpatizer, prijatelj i lanov Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba, koji je u ime Udruge organizirao Odbor za sport i rekreaciju. Na poziv Predsjednitva Udruge za boljim meusobnim upoznavanjem i zajednikim druenjem s obiteljima uz prisjeanje nezaboravnih visokih dana provedenih u Franjevakoj klasinoj gimnaziji Visoko odazvali su se brojni prijatelji i lanovi Udruge iz Austrije i Hrvatske. Na zajednikom druenju od 9 do 20 sati naveer sudjelovalo je preko osamdeset sudionika. Sportski tereni oivjeli su raznim natjecanjima. Igrao se nogomet, tenis, koarka, rukomet, a djeca su posebice uivala u odbojci. Vatreno se navijalo, dok su se supruge i djeca upoznavali na etnicama. Natjecanje u tenisu organizirao je Anto Franjievi koji je ovom prigodom nabavio i prigodne pehare: za prvo mjesto Ivo Slikovi, a za drugo Anto Franjievi. Na druenju je bilo preko tridesetero djece, tridesetak lanova Udruge, desetak prijatelja i simpatizera Udruge, petnaestak naih supruga koje su raznim kolaima obogatili zajedniki ruak na kojemu se traio tanjur vie. Za organizaciju i realizaciju duhovskog druenja posebice su se brinuli Leonardo Joli i Nenad Marijan kao lanovi Odbora za sport i rekreaciju uz svesrdnu pomo Zdenka Osmakia, Jure Stipia i Stipe Bekera, a trokove druenja podijelili su Leonardo Joli i Anto Franjievi. Ovom prigodom od srca im zahvaljujemo. Prvi Duhovski susret podsjetio nas je na godinju visoku Celestinijadu, koju bismo mogli u Zagrebu nazvati Ignacijada u ast profesora 68 visokih generacija prof. dr. fra Ignacija Gavrana. Zajedniko druenje Duhovski susret Zagreb 2010. godine odvijalo se prema predvienom dnevnom programu od sakupljanja sportskih ekipa, razliitih sportskih aktivnosti i druenja, zajednikog ruka do popodnevnih sportskih aktivnosti. Prvi Duhovski susret bio je iva franjevaka meditacija i svi su sudionici zadovoljni otili zahvaljujui na doeku, susretu i organizaciji.

UMJETNOST

12/2010.

59

medovievi Srijemski muenici na izlobi u zagrebu

U Biltenu broj 10/2008. u lanku Dum Mato slikar i sveenik iz due napisao sam kako je hrvatski slikar Mato Celestin Medovi na Milenijskoj izlobi u Budimpeti 1896. godine uz ostale, izloio i svoju sliku Srijemski muenici, sugestivnu kompoziciju koju je tada otkupila maarska vlada. Poslije toga slika se vie nije javno pojavljivala i dugo se smatralo da je u nadolazeim ratnim vremenima izgubljena, takav je podatak iznesen i u opsenoj monografiji o slikaru ugledne autorice Vere Krui Uchytil 1978. godine. Medovi je zapoeo rad na toj slici godinu dana prije u Zagrebu, po narudbi tadanje Hrvatske vlade (a zapravo Ise Krnjavog). Slika je bila namijenjena Odjelu za bogotovlje i nastavu, gdje nikad nije postavljena. U katalogu izlobe iz 1986. godine Kraljevine Hrvatske i Slavonije na 1000. godina kraljevine Ugarske u Budimpeti II dio, navedena je ta Medovieva slika pod naslovom etiri srijemska muenika pred sudom. Meutim konanu sliku, monomentalnu kompoziciju, veliine 300 x 215cm, slikar je poslije skice doraivao i dopunjavao pa se u dokumentima i opisu koji se uvaju u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpeti ta Medovieva slika navodi i pod nazivom Pet srijemskih muenika, a inae je prije toga, 1896. godine kada je sliku otkupila maarska vlada za tadanjih 3.200 forinti, slika bila naslovljena kao Forum romanum, kako o tome pie autor Aniko Fabian 2008. godine. Premda se smatralo da je slika izgubljena, uporni istraivai i nadalje su tragali za njom pa je tako sauvano jedno pismo u biskupskom ordinarijatu u akovu iz 1933. godine u kojemu Nedeljko Suboti javlja biskupu Spiletki da je uao u trag toj slici i da bi se mogla otkupiti za 1000 - 1500 dolara. Poslije toga nema pisanih dokumenata o slici. Inae izgubljeno je i nestalo mnogo Medovievih slika, a 1943. velik dio je spaljen u Kuni u ratnom naletu talijanskih agresora na hrvatski Jadran. Nedavno je pronaena, spaena i vraena u Hrvatsku vrijedna Medovieva slika, oltarna pala iz 1879. godine, koja prikazuje Svetu obitelj s malim Ivanom Krstiteljem i sv. Jeronimom, a ukradena je 1991. godine iz franjevakog samostana sv. Jeronima u Slanom. Nakon toga pojavljivala se na ilegalnom tritu umjetnina u Crnoj Gori i u Srbiji odakle je intervencijom triju policija susjednih drava konano vraena u Hrvatsku gdje je upuena u Hrvatski restauratorski zavod u Zagrebu zbog znatnog oteenja. Konano se u Hrvatskoj pojavila i toliko puta ranije opisivana znamenita Medovieva slika Srijemski muenici na izlobi Zagreb-Mnchen Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti Mnchen koja je odrana u Umjetnikom paviljonu u Zagrebu od 21. listopada do 6. prosinca 2009. godine. Tako je konano ova slika po prvi put izloena javno u Hrvatskoj na veliku radost brojnih ljubitelja hrvatskog slikarstva, a za ovu prigodu slika je posuena iz budimpetanskog Szepmuverszeti Muezuma. Slika je bila postavljena u sredinji prostor paviljona i po ocjeni mnogih privlaila je najvie pozornosti posjetitelja od svih izloenih djela. Na toj impozantnoj kompoziciji prikazan je trg ispred Eskulapovog hrama na kojemu su izvedeni srijemski muenici. Dvojica od muenika u prosceniju slike dre ispruene ruke iznad

Anto Dugonji

60

12/2010.

UMJETNOST

uarene vatre u velikom metalnom ognjitu, trpei tako svoj martirij pred rimskim sucem zbog svoje kranske vjere, a oko njih se natiskuje znatieljna svjetina I, kao to u takvim prigodama obino biva, vie zbog svjedoenja munom prizoru nego zbog suuti s muenicima. Dostojanstvo te muenike patnje oslikano je blistavosvijetlim koloritom sredinjeg prizora, a u pozadini se vide obrisi antikog grada pod sivooblanim nebom utonulog u svoju ravnodunu svakodnevicu. Posjetitelj zanesen ljepotom slike i uvjerljivou prizora moe se samo prisjetiti one stare pouke o tome da svoju sudbinu imaju knjige; a imaju je i slike, a ponajvie svoju sudbinu imaju ljudi.

Mato Celestin Medovi, Srijemski muenici 1895/1896., Szpmvszeti Mzeum, Budimpeta (iz Zagreb Mnchen hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Mnchenu, Umjetniki paviljon u Zagrebu 21. 10. do 6. 12. 2009., Zagreb 2009, str. 71).

KNJIGE

12/2010.

61

Hrvatski franjevaki biografski leksikon

Kaptol 29a, dvorana Vijenac, Zagreb, 12. svibnja 2010. u 19.30 sati

Hrvatski franjevaki biografski leksikon u izdanju Vijea franjevakih zajednica u HR i BiH i Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea sveano je predstavljen javnosti 12. svibnja 2010. godine u Zagrebu. Predstavljanju su nazoili brojni uglednici iz crkvenog ivota: zagrebaki nadbiskup kardinal Josip Bozani i pomoni zagrebaki biskup Valentin Pozai, predsjednik Hrvatske konferencije viih redovnikih poglavara i provincijal Hrvatske provincije franjevaca treoredaca glagoljaa sv. Jeronima fra Ivan Paponja, predsjednik Vijea franjevakih zajednica u HR i BiH i provincijal Hercegovake franjevake provincije Uznesenja BDM fra Ivan Sesar, provincijal Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda fra eljko eleznjak, provincijal Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja fra eljko Toli, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandia fra Ivica Petanjak, vikar Franjevake provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula, provincijska predstojnica Milosrdnih sestara sv. Kria s. M. Franciska Molnar, nekoliko izaslanica provincijskih predstojnica ostalih franjevakih i nefranjevakih enskih redovnikih zajednica, nacionalni ministar FSR-a u Hrvatskoj dr. Mato Batorovi te mnogobrojni franjevci i franjevke te predstavnici kulturnog i akademskog ivota. Na predstavljanju Leksikona govorila su etiri govornika s razliitih zrenika uz prigodni glazbeni program klape Nostalgija. Predsjednik Vijea franjevakih zajednica fra Ivan Sesar pozdravio je nazone i izrazio zajedniku radost to je Leksikon objavljen nakon mnogo godina. Zahvalio je Bogu na bogatoj hrvatskoj franjevakoj batini, Leksikografskom zavodu na tiskanja Leksikona te svim autorima biografija, urednicima i svim drugima koji su pridonijeli njegovom objavljivanju. Fra Ivan je takoer podsjetio na to da se u pojedinim franjevakim provincijama u hrvatskim krajevima ve u 18. stoljeu nastojalo sakupiti i objaviti podatke o znaajnijim franjevakim likovima. Svi su ti materijali posluili pri izradi ovog Leksikona pa je on kruna rada i ondanjih autora i naa zahvala njima. Naglasio je da je pojava Leksikona povijesni trenutak za franjevaku leksikografiju u Hrvata, ali i za leksikografiju uope. Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea Vlaho Bogii istaknuo je pak da etiri biografska momenta povezuju kardinala Bozania, s. Ruiu Bari, fra Anela Zvizdovia i fra Emanuela Hoka. Nadalje je istaknuo da franjevce obiljeava kultura sjeanja i kultura biljeenja te je naime zadovoljan i radostan to Leksikografski zavod nije morao sam skupljati grau za Leksikon, nego mu je graa ponuena, donesena. Brojni su redovnici tijekom 60 godina postojanja Leksikografskog zavoda radili za nj zgodno dodavi: Ove godine nama je 60, a franjevcima 801 godina. Podsjetio je na to da je Krlea pisao opore tekstove o fratrima (npr. Na lai), ali i da je on rekao da e u ovoj kui (tj. Leksikografskom zavodu) fratri dobiti svoje mjesto.I dobili su ga, zakljuuje glavni ravnatelj. Krlea bi, prema njegovim biljekama, uvrtavao fratre u Leksikon na temelju dva kriterija: prvi:

Anto Matkovi

62

12/2010.

KNJIGE

bosanski fratri i drugi: sve to je do 18. stoljea moe ui unutra, to je pak kasnije, ne moe. Na kraju svog obraanja istaknuo je da Leksikografski zavod u suradnji s Franjevakom provincijom Bosnom Srebrenom priprema Malu enciklopediju Bosne Srebrene. Akademik arko Dadi govorio je o doprinosu franjevaca na kulturnom i znanstvenom podruju, a prije svega na podruju prirodnih znanosti. Istaknuo je da su franjevci imali iznimno vanu ulogu u kulturi kao nastavnici na franjevakim uilitima, javnim kolama, a djelovali su i na druge naine. Spomenuo je rukopis anonimnog franjevca iz 14. stoljea (u Zadru) koji pokazuje koliki je onodobno bio doprinos franjevaca. Zatim je naveo jednoga od najslavnijih franjevaca fra Juraja Dragiia (15 - 16. stoljea). O starim franjevakim uilitima u hrvatskom narodu nemamo sve podatke, a tek od 17. i 18. stoljea imamo podatke. Franjevci koji su predavali na navedenim uilitima ostavili su mnogo teza, skripata, rukopisa ali sve, jasno, nije moglo sve ui u Leksikon. Iz tih spisa razvidno je na koji se nain razvijalo kolstvo, kako se oblikovao pristup znanstvenim stavovima (posebno prirodoznanstvenim) te kako se mijenjalo znanstveno miljenje koje se ni u svijetu nije uvijek prihvaalo kao najnovije. Oko sredine 18. stoljea dogaaju se znaajne promjene koje franjevaki spisi biljee i predstavljaju najsuvremenija znanstvena stajalita. Tako je akademik Dadi istaknuo da je fra Josip Pavievi, prema uzoru franjevca Fortunata iz Brescie, oko 1770. godine knjievnim djelima iz ratnike proze prvi meu slavonskim knjievnicima poeo pisati o temama koje ne slijede uobiajeni program katolike knjievnosti u posttridentinskom vremenu. Potom je naveo prenositelje modernih ideja fra Andriju Dorotia (u Dalmaciji) i fra Nikolu Marinovia (u Varadinu). Osim njih, naglasio je Dadi da je fra Mate Zorii iz Dalmacije napisao prvi tekst (prirunik) aritmetike na hrvatskom jeziku, to je imalo vanu ulogu u prosvjeti puka u Dalmaciji. Fra Matija Petar Katani dao je prijevod udbenika iz matematike na hrvatski jezik. Fra Ambroz Mati iz Bosne s latinskog je preveo na hrvatski takoer udbenik iz matematike. Neke su ugledne znanstvenike franjevce partizani ubili 1945. godine, kao npr. matematiara i fiziara fra Josipa Olujia u Sinju te priznatog i poznatog biologa fra Marijana Blaia na Daksi. Na kraju je fra Emanuel Hoko, kao urednik Leksikona uz Peju okovia i fra Vicka Kapitanovia, rekao da je Leksikon djelo svih pripadnika franjevakog pokreta kako u Hrvatskoj tako u Bosni i Hercegovini. Biografije je pisalo 99 suradnika iji popis pokazuje visok stupanj zajednitva i jedinstva svih hrvatskih franjevakih zajednica, a predstavlja i vano obiljeje franjevakog identiteta. Tri su glavna uvjeta za uvrtavanje u Leksikon: da je osoba ispunila svoje dane na zemlji, zatim da je uivala i da jo uvijek uiva potovanje zbog svojih djela i svog ivota u hrvatskoj kulturnoj i crkvenoj javnosti, napose u povijesti zajednice kojoj pripada i na kraju da je netko bio spreman napisati biografiju o takvoj osobi, to ba i nije bilo lako. Ideja naime o Leksikonu potjee od fra Hadrijana Boraka. Godine 1988. franjevaki su poglavari zaduili fra Emanuela do ostvari taj projekt. Fra Vicko Kapitanovi je 1991. godine nastavio projekt i uinio je mnogo za nj, ali nije uspio uspostaviti suradnju s Leksikografskim zavodom. U meuvremenu je rad na Leksikonu odloen te su lanovi Vijea franjevakih zajednica prije dvije godine Kapitanoviev rukopis ponovno povjerili fra Emanuelu koji je zajedno s drugim urednicima priredio Leksikon.

KNJIGE

12/2010.

63

Franjevaki samostan u livnu. Prigodom 150. obljetnice samostana sv. Petra i Pavla na gorici u livnu.
Uredio fra Marijan Karaula Svjetlo rijei Livno, 2009.

Pred nama je jedno vrijedno djelo monografija o franjevakom samostanu sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu, pod naslovom Franjevaki samostan u Livnu. Prigodom 150. obljetnice samostana sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Knjiga je izila pod nadzorom glavnog urednika fra Marijana Karaule te novanim patronatstvom franjevakoga samostana Gorica Livno, na ijem je elu fra Marko Juki. Monografiju su recenzirali fra Bono Vrdoljak i Mate Zekan, uz svesrdnu pomo urednitva koje su inili Ruica Barii, fra Anelko Barun, Josip Gelo, fra Marko Juki, fra Marijan Karaula, Marija Mari, eljka Markov i Jela Vrdoljak. Monografija formata 25 x 30 cm, s tvrdim koricama s omotom i kvalitetnim papirom, koju je grafiki oblikovao Branko R. Ili, obasee 368 stranica i, osim Predgovora koji je napisao fra Bono Vrdoljak te Kazala osobnih imena i Kazala naseljenih mjesta, ima sljedee tematske cjeline: Kranstvo u livanjskom kraju do kraja srednjeg vijeka; Kranstvo u livanjskom kraju pod vlau Osmanlija; Franjevaki samostan na Gorici u Livnu; Samostanska crkva sv. Petra i Pavla na Gorici; Duobriniko podruje livanjskog samostana; Ustanove u sklopu samostana na Gorici; Franjevci livanjskog samostanskog podruja; Kulturne zbirke u samostanu na Gorici. Knjigu je lektorirao Pero Lui. Urednitvo monografije pokualo je i uspjelo livanjski samostan na Gorici povijesno situirati te potom naznaiti njegovo ne samo crkveno, redovniko, religijsko, vjerniko, a to znai kransko i katoliko, nego i ono svjetovno, svakodnevno, obinopuko te drutveno i nacionalno znaenje i poslanje ovoga samostana. Naime sadraji objavljenih lanaka u ovome vrijednom djelu ukazuju na temeljnu injenicu da franjevaki samostani u Bosni ne znae nita bez obinih ljudi, bez vjernika, bez upljana, jer je povijest svakoga od naih franjevakih samostana uvijek i povijest ljudi toga kraja. Iako naslovi mnogih samostanskih monografija, kao npr. naslov ove monografije, ni po emu ne bi trebali sugerirati da se u njima govori o ivotu upravo tih obinih i siromanih, ponienih i na plaanje poreza osuenih ljudi, nego o ivotu redovnika koji su svoj ivot posvetili Bogu, ipak se u ovoj monografiji nalaze tekstovi o ivotu i djelovanju vjernika, o njihovim objektima, o njihovim kuama i talama. A vjernici su zapravo oni koji su najzasluniji to su samostani opstali i to i danas postoje. U tome je smislu povijesno i drutveno znaenje franjevakih samostana u BiH nemjerljivo, na to u se posebno osvrnuti u svome prikazu, ne pretendirajui na to da u u tome u cijelosti i uspjeti. Zbog toga e ostati netaknuta neka druga podruja. meutim da bi itatelji mogli dobiti cjelovit uvid u ovo veoma vrijedno te sadrajem i fotografijama bogato djelo, potrebno je svakako uzeti ovu monografiju i polagano je, strpljivo i u zadovoljstvu, stalno iitavati.

Ivan Markei

64

12/2010.

KNJIGE

livno u dalekoj i neto blioj povijesti Paljivim itanjem ove monografije postaje vidljivim, kao prvo, da livanjski samostan uva priguenu uspomenu na pojavu kranstva u tom kraju, na to nas svojim lankom u ovoj monografiji upozorava vrsni povjesniar i jedan od najboljih poznavatelja franjevake povijesti ne samo livanjskog nego i drugih krajeva Bosne i Hercegovine, fra Anelko Barun. On kae kako su putovi iz Salone (Solina), koja je bila uporite prvih krana na hrvatskoj obali, posebno nakon 380. godine kada je kranstvo priznato kao jedina doputena dravna religija, vodili do Livna i dalje u Bosnu te preko nje u Panoniju. Kranstvo se ovdje zadralo tijekom cijeloga Srednjega vijeka, sve do osmanskih osvajanja Bosne 1463. godine, odnosno do pada Livna pod Osmanlije 1485. godine, kada broj krana opada, ali kranstvo kao religija ne nestaje. Kao drugo, navodi fra Anelko, samostani uvaju uspomenu na vrsne graditelje, ije je umijee prepoznatljivo ne samo po arheolokim nalazima nego su oni i materijalno svjedoanstvo o tome da su ljudi livanjskoga kraja u tome vremenu znali odabrati to je umjetniki vrijedno. A graditelji, zacijelo, nisu bili fratri, nego majstori laici, koji su se u gradnji crkava i samostana koristili domaim kamenom kao graevinskim materijalom i kojima su u izgradnji tih zdanja pomagali i domai ljudi uei se za ono vrijeme najmodernijim tehnikama graenja. U tom smislu se na 18. stranici nalazi fotografija kranske bazilike s presvoenim grobnicama, na groblju sv. Ive. Taj je lokalitet poznat ne samo po svojim vrijednim arheolokim nalazima nego i kao hodoasniko mjesto kamo su svake godine 24. lipnja, u povodu blagdana sv. Ive, dolazili livanjski katolici. Stoga fra Anelko i navodi da je politika i vjerska pripadnost nekoga kraja jedan od veoma vanih imbenika materijalnog i drutvenog razvoja, duhovnog i kulturnog napretka stanovnitva toga kraja (34). Osim toga, navodi fra Anelko, samostan uva i spomen na livanjsku upaniju, jer se livanjski upan spominje jo u povelji hrvatskoga kneza Mutimira od 28. rujna 892. godine. Livanjsku upaniju, kao dio Hrvatske, spominje i bizantski car i ljetopisac Konstantin VII. Porfirogenet, ali i neki kasniji ljetopisci. Sve do 1326. godine livanjska upanija s gradom Livnom pripadala je hrvatskoj dravi. Nakon toga e usponom bosanskoga bana Stjepana II. Kotromania Livno i njegova upanija doi pod njegovu vlast. Nakon to se Tvrtko I. krunio za kralja u Milima kraj Visokog, ovo je podruje i dalje ostalo pod vlau bosanskih banova, odnosno kraljeva. Meutim livanjska je upanija bila vladarsko dobro hrvatskih vladara i njihovih nasljednika (36). No kako je Bosna zbog ustrajavanja na svojoj crkveno-politikoj samostalnosti platila visoku cijenu, ona je, navodi fra Anelko, ostala izvan generalnog nacrta obrane protiv Turaka, a to znai da ni onda kao ni danas nije bila znaajna kranskim vladarima. Tek kada Zapadu zaprijeti opasnost s Istoka, onda zapadni kranski politiari sklapaju meusobne saveze u svoju korist, a na tetu Bosne. Tada su savez sklopili Mletaka Republika i Ugarska. Razdoblje od pada Livna pod Turke pa sve do dolaske Austro-Ugarske ostaje neistraeno, kao neka velika crna rupa. Upravo zbog takvih politikih i vojnih prilika nije bilo stalnoga biskupskog sjedita, ali to ipak ne znai da su vjernici ostali bez vjerske poduke. Nain ivota i rada livanjskih krana mijenja se padom Livna pod osmansku vlast, nakon ega grad postaje politiko i upravno sredite novouspostavljene osman-

KNJIGE

12/2010.

65

ske vlasti. U Livnu se poinje suditi po erijatskom pravu. Kranima i idovima bila je, navodi fra Anelko, zajamena milost (aman) da mogu pod odreenim uvjetima ivjeti po svojoj vjeri, ime su postali muslimanski tienici. U tom osmanskom razdoblju islam je bio dravna religija, a Turci su tolerirali kranstvo i idovstvo, kao religije Knjige. Kako uspostava svake okupacijske vlasti dovodi i do promjene demografske slike nekoga kraja, tako je bilo i ovdje. Dolaskom Osmanlija mnogi su se krani iselili, samo je manji dio ostao, pa slijedno tome krani i nisu imali nikakva utjecaja u toj upravi. Ono to je posebno znaajno u ovoj knjizi jest fra Anelkovo opisivanje ustrojstva Osmanskog Carstva da bi dananji itatelji mogli shvatiti da u tom razdoblju nije vladalo neko nesustavno rasulo koje je trajalo gotovo 500 godina, nego da je to bila jako snana i uinkovita administrativno-politika uprava, svejedno to mi o njoj mislili. Meutim ono to karakterizira Livno u njegovoj srednjovjekovnoj prolosti jest injenica da je ono u svom dravnom i drutvenom ureenju predstavljalo vjernu sliku ondanjega starog hrvatskog poretka, koji je poivao na plemenskoj osnovi, a to znai da je plemenski starjeina od samih poetka nosio naziv ban, da se pleme dijelilo na bratstva, a bratstva na rodove. Na elu bratstva nalazio se starjeina; nasljedno plemensko vlasnitvo nazivalo se plemenita zemlja (djedovina, batina, oevina). Osim te postojala je i feudalna zemlja, koju je netko privremeno koristio i tua zemlja, koju je netko obraivao, a nije imao pravo posjedovati je. Nakon to je Livno palo pod osmansku upravu, na tom podruju nastaju korjenite politike, drutvene, administrativne i upravne promjene (54). U Osmanskom carstvu Livno je imalo veoma vanu strateku poziciju. Bilo je u sastavu Bosanskog sandaka i Neretvanskog kadiluka, potom zbog vojno-politikih zbivanja i u sastavu Klikog sandaka. Ne treba uditi da je Livno ve tada bilo sjedite Klikog sandaka i njegovih sandakbegova, i to sve do 1826. godine. Koliko je veliko strateko znaenje imalo Livno pokazuje i injenica da je bilo najvee skladite municije (debhana), kakva po prianju Evlije elebije nije bilo u cijeloj bosanskoj Krajini. U Livnu e raditi kadije i u njemu e biti sjedite kadiluka Livanjski kadiluk, ustanovljen nakon Bekog rata (1682-1699). Grad je bio sjedite kapetanije te mjesto sudske uprave i sjedite Skradinskoga i Livanjskog kadiluka. Osim toga Livno e u arhitektonskom pogledu u tom razdoblju poeti dobivati konture orijentalne urbanizacije. Godine 1550. Livno dobiva status kasabe a to znai da je morao imati damiju, trg (sajmite) i odreene granice. Proglaenje nekog mjesta kasabom znailo je da stanovnici tog mjesta ne trebaju plaati rajinski porez. Tada je Livno imalo etiri mahale, varo i tvravu. Najvei ekonomski, ali i urbanizacijski procvat doivljava u XVII. stoljeu. Po gradnji damija bilo je odmah iza Sarajeva, a ispred Mostara i Banje Luke. to je to zapravo znailo? Kada 1661. Evlija elebija biljei da u gradu postoji svega trinaest damija, u istom tom vremenu u Livnu i cijeloj okolici nema ni jedne crkve. Osim jedne male crkvice u Rapovinama nije bilo ni jedne druge. Sve su bile poruene i spaljene. Sve do druge polovice XIX. stoljea nisu se smjele graditi nove crkve. Kranski vjerski obredi obavljani su pod vedrim nebom, po grobljima, sjenicama I, kako fra Anelko navodi, u najboljem sluaju po drvenim kuama i kolibama. Broj katolika je opadao, jedan dio je prelazio na islam, a drugi dio iseljavao. Trei dio ostajao je na svojim ognjitima.

66

12/2010.

KNJIGE

Kad je rije o vjerskim obredima i njihovu prakticiranju, potrebno je istaknuti da je Vatikan znao uvijek odstupiti od svojih krutih stajalita. Poto je bilo ve odreeno da se sv. misa smije slaviti samo na oltaru u koji su ugraeni zemni ostaci kranskih muenika, bosanski franjevci su u XVII. stoljeu dobili mogunost da imaju male kamene oltarne ploe koje je posveivao biskup i u njih ugraivali ostatke pojedinih kranskih muenika. Kasnije su s tim ploama radili i prijenosne oltare koji su se sklapali u koveg u koji je ulazilo sve ono to je potrebno za misu. Na 57. stranici nalazi se fotografija jednog takvog oltara. U radu se dalje navodi da je jedna od znaajki Osmanskoga Carstva bila ta da je prijelaz s kranstva na islam bio poeljan i poticao se i nagraivao, kao to je bilo uvijek kroz povijest, ali da se prijelaz s islama na kranstvo kanjavao smru. Takoer, navodi autor, u razdoblju osmanske vlasti bosanski su katolici bili diskriminirani, bili su graani drugoga reda, i to ne samo po vjerskom opredjeljenju nego i u javnom i politikom ivotu. Kao krani nisu smjeli ni mogli obnaati ni jednu od javnih slubi. U zapisima se navode i iskustva livanjskih krana tijekom vladavine begova Atlagia, Ljubunia i Firdusa. Potrebno je kazati da su u udaljenim livanjskim selima ivjeli katolici koji su plaali namet, dok su u selima blie gradu bili izmijeani muslimani i krani. U gradu, u kasabi, stanovali su samo muslimani. Zbog nesnosnog stanja krani i obespravljeni graani dizali su bune i ustanke. U njima su sudjelovali i katoliki sveenici i fratri. Meutim ono to je s demografskog stajalita jako vano, a to navodi i fra Anelko, jesu demografska kretanja. Zanimljivo je da na ova podruja vlako stanovnitvo pristie osmanskim osvajanjima, koja su istodobno znaila i vlaku kolonizaciju. O imenu Vlasi i tko su oni bili (da li potomci Rimljana, Crni Latini, Maurovlasi, Morlaci itd.) postoje mnoge teorije. U ovom sluaju vano je napomenuti da su Osmanlije pravoslavne Vlahe naseljavali u graninim podrujima radi ratovanja. Meutim s pravoslavnim Vlasima dolazili su i pravoslavni sveenici. Poto je u Osmanskom Carstvu Pravoslavna crkva bila privilegiranija od Katolike crkve, voeni su u tom razdoblju mnogi sporovi izmeu predstavnika Srpske pravoslavne crkve i bosanskih franjevaca. Nakon 1463, a posebno u XVI. stoljeu, zapoinju intenzivniji procesi islamizacije koji e dovesti do promjene ne samo demografske nego i konfesionalne slike livanjskoga kraja. Ta e slika ostati sve do danas. Fra Anelko navodi kako e devirma danak u krvi nasilno odvoenje birane kranske muke djece, njihovo prevoenje na islam i odgajanje za slubu janjiara ili druge visoke slube u Osmanskom Carstvu, imati dalekosene posljedice za katoliki ivalj u BiH. Islamizacija (nasilna ili dobrovoljna) provoena je i u Livnu, kao i u drugim ondanjim bosanskim mjestima. Stoga fra Anelko ovdje ulazi i u polemiku s ve ustaljenim i sve snanijim i upornijim tezama bonjakih i muslimanskih intelektualaca u BiH da u Bosni u vrijeme turske okupacije bilo uope nije prisilnoga prijelaza na islam, nego je to bila mehka islamizacija, da su svi krani Crkve bosanske preli bespogovorno na islam, da devirma nije bila nikakav danak u krvi, nego zapravo povlastica za one koji su odvoeni i, da apsurd bude vei, neki bonjaki intelektualci smatraju da Osmansko Carstvo, odnosno Turci, nisu osvojili i poharali Bosnu, nego da su je oslobodili. Ne treba stoga uditi zato se istodobno na Milodrau kraj

KNJIGE

12/2010.

67

Visokog i Kiseljaka svake godine slave dvije meusobno suprotstavljene obljetnice: bosanski franjevci taj datum uzimaju kao poetak turskoga osvojenja Bosne, koje je znailo progon katolika, dok za muslimane tursko zaposjedanje Bosne nije bila okupacija, nego sveti dan ulaska islama u Bosnu. Tako je u XVI. stoljeu dolo do masovne islamizacije Livna. Katoliko stanovnitvo bjealo je, ali se opet i vraalo. Najvei valovi iseljavanja u Dalmaciju dogodili su se tijekom 17. st., a najsnaniji valovi useljavanja u Livno iz Dalmacije u 18. st. Nema tonih podataka o etnikoj slici Livna tijekom osmanske uprave jer Osmanlije nisu biljeile sve stanovnike mjesta koje su drali pod svojom vlau, nego samo one koji su plaali porez. Tako ti defteri imaju podatke, ali ne potpune. Tek e dolaskom austro-ugarske vlasti biti mogue dobiti pravu sliku o etnikom sastavu Livna. No ono to e ostati nejasno jest vrijeme kada se u Livnu, odnosno u njegovim naseljima Donje Polje, od elebia i Sajkovia prema Bosanskom Grahovu, pojavljuje pravoslavno stanovnitvo koje govori ijekavski, dok Srbi koji se nalaze u mijeanim naseljima s Bonjacima i Hrvatima govore ikavicom. Naime, htjeli mi to priznati ili ne, svako je vrijeme ugraviralo duboke igove u drutveno tkivo ovoga kraja, posebno ono iz osmanskoga vremena, ali i kasnije austrougarsko, jugoslavensko prije i poslije Drugoga svjetskog rata, te ovo novije vrijeme. Petogodinje trajanje NDH i ratni vihor 1941. odnijet e mnoge ivote i u tom e, kao i u kasnijem vremenu 1991-95, oivjeti mnoga groblja. Kad je rije o drutvenoj funkciji i drutvenom i kulturnom znaenju gorikoga samostana, potrebno je poi od temeljne postavke da su livanjski franjevci, iako im je prvotna zadaa bila evangelizacija livanjskoga puka i njegovo vjersko po(d)uavanje, irili pismenost i kulturu te zastupali interese obinih ljudi, u emu se zapravo i ogleda njihovo drutveno djelovanje. U socijalnom je smislu, kao prvo, skrb za nemone i obespravljene predstavljala veoma snanu i veliku zadau. I fratri e im pruati potporu u borbi za njihova osnovna ljudska i graanska prava, ako su u tom razdoblju uope i postojala. Jednu od takvih socijalnih funkcija ispunit e, izmeu ostalih, i fra Lovro Karaula. Druga socijalna funkcija obuhvaala je socijalno-politike institucije na ijem su elu bili franjevci. Tako je na Porti bio fra Filip Paali (1806-1861). Kako nije bilo uenih civila, fratri su preuzimali fikalske, odvjetnike poslove, kako bi vlastitome redu, ali i vjernicima koje su pastorizirali, olakali svakodnevno ivljenje. Oni su oslobaali iz, odnosno od zatvora kako katolike tako i begove. Da se danas pojave fratri kao politiki zagovornici obinih ljudi, da stanu na elo sindikalnih povorki za 1. svibnja ili na elo seljakih prosvjeda, kao npr. nedavno u Slavoniji ili ribara na jadranskoj hrvatskoj obali, odnos vlasti bio bi sasvim drukiji i pitanja obinih ljudi bila bi rijeena vjerojatno u veoma kratkome vremenu. Trea socijalna funkcija bila je besplatno opismenjavanje, a etvrta besplatno lijeenje upljanja, u emu se posebno isticao fra Mijo Sui, o kojem je naa Udruga organizirala zajedno s Livanjskom zajednicom u Zagrebu znanstveni skup i o tome izdala i lijepu i ilustracijama bogato opremljenu knjiicu. Kao peto, franjevci su od svojih dobara dijelili i socijalnu pomo onima koji nisu imali od ega ni da preive. Oni su time rjeavali probleme koje sami nisu stvarali. Tu se spominje vanost fra Mije Kutlee (1813-1868). Ta karitativna dunost nastavit e se i tijekom triju ratova, Prvoga i Drugoga svjetskog rata kao i po-

68

12/2010.

KNJIGE

sljednjega rata u BiH, od 1991. do 1995. godine. Djelovanje Kruha svetoga Ante imalo je uvijek, pa i danas ima, veliko vjerniko, ali i drutveno znaenje. Osim Kruha svetoga Ante i Caritasa u Livnu su tijekom trajanja posljednjeg rata djelovali Crveni kri i Merhamet. livno i njegovi krajevi u novije doba krta livanjska zemlja nije mogla pruiti sve za ivot. Mnogi su odlazili, a odlaze i danas. Stoga Livnjaka ima svugdje. Meutim mnogi postavljaju pitanje to je potrebno uiniti da Livnjaci ne bi naputali svoja ognjita i odlazili negdje van bez ikakve nade da e se nekada i vratiti da bi u rodnome kraju proveli barem svoje penzionerske dane? Upravo tom se temom bavi fra Marijan Karaula opisujui onu posebnu stranu mnogih Livnjaka, ali i Duvnjaka, Ramljaka i Kupreaka. Naime, navodi fra Marijan, prvi odlasci iz Livna u Njemaku i Austriju dogaali su se u rano proljee, a povratak je bio pred Boi i za novogodinje praznike, kako se to onda govorilo, o emu fra Marijan pjesniki govori: vraali su se s prvim burama i snjenim pahuljama, suprotno lastavicama. Boiovali bi s obiteljima, ostali do proljea, i opet u Njemaku i Austriju, najee na bautele, u tunele i rudnike. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljea ti e dolasci kuama u Livno biti uestaliji. Ljudi poinju dolaziti svaki mjesec, ili svakih petnaest dana. Radna mjesta se mijenjaju, pa se Livnjaci s njemakog sjevera polagano preko Frankfurta preseljavaju na jug, do Muenchena. U Livno su ljudi dolazili subotom ujutro busom, popularno zvanim Livanjka, i vraali se ve u nedjelju poslije podne, pa onako umorni ujutro na posao, na bautelu itd. No taj e odlazak Gastarbeitera i zaraeni novac promijeniti sliku mjesta. Izgradit e se mnogo toga novoga, do tada nepoznatog u tom kraju, ali nestat e ovaca, goveda, konja, volova. Nitko vie nee htjeti orati i sijati, jer se, kau mnogi, ne isplati to raditi. Meutim sliku sadanjega vremena u kojem ive Livnjaci karakterizira pitanje koje mnogi postavljaju neoenjenim mladiima kojih je svakim danom sve vie, a koje glasi: Zato se ne eni?, i odgovor koji oni nude, a koji glasi: Dosta je ai hraniti i mene, a kamoli jo moju enu i djecu. Razumljivo je stoga da se broj osnovnokolske djece stalno smanjuje. A i sela su ostala bez djejeg plaa i djejih nestanih igara. Kao da je nastupilo vrijeme u kojem je sramota raati djecu. Fra Marijan navodi da je odlazak u inozemstvo razruio i tradicionalnu livanjsku obitelj. Djeca su odrastala bez jednoga, a veoma esto i bez obaju roditelja, a to je imalo tekih posljedica. Istina, ljudi su imali vie novaca, bolje se ivjelo, ali ostale su rupe u najvanijoj armiranoj ivotnoj betonskoj deki u obitelji. Ona je dola na rub propadanja, jer su odnosi poremeeni i teko ih je iznova uspostavljati. Osim toga fra Marijan navodi i onu bolnu sliku gotovo svih katolikih upa u BiH. Broj umrlih premauje broj novoroenih, a zadnjih godina umire se neto vie. Mnogi koji su doli iscrpljeni iz inozemstva ne uivaju svoju mirovinu dugo. Razlozi tome nisu iskljuivo i samo u njihovoj zdravstvenoj nego jo vie u onoj duhovnoj iscrpljenosti, pomijeanoj s nerazumijevanjem onih za koje su mislili da su im dobrodoli i da su im najvie sluili. Meutim, ivotni stilovi su se promijenili, a time i meusobno potivanje i suodnoenje.

KNJIGE

12/2010.

69

Prosvjetno-kulturni rad goriko-livanjskoga samostana Zapravo, drutveno znaenje goriko-livanjskoga samostana najbolje se oslikava u poglavlju u kojem se obrauje prosvjetno-kulturni rad, odnosno ustanove koje se nalaze u njegovu sklopu, a koje su se bavile tim oblikom rada. Kad je rije o prosvjetnom radu, o kolama, potrebno je istaknuti da su livanjski fratri kao i njihova subraa u drugim bosanskim mjestima, svjesni svoje uloge u narodu iz kojeg su potjecali, u svoje samostanske kole primali i ake koji nisu namjeravali biti sveenici redovnici. Meutim, iako im je odlukom iz 1731. godine da redovnike zajednice ne smiju u svojim kolama poduavati svjetovne ake praktino zabranjena takva djelatnost, oni su ipak jedno stoljee kasnije, 1847. godine, kad se rasplamsao narodni preporod, krenuli u opismenjavanje svojih upljana. U tome je sudjelovalo vie znaajnih osoba, kao npr. biskup fra Augistin Mileti, zatim fra Ivan Franjo Juki, fra Grgo Marti, fra Marijan unji, fra Martin Nedi, fra Lovro Karaula i drugi. Zahvaljujui upravo fra Lovri Karauli u Livnu je otvorena jedna od prvih kola u Bosni i Hercegovini. Shvaajui koje im dobro moe donijeti kola Livnjaci su u tom vremenu svojim prilozima pomogli da fra Lovro Karaula sagradi jednu omanju kolu, koju su nazvali Karaulina kola, i koju su mnogi dugo nazivali prvim prosvjetnim hramom na zapadu Herceg-Bosne. Osim toga samostan e postati odgojno-obrazovna ustanova u kojoj e sredinom XIX. stoljea zapoeti i sve do 1909. ostati studij teologije i filozofije. Tu e svoj teoloko-filozofsku izobrazbu stjecati i albanski franjevaki pripravnici, meu njima i veliki albanski pjesnik Gjergj Fishta (1871-1940). Potrebno je naznaiti da e u samostanu biti i novicijat u dva razdoblja: od 1930. do 1942. te od 1997. do danas. U samostanima su djelovale i asne sestre i veoma mi je drago da je u ovoj monografiji njihov rad veoma lijepo prikazan. Rijetko tko obrauje djelovanje naih asnih sestara. A one su, kao rijetko tko, doprinijele da samostanski ivot moe imati onu lijepu i finu ensku stranu, od ureenja okolia do cvijetnjaka i ukraavanja cvijeem oltara. Uz to bile su kuharice, kuanice, sakristanke, voditeljice pjevanja itd. Spominju se Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog, zatim kolske sestre franjevke te Sluavke Malog Isusa splitske Provincije koje su kod abljaka napravile kuu da bi u njoj mogle odravati duhovne i rekreativne susrete. kulturne zbirke. Knjinica franjevakog samostana ine a) stara knjinica, b) suvremena knjinica te c) periodika. Nepotrebno je sada zboriti o tome koje je znaenje ne samo za samostan nego i za sve stanovnike Livna i njegove okolice, ali i drugih podruja, imala i ima ova samostanska knjinica, posebno ukoliko su u njoj nalaze vrijedna djela, i ukoliko se mogu nai najnoviji asopisi. Samostanski arhiv sadrava a) vaniju arhivsku grau, b) ljetopise i c) ljekarue Obraujui Franjevaki muzej i galeriju autor donosi podatke o gradnji muzeja, sakralnoj, arheolokoj, etnografskoj i zbirci staroga oruja, dok u poglavlju o galeriji likovnih umjetnina obrauje Memorijalnu galeriju Gabrijela Jurkia, zatim fra Anela Kaia slikara i uvara livanjske prolosti te Modernu zbirku. Ovaj kratki prikaz zavrio bih rijeima recenzenta knjige prof. Mate Zekana iz Splita: Svojim sadrajem knjiga Franjevaki samostan u Livnu respektabilno je i velevrijedno djelo bez ije se uporabe ubudue nee moi pisati ni jedan imalo ozbiljniji povijesno kulturoloki prikaz Livna i livanjskog kraja.

70

12/2010.

KNJIGE

Fra didak Bunti ovjek i djelo

Uredili: Stipe Tadi i Marinko akota, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Centar za religijske studije knjiga prva Zagreb 2009.

Anelko Mijatovi

Zbornik o ivotu i djelovanju fra Didaka Buntia sadri radove koji su predstavljeni na znanstvenom simpoziju Fra Didak Bunti ovjek i djelo koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske odran 2. i 3. listopada 2008. godine u Mostaru u organizaciji Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba i Hercegovake franjevake provincije Uznesenja Blaene Djevice Marije. Radovi su svrstani u etiri cjeline i uglavnom se odnose na prilike u kojima je od 1871. do 1922. godine stasao i djelovao fra Didak Bunti, poznati profesor i ravnatelj u irokobrijekoj gimnaziji, graditelj irokobrijeke bazilike, preporoditelj katolikoga puanstva, prosvjetitelj nepismenih i spasitelj gladne djece u Hercegovini u vrijeme Prvoga svjetskog rata, poglavar hercegovake franjevake zajednice i narodni zastupnik. Prvu cjelinu radova naslovljenu Socijetalno okruje fra Didakova djelovanja ini sedam tekstova autora Jure Krite, Marka Babia, Zlatka Matijevia, Ivana Markeia, Jakova Pehara, Anelka Vrsaljka i Kreimira Buia. Sadrajno se odnose na podruje Hercegovine, naime, na fra Didaka Buntia i hrvatsku politiku u Bosni i Hercegovini (J. Krito), austro-ugarsko zatiranje hrvatskoga identiteta u Bosni i Hercegovini (M. Babi), politiko angairanje fra Didaka Buntia (Z. Matijevi), vjerske i crkvene prilike u Bosni i Hercegovini nakon Prvoga svjetskog rata (I. Markei), na poljoprivredu Hercegovine u fra Didakovo vrijeme (J. Pehar), na hercegovako bioloko bogatstvo i rad fra Didaka Buntia na njezinu kultiviranju (A. Vrsaljko) te doticaju hercegovakih franjevaca s bakim Hrvatima od fra Didaka Buntia do fra Dominika Mandia i bosanskog franjevca i mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Miia (Kreimir Bui). U drugu cjelinu radova naslovljenu naslovom Spaavanje siromanih i ugroenih uzroci i posljedice ubrajaju se tekstovi koji govore o prilikama u Hercegovini i spaavanju gladne djece u Prvom svjetskom ratu /Osvrt na socijalne i gospodarske prilike, uzroke gladi i ulogu hrvatskih humanitarnih organizacija u spaavanju hercegovake djece/ (V. Puljiza), o pravilima udomljavanja tijekom boravka djece na prehrani u Slavoniji i iskustvima udomljavanja (M. BakulaAneli i D. Kovaevi) te o spaavanju gladne djece iz Bosne i Hercegovine u vrijeme Prvog svjetskog rata (H. Malia i M. Gabelice). Trei cjelina radova Javno djelovanje fra Didaka Buntia sadri tekstove o Buntiu suvremeniku kranske revije Kranska obitelj (D. Tomia), o fra Didaku kao prosvjetitelju hercegovakog puka (M. akote), o Buntievu politikom djelovanju (I. arca), o slinosti i razlikama nacionalno-preporodnog rada biskupa Jurja Dobrile u Istri i fra Didaka Buntia u Hercegovini (S. Trogrlia), o odnosu fra Didaku Buntiu i Brotnja (R. Jolia) te o Buntiu, uitelju, profesoru i ravnatelju velike franjevake klasine gimnazije na irokom Brijegu (A. Maria).

KNJIGE

12/2010.

71

etvrta pak cjelina radova, naslovljena Duhovno poslanje i djelovanje fra Didaka Buntia, sadri radove o vjernikom nadahnuu fra Didakova karitativnog djelovanja (I. Dugandia), o Buntiu kao karizmatiku i/ili instituciji (S. Tadia), o djelatnoj ljubavi (I. Leutara), o Buntievu intropsihikom svijetu u svjetlu njegovih istaknutih vrijednosti u svjetlu psihohistorijskog pristupa (. . oria), o usporednicama franjevake karizme sluenja siromasima u ivotu i djelu fra Didaka Buntia i bl. Marije Propetoga Isusa Petkovi (K. Knezovi), o Buntievoj duhovnosti i dobroti (A. Sekulia) i na kraju o kanonskim propisima Katolike crkve za proglaenje blaenim i svetim te primjenljivosti tih propisa na ivot i djelovanje fra Didaku Buntiu (J. Batelje). Povijesno-kritikim promiljanjem autori svojim tekstovima, koje promatram kao cjelinu, pridonose boljem upoznavanju ivota i djela fra Didaka Buntia te stoga objavljivanje zbornika radova Fra Didak Bunti ovjek i djelo pridonosi cjelovitijoj spoznaji Buntieve uloge i znaenja u prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom, duhovnom i politikom ivotu Hrvata u Hercegovini. (iz recenzije)

72

12/2010.

KNJIGE

Fra aneo luka kai (1894.-1983.)

Urednik Marijan Karaula, Franjevaki samostan Gorica Livno, Livno, 2009.

Vine Mihaljevi

Franjevci iz franjevakog samostana Gorica Livno priredili su sveanu akademiju u povodu 25. obljetnice smrti fra Anela Kaia (1894-1983) pod nazivom Volio je ovjeka, prirodu i Livno. Na akademiji su sudjelovali glumica Gordana Boban s pjesmom Rapke Ormana Leti anele, Mjeoviti zbor upe Livno pod ravnanjem s. Julijane Djakovi uz pratnju na orguljama Antonije Perkovi te etiri izlagaa koji su predstavili nekoliko razliitih vidova ivota i djela fra Anela Kaia. Priloge izlagaa sabrao je, uredio i objavio Marijan Karaula u nakladi franjevakog samostana Gorica u zborniku radova. U proslovu urednik istie da je ovaj skromni zbornik radova posveen dobrom duhu Livna i njegovim ulicama fra Anelu Luki Kaiu. Zbornik radova o fra Anelu Luki Kaiu sadri 127 stranica teksta od kojih su na stranicama 88 do 98 doneseni fra Anelove slike (14 akvarela i dvije slike olovkom na papiru). Zbornik naime sadri uredniki Predgovor, zatim slijedi dui prilog Livanjski Kaii obitelj fra Anela Kaia koji je napisao Damir Tadi (7-56), ivotni put i djelovanje fra Anela Kaia koji predstavlja Marko Semren (57-88), prilog Fra Aneo Kai u ratnom vihoru potpisuje Petar Jele (97-110), Moje sjeanje na fra Anela Kaia opisuje Jozo Vrdoljak (111-126) i na kraju se nalazi sadraj zbornika. Autor priloga Livanjski Kaii obitelj fra Anela Kaia Damir Tadi, na temelju imena, koji oznaava ne samo ime nego pripadnost, zvanje, poslovanje, identitet i povijest, traga za obiteljskim korijenima fra Anela Kaia u livanjskom kraju. U sauvanim dokumentima iz 18. stoljea, kao to su popis biskupa Dragievia iz 1743, popis biskupa Bogdanovia iz 1768. godine i matice upe Donje Polje (Ljubuni) ne nalazi se prezime Kai. Prvi upis, istie autor, prezimena Kai nalazi se u Liber matrimoniorum parochiae de Livno in Campo superiori 1802-1835. (Matica vjenanih Gornjeg Polja) 1808. godine s napomenom da se prije toga upisa nalazi upisano kumstvo Ane Kai iz Kupresa 1799. godine na krtenju Agate Doli iz Zastinja. Iz Matice vjenanih, prepoznaje se i starije prezime livanjskih Kaia koje je Beker, odnosno Bekerovi ili Bekeri. Na temelju navedenog autor nedvojbeno zakljuuje da su livanjski Kaii starinom Bekeri i da su u Livno doselili iz kuprekog kraja. Povijesnim pak propitivanjem o podrijetlu obitelji Beker u kuprekom kraju autor navodi da su se dalmatinski Bekeri, koji su se ranije zvali Vuko, a dolaskom iz podruja Poljice u Dicmo i Prugovu promijenili prezime u Beker, doselili u Kupres od kojih je potom nastao rod Kaia. Kupreki pak Bekeri, istie autor, novim prezimenom Kai poeli su se sluiti vrlo vjerojatno krajem 18. stoljea. Tako prve obitelji Kaia doseljavaju u selo abljak pored Livna, a kasnije se preseljavaju u gradsku mahalu Milonik gdje obitelji gospodarski jaaju i izgrauju ulicu koja se prema obiteljima nazva Kaiev sokak. Nakon povijesnog osvrta na dolazak obitelji Kai autor kapilarno predstavlja rodoslovlje obitelji Kai iz koje potjee fra Aneo Luka Kai. lanovi obitelji Kai postaju ugledni graani, kulturni radnici, politiari, gospodarstvenici. Poznati su

KNJIGE

12/2010.

73

nada sve kao uspjeni trgovci, promicatelji razvoja hrvatskog katolikog kolstva za osmanlijske uprave, dobrotvori za gradnju sakralnih i kulturnih objekata, inicijatori i utemeljitelji hrvatskih kulturnih i prosvjetnih drutava u Livnu, aktivni sudionici u osnivanju i otvaranju Hrvatske itaonice u Livnu, Hrvatske trgovake banke i tedionice u Livnu, prvi tiskari i fotoamateri u Livnu. Pored gospodarske i kulturne djelatnosti lanovi obitelji Kaia bili su aktivni u politikom ivotu i bili su gradonaelnici. lanovi obitelji Kaia zavravaju katolike puke kole i postiu sve stupnjeve visokog obrazovanja (fakultete, doktorate, medicinu) te su s tri sveenika u obitelji Kai dali i poseban povijesno-duhovni obol livanjskom kraju. Teke i tragine dane obitelj Kai proivljava za vrijeme Drugog svjetskoga rata kada partizani i etnici ubijaju esnaestoro lanova obitelji Kai, a socijalistika revolucija, nacionalizacija, konfiskacija, obraun s reakcionarnim elementima i osveta narodnim neprijateljima imali su tragine posljedice za obitelj Kai. U drugom prilogu ivotni put i djelovanje fra Anela Kaia Marko Semren donosi kronologiju ivota i djelovanja fra Anela Kaia, njegov duhovni profil, potom njegovo pastoralno i upraviteljsko djelovanje i na kraju predstavlja fra Anela kao ljubitelj prirode i umjetnosti te odgojitelj mladih. Fra Aneo je roen 24. oujka 1894. od oca Mije i majke Ane ro. Bili u Livnu. Osnovnu kolu zavrava u Livnu, gimnaziju u Visokom, godinu teologije u Sarajevu i etiri u Budimpeti, zareen za sveenika 8. rujna 1916. godine. Nakon reenja profesor je u Visokom, 1920. godine polae doktorski ispit iz teologije u Zagrebu, a 1922/23. u Beu studira slikarstvo na Kunstgewerbeschule i posjeuje nekoliko mjeseci privatnu kolu za slikanje (Jirasek). Nakon profesorske slube u Visokom, cijelo vrijeme pastoralno djeluje u livanjskom kraju, s tim da je 1939. izabran je za provincijala Bosne Srebrene koju dunost obnaa do 1942. godine. Godine 1959. odlazi u mirovinu u franjevaki samostan Gorica Livno gdje umire 29. rujna 1983. Nakon ivotopisa autor donosi neka zapaanja subrae o fra Anelu kao i pjesniko svjedoenje koje je preneseno u skladbu Vola Angele. Fra Aneo je bio vesele prirode, prodorna pogleda, energian, vojnikog hoda i odluan. Obiljeavali su ga pobonost i molitva te sklad njegovih rijei i ponaanja. U dugom pastoralnom djelovanju fra Aneo je posebno ostavio peat u livanjskoj upi u kojoj najdue slubovao. Osniva crkveni zbor koji mu pomae u razliitim pastoralnim i drutvenim djelovanjima. Bio je i predsjednik podrunice HKD Napredak Livno 1930-1931. godine kada spaava ostavtinu Napretka kao i ostavtinu Hrvatske seljake itaonice u Rapovinama s kojima sklapa Pogodbu. Bio je upravitelj Treeg reda sv. Franje Asikoga, a bio je i voditelj i predsjednik Kriarskog bratstva. Upraviteljska sluba odnosi se na fra Aneolovo upravljanje provincijom i upravljanje samostanom. Za vrijeme slube provincijala u franjevakom duhu, razborito, pravedno i prema smjernicama generalne kurije Franjevakog reda iz Rima upravljao je provincijom za vrijeme Drugog svjetskog rata osuujui svaki zloin nad nevinima te kanjavajui svako neprimjereno ponaanje sveenika fratara. Razdoblje upravljanja provincijom obiljeili su potom i odnos prema nadbiskupu ariu, gradnja Franjevake teologije na Kovaiima i distriktizam koji je opravdan samo ako je usmjeren prema opem dobru, ljubavi prema provinciji. Nakon to je autor dosta iscrpno govorio o upravljanju provincijom ratnih godina, posvetio je nekoliko stranica i fra Anelu kao ljubitelju narodne tradicije, prirode, umjetnosti u kojoj je akvarelima i crteima vizualno sauvao narodnu arhitekturu Livna. Na kraju je

74

12/2010.

KNJIGE

autor, posvjedoivi i vlastitim iskustvom, istaknuo da je fra Aneo bio dobar odgojitelj mladih. U prilogu Fra Aneo Kai u ratnom vihoru koji potpisuje Petar Jele, rije je, kako i sam naslov kazuje, o fra Anelovu upravljanju provincijom u vrijeme Drugog svjetskog rata. Fra Aneo se kao provincijal pridravao smjernica koje su svi franjevaki provincijali primili od vrhovne uprave Franjevakog reda iz Rima u pismu od 24. srpnja 1941. godine. U tim smjernicama istie se da se provede zakljuak provincijalnog sastanka iz Zagreba od 12-14. lipnja 1941; da ni jedan franjevac ne smije biti ulanjen u ustaki hrvatski pokret; da se franjevci bave samo duhovnim i sveenikim poslovima; ne smiju sudjelovati u progonima Srba i idova niti smiju biti lanovi pojedinih odbora koji istrauju krivnju etnika, naseljavaju Hrvatima srpska podruja i iseljavaju Srbe; ne smije se kupovati niti primati na dar imovina Srba i idova; da se zalau kod nadlenih vlasti da se sprijee osvete i progoni nevinih ljudi; da zatite progonjene Srbe i idove; ne smiju franjevci nasilno pokrtavati Srbe; da su u mijeanim upama postave razboriti i zreli sveenici, a uklone naprasiti i nerazboriti; ako bi se pak koji franjevac ogrijeio o dunu snoljivost prema inovjercima i o kransku ljubav prema blinjemu, treba ga kazniti prema poinjenom kaznenom djelu. Pored navedenih smjernica general Franjevakog Reda poslao jo jedan dopis po provincijalu Presvetog Otkupitelja fra P. Gabriu koji je sam provincijal poslao drugim provincijalima. U njima se pozivajzu franjevci na ispravno domoljublje koje se slae s redovnikom disciplinom, apostolskim ivotom i kranskom ljubavlju, zatim da ne preuzima svjetovne slube, da ne sudjeluju u progonima inovjeraca i, ako se netko protivi navedenim smjernicama neka ga se prema Generalnim Konstitucijama primjereno kazni. U svom upravljanju provincijom Bosnom Srebrenom u ratnom vremenu fra Aneo Kai pridravao se svih navedenih smjernica o kojima je redovito davao upute. S druge pak strane jednako je osobno osuivao sve zloine bilo da ih ine ustake, etnike, njemake ili partizanske jedinice, a pozivao je i sve slubene predstavnike Katolike crkve da to jasno uine zajednikom poslanicom. U zadnjem prilogu Moje sjeanje na fra Anela Kaia biljei Jozo Vrdoljak svoja rana iskustva djeaka sa sela i svoj pun neizvjesnosti i bojaljivi susret s fra Anelom Kaiem u upnom uredu Livno. Vrlo dojmljivo Jozo biljei rastanak sa svojom seoskom sredinom na kulau i susret s fra Anelom koji je, istie autor, bilo glavna razdjelnica u njegovom ivotu. Za vrijeme kolovanja u gradu Livnu Jozo je stanovao u upnom uredu kod fra Anela Kaia kojeg naziva ocem svog duhovnog i intelektualnog bia. Na poseban nain istaknuo je i predstavio pedagoki i didaktiki nain fra Anelova rada za vrijeme njihova akog boravka u upnom uredu Livno. Usvajao je osnove i norme uljudnog i lijepog (bontonskog) ponaanja, kao na primjer kada kako se starije osobe oslovljava sa vi i slino, gdje je od jogunastog, svojeglavog djeaka postao oduevljen, dosljedan, marljiv i uporan ak. Pored odgoja fra Aneo je sustavno poticao i na obrazovanje i na intelektualni rad, te je sustavno radio i na duhovnom odgoju povjerenih mu aka. A svoje pedagoke i odgojno-obrazovne sposobnosti fra Aneo je pokazao u Visokom kada je u acima izvanredno vjeto pobuivao pozornost i volju za uenjem, za znanjem, o emu svjedoi ne samo autor ovoga priloga Jozo nego i fra Ignacije Gavran koji je bio jedini ivui fra Anelov uenik. Jozo narativno i jednostavno izlae svoje iskustvo i doiv-

KNJIGE

12/2010.

75

ljaj s fra Anelom Kaiem, upnikom u Livnu, i kroz tu prizmu promatra i vlastitu egzistenciju u kojoj je jednu od bitnih uloga imao upravo fra Aneo. U zborniku radova povijesno-kritikom analizom prikazano je rodoslovlje obitelji Kai u livanjskom kraju te neki vidovi ivota i djelovanja livanjskog franjevca fra Anela Luke Kaia s nakanom, kako to i urednik u proslovu istie, zahvalnosti fra Anelu. S druge pak strane narativnom metodom predstavlja se iskustvo susreta s fra Anelom i ivota s njim u kojemu se istie egzistencijalna matrica uzora u franjevakom ivotu. Zbornik radova pridonosi sagledavanju uloge i vanosti obitelji Kai u cjelokupnoj povijesnoj, drutvenoj, kulturnoj i duhovno-religijskoj situaciji u livanjskom kraju u prolom stoljeu s jedne strane, a s druge pak strane ovaj je zbornik poticaj za svestranije prouavanje ivota i djelovanja fra Anela Kaia te njegove uloge i znaenja u irem drutvenom, kulturnom i religijskom kontekstu u 20. stoljeu.

76

12/2010.

KNJIGE

Anelko Mijatovi Bruno Bui Prilog istraivanju ivota i djelovanja (1939.-1978.)

kolska knjiga, Zagreb, 2010. (270 str.)

Mate Kovaevi

Napokon se pojavila cjelovita knjiga o ivotu i djelovanju muki ubijenoga hrvatskoga knjievnika, povijesnoga istraivaa, novinara, nacionalnoga borca, revolucionara i muenika Brune Buia - Bruno Bui Prilog istraivanju ivota i djelovanja (1939.-1978.), u kojoj je povjesniar Anelko Mijatovi, i sam politiki stradalnik, na temelju dostupne povijesne grae te razgovora s Buievim prijateljima i suradnicima gotovo kolski ocrtao dramu hrvatskoga intelektualca, koji se nije mirio s cininim licemjerjem zloinake inaice Brozova komunizma, a ponajmanje s njegovom jugoslavenskom okupacijom hrvatskih zemalja. U toj viedesetljetnoj drami intelektualca i teroristike drave fiziki je dodue likvidiran Bui, nu njegov je duh, sad osloboen tvarnih okova, poeo puhati tamo gdje ni Brozovi ubojice, unato svim svojim paklenim vjetinama nisu vie mogli zaustaviti njegovo djelovanje. Dvanaest godina poslije krvave parike noi i mukoga hitca u ve izmueno Buievo tijelo, uskrsnula je neovisna hrvatska drava, za koju se, poput svih mladih bojovnika, i sam toliko borio. Mijatovi je u 53 poglavlja obradio Buievo podrijetlo, djetinjstvo, kolovanje, knjievne prvijence, djelovanje Udbe u imotskoj gimnaziji, studij, zaposlenje, rad u Institutu za historiju radnikog pokreta, uhienje, istragu i suenje 1966, bijeg u emigraciju, povratak u domovinu i nastavak znanstvenoistraivakoga rada te novinski i knjievni rad 60-ih godina u Hrvatskom knjievnom listu kao i suradnju u Hrvatskom tjedniku 1971. te ponovno uhienje, istragu, suenje i zatvor u Staroj Gradiki, izlazak iz zatvora i premlaivanje u Dubrovniku, ponovni odlazak u emigraciju, politiku djelatnost, njegovo ubojstvo, pokop u Parizu i napokon prijenos posmrtnih ostataka 1999. u Zagreb. Nakon masovnih pokolja hrvatskoga naroda tijekom rata i genocida to su ga nad njim poinili jugoslavenski partizani poslije zavretka ratnih operacija 1945. u Bleiburgu i na krinim putovima Brozov je reim tijekom pedesetih godina poeo primjenjivati taktiku koju njemaki sociolog Dennis Gratz naziva elitocidom. Rije je o namjernom i sustavnom progonu ljudi koji imaju utjecaj u svom okruenju, kao to su na primjer sveenici, lanovi posebno uglednih obitelji, uitelji, profesori i knjievnici, a krajnji cilj tog namjernog unitenja elite, kako misli Gratz, jest oduzimanje narodu njegova vodeeg stalea. Napredovanjem elitocid se na kraju pretvara u genocid, jer unitenjem elitnih struktura i narod poinje sustavno naputati odreeno podruje, a u hrvatskom sluaju to se moe sustavno pratiti upravo pedesetih godina u masovnom odlasku Hrvata u tzv. ekonomsku emigraciju. Za razliku od poopene suvremene njemake teorije Udbina je taktika bila daleko tankoutnija. Ona je, kako pokazuje i ova knjiga, jo pedesetih godina u imotskoj gimnaziji pokuavala pronai politiki nepoudne, a darovite mladie, sprijeiti njihovo daljnje kolovanje, nadzirati im rad, eventualno zatvarati, a zbog ustrajnosti ak i likvidirati. Svjedoi to i anketa koju je Udba nametnula koli s dva lukavo osmiljena pitanja: Vjeruje li u Boga? te dodatci: Ako vjeruje navedi razloge koji te na to potiu, a ako ne vjeruje, navedi razloge koji su

KNJIGE

12/2010.

77

te od toga odvratili?, odnosno drugo pitanje: to ti se ini da li je bolji stari reim ili sadanji? Otvoreni i inteligentni odgovori mladoga su gimnazijalca gurnuli u ve pripremljenu mreu tajne policije, iji e projekt elitocida kulminirati petnaestak godina kasnije u masovnom progonu hrvatskih intelektualaca, a posebice sveuiline mladei potkraj 1971. Druga dimenzija koja se iitava iz knjige jest neprolazni predloak udbakoga dounika, odnosno piclova Pekure, koji je i danas nerijetko prepoznatljiv kao lik politiara u Hrvatskoj. On je kao udba provokator poticao meu mladiima u Imotskom osnivanje tajne organizacije TIHO, nu premda neuspjean ak i student Filozofskog fakulteta, postao je u provincijskom gradiu u blizini Zagreba ravnatelj osnovne kole. Navodno se ne zna je li zbog politike ili kriminala 1972. zavrio godinu dana u zatvoru. Da nije kojim sluajem umro prije 2000, vjerojatno bismo ga i danas mogli prepoznati u drutvu sad ve bivega predsjednika Stjepana Mesia. Aktualna pak uhienja i sudski procesi hrvatskim braniteljima, kao i neki drugi politiki montirani procesi, pokazuju mnoge slinosti s poutjelim elaboratima Udbe za progon politikih neistomiljenika, a uloga bivih centara javne sigurnosti ili pak Slube dravne sigurnosti, premda zamagljena drugim nazivom, oditava se i u radu nekih gonidbenih tijela, koja upravo podiu optunice ne za kaznena djela nego politike odluke. Sve je to mogue samo zato to ni dvadesetak godina od stvaranja hrvatske drave i uvoenja demokratskoga viestranakog sustava nije javno otvoreno pitanje zloinakoga, nasilnog i teroristikog djelovanja Brozove komunistike drave. Posebno je pak zanimljiva podudarnost svojedobna del Pontina progona generala Ante Gotovine s kampanjom udbakih progona hrvatskih domoljuba, a istovjetnost medijsko-politikih napadaja na ciljane skupine kao to su na primjer Hercegovci, Katolika crkva i posebno fratri, samo pokazuju kako je biva tuiteljica tek usvojila metodologiju svojih hrvatskih informatora. Sve se to u knjizi, premda samo naznaeno kroz presjek Buieva ivota, moe vidjeti, to ozbiljnim istraivaima i politikim analitiarima prua mogunost komparativnog uvida u hrvatsku politiku zbiljnost. Knjiga ne otvara samo niz znanstvenoistraivakih pitanja jednoga nadiena zloinakog reima nego i pitanje javnoga odnosa prema nedunim rtvama, koje su, izmeu ostaloga i svojim ivotima, sprijeile opetovanje novoga genocida nad hrvatskim narodom, koji je trebao biti realiziran poetkom 90-ih godina velikosrpskom agresijom na Hrvatsku. U dubljem smislu knjiga, odnosno sam sluaj Bui otvara jedno ire filozofsko pitanje - ono o odnosu kranstva i komunizma. Ono potie svojevrsnu potragu za odgovorom na pitanje: kako je mogue da jedna, u svojoj biti krvava i zloinaka ideologija pod sloganima kranskih vrijednosti - bratstva, jednakosti i pravednosti - gotovo osvoji svijet? Nu kad joj to nije uspjelo, danas se ponovno pod geslom jedne druge, dakako opet kranske vrijednosti, one o zatiti ljudskih prava, pokuava dokopati totalne moi! Jo uvijek nerazjanjena konspiracija oko Brunina ubojstva i, kao to se iz knjige vidi, utnja tadanjih zapadnih drava potiu i potragu bar za poredbenim filozofskim rasvjetljavanjem navedenih pojava.

78

12/2010.

IN MEMORIAM

in memoriam

Fra ignaCije gavran

(1914-2009) Urednitvo lan nae Udruge fra Ignacije Gavran umro je 24. studenog 2009. godine u Visokom u 96. godini ivota. Roen je 24. veljae 1914. u Vareu (otac Ivan i majka Marija r. Stjepanovi) gdje je pohaao osnovnu kolu, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom (1925-1934). U Franjevaki red stupio je u novicijatu 1931. godine u Livnu, a za sveenika je zareen 11. rujna 1938. u Banjoj Luci. Teologiju je studirao u Sarajevu i Breslavi, a filozofiju na sveuilitu u Breslavi i Ljubljani gdje je diplomirao i doktorirao na temu: Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva (Sarajevo 1941). Pohaao je jednu godinu likovnu akademiju u Zagrebu (1943-1944). Bio je profesor na Teolokom fakultetu u Sarajevu, na Franjevakoj teologiji u Sarajevu gdje je uglavnom predavao filozofiju i crkvenu umjetnost, a istovremeno je predavao i na Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom gdje je predavao i druge predmete: hrvatski, njemaki, ruski, latinski i engleski (fakultativno). U razdoblju 1945-1956. bio je metar bogoslova u Sarajevu, od 1941. do 1943. drugi prefekt, a od 1950. do 1959. prvi prefekt u Sjemenitu u Visokom. Bio je direktor Franjevake klasine gimnazije u Visokom od 1967. do 1976. i knjiniar Profesorske knjinice od 1942. do 2006. Vrio je slubu definitora Provincije od 1961. do 1967. Fra Ignacije je iza sebe ostavio bogat franjevaki i znanstveni opus od znanstvene i strune suradnje u razliitim asopisima, kratkih studija do monografija Bludna psovka (1962), Veliki likovi povijesti umjetnosti (1969), Lucerna lucens? (1978) i ureivanja franjevakih ljetopisa 18. stoljea: Ljetopis sutjekog samostana (1979), Ljetopis Nikole Lavanina (1981), i Ljetopis Kreevskog samostana fra Marijana Bogdanovia (1984). Prije nekoliko godina Svjetlo rijei izdalo je etiri knjige Putovi

IN MEMORIAM

12/2010.

79

i putokazi (1988-2003) te knjigu Suputnici bosanske povijesti (2007). Pored navedenih knjiga pisao je i objavio udbenike za psihologiju i logiku te prevodio brojne lanke s razliitih stranih jezika. S posebnom ljubavlju prema knjizi vodio je preko est desetljea knjinicu Franjevake klasine gimnazije u Visokom, uredio arheoloku i etnografsku zbirku u visokoj Gimnaziji. Fra Ignacije je Gavran ivio jednostavnim ivotom koji korjenito proima franjevaki duh sluenja zajednici, hrvatskom narodu i svakom ovjeku dobre volje; objavljivao je brojne znanstvene i strune knjige i lanke u kojima razotkriva dubinu tajne Bojih stvorenja: ovjeka i prirode; istinito i pravedno je svjedoio ivotom i rijeju u sueljavanju s brojnim drutvenim i crkvenim problemima, isticao je ljepotu svega stvorenog, a njegov ivot vodili su neupitna moralna naela. Iz tiine visoke knjinice otiao je dobri Ignacije, a njena tiina postala je jo tiom.

80

12/2010. Jozo Dambo

IN MEMORIAM

za Udrugu aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, Podrunica za Njemaku

Provincijalatu Franjevake provincije Bosne Srebrene Zagrebaka 18 71000 SARAJEVO Upravi i acima Franjevake klasine gimnazije Visoko Bosne Srebrene 4 71300 VISOKO

Mnogopotovani, potovani! Smrt naeg profesora dr. fra Ignacija Gavrana nije obina smrt s kojom se dijelimo od dragih i bliskih osoba. Mi je doivljavamo i kao oprotaj od generacije profesora i odgojitelja koji su obiljeili nae djeatvo i mladenatvo, a istovremeno svojim intelektualnim, moralnim i franjevakim vrlinama i integritetom ozraili i itavo jedno stoljee ne samo provincije Bosne Srebrene i visoke Gimnazije nego i itave nae zemlje, Crkve i naroda. S dubokom alou, ali i s opravdanim ponosom i iskrenom zahvalnou ispraamo na vjeni poinak naeg cijenjenog Profesora kojemu dugujemo neiskazivo mnogo. Bili smo i do sada svjesni njegove veliine, ugleda i uzora, ali posebno danas smijemo izraziti nadu da e nas duh njegova uma i karaktera pratiti kroz itav na budui ivot i djelovanje. Upravi i svim lanovima provincije Bosne Srebrene, a na poseban nain profesorskom zboru i acima Franjevake klasine gimnazije Visoko izraavamo svoju iskrenu suut. Mnchen, 26. studenog 2009.

IN MEMORIAM

12/2010.

81

Pokojnom prof. dr. fra Ignaciju Gavranu, Visoko / Kraljeva Sutjeska 26. studeni 2009. godine (proitao Stipe Beker, lan Predsjednitva Udruge)

nadgrobno slovo
Dragi fra Ignacije, uime svih lanov Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba, hvala na odgoju i poukama o pravednosti, istinitosti, dobroti, ljepoti i ljubavi prema svemu stvorenju, ovjeku, Crkvi, franjevatvu i hrvatskom narodu koje vrijednosti korjenito proimaju nae ivote. Slaba je rije i svaki govor koji mogu izraziti nau zahvalnost to si nam bio profesor, odgojitelj i uzor. U naim iskustvima uozbiljuje se Tvoja franjevaka filozofija ivota biti i znati a Tvoja molitva prati nas i nae obitelji. Dragi fra Ignacije, pored uitelja dobroga, lijepoga i pravednoga, u naoj memoriji ostaje trajnim znakom enciklopedije znanja, uljudnosti, korektnosti i Bojeg franjevakog bia koje je ispunjeno slavljenjem i radou. Hvala i neka Ti Bog podari svoje vjeno kraljevstvo! Zagreb, 26. studeni 2009. Vine Mihaljevi, predsjednik Udruge

82

12/2010.

IN MEMORIAM

in memoriam (*Sarajevo, 28. VII. 1927 Zagreb, 19. VI. 2009) Ivan Markei Teko je u samo nekoliko reenica saeti bogatstvo ovozemaljskoga ivota Dalibora Brozovia koji je unato neizvjesnosti konanih ishod prijelomnih povijesnih mijena htio i uspio ne samo ostati vjeran temeljnim ljudskim naelima nego i mijenjati postojeu drutvenu i politiku zbilju i davati joj kakav-takav smisao. Bio je jedan od onih ljudi koji se nije bojao suoavanja s izazovima dvaju totalitarnih, odnosno demokratskih sustava koji nastoje ponititi osobnost i vlastiti nacionalni, religijski i politiki identitet pojedinca i nacionalne zajednice kojoj taj pojedinac pripada. Nije se dakle bojao suoiti se s izazovima totalitarnoga komunistikog sustava kao ni s izazovima suvremenih demokratskih globalizacijskih procesa, posebno kad je u pitanju hrvatski jezik. Cijeloga ivota ostao je vjeran naelima skrupuloznoga jezikoslovca. Zbog svoga velikog doprinosa u podruju hrvatske dijalektologije, fonologije i povijesnoporedbene lingvistike ubraja se u najvee hrvatske jezikoslovce. Sa sigurnou se moe rei da mu to mjesto pripada ne samo po broju objavljenih znanstvenih lanaka i rasprava, konferencijskih priopenja, knjiga i poglavlja u knjigama, zatim strunih tekstova (lanaka i rasprava), odnosno preglednih lanaka (prikaza) te ostalih manjih lanaka, nego ponajprije po snazi i znanstvenoj utemeljenosti onoga to je pisao i zastupao i prema emu su se stvari u jezikoslovlju i politici u bitnome kretale naprijed. Iako je stalno ivio izmeu onoga to je u danim politikim i drutvenim okolnostima bilo doputeno i mogue i onoga to je kao znanstvenik elio postii i potom posredovati i ponuditi hrvatskoj jezikoslovnoj znanosti i kulturi uope, Brozovi je snagom autoriteta vrsnoga jezikoslovca i znanstvenika, ali i mudroga politiara, odolijevao svim politikim pritiscima i u tekim vremenima jednoumlja uspio nametnuti one stavove koji nisu bili na tetu interesa zajednice i naroda kojemu je pripadao. To se posebno oitovalo u injenici kada se krajem ezdesetih godina XX. stoljea zajedno

daliBor Brozovi

IN MEMORIAM

12/2010.

83

s drugim hrvatskim intelektualcima drznuo sastaviti, potpisati i objaviti Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika. Meutim pri tome ne treba zaboraviti da je prof. Brozovi svoje traganje za neokrnjenim identitetom hrvatskoga jezinog izriaja zapoeo upravo u svojoj rodnoj Bosni, u dolini rijeke Fojnice. Rezultate toga istraivanja donosi u svojoj disertaciji Govor u dolini rijeke Fojnice, kojom je doktorirao 1957. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a koja naalost jo uvijek nije objavljena. Meutim temeljitost u razradbi jezinih pitanja dola je posebno do izraaja u njegovome zapaenom djelu Standardni jezik iz 1970., u kojem je dao posebnu, tada nepoznatu sliku hrvatske jezine povijesti, a posebno u njegovoj izvanrednoj studiji Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar junoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske knjievnosti, objavljenu 1978. godine. Pa tko je zapravo bio Dalibor Brozovi? Dalibor Brozovi, jezikoslovac, leksikograf, akademik i politiar bio je i vrijedni lan nae Udruge na ijim je skupovima uvijek sudjelovao. Rodio se u Sarajevu 28. srpnja 1927. godine, od oca Andrije i majke Olge, r. abraji. U braku sa suprugom Nevenkom, r. Kouti, imao je troje djece: Ladu (1957-2008), Dunju (1960) i Hrvoja (1965). Umro je u Zagrebu 19. lipnja 2009. godine u 82. godini ivota. Nakon to je u Zenici, u ljeto 1938. godine, zavrio osnovnokolsku izobrazbu, Brozovi je u kolskoj 1938/39. godini pohaao prvi razred gimnazije u Franjevakom konviktu u Visokom, koji je inae bio predvien za vanjske ake. Meutim svoje daljnje gimnazijsko kolovanje nastavio je u Sarajevu, u kojem je zavrio drugi i zapoeo trei razred. Pred sam Drugi svjetski rat preseljava se zajedno s roditeljima u Zagreb, u kojem e zavriti gimnazijsku izobrazbu i maturirati 1946. godine. Nakon toga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje studij kroatistike i zavrava ga 1951, te studij talijanskog jezika koji je apsolvirao 1952. Nakon toga je u Jugoslavenskoj (sada Hrvatskoj) akademiji znanosti i umjetnosti zavrio dijalektoloki teaj, da bi 1957. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao ve spomenutom disertacijom Govor u dolini rijeke Fojnice. Brozovi je u razdoblju od 1946. do 1948. bio urednik kulturne rubrike, zatim glavni urednik zagrebakog Srednjokolca, te lektor Radio Zagreba (od 1952). Sveuilinu karijeru zapoeo je 1952. kada je izabran za asistenta na Akademiji za kazalinu umjetnost u Zagrebu, da bi od 1953. do 1956. bio lektor predava na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a potom na Filozofskom fakultetu u Zadru, najprije kao asistent predava (1956-1958), zatim docent (1958-1962), pa izvanredni (1962-1968) te naposljetku i redoviti profesor (1968-1990). Godine 1969. bio je profesor po pozivu na University of Michigan (Ann Arbor, SAD), a 1971. na Sveuilitu u Regensburgu (Njemaka). Bio je na vie studijskih putovanja i odrao je mnogobrojna predavanja u raznim gradovima i sveuilitima irom svijeta (istona i zapadna Europa, Sjeverna Amerika, Kina, itd.). Na poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Zadru, Dubrovniku i Sarajevu predavao je fonologiju, povijest hrvatskoga jezika i druge kolegije. Hrvatska (tada Jugoslavenska) akademija znanosti i umjetnosti izabrala ga je 1975. za lana suradnika, 1977. za izvanrednoga, a 1986. za redovitoga lana. Od 1986. dopisni je lan Makedonske akademije na naukite i umetnostite (MANU), a od

84

12/2010.

IN MEMORIAM

2008. vanjski je (strani) lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH). Bio je lan Academia Europa, zatim lan Odbora za dijalektologiju HAZU, Odbora za leksikografiju HAZU te Odbora za etimologiju HAZU. Obnaao je dunost predsjednika Hrvatsko-bugarskoga drutva kao i dunost predsjednika Hrvatskog saveza za esperanto. Potrebno je takoer naglasiti da je prof. Brozovi od osnivanja Hrvatske demokratske zajednice 1989. godine dulje vrijeme bio potpredsjednik te stranke, da bi 1990. godine postao lanom Predsjednitva Republike Hrvatske i potom potpredsjednik Republike Hrvatske. Dunost glavnoga ravnatelja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krlea u Zagrebu obnaao je u razdoblju od 1991. do 2001, a dunost zastupnika HDZ-a u Hrvatskome saboru od 1992. do 1995. godine. Tijekom svoje radne karijere akademik Brozovi objavio je preko tisuu bibliografskih jedinica, meu kojima je nemali dio objavljen na hrvatskome ili na vie stranih jezika u inozemnim znanstvenim sreditima. Poglavito su vane njegove knjige Rjenik jezika ili jezik rjenika? (Zagreb, 1969) te, kao to je ve reeno, knjiga Standardni jezik (Zagreb, 1970), u kojoj je razradio pojmovlje za precizno rasuivanje o standardnim jezicima i gdje je pokazao da je hrvatska novotokavtina u drugoj polovici XVIII. stoljea otpoela s ozbiljnom standardizacijom. Cjelinu hrvatske jezine povijesti obuhvatio je u uvodnoj studiji u zborniku Hrvatska knjievnost u evropskom kontekstu, objavljenom u Zagrebu 1978. godine (str. 9-83 + 4 karte). Brozovi je bio lan autorskih kolektiva u nizu vanih kolektivnih izdanja. Rije je prije svega o upitnicima za vana dijalektoloka izdanja to su objavljeni u Beogradu, Moskvi i Sarajevu. Osim toga za Slovnk slovansk ligvistick terminologie (Prag, 1977, 1979) bio je jedan od dva suautora u izradbi rubrike standardne novotokavtine. U Fonolokim opisima (Sarajevo, 1981) osobito su znatni njegovi prinosi. Uz to bio je lan urednitva Opeslavenskoga lingvistikog atlasa i irega urednitva Europskoga lingvistikog atlasa, to predstavlja suradnju jednom od najveih lingvistikih pothvata u povijesti znanosti. Fonologija hrvatskoga knjievnog jezika (Zagreb, 1991) svakako je i pionirsko i fundamentalno ostvarenje. Meu prilozima u novinama osobito se istiu lanci u Telegramovoj rubrici Jezik dananji od 1965. do 1969. godine i u matiinom Vijencu od 2000. do 2003. lanke iz toga razdoblja objavio je u knjizi Prvo lice jednine Zagreb, 2005. i Mostar, 2007. Vrlo su vani i prinosi o srednjojunoslavenskom jeziku dijasistemu (osobito o kajkavskom i akavskom narjeju) i o standardnoj novotokavtini objavljeni u drugom izdanju Enciklopedije Jugoslavije. Potrebno je napomenuti da je prof. Brozovi sudjelovao u izradi upitnika za mnogobrojne dijalektoloke atlase, obradio niz punktova za Opeslavenski dijalektoloki atlas na terenu, sudjelovao u izradbi Fonolokih opisa, zatim u radu na Opeslavenskom lingvistikom atlasu (OLA) te na Europskom lingvistikom atlasu (ALE) i da je bio voditelj projekta Lingvistiki atlasi u Zavodu za lingvistika istraivanja HAZU. Naglaavajui veliko znaenje Brozovieva lingvistikog rada jo meutim nije dovoljno naglaen njegov udio u borbama za prava hrvatskoga jezika, a to je pokazao svojim sudjelovanjem u stvaranju poznate Deklaracije o nazivu i polo-

IN MEMORIAM

12/2010.

85

aju hrvatskog knjievnog jezika iz 1967. godine. Djelovao je i u urednitvima mnogih izdanja, meu kojima su npr. ona iz lingvistike geografije. Od 1970. do 1986. bio je odgovorni urednik filolokog razdjela Radova Filozofskog fakulteta u Zadru, zatim je bio lan urednitva Radova HAZU, Bosanskohercegovakoga dijalektolokog zbornika te glavni urednik Filologije. Bio je glavni urednik prvih knjiga Hrvatske enciklopedije (I III) te prvih svezaka Radova Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea u Zagrebu. Bio je takoer autor suradnik u Hrvatskoj enciklopediji (I-IV. svezak) za koju je uradio ezdesetak natuknica, te u drugim projektima Leksikografskog zavoda, kao npr. u Rjeniku hrvatskoga jezika (izdan 2000. zajedno sa kolskom knjigom pod urednitvom Jure onje). Brozovi je od 2005. pa sve do svoje smrti 2009. godine bio predsjednik Znanstvenoga vijea Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine (HLIBiH) iz Mostara te lan Urednitva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (HEBiH) za koju je napisao opsean i veoma sadrajan Predgovor. Kao referent Brozovi je sudjelovao u radu na vie od 100 meunarodnih lingvistikih, slavistikih i drugih konferencija i znanstvenih skupova, meu kojima je bilo puno i onih to su osobito unaprijedili znanje o filolokim pitanjima. Veinom su ti njegovi prilozi bili i objavljeni. Osim toga on je na Filozofskom fakultetu u Zadru organizirao jezinu nastavu slavistikoga i kroatistikoga studija, a sudjelovao je u organiziranju Meunarodne slavistike kole. U svoj raznolikosti interesa valja spomenuti i njegove pisane prinose o numizmatici. Naime akademik Brozovi je 1993. sudjelovao pri stvaranju nazivlja i oblikovanju hrvatskoga novca. O tom rjeito svjedoi njegova knjiga Kune i lipe: novac Republike Hrvatske (dva razna izdanja i jedno na engleskome, sve 1994). Meutim posebno treba spomenuti Brozovievo sudjelovanje u radu Seminara za strane slaviste, ustanovljenog 1950. godine, a koji je u Zadru odran tridesetak puta, uz dio u sreditima organizatora (Zagreb, Novi Sad, Sarajevo, Niki itd.). Na tome je seminaru Brozovi bio redoviti predava, nekoliko godina i pomonik direktora. Pored toga odrao je vie predavanja i na Zagrebakoj slavistikoj koli, odnosno Hrvatskome seminaru za strane slaviste. Takav znanstveni doprinos nije ostao ni bez primjernih nagrada koje su mu bile uruene. Godine 1970. primio je Nagradu grada Zadra za knjigu Standardni jezik, dok je Nagradom za ivotno djelo Republike Hrvatske nagraen 1992. godine. Nositelj je velereda kralja Zvonimira, reda Ante Starevia i reda Danice Hrvatske s likom Ruera Bokovia, kao i bugarskog ordena Madarskog konjanika 1. reda. Nagradu Stjepan Ivi primio je 2002. godine. Tada je objavljena i knjiica s njegovom biografijom i bibliografijom. U svemu navedenom rad profesora Brozovia trajno je znaio i uspon hrvatske lingvistike u cjelini; bilo je to zasnivanje prouavanja na novim opelingvistikim osnovama. U svakom sluaju, profesor Brozovi je (uz profesora Radoslava Katiia i romanista arka Muljaia) u vanjskome svijetu najpoznatiji hrvatski jezikoslovac. Podruja njegova interesa bili su opa lingvistika, hrvatska i slavenska lingvistika, dijalektologija, akcentologija, standardizacija slavenskih jezika, plurilingvistika te numizmatika. S posebnim arom radio je na sastavljanju i ureivanju Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine, na emu

86

12/2010.

IN MEMORIAM

smo jako dobro suraivali. Koliko mu je bilo stalo do toga izdanja, odnosno do sadraja koji e ona promovirati, govori sljedei pasus u njegovome vrsnome Predgovoru ovome do sada najznaajnijem leksikografskom izdanju bosanskohercegovakih Hrvata: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine po svom e sadraju biti i nacionalna (hrvatska), ali i opa enciklopedija Bosne i Hercegovine. Kriteriji uvrtavanja grae odreeni su nacionalnim karakterom edicije na temelju primjene suvremene leksikografske metodologije. To znai da e Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine obuhvatiti sve dogaaje, pojave, osobe i pojmove koji tvore prije svega hrvatsku povijesnu, kulturnu i geografsku sastavnicu Bosne i Hercegovine, a jednim dijelom i osobe i podatke iz drugih nacionalnosti. Ona e sadravati informacije koje izviru i sastavljaju sadanji bosanskohercegovaki dravni prostor kroz stoljea, ali isto tako i informacije koje pripadaju irem povijesnom, politikom, kulturnom i etnikom hrvatskom kontekstu u Bosni i Hercegovini, a prostiru se izvan okvira drave Bosne i Hercegovine - na susjedne (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) i druge zemlje te na odnose s njima kao i na iroku bosanskohercegovaku, prvenstveno hrvatsku dijasporu.

IN MEMORIAM

12/2010.

87

in memoriam

Pero skoPljak
(1943-2009) Nakon duge i teke bolesti 22. 12. 2009.godine u Vitezu preminuo je u Gospodinu Pero Skopljak, dugogodinji lan Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko. Pero Skopljak rodio se u Vitezu 4. 6. 1943. godine. Osnovnu kolu zavrio je u Vitezu, a klasinu gimnaziju u Visokom sjemenitu gdje je maturirao 1962. godine. Studirao je teologiju u Visokom i u Sarajevu. Zadnje godine studija provodi u Frankfurtu gdje je i zareen za sveenika 8. veljae 1969. godine. Mladu misu slavio je u svom rodnom Vitezu iste godine. Godine 1972. biva od komunistikog reima kao fratar uhien, a da nikada nije vidio inkriminirajui materijal dok se sa fra Stjepanom Paviem vraao iz Innsbrucka gdje je radio kao kapelan. Okarakteriziran je kleronacionalistom pa je 12 mjeseci odleao u KPD Tuzli, a ostali 6 mjeseci u Zenici. Nakon dolaska na slobodu jedno vrijeme provodi u Ovarevu kod Travnika, a onda mu se savjetuje da ide u Beograd za duhovnog pomonika u samostan sv. Ante. Nije pristao ii u Beograd, nego je prihvatio teu varijantu - Novu Bilu gdje je osim svakodnevnih obaveza radio na pribavljanju dokumentacije za izgradnju nove crkve. Tako je Pero svojim zalaganjem i zalaganjem itave upne zajednice uspio sagraditi temelje crkve koja je ve 1977. godine bila pokrivena i spremna za zavrne radove. Iste godine Pero je dogovorno napustio sveeniko zvanje i do kraja ivota ostaje pravi, iskreni vjernik. Od poetka 90-ih aktivno se ukljuio u politiki ivot kao lan inicijativnog odbora HDZ BiH. U nastupima je bio djelomino strog i ljutit kada je kritizirao postojei reim. Bio je iskren, sugestivan i uvijek s pripremljenim argumentima. Na osnivakoj skuptini HDZ-a 7. listopada 1990. godine jednoglasno je izabran za prvog predsjednika OO HDZ-a Vitez. Znao je kakva ga politika i svaka druga borba oekuje u skoroj budunosti, ali se prihvatio te uloge i tog poziva. Bio je na mjestu predsjednika stranke do poetka svibnja 1991. godine, Stipo Krianac

88

12/2010.

IN MEMORIAM

kada se pokazala potreba da preuzme dunost naelnika policije u Vitezu jer su Hrvati u Vitezu dobili to mjesto kroz izbore. I dalje je ostao aktivan u stranci kao dopredsjednik OO HDZ-a, a kasnije kao lan sredinjeg odbora HDZ-a BiH pa 1998. i 1999. kao dopredsjednik HDZ-a BiH. Bio je lan dravnog parlamenta i predsjedavajui zastupnikog doma parlamenta BiH. Pero je bio proglaen ratnim zloincem od hakog tribunala. Nevin je leao u zatvoru da bi bez isprike ili bilo kakvog objanjenja bio puten s rijeima: Nema dovoljno dokaza o krivnji. Pero je i autor dviju vrlo zanimljivih knjiga: Politika, zbilja i lakrdija ivota i Uznik. Te knjige govore o njegovom tekom, ali zanimljivom ivotnom putu. Tijelo mu poiva na groblju Nebace u upi Vitez.

IN MEMORIAM

12/2010.

89

in memoriam

sTiPo sliPaC
(1923-2009) Stipo (Jakova) Slipac roen je u Stojkoviima, opina Novi Travnik, 20. rujna 1923. godine. Osnovnu kolu zavrio je u Rankoviima, opina Novi Travnik, prvi razred gimnazije u Nadbiskupskoj klasinoj gimnaziji u Travniku, a ostalih sedam razreda u Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom. Pravni fakultet zavrio je u Sarajevu. Vei dio radnog vijeka radio je u gospodarstvu (u kombinatu BNT Novi Travnik), zatim u osnovnom sudu u Travniku te do mirovine u Viem sudu HR HB u Vitezu. Uz rad bio je aktivan sportski i kulturni djelatnik. Osniva je i prvi predsjednik karate kluba Mladost i dobitnik Plakete, najvieg priznanja opine Novi Travnik. U vrijeme reaktiviranja rada Hrvatskog kulturnog drutva Napredak 1991. godine aktivni je lan i prvi predsjednik podrunice u Novom Travniku. Predsjednik ostaje sve do kraja 1995. godine, od kada je poasni doivotni predsjednik. Sve vrijeme rada u Napretkovoj podrunici vodio je folklornu pjevaku skupinu koja je ostvarila znaajne rezultate. Istodobno se intenzivno bavio se prikupljanjem povijesne grae s podruja sredinje Bosne. Svoj krini put opisao je u knjizi Svjedok - moj krini put koju je 1996. godine objavila Napretkova podrunica Novi Travnik, a stradanja Hrvata novotravnikog kraja u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te svjedoenja preivjelih zabiljeena su u drugoj njegovoj knjizi pod nazivom Bili su zaboravljeni, koju je izdao isti izdava 1999. godine. S posebnim zadovoljstvom radio je na svojoj treoj knjizi u kojoj je obradio povijest kolstva u Novon Travniku, kroz predstavljanje sto godina kole u Rankoviima gdje se nalazi najstarija kolska zgrada na novotravnikom podruju, iji je uenik bio i sam Stipo. Naalost, smrt ga je omela da ovu knjigu dovri i u obljetnici kole 2009. godine i predstavi. Umro je 12. studenog 2009. godine i pokopan na mjesnom groblju u obiteljskoj grobnici u Rastovcima, opina Novi Travnik. Stipo Krianac

90

12/2010.

IN MEMORIAM

in memoriam

vinko oo
(1938-2010) Vine Mihaljevi U Bjelovaru, na groblju sv. Andrije, 8. lipnja 2010. godine, pokopan je lan Udruge gosp. Vinko oo. Na sprovodu je bilo desetak sveenika, nekoliko asnih sestara i brojni prijatelji i poznanici pok. Vinka. Od pokojnika su se oprostili uime Udruge predsjednik Udruge, uime opine Bjelovar gradonaelnik, gvardijan franjevakog samostana it/Rama te rodbina. Iznenadila nas je vijest o smrti naega lana Udruge Vinka oe, ekonomista, magistra drutvenih znanosti, koji je roen 31. sijenja 1938. godine od roditelja Mije i Filomene ro. ili u Proslapu kraj Prozora, upa Rama / it. Osnovnu kolu zavrio je na itu i u Prozoru 1954. godine, srednju je pohaao u Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visoko (1954-1958), bio je u novicijatu u franjevakom samostanu Kraljeva Sutjeska te je zavrio dvije godine teologije u Visokom i Sarajevu. Nakon to je napustio studij teologije, zavrio je Viu ekonomsku kolu u Varadinu (1965-1968) te je diplomirao 1970. na Fakultetu ekonomskih znanosti u Zagrebu. Magisterij znanosti postigao je 1982. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu nakon zavrenoga poslijediplomskog interdisciplinarnog studija u organizaciji Pravnoga fakulteta, Ekonomskog fakulteta i Fakulteta politikih znanosti u Zagrebu. Pokojni Vinko oo poeo je 1964. godine kao radnik u trgovakom poduzeu Univerzal u Bjelovaru, potom je radio kao pogonski knjigovoa u Mesnoj industriji Bilogora, komercijalni direktor bio je u trgovakom poduzeu Moslavina u azmi, zatim je obnaao dunost financijskog direktora u Mlijenoj industriji Sirela Bjelovar. Od 2001. godine bio je predsjednik Nadzornog odbora Komunalac Bjelovar (usp. Leksikon lanova Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko, Udruga FKG Visoko, Zagreb, str. 54).

IN MEMORIAM

12/2010.

91

U prigodi opratanja od zemnih ostataka naega dragog lana s nadom i vjerom u ponovni susret u nebeskom kraljevstvu, uime Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba zahvaljujem pokojnom Vinku za nesebinu velikodunu potporu radu Udruge i aktivnom konstruktivnom sudjelovanje u njenom djelovanju, a oaloenoj supruzi Vandi, djeci Suzani i Ivanu te itavoj tugujuoj rodbini uime lanova Udruge i u osobo ime izraavam iskrenu suut. Dragi Vinko, neka Te Bog nagradi dobrima vjenoga ivota! Bjelovar, 8. lipnja 2010.

92

12/2010.

LANOVI UDRUGE

lanovi udruge
a
Akalovi, Filip Alilovi, Ivica Andri, Josip Ani, Mladen I. Ranger/I Limburger Str. 170 Hinter den Grten 17 Schonbuhlstr. 35 Selska cesta 77 Jahradnikova 12 Igelweg 2-4 s. Pokrajii 10000 Zagreb 65520 Bad Camberg-Erbach 89231 Neu-Ulm 70188 Stuttgart 10000 Zagreb 10000 Zagreb 10000 Zagreb 65428 Rsselsheim 10000 Zagreb 72250 Nova Bila (HR) Tel.: 00385 1 373 09 49 (D) (BiH) Tel.: 0049 6434 900 104 pro.nova.doo@zg.htnet.hr pfarramt@mauritius-erbach.de

Andrijani, Anto Anelovi, Petar Antolovi, Josip Areli, Marko Antolovi, Jelenko Antunovi, Tomislav

(D) (D)

Tel.: 0049 731 492 00 356

andricjo@googlemail.com petar.andelovic@sabor.hr

(HR) Tel.: 00385 1 302 04 23

Ivana Rangera 1/II A. Stipania 24,

(HR) Tel.: 00385 1 664 19 99 (HR) Tel.: 00385 1 373 46 57 (D) (HR) Tel: 0049 6142 798 981

deukro@t-online.de

B
Baketari, Mijo, Bakula, Vinko Baoti, Mato Barbari, Mate Barbi, Pero Barbi, Tomo, Bara, Ivica Baoti, Joso Zvonimirova 45, Matije Gupca 4, Brezje Passweg 7 Kozari bok, I. odv.5 34310 Pleternica 10000 Zagreb 10431 Sveta Nedelja 44867 Bochum 35576 Wetzlar 72250 Vitez 1220 Wien 86830 Schwabmnchen 80101 Livno 80101 Livno 10040 Zagreb (HR) Mob.: 00385 98 870 902 (HR) Tel: 00385 1 240 76 09 (D) (HR) Tel.: 00385 1 291 5239 (HR) Tel.: 00385 1 337 05 78 udruga-invalida-rada@po.htnet vbakula@mup.hr

Niedergiermesserweg 43 Ulica hrvat. branitelja 11 Am Ziegelstandel 3, Gorika cesta bb Colerusgasse 32/6/5 Stjepana II Kotromania bb

Novaki Vidikovac 1

(D)

(BiH) Tel.: 00387 30 714 881 (A) (D) Tel: 0049 8232 78414 Tel.:0043 1 958 86 09

Barii, Rudolf

ljubo305@gmx.net

Barun, fra Anelko Barun, Anelko

(BiH) Tel.: 00387 24 200 311

rudobarisic@gmx.at

Batarilo, Anto Beker, Stipo Batarilo, Mijo Beli, Franjo Blaevi, Ivo

Barun, Luka

Wilhelm-Leuschner 11 VIII Trnava 11 Gollierstr. 63 Jaleveka 22 Franikanski trg 2

Selinska 14

71034 Bblingen 10040 Zagreb 1240 Kamnik

10360 Sesvete

(D)

(HR) Tel.: 00385 98 405 070

(BiH) Tel.: 00387 34 332 848 Tel.:0049 7031 273 932

fra.andjelko.barun@tel.net.ba

Blaanovi, Vlatko Boban, Franjo

80339 Mnchen 10040 Zagreb 10000 Zagreb

(HR) Tel.: 00385 1 294 70 87 (D)

(SLO) Tel.: 00386 61 831 155

Ostrogovieva 10 Benkov put 11 Poljana R. Bokovia 6 I. Stoira 5

(HR) Tel.: 00385 1 298 36 92 (HR) Tel.: 00385 1 667 89 97 (HR) (HR) (HR)

Tel.: 0049 89 714 93 42

stipo.besker@gmail.com franjobeslic@web.de

Bosanki, Mijo

10000 Zagreb 1060 Wien

ivo.blazevic@allianz.hr frano@bblmedia.net

Brajinovi, Marijan Brandi, Damjan Brizi, Ivan Brki, Andrija Brkii, Ivan +Brozovi, Dalibor Brzovi, Ivan Brzovi, Jandre

Burgerspittalgasse 17-19 H.V. Hrvatinia 53 Stubika 99

20000 Dubrovnik 10000 Zagreb 30101 Jajce

(A)

Tel.: 0043 222 59715878

nova adresa nepoznata Koranska 1a

(BiH) (HR) Tel.: 00385 1 363 06 38 (HR) (HR) ibrkicic@inet.hr

10000 Zagreb

Krste Hegeduia 23 Ravensburger str. 32

10000 Zagreb

10360 Sesvete

86150 Augsburg

(D)

LANOVI UDRUGE
Bubalo, fra Ivan Aleja Bosne Srebrene 111 71000 Sarajevo (BiH) Tel.: 00387 33 453 266

12/2010.

93

Bubalovi, Tadija Bude, Radovan Buli, Mario Bulaja, Ivan

Knegineka 10 Selska 19/2 Ivaneka 31

10000 Zagreb 10000 Zagreb 10020 Zagreb

(HR) Tel.: 00385 1 301 00 60 tadija.bubalovic@vsfbih.ba (HR) (HR) Tel.: 00385 1 364 31 72 radovan@filaks.hr

Bungi, Vlatko Buri, Slavko,

Karamanov prolaz 2/9 Platanen Str. 51 Gnesener str. 87 A Vatroslava Lisinskog 7 Havidieva 2

10000 Zagreb

82024 Taufkirchen 70374 Stuttgart 34550 Pakrac

(HR) Mob.: 098 742 579 (D) (D) (HR)

slavkoburic@gmx.de

ili, Dario oli, Saa ovi, Berislav ubela, Vinko uljak, Mario Stud. dom S. Radi Jarunska 2 10000 Zagreb adresa nepoznata Ploa bb Astern str. 79 88440 Prozor 90765 Furth 10020 Zagreb (HR) Tel.: 00385 98 943 16 84 (BiH) Tel.: 00387 63 406 452 (D) (HR) Tel.: 00385 98 163 92 29 sasacolic@yahoo.com berislavc@gmail.com

uturi, Branimir

mario.culjak@tel.net.ba

ai, Ivo okovi, Pejo ai, Jozo Klekovaka 28 Hrgovii 28 Trebiat bb Tullastr. 16 10040 Zagreb 10000 Zagreb apljina 77652 Offenburg (HR) Tel.: 00385 1 291 12 17 (HR) Tel.: 00385 1 363 57 03 (BiH) Tel.: 00387 36 322 521 (BiH) Tel.: 00387 36 320 411 0049 221 3400526 (D) Tel.:0049 781 75697 icacic7@net.hr pejo.coskovic@lzmk.hr

d
Dadi, Marijan, Dadi fra Zdravko Dadi, Viktor Dadi, Ljubo Regentenstr. 2 Biskupa Buconjia 32/E 51063 Kln 36000 Mostar (D) jotto81749@aol.com

Damjanovi, Vitomir Didovi, Zvonimir Dolibai, Ivan

Ul. 24. prosinca 18

Friedrich-Kaiser-Gasse 106/15-16 1150 Wien Benkovako selo 75 Baranjska 15

10360 Sesvete 23420 Benkovac

(HR) (A)

Dolibai, Mato Drljo, Mato, Doli, Tomo

Gasserweiher 19

Dugonji, Anto

nova adresa nepoznata Istarska 1

15 Maurice Coulter Mews Toronto Ontario M3M-3K3 10000 Zagreb 10000 Zagreb

6840 Gotzis

35000 Slavonski Brod

(HR) Tel.: 00385 99 693 4310 (HR) Tel.: 00385 35 272 464

zvone1509@net.hr

(A)

Canada (HR) Tel.: 00385 1 374 51 23 (HR) Tel.: 00387 1 667 52 55 (BiH) (D) (D)

tandmdolic@rogers.com mdrljo@t-online.de

Dujmovi, Drago Duvnjak, fra Stjepan Duvnjak, Marko

nova adresa nepoznata Kraljice Katarine br.1 Horwarthstr. 29/1 Bltenstr. 8 Ripci 34 Ul. B. Magovca 44/135

72244 Kraljeva Sutjeska 80804 Mnchen

d
Daja, Sreko Dambo, Jozo Didi, Berislav 80799 Mnchen 88440 Prozor Tel.: 0049 89 366 686 (BiH) Tel.: 00387 36 780 028 (HR) Tel.: 00385 43 212 818 Tel.: 0049 89 272 47 80 gsm.dzaja@freenet.de dzambo@asv-mue.de berislav.dzidzic@tel.net.ba

oja, Anto +oo, Vinko oga, Franjo Bickenstck 18 Ozaljska 105 Bokokotorska 18 58099 Hagen 43000 Bjelovar 10020 Zagreb (D) (HR) Tel.: 00385 1 652 10 06 Tel.: 0049 2331 918 427 djoja@caritas-hagen.de

94
F
Ferenc, Anton Filipovi, Adam Filipovi, Perica

12/2010.

LANOVI UDRUGE

Gjure Szaba 1(kod Trobentara) 10000 Zagreb Trg kralja Zvonimira 18 N. Pavia 26 A. M. Reljkovi 136 Side Koutia 26 Bosne Srebrene 4 Franjevaka 6 10090 Zagreb 32260 Gunja

Filipovi, Dominko Fii, fra Ladislav

32000 upanja

(HR) Tel.: 00385 1 377 33 29 (HR) Tel.: 00385 1 389 62 62 (HR) Tel.: 00385 32 881 474 (BiH) Tel.: 00387 33 236 026 (HR) Tel.: 00385 32 832 930

Franjievi, Anto

10000 Zagreb 71300 Visoko

71000 Sarajevo

(HR) Tel.: 00385 1 346 04 54 (BiH) Tel.: 00387 32 783 544

ante@wiena.hr

g
Gavran, Ivan Gelo, Josip +Gavran, fra Ignacije Trg grada Prato 2 Vergal 48 Stjepana II. Kotromania bb 71000 Sarajevo 80101 Livno 52466 Novigrad 72225 Vitez (BiH) (HR) (D) (BiH) Tel: 00387 34 200 376 ivan.gavran@hotmail.com josip.gelo@tel.net.ba info@grgic.ch

Grgi, Marko Grgi, Mato Guanin, Alojz

Kthe-Kollwitz-Str. 10, 83301 Trannrent Kulina bana T-6

Guanin, Dragan Gudeljevi, ime

Guanin, Kazimir

Nova Bila b.b. Lerchenstr. 64

72276 Nova Bila 10000 Zagreb

Jurja Ves, II. odv. 1 Jakopovii 15

73650 Winterbach

(HR) Tel.: 00385 1 234 05 55 (HR) Tel.: 00385 1 298 61 86 (HR) Tel.: 00385 40 895 166 (D) (USA) Tel./fax: 713 7749696

(D)

(BiH) Tel.: 00387 30 707410

(BiH) Tel.: 00387 30 711 179 Tel: 0049 7181 706856

lasva.comerc@tel.net.ba sime.gudeljevic@fero-term.hr sharni@nsk.hr

H
Harni, Slavko Herceg, Milan Hrgovi, Martin akoveka 128a (Puina) Niedenau 27 ikoeva 5 10040 Zagreb 9419 Sharpview Dr. Houston Texas 77036 USA 60325 Frankfurt 10000 Zagreb 10000 Zagreb 80205 Guber (Livno) 71000 Sarajevo 48312 Rasinja 40305 Nedelie milan.herceg@viko.hr

Hrka, Marinko Hrka, Pero Hrka, Vinko

Tukanac 29E upni ured Bila Vinjik 44

(HR)

(HR) Tel.: 00385 1 480 44 09 (BiH) Tel.: 00387 63 365 767 (BiH) Tel.: 00387 33 216052 (HR) Tel.: 00385 48 837 535

vinko.hrkac@dipatris.hr

i
Ivankovi, Ivan Ituk, fra Miroslav Ivankovi, eljko Mauranieva 2 10410 Velika Gorica (HR) Tel.: 00385 1 6215037 ivan.ivankovic1@gmail.com zeljkoivankovic@yahoo.com

j
Jarak, Vjeko (Boo) Jele, Ivan, Jele, Mirko Jelii, Anto Jajalo, Ilija Zavojna bb Borje 20 Mala Rasinja 18 Diedenhofer Str.1 Jaklii 104 42000 Varadin 70435 Stuttgart (HR) Tel.: 003875 42 232 433 (D) Tel.: 0049 711 25 79 742 ivanjelec@live.de

Jeli, fra Ivan

Jelii, Slavko Jerkovi, Jozo

Jelui, Janko, Jerkovi, Marijan Jezildi, Pero

Graanska cesta 5D Osterdelle 9a Itvanieva 4 Jazvine bb

Heiterwangerstr. 72

88440 Rama-Prozor 10000 Zagreb 81373 Mnchen

10382 Blakovec (Donja Zelina) (HR) Tel.: 00385 1 2065931 (D)

(HR) Mob.: 00387 63 358 432

Auf der Gemarke 19A Mate Grkovia 44b

42489 Wlfrath 10360 Sesvete

(HR) Tel.: 00385 1 233 20 73 (D) (D) Tel.: 0049 2058 71450

Tel./fax: 0049 89 7608 241 jankojelusic@hotmail.de

40625 Dsseldorf 35107 Podvinje

Jerkovi, Mijat (Mijo)

(HR) Tel.: 00385 1 200 60 26 (HR) Tel.: 00385 35 461 220 (BiH) Tel.: 00387 87 732 566

Tel.: 0049 211 87514432

72260 Busovaa

jerkovicmijo@net.hr

LANOVI UDRUGE
Joli, Leonardo Joli Ivo Joli, Robert Ianska 3 10020 Zagreb (HR) Tel.: 00385 1 621 9909 (D) (BiH) Tel.: 00387 34 352 295

12/2010.
leonardo@maxaicher.hr ivojolic@gmx.de rjolic@tel.net.ba

95

Am Kuhberg 33 Kadije Uvejsa 4 Graniarska 32 Prigornica 2

Josi, fra Niko Jozi, Drago Jozi, Ivica

Trg fra Mije uia 1

89174 Altheim 713000 Visoko 32260 Gunja

80240 Tomislavgrad

(BiH) Tel.: 00387 63 810 767 (D) (HR) Tel.: 00385 32 881 223 Tel.: 0049 761 491 434

Jozi, fra Mirko Juki, Alojz

Johann-von-Hattstein 2 Koledineka 3

79111 Freiburg 10000 Zagreb

drago.jozic@hzz.hr ivo.jozic@web.de

10090 Susedgrad

Jurilj, Ivan

Juki, fra Marko

Kopaevski put 10 Muhainovii 41 Zagrebaka 18 Ivana Kukuljevia 16

upni ured Livno

10000 Zagreb 71300 Visoko

80101 Livno

(HR) Tel.: 00385 1 388 80 25 (BiH) petarkajic@yahoo.com

(BiH) Tel.: 00387 24 200 311

(HR) Tel.: 00385 1 2988 927

(HR) Tel.: 00385 1 349 20 00

k
Kaji, Petar Karaula, fra Marijan Karaula, Ivica 71000 Sarajevo 10290 Zaprei (BiH) (HR) Mob.: 098 / 906 07 91 marijankaraula@bih.net.ba

Karajica fra Stipo Klari, Tvrtko Kopi, Marko Kordi, Ivan Komo, Stanko

Ul. 24. prosinca 18 Lozanieva 17

Trg D. Domjania 4 nova adresa nepoznata II. Spniki odvojak 5C Ul. J. Dalmatinca 5/II J. Stadlera 58 Dankoveka 9 Vatrogasna 15

10360 Sesvete 49210 Zabok

10291 Prigorje Brdoveko 10000 Zagreb

(HR) Mob.: 098 / 453 515 (HR)

(HR)

Kova, Andrija Kovai, Ivo Kozi, Bono Kovaevi, Mile

Zagreb

1000 Zagreb

(HR) (HR) (HR)

(HR) Tel.: 00385 1 375 04 68

andrija.kovac@inspektora.hr

Kreo-Lovri, Mijo Kristi, Ivan Krianac, Stipo

Zvonimira Rogoza 5

10000 Zagreb 10000 Zagreb Vrgorac 72250 Vitez

10040 Dubrava/Zagreb

(HR) Tel.: 00385 1 285 05 98

Tina Ujevia 59 21276

(HR) Tel.: 00385 1 611 42 73 (BiH) Tel.: 00387 30 714720 (BiH)

bono.kozic@zg.t-com.hr hrvojekl@yahoo.com

Kujundija, Zdravko Kvesi, Ivan

Kuhtreiber, Anton

Bul. Kralja Tvrtka 17a/5 Emerika Bluma 5 Brae agar 3 Horvatova 21

Ulica hrvatskih branitelja

(HR) Tel: 00385 21 675 160; 099/477-990 Ivan.Kristic@st.t-com.hr

72000 Zenica 51307 Prezid

stipo.krizanac@gmail.com

71000 Sarajevo

(BiH) Tel.: 00387 33 215 696 (HR) Tel.: 00385 51 822 203 (HR) Tel.: 00385 1 200 67 08 Tel.: 0049 251 6744329

zdravko@kujundzija.com

l
Leki, Petar Lau, Franjo Leki, Bono-Vladislav Scheibenstrasse 47 Lipovac, fra Bla Lonar, Ilija Lonar, Marko Lovri, Anto Lovri, Anto Wassevendreef 3 Bolnica Nova Bila 72250 Vitez 10360 Sesvete 48153 Mnster 71000 Sarajevo 88440 Prozor 1060 Wien 1100 Wien 4641 DA Ossenrecht (BiH) (D) olgalekic@yahoo.com

Aleja Bosne Srebrene 111 Kralja Tomislava b.b. Brueckegasse 6/1/8 Knollgasse 55/7 Laurenieva 6 K. Katarine 8 Kneza Vieslava 3/1

(NL) (A)

(BiH)

(BiH) Tel.: 00387 36 771 429

Lovri, Franjo Lovri, Ivo Lovri, Ljubo

10000 Zagreb 30101 Jajce

(HR) Tel.: 00385 1 455 67 06 (A) Tel.: 0043 620 60 93

Tel.: 0043 699 812 93 152

marko.loncar2@tel.net.ba

Lovri, Petar

Kameniti stol 4B

10000 Zagreb 10000 Zagreb

(HR) Tel.:00385 1 614 39 32

(BiH) Tel.:00387 80 658 222; 658 033

(HR) Tel.: 00385 1 458 06 54

96
Lovri, Stjepan Lozi, Franjo Lozi, Mato Lovri, Zlatan

12/2010.

LANOVI UDRUGE
2000 Sstocheren 44807 Bochum 31000 Osijek Novi Travnik 71270 Fojnica (A) stefan.lovric@gmx.at franjo.lozic@web.de

Manhart str. 53/7/2 Diemelstr. 20 etalite 7

(BiH) Tel.: 00387 30 831 118 (D)

Lui, Franjo

Gornjodravska obala 96 Ul. kr. Tvrtka 3/24 Prigornica 2

(HR)

Tel.: 0049 234 504 125

Luji, fra Boo

10090 Susedgrad 10040 Zagreb

(BiH) (HR)

blujic@globalnet.hr

lj
Ljevar, Ferdo Ljubas, Josip Ljubii, Jozo Vebera Tkalevia 44 Tome Bakaa 28 Brest d.o. 6 35000 Slavonski Brod 44250 Petrinja (HR) Tel.: 00385 35 451144; 098 9113178 ljubaszora@yahoo.com (HR) Tel.: 00385 44 822509 jozo.ljubicic@gmail.com

m
Majdandi, dr. Jozo Malekinui, Ante Malekinui, Ivica Mandi, Mato Maji, Vlatko Scheurebenweg 6b Prigorska 22 Starevia 3 55253 Mainz 10380 Goriica 51000 Opatija 51211 Matulji 31000 Osijek 88000 Mostar 23350 Pag (D) (HR) Tel.: 00385 1 206 52 06 (D) (HR) Tel.: 00385 51 712552 (HR) Tel.: 00385 51 274345 (BiH) Tel.: 00387 36 319 688 fraante.maric@tel.net.ba (HR) Tel.: 00385 23 611 843; 098 859 958 vlatko.majic@zd.t-com.hr Tel.: 0049 6131 232758 ante.malekinusic@gmail.com

Eggenfeldenerstr. 125 Ul. Gradi 9/j, Pobri Franjevaka Kastavska cesta 23 B Podravska 7

81629 Mnchen

Marinkovi, Mato Mari, fra Ante Mari, Niko Mari, Nikola

Marijan, Nenad Marini, Mile

nova adresa nepoznata Ljerke ram br. 4 iftarova 48 nova adresa nepoznata Prilaz I.Visine 7/7 Avde Smajlovia 33 Franjevaka 6

(HR) Tel.: 00385 31 375 128 (HR) Tel.: 00385 1 615 36 25 (HR) Mob.: 091/57 44 1278 (BiH) Tel.: 00387 33 446 016

nikomaric1952@gmail.com

Marjanovi, Niko Markei, Ivan

10000 Zagreb 10310 Ivani Grad 10020 Zagreb 71000 Sarajevo

Markei, Mato Markija, Ivo

Markei, fra Luka

(HR) Tel.: 00385 1 655 79 89 (BiH) Tel.: 00387 33 642 635 (BiH) Tel.: 00387 30 803 314 (HR) Tel.: 00385 51 233 047 (BiH) Tel.: 00387 30 711 198 (HR) Tel.: 00385 1 349 20 00 (HR) Tel.: 00385 1 3095 915 (BiH) Tel.: 00387 36 715 530 (HR) (BiH)

mile.marincic66@gmail.com ivan.markesic@pilar.hr

Markovi, Boo

Markovi, fra Ivo Marti, Luka

Loinj. brodogradit. 72 Franjevaka 6 Naika 4 Stjepana Radia

Bakovii bb

71000 Sarajevo 71270 Fojnica

mmarkesic@hotmail.com bozo.markovic@hotmail.com ivoirm@hotmail.com lukamartic@net.hr slobodan.matic@spes.hr matkovic.anto@gmail.com stipanm@hotmail.com

51550 Mali Loinj 71000 Sarajevo 72250 Vitez 10000 Zagreb

Markovi, Nikola

Martinovi, fra Perica Prigornica 2 Mati, Slobodan Matkovi, Anto Medo, Stipo Matijevi, Vencel Uzarii bb

Habdelia 5A Ulica platana 6/1

10000 Zagreb

(HR) Tel.: 00387 1 4830751

10431 Sveta Nedelja 10040 Zagreb 88220 iroki Brijeg 10290 Zaprei

Meugorac, Tomislav Ivan Fra Grge Martia 1 Mihaljevi, Vine Mijatovi, Anelko Mijatovi, Marko Miji, Predrag Mijo, Rudolf Baranjska 8 Bauerova 12

M. Baia 17A, Jablanovec

(HR) Tel.: 00385 1 2988912 (BiH)

71260 Kreevo 10000 Zagreb 1170 Wien

10430 Samobor 49 000 Krapina 1050 Wien

A. Kovaia 7

(HR) Tel.: 00385 1 455 14 37 (A) (A) (HR) Tel.: 00385 49 370 232

(HR) Tel.: 00385 98 809 555

vine.mihaljevic@pilar.hr

Bartholomus P14/II

Stolberggasse 31-33/3/3

www.birin-kupres.com

LANOVI UDRUGE
Mikuli, Stanko Miki, Anto Miljak, Vinko Svetoklarska 5F Trg bana Jelaia 11 Hribarov prilaz 5/5, Sopot 112 Mostarska bb 10020 Zagreb (HR) Tel.: 00385 1 6571122

12/2010.

97

Miura, Dragan

20350 Metkovi 10000 Zagreb 72250 Vitez

72260 Busovaa 88440 Prozor-Rama

(HR) Tel.: 00381 20 682 132 (HR) Tel.: 00385 1 662 02 35 (BiH) Tel.: 00387 30 712 854 (BiH) Tel.: 00387 63 971 847 (HR) (BiH)

(BiH) Tel.: 00387 87 733 284

obrvan.miskic@st.t-com.hr

Mlaki, Danijel Musa, Vitomir

Mittermayer, Stjepan

Mrkonji, fra Mato

Kralja Tvrtka bb A. izviaa 2 Pujanke 28

Fra Grge Martia 1

71260 Kreevo 10000 Zagreb 21000 Split

mato.m@bih.net.ba

n
Neimarovi, Josip Nikoli, Ivan Nevisti, Boo Cvijetna br. 6 Rampart 8 Bijeli put bb 10362 Kaina 72276 Nova Bila (HR) Tel.: 00385 21 379 036 (HR) (BiH) Tel.: 00387 30 707 168

Novokmet, Slavko Nui, Tihomir Nuji, Ivan Nuji, Mijo

Ivekovieva 19 Bosne Srebrene 4 Kettler Str. 13 Brnasi 12

10000 Zagreb 71300 Visoko

5070 Frick CH vicarska 67065 Ludwigsfahen 51216 Vikovo 10000 Zagreb 1210 Wien 80101 Livno

(HR) Tel.: 00385 1 245 14 68 (BiH) (D) (CH) Tel.: 0041 62 871 44 23 Tel.: 0049 621 574 738 inujic1@gmail.com

Nuji, eljko

(HR) Tel.: 00385 51 258 474 (HR) Tel.: 00385 1 389 33 91 (A) (BiH) Tel.: 00387 34 204 640

mijonujic@web.de

o
Oroli, Martin Oroli, Mato Orlovi, Augustin M. Reetara 33 Donaufelderstr. 99/8/19 Ladislava abana 8 Lisiina 11, Gajnice Ivanevo M. Bobana 12 Mali Kablii bb martin.orsolic@zg.t-com.hr mators@gmx.at

Osmaki, Zdenko

10360 Sesvete 10000 Zagreb 71330 Vare

(HR) Tel.: 00385 98 927 9642 (HR) Tel.: 00385 1 3458498 (BiH) ivan.pacar@hak.hr

P
Paar, Ivan Pavi, Damir Paali, Ante 80320 Kupres (BiH) Tel.: 00387 34 274 291

Pavi, fra Stjepan Pavlovi, Mirko Pelivan, Mato Peria, Ivan

Pavlovi, dr. Ante

Samostan sv. Ante Dubrave D. Dragonoec 79 Lipanjska 5 Dr. Mile Budaka 13 Rumarinka 29

76205 Seonjaci 10253 Zagreb 23440 Graac

(HR) Tel.: 00385 1 625 04 77 (HR) Tel.: 00385 1 388 35 79 (A) Tel.:0043 5372 62 642 (HR) Tel.: 00385 23 773 511

(BiH)

spavic@bih.net.ba

anto.pavlovic@zg.t-com.hr mato.pelivan1@zg.t-com.hr

10000 Zagreb

Perkovi, fra Antun Perkovi, Boe Pervan, Boko

Franziskanerplatz 2 Vinogradska 74 Klekovaka 34 it bb

10000 Zagreb

6330 Kufstein 10000 Zagreb 10000 Zagreb

(HR) Mob.: 00385 91 4557 214 (HR) (HR) (BiH)

iperisa@posmrtna-pripomoc.hr

Petrievi, fra ivko Petrovi, Smiljan Petrovi, imo Petrui, Jako

Petrievi, fra Miljenko Aleja Bosne Srebrene 111 Petrovi, Marijan Geschwindtstr. 10 Ustrinska 28a Carevo Polje Zagrebaka 152

88445 it / Rama 9330 Althofen 10000 Zagreb 30101 Jajce 71000 Sarajevo

(D)

(BiH) Tel.: 00387 33 453 266

Slavonski Brod

(HR) Tel.: 00385 1 295 42 68 (HR) (BiH) Tel.: 00387 30 659 223

smiljan.petrovic@gmx.de

marijan.petrovic@zg.t-com.hr

Petrui, Stipo

Trg mladosti 5

10290 Zaprei

(HR) Tel.: 00385 1 335 20 21

98
Pili, eljko

12/2010.

LANOVI UDRUGE
10000 Zagreb 10360 Sesvete 10000 Zagreb 72250 Vitez (HR) Tel.: 00385 1 373 68 11

Pokraji, Ilija

Plavi, Vinko

Kustoijski vidikovac 21 Vugroveka 125 Badalieva 11 Ninska 4 Nadioci 16

Pranji, Krunoslav Pranjkovi, Ivo Pui, Petar, Primorac, Jure

Pokraji, Ivan

10410 Velika Gorica

(HR) Tel.: 00385 1 200 70 70 (HR) Tel.: 00385 1 364 68 65 (HR) Tel.: 00385 1 622 46 73 (D) (CH) Tel.: 0041 260 57 09 Tel.: 0049 203 351 876 (HR) Tel.: 00385 1 622 47 99

(BiH) Tel.: 00387 30 713 447

ilija@talon.hr

Zagrebaka 124 Gneisenaustr. 98 Sustenweg 4c

10410 Velika Gorica 47057 Duisburg Tolisa Oraje

6020 Emmenbrcke

ivo.pranjkovic@zg.t-com.hr p.pusic@web.de

Pukari, fra Jozo

Franjevaki samostan Prof. Messerschmitt 26 Fraterica 146

(BiH) Tel.: 00387 32 738 755

jozo.puskaric@tel.net.ba

r
Radat Niko Radii, Rajko Radman, uro Rai, Ivan nova adresa nepoznata Aleja Bosne Srebrene 111 86159 Augsburg 10000 Zagreb (D) (HR) Tel.: 00385 1 375 11 48 (HR) (HR) (BiH) Tel.: 00387 33 453 266 duroradman@net.hr

Radman, fra Vili

Rai, Marko

Otona upania 10 Ive Andria 10

10410 Velika Gorica 40000 akovec

71000 Sarajevo

Rubi, Darko

Trg meunarodnog prijateljstva 5/VII 71000 Sarajevo Europastr. 27 Bila Bila

(BiH) Tel.:00387 33 455680 (D)

s
Selak, Marko Semren, Jure Semren, fra Marko Semren, Zoran Sesar, Mirko. Gorika cesta bb 78549 Sapichingen 80101 Livno 80205 Guber/Livno 80205 Guber/Livno 10000 Zagreb 10020 Zagreb (BiH) Tel.: 00387 34 243402 (BiH) (HR) (BiH) marko.semren@gmail.com zsemren@yahoo.com mirko@gbox.hr

Semunovi, Anto Siaja, Drago

Savski gaj, XII. put/6 Hrvatskog proljea 9 Kralja Tvrtka 178 Svetoklarska 5E

+Skopljak, Pero +Slipac, Stipo Slikovi, Ivo

Sikiri, fra Miron

Aleja Bosne Srebrene 111

10370 Rugvica

(HR) Tel.: 00385 1 655 51 95 (BiH) Tel.: 00387 33 453 266

Slikovi, Zdravko Soldo, Ivan

Kirchenviertel 1 Rajterova 175

Ljudevita Gaja 24/3

72250 Vitez

71000 Sarajevo

9500 Villach

72290 Novi Travnik 42240 Ivanec

(BiH) Tel.: 00387 30 715 005 (A) (BiH) Tel.: 00387 30 792 588 (H) Tel.: 00385 42 781 041 slisko@aon.at

Stipi, fra Jure

Stani, Ivica

Watzmannstr. 65

Stjepandi, Vinko Stojak, Danijel Stoji, Ante Sua, Stipe Stojak, Marijo, Struji, Boris

Ul. kralja P. Svaia 11 Gutenzellerstr. 7 Brizjak 42 Saroni 16

Ljudevita Gaja 27

84034 Landshut 44410 Gvozd 72250 Vitez itluk

35000 Slavonski Brod

(D)

72768 Reutlingen (Pr.) 51216 Vikovo

(HR) (D)

(HR) Mob: 091 447 77 71

(BiH) Tel.: 00387 30 726 733

Donji Hamzii bb Ljudevita Gaja 28

(HR) Tel.: 00385 91 7623599

nova adresa nepoznata

(BiH) Mob.: 00387 61 204 847 (HR) Tel.: 00385 1 3354006 (BiH) Tel.: 00387 36 324284

marijo.stojak@skole.hr

10290 Zaprei 88000 Mostar

st_susa@hotmail.com

agolj, Ivo Kralja Zvonimira 18/2

LANOVI UDRUGE
anti, Stipo N. . Zrinski 72260 Busovaa (BiH) Tel.: 00387 30 245 288

12/2010.

99

aravanja, Pavo arevi, Ilija arevi, fra Ivan arevi, Mijo

apina, Danijel

NES 1259 8530 Deutsch Travanjska 21a Aleja Bosne Srebrene 111 Lintforterstr. 83 Majevika 19 Rujanska 15 D. Kodrmana 13

S. Ahmedova 41

Landsberg

70230 Bugojno

10360 Sesvete 47445 Moers

(A)

(BiH) Tel.: 00387 30 243 337

arevi, fra Luka ari, Stipo evo, Ivan ilj, Marko

71000 Sarajevo 10290 Zaprei 88000 Mostar

(BiH) Tel.: 00387 33 453 266 (D) (HR) Tel.: 00385 1 331 11 71 Tel: 0049 284 172013

ivansar@bih.net.ba

hkm.moers@t-online.de

Franjevaki samostan Krijesnice 15 Naika 16

10000 Zagreb 10000 Zagreb

(HR)

imunovi, Ljupko iri, Ferdo olji, Ante okevi, arko pionjak, Marko

imunovi, Ivan

Planinska 26

10360 Sesvete 10000 Zagreb 3627 Heimberg

10000 Zagreb

(HR) Tel.: 00385 1 200 76 89 (CH) Tel.: 0041 33 2263639 (D)

(HR) Tel.: 00385 1 243 1306

(HR) Tel.: 00385 1 3873809

(BiH)

Blmlisalpstrasse 77A Sustjepan 39 St. Leonhard 4 kolska 22

(HR) Tel.: 00385 1 363 45 79 (HR) Tel.: 00385 20 450 029

ljupko.simunovic@fpz.hr siric@tehnomont.net zarko.sokcevic@spitalstsag.ch ante.soljic@du.htnet.hr

20236 Mokoica

83547 Bahensham 10294 D. Pua / Zaprei

T
Tadi, Ivo Tadi, Petar Tikvi, Niko Tomas, Mato Tomas, Ivica Tomi, Jozo Tomas, Mirko Tomi, Marinko Tomi, Jozo Topi, Ivo Tomi, uro Topi, Franjo Tolnaj, Josip Tikvi, Ivo Tadi, Luka Trpimirova 29 (stan Kovaevi) 10000 Zagreb Poljana Zvonimira Draia II 10000 Zagreb Aberlestr. 11 Side Kouti 8 A. Jakia 4 Sv. Antuna 5 (HR) Tel.: 00385 1 363 74 05 (D) (HR) Tel.: 00385 1 346 23 23 niko.tikvic@xnet.hr (HR) Tel.: 00385 1 455 12 60 (HR)

10090 Susedgrad 10040 Zagreb 6073 Sistrans 43000 Bjelovar

81371 Mnchen

Prilaz V. Holjevca 6a Perlachweg 369 Saborska 19 Trg kralja Tomislava 12 Pantovak 24 Selinska 1

47000 Karlovac 35214 Donji Andrijevci 10000 Zagreb 43240 azma 10000 Zagreb 10360 Sesvete

(HR) (A)

(HR) Tel.: 00385 43 242 696

(HR) Tel.: 00385 1 285 96 73 (HR) Tel.: 00385 43 771 717 (HR) Tel.: 00385 1 482 12 37 (HR) Tel.: 00385 1 200 16 36

(HR) Tel.: 00385 35 471 261

Tel.: 0043 512 379 822 marinko@bitno.hr jozoto@net.hr

Kralja Tomislava 5

Topi, Mato

Tunji, Bartol

Selinska 20

Ul. blaenog kardinala Stepinca 72 35430 Okuani Pfarrgartenstr. 4 10360 Sesvete 71729 Erdmannhausen

(HR) Tel.: 00385 91 7308057 (HR) Tel.: 00385 1 201 17 12 (D)

mtopic@mup.hr

v
Valjan, Mato Valjan, fra Velimir Vidakovi, Josip Linden Str. 1 Vidakovi, Mirko Vidovi, Hrvoje Vidovi, Mijo, Viskovi, Ivica, Aleja Bosne Srebrene 111 Mayennerstr. 28 Trnsko 3b/II 35457 Odenhansen 71000 Sarajevo 10000 Zagreb 71332 Waiblingen (D) (BiH) Tel.: 00387 33 456 266 (D) Tel.: 0049 6406 907 631 Tel.:0049 7151 58977; 172 436 velimir.valjan@gmail.com mato.valjan@slavistik.uni-giessen.de mirko.vidackovic@web.de

Avenija Veeslava Holjevca 16 10000 Zagreb nova adresa nepoznata Schopenhauerstr. 47

(HR) Mob.: 00385 98 389 014 (D) Tel.: 0049 89 300 94 45

(HR) Tel.: 00385 1 652 81 90

80807 Mnchen

mijovidovic@yahoo.de viskovic@aol.com

1 00
Voli, Ladislav

12/2010.
Dravska 79 42202 Trnovec (Varadin) 71000 Sarajevo 71300 Visoko (HR) Tel.: 00385 42 683 921

LANOVI UDRUGE

Vujica, fra Benedikt Vujica, Robert Vujica, fra Pavo

Aleja Bosne Srebrene 111 Hrasno Bosne Srebrene 4

Vukadin, Josip

Vukadin, Mato,

Sterkraderstr. 141 Plievier Park 5 Am Berg 24 Boe i Nikole Bionde 2 Leipzigerstr. 9 Teskere bb

46453 Dinslaken 81737 Mnchen

72260 Busovaa

(BiH) Tel.: 00387 32 738766 (D)

(BiH)

vujicab@bih.net.ba

(BiH) Tel.: 00387 30 713 6645 (D) Tel.: 0049 2064 97 187 Tel.: 0049 89 67905079

matovukadin@hotmail.de

Generalvikariat@bistum-essen.de

W
Welte, Stanko 83620 Feld Westerham 10000 Zagreb (D) (HR) Tel.: 00385 1 613 71 02 (D) (BiH) Tel.: 00387 39 831 153 Tel.: 0049 7666 39 48 ivan.zeba@mvp.hr

z
Zeba, Ivan, Zeljko, Ivan Zeli, Tomislav 79211 Denzhausen 88320 Ljubuki

Zlopaa, Milan Zloui, Filip, Zubak, Stipo Znahor, Mladen

Zirdum, Ilija

Unska 2c

Doljani 5

Kirchberg 12

Van der Nuell-Gasse 9/2/5 Ivanigradska 73/III Pete Poljanice 5

10000 Zagreb 1100 Wien

10000 Zagreb

89426 Modingen 10000 Zagreb

(A)

(HR) (D)

(HR) Tel.: 00385 1 231 8779 filip.zlousic@gmail.com

(HR) Tel.: 00385 1 245 26 29 (HR) Tel.: 00385 1 292 22 75 (D) (HR) Tel.: 00385 1 619 62 20 (BiH) Tel.: 00387 36 770 025 Tel.: 0049 271 314096 i.zivkovic@gmx.net

ivkovi, Ivo, uti, imun ivkovi, Ilija ili, Nikola Marburger Str. 11 Splitska bb Odranska 12 57072 Siegen 10000 Zagreb 88440 Prozor 10040 Zagreb

Dosadanja web stranica Udruge www.udrugafkgvisoko.de.vu i www.udrugafkgvisoko.com koju je odravao Mijo Nuji u Njemakoj prestaju biti aktivnima jer je otvorena stranica Udruge u Zagrebu: www.udfkg.hr na kojoj e se objavljivati sve informacije i dogaanja u Udruzi.