Sie sind auf Seite 1von 22

DIDAKTIKA

Vladimir Poljak kolska knjiga 1984. I. PREDMET I ZADACI DIDAKTIKE II. POJAM OBRAZOVANJA
1. Znanje 2. Sposobnosti

III. OBRAZOVANJE I NASTAVA


1. Faktori nastave 2. Zadaci nastave 3. Vrste nastave i njihova bitna obiljeja

IV. SADRAJ OBRAZOVANJA


A) 1. 2. 3. B) 1. 2. 3. 4. 5. Nastavni plan Izbor odgojno-obrazovnih podruja, odnosno nastavnih predmeta Raspored predmeta u nastavnom planu Broj tjednih sati Nastavni program Opseg ili ekstenzitet nastavnog programa Dubina ili intenzitet nastavnog programa Redoslijed ili struktura nastavnog programa Nazivi pojedinih dijelova nastavnog programa Promjene nastavnog plana i programa

V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA VI. MATERIJALNO_TEHNIKA OSNOVA NASTAVE


1. 2. 3. 4. 5. Izvorna stvarnoat Nastavna sredstva Tehnika pomagala Tehniki ureaji Nastavna tehnologija 1. Promatranje 2. Miljenje 3. Praksa

VII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE

VIII. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE IX. NASTAVNE METODE


1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Metoda demonstracije Metoda praktinih radova Metoda crtanja Metoda Pisanja Metoda itanja i rada na tekstu Metoda razgovora Metoda usmenog izlaganja Meusobni odnos nastavnih metoda

X. IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA


1. Pripremanje ili uvoenje uenika u nastavni rad 2. Obrada novih nastavnih sadraja 3. Vjebanje 1

4. Ponavljanje 5. Provjeravanje i ocjenjivanje

XI. DIDAKTIKI SISTEMI NASTAVE


1. 2. 3. 4. 5. Heuristika nastava Programirana nastava Egzemplarna nastava Problemska nastava Mentorska nastava

XII. SOCIOLOKI OBLICI NASTAVNOG RADA


1. Direktno pouavanje frontalnim radom 2. Samostalan rad uenika

XIII. ORGANIZACIJA NASTAVE


A) 1. 2. 3. 4. B) 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Vanjska organizacija nastave Mjesto izvoenja nastave Razred odjeljenje obrazovna grupa Razredni i predmetni nastavnici, timski rad Raspored sati Unutranja organizacija nastave Organizacija nastavnog sata Organizacija kolskog radnog dana Organizacija rada u kombiniranim odjeljenjima Domai radovi uenika Izvoenje didaktikih principa Princip zornosti i apstraktosti Princip aktivnosti i razvoja Princip sistematinosti i postupnosti Princip diferencijacije i integracije Princip primjerenosti i napora Princip individualizacije i socijalizacije Princip racionalizacije i ekonominosti Princip historinosti i suvremenosti

XIV. DIDAKTIKI PRINCIPI

XV. PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU


1. Pripremanje za novu kolsku godinu 2. Pripremanje u toku kolske godine 3. Tehnika pripremanja

XVI. METODOLOGIJA DIDAKTIKE


1. Historijski pristup problemu 2. Empirijski pristup problemu 3. Teorijski pristup problemu

I. PREDMET I ZADACI DIDAKTIKE


Rije didaktika grkog je porijekla i izvorno znai pouavanje (didasko pouavam, didaskein - pouavati). Taj naziv u pedagoku literaturu uvode Ratke i Komenski u 17. st. Ratke 1613. godine predlae da se kao bitna odrednica uspjene nastave ugradi vjetina pouavanja. To je bio glavni razlog za preuzimanje grkog izraza didaskein (pouavati). Taj izraz kasnije preuzima Komenski u Velikoj didaktici 1632. Komenski je pod pojmom didaktike u smislu vjetine pouavanja svakoga u svemu obuhvatio obrazovanje i odgoj, to pripada pojmu pedagogije uope, jer su obrazovanje i odgoj dvije osnovne pedagoke kategorije. Time je Komenski predmet didaktike postavio vrlo iroko. Didaktika je grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja. Otkriti zakonitosti obrazovanja znai utvrditi one stalne uzrono-posljedine veze i odnose u procesu stjecanja obrazovanja. Time se nastavi ne oduzima njezina odgojna strana, naprotiv nastava ostaje jedinstveni odgojno-obrazovni proces, uz napomenu da njezine odgojne probleme prouava teorija odgoja. Tumaenja nekih didaktiara da je didaktika teorija nastave ne moe se prihvatiti jer je nastava odgojno-obrazovni proces, a ne samo jedno od toga, pa bismo takvim odreenjem predmeta didaktike bili na pozicijama Komenskog koji je didaktici podredio cjelokupnu pedagoku djelatnost u koli.

II. POJAM OBRAZOVANJA


Obrazovanje obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti. Obrazovanost je kvaliteta linosti koja je odreena njegovim znanjem i sposobnostima.

1. Znanje
Sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je pojedinac usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti. injenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje pojedinac spoznaje perceptivnim putem. Generalizacije su pojmovi, pravila, principi, metode, definicije, dokazi, kategorije. Stupnjevi znanja: 1. Znanje prisjeanja 2. Znanje prepoznavanja 3. Znanje reprodukcije 4. Operativno znanje 5. Kreativno ili stvaralako znanje

2. Sposobnosti
Sposobnost je kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost. 1. senzorne ili perceptivne sposobnosti zasnovane na senzornoj aktivnosti, sposobnosti osjetilnog doivljavanja 2. manualne ili praktine sposobnosti temelje se na praktinoj aktivnosti 3. sposobnosti izraavanja odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela. 4. intelektualne sposobnosti formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada

III. OBRAZOVANJE I NASTAVA 1. Faktori nastave Uenik

Nastavnik 2. Zadaci nastave

Nastavni sadraji

1. materijalni stjecanje znanja prenaglaavanje didaktiki materijalizam 2. funkcionalni razvijanje sposobnosti prenaglaavanje didaktiki funkcionalizam 3. odgojni usvajanje odgojnih vrijednosti

3. Vrste nastave i njihova bitna obiljeja


Redovna, dopunska, produna, dodatna, izborna, fakultativna, teajevi odnosno seminari, dopisna nastava ili nastava na daljinu.

IV. SADRAJ OBRAZOVANJA


Sadraj obrazovanja u nastavi propisuje se nastavnim planom i programom.

C) Nastavni plan
Nastavni plan je kolski dokument kojim se propisuje: odgojno-obrazovna podruja odnosno predmeti koji e se pouavati u odreenoj koli, redoslijed pouavanja predmeta po razredima i broj sati tjedno za pojedini predmet.

1. Izbor odgojno-obrazovnih podruja, odnosno nastavnih predmeta


Nastavni se predmeti biraju na temelju znanstvenog sistema, zbog njegove dinaminosti postoje potekoe u izboru nastavnih predmeta. Znanost se u nastavni predmet didaktiki transformira s obzirom na psihofizike karakteristike uenika pojedine dobi. U O odgovaraju predmeti u kojima je proveden nii stupanj diferencijacije (npr. priroda, drutvo), dok e na najviem stupnju kolovanja odgovarati i najvii stupanj diferencijacije (npr. analitika kemija).

2. Raspored predmeta u nastavnom planu


1. sukcesivni raspored nastavnih predmeta znai da se za vrijeme kolovanja u odreenoj koli nastavni predmeti prouavaju jedan za drugim, tj. sukcesivnim slijedom. Najprije se potpuno proui jedan predmet, nakon toga se prelazi na drugi. Takav nain dominirao je do 18. st. tipian primjer u srednjovjekovnim kolama u uenju tzv. sedam slobodnih vjetina. 2. simultani raspored nastavnih predmeta znai da se istodobno prouava vie predmeta 3. spiralni raspored nastavnih predmeta u nastavnom planu - kombinirani raspored (sukcesivno-simultani).

3. Broj tjednih sati


Odreuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj vanosti za kolovanja, sloenosti i teini predmeta, kao i prema doputenom ukupnom vremenskom optereenju uenika u pojedinom razredu. D) Nastavni program Nastavni program je kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja pojedinog nastavnog predmeta. On je konkretizacija nastavnog plana. Opseg, dubina i redoslijed su didaktike dimenzije nastavnog programa.

1. Opseg ili ekstenzitet nastavnog programa


Opsegom je obuhvaena irina znanja i sposobnosti koje uenici moraju stei u nastavi pojedinog predmeta. Opseg se odnosi na kvantitetu injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenici moraju stei i razviti.

2. Dubina ili intenzitet nastavnog programa


Odreuje se dubina obrazovanja, to znai dubina znanja i stupanj odnosno kvaliteta sposobnosti.

4. Redoslijed ili struktura nastavnog programa


Kojim e se redom obraivati nastavni sadraji pojedinog predmeta. 1. linijski ili sukcesivni redoslijed tematika jednog predmeta u toku kolske godine u jednom razredu ili u nekoliko razreda u kojima se po nastavnom planu taj predmet obuava sukcesivno nie jedna za drugom. Karakteristino je za takav raspored da se tematika ne ponavlja, na ono to se jednom obradilo vie se u toku kolovanja u toj koli ne vraa. 2. koncentrini nain rasporeivanja znai da se nastavni sadraji iz razreda u razred rasporeuju u obliku koncentrinih krugova. Koncentrini krugovi imaju zajedniko sredite a razliite radijuse. Koncentrini krug u starijem razredu znai proirivanje i produbljivanje nastavnih sadraja. 3. kombinirani nain rasporeivanja jest kombinacija sukcesivnog i koncentrinog rasporeivanja. Takva kombinacija provedena je u naim nastavnim programima

5. Nazivi pojedinih dijelova nastavnog programa


1. predmetno podruje relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta, a izvedeni na temelju strukture dotine znanosti (npr. biologija botanika, zoologija. 2. nastavna cjelina kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika 3. nastavna tema sline cjelinama, ueg opsega 4. nastavna jedinica opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili blok sati. 6. Promjene nastavnog plana i programa

V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA 1. osnovne etape nastavnog rada ili osnovne komponente nastavnog procesa
njima se odreuje osnovna struktura ili tok nastave. 1. pripremanje uenika za nastavu 2. obrada novih nastavnih sadraja 3. vjebanje 4. ponavljanje 5. provjeravanje

2. Didaktiki sistemi oni se izgrauju na osnovi komponenata nastavnog


procesa i naina njihova izvoenja: 1. Heuristika nastava 2. Programirana nastava 3. Egzemplarna nastava 4. Problemska nastava 5. Mentorska nastava

3. Nastavni proces u cjelini pa tako i pojedina njegova etapa, ima:


1. matrijalno-tehniku stranu nastave 2. spoznajnu stranu nastave 3. metodiku stranu nastave 4. psiholoku stranu nastave

VI. MATERIJALNO_TEHNIKA OSNOVA NASTAVE 1. Izvorna stvarnost 2. Nastavna sredstva izvori znanja
Didaktiki oblikovana izvorna stvarnost, izvori znanja. Moemo ih podijeliti na: 1. auditivna nastavna sredstva 2. vizualna nastavna sredstva 3. audiovizualna nastavna sredstva 4. tekstualna nastavna sredstva

3. Tehnika pomagala prenosioci znanja, orue za rad 4. Tehniki ureaji 5. Nastavna tehnologija VII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE
Kad govorimo o spoznajnoj strani nastave imamo na umu primjenu spoznajnih funkcija promatranja, miljenja i prakse u procesu spoznavanja.

1. Promatranje spoznaja injenica


Promatranje je plansko, organizirano i rukovoeno percipiranje. Promatranje je vii stupanj percipiranja, i to upravo zbog toga jer je organizirano, voeno. Promatranjem uenici

prikupljaju injenini materijal potreban za daljnji rad na razvijanju generalizacija. Zato promatranje jest jedan nain spoznavanja, ali nije potpuno spoznavanje

2. Miljenje spoznaja generalizacija


Miljenje je psihiki proces uspostavljanja veza i odnosa meu sadrajima objektivne stvarnosti. Miljenjem se spoznaje ono to prelazi granice osjetne datosti. Miljenje se izvodi na temelju osjetne spoznaje. Zato je miljenje posredan nain spoznavanja i to posredstvom osjetnih podataka, odnosno injenica.

3. Praksa
Praksa je aktivan odnos ovjeka prema prirodi i drutvu. Praksa je povezana s ostalim spoznajnim funkcijama promatranjem i miljenjem. ovjek radei misli i mislei radi. Spoznajni trokut izraen u jedinstvu spoznajnih funkcija: MILJENJE

X
PROMATRANJE PRAKSA

X objekt spoznavanja koji je uenicima nepoznanica. Promatranjem - se zahvaa njegova vanjska pojavnost Miljenjem se zahvaaju odnosi meu pojedinostima radi upoznavanja biti objekta Praksom ili aktivnim odnosom prema objektu transformira se objekt radi upoznavanja njegove strukture i mijenjanja. Promatranjem se spoznaje njegova vanjska pojavnost, miljenjem bit samog predmeta, praksom njegova konkretna unutarnja struktura radi mijenjanja.

VIII. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE 1. Intelektualni doivljaji uenika i nastavnika


Odnose se na angaman njihovih intelektualnih funkcija percipiranja, matu, pamenje, miljenje, to je sve povezano sa stjecanjem znanja i razvijanjem sposobnosti. Spoznajna strana nastave odnosi se u psiholokom smislu upravo na intelektualne doivljaje.

2. Emocionalni doivljaji uenika i nastavnika


Njima se regulira odnos uenika prema nastavi i njihov stupanj aktivnosti. O emocionalnim doivljajima ovisi hoe li uenici za vrijeme nastave biti paljivi, koncentrirani, zainteresirani, radoznali, aktivni, oduevljeni ili e pak biti pasivni, nedisciplinirani, nezadovoljni..Dakle, posrijedi je stvaranje odreene psiholoke atmosfere za rad, povoljne radne situacije kao preduvjeta za efikasnu nastavu. Odnos uenika prema nastavi moe biti: indiferentan, negativan i pozitivan. Smisao je psiholoke strane nastave da se stvori pozitivan odnos uenika prema nastavnom radu. Za ostvarivanje psiholoke strane nastave potrebno je poznavanje pedagoke psihologije, odatle veza didaktike s psihologijom.

IX. NASTAVNE METODE


Nastavne metode su naini rada u nastavi. Svaka metoda ima dvostrano znaenje, odnosi se na uenike i nastavnike.

1. Metoda demonstracije
Demonstracija je u didaktikom pogledu prikazivanje u nastavi svega onoga to je mogue perceptivno doivjeti. Demonstrirati se moe: 1. demonstriranje statikih predmeta izvorna materija, materijalni proizvodi ljudskog rada, modeli (didaktiki preraen izvorni predmet u tri dimenzije), slike, shematski crte 2. demonstriranje dinamikih prirodnih pojava kad se prouavaju prirodni procesi koji u sebi obuhvaaju dinamiku strukturu. Eksperiment 3. demonstriranje aktivnosti demonstriranje to se radi i kako se radi, tj. upoznavanje dinamike strukture rada. Demonstriranje praktine aktivnosti, aktivnosti izraavanja i intelektualnih aktivnosti.

2. Metoda praktinih radova


Za ovu se metodu spominje jo i naziv metoda laboratorijskih radova. Nain rada nastavnika i uenika na konkretnoj materiji. Uvjeti za praktian rad: potrebna je materija, energija, organ rada i orue za rad. Struktura praktinog rada praktian rad se sastoji od odreenog broja praktinih operacija. Potrebno je upoznati strukturu radnje, to znai upoznati radnju u cjelini sa svim pojedinim operacijama i red obuhvaenih operacija. 9

3. Metoda crtanja
Nain rada nastavnika i uenika pri emu se pojedini dijelovi nastavnih sadraja izraavaju crteom. Sadraj crtanja u nastavi: 1. crtanje grafikih znakova (voltmetar, topografski i kartografski znakovi) jednoznani su. 2. crtanje grafikih simbola apstraktni, mnogoznani (grb, ma..) 3. geometrijski crte 4. grafiko prikazivanje kvanitativnih odnosa 5. shematsko crtanje predmeta 6. shematsko prikazivanje procesa 7. crtanje na temelju promatranja i predodbe prirodnih predmeta 8. konkretizacija apstrakcije 9. ilustriranje fabule

4. Metoda pisanja
Nastavnik pie na kolskoj ploi moe biti saeto i opirno. Pie i u fazi pripremanja za nastavu. Ovu metodu koriste uenici gotovo na svakom nastavnom satu. S obzirom na stupanj samostalnosti moemo razlikovati: 1. vezane ili reproduktivne pismene radove prepisivanje 2. poluvezani ili poluslobodni pismeni radovi kad je ueniku unaprijed dan odreeni sadraj u nekom izvoru znanja, ali im je dana sloboda u pismenom izraavanju o tim sadrajima: diktati, dopunjavanje i proirivanje teksta, pismeni odgovori na pitanja, biljeke za vrijeme predavanja, konceptiranje (doslovno, doslovno konceptiranje s komentarom, konceptiranje parafraziranjem ili slobodno konceptiranje, saeto, marginalije). 3. samostalni pismeni radovi uenici slobodno odabiru sadraj i o tom se sadraju takoer slobodno pismeno izraavaju. Skice, molbe, izvjetaji, reportae, referati, knjievni radovi, znanstveni radovi.

5. Metoda itanja i rada na tekstu


itanje + miljenje + izraavanje + promatranje + praktian rad (+MA+AI+SA+PA). Preduvjet primjene ove metode je svladavanje vjetine itanja. Udbenik je: 1. osnovna kolska knjiga za pojedini predmet za razliku od dopunske i pomone literature

10

2. pisan je na temelju propisanog nastavnog plana i programa 3. posebno je didaktiki oblikovan to ostale knjige nisu 4. uenici ga svakodnevno upotrebljavaju

6. Metoda razgovora
Nain rada u nastavi u obliku dijaloga izmeu uenika i nastavnika, pa i izmeu uenika. Zove se jo dijaloka metoda. Struktura razgovora: pitanje odgovor. Oblici metode razgovora: 1. Katehetiki oblik razgovora nastao u srednjovjekovnim kolama kao nain uenja crkvenih dogmi iz katekizma. Primjenjuje se kod reproduktivnog ponavljanja i provjeravanja egzaktnih podataka kao to su brojani podaci (godine u povijesti) kod reprodukcije generalizacija (definicija, pravila, zakona). 2. Sokratova metoda razgovora razvio poseban oblik razgovora sa svojim uenicima tzv. primaljsku metodu ili majeutiku. Sokrat je tumaio da e uz pomo primaljske metode razgovora to znai odreenim sistemom pitanja i odgovora pomoi sugovorniku da istina iz dubine izroni na povrinu njegove svijesti. Pitanja su alternativna. 3. Heuristiki oblik razgovora (gr. Heurisko=nalazim). Nastavnik primjenom heuristikih pitanja ukljuuje uenike u proces otkrivanja novih spoznaja. Primjenjuju se heuristika (razvojna, dijalektika ili lanana) pitanja. Heuristiki oblik razgovora tipian je nain za induktivni put u nastavi. 4. Slobodan oblik razgovora slian je razgovoru u obinom ivotu. Vezan je za odreenu temu, ali tok razgovora nije unaprijed odreen. 5. Diskusija (polemika, debata, rasprava). Najvii je i najekstenzivniji oblik razgovora u kojem se suprostavljaju miljenja, pobijaju argumenti sugovornika i iznose novi argumentiUvjet za primjenu je izvrsno poznavanje teme.

7. Metoda usmenog izlaganja


Nain rada u nastavi kada nastavnik ili uenik verbalno izlau neke dijelove nastavnog sadraja. Zove se jo i monoloka metoda. To je jedna od najstarijih metoda. Oblici metode usmenog izlaganja: 1. pripovijedanje epsko, lirsko, dramsko 2. opisivanje umjetniko i znanstveno 3. obrazloenje detaljnije upoznavanje odreene konstatacije - zato 4. objanjenje koristimo za izlaganje apstrakcija 5. rasuivanje je glasno razmiljanje

11

X. IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA 1. Pripremanje ili uvoenje uenika u nastavni rad
Opi je zadatak pripreme: obaviti sve potrebne predradnje materijalno-tehnikog, spoznajnog, psiholokog, organizacijskog i metodikog karaktera koje e pridonijeti uspjenom izvoenju predvienog glavnog dijela nastavnog rada. Sadraj i nain pripreme ovisi o: 1. etapi koja slijedi nakon pripremanja 2. vremenu koje stoji na raspolaganju za cijeli nastavni rad Bitno je da pripremanje bude vremenski to krae, ali zato to efikasnije i efektnije.

2. Obrada novih nastavnih sadraja


Jedna je od temeljnih strukturnih komponenti nastavnog procesa od koje u velikoj mjeri zavisi uspjeh u nastavi. Didaktiari su joj davali najvie vremena.

1. proces usvajanja znanja


Osnovni je zadatak ove etape usvajanje novoga znanja. Pri obradi novih nastavnih sadraja prednost treba dati primarnim izvorima znanja. Odnos injenica i generalizacija u procesu spoznavanja, tj. stjecanja znanja je: 1. dijalektiki odnos jedinstva injenica i generalizacija. 2. odnos suprotnosti injenica i generalizacija 3. usvajanje injenica i generalizacija je stalan proces Pogreke u procesu stjecanja novih znanja: 1. kada se uenicima prezentiraju samo injenice, a ne prelazi se na generalizacije. 2. kad se uenicima prezentira premalo injenica 3. kad se uenicima prezentiraju injenice samo na sekundarnim izvorima znanja. 4. kad se uenicima iznose samo generalizacije bez prikladnih injenica

2. dimenzioniranje znanja
Odrediti ekstenzitet, intenzitet i redoslijed znanja koje uenici na ovoj etapi trebaju usvojiti: 1. ekstenzitet ili irina znanja precizirati kvantitetu injenica i generalizacija. Vano je da za svaku generalizaciju nastavnik odabere toliko injenica da omogui svakom ueniku normalno napredovanje do generalizacije. 2. intenzitet ili dubina znanja taj aspekt znanja postie se stupnjem analize, odnosno dubinom ralanjivanja nastavnih sadraja. Osnovna pretpostavka za ostvarivanje 12

potrebnog intenziteta u obradi novih nastavnih sadraja je poznavanje naunog intenziteta, a to znai struna kvalifikacija nastavnika. Izmeu ekstenziteta i intenziteta znanja postoji proporcionalan odnos. 3. redoslijed, sistem ili struktura znanja potrebno je da uenici usvoje sistem ili struktura znanja to se postie logikim sreivanjem injenica i generalizacija.

3. graduiranje etape obrade novih nastavnih sadraja


Graduiranje je postepeno proirivanje znanja izlaganjem i usvajanjem novih injenica i generalizacija i istodobno njegovo postupno produbljivanje uz isto tako postupno stvaranje logikog pregleda, odnosno strukture. Moe se govoriti o prebrzom, presporom i primjerenom graduiranju. Pogreno graduiranje: prespor i prebrz uspon. Na ovoj etapi ostvaruje se uglavnom materijalni zadatak nastave.

3. Vjebanje
Ovom etapom ostvaruje se funkcionalni zadatak nastave razvijanje radnih sposobnosti. Da bi ovjek stekao radnu sposobnost za odreeni rad mora prethodno uvjebavati taj rad. Danas se nastoji preciznije izraziti struktura radnje algoritmom. Algoritam je sveukupnost apsolutno potrebnih operacija, odnosno aktivnosti, koje treba izvriti tono odreenim redom da bi se rijeio zadatak, odnosno izvela radnja. Opi didaktiki tok vjebanja: 1. predradnje za vjebanje ili instruktaa priprema radnog mjesta i potrebnog pribora, te vanost pouavanja u izvoenju radnje, tzv. instruktaa. Ona se sastoji u tome da najprije nastavnik uenicima demonstrira radnju vie puta, da bi uenici upoznali model radnje. Pri instruktai uenici upoznaju radnju u svim njezinim dijelovima i u cjelini. 2. proces vjebanja kad su upoznali radnju uenici prelaze na samostalno vjebanje. Faze vjebanja: 1. poetna faza slab uspon krivulje poetno ili uvodno vjebanje - najtee 2. sredinja faza velik uspon krivulje osnovno ili temeljno vjebanje kontinuirano ponavljanje. Rezultat temeljnog vjebanja je stjecanje vjetine u izvoenju praktine radnje. Vjetina je steena sposobnost pravilnog i brzog izvoenja radnje. 3. zavrna faza postupno smanjenje uspona sve do zastoja ili tzv. platoa zavrno ili dopunsko vjebanje formiranje navika. Navike su automatizirano izvoenje radnji, vii stupanj vjetine. 4. korektivno vjebanje organizira se samo za one uenike za koje se naknadno ustanovi da su za vrijeme vjebanja formirali pogrenu vjetinu i naviku.

13

Neki didaktiari smatraju da bi se na ovu etapu trebalo utroiti 50% ukupnog vremena u nastavi.

4. Ponavljanje
Zadatak je nastave da steena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika, odnosno da se sprijei proces zaboravljanja. Razlika izmeu vjebanja i ponavljanja. Kod vjebanja panja je usmjerena na tehniku izvoenja radnje, kod ponavljanja na memoriranje injenica i generalizacija. Vrste ponavljanja: 1. reproduktivno ponavljanje 2. produktivno ponavljanje ponavljanje uz primjenu misaonih aktivnosti kao to su: usporeivanje, sintetiziranje, sistematiziranje, mijenjanje ili preinaavanje, rjeavanje hipoteze, konkretiziranje

5. Provjeravanje i ocjenjivanje
Utvruje se kako su ostvareni zadaci nastave materijalni, funkcionalni i odgojni.

1. samoprovjeravanje i samoocjenjivanje nastavnika da kontrolira efikasnog svog naina


rada

2. samoprovjeravanje i samoocjenjivanje uenika - da kontrolira efikasnog svog naina rada 3. nastavnikovo provjeravanje i ocjenjivanje uenika najdominantniji oblik provjeravanja i
ocjenjivanja. Postoji vie naina provjeravanja uenika: 1. usmeno provjeravanje

2. pismeno provjeravanje pismeni kontrolni zadaci, nizovi zadataka objektivnog tipa,


testovi znanja i testovi sposobnosti 3. praktino provjeravanje Ocjenjivanje je postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika.

XI. DIDAKTIKI SISTEMI NASTAVE


U povijesti su se razvijali razni didaktiki sistemi kojima se odreivala struktura rada u nastavi. Danas se spominje jo i izraz strategija nastave. Rije je zapravo o razliitom variranju odnosa izmeu tri bitna faktora nastave tzv. didaktikog trokuta nastavnik, uenik i nastavni sadraji.

14

1. Heuristika nastava
Pristae heuristike nastave naglaavaju da obrazovnu vanost imaju samo oni nastavni sadraji koje uenici potpuno razumiju, naprotiv , ono to ne razumijupotpuni je obrazovni promaaj. Kao bitna odrednica heuristike nastave istie se da nastavnici svojim nainom pouavanja misaono vode uenike do shvaanja obraivanih sadraja. Zato se spominju jo i ovi nazivi: razvojna nastava, genetika nastava i induktivna nastava. Karakteristike heuristike nastave: 1. dominantno mjesto u izvoenju heuristike nastave ima pouavanje nastavnika. Uenike u toku nastavnog procesa od poetka do kraja, sigurnim putem vodi nastavnik. 2. shvatiti sadraj znai da uenici steknu toan i jasan misaoni uvid u strukturu sadraja, tj. da im budu jasne funkcionalne veze i odnosi npr. izmeu uzroka i posljedica, dijela i cjeline 3. znanje zasnovano na shvaanju dobiva kvalitetu operativnosti, aplikativnosti, funkcionalnosti, primjenljivosti Nedostaci: teko je sve uenike misaono voditi i dovesti do shvaanja, neposredno komuniciranje ogranieno je na manji broj uenika, dominacija pouavanja nastavnika i voenje uenika ne pridonosi u velikoj mjeri osamostaljivanju uenika. Usprkos nedostataka ima opravdanje u suvremenoj koli, osobito kada je rije o tekim i sloenim nastavnim sadrajima koje uenici mogu shvatiti jedino uz pomo sigurnog voenja nastavnika.

2. Programirana nastava
Usvajanje znanja u malim koracima. Korak obuhvaa lanak i spoznajnu distancu izmeu dva uzastopna lanka. Primjeni prethodi izrada programiranog materijala od tima strunjaka. vrste programa: linearni i razgranati. Programirani materijal sastoji se od lanaka osnovnih dijelova programiranog materijala. Bitni dijelovi lanka: 1. saopavanje informacija 2. usvajanje informacija 3. formuliranje i rjeavanje zadataka 4. povratna informacija

15

Prednosti: uenici se putem malih koraka sigurno vode do cilja, uspjeh je osiguran u velikom postotku, povratnom informacijom uenici su motivirani za rad, rad uenika je individualiziran. Nedostaci: radi se o nastavnom sistemu sa strogim voenjem uenika koji onemoguava stvaralaki rad uenika. Nedostaju interpersonalni odnosi izmeu nastavnika i uenika i uenika meusobno.

3. Egzemplarna nastava
Didaktiki sistem koji ukljuuje pouavanje nastavnika i samostalan rad uenika, stvaralaki rad uenika i nastavnika. Karakteristike egzemplarne nastave:

1. prvi korak u koncipiranju egzemplarne nastave je diferencijacija nastavnih


sadraja - da nastavnik na osnovi prouavanja nastavnog programa izdvoji sadraje koji su meusobno veoma slini. Zatim se iz mnotva slinih sadraja izdvoji bitno, reprezentativno, egzemplarno. Takvom selekcijom diferencira se nastavni sadraj na dvije skupine: egzemplarne (ue) i analogne (ire).

2. korak nakon diferencijacije sadraja najprije se obrauje egzemplarni sadraj.


Egzemplarni sadraji obrauju se na egzemplaran nain. Dakle ne bilo kakva obrada, ve obrada na uzoran kvalitetan, egzemplaran nain. Naglasak je na kvaliteti rada. Rezultat takve egzemplarne obrade egzemplarnog sadraja treba biti dvojak: da uenici u potpunosti shvate obraeni nastavni sadraj i da usvoje model (sadrajni, metodoloki, metodiki, logiki, misaoni..)o obraenom egzemplarnom sadraju

3. korak u izvoenju egzemplarne nastave je da uenici prelaze na samostalno


obraivanje analognih (slinih) sadraja.

4. korak nakon samostalne obrade slijedi zavrno produktivno ponavljanje svih


obraenih sadraja egzemplarnih i analognih. Dakako na kraju dolazi jo i provjeravanje.

4. Problemska nastava
Didaktiki sistem uz pomo kojeg se uenici u toku kolovanja osposobljavaju za rjeavanje brojnih ivotnih problema. Bitne karakteristike: 1. problem izraava neku suprotnost izmeu subjekta i objekta na tetu subjekta (poznatog i nepoznatog). Subjekt nastoji prevladati tu suprotnost rjeavanjem problema.

16

2. ako uenici sami rjeavaju uoeni problem, uz stanovitu pomo nastavnika, tada je to problemska nastava. U tom su sistemu u prvom planu uenici kao subjekti rjeavanja problema, dok je pomo nastavnika u drugom planu. 3. pri rjeavanju problema razvija se stvaralako ili kreativno miljenje. Za izvoenje problemske nastave uenici moraju ovladati irokim spektrom suptilnih misaonih operacija, i to operacijama upoznavanja (radi dobrog upoznavanja problema - poznatog) i operacijama stvaranja (radi rjeavanja nepoznatog).

5. Mentorska nastava
Vrlo je slina problemskoj nastavi. Razlika je u tome to se pouavanje nastavnika jo vie smanjuje i svodi uglavnom na povremene konzultacije za vrijeme rada, dok se poveava samostalan rad uenika i to od izbora problema prouavanja pa do njegova rjeenja. Taj sistem zahtijeva visok stupanj samodiscipline i sposobnosti i savladanu tehniku intelektualnog rada.

XII. SOCIOLOKI OBLICI NASTAVNOG RADA 1. Direktno pouavanje frontalnim radom


Nastavnik je u direktnom odnosu s uenicima i s nastavnim sadrajem, odnosno nastavnik je posrednik izmeu uenika i nastavnih sadraja, dok su uenici u direktnom odnosu s nastavnikom i indirektnom odnosu s nastavnim sadrajem. Uenici usvajaju nastavne sadraje posredstvom nastavnikove direktne pomoi, odnosno njegova pouavanja. Zove se jo sistem direktnog pouavanja. Nastavnik frontalno komunicira sa svim uenicima radi zajednikog pouavanja. Prednosti: najekonominiji je Nedostaci: nedostatak individualizacije

2. Samostalan rad uenika


U samostalnom radu uenici su stavljeni u direktan odnos prema nastavnim sadrajima. Moe biti: 1. grupni rad uenika 2. rad u parovima uenika 3. individualni rad uenika

17

XIII. ORGANIZACIJA NASTAVE C) Vanjska organizacija nastave 1. Mjesto izvoenja nastave


1. kolske prostorije uionice univerzalne i specijalizirane, kabineti 2. kolski objekti izvan kolske zgrade dvorite, poligoni, vrt, akvarij, zookuti 3. rad u radnim organizacijama 4. nastavne ekskurzije

2. Razred odjeljenje obrazovna grupa


Razred je relativno stalna radna zajednica uenika priblino podjednake dobi (vremenska i mentalna) i predznanja koja po zajednikom nastavnom planu i programu pod neposrednim vodstvom nastavnika sistematski stjee obrazovanje i odgoj.

3. Razredni i predmetni nastavnici, timski rad 4. Raspored sati


kolski dokument kojim se regulira ivot i rad kole.

D) Unutranja organizacija nastave 1. Organizacija nastavnog sata


Organizacija toka procesa obrazovanja. Problem unutarnje organizacije nastave tretira se u didaktikoj teoriji pod nazivom artikulacija nastave. Artikulacija nastave znai strukturiranje nastavnog procesa u odreenoj vremenskoj jedinici. Nastavni sat najmanja vremenska organizacijska jedinica nastavnog rada. Mikroartikulacija artikuliranje ue vremenske jedinice nastavni sat. Makroartikulacija artikuliranje dueg vremenskog razmaka nastavnog rada u toku kolske godine. Osnovna didaktika pitanja u vezi s nastavnim satom su: 1. trajanje nastavnog sata Razliito kroz povijest. Najradikalniji predstavnici nove kole smatrali da se nastavni sat ne moe tono regulirati kazaljkom na satu oni uvode pojam pedagoki sat kojemu je trajanje vrlo varijabilno. U mnogim je zemljama trajanje nastavnog sata odreeno na 45 min. 2. unutarnja organizacija Etape nastavnog procesa su osnovne strukturne komponente u organizaciji nastavnog sata. Za svaki nastavni sat treba odrediti: 1. broj komponenti, 2. redoslijed na satu,

18

3. vremensko trajanje 4. meusobno usklaivanje i integriranje (sukcesivno, simultano, naizmjenino) 3. mjesto nastavnog sata u sklopu radnog dana i nastavnog procesa uope

2. Organizacija kolskog radnog dana 3. Organizacija rada u kombiniranim odjeljenjima 4. Domai radovi uenika XIV. DIDAKTIKI PRINCIPI 1. Izvoenje didaktikih principa
Didaktiki principi su odreena pravila kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove zadatke. Izvode se na temelju spoznaje objektivne zakonitosti nastavnog procesa. Nastava je proces koji ima sve oznake dijalektikog procesa, a to znai: kretanje, kretanje po uzlaznoj liniji, kretanje na temelju suprotnosti njihovih polova, te jedinstvo bipolariteta. 2. Princip zornosti i apstraktnosti Princip zornosti osigurava usvajanje injenica, a princip apstraktnosti usvajanje generalizacija. Zornost znai cjelovito osjetno doivljavanje. Zornost i apstraktnost su ovdje dva pola jedinstvenog dijalektikog niza na ijim krajevima stoje injenice i generalizacije. Uenje e s psiholokog stajalita biti efikasnije ako je utemeljeno na zornim sredstvima. (Gnoseoloka trijada promatranje-miljenje-praksa).

3. Princip aktivnosti i razvoja


Pod tim se principom podrazumijeva aktivno ukljuivanje polaznika u obrazovni proces. Misli se na prisutnost u nastavi svih podruja ljudskih aktivnosti: intelektualnih, senzornih, praktinih i izraajnih.

4. Princip sistematinosti i postupnosti


Svaki sloeniji ovjekov rad odvija se po odreenom sistemu, odreenim redom. To vrijedi i za obrazovanje. etiri osnovna pravila postupnosti: 1. od blieg prema daljem 2. od jednostavnoga prema sloenom 3. od lakega prema teem 4. od konkretnog prema apstraktnom

19

5. Princip diferencijacije i integracije


U nastavi se uvijek provodi proces diferencijacije (ralanjivanje, analiza) u mnogo emu sadraju, oblicima rada, aktivnostima, postupcima, etapama rada. Proces diferencijacije prati proces integracije (sjedinjenje, sintetiziranje). Timski rad nastavnika je tipian primjer jedinstva diferencijacije i integracije, tj. zajedniki rad (integracija) s unutranjom podjelom posla (diferencijacija).

6. Princip primjerenosti i napora


Organizacija obrazovnog procesa koji je primjeren psihikim i fizikim karakteristikama polaznika uz uvaavanje i njihove elje i potrebe za napredovanjem. Organiziranje aktivnosti tako da one polaznicima ne budu ni preteke ni prelake. I preteki i prelaki zadaci umanjili bi volju odraslih za aktivnou u obrazovnom procesu i naveli ih na odustajanje.

7. Princip individualizacije i socijalizacije


Uenje je prije svega individualna aktivnost, ali ovjek uvijek ima potrebu da o onome to radi komunicira s drugim ljudima. Zato se i povezuje zahtjev za individualizacijom sa socijalizacijom.

8. Princip racionalizacije i ekonominosti


Smisao je ekonominosti da se postigne najvei uinak sa to manjim utrokom vremena, sredstava i snaga. Racionalizirati nastavu znai provesti smiljene, odnosno racionalne promjene u nastavnim postupcima da bi se postigao kvalitetniji rezultat i vei uinak.

9. Princip historinosti i suvremenosti


U procesu obrazovanja subjekti koji ue trebaju upoznati prolost i sadanjost da bi mogli sagledati tokove budunosti. Treba odrediti optimalan omjer prolosti i suvremenosti u obrazovnom procesu.

XV. PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU

1. Pripremanje za novu kolsku godinu


Pripremanje za novu kolsku godinu obuhvaa: 1. prouavanje nastavnog programa 2. prikupljanje potrebne strune literature 3. upoznavanje udbenika i prirunika i njihov izbor

20

4. nabava i izrada nastavnih sredstava i pomagala, izrada prijedloga za njihovu nabavu 5. upoznavanje programa kolskih radio i tv emisija . Pripremanje je povezano s izradom godinjeg plana rada, tzv. makroplana. On obuhvaa teme, njihov redoslijed, broj sati, izvori znanja, korelacija sa srodnim predmetima

2. Pripremanje u toku kolske godine


Pripremanje za nastavni sat mikroplan operativni plan. 1. sadrajna ili struna priprema odnosi se na temeljito upoznavanje sadraja koji e se u nastavi obraivati s uenicima. Odreuje TO e se obraivati. 2. pedagoka priprema odnosi se na odreivanje najefikasnijih naina u obradi nastavnih sadraja na pojedinim etapama nastavnog rada. Odreuje KAKO e se u nastavi raditi. 3. organizacijska i materijalno-tehnika priprema odnosi se na stvaranje predradnje nastavnika radi stvaranja povoljnih objektivnih uvjeta za normalno izvoenje nastavnog rada. 4. psiholoka priprema stvoriti dobru atmosferu i osjeaj sigurnosti.

3. Tehnika pripremanja
Koriste se razna pomagala: 1. radne mape (predmetne, tematske) 2. biljenice 3. pismene priprave za nastavni sat

XVI. METODOLOGIJA DIDAKTIKE


Svaka znanost osim predmeta mora imati i znanstvene metode kojima prouava taj predmet, tj. svoju metodologiju. Razlika izmeu nastavnih metoda i didaktike metodologije: nastavne metode jesu naini rada u nastavi na stjecanju ve otkrivenih znanstvenih spoznaja, dok se didaktika metodologija odnosi na otkrivanje jo neotkrivenih spoznaja o zakonitostima procesa obrazovanja. Metodoloki pristup nastavi zapoinje izborom problema za prouavanje, zatim slijedi prouavanje i rjeavanje problema. Tri bitna pristupa prouavanju problema:

1. Historijski pristup problemu


Za svaki didaktiki problem treba ustanoviti to je u povijesti nastavne teorije i prakse o tome ve utvreno, kako se razvijalo shvaanje i rjeavanje tog pitanja i do kojih se rezultata dolo. Takvo prouavanje problema treba biti to potpunije. 21 Ovim pristupom

upoznaje se sve ono to je ve otkriveno, a to je preduvjet za daljnje napredovanje. Da bi se uinio veliki skok naprijed, treba poi nekoliko koraka unatrag (B.Brecht).

2. Empirijski pristup problemu


Empirijski pristup odnosi se na prouavanje konkretnog problema u nastavnoj praksi. To je tzv. egzaktan put prouavanja. Problem koji se empirijski prouava mora biti sadran u nastavnoj praksi. Razliiti stupnjevi empirijskog istraivanja: 1. promatranje 2. razgovor 3. upotreba instrumenata snimanja 4. eksperiment kao najvii stupanj

3. Teorijski pristup problemu


Na temelju podataka historijskog i empirijskog prouavanja sada se racionalnim, tj. misaonim putem izvode generalizacije. Drugim rijeima, racionalnim se putem nalazi novo rjeenje za rad u budunosti. Kvaliteta rjeenja za budunost ovise o ekstenzitetu i intenzitetu prikupljenih injenica i o intelektualnoj snazi nastavnika koji na temelju injenica racionalnim putem projektira kvalitetniji rad u budunosti. U istraivanju treba uvijek sjedinjavati u jedinstvu historijsko, empirijsko i teorijsko prouavanje.

22