PETAR HEKTOROVI: RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

Biljeke o piscu: Petar Hektorovi (1487. 1572.), roen je u Starigradu. Otac mu se zvao Marin te je bio na elu plemstva, kad su odbijali zahtjeve puka. Kada su Turci udarili na Hvar, najvie je stradao Starigrad, a Petar se jedva spasio preplovivi u Italiju na ribarskom amcu. Da sauva sebe i graane, kada bi se napad ponovio, sagradio je Tvrdalj, utvrdu blizu svoje palae pomou ega su se spasili on i svi oni koji su se u nju sakrili. Umro je 1572. godine kada su Turci ponovo udarili. Njegovo najpoznatije djelo je Ribanje i ribarsko prigovaranje. Kratki sadraj: Prvi dan Hektorovi pie prijatelju Brtueviu da je odluio provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Na poetku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ruak. Poto im je u lea puhao vjetar, nisu morali veslati te su na putu priali narodne pitalice. Na obali su skuhali ruak te su pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevali Hektoroviu jednu narodnu poasnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovia kako nastaju rijeke te im je on to objasnio. Drugi dan Dok su drugo jutro brodarili Pasko je zapjevao narodnu pjesmu Kraljevi Marko i brat mu Andrija, a za njim Nikola pjesmu Kada mi se Radoslave..., koje je Hektorovi zapisao. Nakon daljnjeg ribarenja i veslanja, nakon ruka zapjevali su kmetovi u dva glasa I klie divojka. Predveer su otili do Neujma gdje je neko vrijeme ivio Maruli. Hektorovi je hvalio starog pjesnika i grad Split. Naveer su se jo zabavljali narodnim pitalicama. Trei dan Poslije etnje Neujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili su ribolov. Hektorovi je spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovievog znanca s drutvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovievu kulu Tvrdalj. Nakon to su se rastali, ribari nastave veslati te priaju stare prie koje Hektorovi zapisuje. Predveer su uli u jednu uvalu u kojoj su nakon veere nastavili pjevati i priati prie. Hektorovi je sjedei uz obalu razmiljao kako postoji mnogo siromanih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kui te zaeli da jo doivi takve dane.

Analiza djela: Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovia, tiskano je prvi put u Veneciji 1568 godine. Ribanje i ribarsko prigovaranje je epski spjev kojeg je Petar Hektorovi posvetio svom prijatelju, hrvatskom vlastelinu J. Brtueviu. Ovo djelo spada u putopis tj. to je trodnevni izlet morem. Put je vrlo vjerno prikazan realistikim postupkom. . . . Koga istezae, zubaca veloga. Nikad jih brojae: drugi, treti, peti, ... Pjesnik nalazi odmor u dodiru s prirodom te u epu iskazuje doivljaj ljepote. U djelu je prisutna humanistika nota tj. odnos pjesnika patricija i ribara (pjesnik ne pravi razliku u staleima ve ui od ribara, te se divi njihovom znanju). Razgovor meu njima je iskren, te cijeni potenje i bistrou ribara (naziva ih braom). U djelu su zapisane i dvije bugaice: 1. O kraljeviu Marku i bratu mu Andrijau to je ujedno i prva zapisana narodna pjesma. . . . Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala, Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala, Lipo plinke dilila i lipo se razdilila, I razdiliv se opet se sazivala. Ve mi nigda zarobie tri junake dobre konje dva siromaha, Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila. ... 2. O Radovanu Siverincu . . . Kada mi se Radoslave vojevoda odiljae Od svojega grada divnoga Siverina, esto mi se Radoslav na Siverin obzirae Tere to mi ovako belu gradu besijae: Ovo mi te ostavljam, beli grade Siverine, moj divni grade. ... U Ribanje i ribarsko prigovaranje zapisane su i lirske pjesme i balade I kloe djevojka, Majka mu je lipo ime dala, te itav niz narodnih mudrosti, pitalica, poslovica... Ugledavi grad Split pjesnik se sjeti velikog Marka Marulia te mu je spjevao stihove u njegovu slavu.

Lektire - download lektira

www.lektire.org