Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Geotehnika kategorija 1 odnosi na najjednostavnije konstrukcije (na pr. temelji jednokatnica, niski
zidovi i nasipi i sl.) gdje istrani radovi mogu obuhvaati najjednostavnije radnje (pregled terena, primjena iskustva sa susjednih objekata i sl.), a dokazi se stabilnosti mogu zamijeniti usporedivim iskustvom.
Geotehnika kategorija 2 obuhvaa rutinske geotehnike zahvate i ini preteni sadraj veine
geotehnikih projekata.
Geotehniku kategoriju 3 ine vrlo sloeni zahvati i zahvati velikog rizika (na pr. temeljenje na mekom
tlu, sloene graevne jame u blizini postojeih objekata, klizita, tuneli, visoke nasute brane, nuklearne elektrane i sl.) norma ne daje posebne upute, ve trai rigoroznije kriterije i postupke istranih radova,
projektiranja, opaanja i nadziranja pod vodstvom geotehniara specijalista s odgovarajuim (i dokazanim) iskustvom, a normiranje preputa potrebama.
2.3.etiri naina projektiranja Eurokod 7 razlikuje etiri temeljna naina geotehnikog projektiranja: Koristei proraune temeljene na analitikim, polu-empirijskim i numerikim modelima, to je
preteit postupak za veinu geotehnikih konstrukcija (obino za geotehnike kategorije 2 i 3). Primjenjujui propisane mjere koje se sastoje od uobiajenih i openito konzervativnih, na nacionalnoj razini utvrenih, pravila i postupaka projektiranja, kontrole materijala, postupaka graenja, zatite i postupaka odravanja; ove se mjere koriste za vrlo jednostavne sluajeve, ili sluajeve vrlo malog rizika kod kojih postoji usporedivo iskustvo i za koje se sloe-ni prorauni ne isplate ili ak koji puta nisu raspoloivi (obino za geotehniku kategoriju 1 u sluaju pravila projektiranja, kao to je na primjer, preporuka o dubini plitkog temelja radi izbjegavanja utjecaja smrzavanja tla, ili pravila kontrole kvalitete, nadzora i sl.). Koristei eksperimentalne modele i probna optereenja na dijelovima konstrukcije ili na modelima u malom li u punom mjerilu; to su postupci koji se najee koriste pri projektiranju geotehnikih sidara, rjee pilota . Koristei metodu opaanja (Nicholson i dr. 1999, Szavits-Nossan 2006) kojom se projekt tijekom graenja neprekidno preispituje temeljem sustavnog opaanja; ovaj inae stari postupak, ijom primjenom je Terzaghi stekao dobar dio svoje slave, a Peck (1967) ga je formalizirao, izgleda dobiva razvojem tehnika opaanja sve vie pobornika (obino za geotehniku kategoriju 3).
Parcijalni faktori po skupinama za granina stanja STR i GEO ______________________________________________________________________________ (1) Parcijalni faktori djelovanja (F) i uinka djelovanja (E) Djelovanja simbol A1 A2 ______________________________________________________________________________ trajna nepovoljna G 1.35 1.0 G 1.0 1.0 povoljna Q 1.5 1.3 promjenjiva nepovoljna povoljna Q 0 0 ______________________________________________________________________________ (2) Parcijalni faktori svojstva materijala (tlo, stijena) ( M) Svojstvo simbol M1 M2 ______________________________________________________________________________ tangens efektivnog kuta trenja ' 1.0 1.25 efektivna kohezija c' 1.0 1.25 cu ili qu 1.0 1.4 nedrenirana i jednoosna vrstoa 1.0 1.0 teinska gustoa ______________________________________________________________________________ (3) Parcijalni faktori otpora ( R): Otpornost simbol R1 R2 R3 R4 ______________________________________________________________________________ Plitki temelji nosivost Rv 1.0 1.4 1.0 Rh 1.0 1.1 1.0 klizanje b 1.0 1.1 1.0 1.3 Zabijeni piloti stopa s 1.0 1.1 1.0 1.3 plat (tlak) t 1.0 1.1 1.0 1.3 stopa+plat (tlak) s;t 1.25 1.15 1.1 1.6 plat (vlak) b 1.25 1.1 1.0 1.6 Bueni piloti stopa s 1.0 1.1 1.0 1.3 plat (tlak) t 1.15 1.1 1.0 1.5 stopa+plat (tlak) plat (vlak) s;t 1.25 1.15 1.1 1.6 a;t 1.1 1.1 1.0 1.1 Prednapeta sidra privremena a;p 1.1 1.1 1.0 1.1 trajna R;v 1.0 1.4 1.0 Potporne konstrukcije nosivost R;h 1.0 1.1 1.0 klizanje otpor tla R;e 1.0 1.4 1.0 R;e 1.0 1.1 1.0 Kosine i opa stabilnost otpor tla ______________________________________________________________________________ EN 1997-1 jo navodi posebne parcijalne faktore za uvrtane pilote koji su ovdje izostavljeni
emu je Ed projektni uinak djelovanja (na primjer slijeganje temelja), a Cd je najvea doputena veliina tog djelovanja (na primjer dozvoljeno slijeganje). Posredno se dosezanje
graninog stanja uporabivosti provjerava pomou odgovarajueg graninog stanja nosivosti (na primjer, hoe li slijeganje temelja biti u dozvoljenim granicama provjerava se time da je zadovoljena traena nosivost tla ispod tog temelja). Ovaj drugi pristup norma dozvoljava samo u jednostavnijim sluajevima kad postoji usporedivo iskustvo ili kad odreena vrijednost parametra Cd nije uvjetovana (na primjer, pri dimenzioniranju potpornog zida obino se ne uvjetuje dozvoljeni vodoravni pomak zida). Za pomo pri projektiranju i izboru najveeg dopustivog djelovanja, norma daje preporuke najveih dopustivih deformacija tipinih konstrukcija. Pri proraunu uinka djelovanja (Ed) naelno se primjenjuju parcijalni faktori jednaki jedinici, tj. rauna se s karakteristinim vrijednostima osnovnih varijabli.
3. Karakteristine vrijednosti
Varijable proraunskih modela uinka djelovanja i otpornosti imaju karakter sluajnih brojeva. Od tri osnovne vrste varijabli, za geotehniko projektiranja od posebnog su znaaja parametri tla. Nain izbora tih parametara u mnogome se razlikuje od naina izbora parametara ostalih graevinskih materijala prvenstveno iz razloga to je tlo prirodni materijal, ija se svojstva u podruju utjecaja mogu od mjesta do mjesta mijenjati i po veliini i po karakteru u vrlo irokim granicama, i koja u svakom projektu treba dovoljno pouzdano utvrditi. Eurokod 7 trai da se u projektu dokumentira i obrazloi nain izbora karakteristinih vrijednosti parametra tla i stijena. Rezultate svih geotehnikih ispitivanja treba dokumentirati u izvjeu o ispitivanju tla dok dobivanje izvedenih veliina i obrazloeni izbor karakteristinih vrijednosti parametara tla treba zajedeno s obrazloenim izborom projektnih situacija, graninih stanja i pripadnim dokazima stabilnosti i uporabivosti prema jednom od projektnih pristupa treba dokumentirati u geotehnikom projektu.
PRIMJER: Plitki temelj Geotehnika kategorija 2 Granino stanje nosivosti: GEO Proraun temeljen na analitikoj metodi Projektni pristup 2 : A1 + M1 + R2: trajna nepovoljna djelovanja (A1): G = 1.35 tangens efektivnog kuta trenja (M1): ' = 1.0 c' = 1.0 efektivna kohezija (M1): Rv = 1.4 plitki temelji nosivost (R2):
q f = c N c + 0.5 B N + D N q
Proraun izvriti sa parametrima ck i k uz ' = 1.0 i c' = 1.0. Treba biti zadovoljeno:
q= P B L
q G
qf Rv
ili
qf G Rv